ISHRANA KOZA
ZELENA HRANIVA Mogu se koristiti kao paša ili kositi pa davati ţivotinjama u staji. Najĉešće se koriste u letnjem periodu ishrane.
LUCERKA Od svih leguminoza lucerka je najbolja hrana za koze. Dobar je izvor belanĉevina i kalcijuma. U obroke za koze mora se uvoditi postepno. Ne
treba davati prevelike koliĉine lucerke jer moţe izazvati nadun.
TRAVE Koze bolje iskorišćavaju zelenu travu ako im se daje pokošena nego ako pasu. U napasanju koze gaze i prljaju travu pa na pašnjaku ostaje puno neiskorišćene mase. Trave su vrlo ukusna i kvalitetna hrana ako se na vreme kose i spremaju. Kosidba se mora obaviti pre klasanja (u vlatanju). Trava tada sadrţi najviše hranljivih materija. Trave se mogu sejati zajedno s detelinu kao travno-detelinske smeše, koje su takoĊe vrlo kvalitetna hrana za koze.
STOĈNI SIRAK Noviji hibrdi su prilagoĊeni ishrani domaćih ţivotinja; sadrţe mali udeo štetnih materija, imaju mekšu i tanju stabljiku, više lisne mase, dobrog su porasta nakon košenja. Pokošena masa krmnog sirka obiĉno se nakon košenja ostavi da odleţi nekoliko sati; za to vreme se koliĉina štetnih materija smanji toliko da nije štetna za stoku pa se kozama moţe davati do 6 kg na dan; Stoĉni sirak daje velike prinose mase po jedinici površine i kvalitetna je zelena hrana za koze.
STOĈNI GRAŠAK SA ŢITARICAMA Daje velike prinose kvalitetne zelene mase, Ţitarice su drţaĉ, a najĉešće su zob, jeĉam, pšenica i raţ.
KUPUSNjAĈE Ne bi ih trebalo davati više od 1,5 kg na dan! Mogu se davati: kupus, kelj, stoĉni kelj, stoĉna repa, ŠEĆERNA REPA, STOĈNA ŠARGAREPA, KROMPIR. Daju se nakon muţe da mleko ne bi poprimilo miris.
DIVLjE BILjKE Jestive granĉice: JASEN, BREST, LESKA, VRBA, GLOG. Jestivi korovi: KOPRIVA. Treba izbegavati: DIVLjE TREŠNjE, breskve, šljive. Brst u ishrani koza treba koristiti samo izuzetno, za slabije produktivne ţivotinje.
SENAŢA Senaţa se neopravdano malo koristi u ishrani domaćih ţivotinja, posebno u ishrani koza. Ona je izuzetno kvalitetno hranivo spremljeno od provenule mase trave ili detelinsko-travne smeše. Senaţa za koze mora biti najboljeg kvaliteta, prijatnog mirisa i ukusa, bez plesni. Samo takva senaţa najbolja je hrana za koze. Senaţa koja se daje kozama mora biti dobro provenuta (35-45% suve materije). Prevlaţna senaţa nije za koze. Senaţa je hranivo bogato belanĉevinama, kalcijumom i fosforom. Daje se kozama nakon muţe da mleko
ne bi poprimilo strane mirise. Maksimalna konzumacija senaţe = 4,5 kg na dan po kozi.
SENO Seno je dobro hranivo za preţivare - sadrţi sirova vlakna, celulozu i lignin. Mora biti prirodne zelenkaste boje i prijatnog mirisa. Ako je košeno do faze klasanja, sadrţi više hranljivih materija. Koze više vole seno koje uz trave sadrţi i malo "korova". Najkvalitetnije je detelinsko seno i seno od mešavine detelina i trava. Ako je seno od mešavine detelina i trava, trebalo bi u mešavini biti barem 50% detelina. SENO KOPRIVE Seno koprive vrlo je kvalitetno, ali i vrlo retko korišćeno seno.
SILAŢA Silaţa se takoĊe malo koristi u ishrani koza. Jedan od razloga za to jeste malo ţivotinja u stadu, što onemogućava dovoljno brzo trošenje silaţe iz silosa. Drugi je razlog strah da će silaţa izazvati probavne smetnje kod koza. Imamo li kvalitetnu silaţu, dobro spremljenu i ĉuvanu, a bez plesni, nema razloga da je ne koristimo u ishrani koza. Silaţu u obroke koza treba uvoditi postepeno da bi se organi za varenje koze prilagodili ishrani tom vrstom hraniva. Dnevno se sme davati do 4 kg silaţe po kozi. Kukuruzna silaţa je hranivo bogato energijom, a siromašno proteinima, kalcijumom i fosforom. Daje se kozama nakon muţe da mleko ne bi dobilo strane mirise.
SLAMA Slama mora biti ĉista i zdrava. Sadrţi puno suve materije i vlakana. Daje se uz ishranu velikom koliĉinom koncentrovanih hraniva, ako nedostaje ostalih voluminoznih hraniva. Slama prema kvalitetu: slama zobi, prosa, jeĉma, pšenice, raţi.
KONCENTROVANA HRANIVA Koncentrovana hraniva dopunska su hraniva u ishrani preţivara. Koncentrovana hraniva se daju krupno mlevena. Nemlevene ţitarice prolaze kroz organe za varenje nesvarene. Ako su presitno mlevene, mogu izazvati acidozu u buragu. Delimo ih na: -ENERGETSKA HRANIVA: kukuruz jeĉam zob raţ pšenica -PROTEINSKA hraniva: uljane saĉme i pogaĉe - sojina, suncokretova, grašak, bob, pasulj, grahorica ... -NUSPROIZVODI MLINARSKE INDUSTRIJE: mekinje (pšeniĉne) , stoĉno brašno. Koncentrovana hraniva dajemo kozama u obliku smeše više vrsta hraniva. Smešu moţemo napraviti na gazdinstvu tako da u razliĉitim procentima mešamo hraniva koja imamo ili se mogu kupovati već gotove koncentrovane smeše za pojedine kategorije ţivotinja. Kupljene koncentrovane smeše sadrţe izbalansirane koliĉine pojedinih sastojaka i odreĊen sadrţaj pojedinih hranljivih materija, vitamina i minerala. Pri izradi smeša na sopstvenom gazdinstvu potrebno je paziti da u smeši bude dovoljno svih hranljivih materija.