Hrana i Ishrana Pcela

AGRO-IDT HRANA I ISHRANA PCELA Autor: G. F. Taranov Nakladnik NERON d.o.o., Bjelovar, Palmoticeva 5 Tel. 043/241-277, Fax 043/247-428 Web site: www.neron-book.hr E-mail: [email protected]

G. F. TARANOV

Za nakladnika Ante Perkovic Graficka priprema NERON d.o.o., Bjelovar Strucna redaktura Tomislav Fejes Naslov originala: Hrana i ishrana pcela, IV promijenjeno i dopunjeno izdanje

HRANA I ISHRANA PCELA

Tisak i uvez: Studio Modema d.o.o., Zagreb © za Hrvatsku NERON d.o.o., Bjelovar ISBN 953-6698-25-0 eIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveucilisna knjiznica, Zagreb

UDK 638.13 Taranov, Georgij, Filipovic Hrana i ishrana pcela I G. F. Taranov Bjelovar: Neron, 2006. Prijevod djela: Korma i kormlenie peel. ISBN 953-6698-25-0 l. II.

Peele - - Ispasa Peele - - Prihrana

460310064

Bjelovar 2006.

DVOD

G. F. TARANOV

HRANA I ISHRANA PCELA U knjizi su navedeni podaci 0 osnovnoj hrani pcela, njeno kemijskom sastavu i fizioloskom djelovanju, 0 moguc~ostim zamjene meda secerom i peludi, koje usv.~jaju peel.e. O~lSani s nacini osiguranja pcela hranom u razno vnJeme godme, nJeno pri premanje i hranjenje pcela njome. U drugom izdanju knjige, u usporedbi sa prvim, posvecena j veca pozornost medenju biljaka i sakupljanju nektara od stran pcela, potpunije je opisana probava hrane kod pcela i pr.erada nek tara u med i konzerviranje peludi. Osim toga, navedeni su poda o utjecaju zaliha hrane na kvalitetu uzgoja pcela, 0 iskoristavanj secerno-mednih pogaca.

Knjiga je namijenjena pcelarima.

1 za razliku od vecine covjeku korisnih zivotinja, ne sarno pee:~ ljaju hranu, vec je i preraduju radi dugotrajnog cuvanja, dae~aieto je br~n~ o~ ~e.prij~telj~ i stetoe~a~ r~~uliraju ?jen~ en tr gsnju Ijeti i znru. Pcelinje zajednice mogu zivjeti 1razmnozavati u ~upljinama drve~a b~.zu~e~al~ e.ovjeka: ?dle~eli r?j s pcelinjaka jesno sebi izgrad1 gnijezdo 1 ZlV1u duplji drveta, 1obrnuto, za~dnica preseljena .iz duplje u .su,vremen,,: ?kvimu ~osnic~ uspje1no zivi. radi i proizvodi u uvjetima kultiviranog pcelarenja.

f;

Peele zive u zajednicama koje se sastoje od vise tisuca jedinki. Zajednieki zivot velikog broja jedinki u pracesu evolucije omoguCio je u pcelinjoj zajednici stjecanje osobina, koje dopustaju da ih priblizimo visim zivotinjama. One u svom gnijezdu reguliraju temperaturu, vlaznost i provjetravanje, kako ljeti tako zimi. Na ove procese i aktivno zagrijavanje, pcelinja zajednica trosi skora polovicu hrane od ukupnog utroska. Peele su prilagodene usko specijaliziranoj hrani. One up orabljuju sarno dva osnovna vida hrane - nektar i pelud, koje saku~ljaju s ~vjetova biljaka. Cvjetovi privlace pcele i druge insekte time ~to im nude hranu, a insekti, sakupljajuci nektar i pelud, ostvaruJu. u~akrsno oprasivanje cvjetova, koje je nuzno za njihovu oplod~~u 1 plodonosenje. Markantno obojeni cvjetovi, od kojih mnogi l~lu~uju jos i aromaticne tvari, insektima omogucuju brzo pronalazer:J~ hrane i istodobno efikasno oprase cvjetove. Medu mn090bro]mm vrstama insekata - oprasivaca medonosne pcele zaUZlmaju izuzetno vazno mjesto u oprasivanju biljaka. st~;el~ p,~era~uju nektar u med i pohranjuju (konzerviraju) pelud, zaliha koncentrirane hrane. da e 11l]1 ~ed, peelinja hrana v-sarna po sebi predstavlja vrlo vrijeu ; pro1zvO~ 1 za covjeka. Covjek moze za sebe dobiti med sarno me~~ kSl~caJu ako od zajednice oduzme sve ili sarno dio zaliha oJe su pcele sakupile.

Pc {aJ~c1 uVJete za dobru ocuvanost

v~~ P?eetku

razvoja pcelarstva

Urti.~t~ Je?e~ su od dijela zajednice

vaJuCl peele ili ih osudujuci

med se dobivao vrlo jednostaiz gnijezda oduzimali sav med, na umiranje od gladi. U proljece v



naredne godine, za vrijeme rojenja, pcelar je obnavljao broj zaje niea, smjestajuci u kosnice izasle rojeve, au jesen ponovo unistav., dio zajednica i tako je postupao svake godine (rojidbeni siste pcelarenja). Medutim, uz porast znanja 0 biologiji pcela, nade su nacini koji su navodili pcele da sakupljaju vece kolicine med od onih koje su im bile potrebne za ishranu. To je omogucilo uz manje sarno viska meda i ocuvanje pcelinje zajedniee tijekom cijel godine. Nastalo je suvremeno raeionalno pcelarstvo, izazvano t ma glavnim otkricima u biologiji pcela i na njihovim osnova nastalim pronalaseima. 1. Godine 1914. ukrajinski pcelar P. I. Prokopovic, izuciv specificnosti izgradnje pcelinjeg gnijezda i izgradnje saca, prvi . u svijetu izumio kosnicu sa okvirima. U njoj je pcelinja zajedni izgradivala sace u drvenim okvirima, koje je moguce lako vadi premjestati, dodavati itd. U kosnici sa okvirima moguce je pregl dati sace pcelinjeg gnijezda ne razarajuci ga, tocno utvrditi stanj zajedniee i pruziti joj pomoc u neophodnim slucajevima. 2. Godine 1857. njemacki pcelar I. Mering izumio je satnu 0 novu - list voska, u kojem su utisnute osnove staniea. U takv satnoj osnovi, postavljenoj u okvir kosnice, pcele su izgradiv zidove staniea, pretvarajuci osnovu u sat. Ovaj izum omoguci je pcelaru da utjece na razmnozavanje pcela, na povecanje bro radiliea i ogranicavanje uzgoja trutova, koji pojedu mnogo me ali ne sudjeluju u sakupljanju zaliha hrane, 3. Godine 1865. ceski pcelar F. Hruska izumio je vrealjku - ured koji vrea (izbaeuje) med iz saca pomocu eentrifugalne sile, razarajuci ga. Ovaj izum je pomogao povecanje sakupljanja me. pcelinjih zajedniea, jer sace se poslije vreanja meda vraca u kosni radi ponovnog punjenja medom. Povezivanje ova tri izuma doprinijelo je razradi takvog 5 sterna pcelarenja, pri kojem su pcelinje zajedniee pocele d vati bitno vise meda, nego sto im je bilo neophodno za vI stitu ishranu tijekom godine. Pojavila se mogucnost da izobiljem dopunskog meda nadoknade utrosci rada i sredst~V za odrzavanje pcelinjaka bez unistavanja pcelinjih zajedmc vi

~ogucnosti pcelara da utjece na produktivnost pcela J(a~~Jeorasle. Izueene su zakonitosti proljetnog razvoja pcelinjih jo~VI ~ ~ ustanovljeno je da snazna zajedniea ima bioloske za1edrue;a uzgoj dopunske kolicine pcela iznad one, koje uzgaja pr~c~:ea bez u~eeaja pe~lar~. Prak!ien? iskori~tenje o~~ pricuve zaJe uie se u vidu formiranja proljetnih odvojaka, kojima se za Jpovecava broj peela.~a sa~uplja!lje meda, u usporedbi sa zajednieama koje su se razvijale pnrodrum putem.

~g~~

Ova metoda omogucuje da se prirodno rojenje zamjeni efikasnijim - umjetnim. U sadasnje vrijeme istrazivacka misao usmjerena je ka otkrivanju i realizaciji mogucnosti daljnjeg povecanja prinosa meda putem povecanja ~valite~e pee~a, uzgojenih. u zajednieam~, ~' ~jihovih sposobnosti da za jedan izlet sakupe 1 unesu u kosnicu VIse nektara, uzgoje vise licinki, izluce vise voska. U ostvarivanju svih suvremenih metoda drzanja i uzgoja pcela odlucujuci znacaj ima racionalna opskrba pcela hranom. Mada peele sam~ reguliraju svoju ishranu, skupljajuci u prirodi potrebnu im hr~u, .IStOi pcelar mora i duzan je da na presudan nacin utjece na ~~zIm ishrane pcelinjih zajedniea: da ih opskrbi optimalnim kohema~a hrane, koja im je potrebna u raznim periodima sezone, ~~ se ~r~e 0 podobnosti meda za zimovanje pcela: pcele osigura )elanee~mastom hranom u periodu kada je nema u prirodi; stvon. kod pcela u nuznom momentu iluziju unosa meda prihranjivanJe~. kOJeih ~aje potieaj na aktivan rad; produlji period proiz~o J~ m~da 1. p~veca njegovu intezivnost prevozenjem pcela ra p~ rueJ~ obilatih pasa, koje evjetaju u razno vrijeme i na ~nun tentonJIma. iSk~~~tpeel~rima u sadasnje vrijeme stoji zadatak planskog nih k11avanJa pcela za oprasivanje nesamooplodnih poljoprivredsaku~·tu~a, sto ~~~eajno povecava prinos tih kultura i povecava peludiJanJe pe~lmJih proizvoda - meda, voska, maticne mlijeci, , propohsa, pcelinjeg otrova. i ~r~~~j ~nji:zisistematizirani su podaei znanstvenih istrazivanja i iSkori~~lVTIl~ pok~sa usmjerenih ka izucavanju pcelinje hrane avanJu pnhrane koja osigurava ucinkovito povecanje Vll

HRANA IISHRANA

PCELA

broja pcela u proljece, njihovo bolje odrzavanje u neaktivnom periodu godine i povecanje prinosa meda.

SAKUPLJANTE NEKTARA, CVJETNOG PRAHA I MEDLJIKE LUC:ENJE NEKTARA (MEDENJE) CVJETOV A MEDONOSNOG BILJA

Nektar - to je slatka tekucina sa primjesom organskih i mineralnih tvari koje stvaraju cvjetne i druge zljezdane stanice biljaka. Nektar izlucuju oko tisucu vrsta raslinja (biljaka), koje se zajednicki nazivaju medonosnim. Nektar, prije svega, luce posebne stanice, sakupljene u strukturnim tkivima - nektarije, koje su pokrivene zajednickim omotacem, Kod raznih vrsta biljaka nektarije imaju najrazliCitije oblike: ravne, ispupcene, loptaste itd. U omotacu nektarija nalazi se mnostvo otvora, kroz koje nektar izlazi van i sakuplja se u obliku prozirnih kapljica. Kod vecine medonosnih biljaka nektarije se nalaze u osnovi ili u dubini cvjeta. Na primjer: kod livadske djeteline (s1.1) nektarije su rasporedene u osnovi duboke cjevcice cvjeta, kod cvjetova borovnice - na prasnicima sa strane latica (cvjetnih listica), kod suncokreta - na unutarnjoj strani osnove cvjetnih latica, kod facelije - u osnovama zametaka. Nektarije se kod nekih biljaka ne pojavljuju kao posebni organi, a nektar izlucuju specijalne stanice koje cine dio tkiva cvjeta. Tako, kod cvjetova lipe nektar izlucuju stanice, razbacane u obliku kvrga u osnovama casicnih listiea, kod cvjetova kravarice (kravlja djetelina) - u osnovama cvjetne krunice. Neke biljke pored nektarija unutar cvjetova imaju jos vani cvjetne nektarije koje se nalaze na liscu, lisnim drskama, stabljikama. Na primjer, nektarije kod tresnje se nalaze na peteljkama listova, ~od krmnog boba - na podliscima, kod pamuka na donjoj strani hstov~. Izluceni nektar nema znacaja za oprasivanje cvjetova, ali o~ pnvlaCi insekte - oprasivace ka biljkama. Ovaj nektar takoder pnvlaCi mrave, koji unistavaju sitne, stetne insekte.

viii

9

--



:.'..•fh. '., ,:., .

r '.:'

~:

~ 1

'/:':.

..':"

2

..

'

