Lenzen Pedagogija

Vodič za studij znanosti o odgoju: Što može, što želi

Dieter Lenzen

Vodič između škole i studija PREDGOVOR Knjiga je nastala kao uvod u pedagogiju, nakon što je autor uvidio da nema odgovarajuće literature na trištu namijenjene po!etni"ima, tj# onima koji $i %tjeli studirati pedagogiju# &matra da neutralni uvod u znanost ne postoji te piše kako je knjigu napisao sa re'leksivnog stajališta koje on zastupa# &(R)K( &(R)K()R* )R* K+-GE K+-GE . od jedno jednosta stavni vnijeg jeg ka sloe sloenij nijem em tekstu tekstu . z$og z$og zakoni zakonitos tosti ti psi%ologije u!enja# u!enja# /# 0# 1# 3# 4# 5#

poglavlje poglavlje nado nadovezu vezuje je se na predznanje predznanje !itatelja !itatelja pa moda moda i na predra predrasude sude koje koje ima ima poglavlje poglavlje posve posvećeno ćeno je mladim mladimaa koji ele ele upisati upisati studij studij pedagogije pedagogije poglavlje poglavlje22 pedagogij pedagogijske ske dis"ipli dis"ipline ne i pedagogi pedagogijska jska zaniman zanimanja ja poglavlje poglavlje22 osno osnove ve znanstve znanstvene ne kon" kon"ep" ep"ije ije poglav pog lavlje lje22 osnovni osnovni pedag pedagošk oškii pro"esi pro"esi poglavlje poglavlje22 kratki pregled pregled o!ekiva o!ekivanog nog razvitka razvitka predmet predmetaa u $udućnosti $udućnosti /# )VOD

&tudij pedagogije iziskuje znatnu !itala!ku i kognitivnu kompeten"iju# (ko se $avi dje"om tre$a imati pedagoški pogled . društvenu moć opaanja 6primjer 0 o"a7# +eki ljudi već posjeduju taj pogled8senzi$ilnost pogled8senzi$ilnost za situa"ije i druge ljude, a neki ga nau!e kao dio pro'esionaliza"ije# pro'esionaliza"ije# -mmanuel Kant2 1 velike dimenzije sposo$nosti koje tre$a steći i posjedovati svatko tko se eli $aviti pedagoškom pro'esijom su2 

Razum Razumski ski sud sud 6sposo 6sposo$no $nost st za ra"ion ra"ionaln alnoo djelov djelovanj anje, e, ra"ion ra"ionaln alnii iz$or iz$or sredst sredstava ava za

postizanje "ilja7  9oralni sud 6sposo$nost za prosud$u zadani% normi, vrijednosti, standarda, o!ekivanja7  Estetski sud 6sposo$nost opaanja drugoga u njegovim ivotnim situa"ijama7 :nanost o odgoju je dis"iplina koja proizvodi pedagoško znanje, preko sveu!ilišta ga prenosi na nositelje pedagoški% uloga i provjerava uspješnost pedagoškog djelovanja# Pravo je npr# kodi'i"irano zakonima i odred$ama, a pedagogija; +ije dovoljno razlikovati izme
/


Dieter Lenzen

Studij Studij znanos znanosti ti o odgoj odgoju u studen studente te osposo osposoblj bljava ava za racion racionaln alno, o, moraln moralnoo i estets estetsko ko rasu rasuđi điva vanj njee o stjec stjecan anju ju znan znanja ja,, o proc proces esim imaa huma humano noon onto toge gene neze ze i svla svlada dava vanj nju u obrazovnog kurikuluma. Pedagogija, od gr!ke rije!i pais agein . voi% godina 0=# st# &tarija pedagogija se od /?# st# koristila %ermeneuti!nim metodama što je $ilo nedovoljno# Pojednostavljeno, odgojna stvarnost se du%ovnoznanstveno tuma!ila i nije se kontrolirano promatrala#

Normativna pedagogija nije moguća jer izvo
ristotel je vidi vidioo 1 dime dimenz nzij ije2 e2 teor teoriju iju,, prak praksu su i po poes esis is## !eorija . na!in ivota za !ije oz$iljenje !ovjek mora imati razum# Praksa . odrava se u društvenim radnjama 6ćudoredno djelovanje7# Poiesis . stvarno !injenje, proizvodnja, stvaranje stvaranje nekog djela 6umijeće7# 6umijeće7#