N

~~~-V 3 1

3

7

2

51. 1. Raspored nektarija u cvjetovima nekih bilj~ka:

... I-gorusica; 2-heljda sa razvijenim prasni~im~; 3-~eIJda s~. razVlJe1!lm tuCkom; 4-facelija; 5-modrica; 6-crvena dietelina, izgled CIJelOgcoieia; 7-isto u uzduinom presjeku: n-nektarije; p-prasnici; i-tuiak Kod cvjetova se nektar izlucuje radi pri,:,laeenja peel~ i dru~h insekata, koji, skupljajuci hranu za sebe, istodobno OSlgura:raJu unakrsno oprasivanie cvjetova, koje je neophodno za razvoj zametka i sazrijevanje sjemena, plodova bobicastog voca. Nektar se u nektarijama cvjeta izlucuje i sakuplja uvijek na takvom dijelu cvjeta da bi pcele ili drugi ins.~kti, prilaz.eCi~ektaru, doticali prasnike ili se posuli prahom kOJI se nalazi bhzu pr~snika (s1. 2). Peela posuta prahom, prelijetajuCi s ~vjeta r:a C':'ljet, dodiruje vlazni i ljepljivi zig na tucku i tako vrsi oprasivanjeNektar se pocinje izlucivati sarno poslije punog otvaran] cvjeta. Kod otvorenih cvjetova na biljkama nektarije su krup~ je, i oni vise izlucuju nektara, nego kasnije cvjetal~, a ?SOblt koje se otvaraju na kraju cvjetanja. Povremeno uZl~anJ~ nek tara od strane insekata doprinosi njegovom vecem izlucivanjv Nakon punog oprasivanja i oplodnje, nektar koji je ostao cvijetu apsorbira (upija) se nazad u stanice i utrosi na razv zametka. 10

51. 2. Prilagodavanje cvjeta zalfije na unakrsno oprasivanje. I-presjek cvjeta, prikazan raspored prasnika (p) u vrijeme njihovog sazrijevanja; 2-pcela dodiruje prasnik; 3-presjek cvjeta u periodu sazrijevanja tuika (t); 4-pcela zaprasena peludi dodiruje iuca):

KOliei!laI1:ektara koju cvjetovi mogu izluciti ovisi, prije svega, od n~slJe~nih osobina biljke. Obilnim izlucivanjem nektara isticu se CVJ~~OVI ba~ema, lipe, heljde, vrbovca i drugih biljaka; vecina pak bilJ~ka pn povoljnim uvjetima izlucuje 5-10 puta manje nektara. Prmos meda od odredenih medonosnih biljaka se odreduje O~~kt~u sasvim pokrivenog tla doticnom biljkom, i procjenom oheme izlucenog secera za svo vrijeme cvjetanja.

k

mU vecoj. mjeri prinos meda medonosnih biljaka ovisi 0 uvjetia razvoJa kao i vremenskim uvjetima za vrijeme cvjetanja. n~jlueivar:j~ n~ktara ovisi 0 stupnju razvijenosti biljke, 0 ukupture povrsml ruenog lisca. Za poljoprivredne medonosne kulnasad u tom pokusu veci znacaj ima agrotehnika usjeva i a.

k~i~~a agr~~eh:Uka doprinosi dobrom razvoju biljaka, vecoj meda. Z razv!Jemh cvjetova na njoj, povecava njihov prinos nacaJno povecanje lucenja nektara pospjesuje bubrenje 11

-


Na primjer, pozitivan utjecaj na prinos meda i prinos heljde i gnojenje tla superfos£atom i £os£ornokiselim gnojivima. Prinos lucenje nektara ratarskih i vocarskih kultura povecavaju zasti sumski pojasevi, gdje se biljke razvijaju i cvjetaju u povoljniji uvjetima nego na otvorenim mjestima. Siroko redni usjevi heljd daju vise prinose (i vise nektara), nego gusti usjevi. Dokazano j da sve agrotehnicke mjere koje doprinose povecanju prinosa p ljoprivrednih kultura istovremeno povecavaju i prinos meda. Razlicite sorte kulturnih biljaka mogu se isticati obilnim lue njem nektara. Tako, na primjer, po podacima G. V. Kopeljkije skog, neke sorte heljde na jedan hektar daju u nektaru 50-137 k secera: takve sorte su se, pri ispitivanju, pokazale i plodonos jim. J asno da je pcelar zainteresiran da poljoprivredna gospod stva siju one sorte heljde koje daju najvise nektara. Odlucujuci utjecaj na proizvodnju nektara imaju vremens prilike za vrijeme cvjetanja biljaka. Najpovoljnija temperatu zraka za lucenje nektara je 20D-30De; kako sa povecanjem tako sa snizenjem temperature lucenje nektara se smanjuje, a pri te peraturi 10D-12DC sasvim se prekida. Najpovoljnija relativ vlaznost zraka je 60-80%. Vazna je takoder i vlaznost tla; biljke suhom tlu ne luce nektar. Optimalna vlaznost tla je izmedu 50 60%. Osobito povoljni uvjeti za lucenje nektara su tople noci, U cvj to virna mnogih vrsta biljaka nocu se nagomilava nektar koji pee skupljaju rano ujutro. Nektar se u prohladnim nocima ne luci pojavljuje se sarno tijekom dana, kada otopli. Koncentracija secera u nektaru varira od 5-70%. Peele ga naji tenzivnije sakupljaju pri koncentraciji secera oko 50%. Pri konce traciji 10% i nize, pcele ne sakupljaju nektar. Tijekom dana, ko centracija secera se u suho vrijeme povecava, a u vlazno i kisovi - smanjuje. U otvorenim cvjetovima pri visokoj temperaturi nekt se moze toliko zgusnuti da ga pcele ne mogu uzimati. Cvjeto nekih biljaka imaju sposobnost zastititi nektar od isusivanja. Ki u otvorenim cvjetovima ispire nektar sto dovodi do prest . let~ peel.a na takve biljke. Kod cvjetova okrenutih na dolje ili om. koji imaju dobro zasticene nektarije, u toplo kisno vrijeme lucem 12


------=:p;veeava, nektara se rnena.

sto povecava

let pcela pri poboljsanju

vre-

KAKO PCELE TRAZE HRANU venJ'e i sakupljanje hrane pcela povezano je sa njihovim leteT . Pcce laa iima d va para db' . raz Peela, lisena k n'1a, urrure. 0 ro raZVI~J~' krila: na svakoj strani tijela nalazi se vece prednje krilo i Je sto manje zadnje (s1. 3). U kosnici se oba krila odvojeno slazu ~: ledima pcela i ne smetaju joj pri kretanju po sacu i radu u stanicarna. Prednje krilo se za vrijeme letenja spaja sa zadnjim: na prednjern kraju zadnjeg.~~ila iI?1a15-27 zubica, s ~oj~ma s~.zadnje kr.ilo zakaci za zlijeb, kOJIJe smjesten na odgovarajucem dijelu zadnjeg kraja pre~njeg krila: Zah~aljujue~ ~pajanju krila ona funkcioniraju za vnJeme letenja kao jedna cjelina. Krila se sastoje od cvrstih zilica, izmedu kojih su zategnute tanke prozirne opne (membrane). Takva grada osigurava cvrstocu i lakocu krila. Uz osnove krila nalaze se snazni grudni misici koji ih pokrecu. Pri ovomu, zahvaljujuci osobitom spoju krila sa grudima, za vrijeme letenja mijenja se nagib povrsine krila: pri podizanju kr~la osigurava se odrzavanje tijela pcele u zraku (podizuci e£ekt), pn spustanju - pcela se pokrece naprijed (radni e£ekt). Pokreti krila su toliko brzi da ih se ne moze vidjeti golim okom. Sarno pomocu brzo~nimajuee kamere utvrdili smo da pcela, kad leti sa teretom prav1250-300 zamaha u sekundi a kada leti bez tereta 150-200.

~

.....;... ....

:.'.

,

~

::'~'. ,,'

,'.

- 3

I_S~.3. ~rila pcele:

v~e~nJle kri~o; 2-zubiCi; 3-zadnje krilo, s desne strane spojena krila za e etenJa 13



Peele intenzivno sakupljaju nektar u radijusu do 2 km 0 kosnice. Pcela bez tereta u prosjeku leti 48 km na sat aster tom 41 km na sat. Pcela se pri sakupljanju nektara nalazi v kosnice oko 1sat. Ipak duzina se leta (boravka van kosnice) llli jenja u ovisnosti od dostupnosti i kolicine nektara u cvjetovim Pcela za jedan izlet, po pravilu, posjecuje cvjetove sam jedne vrste biljaka; ova pojedinost u posjeti cvjetovima izgra dila se kao prilagodavanje njihovom efikasnom oprasivanj Ono se kod pcela odrzava stvaranjem uvjetnog refleksa boju, oblik i miris cvjetova razlicitih kod svake vrste bilja Peele izlijecu radi trazenja hrane pod utjecajem bezuvjetnog r fleksa. Pri ovom boja, miris i oblik cvjetova sami po sebi za pee nemaju nikakvog znacaja. ana zapamti njihovu povezanost slucaju ako nalazi hranu u cvjetovima i povezanost ovih obiljeZj postaje za nju uvjetovanim signal om za sakupljanje hrane. Let u polje, ona trazi i posjecuje sarno cvjetove koji odgovaraju njeno uvjetnom refleksu (signalu). Pcela ovaj refleks stjece u proce svog zivota i postoji sve dotle dok pcela nalazi hranu u cvjetovi doticne boje, oblika i mirisa. Kada pak pcela, izletjevsi iz kosnic ne nade hranu na njoj poznatim cvjetovima, uvjetna veza se na sava. Kod pcele se tada moze izgraditi uvjetni refleks na dru kombinaciju ovih obiljezja. Moguce je istodobno stvoriti dva cak i tri uvjetna refleksa na cvjetove biljaka, koje izlucuju nek u razno doba dana.

?!

Postojanje uvjetnog refleksa omogucuje pceli ne sarno nalazenje biljaka koje luce nektar, nego i prelazak na druge bilj kada prethodnima prode period cvjetanja. Kao rezultat, kod pee se tijekom evolucije izgradilo vrlo tocno opazanje boje, oblika mirisa. Sarno pri slabom izlucivanju nektara i malom broju cVJ tajucih biljaka, remeti se stalnost u posjeCivanju cvjetova jed vrste. Pcela ima pet ociju: dva veca, slozena, sa strane glave i mala oka u sredini cela (s1. 4). Pcela se slozenim ocima dob orijentira u tijeku letenja; one su prilagodene za tocno opazai predmeta na bliskom rastojanju; u cvijetu, na sacu, u star:u Istrazivanja su pokazala da pcele na zelenoj osnovi trave i li~ biljaka, lako razlikuju modru. Modro-zelenu, zutu, bijelu bOJ 14

~ tri zasebne boje u ultraljubicastom spektru (ove boje ~;e':k ne ra~likuje),. st~. je P?vezan? sa sirok~m rasprostranjeno"icu ove boje u pnro~l.. Vec~u la~ca~ za eOVJe~a bijelih, pcele rirnaju kao veOI~a raZ~eIte !ll~ans~ 1 s~~k~.Ove slike omogucuju ~eeli sigumo razlikovanje boja jednih bijelih cvjetova od drugih. Peele dobro razlik~ju i. oblik~ predmeta, slicne laticaina cvjetova koji se srecu u prirodi. Oblik predmeta koji za njih nema bioloikog znaeenja (kvadrat, trokut) one ne razlikuju.

51. 4. Glava pcele: U sredini - opci izgled -

rasClanjeno rilce uoecano; 5 lijeva - qeocice raznog promjera, formirane na raznim razinama rilca: 1proste oii; 2-s1ozene oii; 3-ticala; 4-gornje celjusti; 5-jezicak; 6-z1ieica. Pcela se na dalii .. ti . . . . h ym~orijen Ira po mmsu cvjetova, Organi osjeta ~~ sk0!lc~~~Ir~ ~u ~a tical~ma (vidi s1. 4), gdje ima nekoliko OSJ~tlJIVIh,mirisnih staruca (senzora), sto pceli omogucujs toxLno arazhko . " k nri nih tv . k . varue rrunsa, ca pn vrlo velikom mijesanju mirisradiI' an oJ~ za nju imaju bioloskog znacaja - meda, voska, pcela nala~~:~ m~t~ce. I~l?od spoj~n~ kozi~e 9. i 10 ..ledne ljuskice zatka se peel ~~Isn~ zlijezda koja izlucuje aromaticne tvari, po kojima e onJenhraJu pri rojenju.

KAKO peELE SAKUPLJANJU NEKTAR Peele . lUlu.tar ~~~oJ polovi~i svog ~iv~ta obavlj~ju.~ogobrojne poslove ~
HRANA IISHRANA


PCELA

crijevima i upoznaj';l P?lozaj svoje kosnice i .let~. Peele u drug polovici zivota prekld~Ju r~dov~ ~n::tar .kosru~e 1 prela.z~.na sal( pljanje hrane u prirodi (poljske, 111pcele 1~~e~ce). PeellnJ~se.~rg nizam prelaskom na izletnie.ke.poslo:,.~ ffilJe~J~~taka ~a nJeru lzl .. radi nektara (i peludi) postaju lskus.ruJl.Peel~p orga~za~ .s~p~J svega oslobada suvisne mase: n~ki. unu.tamp. orgaru ~OJ.lJOJfIls neophodni se smanjuju, degenenraJ::, dJelo~ce atrofiraJ~ (reso biraju). Taka na primjer, vostane zlijezde, koje kod mladih p~e dostignu visinu 100-120 11m,s~anj~ju se na 12~15ym.SmanJU: se zdrijelne zlijezde: kod mladih pcela - hraniteljica alv~o~e zlijezda dostizu 130 11m,kod sa~irae~~a pak one se ~mar:JuJu . 62 11m.Znatno se smanjuje srednje cnJev~; k~d mladih ~cela v~J gov volumen dostize 23 mm~, a kod sa~l~aCic~8-9 ~ ..~ez sabiracica smanjuje se u prosjeku za 25 ~ 1 po jednoj p~~ll l~n 80-85 mg. Sabiracice se ne hrane peludi. U trbU~lUuslijed J~k smanjenja volumena srednjeg crijeva oslobada mjesto za uvec mjehura za punjenje nektarom. Udio bjelancevina u tijelu mla~ih pe~la z:natno r~ste u pr danima zivota. Kasnije kod letacica udio bJelaneev~na ~ trb se jako smanjuje, dok u grudim~~. gdje. su skon.centnra~ osn? misici povezani sa letenjeI?' ~ohcmav bjelancevina raste 1 odrza se na visokoj razini do kraja zivota pcele. Udio ugljikohidrata i glukogena u tiielu pcele d.osti~e maksim u periodu njene .sabiraek~ djelatnosti. Ove tvan daju osnovnu nergiju koju trOSIna letenje. Kao posljedica nastalih promjen~ ko~ p'eele sa?iraeice pov~ca se nosivost i efekt letenja, ana maze letjeti sa vecim tovarom 1 njim utroskom energije. Pcela sabiracica maze sakupiti u mjehuru 50 pa cak i 65 mg n

tara (meda, secernog sirupa). Ipak, s takvi~ tovarom on~ ne ~~ slobodno letjeti. Zato veci znacaj ima radru teret peela~ tj. kohc nektara s kojim pcela maze doletjeti u kos~.cu. ~adru ter~~ p~ ovisi ne sarno ad njene starosti, vec i ad vehCi!le t~Jela,raz.vIJen. i tezine, Usporedbom tezine tijela pcela sabiracica razruh z~J nica za vrijeme glavne pase, s kolicinom meda koju su .sakupIle zajednice za isto vrijeme, dobiveni su slijedeci rezultati:

~

jedne pcele u zajednici 62-85 86-90 91-95 96-100

Sakupljeno meda 17,3 20,4 21,8 24,4

Iz navedenog se vidi, ~a pr~kup~j.anje~eda p~eli~jih zajednica ste razmjemo povecanJu opce tezme pcela sabiracica, koje kara~erizira stupanj razvijenosti njihove muskulature, krila i drugih organa. Peele izlijecu iz kosnice pri temperaturi ne nizoj ad 8°C, ali dobro lete i sakupljaju nektar na temperaturi ne nizoj ad 15°C. Kako jutarnji pocetak leta, taka i duzina radnog dana pcela ovise a lucenju nektara cvjetalih medonosnih biljaka i temperature zraka tijekom noci i u jutarnjim satima. Let pcela nakon tople noci pocinje ranije, sa svitanjem, jer pcele privlaci nektar koji se nocu nakupio. Nektar se nakon hladne noci u cvjetovima pojavljuje tek s o~opljavanj~m, zbog cega se izlet pcela zadrzava. U najtoplijim sati.ma d~a izlet pcela se cesto smanjuje, pa cak i prestaje. Cvjetovi za vnjeme jake vrucine cesto ne luce nektar, a aka ga i luce, on se .~d vrucine brzo zgusnjava i postaje pcelama nedostupan. Ima bllJa~a (prvenstveno na jugu), koje izlucuju nektar uglavnom ~il~ecernJlmsatima; pcele produzavaju sakupljanje nektara takvih l~aka do nastu~~ja mraka. Pri to~~ se jed~ broj kasno izletjerPcela n~ usp~Jeva za dana vratiti u kosnicu, one prenoce u ~o Jkuna..cVJetovlma i vracaju se u kosnicu tek ujutro, kada se ra ugnJe. n~~l~ let~cice svakodnevno izlijecu, sakupljaju i donose hrapeludo~srucu, ~~da je toplo vrijeme i kada cvjetaju medonosne i s nekt osn~ biljks, Ipak svaka pcela sarna ne pronalazi cvjetove hrane arom, 1pel~di. Dovoljno je da sarno jedna pcela nade izvor energic~~ fe. st?~ne. i cak tisuce pcela iz njene zajednice poceti kosniCi etjeti 1 u~lmati pronadenu hranu. Prema tomu, pcele u rnogu obavJestavati jedne druge a nadenom izvoru hrane. Jossu X u IX stoljecu bili zapazeni i opisani osobiti pokreti pojedi-

11m- mikrometar

16

17

HRANA I [SHRANA PCELA

nih pcela na sacu nakon povratka u kosnicu. Zapravo, ovim S\1 stvenim signalnim pokretima oba:iestav~ju dr~ge p~ele zaje nice 0 pronadenom izvoru nektara 1peludi. Otknveno Je, da pc letacice nisu jednorodne po svojim funkcijama - one se dijele dvije grupe: relativno malu - peele-izvidnice i brojniju - peel sabiracice.

----

51. 5. Trajektorija signalnih pokreta pceleizvidnice na sacu: I-nalaziite hrane je blizu kosnice; 2-signalni pokreti s vijugavim ravnim putem ukazuju na udaljenost izvora hrane; 3-drugi polukrug vijugavog puta; A-nalaziite hrane udaljeno je na uelikom rastojanju.

Peele izvidnice - to su osobito aktivne pcele, koje traze izvore ne tara. Ove pcele za vrijeme izleta privlace, prije svega, novi .. (vazno obiljezje cvjetova) i upadljivo obojeni predmeti sa novO mirisom ili bojom sto je povezano s bojom cvjetova. Sve pr mete sa novim mirisom ili bojom koje susretnu pcele izvidni one brizljivo ispitaju, i ako pronadu hranu, onda im ovaj prij osjecaja sluzi za orijentaciju u nalazenju izvora nektara. Nasavsi nektar u cvjetovima bilo kakve vrste bilja na odreden teritoriju, pcele ga izvidnice nakupe u svoj medni mjehur i vrac se u kosnicu, gdje obavjestavaju pcele sabiracice 0 nadenom voru hrane. Peele sabiraCice cine osnovnu grupu pcela letacica. One mi na sacu, nalaze se uz leglo ili ispod njega. Pcela izvidnica, nasa nektar u prirodi, prodire u centar pcela sabiracica i vrsi medu ma na sacu signalne pokrete ("plesa"), koje primaju sabiracice signal za izlijetanje radi sakupljanja nadene hrane. Uzbudena la izvidnica brzo se i energicno podize, opisujuci na sacu po krug, zatim prelazi izvjesno rastojanje pravom linijom, b masuci zatkom, i ponovo praveci polukrug, ali vec u obrnut smjeru, tj. signalni pokreti pcela sastoje se od dva poluk i pravog brzog hoda (protrcavanje) izmedu njih. Trag nje pokreta podsjeca na broj 8, malo spljostenu odozgo i odozdo 5). Prosavsi mirno neko rastojanje, izvidnica ponovo pona opisane pokrete, svakj put strogo odrzavajuci smjer prav nog prijedenog puta. Sto je obilniji i pristupacniji izvor nekt to je izvidnica aktivnija. S jacim naprezanjem tijekom duzeg menskog perioda ona se krece po sacu, izvodeci 100-200 kr~ va medu pcelama. Signalni pokreti pcela propraceni su osobl zvucima, koje mogu uhvatiti sarno specijalni pojacivaci ZV

18

HRANA [ ISHRANA PCELA

Ko? ranije nep.ok~e~e mase pe.ela sabiracica, pod utjecajem signalnih pokreta. lZV.1dnica,dolazi do uzbudenja. Izvidnica ovim pcelarna predaje dio donesenog nektara, zatim ona prekida signa~e'pokrete, predaje svoj teret i ponovo izlijece, Prateci nju uprav JaJUse ka letu i izlijecu pcele koje je ona mobilizirala. z;il~~~ ~~yeti iz.vidnica daju peela~a iz~.etni.ca~a tr~orijentira nog (kri d enog izvora nektara. Prvi onjentir Je smJer direktnektar::>vpu avog) puta. On pokazuje pravac, kojim treba letjeti do . (pre 1omljenim) zracima svjetla k ravac .. d se odreduiuJe po 1·· anzirarum ~unca POo~id~laze od sunc~, i ~je~jaju se u .skladu sa prolaskom 1ZVorahr Skr~~. DrugI orijentir Je udaljenost od kosnice do rnanji brojeilito ~eizvor hrane udaljeniji, to je duzi put po sacu i 200rn od k ~ . arua zatkom. Ako se hrana nalazi na rastojanju do ~rlo enerJc ruce, on?a hod sa mahanjem izostaje, a pcela se podize Jihje naden ~ I, najzad, tr~Ci orijentir je miris cvjetova, kod konektara dopa. a~a. ~aspodJela malih porcija pcelama donesenog rinos] pnmanju mirisa kod pcela sabiracica. Razne i . slue· zVldnice mo ,. . n aJevirna u . . ~u naci razne izvore nektara. U takvim ektara, sto je zaJed;UcI se odabira najbogatiji izvor. Sto je vise on vece koncentracije, sto je blizi i dostupniji, tim je G..

19

HRANA IISHRANA