Pro"esionalna pedagoška praksa obuhva#a $ oblika rasuđivanja %razumni, moralni i estetski sud&umije#e' i sposobnost za teoriju, praksu i poesis. 0# &()D &()D- - :+* :+*+O +O&( &(-- O ODGO ODGO) ) Opće dispozi"ije za uspje% u studiju su2 poznavanje te%nika intelektualnog rada, sposo$nost izraavanja i pismenog prikazivanja, radne kvalitete, motiva"ija, ustrajnost i spremnost na naporan rad, kriti!nost prema vlastitoj oso$i i iznesenim !injeni"ama, %ra$rost za vlastite pokušaje, spremnost za ići vlastitim putem, kontrola !uvstava, sposo$nost za timski rad,

0


Dieter Lenzen toleriranje 'rustra"ija, otvorenost prema novom# Osim opći% dispozi"ija potre$ni su i nadarenost, elja za uspje%om, zanimanje i predznanje 6dovoljno široko opće o$razovanje7#

(p#e obrazovanje . datiranje najvaniji% doga
Audući pedagozi $i tre$ali imati spremnost i sposo$nost za sljedeće postupke2 pristupiti drugim ljudima,  ne dopustiti da preveliki jaz u kvali'ika"ijama izme
druge,  da pomaganje ne smatraju altruisti!kim !inom već pro'esionaliziranom djelatnošću,  pose$an jezi!ni talent za prenošenje sadraja drugima,  odreći se za%valnosti i ne o!ekivati je od drugi%,  da usluge ne ograni!avaju samo na vremenski okvir iz ugovora o radu  kontroliranje a'ekata u sloenim me? godina# )odiplomski studij , usmjerenja2 strukovna pedagogija, gospodarska pedagogija, interkulturalna, predškolska 6temeljni studij7, kulturna, muzi!ka, re%a$ilita"ijska, spe"ijalna, medi"inska, te%ni!ka 6usmjerenja na 1# i 3# god7# 1 mjesta za u!enje2 predavaoni"a, knjini"a 6/B mjese!no, "ijeli dan7 i kućni kutak za rad 64 sati dnevno7# &truktura predmeta . 5 dimenzija

1


Dieter Lenzen

&ljedeća poglavlja knjige se ograni!avaju na prikaz oni% 1 dimenzija strukture predmeta koje imaju neposredno zna!enje za odluke koje o!ekuju svakog studenta2 /# pedagogijske dis"ipline 3# znanstvene kon"ep"ije 6pregled svi% kon"ep"ija je $itan jer svaki pro'esor dri predavanje na temelju svoji% uvjerenja tj# kao zastupnik odr# kon"ep"ije# 5# osnovni pedagoški pro"esi 1# D-&C-PL-+E :+*+O&(- O ODGO) - PED*GOK* :*+-9*+* Postoje 0 skupine dis"iplina znanosti o odgoju2

/# (p#a ili sistematska pedagogija 3


Dieter Lenzen Postoji u 0 varijante2 

Opća pedagogija je okvirna dis"iplina za sve ostale grane i spe"ijalnosti odgojne znanosti# Opća pedagogija 'ormulira kriterije za sve odgojne radnje# ) pedagogiji su se o$likovali razl# pristupi me
+ormativna pedagogija . nastoji upute za normativno djelovanje izvesti iz vr%ovni% izvanpedagoški% normi ili "iljeva



Pedagoška etika . ima "ilj pronaći prikladna sredstva kako $i se odgojem usadile odre


(eorija o$razovanja . zastupa misao da !ovjek nije puki o$jekt pedagoškog djelovanja, već se i sam o$razuje 6o$razovanje je djelatnost ii samog djelatnika7# Pojam orazovanja je po svojoj prirodi paradoksalan, on je odre#eno neodre#en #

Opća ili sistematska pedagogija 6odnosno znanost o odgoju7 kao središnja dis"iplina utvr
Opća pedagogija je zase$na dis"iplina pored ostali% grana i spe"ijalnosti# Ovo je novija varijanta# Prema tome, zadaće pedagogije su2 

Osnove odgojni% pro"esa . !esto lee izvan struke# ) to se u$rajaju znanja iz društveni% znanosti 6'ilozo'ija, so"iologija, psi%ologija7#



9etode pedagogijski% istraivanja . svi kora"i postupka kojim se proizvodi pedagoško znanje# Pro$lem2 doseg, istinitost ili eti!ka pri%vatljivost odre