aktivnije ponasanje i en~rpi.e~ji si.gnalni pokreti peel~ i~vidni Aktivnije izvidnice mobiliziraju VISe pcela na sakupljanje hr Ako izvidnice nadu cvjetov~. sa otez~~m pr~stup?~ za sktlplj nje nektara, ili nektar sa manjrm sadrzajem secera, ili izvore hina vecem rastojanju od p~eli?jaka, ~mda o~e ~ostupno smanju' energicnost pokreta, a zatim ih sasvim prekidaju. Signalni pokreti ?bnavyljaju.se ~vaki put, kad~. d?la~i do kakve promjene koja moze utjecati na koncentraciju 1 pnstup ni. Tako, nakon prestanka leta pcela poslije kiS~,~vije~ s poe~tk novog let a, ponovo s~ javljaju si~al~'pokreb J?c~laizvidnica, se uvjeti za sakupljanje nektara rrujcnjaju. Na J?nmJ.er,sa otvore cvjetovayki~a moz~ spra~i n~ktar,. ~ kod drugih cvjetova, obra kisa moze izazvati povecanje kolicine nektara. Dok u cvjetovima ima nektara, pcele sabiracice ~pcele ~z:id redovito lete, sakupljaju i prenose hranu u kosnicu. ~l .clm nestane nektara, broj pcela na cvjetovima se brzo smanjuje ..P sabiracice vracaju se ". ko~nicu i mir~ju n~ s~cu. u ocekiv novog signala 0 postojaruu hrane. P~ele izvidnice pak. u no produzavaju letjeti ispit~juCi okoh~u. Takvo "patrolir produzava se u tijeku neko~lko nar~dm~ ~an~. Ako se nekt cvjetovima pojavi ponovo, <:II?neko~lko l~v~dr;:ca pronad~ hr one njome napune medne mjehure ~,v~acaJu~~se ~ kos~cu, biliziraju pcele radi njegovog sakupljanja. Oblijetanje okoh~e, g su pcele imale dosta obilne hrane, pro~u~ava se 5-6 dan~, 1 ak hrana (cvjetanje biljaka) ponovo ne pOJavl, onda se prekida pa liranje po okolici. Biolosko znacenje "patrolne sluzbe" peel~ iz~id~ca po~taj~ zumljivim, ako seprisjetimo da senektar u prirodi uvijek penodl izlucuje. u ovisnosti od ~romjena kOI?pleksa. meteorolo~ Cimbenika, od doba dana, 1 zbog mnogih drugl~ uz~oka. bi svaka pcela samostalno isla tr~ziti ne~tar u cVJet.ovlma, P bi neproduktivno trosile hranu 1 e:r:ergIJu. Ustv~n, sa~o broj pcela (izvidnica) traga za lueenJeI? ~ektara 1 .tek ~Jego pojavom mobiliziraju masu pcela radi nJegovog lskonstaV Prema tomu, osnovna masa pcela poCinje izlijetati radi .ne~ sarno tada kada njega ima u cvjetovima. Kada biljke ne izl 20


PCELA

~amo

nektaf,

mali broj pcela trosi hranu i energiju radi njev

•

trazenp. govog cele izvidnice prve i~lije.cu uju~o,. a ~k~. o:kl:iju ?e,~tar, onda Pc' iu le~eti grupe sabiracica. Izvidnice izlijecu lmaJucl odredeni p~ ~n~eda u mednom mjehuru, dok sabiracice tog mirisa nemaju. ~r?Jnice se razlikuju po vanjskom izgledu: na njihovim grudima . ~~uhU nema dlaCic~.("celave pcele"), tako da izgledaju crnje, 1 go ostale peele. Ranije se smatralo, da su gubici dlacica obiljezja nt~rosti pcela. ali su istrazivanja pokazala da pcele izvidnice s ~rvin: danom njihove izletnicke djelatnosti gube dlacice i postaju taIIUllJe. Ako izvidnice nikako ne nadu nektar u cvjetovima biljaka, onda one mogu biti privucene brujanjem pcela i mirisom nektara (meda), koji izlazi iz leta u susjedstvu rasporedenih kosnica, Izvidnice stoga pokusavaju prodrijeti u kosnicu kroz leto ili bilo koji otvor u kosnici. Ali pcele strazarice koje posjeduju sposobnost razlikovati sabiracice od izvidnica, progone ih i ne pustaju u kosnicu, Medutim, ako izvidnica ipak prode u tudu kosnicu, ona na brzinu uzima me~ i b~~oizlijece iz kosnice, vraca se u svoju kosnicu i mobilizira stotine 1 t~sucepcela sabiracica, koje mogu potpuno opljackati zalih~ med~ lZtude kosnice i prenijeti ih u svoju. Snazna, dobra zajedmea uVlJ~kse obrani od tudih pcela: slabe i obezmaticene zajednice ~e~tos,?IzI?zene grabezi. Opljackane pcele lisene zalihe prelaze u Jae~z~~~dmcu,u kojoj su prenijete njihove zalihe hrane. Posljedica gra eZIje ta da pcele slabe zajednice prelete u normalnu i pojacaju je.

Pored . idni 1. pcela sabiracica u donosenju nektara veliku 1 pc ~Ia IZVI,mca doni~logu ~ma treca prupa pcela primacica nektara. Peela, koja je kroz rit r:e tar. ~ polJa, ne stavlja ga sarna u sace, vec ga predaje jedniei ~~je~n~J ili ne~olicini mladih pcela-primacica, koje se u zamtraJu specIJalno za primanje i zavrsnu preradu nektara. x: . Primsab' aLIce .. b'l JUod c'za vnjemo 0 1 nog medenja odmah od jutra uzima~ogo n~~~ ica d~nese~ tovar. Ali kada se u gnijezdu nagomila veena 10-12 ara, pn~nanJe nektara se usporava, sabiracice ga dijele Tada so n pr~maCI~a,troseci puno vremena na predavanje hrane. - Pravi Ok~ s~~u pOJavljuje novi vid signalnih pokreta izvidnica rrun pokreti (od dolje na gore) uz mahanje u trku. avo 21



je signal za smanjenje izleta radi prikupljanja nektara. S poja\1 okomitih signala let pcela se smanjuje i cak prekida, bez obzira to sto u cvjetovima ima nektara. Signal za prekid izlijetanja radi sakupljanja nektara ima \1 biolosko znacenje. Nektar se u toplom gnijezdu moze brzo po riti, zbog cega pcele sakupljaju sarno toliko nektara, koliko su stanju preraditi. Provreli secer neprikladan je za hranjenje pc Pri obilnom lucenju nektara sakupljanje i njegov unos ogranica\1 pcele primacice.

SAKUPLJANJE

PELUDI

Nektar predstavlja osnovnu ugljikohidratnu hranu pcela, one trose za proizvodnju top line i kretanje. Sve ostale tvari, ophodne za zivotnu djelatnost pcela, uzgoj legla, lucenje v i druge poslove - bjelancevine, masti, mineralne soli, vita - pcele dobivaju iz cvjetnog praha, koji sakupljaju sa rascvje biljaka. Izvore peludi, kao i nektara, pronalaze kosnici signalnim pokretima, mobillziraju na izlijetanje radi njegovog sakupljanja.

pcele izvidnice, ko' pcele sabiracice pe

Cvjetni prah se sastoji od peludnih zmaca, koja se razvijaj prasnicima cvjetova na krajevima prasnika, Sazreo pras . otvara, peludna zrnca se prosipaju i raznose vjetrom (vje oprasivane biljke) ill ih prenose insekti (entomofilne biljke). U vjetrom oprasivane biljke ubrajaju se ljesnjak, b hrast, joha, topola, kukuruz, psenica, raz i mnoge d Cvjetovi ovih biljaka su vrlo sitni, neugledni, zelene ili svije~l lene boje. Njihov se prah sastoji od velike kolicine vrlo S1 suhih, lakih, prhkih peludnih zrnaca. Prosipajuci se iz pras prah u obliku oblaka raznosi se u zraku i, pojedina zrnca pa na njuske tucaka (S1.6).

22

81. 6. Oblik' I' . Cvjeto\1 . I r~ .ativna (usporedna) vehcma peludruh zmaca ske djet:l~~~~ ~IlJa~a: 1-lipe;.2-3-facelije; 4-heljde; 5-maka; 6-livad~l-ljesnjaka" 12 dJetelme puzaoice; 8-bagrema; 9-esparzete; 10-breze; V'

•

toe; 17-k t' -poponca; 13-suncokreta; 14-maslaCka' l.S-urbooca: 16d . ras aoca: 18 1 ' . k . obrzcice;23-i l'/;' -p ucnja a, 19-9oruslce; 20-razIICka; Zl-repice; 22a:Jlje; 24-pamuka; 25-bundeve v

V'

•

'

•

'

Biljk k . Pl.~_pra~ilouJesse °tP.~asuju pornocu insekata daju manje peludi: on se I"<:l. ( ,as OJIod k rupmp.iih peludruh neludni Illik s1. 6). Peludn .z~ac~ ra~ne boje" i obroskopski .dt zrnca ~ogIh vrsta biljaka ImaJu na povrsini VI jiva razlicita zadebljanja, bodlje, iglice, cesljice, 23



Ovi izrastaji omogucuju da se peludna zrnca pricvrste za dla insekata, a njihova ljepljiva povr~ina peel.ama olaksava S~kup nje peludi. Po velicini, boji i gradi pelud~ zr~aca moguce je sta tacna odrediti koje biljke pcele posjecuju, Pel"':ldno z dospjevsi na njusku tucka, nabu~ri i formira prasnu. ~JevCicu, izlazi kroz jednu ad para zrnca 1prorasta.kroz Stu~ICsve do ja' stanice. Kroz ovu qevcicu jedra g~nerativne staruc.e pr?dire jajne stanice i spaja se s njom. Nastaje proces oplodn]e cVJeta. Peele daju prednost s.akuplja~ju J?eludi sa bilj~ka ~oje .~ suju insekti, ali kada Je ..u prirodi malo rascvJeta~ ~)1IJ a pcelinja zajednica oskudijeva pr~hom, onda ~~~upIJaJ.u~pel sa biljaka koje oprasuju pomocu :'Jetra. ?~kUPl?-.1.donijeti t pelud je teze - zato ga one moraJu :rlazlti SIUZIili nektarom, postane ljepljiv i da se na putu ne raslpa. v

U proljece, kada pcele ':1.zgajaju.mn~go leg~a, do 50% leta sakuplja pelud. Ljeti, za vnJeme c~JetanJa dobnh medonosa, pe sakuplja najvise 5-10% pcela letacica.

51. 7. Grada zadnje nozice pcele s unutarnje strane (1) koiarica za sakupljanje i prijenos peludi, (2) noiica s grudicama koje je pcela sakupila (3) s-cetkica za Ciscenje peludi sa dlaiica tijela, k-kosarica, v-tvrde dlaiice, o-grudica, g- goljenica, p-peta

Peele radilice za sakupljanje i donosenje peludi. im~ju pose aparat - letacka kosarica na nozicama (kod m~tice 1.~utova nema). Goljenica zadnjih nozica pcele je jak? prosITen~ i ima ~ sjeku izgled izduzenog trokuta. (~l..7). VanJs~a 'p?vrsma golJe. je ulegnuta i bez dlaCi~a;nj~n hiti~ Je gla.dak 1sJaJan. Po rub~. ovog udubljenja nalazi se ruz tvrdih dug~ prema ~u.tr~ savi] dlacica. Udubljenje i dlacice tvore kosaricu. U S~e?llli nJe~og nalazi se jedna duga cvrsta eek.inja. Pee~a~ kosarici sakupljap u obliku loptica razne boje, koje se nazlvaJu granule - grudice-

. Prvi clanak stop ala na zadnjim nozicama pcele jako je uvecan i ~maizgled cetverokuta, skora rayne plosnate place, eija je sirina Jed~a~a sirini donjeg kraja goljenice. Ovaj clanak pripojen je za g~lJerucusamo jednim isturenim kutom; zadnji pak kut predstavlJ~nazad otegnuti plocasti ispust (istureni dio) usice, koji pridrzava sa donje strane grudice sakupljene peludi. \~jska strana prvog clanka ~ot nv~na Je obicnim dlacicama, c~ a~l1Jestr~ne clanak ima 9-10 s/t~?hl dlaCica, koje Cine cetkicu, IJea.

stopala na zadnjim nozicama kao i svi drugi clanci. Ali sa upoprecno rasporedenih redova pomocu koje pcela skida pelud

la~~osakuPljan~upeludi, peludna zrnca obasipaju tijelo pcele (ugPrah ~d~la:,u 1 ~rudi). Pcela, za vrijeme letenja, cetkicama skida Illalo k aCica tijela. Cetkice na prednjim nogama su smjestene PCela~ ~s~~sto olaksava Ciscenje glave a osobito ociju ad praha. grudi sre .~Jlmnozicama skida prah s glave i grudi, procesljavajuci PflJeda prema nazad. Cetkicama zadnjih nozica pcela pro24

25


cesljava trbuh. Na sirokom kraju goljenice nalazi se niz ostrih dugih zub koji formiraju cesalj. On sluzi za uzimanje praha sa cetkica, Grudicu u kosaricama zadnjih nogu pcela formira za Vrij letenja. Kada se na cetkicama nakupi dovoljno praha, pcela pod trbuscica priblizava zadnje noge, tako da bi cesal] jedne n dodirivao cetkice druge noge. Pcela ovim cesljem prijede ne liko puta po cetkicama suprotne noge. Peludna zrnca se zagl medu J!ogama iscesljavaju se i pomjeraju prema vanjskoj str ceslja, Cetkice desne i lijeve noge procesljavaju se naizmjeni Skupljanje hrpica peludi na cesalj pomjera se dalje u kosaricu pokretu stopala naprijed i nazad. Ove grudice praha hvataju se cetkice, koje se nalaze u sredini kosarica. Peele sva ova pomicanja nozica vrse toliko brzo, da ih se ne m pratiti pokusom. Sarno pomocu ubrzanog snimanja filmskom merom uspio se pratiti cijeli proces skupljanja i formiranja dica. Cestim pokretima nozica, Ciscenje tijela cetkicama s pr~ jom peludi na cctkice zadnjih nozica i njihovim procesljavanl cesljem u kosarice, grudice praha se postupno povecavaju. . dice se na kraju priljepljuju jos na dlacice na periferiji kosa Pcela na grudicama vece velicine maze prah direktno cetkic zadnjih nogu. Moguce je da pcela pri tomu ovlazi prah nektar od eega onda postaje ljepljiv. Pcela doletjevsi u kosnicu skida grudicu u stanicu pom mamuzica - ostrog cvrstog klina sa unutarnje strane vanjskog goljenica obje srednje nozice, Peele skupljaju pelud uglavnom u jutarnjim satima (od 7 ~~ sati), kada lako pucaju sazrjeli prasnici pri dodiru pcela sa nJ Peele mogu i pomagati otvaranju prasnika, kidajuci ih ~o celjustima. Leteci s cvjeta na cvijet, pcele pri tom formirajv dice.

26


~

grudice, koje pcela nosi u jednom letu, varira od 8 Teztna ( rosjeena tezina je 11-12 mg). Velicina grudice ovisi od do 20:It?ata s kojih je ona sakupljena. Ima biljaka s kojih pcele 1 v:ste a ~e p~ave krupn~ grudice. l.!tvrd~n? je, da ~eele krupne J1lkt sakupljaju 61 mmutu, srednje 62 I sitne 63 mmute. Dakle, gru :ceraveCi grudicu,.~~?se jednako v~ijem~, ali ~Cinkov~tos~.njipeel Prada ovisi od kohcme praha u cvjetovima, nJegove Ijepljivoh~:'°lagkocesakupljanja. stll

Tezina grlldica une~enih u ~os:ucu ovi~i i O? vreme~~. Grudica ·vecu velieinu doseze kada Je tiho, suncano 1 toplo vrIJeme; kada ~a~jetrovito - te~ina ~r,:?i~a.znatno se smanjuje. Velicina grudica ~bmuto je razmjerna JaclnI vjetra (g = -0,86±0,06). Vecina pcela sakuplja sa cvjetova ili nektar ili pelud. Ali za vrijeme oskudnog medobranja pcele sakupljaju oba proizvoda istodobno. Velicina grudica u takovih pcela, kao i tezina nektara, upola su manji. L~t pcela radi sakupljanja peludi ovisi ne sarno od vrste biljaka 1 vremena nego i od potrebe zajednice za bjelancevinastom hranom. ~s~azivanjima je dokazano da kolicina unesenog peIu.da OVISIod kolicine otvorenog legla, koje se nalazi u gnijezdima raznih zajednica. Kolieina Iicinki u gnijezdu 610 1000 3300 4100 6300

Uneseno peludi g 7,6 15,0 37,1 66,1 70,0

~· to je veca potreb . d . bi I x· 11\:Inke tim v-: a zaJe nice za Je ancevinastom , rm vise peele sakupljaju

hr anom za i donose pelud u kosnicu.

Peele . vrsti C~j~~lgledno, pri sakupljanju peludi daju prednost jednoj OVa nad drugom. U jednom pokusu blizu pcelinjaka 27

HRANA IISHRANA

PCELA

postavljene su kutije s peludi sedam vrsta biljaka. NemajuCi gih izvora peludi, pcele su ga rado uzimale, formirale grud' nosile u kosnice. Pritom su one najvise posjecivale kutije sa pel gorusice, zatim - kokotca, najmanje - s peludi ive i lucerne. bilo jasno, sto je zapravo privlacilo pcele peludi gorusics i kOko ali i pri ponovljenom pokusu ova prednost se sacuvala. Peele vjerojatno peludi privlaci miris, specifican za svaku v biljaka. Ako obicnu sitnu drvenu piljevinu namocimo ekstrakt dobivenim iz peludi, onda ce je pcele uzimati, iako ona uopce sadrzi hranljivih tvari. I obratno, ako svjez pelud, koji su pC sakupile lisimo njegovog mirisa, onda pcele takav prah pres uzimati.


.' Glavni tvorci medljike su lisne usi - sitni insekti, 3MedIJ'tka: koji se nalaze u vecem broju sa donje strane listova 6 {!l1l.1 dU~~ji viSe od 600 vrsta lisnih usi, prilagodenih zivotu i (51. 8). \os anju na mnogom siroko rasprostranjenom drvecu i razf!l:Il°~;e imaju evrsto ri~ce,koji~ se duboko zab~daj.':lu.li~t?ve gtrnlJX" danke biljaka. USIuvlace rilce do provodmh cIJevIbiljke, i rnlake ~zse krece slatka tekucina i usisavaju je. Usi sok biljaka kr°z 'XtoJ~aJ'u za hranu, ali veci dio trose za odgoj mladih jedinki. i5korI:> a

Pelud mnogih biljaka moguce je utvrditi po boji grudica. T grudica s maslacka je izrazito zuta, s bijele djeteline - smede, s Ii - njezno zelena, sa heljde - prljavo zuta, s maline - sivkasto-bij sa suncokreta - zelenkasta, s divlje tresnje - skoro bijela, s vrbo - zelena itd. Postoje biljke, eiji je pelud otrovan za pcele i pcele ga manje sakupljaju. Otrovan pelud daju cvjetovi cemerike, ak ta (borca), ostruge visoke. Pcelama se pri uporabi vece koli peludi sa ovih biljaka napuhuje trbuh i one masovno u . letu. Umiranje pcela zamjecuje se u vrijeme cvjetanja otro . biljaka, i traje 1-3 dana, oslabivsi zajednicu. SprijeCiti trovan uginuce pcela moguce je unistavanjem otrovnih biljaka i za ranjem leta, kako bi se pcele sprijecile u sakupljanju otrovne ludi. SAKUPLJANJE MEDLJIKE I MEDNE ROSE Pored nektara, kojeg luce cvjetne i van cvjetne nektarije. pt u odredenim uvjetima, sakupljaju i donose u kosnicu slatku re cinu, koja se pojavljuje na liscu nekih vrsta biljaka. Poneka~~ izlucuju sitni insekti (lisne usi, lisni savijaci), koji paraz1til' na biljkama, a ponekada same biljke bez sudjelovanja inse Tekucina se u prvom slucaju naziva medljika, a u drugom - Jll na rosa. 28

81. 8. Kolonija usi na grani divlje ruze (lijevo) i na donjoj strani lista sljive (desno)

USi se odlikuju izvanrednom sposobnoscu razmnozavanja, ~ocetak ~~zmnozavanja usiju podudara se sa listanjem biljaka. ovo vnjeme iz oplodenih jaja, polozenih tijekom jeseni, izvodi ~eprva generacija. Nakon 8-10 dana od svake jedinke izvodi se Uruga generacija, koja se sastoji od 10 do 30 lisnih usi, sarno zenki. ge~are~~0r.n periodu, kada je toplo doba go dine izvodi se 8-10 jun:r~CIJa~1 broj usi od jedne jedinke u proljece doseze vise milirazli: ,redmom ljeta pojavljuju se krilate zenke i muzjaci, koji se POla1~': ~a dr.uge dijelove biljaka i na nove biljke. Krilate zenke JaJa,kOJaprezime. kr~~~eusi i~aju mnogobrojne neprijatelje. Njih unistavaju ptice, ~epov~~avl, pauci i drugi insekti. Veliki broj lisnih usi strada pri )al(ihvi l;um v~emenskim uvjetima - od hladnoce, pljuskova kise, hUde ~ [ova ~td. Zbog toga, pojedinih godina, u jesen, lisnih usi a 0, ah ponekad stvaraju jaka ostecenja biljaka koje tada 29


luce puno medljike.


.,

ani SU vrlo pokretljivi i brzo se raseljavaju po drvecu.

. saVlJal'. Sok koji isisaju usi, sadrzi od 6 do 28 % suhih tvari, uglav secera. U ovom soku je malo bjelancevina, neophodnu{()lt\ rast i razmnozavanje usi. Da bi zadovoljile svoje potreb ~ bjelancevinama, usi moraju propustiti kroz crijeva ogro e ~ kolicinu soka. Pri tomu, u vrijeme toplih dana, iz tijela usi ispltlnll va se dosta vode. Zbog toga, toplih jesenjih dana, one SkClra• neprekidno sisu sok iz biljaka. ViSak u soku otopljenog secera()~~ izlucuju iz crijeva u vidu sitnih prozirnih kapljica, koje se naU.1 vaju medljika. ZJ· Posto se usi nalaze na nalicju lista, to izlucene kapljice tekucin padaju na gornju stranu nize rasporedenih listova, gdje se spa~ jaju rasplinute u kapi.

b pokretljivih insekata, koji se hrane sokovima biljaka i

ad s.la 0 edljiku, najveCi znacaj ima bagremova gusjenica, koja izl~~J~;uje med1jiku ~a !j~snjak~, bagr~mu, tresnji~ v~bi, klenu, tiVll.lZ. oskorusi, malini 1 drugim biljkama. Godisnje se razIipi, JO~' generacije gusjenica, koje izlucuju medljiku u velikim :!~::a sredinom svibnja i sredinom lipnja. ld dna rosa je slatkasta tekucina, koju luce biljke bez sudjelova. ~ekata. ana se razlikuje od medljike po tome sto ne sadrzi 1lJ~dukteraspadanja bjelancevina i drugih tvari zivotinjskog po~jet1a.

Medna rosa se izlucuje obicno u jesen, kada se topli dani smjenjuju sa hladnim nocima, U kruni drveta tijekom dana intenzivAko pcele nalaze cvjetove sa nektarom, onda one medljiku no se stvaraju secerne tvari (seceri), za koje korijen daje neophone sakupljaju. Ali krajem ljeta i u jesen medenje prestaje, a broj dnu kolicinu vode i mineralnih tvari. Medutim, korijenje nocu usi jako poraste i lisce nekih biljaka potpuno se prekrije kapima produzava intenzivno davati tekucinu, dok se sinteza seeera u medljike, koju pcele rado sakupljaju i nose u kosnicu. Ljeti takoder liSCuzbog hladnog vremena usporava. Zbog toga se provodne ciima perioda, kada povremeno nema procvjetalog medonosnog jevi (zile) u liscu prepunjaju secernom tekucinom, koja izlazi kroz bilja. Ako se u to vrijeme pojavi medljika, onda je pcele, takoder otvore koji se nalaze na donjim stranama listova. Sicusne kapljice sakupljaju, uglavnom u jutarnjim satima, kada se mnogo medljike s~~oga soka padaju na povrsinu nize rasporedenih listova, skunakupi tijekom noci. Peele danju obicno ne sakupljaju medljiku plJaJuse u kapi, i njih, kao i medljiku, pcele lizu u jutarnjim satima. jer se ona brzo isusuje i pcelama postaje nepristupacna, Tekucira se na liscu pri tomu zagaduje prasinom. u nju dospijevaju sp~re . ~~el~.medljiku kao i mednu rosu u kosnici mijesaju s nektarom ill raniJe sakupljenim medom. Medljika cesto sadrzi otrovne tvari razlicitih gljivica i mikroorganizmi, koji se tamo razmnozavelZbog toga medljika tamni, njen kemijski sastav se mijenja. Tarnn~ ~rele,. koje pri vecoj koncentraciji u medu pogubno utjecu na e U zlmskom periodu. kapljice na liscu drveca i na travi ispod njega - to je pokaz~teij silnog razvoja lisnih usi i njihovog obilnog lucenja medlJlke. Najcesce i u najvecoj mjeri medljika se stvara na bagremu, brezi, FUNKCIJA RILCA I MEDNOG MJEHURA peELE glogu, johi crvenoj, brijestu, grabu, hrastu, vrbi, divljem kest~~~' pasjaku, lipi, jasiki, ljesnjaku, divljoj ruzi, oskorusi, boru, tr~Jl~ Za saku li . . topoli, divljoj tresnji. Ponekada se medljika stvara i na vocno nekih d p }a~e 1 unos nektara u kosnicu kod pcela, kao i kod ~rOcesuruglh insekara (opnokrilaca) koji se hrane nektarom, u drvecu (visnja, kruska, sljiva, jabuka) i na nekim travama. SlSajuceeV?IUclJeformirali su se vrlo savrseni organi: riIce lizuceMedljiku izlucuju i lisni savijac, ad svih insekata najveci znacaj; ~~ ~. t6a, kojim pcela sakuplja najsitnije kapljice nektara, i pcele imaju: kruskin (zive na krusci, jabuci, kostunjavom dr~eli5' -"'t»llicu.Je ur - spremnik za sakupljanje nektara i njegov unos u amurskom jorgovanu itd.) i jabukin (zivi na jabuci i oskoru51) 30

31



Rilce. Oko usta pcele nalazi se sest usnih dodataka: g~ - ploca, koja pokriva usta, par jakih gornjih vilica uredenihU.s~ klijesta, kojima peel.a zahv~ta i~~pre~iza. ~rde ees~ce; osta] kqQ usna dodatka - donja usna I dVIJe donje vilice - formuaju rilea tJi e.

. ke kavkaske pasmine. Ove pcele mogu sakupljati nek~pl~sva livadske djeteline. Srednje-ruske pak pcele imaju tat s cVJ~to50-5,4 mm i one sakupljaju nektar sa livadske djetetilce duZwenda kada se u cvijetu nakupi puno nektara pa se njeliJ1esarn~ ~ bitno podigne ili kada su biljke uslijed vremenskih Donja usna - osnovni dio rilca - zapocinje od malog trokut gova raz~ovoljno razvijene i daju cvjetove sa skracenim (nedotog clancica brade (osnova podbratka), koji je pricvrscen za vi a: uvjeta nezvijenim) cvjetnim krunicama. Duzina kriIca kranjske aparat, koga spaja s glavom (s1.4). Iza njega je izduzeni zadeb~'~ voljn~ rnaos6-7 i mm. clanak - brada, od koje polazi dugi, skoro okrugao jezik, ko..lali ptele 12 zavrsava zlicicom. Na mjestu spajanja jezicka za bradu pol~ f4, dni mjehur. , ali, kada se napuni nektarom ili meDvije donje vilice nalaze se sa strane donje usne. To izduzenje dom on se moze povecati za 3-4 puta. Medni mjehur sluzi kao malo svijena tvorevina, sastoji se iz dva clanka - glavne i vanjsk~ spre~k, u koji pcela sakuplja nektar i u kojem prenosi med u lopatice donje vilice. Spojene zajedno donja usna i donja vilica tvo- koSnicu.Misici, koji su rasporedeni u zidu mjehura, skupljajuci se, re kanale razlicitih promjera koji sluze za usisavanje tekuce hra- istiskuju tekucinu van kroz jednjak i riIce. ne.

Najsitniji kapilarni kanal nalazi se u jezicku: on sluzi za potiskivanje sekreta zlijezda prema kraju jezika. Pcela izlucenom tekucinom moze, na primjer, otopiti zrnce secera, koje bi bez toga ostalo neiskoristeno. Kanal srednjeg promjera sluzi za usisavanje nektara pri nj~~ovom lizanju zlicicom. On se formira pri ispravljanju kanala kOJ~ se

nalazi u ispruzenom jeziku. I, na kraju, cjevcicu (kanal) najvece~ promjera, riIce formira u dijelu tijesnog zblizavanja oko jezika p~' pala donje usne i donje vilice. Ova cjevcica sluzi za brzo usisav1e vece kolicine nektara ili meda iz stanice; pcela tada zagnj~n ~ polovice rilce u tekucinu, Jezik, koji se nalazi unutar cjev~lCe, zCi vrijeme usisavanja brzo se pokrece naprijed i nazad, dopnno~e 1.1 ubrzanju protoka tekucine, Zidovi jednjaka pcele snabdjevenl S misicima, koji, skupljajuci se i sireci se, usisavaju tekucinu

9

51. 9. Probavni sustav pcele: 1- ticala; 2 -sloiene oci; 3-jednjak; 4,7,8-prednje, srednje i zadnje noiice pcele; 5-traheja (dusnik); 6-medni mjehur; 7-srednje crijevo; 8-zadnje debelo crijevo

Za sakupljanje nektara iz cvjetova biljaka vazna je duzina r~~ koja omogucuje doseg do nektara izlucenog na dnu cvjeto:,a 5 cele gom i uskom cjevcicom. Najduze rilce (6,9-7,2 mm) imaJU P 32

33

HRANA IISHRANA

PCELA

Medni mjehur igra znacajnu ulogu u reguliranju kolicine s . u hemolimfi. ec

KAKO peELE PRERADUJU NEKTAR I PELUD

Secer, prvenstveno glukoza, uvijek se nalazi u hern.olih... BIOLOSKA NUZNOST PRICUV A HRANE pcele i sluzi kao energetski materijal za rad misica i Sty....lllj nje topline. Sto se misici energicnije i brze skupljaju, tirn. ~i\. o vanjskorn izgledu sve pcele zajednice odgojene u u hemolimfi ima secera. Za vrijeme letenja u hemolirnfi ~~ tAada jednake, £unkc~onalno se do~t~ r~zl~uju. Gene~a.cij~ sadrzi se 2-4 % secera. Ako koncentracija secera padne i~ e~ tijekUg~ je prezimila odga]a leglo u proljece 1 ugiba, ostavljajuci 1%, onda je pcela nesposobna letjeti, a. pri razir:u ispod ~la ~?Ja sastav zajednice. Proljetna generacija pojacano odona postane nepokretna. Pcela s prazrum medrum mjehur o~ov Je~ peela s kratkom zivotnim vijekom (34-45 dana), one moze letjeti oko 15 minuta na racun ugljikohidrata hem01i~1ll gaJan;.a·u preraduju hranu i stvaraju zalihe za jesensko-zimali aktivnost pcele se brzo uspostavlja nakon punjenja Inj~ SakUP J~Jetnu generaciju, koja mora dugo zivjeti (7-8 mjeseci). hura medom. Prema tomu, medni mjehur kod pcele ostvaru; s~o-pr';,cele pripremaju vrlo hranjivu hranu, koja sadrzi sve eleulogu regulatora sadrzaja secera u hemolimfi. ~:: neophodne ~a.odv~janj: fiziolosk~h procesa. sto osigu~ava retivljavanje pcelinje zajednice u teskim uvjetima duge zime. U hemolimfi trutova ima manje glukoze, nego kod peels radio bedu peela raznih ge~era~ija pos.toje anat?mske i fiziolo.ske razlice i ta kolicina je dosta ustaljena (1,2%). Kod matice se visoki like,koje nastaju pod utj~caJe~ uvjeta sre?me (vr~.mena, ls~an.e, sadrzaj secera opaza sarno u prvim danima njenog izlijetanja na medenja i dr.) i pokazuju pnlagodbu najpotpurujem obavljanju sparivanje. S prelaskom na odlaganje jaja sadrzaj secera se sma razlicitih funkcija: povecavanje broja pcela, sakupljanje i preranjuje i odrzava se na ujednacenoj razini (1%) neovisno 0 njenoj 8m. da nektara tijekom ljeta i prezimljavanje zajednice zimi. Prema rosti. Pri pripremanju za rojenje koncentracija secera u hernolimfi tomu, pcele sakupljaju hranu ne sarno radi zadovoljenja vlastitih matice ponovo se povecava. potreba, vec pripremaju i velike zalihe kojima se ishranjuje jesenskageneracija tijekom nepovoljnog perioda, u jesen, zimi i u rano Medni mjehur pcele nastavlja se u srednje crijevo - glavni ce~~ proljeee,kada je sakupljanje hrane nemoguce. Pcelinja zajednica probave hrane, u kojem se razgraduju i upijaju sve tvari pee~ PI7!aduje lako kvarljive produkte - nektar i pelud - u produkte hrane. Medni mjehur spojen je sa srednjim crijevom rnec1uc~ kO)Ise ~ogu dugo cuvati - med i konzerviranu pelud - koji ne jevom, koji regulira dopremanje hrane (nektara, peludi) u sredn~ gube p~ tomu od svoje hranjivosti i okusa. Zbog sposobnosti da crijevo, a takoder prociscava nektar od suvisne peludi. p~rdadI.lspremi pricuve velike kolicine nektara pcelinja zajednica je 1 obila privredni znacaj u covjekovoj djelatnosti. Peele se, zbog zivota u zajednici, odlikuju veoma velikom sp~ sobnoscu reguliranja svoje ishrane: u jednim uvjetim~. ~ne vr0' Ij~edonosne pcele koje su se razvijale u uvjetima toplih zemaekonomicno trose kisik i hranu, a u drugim brzo razvIJaJu o~o\ ~~~) stvar~Ju velike pricuve meda (zato i nemaju privredni mnu energiju. Tako je ruski istrazivac - zoolog V. V.. ~lpa 111 pelu~' . U nJihovim gnijezdima nalazi se sarno malo nektara i dokazao, da pcela koja miruje u kosnici utrosi 8 mm", klSlkaeels lll.edo1 za tekucu ishranu i odgajanje legla. Neprekidno cvjetanje minuti, pcela u pokretu pri tim uvjetima 36 mm-, uzbuden.a Pcl
o:~

34

s:ufe

35



51. 10. Crada pcele:

miSicn~ enti~

l-srednje crijevo; 2-meduprostor crijeva; 3-medni mjehur; 4-cekinje; 5-misiCi glave ventila; 6-g1ava ventila; 7-ventilna cijev; 8-epitelijalne stanice srednjeg crijeva' 9-probavna masa I

Ciscava od viska peludi za vrijeme njegovog snalaeldat seJ~~m mjehuru, u sredisnjem ~ijelu ,~rijeva (misicnom .•.....,iau me.. paja medni mjehur sa srednjim crIJevom. ""'"lti!u) kOJIs 1/e!l . .' dio crijeva (ventitil) pee Ia sastoji... se lZ g Ia:re, koi oJ~ se nasre£ilSIlJlrrnednog mjehura i ~rodire ~u~~yrednJe~ kraja s~edl¢ tJIl~t~a (sl. 10), Clava ventila - to Je ~slcna suplja tvorevll:a, oieg CflJe .. od eetiri lopatice. Sa unutarnje strane svake lopatice '-. se sastoJl ' k ,. k ti tr kOla e hitinske bodljice s ostrim raJevlma,? renu ~m un~ .a, e oalaz s dni mjehur napuni tekucinom, lopatice gl~vlce POCI~JU Cim se .~e pokrete otvarajuci i zatvarajuci otvore izmedu njih, uz~u~rve,u lopati~a tekuci dio hrane, koja prolazi izmedu bodlji, ~ stt: s:Il~atrag u medni mjehur, a tvrde cestice (pe,l~dna ~rnc~) izlJev . m koliCinom tekucine zadrzavaju se u glavl 1 pomJe~~Ju s kroz ventilnu cijev u srednje crijevo. Takva uzbudlJI,,:a seo:et:ja i filtracija tekucine nastay~ja se ~eprekidno dokle god J~ ~edni mjehur napunjen nektarom 111zrel~:n medo~, 0:'0 dovodi do postupnog preCi~c~vanja ,~ektara od viska peludi, all neznatan dio peludi ipak ostaje 1 dospijeva u med.

rnar;]0

Ventilnu cijev meduprostora cr~jeva u~?t,ar s!ednjeg crijeva formira tanku dugu cjevCicu s mekim elasticnim ~I~ovl~a, Takva grada ventilne cijevi iskljucuje mogucnost pre~J~stanJa hrane u suprotnom smjeru - iz srednjeg crijeva u medm mjehur.

PROCISCA VANJE NEKTARA OD SUVISNE PELUDI

P~ela uslijed neprekidnog rada ventila n~ m?ze po.tpu,no vrat~ti Kod vecine se biljaka pelud i nektar stvaraju u jednom cvije:u: say nektar ili med koji je dospio u medm mjehur, Jer Je?an dIO Leteci u zraku, lako rasprsljivi pelud neizbjezno, ponekad i u ~ecoJ U?elu~na zrnca zajedno sa dijelom tekuc~e) uV,ijek pro,la~1 ~,sredkolicini, dospijeva u nektar i pcele ga uzimaju, Med sa vehko~ :.cn)evo i utrosi se za ishranu pcele, t), ventil obavlja JOS1 funkolicinom peludi nepodoban je za zimovanje pcela. Hranjive tv~ JU regulatora ishrane pcele. peludnih zrnaca, pri snizenoj temperaturi u gnijezdu, pcele ~e ~SJ' miliraju i nekorisne su, Pored toga, peludna zrnca, nakupIVSl:e u zadnjem crijevu pcela, znatno uvecavaju masu ekskrerne~a a~ ZCUSNJA VANJE NEKTARA preopterecuju crijevo (pcele zimi ne izlucuju izmet i oslobadaJu 5 od njega tek u proljece pri prvom procisnom letu). fe~ktar, pored secera, sadrzi mineralne soli, kiseli~e, vitamine~ kv ente, dekstrine, dusicne, aromaticne i druge tvari, a takoder 1 sce Specijalno provedeni pokus primjene meda sa povecanom koU (spore gljivica), koje u njega dospij~vai~ iz zraka. ~ektar, mjenom peludi za zimovanje pcela pokazao je, da peele, hra~ga peele sakupljaju sa vecine biljaka, vrlo Je rijedak (tekuci). se takvim medom, obolijevaju od proljeva i umiru. Zb~g z~ Ukos" d prociscavanis nektara od suviska peludi veoma je vaZIlO flICl se on brzo podvrgava vrenju, ali pcele nikada ne 0uspjesno zimovanje pcela.

P;6

36

37


pustaju kvarenje nektara, koga su one smjestile u stanice _ po~~zu prije svega brzim zgusnjavanjem nektara do ra:·aca. l kOJoJse kvasci ne mogu razvijati. llle, PIt U)edno~ o~ I?okusa, po snazi jednakim pcelinjim zajedni dali su sec~rm s~up koncentracije 50%, 60% i 70%. Nakon .:~ dana u sv~m zajednicama koncentracija sirup a dosegnul J .dn~ 72%, neovisno od prvobitne koncentracije. a Je 71.


. sarno u pcelinjem gnijezdu pod djelovanjem cisto _ ~p,1!nJ~vtenika. Peele ga ~azmjestaj,: tako da ima n"ajvecu ~~ tlI{;o brzeg iSp'aravanJ~ vode. U Jed!l0~ poku~u pcela~a ~illU :-tnf 13ecernisIrup, koji su one smjestile u sace, a zatim . dat 50 0nica na tom sacu pokrili zicanom mrezom, izolirajuci ~ dio s.ta od pristupa pcela. Uoceno je da se brzina zgusnjavanja !f'!e S~~~iranog od pe~la nicim ~je razlik5>val.aod brz~e njegosifUpa 13n)' avanja u stamcama, kojima su pcele imale pnstupa. ~ogzgu

Pri obilnom medenju, kako je ranije bilo spomenuto, peele INVERTIRANJE SAHAROZE sarno one kolicine nektara koje su u stanju preraditi. Unos n \noSe reguliraju p'eel~-'primaeice. One razmjestaju tek uneseni ne~ttara Pretezita komponen~a sirupa,)este saharo~a. To je ~loze~ secer~ p~.azne st~ce 111u sace koje se nalazi u blizini legla.t]. U najto~.u P dijelove gruJezda. ~eel~'pune s~anice ~e vise od 1/3, vjesaju ka l)i~ ~ 'i se ne upija kroz zidove cnJeva u krv, m pcele ru covjeka. All ce .~ektar~ n~.g?mJe dijelove zidova 1 dno stanica, sto omogu~J'e :C:;oza se za vrijeme probave razgraduje na dva jednostavna najintenzivnije isparavanje vode iz nektara. J §etera: glukozu (grozdani) i fruktozu (vocni secer), Razlaganje saharoze u probavnom sustavu zivotinja i covjeka nastaje pod Peele za v~ijeI?e obilno!? me?enja snizavaju relativnu vlaznost djelovanjem fermenta invertaze, a sam proces naziva se invertizraka na mJ~stima skladistenja nektara. Tako, pri intenzivnim ranje secera. Ono se odvija istodobno sa udaljavanjem viska vode iznektara. pasaI?a rela~lvr:tavla~n~st zraka na ovim mjestima bila je 54-66%, Ia~? Je.u Oble.mm uvjetima (do pase) varirala od 76-91%. Takvo Invertaza se proizvodi u zdrijelnim zlijezdama pcele, koje se smzenJe relahvn~ vlaznos!i postignuto pojacanom ventilacijom, na prednjem dijelu glave. Zlijezde se sastoje iz dva duga, znatno ubrzava IsparavanJe suvisne vode iz nektara. Na letima ~e krivudava kanala, oko kojih su rasporedene alveole, koje se sako.s~c~ .r0~~cava se ,?roj pcela koje ventiliraju, sto se osobito ~toJe.od nekoliko krupnih sekretnih stanica. Zlijezde imaju dva pnmJecuJe tijekom noci. ~lta otvora, koji se nalaze na zdrijelnoj ploci - u supljini, kroz Nak?n je~og d~a, kako se nektar zgusnjava, pcele ga prenos,e ~u prolazi nektar koji dolazi iz rilca. Zdrijelna zlijezda mlade rode. nakon njenog izlaska iz stanice brzo se razvija i u prva ~ stamce saca udaljene od legla, uglavnom u gomje dijelove ~. Jezd~. C?vdje :gu~njavanje hrane tece sporije, pcele popunjavajU . ~ tjed~a. zivota luci sekret, koji cini osnovnu masu mlijeci za ~ . an~ ~le~nki.U to vrijeme invertaza se izlucuje, ali u neznatstamce 1 konacno ih napune do vrha. n~ U drugoj polovici zivota, kada pcela prekida ishraJedno vrijeme se smatralo da se visak vode iz nektara odstr~- po' c mki 1. prelazi na izletnicke poslove, zlijezda se mijenja i njuje za vrij~me njene prisutnosti u mednom mjehuru, pri letelljll dds~zava njeno lucenje invertaze. Najvecu intenzivnost ana e pee~e o~ cV]eta.?o k?snice. Takvi zakljucci izvodeni su na OSl1~ in\1et od 20-og do 30-og dana zivota pcele. Zatim se aktivnost raze smanjuje, pa je stare pcele vec uopce ne izlucuju. vu ispalih kapljice bistre tekucine, koja je slicna vodi, na praVc _ mas.?vn?g leta pcela. Po~~sima je ipak utvrdeno da je .konc~. Peele U1 J'ak' . d mcama . . Ietruc .cke pas Iove ramJe, .. . im zaje pre Iaze na lZ tracIJ~ SIrUpa ~zetog yam 1 davanog u kosnicu potpuno JednaofJ1 negou Kapljice tekucme, kOJe.se stvaraju I?ri le~.enju peel~ s. nektcl~oj dij akJ ablm. Znaci, kod pcela iz jakih zajednica ranije nastupa staOdgaja'v70g lucenja invertaze. Peele proljetne generacije dulje - t? .s':l vrlo vodenasti ekskremenii, kOJI se formiraju U \taf ]U eglo, pa zato aktivno lucenje invertaze kod njih pocinje kolicini kada se pcele koje lete hrane zitkim nektarorn- Ne

tghc~:

38

39

HRANA I ISHRANA PCELA HRANA I ISHRANA PCELA

kasnije.

o pri brzom usisavanju istog. Zamijeceno rtaze, n. eg . hr am'1'ica UV1-. m pcela secernim sirup om lZ V""- jhranJlvanJe se pt krecija zdnJelnih zlijezda. je 'atava se . pOJ . aharoze produzava se i poslije pokl~panJa meda Jtt~ertiranJev~stanim poklopcima. U svjeze 'poklopl)e!lOm medu __nicatna 0/ aharoze' vremenom pak rqena kolicina se smaII 5~biti do 6 /0 S. ' tnote 1% i manJe. ojUJedo . vI"' de trutova i matica ne sadrze mvertazu, om ne idrije.me z lJez di nektara, a hrane se vec gotovim medom. sUdjeluJu u prera _..:~pjnve..

v

Vec za vrijeme usisavanja nektara iz cvjetova njemu Se d sekret zdrijelnih zlijezda i u mednom mjehuru pocinje inverijOdajl! saharoze. Ovaj proces produzava se i u kosnici, kada ga p/ctnJI! vise navrata prenose iz jedne stanice u drugu. Istrazivanja s~le u kazala da je invertiranje najaktivnije pri temperaturi 34-35° CP~ pri onoj temperaturi kakva je u gnijezdu bila blizu legla. ' q.

••

•

v"

Jel'

v'