Kon"ep"ije znanosti o odgoju . misaoni prav"i koji su se o$likovali tijekom povijesti struke# +e postoji samo / smjer pedagoškog mišljenja, danas se dopušta mnoštvo teorija 6s o$zirom na pluraliza"iju ivotni% odnosa7# :adaća studenta je ne tragati za stvarnom istinom, već potraiti kon"ep"iju primjerenu svome mišljenju, kao i studij i

pro'esiju i promatrati i% na osnovi takve kon"ep"ije# Povijest odgoja i obrazovanja kao i povijest znanosti o odgoju – U širem smislu se promatra kao povijest pedagoškog mišljenja od antike do danas. Pedagoško

4


Dieter Lenzen mišljenje u flozofji = paideia. U užem smislu to je povijesna razrada institucionalizirane pedagogije, odnosno znanosti o odgoju (naziv od . pol. !. st.". #$$%. &rnst 'ristian )rapp osnovao je #. katedru za pedagogiju na *alle sveu+ilištu. stražuje se povijest pedagoški ideja i koncepcija, povijest društvene zbilje u kojoj su se odvijali odgoj i obrazovanje, kao i povijest stavova i dispozicija koje su vladale spram nekog odgojno relevantnog elementa 6npr# djetinjstva7#

0# *omparativna znanost o odgoju Ona u zadnje vrijeme ima pose$no zna!enje s o$zirom na u$rzane tenden"ije kulturalne glo$aliza"ije# Pritom je rije! o uspored$i osnovni% pedagoški% pro"esa i odgojno>o$razovni% situa"ija# +pr# komparativne studije o stupnju znanja koje u!eni"i pojedini% razreda posjeduju u odre
Soc. pedagog . pedagoški naglašena djelatnost# Soc. radnik . usmjeren na potre$u primarne pomoći svim ru$nim i pro$lemati!nim društvenim skupinama# Od so"# pedagoga se o!ekuje2 

Politi!ka kompeten"ija . pro"ijeniti pojedine ustanove u nji%ovoj praksi o$našanja vlasti te i% u tome zao$ići#



Pravna kompeten"ija . poznavanje svi% relevantni% pravni% odred$i i zakona#

5


Dieter Lenzen 

*dministrativna kompeten"ija . primjenjivanje administrativni% pravni% odred$i na pojedina!ni slu!aj#



9edi"inska kompeten"ija . osnove medi"inskog znanja jer mnogi štićeni"i napuštaju vlastito zdravlje i %igijenu#



Ekonomska kompeten"ija . sposo$nost da i u neuo$i!ajenim okolnostima pri$ave pose$na sredstva#



Pedagoška kompeten"ija . spremnost i osposo$ljenost za odgajanje, pou!avanje, poti"anje, savjetovanje, praćenje, planiranje, koordina"iju, mirenje, rukovo
&o"# pedagog radi kao voditelj odgovarajući% odjela, u pravilu na 'unk"ijama koje ne predvi
)stanovama pedagoškog odgoja 6dje"a do 5# god#7 . podupiru i nadopunjavaju o$iteljski odgoj 6jasli"e, vrtići, uto!išta, spe"ijalni vrtići, male škole@7# Osiguravaju uvjete za rani dje!ji razvoj te savjetuju roditelje u nji%ovoj ulozi odgajatelja#



O$iteljskim savjetovalištima . potre$na z$og povećanja $roja rastava, zaposlenosti o$a roditelja@



Radu s mladima 6/3>04 god7 . zaštita mladei, savjetovanja za mlade, udruge za suz$ijanje ovisnosti o drogama@



kolskoj so"# pedagogiji . dopuna školskog odgoja, veza izme


Domskom odgoju . zna!enje domova opada nakon što se pro$ila spoznaja da dom predstavlja najgori o$lik smještaja# )mjesto nji% terapeutske i pedagoške stam$ene zajedni"e#



&kr$i o invalidima . u posljednje vrijeme se skr$ o invalidnoj dje"i provodi unutar škola#

&tudij so"ijalne pedagogije o$u%vaća 1 polja8metode2 

Pomoć u pojedina!nom slu!aju . pomoć za samopomoć 


Dieter Lenzen 

Grupni so"# rad . spoznaje o dinami!nim pro"esima unutar skupina



&o"# rad u zajedni"i . usmjeren prema institu"ijama 3# dultna pedagogija&obrazovanje odraslih