Pcela, nakupivsi nektar u medni mjehur, zauzme mjesto bil gdje na sacu glavom na gore (ka vrhu) i to ispravljanje izvlaci ril 0 Pcela na istegnuto, malo svijeno rilce ispusti kapljicu nektara, k~~' izgleda kao da je objesena za rilce, Pcela zatim postupno ispr~~ vlja rilce, i nektar se ponovo uvlaci u medni zeludac. Peela puno puta ispusta i ponovo uvlaci kapljicu nektara. Kada zavrs] rad ona skladisti kapljice u stanicu. Pri propustanju kroz rilce sva~ put dodaje nektaru sekret zdrijelnih zlijezda, a to obogacuis nektar fermentima (koji ubrzavaju inverziju) i bjelancevinama,

"l-

lK!

a

70

____ -0I

....___0

0-0/

60

o
8

0

~o

50

t

II

-o-

40

U ubrzanju inverzije saharoze veliki znacaj imaju visekratni prijenosi nektara koji dozrijeva (iz stanice u stanicu), pri eemu, pcele svaki put dodaju nektaru sekret, koji sadrzi invertazu. Suradnik pcelarskog instituta 1. A. Meljnjicuk u svom pokusu dav.ao 'je pcelama 50%-tni secerni sirup, koji su pcele smjestile u stanIce saca. Nakon 18 sati, 50% stanica sa slozenom hranom u svako~ satu on je pokrio zicanom mrezom, da bi pcelama onemogu~10 pristup hrani koja dozrijeva. Slika 11, na kojoj je izrazena brzl~~ inverzije saharoze u stanicama sa slobodnim pristupom peel~ III njih (gomja krivulja) i u stanicama prekrivenim zicanom mreZo 0 a (donja krivulja), pokazuje da je pristup pcela hrani znatno ubrz proces invertiranja.

c:

a

Na aktivnost fermenata u nektaru koji dozrijeva, u~ee~ koli t~a nektara koji pristize u toku dana u kosnicu. Pri sakupljanju nek dO' u sitnim kapljicama (putem dizanja jezikom) u medni mJehur 40

30

~ -e ~

20

::l

10

~

0

0

. 18

•

62

t·_-

134

206

S1. 11. Brzina inverzije saharoze: J - Hrana u sianica-

ma bila je svo vrijeme dostupna pcelama; II - hrana u stanicama bila je dostupna pc~lama samo tijekom proin 18 sati

o

III

U pokusima poslije hranjenja pcela cistim secernim sirupom (u njemu uopce nije bilo bjelancevina) u sirupu se naslo 0,08% bjelancevina: nakon ponovnog prihranjivanja tim sirupom sadrZaj bjelancevina porastao je na 0,14%.

.'

•

228

VRlJEME

P~e1inja zajednica moze unijeti 8-12 i vise kilo~aI?~ nektar~ za d~. Say taj nektar pcele preraduju, troseci ener91Ju 1~}elcu:eevme, • kOJeulaze u sastav fermenta. Peele pripremaju uglJlkohid~atnu ~~u (med), koja se direktno iz crijeva usisava u krv (hemohrnfu) 1 pnmaju je stanice tijela bez bilo kakvih utrosaka na probavu.

DODA V ANJE MEDU KISELE REAKCIJE tr~isoka koncentracija secera u medu osigurava r:jegovo. dugo~ p~~o CUvanje. Ali pcele imaju jos i sposobno~t da trajno ~as~it.e oV~J jedn ukr od kvarenja pri dugotrajnom ~uvanJu: peel~ rn:JenJaJu :rnIl\a. meda povecavajuci aktiv!:'-u. kiselost. ~.u klS~h~ ~redmatnogu se razvijati spore glJ1vlca, bakterije truljenja 1 druge.

~:t

41

HRANA [ [SHRANA PCELA HRANA [ [SHRANA PCELA

v-« n~<:m

dva dana n~on hranjenja pcela Cistim seee~ porn,. kOJIIma neutralnu ill ~alo alkalnu reakciju (pH 7,5), rtn. Stlq. tog sIr~pa, ..koga s~ prera~ile peele, pokaze se jako kiselo rrt eakejj~ 3,9). Pn pnJ;nosu I preradi secerne otopine od strane pcel (p~ lost se povecava. a kI~ Med uvijek sadrzi organske i neorganske kiseline koi nektar. Ipak sadrzaj ovih kiselina je mali i one ne ~o~e sadr~ tako veliku aktivnu kiselost, koja je karakteristicna za med~tvoliij Ne tako davno ustanovljeno je da je visoka aktivna ki prilikom sazrijevanja nektara nastala kao rezultat djelatnos~elost la. U sa~tav~ s~kreta zdrijelnih zlijezda stvara se ferment glu[cena~a, koja djeluje na glukozu, pretvarajuci je u glukoznu kisel?geUjednom od pokusa pcele su hranili cistom glukozom. Hrana ~~. su l?eele p~eradile sadr~avala je gl~koznu kiselinu i imala je Viso'~ aktivnu ~Iselost. D~ugtm zaJedru:~ma s~ davali cistu fruktozu; hrana koju su stvonle ove pcele, ruJe sadrzavala kiseline i imala . n~ut~alnu reakciju. Ovi pokusi svjedoce 0 tome da ferment dJe~uJe bas ~a gluk.ozu~ pretvarajuci njen dio u glukoznu kiselinu I tako oSIguravaJu visoku kiselost meda.

pcel:

.Kao rezultat.reakcij~ stvaranja glukozne kiseline stvara se perokSId (superoksI~) .vodika. Ova tvar je otrovna za pcele. i ona se odmah neutralizira pc:d ..djelovanj.e~ fermenta katalaza, koji je na~ ?e~ u sekretu prsne zlijezde, koja ima izvodni kanal u osnov' jezika. Kao r.ezultat J?rovedeni~ istrazivanja postala je jasna ulo.ga katalaze, koja se uvijek nalazi u mednom mjehuru, napunjerum nektarom. .Aktiv~ost f~rmen~a glukogenaza smanjuje se pri povecanju akti:,n~ kiselos~ sredme. Zbog toga se reakcija stvaranja glukozne kise~u:e prek!da kada nektar koji dozrijeva dosegne odredeni sttlpanJ kiselosti. Povecavanje k~sele reakcije meda sluzi kao dopuna i vrlo efik~5: no ~redstvo. za nJegovo .konzerviranje. Secer u slabo kiseloj ot?Pi~ moze ost.ati be~. promJena tijekom dugog vremenskog period _ dok se u IStOvnJeme ~ec~r u alka~oj ill neutralnoj otopini na zr~_ ku podvrgava kvarenju I razaranJu. Kisela sredina sprjecava ra

I)' en)'a

.'

i, prema tomu, doprinosi

oeuvanju meda .

• 1:J8l'terI) a rru

. .. meda ima znacaja 1 u spfJeeavanJu nekih bolesti tysela reakc~rda toga mogu se navesti rezultati pok?sa .N. ~. ~. J(ao po koja je prihranjivala jednu grupu pcela sec~r~m .SIstr¢agdO~~atkom alk~ tvari (pH v?), a dru.gu - ~akiselJerum tupotll 5 d I-l5-6). ZakiselJena hrana oClgledno Je ~PfJee~vala razsifllPoIll (p emoze u epitelnim stanicama srednjeg cnjeva. d.ok voj spora n~~me kod pcela hranjenih alkalnom hranom staruce isto VrIJe . . su.U bil ispunjene sporama 1 skoro sasvim razorene.

eplte1a

e KAKO peELE PRERADUJU PELUD?

p~ela skida grudicU peludi u stanicu pomo.eu ~alI':~~a na sred~~ 'jmnogama pa je zatim druge p~ele raspro~tiru.: sabijaju. ~ staruci ostupno nagomil~ PU~? sloJev~ pe~udl, kO)l su sakupile razne ¢~e sa cvjetova razruh biljaka. Sk.l~anJev~udlca t~aJe svega 15-~0 sekundi, ali nabijanje praha u stamci trazi dugotraJan rad mnogth

k

ptela. U stanici sabijena (deponirana) grudica peludi mijenja svoj kemijski sastav i hranidbena svojstva. Peele donesenu grudicu u kosnicu skl~diste u ~~anice iznad i ~a strane legla. U kosnici sace sa leglom uvijek sadrzi sa strane marqe ill ~ise siroki prsten stanica sa peludi. Peele pri prosirenju leg~a, uzunajuCi pelud iz stanica, stvaraju prekid u prstenu, koji zati~ prosiruju; matica polaze [aja u oslobodene stanice, a pcele stvaraju nove prstene sa peludi, jos veceg promjera . Pc~le nikada ne pune stanice sa peludi do vrha. Pelud zauzima u prosJ~ku 57% volumena stanice (s varijacijom od 36 do 77%). 0:'0 se obJ~snjava time sto pcela za rasprostiranje i nabijan]e grudica ~ora lrnati siguran oslonac u stanici. Ako bi stanica bi~a napuJena peludi do vrha, pcele ne bi imale oslonca za optrarqe. ~etna

stanica sadrzi

u prosjeku

140 mg peludi

\s varijacij~m

(6.0001 do 1~5 mg). Jedan sat (sace) - ~kvir ~~OI~e)~ 3/4 stamca 0) sa obje strane napunjeno

peludi, sadrzl pnbhzno

840 g pe43

42


ludi. Kilogram peludi zauzima oko 7.000 stanica. Peele. gornji sloj peludi, priprernljene za dugotrajno euva . natapaju rr:t.edom,zbog. cega ~ovrsina peludi ima odsjaj (odb~}e, sak). Z~ :rnJeme me?enJa, st~ce s takvom peludi pcele vrlo raledopunjuju medom 1 poklapaju. Dobiva se medno-peludni sat do kome se pelud vrlo dobro cuva. 'u . Konzervir~a pelud ~adrzi vise secera nego svjeza pelud, usl]. jed..dodav~J~ ne~t~ra 1 me?-a. U konzerviranoj peludi ima puna mlijecne kiseline 1 nJena aktivna kiselost se povecava (tabela 1).

Sastav Bielancevine Masti Secer Mineralne tvari Mlijecna kiselina Aktivna kiselina

Svieza pelud 24,06 3,33 18,50 2,55 0,56 6,3

legla popunjavaj,: pelud.i (krajnje s~ce). U.ta~li~i 2. navedeni su ci koji pokazuJu toplmske osobme pojedinih satova, napuJ'~ru~h~edom i peludi.

J\e d

Konzervirana pelud 21,74 1,58 34,80 2,43 3,06 4,3

Tabela 1. Kemijski sastav svjeze peludi breze i konzerviran~ peludi Cpeludi u sacu) priprernljene od njega, % (po podacima A. Mitropoljskog) Us~ijed kemitskog proc~s~, koj~ ~astaje u stanici s peludi, staruca ~e mo~e ~spo~edlh s ~lruJaturnim silosnim tomjem P?~nato Je, da)e ~llaza jako n~blJena k~ko bi se sprijeCio pristup kisika ~~utar ~Il~~nemase. To ISto rade 1pcele, jako nabijajuci prah u. st~Cl. silazi s~ na :~eun s~ce~a razvijaju bakterije rnIijecne kiseline, koje, stv.araJu rnIlJe~:lUklS~llI~U,cuvaju hranu, sprjeeavajU mog.u~nost ra~vlt~a bakterija truljenja, Shean proces nastaje i ~ stanici s pel.udl. Vlsok~. t~mpera~ra pcelinjeg gnijezda doprinoSl brzom razvitku bakterija 1 nagomilavanju mlijecne kiseline.

l!

Razmjestaj pelud~ p
fl)e

5 ce sa peludi posjeduje znatno manju toplinsku vodljivost i doJ';osi boljem oeuvanju topline u gnijezdu sa leglom.

Sace Prazno Smedom S peludi

Gubitak topline kroz sace kcal u minuti 0,173 0,147 0,106

Koeficijent vodljivosti 3,44 2,37 1,40

vodljivost topline. % 100 68,9 40,7

Tabela 2. Toplinske karakteristike razliCitog saca KAKO PCELE CUVAJU ZALIHE HRANE? Postojanje velikih zaliha hrane u gnijezdu stvorilo je kod pcela slozeni refleks, usmjeren ka njihovom sigumom euvanju od nepovoljnih djelovanja temperature i vlaznosti okolnog zraka, i na zastitu od mnogobrojnih neprijatelja i stetoeina. Stanice s gotovim (zrelim) medom pcele poklapaju tankim, za zrak nepropusnim vostanim poklopcima. Med posjeduje hidroskopska svojstva. Pri relativnoj vlaznosti zraka 60% kolicina vlage u medu se ne mijenja. Pri vlaznosti zraka visoj od 60% med uvlaci u sebe vlagu, a pri vlaznosti nizoj od 60% on gubi svoju vlagu. Postojanje vostanih poklopaca koji ne propustaju vlagu osigurava me~ kako od razrjedivanja, tako i od prekomjernog zgusnjavanja. sto Je osobito vazno zimi, kada pcele ne mogu regulirati temperaturu i vlaznost zraka na svim satovima gnijezda koji su napunjeni medom. P~klopljeni med ne ispusta miris koji pcele vrlo lako osjete i koji moze privuci pcele tudice (kradljivice). I<.adaje vrijeme toplo med na letu cuva grupa pcela-strazara. 45

44


Br?j tih 1?eelase rnijenja od nekoliko jedinki do nekoliko stolin oVI~n~~tiO? opasnosti. Peele uvije~ skladiste zalihe meda na na~ It dalteruJa mjesra od leta - u gornJe 1zadnje dijelove gnijezda. otez~va kradu meda cak ako peele-kradljivice prodru kroz let Vo kosnicu. 0 u

MEDIPELUP KAO HRANA PCELA

dll.

. Peele u cilju.p~~ecanja ~astite gnijezda smanjuju velicinu leta jesen, zatvaraiuci jedan nJegov dio propolisom.

U

yeliki znaeaj takod;r ~ma izbor mjesta prebivalism koja su Pri~ kr~yen~ (d~pIJe dr.vec~) 1do.bro z~sti~ena od pristupa krupnih n~ pnJate!Ja pcel~. P.n prrpremi za rojenje veca grupa pcela izvidnica pr~laz~ na tr~enJe podobnog prebivalista zbog naseljavanja nove zaJe~ce (roja), Peele posjeduju sposobnost ne sarno da nadu nego 1d~ odaberu podobnije prebivaliste od nekoliko nadenih. Ro~ s~ naselJav~ s~m~ u supljinu k~ja. nema .velikih otvora, kroz kOjI bi moga~.IJ~bI~~IJmeda prodrijeti u gru~ezdo; uvijek daju prednost s~plJIru u ~Ivom ~r,,:~tu, koju one ociste od trulezi i premazu propolisom, oSIguravaJucI drvnu masu od daljnjeg truljenja. . Kao mocno sredstvo z~.zas~t.u za~ha hr~e s}uzi i ubadanje, koje Je vrlo bolno ~a krupn~ ZIvotI~Jea ~Itne.ubIja. Zalac se pcele poslije ubadanja otkida od ?Je~og ?-J~la.1 dalJe se spontanim kretanjem z~bada ~uboko u kozu zIvotinJe, 1sarrum tim povecava efikasnost djelovanja otrova. Pcela koja je ubola urnire.

KARAKTERISTIKE HRANJIVIH TV ARI a normalan zivot i ~az~ozavar:je peela. p~trebno j~ da pcel~ Zhranom osiguraju slJedece. hr~JI,:"e t,:"an: bjelancevine, masti, sa nkohidrate, mineralne soh, vitamine 1 v?du. S~e ove tv~:1 su ~~lene, visoko molekularne i posjeduju. veliku za~ih~ ~~ergIJe. s nizmu se razgraduju na proste spoJeve, formirajuci na kraju o~~~torijenisko mol~k~lame t,:"arikoje se disanjem i sistemom za fzluCivanjeudaljavaju IZ orgaruzma.

:u

Prerada hrane sarna po sebi predstavlja s~?zeni I?roces ~ cijoj os~ novi Iezi hidroliza, pri cernu se jednos~avruJe ~an otapaju u :ro~:h i mogu prodrijeti (biti usi~an~) kroz ZI?OVecnJeva u krv, koja ih raznosi do svih stanica, tkiva 1organa tijela. U crijevima se prerada hrane o~tvaruj~ pod djelovanjem fermen~ta (bioloskih katalizator~). Za dJelo,:"at;Jef~rmen~t~ neophodna Je optimalna temperatura 1 odgovarajuca kiselost ili alka!nost sredine. Kod pcela su fermenti najaktivniji pri temI?~ratun 34-35~C; takvu temperaturu pcele odrZavaj~. u svo~ gmJezdu. u proljetno-Ijetnom periodu, kada one odgajaju leg!.o1puno konst~pelud. U zimsko vrijeme, kada je temperatura ~Jezda znatn? ruza, p'eeIe se hrane gotovim medom, a on sadrzi uglavnom secere, kOJIsu tijekom ljeta vec razlozeni fermentima pcela. v

su tvari, karakteristicne po sadrzaju dusika, zbog cega ih nazivaju jos i dusicnim tvarima. One s.adrze 15-18: dusika, 50 - 55% ugljicnog dioksida, 6 do ?% vodika, O~? ~ 2,5 Yo Sumpora i u manjoj kolicini - fosfor, zeljezo, ma~.ezIJ 1 neke druge sastojke. Bjelancevine imaju vrlo slozen k:IDlJski sastav, ali u organizmu prilikom probave, one se ra~l~~u na. kon~e~e proizvode - aminokiseline. Postoji do 30 razlicitih a~nokI~el~na. One se mogu smatrati "ciglama" od kojih se u razrum spoJevIrna "zidaju" bjelancevine. Bjelancevine su vrlo razno,:"r~ne p~ svome sastavu: one se razlikuju jedna od druge kolicinom 1 kvalitetom aminokiselina koje sadrze i njihovim rasporedom u Inolekulama. Bjelanceoine

46 47



Fizio.~oskise a~oki~e~e dijele na dvije grupe: nezamjenlj;; (esenc1J~lne),koje zivotinje ~e m<;>gusintetizirati i one moraju doc' u organ:z~m u got~vo~ ~bh~u, 1zamjenljive (neesencijalne), kOj~ se u. nuzdi mo~ s.J?-tehz1rati..tI stanicama tijela iz jednostavnijih tv.an. U ne~a~J.enlJ1ve.(es.enc1JaII:e)a~noki~eline sI:adaju: lizin, tr1I:tofan, .~shdm, Ieucin, izoleucin, fernlalarun, treornn, metionin valin, arg1rnn. ' ~?red bj~lcu:eevin.a,.u sastav ~ane moraju uci dusicni spojevi kOJIse.naz1va~u amidima, a u kojima su aminokiseline sjedinjene s drugim tvanma. O~ bjelancevina i ~~da izgr~deni su glavni sastavni dijelovi sta~~a: ~n r~zgradnJ~ bJel~ne~vma u stanicama tijela formiraju se ugljicnidioksid, voda 1tvari koje sadrze dusik (mokraca, mokracna kIsel~n~), a tak~der organske i neorganske soli. Ove se tvari izbacuju 1Zorgarnz~a preko. organa za Iucenje: kod visih zivotinja - bubrega, a kod msekata (1pcela) - malpigijevih cjevcica. Osno.vna mas a stani~a tijela se sastoji od bjelaneevina. Zivotni pr?~es~ su..st~~ p~o~Jen~ sastav~ bjelanee.vina. Ove promjene ~~lslmilac1Ja.1aS1ffill~c1Ja) 1cme ra~mJenu tvari - osnovno svojstvo ZlVOgorg~zma. ~n. ovom .nastaJe oslobadanje energije tj. kemijska ene~.gIJahranljivih tvari pretvara se u toplinsku, u kretanje, u. ener91J~ elektromagnetskih polja itd. Zivotinje razorene cestice bJelancevma. nadok~aduju uzimanjem hrane. Osobito je velika potreba za bjelancevinama kod organizama koji rastu. v~

v

~eel~ bje~aneevin~s~et.vari dob.ivaju i~ p~ludi raznih biljaka, koji ?rn ~JesaJu u kosnici, cime dobivaju cijeli komplet aminokiselina 1 amida. Peele osobito puno peludi trose u periodu intenzivnog odgoja legla. Ma~ti ulaze. u sastav citoplazme i izuzetno su neophodne za razmJe~~ tvari unutar stanica. Masti se u crijevnom kanalu razlazu na krajnje produkt~: glicerin .i masne kis.eline; koje se spajaju s mol~kulom metal a 1 pretvaraju se u tvari topive u vodi. Oni se krvlju prenose u stanice i tkiva tijela, gdje se ponovo sintetiziraju. U fizioloskom pogledu, masti su najkoncentriraniji izvori ener48

~spojene sa kisikom iz zraka, masti se razlazu na molekulu ~sika i ugljieno~ dioksida, p~oizvod~Ci pri to~ veliku ko~iCinu nergije: 1 g masti - 9 cal. Mash se taloze u organ1zmu kao pricuva i trOS~se pri nedovoljnom unosu hrane. Peele dobivaju masti iz peludl. Ugljikohidrati su tvari, koje se sastoje od kisika, vodika i ugljika, a trose se u organizmu kao tekuci energetski materijal za proizvodnju top line i rad misica. Ugljikohidrati se sastoje od secera, skroba, glukogena, celuloze i drugih bezdusicnih tvari. Osnovni znaeaj za pcele ima secer, koji cini osnovnu masu nektara i meda. Obieni secer, skrob i glukogen u crijevima pcele razlazu se na jednostavne secere - glukozu i fruktozu, koji zatim dospijevaju u krv i raznose se po cijelom organizmu. Visak jednostavnih seeera pretvara se u masti ili glukogen i u takvom obliku talozi se u masnom tkivu pcele. Pri smanjenju sadrzaja secera u krvi nastaje obrnuti proces - glukogen se pretvara u secer. Na taj nacin odrzava se po-stojanost sadrzaja secera u krvi visih zivotinja. Taj se proces dogada isto i kod pcele ali sadrzaj secera u krvi (hemolimfi) nije tako postojan, kao kod visih zivotinja, i varira ovisno od njenog stanja i rada. Jedan gram ugljikohidrata, razgraden u organizmu daje 4,1 kaloriju. Celulozu, iz koje se sastoji omotac peludnih zrnaca, pcele ne asimiliraju. Mineralne soli ulaze u sastav stanica organizma u cistom obliku ili sjedinjene s bjelancevinama, mastima i ugljikohidratima. One igraju vaznu ulogu u razmjeni tvari i energije. Tijelo zivotinja sadrzi od 6 do 7% mineralnih tvari, u Cijisastav ulaze kalcij, magnezij, zeljezo, sumpor, fosfor, klor itd. Sve ove i druge mineralne tvari pcele dobivaju iz peludi, ali pcele ponekad lete i skupljaju tekucinu po odlagalistima otpada ljudske ishrane, gnojnim lokvarna i drugim mjestima radi uzimanja vode u kojoj su otopljene soli. Ako se pcele zimi hrane hranom spremljenom ujesen od secera, koji uopce ne sadrzi soli, onda se u njihovom tijelu kolicina nekih mineralnih tvari smanjuje; dodavanje u hranu soli, koja im je neophodna, poboljsava uvjete zimovanja. 49



Vitamini se dijele na topive u vodi (vitamin C i B) i topive u rna stima (vitamini A, D, E, K). Vitamin C (askorbinska kiselina) regu lira procese razmjene u stanicama organizma. Vitamin A - nazivaj vitaminom rasta, jer njegov nedostatak u hrani izaziva prestanak rasta. Vitamin D - antirahiticni vitamin, sudjeluje u regulaciji razmjene fosfora i kalcija. Vitamin E - sudjeluje u regulaciji procesa razmnozavanja: njegov nedostatak izaziva izumiranje spolnih stanica u sjemenjaci i nesposobnost zenki da polazu jaja. Vitamini su neophodni za normalan rast, razvoj i zivotnu ak, tivnost pcela,