Ona je nastala je z$og dalekoseni% promjena ivotni% prilika u zadnji% /== god# Povećao se i udio stariji% ljudi 6/?#st# . prosje!na do$ 01 god, 0=0=# . 3 god#7# ) suvremenom društvu tijekom svog ivota !ovjek promjeni više zanimanja 6potre$a doškolovavanja7, a doga= god# Osniva!i ustanova za o$razovanje mogu $iti općine, sveu!ilišta, "rkve, sindikati, javna poduzeća@potre$ne kompeten"ije su2 

(eorijska pripremljenost na najvišoj razini



Pedagoške i znanstvene kvali'ika"ije 6analizirati potre$e ukenja kod odrasli%, uvjete za u!enje, didakti!ke sposo$nosti@7



&tru!ne kvali'ika"ije . sposo$nosti vezane sa strukom učenika



Prakti!ne pro'esionalne kvali'ika"ije . koje se ne stje!u tijekom studija, već u samoj djelatnosti# 4# +kolska pedagogija

Krajem /?# st# kada je zapo!ela pro'esionaliza"ija nastavni!kog poziva, nastao je nauk o nastavi 6prete!a školske pedagogije7# Cjelokupno pro'esionalno znanje školske pedagogije uklju!uje2 

(eoriju škole



Povijest škole



Opću didaktiku



(eoriju kurikulume



kolsko pravo ?


Dieter Lenzen 

Organiza"iju škole



Dijagnostiku#

:adaća škole je prenošenje znanja, razvoj sposo$nosti

i stje"anje umijeća, pro"jena

sposo$nosti u!enika za u!enje i na temelju toga usmjeravanje za odre
Specijalna pedagogija . pose$no usmjerenje unutar znanosti o odgoju# O$u%vaća rad u spe"ijalnim školama za slijepe, oso$e oštećenog vida, za glu%e, oso$e oštećenog slu%a, tjelesne invalide, dje"u sa smetnjama u u!enju, dje"u sa smetnjama u govoru, kroni!ne $olesnike te dje"u i mlade s poremećajima u ponašanju# ) zadnje vrijeme dje"a s poteškoćama u razvoju idu u redovite škole, što z$og ekonomski% razloga, što z$og pedagoški% razloga 6nema so"# izola"ije te dje"e7#

. Strukovna i gospodarska pedagogija Odnosi se na strukovne škole i na daljnju pro'esionalnu izo$raz$u unutar i izvan poduzeća# Od /0=# dualni sustav2 o$vezna strukovna škola sura

Dieter Lenzen

-ospodarska pedagogija usmjerena je na o$razovanje za stru!na podru!ja i gospodarstva i uprave#

Strukovna pedagogija usmjerena je na o$razovanje nastavnika za struke s podru!ja metalurgije, elektrote%nike, gra
(rijentacija na početku studija 3# KO+CEPC-E :+*+O&(- O ODGO) Potre$no je znati temeljne kon"ep"ije na osnovi koji% nastaje znanje o odgojnoj stvarnosti jer npr# nije svejedno pridravamo li se u pedagoškom odgoju na!ela 'arovitost je priro#ena ili 'arovitost se stječe.

Krajem /?# st# došlo je do spoznaje da su odgoj i pou!avanje djelatnosti o !ijim $i se osnovama tre$alo posjedovati mnogo to!nije spoznaje ako elimo da nji%ov uspje% $ude toliko trajan da se pomoću odgoja i o$razovanja ljudi po$oljšavaju, narodima prue veće mogućnosti uspje%a, a !ovje!anstvo kao "jelina napreduje# Pro$lem je $io kako steći sigurne spoznaje# 9oda razli!itom upotre$om eksperimenta u prirodnim i društvenim znanostima; (ek se u /# st# javlja znanstveni pristup odgojnoj z$ilji u okviru kon"epta du%ovni% znanosti 6prije samo prirodne znanosti7# +astaju razne odgojnoznanstvene kon"ep"ije 6prav"i, škole7 jer su potre$ne razli!ite perspektive i na!ini istraivanja# Kon"ep"ije znanosti o odgoju su2 /# )uhovnoznanstvena pedagogija . razumijevanje odgojne stvarnosti Lenzen se ovdje poziva na Dilt%eHa koji je razdvojio prirodne i du%ovne znanosti u svom djelu (vod u du"ovne znanosti # ) du%ovne znanosti u$raja2 umjetnost, religiju, dravu, gospodarstvo, pravo, politiku@odnosno, tvorevine ljudskog du%a# (u spadaju i odgoj i o$razovanje# Kae da se i tu kulturnom djelatnošću uspostavlja smisao koji je sadran u pojedina!noj odgojnoj z$ilji# Odnosno, "ilj je da metodom razumijevanja smisla spoznamo odgojnu stvarnost# (o razumijevanje se moe prikazati %ermeneuti!kim krugom2

/=


Dieter Lenzen

Iovjek stje!e iskustva na temelju nji% pristupa stvarnosti koju tuma!i# (a tuma!enja dovode do odre

Dieter Lenzen politi!ki neutralna, ali uvijek postoji opasnost da se vrijednosti kriomi"e uvuku u znanstveni postupak i pedagoško djelovanje# *lternativa ovoj znanosti je re'leksivna znanost o odgoju# 1# Pedagogija kao znanost o načelima - du%ovnoznanstvena i empirijska znanost o odgoju se odri!u temeljni% normativni% postavki iz koji% $i tre$alo izvoditi konkretne upute za pedagoško djelovanje# Ova pedagogija pokušava da se od na!ela stvori polazna to!ka pedagogije# (a na!ela mogu $iti norme, uvidi, "iljevi koji stoje na po!etku teorijskog zdanja# +eki su se pristupi teško oslo$a

Dieter Lenzen ) 0# Fazi Ja$ermas spoznaje da puko na!elo kritike nije dovoljno da se izmjene društveni odnosi# -znio je prijedlog da zainteresirane oso$e dogovore norme zajedni!kog djelovanja# :a podru!je odgoja i o$razovanja to $i zna!ilo da $i svi zainteresirani tre$ali zajedni!ki odlu!ivati o "iljevima, sadrajima i metodama nastave, o strukturi školovanja itd# Kriti!ka znanost o odgoju je zna!i sa svojom integra"ijom du%ovnoznanstveni%, empirijsko> analiti!ki% i normativni% elemenata predstavljala do tada najširi pristup# 4# Strukturalistička i poststrukturalistička znanost o odgoju :adaća strukturalista je tragati za strukturama ispod struktura# Odre

Dieter Lenzen Društveni sustavi su autopoieti!ki, tj# u se$i zatvoreni sustavi# (o vrijedi i za sustave svijesti# Prema tome, odgajatelj i odgajanik nisu djelatni su$jekti već sustavi svijesti koji u na!elu 'unk"ioniraju prema istovjetnim me%anizmima sta$iliziranja i di'eren"ija"ije kao i društveni podsustavi# &tvarnost je konstruk"ija našeg mozga# &vaki mozak konstruira svoju individualnu z$ilju# *ko je tako, onda uvjerenje da se dje"a mogu pou!avati jednom te istom metodom predstavlja za$ludu#

*onstruktivizam . uz pomoć nastave nije moguće ostvariti odre
0. 1e"leksivna znanost o odgoju Aavi se prosud$om pedagoški% i odgojni% posljedi"a# Odgoj nije ništa manje opasan od elektrane . i u njemu su moguće nezgode# +pr# masovna pojava nasilja me
Ova teorija nastoji da se osnai sudjelovanje u stvarnom ivotu naspram umjetne situa"ije egzila koja vlada u školi, domu i drugim pedagoškim ustanovama, npr# u!enje stranog jezika u školi ili u inozemstvu# )stanove $i se tre$ale otvoriti prema stvarnom ivotu i svojim štićeni"ima omogućiti $arem djelomi!no sudjelovanje u njemu# (re$a istraiti prirodne uvjete u!enja kako $i nji%ove pozitivne strane prodrle u institu"ije#

/3


Dieter Lenzen -. O&+OV+- PED*GOK- PROCE&-

/# (dgoj Ovaj pojam ovisi o tome koju odgojnoznanstvenu kon"ep"iju zastupa onaj koji de'inira odgoj# /7 Du%ovnoznanstvena pedagogija Pod odgojem podrazumijevamo plansku djelatnost kojom odrasli olikuju društveni život mladi". . Dilt%eH