~m i mirisom, razlicite boje - od prozracne, sv.ijetle ili ma~o ~ ckaste do sjajno zuckaste, smede, tamnosmede 1 tamne. BOJa Ztledauglavnom ovisi od vrste biljaka sa kojih su pcele sakupile ~ktar i preradile ga. Cjelokupan proces prerade nektara u gnijezdu naziva se sa~ri~ 'evanje meda. Zreo m~d je med koj~J.eslozen u stanice i po~oplJen J astanim (nepropusrum) poklopcicima: voskom poklopljen med ~ to je pokazatelj zavrsetka biokemijskih procesa, koji su nektar pretvorili u med. Med izvrcan na centrifugi (a ponekada i u sacu) kristaliz~r~ se, tj. gubi svoju boju i prozirnost, pretvara se.u kas~~tu ~asu, III ca~ dabiva tvrdu strukturu. Svojstva okusa 1 hranljivosti meda pn tamu su potpuno sacuvana. Ali za pcele je kristalizacij~ m~da u stanicama opasna: pcele kristalizirani med ne mogu usisati kroz rilce i iskoristiti za hranu zimi i u rano proljecc. v

Osnovni izvor svih vitamina, neophodnih pcelama, je pelud. Kao izvori vitamina sluze neki mikroorganizmi, koji se nalaze u crijevima pcele. Voda je neophodan sastavni dio tijela pcele i ima vaznu ulogu u procesu razmjene tvari. U tkivu tijela pcele nalazi se 7S-80% vode. Vodu pcele takoder koriste za regulaciju rezima vlaznosti u gnijezdu. Pri nedostatku vlage one isparavaju vodu, a pri visku - udaljavaju je iz kosnice putem aktivne ventilacije (mahanjem krilcima). Peele potrebe za vodom zadovoljavaju na racun vode koje ima u nektaru, koji unose u kosnicu (nektar u prosjeku sadrzi SO% vode). Kada u prirodi nema nektara, pcele onda unose vodu, uzimajuci je u medni mjehur, iz razlicitih izvora, sa jutarnje rose, iz bara, ustava ili pojilista specijalno postavljenih na pcelinjaku. Narocito je velika potreba pcela za vodom u proljece, kada se hrane gustim medom i odgajaju mnoga legla. KEMIJSKI SASTAV MEDA Peele su prilagodene. posebnoj ishrani. Iz nektara i peludi dobivaju sve tvari neophodne za svoje razmnozavanje, rast, razvitak i obavljanje mnogobrojnih poslova. Med je pcelinji proizvod koji su preradile iz nektara. On pred~ stavlja vrlo slatku, Ijepljivu i mirisnu tekucinu sa svojevrsniJ1l

l

50

----

Sastav meda u znatnom stupnju odreden je sadrzajem nektara koji su pcele sakupile i u kosnici preradile. Osnovnu masu meda Cine u vodi topivi sereri - glukoza (groidani serer) i fruktoza (uocni serer). Topivost u vodi ovih se~era ~~ece se ad 16 do 22% (u prosjeku 19%) te~ine m~da. Ak~ se Izd~oJI vo?a, secer onda cini oko 9S% svih suhih tvan. Na udio ostalih tvan, a njih je u medu pronadeno vise od SO, dolazi oko S%. Glukoza i fruktoza - ugljikohidrati, ubraiaju se u grupu ~::lOn?S~harida. avo su po kemijskom sastavu najrasprostraruerup seceri, i njih pcelinji organizam apsorbira (usvaja) bez prethodne. prerade u probavnom traktu. Njihovom razgradnjom u orga~zmu uz sudjelovanje kisika, na racun ovih secera s~ara. se topl~a, a na kraju se formiraju ugljienidioksid i voda, kOJIse IZ orp~ruzma Odstranjuju pomocu sustava za disanje (voda se odstranjuje zrakorn u obliku vodene pare). Glukoza cini 31-38% secera u medu. ana se brze kristalizira nego ostali seceri. Na fruktozu dolazi 38-43.% s:,~ se.ce~an:'-ed~. Fruktoza se, za razliku od glukoze, sporo kristalizira I vise Je hidroskopna, nego ostali seceri. 51


U malim kolicinama med sadrzi i maltozu, rafinozu i melibozu. ~ed, P?red glu~oze, i £ruktoze sadrzi do 2% saharoze (trscani, repm .secer). Ovaj ~ecer spada u grupu disaharida; on se pod utjeca}em £ermenta mvertaze razgraduje na jednake dijelove gluko~e 1 £ruktoze. 5aharoza. u ~edu - to su ostaci nerazgradenog s.ecera ne~tara. Tek sakupljeni, JOsne poklopljeni med u stanicama, tj. do kraja ne preradeni nektar, moze imati do 6% saharoze. Ali u poklopljenim stanicama proces inverzije se produzava i zbog toga saharoze u zrelom medu prakticno i nema. U sastav meda ulaz~ jos i sloieni ugljikohidrati - dekstrin - produkti nepotpunog orazlaganja Skr?ba: ~jihova .uk~pna kolicina najcesce doseze 1-4Yo mada u pojedinim slucajevima moze doseci 12%. Dek~tri~ ~u topiv:i u :,odi i sprjecavaju kristalizaciju meda. Oni su otkrl~em 1.~hraru koju su ~cele pripremile od Cistog secera kojim su pn~ranJ1van~, sto u~azuJe na sposobnost pcela da sintetiziraju dekstrin pod djelovanjem £ermenata prednjeg dijela probavnog trakta.

•

Bjel~ncevinas~ih tvari (kole sad!ze dusik) u medu je malo, od 0,1 do 1,5 Yo.(u prosJe~~ 0,4-0,6 Yo), ali sve one spadaju u bjelancevine ~ako t
-;iineralne tvari meda su vrlo raznovrsne (otkriveno [e 37 elernenata: mnogo kalija, natrija, kalcija, magneziie. z~ljeza, £os£ora), ada cine sarno 0,27% suhe tvari. Od osnovmh mikro elemenata ~dan gram meda sadrzi 9,7 llg zeljeza, 4,2 man~ana, O,~ ba~a, 15 llg kobalta. Kolicina ovih supstanci jake varna u.ov1Sn?Sti ? ;rsti biljaka, s kojih je nekt~r sak~pljen. Interesantno je, .d~ Je IIll:neralni sastav meda vrlo bhzak mmeralnom sastavu covJecJekrvi.

b

Aromaticne tvari. Miris biljaka sa kojih je sa~uplje~ nektar prenosi .se na m~d. ~ sastavu raznih medova otknveno Je do 120 tvari koje stvaraju nJegovu aromu. Obojene tvari daju medu ovu ili onu boju: od jantarsko zlatne do smede ili tamne. Vitamina u medu nema puno, ali se oni nalaze u kombinaciji s drugim, za organizam vaznim tvarima, i ovo pov~ca:,a njihovu vrijednost. U 1 g meda sadrzi .se ~O llg limuns~e ~lsehne (5), ~Otoko£erola (E), 4-pantotenske kiseline (B3),3,8-bIOtina (H), 3,1-macina, 311g piridoksina (B2) i dr . Med je bogat fermentima. Najaktivniji od .njii: su invertaza, ~iastaza, katalaza. Uloga invertaze vec Je o?JasnJena ~ pogla:rIJu 0 preradi nektara u med. Diastaza !az&raduJe s~.o~. N)~~a akti~nost se odreduje po diastaznom broju. tj. PC:> kolicini ffil~lhtara 1 Yov-~e otopine skroba. razgradenog za 1 sat diastazom, koja se sadrzi u 1 gmeda. V..eliCinadiastaznog broja ovisi od sastava i vrst~ biljke iz Cijeg je nektara dobiven med, zemljisnih i k~ma~sk~ uvjeta, vremena, intenzivnosti lucenja nektara, snage zajednice 1 dr. Diastazni broj meda cesto koriste ka.oyoka.zatelj njego,:,e prirodnosti. U Institutu za pcelarstvo odredili su diastazne broJ~ve za 80 obrazaca monoflomog (od jedne vrste biljaka) meda, dobivenog u raznim oblastima zemlje (tabela 3).

53 52



Dominantne Broj (pretezite) biljke uzorka 24 Lipa Esparzeta 16 Bagrem 13 Suncokret 7 Heljda 5 Kokotac 5 Vrijesak 3 Djetelina livadna 3

Diastazni broj, jed. Variranja (granica)

Prosjek

1,1-31,8

ll,5±l,6

6,2-30,7

14,6±1,9

2,3-10,5

6,3±O,8

8,3-37,7 7,8-44,4

17,8±3,7

15,2-31,9

26,4±7,5 20,4±3,O

21,5-34,2

27,9±3,8

5,3-12,0

9,6±2,2

Tabela 3. Diastazni broj nekih monoflornih medova (po podacima T. M. Rusakove) Diastazni broj iste vrste meda jako varira u pojedinim godinama. Tako, diastazni broj meda od bagrema, iz Moldavije, iz istog pcelinjaka, bio je 1981. g., 4,1-5,3 jed., u 1982. - 4,6-5,4 jed., au 1983. god. -10,3-10,5 jed. Na taj nacin, diastazni broj moze sarno priblizno karakterizirati sortnost meda. Za tocno odredivanje prirodnosti i kvalitete meda neophodna su i dopunska ispitivanja i odredivanja sadrzaja oksimetilfurfuola, saharoze, nastalih secera, opticke aktivnosti, mirisa, okusa i dr. Manjom diastaznom aktivnoscu odlikuje se med sakupljan s proljetnih pasa, a vecom - s ljetnih. Osobito velikom aktivnosti diastaze istice se med heljde. Aktivnost diastaze se nakon jednogodisnjeg cuvanja malo snizava. Ferment katalaza razgraduje vodikov peroksid i ima znacajnu ulogu u procesu sazrijevanja meda.

bai u medu. Svi sastavni dijelovi meda, stoga, mogu, biti asimilirani od strane zazimljenih pcela bez bilo kakvog ucesca fe.r~en~~a robavnog trakta. Tako visoka pripremlj~nost m~da za asimilaciju p iskoristavanje od strane stanica orgaruzma o.slgurava peela~a ~ivot zimi, da se pcela pri snizenoj .te.mperatun ne s~~ne, ~I se aktivnost njenih organa ostro smaruuje. Ova..pak SpeCI?~nostJedno je od najvrjednijih svojstava meda kao dijetetskog I ljekovitog proizvoda za covjeka. Nektar posjeduje fitocidna baktericidna s:,ojst:'a ..Fitocidi nektara su jedan od Cimbenika prirodnog Imurutet~ I s~itere.p~o~uktivne organe cvjeta od infekcije, a medu, pak, pridaju antibioticka svojstva. Hrana, koju pcele pripremaju od sece~aprili~om ~rihranji~~ja, ne sadrzi sve ove tvari i zato je secerni med, iako izvana ShC.Ina prirodni pcelinji med, ipak d~eko (I?o kemijskom sastavu I po sadrzaju bioloski aktivnih tvan) ad pnrodnog meda. Pri zagrijavanju meda vise od 45°C ~~o fruktoze for~ra .oksimetilfurfurol - tvar stetnu za pcele (ali Je bezopasna ~a covJe~~). Zato ako zelimo med dekristalizirati treba ga sarno toliko zagrlJavati ~ posudi sa vodom da temperatura vode ne prijede 50°C. Kod ocjenjivanja kvalitete meda vaznu ulogu ima sadrzaj vode u njemu. Zreo med sad~zi od 18 do 20% vode. Ako.~e u medu nalazi vise vode, to znaci da prerada nektara u med ~Je ~avrs:na i da je vrcan iz saca sa jos n~zatvor~nim stanicama t). ruJe d~z~ u pcelinjem gnijezdu do kraja zrenJa. Nezreo ~ed. karakte:I~lra se takoder povecanim sadrzaj saharoze,. sm~Jerum sadrzajem glukoze i fruktoze, manjim sadrzajem vitarruna, fe~menata, organskih kiselina,. mirisnih ~a~i i dr. On s.elako kvan.~b?g spontanog vrenja, a ruegova antimikrobna svojstva su slabije izrazena. Ofrovni med. U izuzetnim slucajevima (najcesce ~ plani~a-

U manjim kolicinama med sadrzi proteazu, lipazu, glukogenazu, kiselu fosfatazu, peroksidazu, reduktazu, askorbinotoksidazu, fosfolipazu, inulazu, bjelancevine, masti, a takoder razne prijelazne tvari, koje se formiraju u stanicama tijela. Ovaj komplet fermenata stvara uvjete, pri kojima sve tvari u medu mogu biti rastopljene i iskoristene u stanicama tijela pomocu fermenata koji se nalaze 54

ma Kavkaza) pcele sakupljaju nek~ar i pelud u vnJeme cVJetanja azaleje, rododendrona, .pl~skog lovora, androm~~~, akonita i dr. Nektar i pelud ovih biljaka za pe~~esu neskodIJ~:'l, ali posjeduju otrovna svojstva za eovjeka. POSI.IJ~ uporabe ~vIJ.etri zlicice takvog meda pojavljuje se hladan znoj, jeza, povracanje. 55


poremeca] :vid~i cak g~bitak svijesn. Obicno sljedeceg dana nastupa P?boIJsCUlJe. Smrtni slueaJe:'l rusu zabiljezeni. Pcelari Gruzije sm~tr~Ju kako takav med gubi otrovnost nakon polugodisnjeg stajanja. M~d osloboden od zrnaca peludi rododendrona gubi otrovna svojstva. Sada j~ usvojen stan?ard SEV"Med pcelinji". Metode veterinars~o-s~tame ekspertize (ST SEV 3019-81) uvedene su u Rusiji u sijecnju 1984. g. U tom dokumentu navedene su metode odredivanj~ s.adr.zaj~vode,. reducrrejucih secera, saharoze, mehanickil, prirruesa, mmeralnih. tvari, ~~elosti, diastaznog broja, oksimetil~~furo~a, p~kaz~teIJa medljiks, otkrivanja endospore Bacilus he~nke 1 otknv~Ja grinja. Ovi standardi su obvezni pri trgovinskim .sp~razuIDlm~ kako unutar zemlje, tako i medu drzavama - sudlOrucama Savjeta ekonomske uzajamne pomoci. PELUDNA ZRNCA U MEDU U .medu se, osim t~kuc~ faze, uvnek nalaze mikroskopske tvrde eestice - zmca peludi, koja, bez obzira na preeiscavanje u mednom ~j~hur~, dospijevaju u med zajedno s nektarom. Posto svaka vrsta biljaka ima .kar~~teristienu velicinu, oblik i boju peludnih zmaca, ~opo pel~dl, kOJIse nalazi u medu~moze se odrediti s kojih biljaka Je s~kup!Jen nekt~r ..Peludna analiza meda Je osnovni objektivni nacin koji omogucuJe dosta pouzdanu ocjenu podrijetla meda. U r::ted dospijeva ~~od~r pelud ~oj~ ,spada sa povrsins tijela mladih pcela u kOSruCI,koje JOsne izlijecu zbog sakupljanja nek~ara.Peelam~ su u pokusu davali se.cer:msiru!?,koji, naravno, nije lI!la~peludnih zma. Ipak, u poklopljenim starucama secerne grane bilo Je nad.eno 900 peludnih zrna u 1 gramu meda. Zbog toga u medu dobl~·e~om lZ nektara sarno jedne biljke, uvijek se nalazi ne~.natnapnrnjesa peludi i drugih biljaka, ali pelud osnovne biljke uvijek prevladava. U uz~rku dobivenom od nektara heljde, nalazi se od 50 do 500 peludnih zrnaca ~ 1gramu meda. Veci broj vrsta meda u 1g sadrzi o~o 3.000 peludru.h zmaca, ali postoje i vrste meda koji sadrze izrazito puno peludnih zmaca. Tako, u 1g vrijeskovog meda nalazi se

--;'sjeku 8.500 zrnaca. Nade se i med, (kako se vidi, lose ociscen ~ ~ednom mjehuru) koji sadrzi i do 28.000 zrnaca u 1 g. Veca kolicina peludnih zrnaca u medu negativno se odrazav~ na zimovanje pcela, Peludna zrnca ne. sa~o ~a s~ balast, kOJ1 o terecuje crijeva pcela nego ubrza.,:a ~ kri.st~lzacIJu meda. ~a P·mjer med dobiven iz nektara krizatica, lZ tih razloga sasvim ~nepr;kladan za zimovanje J?eela..Obratn?, uz med s m~ b~ojem zmaca (lipa, bagrem, heljda) zlmovanJe pcela prolazi OSObltO uspjesno. Radi odredivanja botanickog podr~j~tla..meda odr::tjeri se 10 p meda. i dolije 20 ml destilirane vode 1.lzIDlJesa ..Otopma se centr.lfugira pa se iz taloga ~zme kap i ~tavl na prozlm? staklo, r~str.lp se u ravnomjernom sloju na povr~mu ~,5cm-, pokrije s~poknvrum staklom i pod mikroskopom se izbroje peludna ~rr;~ 1tako ut:rrdi kojoj vrsti biljaka p~padaju. Po yrevladavaJuclm pelu~rum zmcima sudi se 0 botanickom podrijetlu mase. Ako .nem.a izrazito prevladavajucih p~ludnih z~r:-aca,to je pokazatelj da Je med mjesavina nektara sa VIsevrsta biljaka. VRSTECVJETNOGMEDA Peele u kosnici najcesce mijesaju nektar razlicitih biljaka pri njegovoj preradi i skladiStenju,u. sacu. ~ed od nektara od~edene biljke (monoflorni med) moguce Je dobiti sarno ~ tom ~lueaJl~,ako kosnice s pcelama (40-60 zajednica) ~I?jestim? b.hzupolja s ve~k~m kolicinom (najmanje 80-100 ha) bilJak~ k?Je lsto~?bn? c:!etaJ~, koje su sposobne svoji~ nekt~om pnvucl s~~ (lli.naJv~cl broj) pcela. Ako je prethodno lZkosnica uzet say raruJeprik~~IJe~ med, onda je moguce dO?iti odred~n~ vrstu meda kar~kten~he!:lh osobina. Vrsta meda rma znacaja 1 za pcele, OSObltOpn njihovom snabdijevanju zalihama hrane za zimu. U pcelarstvu se najcesce susrecu i imaju najveci znacaj slijedece vrste meda: Lipov med u tekucem stanju je bezbojan i1i mal.o.zuc~ast,~roziran. Nakon kristalizacije pretvara se u zuckastu ili svijetlo jantarnu

S6 57

HRANA IISHRANA HRANA I ISHRANA PCELA

~vrstu masu, konzis~enc~je s~cne masti (sitno-zrnasta). Susrece S~ I krup.no-zmast~ kristalizacija (u ovisnosti od vrste lipe i uvjeta cu.v~nJa~.Ok~s Je dosta ostar, vrlo sladak. Med posjeduje njezan rruns cvjeta lipe. Helj~in med je od tamnozute do tamnosmede boje. Kristalizira se u sitno-zrnastu cvrstu rnasu svjetlo smede ili tamnozute boje Ima jak, ost~r, ~jut okus, od koga grebe u grlu, a ugodan miris. Lako se razlikuje po okusu od svih drugih rnedova. .lY!ed suncokreta, je svjetlo-zlatne ili svjetlo-jantarne boje, kristalizira se .vrlo .brzo. ~ krup:r:o-zrnastu rnasu. Odlikuje se oporirn oku~orn.1slabim mmsom cvjeta suncokreta. U godinarna sa suhirn tophrn ljetom cesto se kristalizira u sacu. ' Med bagrema u .tekucern stanju je svijetao, proziran. Kristalizira se .vrlo spora .u.sitno-zrr:as~u rnasu od bijele do zlatno-zuckaste boje. Karakterizira se odlicnim okusom i njeznim finirn mirisorn. Vrije~.kov "!ed j~ ?d svijetlo-srn de do crveno-srnede boje. Vrlo je rastezljiv ..Krlstah~IT~ se spora u tamnu rnasu s crvenorn nijansorn, cesto ostaje u stanju zelea.
vadske trave. Zbog brze kristalizacije neprikladan je za zirnovanje pcela. lY!ed od ~jeteline moze biti od crvene djeteline - crvenkastozute boje, re~ativno se spora krist~lizira; od ?ijele djeteline je svijetao, a!om~ti~an, ponek~d ~~o VIS~rastezljiv, ugodnog izgleda, posjeduje fin okus, kristalizira u sitno-zrnastu bijelu rnasu. ~ed. od maline se d~biv~ sa proplanaka na rubovirna suma, na p~IJevmarn~, u sumskim Jarugarna. Pripada svijetlirn rnedovirna v~soke kval:te:e. U te~ucern stanju skora je bezbojan, u kristaliz~r~om - zuc~aste :r:lJ~se. Posjeduje fini miris cvijeta rnaline i nJezan okus kOJ1podsjeca na rnalinu. lY!ed~o.kotca (zu~og ili ?ijelog) je svijetle do svijetlo-jantarne boje. Kristalizira sporo, ima njezan miris, koji podsjeca na vaniliju.

-----

PCELA

KAKO peELE PROBA VLJAJU MED?

peele su sitni insekti i zbog toga nije moguce kod njih. o~r~diti ( tvrditi) preradu hrane metodama koje se obicno pnmjenjuju ~ s~oearstvu. Pored toga, med koji je pcel~ uzela ne treba sn:'-atra~1 . denim posto ga pcela u mednom mJehuru moze euvati dulje PO)j~rne.P~ele u normalnim uvjetima izbacuju izrnet samo za.vriY:~e izlijetanja pa se njegova kolicina i sastav ne ~o~ preClzno ~tvrditi. Ove poteskoce zahtijevale su razradu specIJalnih metoda za odredivanje probave hrane pcela . Peele su zbog ustanovljavanja probave ~e~a stav~iali u kavevze velieine 20x8x15 em, koji su imali prednji zid od zicane nyeze, zadnji koji se pokrece (neuevrscen) i tri o~or~ u pokl~pcu: Je~an _ za kavez s rnaticorn (s maticorn pcele miruju). drug! za .t~glicu s hranom i treci za epruvetu sa vodorn. U kave~ su sta,":~~1 50 g peela, prethodno drzanih bez leteni~ u I?rohladnoJ prostonF' zbog toga, da bi one utrosile say med. kOJIsu imale u rnednom rnJe~ur':1. Odsustvo meda u rnednom mjehuru utvrdili su putem secirarqa nekoliko pcela. Kod naseljavanja kaveza uzet je. prosjeea.n uzorak od 50~-600 pcela, koje se tocno izmjere i prebroJe, kako bi se odr~dlla prosjecna rnasa jedne pcele. Kolicina izmeta ovih pcela ~tvrdl se na pocetku pokusa tako sto se zadnje crijev? o?e~gla:,lJene pe~le oprezno izvuce iz trbuha, poslije cega se izmjen zaJedno s~ izmetom na analitickoj vagi. Crijevo sa izmetom se susi, dovodi do postojane rnase i ponovo izrnjeri. Kavezi sa tocno poznatom koliCinorn pcel.a .stavljaju se u. terrnostat pri temperaturi 32°C i pcele opskrblJuJ.u ~anom kOJ.ase ispituje. Za ispitivanje svakog uzorka meda uzimaju se po.~n kaveza. Kao kontrola, uzimaju se jos tri kaveza sa p~~lama kojima se daje cist secerni sirup tocno odredene koncentraclJe. Nakon pet dana, hranilice se uklanjaju i pcele ponovo .d~ze bez hrane dok ne nestane med u rnednom mJehuru. Hrana koja Je ostala izrnjeri se i ustanovi kolic~a k?ja je J?ojeden~ u per~o.du I?okusa. Od svih pcela izvlace zadnje cnjevo I utvrduju kohem~ Iz~eta, koji se nakupio do kraja pokusa. Zbog toga, izrruere zadnja cnjeva 59