Pojam odgoja ograni!en je na odgoj odrasli% i mladei# 9ladi se tre$aju razviti do one to!ke u kojoj mogu nadomjestiti oso$e sadašnje genera"ije i tako se usprkos zamjeni oso$a u društvu odrava i prenosi u!inak rada# 07 Empirijska znanost o odgoju Pod odgojem se podrazumijevaju so*ijalne radnje kojima ljudi uz pomo& psi"ički" i so*iokulturni" sredstava pokušavaju trajno pooljšati sklop psi"ički" dispozi*ija drugi" ljudi ili očuvati one nji"ove komponente koje smatraju vrijednima ili pak spriječiti nastanak dispozi*ija koje smatraju lošima. . Arezinka

Psi%i!ke dispozi"ije su sposo$nosti, umijeća, znanja, stavovi, dranja, mišljenja ili uvjerenja# One se mogu mijenjati i pod utje"ajem upnika, (V voditelja ili diktatorski% ispira!a mozgova, no moe li se to onda nazvati odgojem; 17 Pedagogija kao znanost o na!elima -dgoj je *jelokupnost mogu&i" mjera kojima se mladeži pomaže u postajanju čovjekom. Počinje ro#enjem i traje sve dok se odgajanik ne proglasi zrelim. . Groot%o''

Ovo je preopširna de'ini"ija# Odgoj nije samo pou!avanje, već svaki o$lik pomoći# 37 Kriti!ka znanost o odgoju +ema de'ini"ije ali $i se mogla saeti kao2 -dgoj je represija ograničavanje sloode odlučivanja/ i mora se kritizirati u onoj mjeri u kojoj predstavlja nepotrenu represiju.

Potre$no je razlikovanje izme
/4


Dieter Lenzen znanosti o odgoju ne de'inira se što je odgoj već što on ne $i tre$ao $iti# ) tom smislu se on moe ozna!iti kao negativna verzija normativnog pojma# 47 &trukturalisti!ka znanost o odgoju -dgoj je strukturalna djelatnost kojom ljudi strukture svijeta transormiraju tako da ljudi koji uče mogu na optimalan način pristupiti izgradnji svoji" kognitivni" struktura.

&trukture ivotne okoline trans'ormiraju se u kognitivne strukture u!enika jer u!enik sam odlu!uje kako će u!iti 6to je uvjetovano strukturama svijesti7# 57 Pedagogija zasnovana na teoriji sustava -dgoj je, i po tome se razlikuje od so*ijaliza*ije, inten*ionalizirana i iz inten*ija izvedena djelatnost. -n svoj *ilj može zanemarimo li mogu&nost neizravne i neprimjetne manipula*ije/ dosti&i samo preko komunika*ije. 1ao olik komunika*ije so*ijaliza*iju tada oavlja i odgoj. li ne ezuvjetno, onako kako je namjeravano. $aprotiv, onaj koga trea odgajati priop&avanjem te namjere, stječe sloodu distan*irati se ili čak potražiti i na&i drugu mogu&nost3. (zmemo li sve to u ozir, gotovo da više nije mogu&e odgoj s"vatiti kao učinkovitu djelatnost. . Lu%mann

Odgoj nije djelotvoran, ima samo 'unk"iju priopćiti neku namjeru# 7 Re'leksivna znanost o odgoju Prikazom patnji drugi% eli se prenijeti sposo$nost uvi
Gr!ko>%elenisti!ke . tako kod Platona nalazimo pojam slike u sklopu rije!i plattein 6o$likovati7 što se odnosi na izraz mogućnosti da se duša o$likuje na isti na!in kao i tijelo#

/5


Dieter Lenzen 

Kršćanske . Aog je stvorio !ovjeka na svoju sliku# ) /?# i /# st# o$razovanje je do$ilo karakter posvećenja# +astaje o$razovano gra
Postoji više zna!enja pojma o$razovanje# /7 O$razovanje kao individualno stanje O$razovanim se smatra netko tko zna ili moe odre kriti!kim o$razovanjem# Kanon predmeta neo%umanisti!ke gimnazije je kon"ipirao Mil%elm von Jum$oldt# (o su gr!ki, latinski, njema!ki i matematika# (ko je posjedovao ta 3 predmeta smatrao se o$razovanim# (o je materijalni pojam o$razovanje, odnosno, postoje sadraji koji se moraju usvojiti# ) /# st# industrijaliza"ijom ulaze i prirodoznanstveni predmeti, kasnije i društveni# Pro$lem2 :$og eksponen"ijalnog rasta znanja ni u kom slu!aju se sve ne moe znati# En"iklopedijsko ili s"ijentisti!ko o$razovanje više nije zamislivo# 07 O$razovanje kao individualna moć Ono što preostane kada sve nau!eno za$oravimo . 'ormalni tip o$razovanja 6odre

Dieter Lenzen 37 O$razovanje kao usavršavanje !ovje!anstva O$razovanjem pojedin"a omogućuje se usavršavanje ne samo društva već i !ovje!anstva kao vrste# Gu$itkom vjere u pravednije društvo poljuljana je nada u takvo usavršavanje !ovjeka, nema više zajedni!kog "ilja prema kojemu $i se takvo o$razovanje usmjerilo# Ono što je sim$oliziralo taj "ilj 6znanost, te%nika i znanstveno>te%ni!ka "iviliza"ija7 danas se smatraju utjelovljenjem neuspješnog odgoja# :aklju!ak2 +ema jednozna!no odre
)spored$a s pojmovima odgoj i orazovanje 2

(dgoj polazi od postavke da je o$likovanje ljudske li!nosti ugl# produkt odgojni% mjera# (brazovanje

promatra samog !ovjeka u

razvoju

kao

odlu!ujućeg

pokreta!a

%umanoontogeneze, tj# samoo$razovanja#

Socijalizacija je razvitak !ovjeka pod utje"ajem društva# +pr# so"ijalno zapostavljeni slojevi su manje o$razovani#

2umanoontogeneza je pro"es samoorganiza"ije ljudskog organizma u su!eljavanju s okolinom koja se sastoji od prirodni% i društveni% !im$enika# Ona je zamijenila pojam so"ijaliza"ije# -straivanja so"ijaliza"ije su pokazala da postoji uzro!na povezanost prama kojoj uvjeti odrastanja izazivaju odre

Dieter Lenzen -nstan"e so"ijaliza"ije su o$itelj, vršnja"i, o$razovne ustanove i zanimanje# /7 &o"ijaliza"ija u o$itelji O$itelj je /# okolina organizma koji se organizira# -straivanja so"ijaliza"ije se $ave odnosom majke i djeteta, pretjeranog zaštitni!kog ponašanja, posljedi"ama rastave@ 07 &o"ijaliza"ija u skupini vršnjaka 6peers7 (ijekom djetetova razvitka raste udio vremena koje on provodi s vršnja"ima# -straivanja se $ave stje"anjem i sta$iliza"ijom pri%vaćanja u skupini, vo
/


Dieter Lenzen Didaktika razra
Legitimiranje u sklopu nastave je pro"es stvaranja legalnosti i legitimnosti preko opravdanja i o$razloenja didakti!ki% odluka# Odluka je legalna ako je donesena primjenom pozitivnog prava 6npr# izrada nastavnog plana i programa# Legalnost se stje!e u postupku legitimiranja, npr# oda$ir u!enika prema zakonu@ Pro$lem su pojedina!ni interesi# +pr# krajem /# st# sport je uveden u škole z$og zdravlja u!enika, kasnije je sadran z$og interesa drave za tjelesnu spremnost $udući% vojnika, a danas kao sredstvo kvali'ika"ije za vr%unski sport# Legitimirati tre$a ne samo "iljeve već i sadraje 6što prou!avati7# Postoje razne teorije2 

(eorija materijalnog općeg o$razovanja . tre$a usvojiti sve o$jektivne sadraje kulture# Pro$lem2 preopširno#



(eorija s"ijentizma . tre$a usvojiti sve sadraje pojedini% znanosti# Pro$lem2 preopširno#



(eorija klasi!nog o$razovanja . tre$a usvojiti sve sadraje u kojima se ogleda idealno samorazumijevanje neke kulture# Pro$lem2 koji pjesni"i i koji 'ilozo'i#



(eorija 'unk"ionalnog o$razovanja . tre$a usvojiti sadraje preko koji% se prenose sposo$nosti s mogućnošću trans'era# Pro$lem2 tre$a odlu!iti koje sposo$nosti dje"a uopće tre$aju postići#



(eorija metodi!kog odgoja . tre$a usvojiti sadraje koji pospješuju stje"anje spoznajni% metoda# 0=


Dieter Lenzen 

(eorija kategorijalnog o$razovanja . tre$a usvojiti sve sadraje koji jam!e mogućnost spoznaje stvarnosti za !ovjeka i !ovjeka za stvarnost# Pro$lem2 nedovoljno oštar kriterij#