58

\ HRANA I ISHRANA PCELA

-

sa izmetom, nakon cega ih isusuju do postojane mase i pono izrnjere. Izraeunaju ukupnu tezinu izmeta odvojenog od pcela Va svakog kaveza, i vrse korekturu prema broju pcela koje su uginu iz za vrijeme pokusa. Ie Sada istrazivae ima sve podatke neophodne za odredivan potrosnje meda od strane pcela. ZnajuCi koneentraciju hranJe (meda, secera) izraeunava se kolieina pojedinog secera izraze e u suhoj tvari, Utvrauje se suha tvar iz meda svih pcela do poku na i nakon njega, usporeauje ukupna kolicina (u suhoj tvari) izme sa koji se forrnirao od pojedene hrane. Dalje se izraeunava kolic! ta izmeta forrniranog na 100 g pojedene hrane (izrazenr, u suhna tvari). Ovo i jeste pokazatelj probave hrane u postocima. Posto oj Je probava meda i secera kod pcela vrlo velika, onda je bolje koristi ·ti se obratnom velieinom - kolieinom neprobavljenih ostataka. Intenzivnost razmjene tvari kod pcela u znatnom stupn ovisi od vanjskih uvjeta, koji obvezno mijenjaju i proba JU hrane, zbog cega su bili provedeni pokusi na izueavanju prvu bave meda i secera od strane pcela u raznim uvjetima (tabela 04). Kako se iz tabele vidi, pri vecim koneentracijama secernog sir pa probava secera je vrlo velika: ostaje neprobavljenih ostataka u0,50 do 0,64%. Peele pri ruskim koneentraeijama secera ne mo od u eijelosti zadovoljiti svoju potrebu za hranom i trose dio zalihgu hranjivih tvari iz svog tijela. Na racun produkata raspadanja ov a tvari povecava se i sadrZaj zadnjeg erijeva i kolicina neprobavl ih nih ostataka. JeBroj kaveza 1 2

3 4 5

Na 100 ern- vode dano secera, g 233,3 100,0 43,0 25,0 11,1

,

Ne robavl"eni ostaci, % Pokus br. 1 Pokus br. 2 0,54 0,50 0,63 0,64 0,64 0,64 1,71 1,26 2,24 2,84

Tabela 4. Probava secera od strane pcela pri davanju u raznim koneentraeijama

~ HRANA I ISHRANA PCELA

.. ·e 0pcela ---1< d uzetih koncentracija secera za .pr~ihr anJl:r~J 64%(100-150 o 100 em" vode) neprobavljeni ostaci me, . cera na gse .zavarriem temperature koliein~ Pokusi su pokazah . da sel sa sn::: pokazatelji b lienih ostataka ma 0 sruzav a . kaJ·pouzdaniji 0 ne a:r suJ pn . d rzzanju pcela na temperaturi 32-33 C. biveru dopro .. eda bila su uzeta dva uzorka: evjetni Z a odredivanje proba:rhem . ed s primjesom medljike, na

me d sakupljen sa razru trava 1 m kome su pcele lose zirnovale (tabela 5).

. k [etnog meda formiPri ishrc:m peela. isp~tivarumn~~r P~i~S~ cistim secerom. ral o se tri p~ta vIse. l~meta ed~ike dao je znatno vise neproM ed: k~* je imao pnmJe~e r:vo ovecanje je neznan:o i nji~a ba vljenih ostataka ..~ea~tIm, rP kod pcela pri zlmovanJu. se ne moze tumaciti pOJava pro Jeva

Ispitivana hrana Med evjetni Med s prirniesom medljike

Ne preradeni ostaci, % Pokus br.1 Pokus br. 2 1,84 1,93 2,50 2,59

Tabela 5. Probava meda od strane pcela b lienih ostataka pcela koje su hraPovecanje kolieme nepro. av J, ) objasnjava se time, sto njene medom (u uspo~edbl. sa .s~eer;;: tvarl (dekstrini, primjese u medu ima, pored secera, JOS1 r~·elosti asimilirati (usvojiti). peludi i dr.), koje pcele ne mogu u elJ • -v

»

KEMIJSKI SASTAV PELUDI Kvaliteta i vrijednost peludi ..ovise

0

. m kemijskom sastavu. nJeno

.. liik hidrati koje pcela u znatnoj Priblizno 3~% pelud~lke~e ~.gg~aopostala ljepljiva i sigumo se kolicini dodaje pelu I, ~ 0 1 . drzala na nozicama za vnJeme letenja.

60

61


.Kao osn~)Vn.0~jerilo vrijednosti peludi za pcele sluzi njen sadri bjelancevina 1 djelomice masti (tabela 6). Biljka

..... ..•... OJ

.S:> OJ

(Ij

~

'D

I'

>u

.-
:p (J)

(Ij

$'

~

11,12

14,44

22,33

4,15

20,68

3,22

:E0

~ .....

to ::>

.;:::

.c

OJ ,.0

0

12

>CJ)

(Ij

'D 0

:>

~ ~ OJ

(Ij

•••••

.S ~

~.c

34,93 1,99 10,96 0,91 32,18 1,44 12,30 2,61 30,21 7,80 13,44 5,49

OJ

] (J)

0 27,64 26,43 26,96

23,71

3,40

26,89 1,32 11,56 3,14

31,30

21,74

8,58

25,83 2,66 13,22 2,54

28,09

26,48

2,71

Sliiva

28,66

3,15

32,44 1,63 28,29 0,74

Maslina Pasja trava Eukaliptus

16,71

4,69

35,78

20,44

2,37

26,22

1,38

8,47

2,81

9,79

2,62

1,06 10,12 1,90 29,33 0,37 13,34 3,06 29,96 1,96 9,09 2,71

27,09 27,49 30,80 31,46 30,64

Tabela 6. Kemijski sastav peludi (grudica) s raznih vrsta biljaka (%)

l! tabeli

7. navedeni su podaci analize peludi nekih biljaka-

koje pcele najcesce posjecuju, U cj:lini. se moze reci da je pelud biljaka koje se oprasujU pomo~u.~Jetra p~no siromasniji bjelancevinama i mastima ad peludi biljaka koje oprasuju insekti.

62

--Biljke ~Ljesnjak ~ Secerna repa Bag-rem Krastavac Kukuruz Bar ZvonCic (Parnpanula) Jela, Smrca Maslacak Kesten, divlji Pelud zitarica Breza Jabuka Djeteline Facelija Heljda

HRANA [ [SHRANA PCELA

SadrZaj % Bielancevine

,

Masti

30,06

4,20

16,90

3,52

24,18 22,87

-

4,53

1,43

10,69

5,93

19,50 15,40

19,50 15,72

10,59

12,87

18,70

11,34

4,70

2,79

24,09

3,38

18,01

-

21,99

-

29,50

-

14,10

Tabela 7. Kolicina bjelancevina i masti u peludi Po~e~no veliki znacaj za hranjivu vrijednost peludi je njegov sa~rzaJ esencijalnih aminokiselina. Tocno se zna da u smjesi peludi kOJ~suycele sakupile, po pravilu postoje sve ne zamjenjive ami~klselme, koje ulaze u sastav tijela lutke, koja vec ne upotrebljava anu (tabela 8). TIpak, pelud pojedinih vrsta biljaka ne sadrzi sve aminokiseline. na~o, ". peludi maslacka od deset nezarnjenljivih aminokiselina iz\ o~t~Jutri, kod peludi vrbe - dvije. U smjesi pak peludi, uzetog se ~.mc~, uvijek se nalazio cijeli komplet svih aminokiselina. Tim Ijak JasnJava i cinjenica, sto, hraneci se smjesom peludi raznih bivrst'e. peele odgajaju znatno vise Iicinki, nego na peludi sarno jedne 63


--------=-:


Sadrzaj, mg% Aminokiseline

Upeludi

Lizin

559

Cistidin Arginin

-~

u tijelu licinke 2-dnevne 4-dnevne

.~ u tijelu lutke

376

367

453 u trag.

21

491 u trag.

616

388

395

488

Treonin

128

138

758

200

Valin Metionin

270

589

365

411

195

u trag.

u trag.

u trag.

Izoleucin

1002

315

709

304

Leucin Fenilalanin

522

456

1371

457

940 u trag.

218 u trag.

600 u trag.

222 u trag.

Triptofan

Tabela 8. Kolicina slobodnih aminokiselina u peludi, koji su sakupile kranjske pcele u srpnju (po podacima N. A. Ursu i Lj. M. Leonova) Ostale aminokiseline spadaju u grupu zamjenljivih aminokis lina, tj. takvih, koje moze sintetizirati sam organizam iz drugi tvari. Na primjer, aminokiselina serin nalazi se u vecoj kolicini tijelu licinki (475 mg%) i u znatno manjoj kolicini kod odrasli pcela (80 mg%), jer se utrosi za izgradnju hitinskog omotaca, Kvantitativni i kvalitativni sastav aminokiselina kojima se hrane pcele, blizak je kvantitativnom sastavu aminokiselina maticne mlijeci, dobivene nice.

u smjesi pelud i kvalitativno iz te iste zaje(

Skrob i mast u peludi uzajamno se dopunjuju. U peludi, koj sadrzi puno masti, po pravilu je malo skroba, i obratno, pri sadrZa~ vece kolicine skroba u njoj je manje masti. U peludi su otkrivene raznovrsne mineralne tvari: kalij (0,6-1,0% fosfor (0,43%), kalcij (0,29%), magnezij (0,25%), bakar (1,7mg% zeljezo (0,55 mg%). Pored toga, pelud sadrzi silicij, sumpor, kl0

n a takoder barij srebro, zlato, paladij, vanadij, voltitaI1, I?f~9a k~ba1t, cink, arse~, ol~)Vo, platin~, molibden, kron;, fratll,.J! t J~ncij (posljednji je otknven pomocu spektralne analikadtll1J, s r

ze).

.

Vicelulozu koju pcele ne mogu apsorbirati, pelu d sa d r Z . OJ·iomotac peludnih zmaca. t se sas Vrsta biljaka

Vitamini tiamin

a od koje

riboflavin

C

E

Jabuka Kiprej

3,6 1,4

80,0

1,0

1,8

25,5

0,5

1,2

Helida

3,5

21,0

1,3

1,6

Tabela 9. Sadrzaj vitamina u pelu~i r~zli~itih biljaka,mg% (po podacima ZnanstvenOlstrazlvackog tuta vitamina)

yrst~ insti-

Pelud je bogat raznovrsnim vitaminima (tabela 9). U p:lu~i in;a znatno vise vitamina iz grupe B nego u zelenom povrcu 1 vocu (tabela 10). Vitamini

Med

Pelud

TabelalO.5adrZaj vitamina grupe B u !-=B:..:l -+.....:0~,0~44:-:--t--::0"'_;,6:_1 100 g meda i peludi, B2 0,026 1,7 mg (po podacima t-p-P-------I.-..-:0,:.-1-10-t---:":10=-,O::l J. Svobode)

I-----=...:.=::.::::..::..--+-----t-::-:-i

P6 Pantotenska Biotin

kiselina

0,010

0,9

0,055 0,066

3,0 25,0

U peludi se nalaze razliciti pigmenti (uglavnom ~aro.?noidi), fer.m~nti (invertaza, amilaza, katalaza ~ ~~) i hormor:~ kOJl.ubrza,~ ~aJu 1 zadrzavaju rast biljaka, ukljucujuci 1 poznate tvan rasta heteroauksin. 65

64



KAKO peELE PROBA VLJAJU PELUD? P~ele se, tijekom zivota, peludi hrane neravnomjerno. Peele p~lh dana na~on .~zlas~aiz stanice jedu vrlo mnogo, zbog eega njihova srednje cnJevo jako uvecava: volumen crijeva ad 6,7 naraste do 22,9 mm-. Pcela pelud nakon prelaska na izletni p?~love uopce ne trosi i volumen njenog srednjeg crijeva se s ~JuJe do .8-9mm~, dose~uCi kod starih pcela 6-7 mm'', Petog d zivota, bjelancevine u tijelu pcele dosezu najvecu kolicinu, v.~e~le p~iv~ije~omv.remenu lete svakodnevno i skupljaju pelu CIJUJe kolicinu 1 kvahtetu vrlo tesko tocno izracunati. Ova oteza utvr~~van~e probav~.i hra~jiv.e ;rrijednosti ~eludi razlicitih bilja Istra~lv~nJe probavljivosti sVJeze 1 konzervirane peludi direk hranjenjem pcela u kosnici, moguce je sarno u mjestima gdje uo nema pase i pcele ne mogu unositi bilo kakovu hranu u kosnicu Ocjenjivanje stupnja iskoristenja i hranjivosti svjeze i konzervir ~~peludi kod p~ela moguce je na osnovu razvoja njihovihzdrijel zlijezda. Stvar Je u tome, sto zdrijelne zlijezde nisu razvijene k p~ela koje su tek izasle iz stanice. One se razvijaju sarno pri ishr ru pcela punovrijednom, sasvim apsorbljivom bjelancevinasto hranom. Na ovoj karakteristici mladih pcela zasniva se meta relativne ocjene svjeze i konzervirane peludi i drugih tvari. U vez se stavlja po 50 mladih pcela (tek sto su izasle iz stanica). S kavezi se opskrbljuju 50%-tnim secernim sirupom. Pritom se pr.vi ~~vez. daju svj~ze tek sakupljene grudice (loptice), u dru - ispitivani produkti, a treci se ostavi bez bjelancevinaste hran Kroz 7 i 14 dana utvrduje se stupanj razvitka zdrijelnih zlijez kod pcela. Aka su zlijezde pcela, koje su dobivale ispitivanu hr nu, ra~vijene taka isto kao i kod onih koje su dobivale pelud, ukazuJev~~ dobra u~:,~janje nj~gove bjelancevine ad strane peel Aka se zlijezde razvlpJu lose, isto kao kod pcela u tree em kavez to svjedoci a potpunoj odsutnosti apsorbljivih bjelancevina. U Institutu za pcelarstvo i hranjivu vrijednost bjelancevinae ~a.ne. utvrdi:,a~i su taka sto su u gnijezda, s jeseni, hranu koja ispituje stavljali u stanice saca. U jesen su formirane tri jedna~ grupe. pcelinjih zajednica. Zajednice prve grupe (kontrolne) a skrbili su peludi; zajednicama druge grupe nisu ostavili nijedr' 66

. eludi, ali su u zamjenu davali istu kolicinu hrane koju staJllC~S!ao u prvoj grupi; zajednicama trece grupe uopce nisu ispitt1Jt1b.elancevin~stuhr~u. (druga. kontrolna). Peele v.ee sred~davah race poCinJu uzgajan leglo 1 ponovo do procvjetavarqa non: ve 1etova se hrane sarno hranom stavljenom u stanice gniprvih cvj jezda. o .e hrana koja se ispituje po hranjivim ~~ijedn.ostima jedn~ka Ak d) onda su zajednice druge grupe odgojile tohko legla koliko pe~eJcice prve grupe. Aka pak hr~a ~ije imala n~~~kvih hranji~fhJvrijednosti, onda su pcele odgojile )ed~aku ~ol~cmu ~~gl~ka? i za·ednice rrece grupe. Po~~sne su z~Jedruce pn. ?)eloIDlcn?J vr}.ed~osti hrane odgojile kolicinu legla lZmed~ kol~cme prve l.tr~ce Jgrupe. Takva met~~a .d.aje mogucnost dobivanja karaktenstika hranjive vnJednostI ispitivane hrane. U Institutu za pcelarstvo

utvrdivali su probavu pe~udi ko~ pcelinjih zajed~ca koje su ~e.sa~tojale o~ 500-600 ~adlhv p~e~~ 1 matice. Zajedrucama su stavili sace (sat) s Jednodnevrum pcelinjim licinkama. Kod pcela se, kao rezultat toga, stvorila potreba za bjelancevinastom hranom (za ishranu lie~nki). Do. sata s le~l~m stavili su [os dva sata, u Cijeje stanice stavljena odmjerena kolicina secernog sirupa i bjelancevinaste hrane koja se ispituje. Kavez su stavili u tople futrole pri temperaturi 13-14°C na 5-6 dana. Pri naseljavanju kosnica (nukleusa) ustanovili su kolicinu iz meda (suhu tvar) u zadnjem crijevu po uzorku iz 18-100. pcela. Z~~rs~vajuCipokus, ponovo su ustanovili kolicinu izmeta 1 p~ raZ11Cl rqegove mase izracunali. koliko se izmeta (u suhom obhku) nakupilo u periodu pokusa kod svih pcela u svakom kavezu. Taka ~u ustanovili kolicinu utrosenog secera i bjelancevinaste hrane, lzraeunali kolicinu odgojenog legla. U pokusu (istrazivanje je vrsio S. A. Strojkov) koristili su razlicite ~rste hrane, pa je zamijeceno da ih organizam pcela nij~podjednab0 u~vClJao.Taka, pri hranjenju s grudicama s vrbe koliem~ nepro_~~lJeruh.o~tataka iznosila je 29,1%, 5 lijeske - ~4,0, s ~azruh trava ,3, sVJezesmjese _ 23,4, pro-mrznute peludl -16,6 Yo. Peele konzerviranu

pelud usvajaju nesto bolje nego grudice i 67

HRANA ( (SHRANA PCELA


znatno bolje nego pelud, koji je sakupljen bez pcela, tj. koji s pi covjek rucno (28-26%). Vjerojatno, stavljajuci pelud u ko (grudicu) a zatim grudicu u stanicu, pcele ga u izvjesnoj rnjeri thodno podvrgavaju obradi, kojom olaksavaju njegovo apso ranje u crijevima. Relativno velika kolicina neprobavljenih ostataka, koje svjeza i konzervirana pelud, povezana je s postojanjem c loze u peludi, koju pcele ne mogu apsorbirati. Pored t cvrsti omotaci peludnih zrnaca otezavaju cjelovito iskoristav hranjivih tvari. Probavni sok s fermentima u pocetku pro unutar peludnog zrnca kroz sicusne pore u njegovom omot Sam omotac peludnog zrnca pri ovome se ne razara. Zati zadnjem dijelu srednjeg crijeva topive hranjive tvari kroz te p izlaze van i budu usisane u zidove crijeva. Pri ovome, hrani tvari peludi ne mogu biti potpuno izvucene, pa dio njih spijeva u zadnje crijevo i udaljava se iz organizma. Ova s sobnost probave pcela izaziva potrebu dugog boravka sv porcije praha u srednjem crijevu (3-7 dana pri tempera 34 °C±l 0) i dovodi do relativno velikog ostatka neusvojenih tv Prornrzlu pelud pcele usvajaju potpunije nego onu koja je cuv na temperaturama iznad nule. avo se objasnjava time, sto omo dijela peludnih zrnaca pri srnrzavanju pucaju i njihov sadrzaj staje pristupacniji probavnim fermentima pcele. Ipak, pcele

prornrzloj peludi ne rnogu odgajati leglo zbog razaranje njegovih vita na i drugih bioloSkih aktivnih tuari. Sve pokusne zajednice, kako je ranije bilo spomenuto, imale podjednak broj pcela, koje su dobile u pocetku pokusa za hranj jednaku kolicinu legla i nalazile se u jednakim uvjetima. Zbog to kolicina legla koje su one hranile nalazila se u direktnoj ovisn od hranjivih vrijednosti dobivene hrane. Najpovoljnijom hran pokazala se smjesa konzervirane peludi: pcele su odgojile najv kolicinu legla (11,7-13,5 licinki na 100 pcela). Peele su othr puno licinki, koje su dobile svjezi pelud. Vrijednost konzervir peludi, nakon godisnjeg cuvanja pri temperaturi 0-4°C za odg nje legla, snizila se vise od polovice: nakon cuvanja u toploj S (20°C), pcele skoro uopce nisu odgajale leglo. Konzervirana pel je takoder gubila svoja hranjiva svojstva poslije cuvanja na mr 68

~rostoriji). (\1 negrl)

..

.

'Y

•

•

Y

•

icama za ishranu uV1]ek 1skonstava]u stneze uneserI:1 v I U k osm 1" , s gru d 1pee e. "viji) Sarno pri odsutnosti . pce 1a k ole. d 01]eCU elud (n~]~ran]p1eludi) one upotrebljavaju konzerviranu pelud, sloienu Pearna (~v]ezom ' u stantee. Y

Y

iteljice obilno opskrbljuju licinke mlijeci p~ih 2~3 dana Peele hran 'a Ll'xinka u ovo vrijeme pliva na hraru u obhku poiih vog razvoJ. L . .. tl nJ 0 Ml"' e za ishranu licinki predstavlja poluprozlmu sVIJe u l\1kr~pa~ O~~ je prva dva dana bogata bjelan~ev~na (d? 78 ~ suhe teku.Cl~.:. e sadrzaj zatirn smanjuje pri povecanJu ugIJlk~hidr~ta ~an), . IJb~ rreceg dana pcelinja Iicinka poeinj.e. dobivati. kaslc~ 1 m~s~l. inu meda i peludi, koju pcele ne stavlJ~J~ u staruc~,. vec -: r:;J~ av osredno u usta. DobivajuCi tako hranjivi obrok, licinka brz~J~a~t:~ Ako iz jajeta izasla ~iCinka ima masu 0,08-0,1 mg, onda njena masa sestog dana doseze 150 mg (poraste za 1.500 puta). Clavni sastavni dijelovi mlijeci za i~hran~.lie~ld izl~~uju .se u gornjeceljusnim (bjelaneevinasti d~~) 1 u zd~lJelrum (ugIJ~ko~dr~ti) zlijezdama. Kod rnladih pcela sirina staruca (alveola) zdrijelnih zlijezda brzo se povecava, dosezuci m~~s~um. 9:-12-og d~~a: Sirina alveola se posljednjih dana smanJuJ~ 1 po~mJ~ se razvIJat~ sposobnost zlijezda da luce inv~rtaz~, ~oJ,a sudjeluje u. p~~radl seeera nektara. Trajanje pojacane mvertiraJuce sposob~oSh ~hJe~da ovisi od vremena, sezone i pase. Peele se, ko~ sl.ablh. zaJe.druca, duije ~alaze u stadiju ishrane lieinki~.nego kod jakih zajednica. pa se a~ti.vnost invertaze pojacava kasnije (12.-15.-og dana), nego kod slablh (25.-27.-og dana). Peele hraniteljice dio peludi predaju yeelinjim .liCinka~a u vidu medno-peludne kase. Pcelinja licinka 1Z ove kasice dobl~a nezna~u koliei~u dusicnih tvari (0,19 mg dus.ika), tj. 1(10 ~lJela u~':l.og dUslka koji ima pcela izasla iz staruce. O~t~h d~Slk pe~lm}a 6nka dobiva s mlijeci kojom J'ehrane. Trutovi i matice dobivaju Say d sik : ' im ne daju . peludnu k asicui. X' ) usi iz rnlijeci (pcele

h

r Sadrzaj bjelaneevina se u tijelu odraslih pcela rnijenja sa uzd~:~~·}ijekom prvih 5-7 dana sadrz~j ~jelance,:in~ brzo ra~te, UCI5-6 mg na racun obilnog hranjenja peludi. Visoka razma 69



~tak bjelaneevinaste e 0 zivota i moze dovesti hOV'bi~O [ako slabi zajednicu, N~V'eCiznaeaj ima postojanje zi~ski (dugo-ZiveCi) narastaj

sadrzaja bje.la~eev~a odrzava se do 15-og dana. Poslije toga, ka p~ela po~~aJe izletnica, ona ne rabi pelud i sadrzaj bjelancevin, nJenom tijelu polako se smanjuje. Pe~~d)e pceli neophodan i za lucenje voska. Jos je Kugin (19 zamijetio, da pcele, dobivajuci sarno secerni sirup, skoro uopce luce vosak.