Po!etkom =>i% -nstitut za istraivanje o$razovanja 9aB Plan"k u Aerlinu odlu!io je izraditi strategiju za razvoj kurikuluma# (o je potaklo razmišljanje u kojim će se ivotnim situa"ijama nalaziti ljudi u narednim desetljećima# -za te prividno znanstveno>ra"ionalne strategije razvoja kurikuluma skrivao se model normativne pedagogije# :aklju!ak2 selek"ija sadraja po!iva na ramenima nastavnika# 17 Evalua"ija Pose$no se u 0# polovi"i 0=# st# velika sredstva ulau na metode za provjeru postignuća# 9jeri se uspješnost u!enika, te na temelju toga i kvaliteta škola i nastavnika# +astavna djelatnost više se ne poima kao iskaz milosti o$našatelja vlasti prema narodnim masama eljnima znanja, već kao usluna djelatnost koja je ili vrijedna nov"a koji se za nju troši ili je pak tre$a po$oljšati ili likvidirati# 4# Pomo#, savjetovanje i više od toga Prije je podvrgnuti dijete mjerama so"# pedagogije zna!ilo da ga kao nadomjestak za roditelje odgajaju treće oso$e . so"# pedagozi# ) 0# pol# 0=# st# so"ijalna pomoć se proširila i na odrasle# Više nije tvorila dio odgojnog sustava već je predstavljala svoj vlastiti sustav# Aez o$zira na to koji slu!aj pomoći oda$eremo, ona je djelatnost jednog ili više ljudi koji nastoje nadoknaditi odre
0/


Dieter Lenzen +astanak novi% razvojni% stupnjeva odgojnog sustava se moe tuma!iti kao posljedi"a društveni% kriza 6teorija sustava7# Odgojni sustav 6pa i znanost o odgoju7 predstavlja odgovor na pritisak okoline 6npr# so"# pedagogija je nastala z$og zapostavljene mladei u /# st# u vrijeme industrijaliza"ije7# Kraj 0=# st# o$iljeavaju dvije me
(enden"ija ampli'ika"ije . ampli'ika"ija 6proširenje7 je vidljivo u društvenom ivotu 6glo$aliza"ija, utje"aj medija7# Karakterizira je gu$itak intimnosti, produeni ljudski vijek 6više genera"ija ivi skupa7# Aiološki srodni"i !ovjeka imaju sve manju ulogu u njegovu razvitku za razliku od društva i drave#



(enden"ija minimaliza"ije . minimaliza"ija 6smanjivanje7 vane elemente svijeta premješta na razinu pojedin"a# ) to u$rajamo individualiza"iju2 svaki pojedina" o$likuje svoj ivot kako eli, donosi sve odluke na razini vlastite oso$e#

Odnos ove dvije tenden"ije moe dovesti do gu$itka orijenta"ije# ) tradi"ijskom društvu gu$itak orijenta"ije se mogao sprije!iti pomoću razni% instrumenata i me%anizama 6zajedni!ki sustav vrijednosti, zajedni!ka vjera@7# ) modernom društvu na mjesto ti% me%anizama stupili su drugi društveni sustavi 6npr# zdravstveni sustav . sve veća uloga lije!nika7# &ustav svijesti se tijekom "ijelog ivota sve više di'eren"ira 6li'e>long learning7 i sa strane društva postavljaju se za%tjevi z$og eksplozije in'orma"ija i glo$aliza"ije# (o rezultira nastajanjem pod'unk"ionalnog sustava koji je nadlean za praćenje ti% pro"esa# Odgojni sustav je zamijenio religiozni sustav# On prua pro'esionalnu potporu u pro"esima odgoja, o$razovanja, nastave, pomaganja, savjetovanja i so"ijaliza"ije# :nanost o odgoju se mora prilagoditi tom razvitku kako $i na primjeren na!in osposo$ila oso$lje za te 'unk"ije# )sredoto!uje se na2 /7 *naliti!ko podru!je 6osnove evolu"ije, $iogra'ije, %umanoontogeneze7 07 Konstruktivno podru!je 6osnove %umane ekologije7 17 Re'leksivno podru!je 6pro"jena posljedi"a mjera unutar odgojnog sustava, prejudi"irajuća analiza, ekspanzivna analiza7 Odgoj i znanost o odgoju ne mogu više ra!unati s poštedom z$og do$ri% namjera kao što je to $ilo u prošlosti kada se odgojni sustav još nalazio u neposrednoj $lizini religioznog sustava#

00

Lenzen Pedagogija

Recommend Documents