MED MEDLJIKOV AC

U nasim smo pokusima formirali zajednice jednake mase I ~alih pcela i matice, smjestili ih na sace s medom, koje uopce n lma~o peludi. U svakoj ulici gnijezda odozgo smo, iznad saca, c tavljali slobodan prostor u kojem su pcele gradile sace. Pcelan sm? svakodnevno davali jednaku kolicinu secernog sirup a, su imale sarno onaj pelud koji su unosile s polja. Pokazalo se kolicina izlucenog voska ovih zajedni-ca strogo odgovara kolia unesene peludi (grudica): sto su pcele vise unosile peludi, tim vi su izlucile voska (tabela 11). I

Doletjelo pcela sa grudicama, prebrojano

Izluceno voska, g

1

350

202,8

2

239

141,7

3

133,9

4

168 162

5

80

89,5

6

70

73,9

Broj zajednice

136

Tabela 11. Utjecaj unesene peludi (grudica) od strane pcela na kolicinu izlucenog voska Ko.d mladih pcela koje ne dobivaju pelud od dana izlaska s~ar.uce, vostane zlijezde se slabo razvijaju i lucenje voska se sI11 nJuJe ~ usporedbi sa norma~no hranjenim pcelama. Dodav~ peludi u hranu pcelama u penodu od 9.-10.-og dana zivota izazi p~vec~je njihovih vostanih zlijezda. Nakon tog roka, pelud nel utjecaj na stanje zlijezda. Obilna ishrana pcela peludi povoljno utjece na njihovo zdrav 70

hrane znatno skracuje duzinu njido slabljenja zajednice. Nozemoza koja je lisena bjelancevinaste hrane. svjeze peludi u jesen, kada se izvodi pcela.

Peele u Rusiji najeesc~ s~upljaju medljiku zivotinj~kog podri .etla, koja se bitno razlikuje od nektara. Peele medljiku takoder ~reraduju u kosni~.i, kao i nektar. Ka~~ se sadrzaj vode u ~edu od medljike smanp do normalne kolicine, pcele ga poklapaju u stanicama vostanim poklopcima. Zamijeceno je da pcele med od medljike poklapaju znatno k?snije~ nego. nektarni. Obilje st~~a sa nepoklopljenim medom u Jesen jedan Je od znakova postojanja meda od medljike u sacu. Med od medljike bude svijetlosmede smede i tamne boje. Svijetao med od medljike rijetko se susrece takav med pcele sakupljaju sarno u proljece i u prvoj polovici lje ta. Ponekad med od medljike bude tamnozelene boje (na primjer od lisnih usi sa hrasta). Specificno obiljezje meda od medljike jeste njegova ljepljivost rastezljivost i odsustvo mirisa meda, iako je med vrlo sladak, ali bez specificncg okusa nektarnog meda. Neki medovi odlikuju se svojevrsnim okusom, koji podsjeca na slad. Peele u procesu prerade najcesce mijesaju med od medljike sa nektarnim i tako pomijesani med po vanjskom izgledu uopce nije moguce razlikovati od prirodnog (nektarnog). Med od medljike kristalizira se u sitno-zmastu sapunastu masu ko~ekad s vecim talogom tekuce frakcije. Med od medljike odli b~Je se v~com hidroskopnoscu nego nektarni, i brze uskisne, oso Ito poshJe vrcanja iz nepoklopljenih stanica. v I<:~n:ujskisastav meda od medljike je vrlo raznovrstan i ovisi 0 ~se~ata koji izlucuju medljiku, 0 vrsti bilj~ka, ~ vr~men~ kro~PIJ.anJa.medljike od strane ]?e:la, ~eteorolosklI: u:'Jeta I 0 rru on, koja se razvija u medljici do njenog skupljanja od strane

s~kb

71

HRANA IISHRANA HRANA IISHRANA

PCELA

PCELA

. 1Ja .. sike 5,5, i medlJ·ikom hrasta 4,5 dana. lIpe (kOrn s d )1 . dno i same osjecaju malu vrijednost hranjenja m~peele, oe~ple a zato medljiku nikada ne sakupljaiu ak~.postoJe dorn ~edlJlkeJamosne biljke. Medljiku pcele rel~tIV.nonJetk~. uprocvJetal~·~~ei u prvoj polovici ljeta. Neznatne pr~mJe~emedlJ1te nose u pro J edu ne nanose zamjetne stete zaJ~drucama, a 0 u nektarnom svakodnevno letjeti i oslobadati se od ekskrepeele rnogu s rnenata. . .. . k d otpuno prekine lucenje nektara, a kolicina T~ku J~s:se an: :Iksimum, pcele sakupljaju o?ilno izlueer:u liSnI~.USI .a ~sta·e za niihovu ishranu tijekom zime. Ako ~dlO medl~~ku,k~edu Jude do~ta velik, pcele obolijevaju od prolJev~: medlJlke u mjenom nekvalitetnog meda dobrim medom 111 Peele se samo za . .. . , secerom mogu saeuvati od obolJenJa 1ugmuca.

pcela (tabela 12).

Sastav Voda Invertirani secer Trscani secer saharoza Dusicne tvari Or anske kiseline Dekstrini Mineralne tvari Ostale tvari

Med Prirodni 18,23

:aro

75,32 1,25 0,42 0,07 3,61 0,22 0,86

Tabela 12. Kemijski sastav meda od medljike i cvjetnog meda, % (po podacima M. D. OrZevskog) Kako se vidi iz tabele, med od medljike ima manje inver nih secera (monosaharida), znatno vise disaharida (secera, pcele nisu preradile) i organskih kiselina. U njemu je tri puta dekstrina, puno mineralnih tvari, osobito alkalnih metala kalija i natrija.

. k v· s

Medljika, za razliku od nektara, ne sadrzi fitoncide i dru antibioticke tvari, koje sprjecavaju razvitak mikroorganiza Zato se u medljici, dok je na liscu biljaka slobodno razvijaju mikr organizmi koji mijenjaju njen sastav i unose u otopinu tvari ste za pcele. Vec pred vecer, medljika od prozime postaje tamna takvim se slucajevima kod pcela koje se hrane medljikom, s njuje duzina zivota i cesto se opaza njihovo masovno uginuC Ovu je bolest, V. 1.Poltev, nazvao medljicinom toksikacijom. Medljika zivotinjskog podrijetla neizbjezno sadrzi tvari ste za pcele, koje se kod lisnih usi formiraju razmjenom bjelanceviri Peele manje zive pri ishrani medljikom sakupljenom sa lisca razn drveca. Tako, u pokusu M. D. Orzevskog pcele u vocnjaci . hraneci se cvjetnim medom, zivjele su 19 dana, hranjene secern! sirupom 18,5 dana, hranjene medljikom divlje ruze i sljive 8, rn 72

73


OSIGURANTE PCELA MEDOM, PELUDI I VODOM POTREBE PCELINJIH ZAJEDNICA ZA HRANOM Pri organiziranju pcelarskog gospodarstva (pcelinjakaj ophodno je znati koji broj pcelinjih zajednica se mozs d u danim uvjetima ili kakvu medonosnu bazu treba stvori odredeni br?j pcel~ji~ zajedni~a. Da bi pravilno izveli prora neophodno.1e znati koje su godlsnje potrebe pcelinjih zajednic ~anom koju one utrose na odgajanje legla, za lucenje voska djelatnost pcela letacica i za odrzavanje zivota odraslih pcela, ~a odredi:ranje ukupne potrebe pcelinje zajednice za med prI racunanju se treba dodati kolicina meda, koji ce pcelar kao visak.

•

Opcu potr~bu pcelinje zajednice za hranom prvi je utvrdio S Rozov (Institut za pcelarstvo), pomocu pokusa. On je, kosni peela~a smjes~o u staklenik, gdje pcele nisu mogle unositi hr sa polja. Pokus Je pokazao, da je zajednica koja je u proljece i mas:u 1,5kg, izgradivsi 14-15 satova na satnoj osnovi, potrosil godinu dana 75-80 kg meda i 15-20 kg peludi.

Kasnije je pod upravom suradnika Instituta za pcelarstvo N. Garejeva bilo organizirano utvrdivanje ukupnog utro hrane pcelinjih zajednica, koje su radile u odlicnim uvjetima pcelinjaku. Izdvojeno je za pokus 8 jednakih pcelinjih zajednica (4 pokus 4 kontrolne) koje su postavljene na vage i zasticene nadstresni ?d ..djelovanja au:nosfers!
~osi1i u tamnu prostoriju (zimovnik) s temperaturom jednuo~ua drugu su ostav.lj~li na svome mjest~. Slj~deceg ~a:la 10-1~u'iz prostorije iznoslh.su vcu:, a drugu ~~Jed~cu uno~lli u koSrtlc.. Takvo premjestanje kosnica provo dili su tijekom citave pro.5tonJ~~one.Za svaki par zajednica utvrdivali su utrosak hrane aktIV~e~ne za zivot pcela i razmnozavanje (po zajednicama u proneoPi 0 dje peele nisu mogle. le~~ti) i ur:os h~an.e u ~osnic,:: (po 5t~rd' '~ama koje su bile vam). Tijekom jcseru, zlIT,:e1 ~a vrIJ.eme zaJ1artlce1enisu izlijetale ljeti, utrosak hr~e ut:rrdlvah su ~~rekka ~jerenjem svih kosnica. Kontrolne zajednice su svo vrIJeme ~;le vani sa slobodnim izletom pcela, Utroseno hrane prosiecno po zaiednici, g Drugi par Prvi par Broj dana Mjesec zaiednica zaiednica 5075 30 4455 Travani 6970 6440 31 Svibanj Lipanj 9780 8610 30 Srpanj 31 10410 13690 Kolovoz 6240 31 5210 Rujan 3870 4610 30 Listopad 2980 31 3630 Studeni 700 600 30 Prosinac 31 650 800 §eeanj 31 900 800 2.e!iaca 28 1375 940 ~~ak ~a:

31 365

640 48155

1065 52282

(bTabela 13. Utrosak hrane pcelinjih zajednica u toku godine ez uracunavanja utroska za izletnicke radove) I<:ontrola?plsane . . d a su zaJe . dni 1e~el metodike pokaza 1a Je mce koi oJe su vak1 liko 7 k drugi dan odgojile toliko legl~ i dale t?1iko vo~ka, .koOntrolne zajednice koje su svo vrIJeme stajale varn, ali su 75



un~jele up,ola manje meda ..Pokusne zajednice u pocetku gla pase zauzimale su 23-24 ulice u kosnicama poloskama i sakup su po 35 kg meda. Obradeni podaci 0 kolicini utrosene hrane u toku godine nav deni su u tabeli 13. Pee~~su n.ajvecu kolicinu hrane utrosile u lipnju i srpnju, kada odgoJ.Ilenajvecu kolicinu legla. U cjelini, pcele su za godinu d utrosile 48-52 kg od kolicine unesene u kosnicu,

l! ovu ~oli.Cinu nije ~sao dio hrane, koju su pcele sakupile cVJe.tovaI kOJUsu ?trosIle. u toku letenja, ne donoseci je u kosnic Dolje su navedem podaci 0 utrosenoj hrani za izletnicke radov za ishranu licinki i na lucenje voska. ,

•

"!1trosak hrane ~a iz:letni~ke posl0v.e, Promatranjem obiljeze . pcela A..N. G~reJ~v Je prvI.ustanovlO, da u prosjeku izlet jed pcele traje u ~vIbnJu 51-53 minuta, u lipnju 50-59, u srpnju 41-52, ~olov?z~ naJdu~e - ~3-82 mi~uta. Dalje, tijekom citavog ljeta, Je penodIe~o evidentirao broj pcela koje su izlijetale iz kosnice Jekon: ~5 ~nu~a svakog.~ata. N~ osnovu ovih podataka izracun ~e broJ.IzhJet~mp pcela tijekom jednog sata i za dan pri razlicit ~nte~zIvnosh.m~denja. Ustanovio je broj dana ne letenja, a takod I broj ?ana s Ja~IJ? srednjim i slabim izlijetanjem pcela. Dobive podaci omogucI~I su autoru da izracuna broj izlijetanja pcela jekom svakog mJeseca, a zatim tijekom citave proljetne i ljetne s zone. ~~rosak m:ane. za izletnicke poslove izracunao je na sljed ~aCln. Peele Je pnmorao da nalijecu na prozor laboratorija. Nji Je ~avao hra~u (~a 1 kg se~era. - ~ litra vode), izmjerio ih, pu~ da izlete a zatim ih ponovo IzmJeno tocno kroz 10 minuta. Razh u te~ini .pee~e.od90varala. je kolicini hrane, utrosene za vrije letenja ..Bilo Je I~mJereno VIse od 200 pcela. U prosjeku za 10 min ta letenja pcela Je bez tereta trosila 1,89 mg hrane, a s teretom 2, mg. Za 1 sat letenja bez tereta pcela je utrosila prosjecno 5,69 a pcela sa teretom 28 mg utrosila je 6,55 mg (preracunato u sere Ovi podaci omogucili su da se ustanovi kako je tijekom seZ 76

~ajednica utrosila na izletnicke poslove (104 izletnicka dap e 11 prosjeku 26 kg secera (30,4 kg meda). Ovu kolicinu hrane na)ktara) koju sakupe sa cvjetova, ali je ne donesu u kosnicu, pcele (~eose za vrijeme letenja. Isto tako pcele obnavljaju masu izbacenih 11:Skremenata na racun sakupljenog nektara. Izmet, koji izbace etele, 11 prosjeku sadrzi 70% vode. Ukupno tijekom sezone pcele kOIUpenzirajumasu vlaznih ekskremenata, koji dosezu 13,3 kg. Dakle, radi odredivanje epee potrebe pcelinje zajednice u medonosnoj bazi treba utrosku hrane unesene u kosnicu (48-52 kg), dodati utrosak hrane na letenje (26 kg) i 13 kg za kompenzaciju mase izlueenih ekskremenata. Sve ovo cini oko 90 kg. Ako se ovoj masi doda masa meda koju pcelar treba izvrcati (35 kg), onda je ukupno 125 kg, od kojih 20 kg odlazi na pelud. Opca potreba u medonosnom bilju preracunato u med iznosi oko 105 kg za normalnu pcelinju zajednicu. . Iltrosak hrane za ishranu liCinki. Prve tocne pokuse 0 utrosku hrane za ishranu licinki pri drzanju pcelinjih zajednica u uvjetima staklenika obavio je S. A. Rozov. Prvobitno je utvrdio utrosak hr?ne ~ cetiri zajednice koje nisu odgajale leglo, a zatim je ovim zajednicama dao leglo na ishranu i ustanovio dopunski utrosak hrane.na odgajanje legla. Na osnovu dobivenih podataka autor je utvr~lO,da su za ishranu 10.000 licinki (1 kg pcela) pcele dopunski utroSIle 1,14 kg meda i 894 g peludi. kY.pokusu.(\. N. ~arejeva sudjelovale su 4 pcelinje zajednice, od uth su dVIJeodgajale leglo, a dvije (kontrolne) bile su bez legla. ( ~pn~:~ 9 dana trajanja pokusa, pcele su dodatno utrosile racunaJuci 10.000 licinki) 128 g meda i 1089 g peludi. . 1ucwanJe vos k a. SuUtrosak h ra~e za tz hra:nogob~oJr:ta istrazivanja koja su ta u vel!koJ mjeri ovisio od stanja oJlma izlucuje vosak. V'

k~

•

P 0 ovome pitanju .. vrsena pokazala da je utrosak pcelinje zajednice i uvje-

Pri sag .. Sagor" onJ.evanju 1 g voska stvara se 10,15 k kal (42,46 kJ), dok se pretp~eva~em 1 g seeera stvara 4,18 k kal (17,48 kJ) topline. Ako 1 g vo s~avimo da pcele izlucuju vosak iz secera, onda na stvaranje s a mora biti utroseno 2,43 g secera. Pri uvjetima da med 77



sa.ddi .20% vod~, ~~osak ~eda za 1 kg vos~a iznosi 3,0 kg. taj nacin, po kolicini energlJe 1 kg voska ekvivalentan je sa 3 meda. Pokusi suradnika Instituta za pcelarstvo su pokazali, da su izlucivanje 1 kg voska pcele dodatno utrosile 3,5 kg meda. pokusima suradnika Baskirske pokusne stanice za pcelarstvo n kg voska pcele su utrosile dodatnih 3,6 kg meda. Moze se sma da 3 kg meda pcele utrose za proizvodnju 1 kg voska, a 0,5-0,6 meda utrose za proces ove pretvorbe. Za izlucivanje voska n phodan je i pelud, cija kolicina jos nije tocno utvrdena. U tim pak slucajevima, kada pcele izlucuju vosak istodo sa odgajanjem legla (za vrijeme pase), dodatni utrosak meda izlucivanje voska znatno se smanjuje na racun vece petros peludi. ODRE8IV ANJE PERIODA PRIPREMEPCELA ZA ISKORISTAVANJE PASE I VISEPRINOSE MEDA Stanje medenja u prirodi utvrduje se svakodnevnim mje njem kosnica s pcelama (kontrolne zajednice) koje stoje na va Za mjerenje se bira kosnica sa jakom pcelinjom zajednicom, k se stavlja na decimalnu vagu, postavljenu pod nadstresnico koja stiti kosnicu od atmosferskih prilika. Kosnicu svakodne mjere navecer, po zavrsetku izleta pcela. Ako se masa kosni proteklog dana nije izmijenila, to znaci da su pcele u toku d donijele toliko hrane koliko su utrosile za sebe i ishranu le za to vrijeme. Ako se masa kosnice smanjila to znaci da pt djelomicno ili u cijelosti trose zalihe hrane u kosnici. Aka masa kosnice povecala, znaci da su u proteklom danu pt unijele kolicinu hrane, koja premasuje dnevne potrebe za is nu pcelinje zajednice, i da su dio hrane pcele odlozile kao zalih

------cli6ni prinosa meda proljetno-Ijetnu sezonu mozemo po~li~ na period potpunog odsustva medenja, period nadrazajnog dl)e n'a i glavnog medenja (pase), Pri potpunom odsustvu Jllededa peelar mora kontrolirati zalihe hrane u kosnici i po potrerr:e:ed~vatihranu. Nadrazajno medenje povecava odgajanje legla ?l c~n'a voska i doprinosi jacanju zajednice. Medutim, presudan 1 l~cajJima glavna ~asa, kada peel~njezajednice sakupljaju ~ekt~r zn'im se osigura:vaJu os~?vne zalihe meda. ~a osno.~u ~Jere~Ja to) trolne zajednice za vrlJeme glavne pase moze se ocijeniti koliko b se nagomilavaju zalihe meda u kosnici i kada nastupa vri. rrnenjihovog oduzimanja i stavljanja praznog saca (nastavaka), kako bi peele uvijek imale dovoljnu povrsinu saca za skladistenje i preradu nektara.

°;0

Pcelaruje vazno da bas za glavnu pasu povecava kolicinu pcela. Zbog toga je neophodno za svako podrucje znati vrijeme pripreme pcela za glavnu pasu, kako bi se u ovom periodu intenzivnodjelovalo na pcelinju zajednicu hranom i na druge nacine da bi se pospjesilo najvece odgajanje legla. Suradnici Instituta za pcelarstvo razradili su nacin odredivanja perioda pripreme pcela za glavnu pasu, Na slici 12. prikazan je nacingrafickog izracunavanja ovog perioda.

Za povremeno mjerenje ispitivaci uvijek izdvoje jednu od j zajednica na pcelinjaku. [aka zajednica pokazuje takcder nezne promjene u razini medenja; slaba zajednica zbog malobrojn pcela .letaeica ne odrazava sasvim postojanje u prirodi neznatJl lucenja nektara medonosnog bilja. 78

79



~ iz stanice) i jos 21 dan (vrijeme razvoja pcele) Ukupno, pre~: tomU, oduzimamo ulijevo od kraja glavne pase 29 dana. Period povecanja broja pcela do pase

1

10

10

1

20

Glavna pMil

Lipan]

Svibanj

20

10

1

Srpanj

.20

Period poveCanja broja pcela do pase Glavna pMil b

a

1

10 Svibanj

20

1

n 10 Upanj

20

G

1

J)

20

10 Srpanj

51. 12. Craficki prikaz odredivanja perioda pripreme pcela glavnu pasu: I (gore) ~a uvjete. ~ratkog ~edenj~ s li1?~;II Jdolje) z~. jete duieg medenja 3 heIJde~.a-vrzJeme. razvlt~a naJ.~~nIJlvhpeela; b-vry iiooia pcele do pase; v-vnJeme razuiika naJkaSnIJlh peela; g-rad peel koinici; d-rad piieu: na sakupljanju nektara Na crtezu je prvo odvojeno vrijeme pocetka i kraja glavne p Dalje se utvrduje vrijeme izv?denj.a najr~nijih peel~, ~oje mo dozivjeti pocetak glavne pase 1 sudjelovati u sakupIJ~r:'-Ju~ekt iako same 5 dana od glavne pase. Zbog toga ostavljaju lijevo pocetka glavne pase 30 dana (vrijeme zivota peele.do g~avne p . i zatim jos 21 dan (vrijeme razvitka pcela). Na t~J naeill. n.alaz1 datum (u nasem primjeru 1 svibanj), kada matica pocinje ~ gati jaja, iz kojih ce se razviti pcele, koje ce neposredno iskori glavnu pasu. Prema tomu, za izracunavanje prvog datuma. pocetka glavne pase treba odvojiti ulijevo na grafikonu 51 danSada se nade drugi datum - vrijeme izvodenja najkasnijih la, koje mogu iskoristiti bar posljed~jih pet d~.na glavne p( Zbog toga od kraja glavne pase oduzimamo ulijevo 5 ~~na na sakupljanju meda), jos tri dana (rad pcela u kosnici po

b~

80

_

U eriodu izmedu dva izracunata datuma, matica odlaze jaja, iz k jiKce se razviti pcele, koje ce neposredno raditi na glavnoj pasi. p~ema tomu, izmedu izracunatih datuma nalazi se period prireme peela za glavnu pasu. Istrazivanja su pokazala da je unos ~eda nezarojenih zajednica upravo razmjeran kolicini legla odnjegovanog u periodu pripreme pcela za glavnu pasu (tabela 14). Period sezone u kojoj je odgaiano lezlo Za cijelu sezonu Za cijelo proljece Za racunati period pripreme pcela za glavnu pasu Za racunati period pripreme pcela za glavnu pasu, all su zajednice imale jednaku

Koeficijent korelaciie (r)

Stupanj razdiobe (R)

+0,37±0,18

2,00

+0,54±0,15

3,58

+0,80±0,08.

9,37

+0,97±0,25

38,6

+0,95±0,03

33,7

kolicinu

legla za vrijeme glavne pase Uponovljenompokusu

Tabela 14. Ovisnost izmedu kolicine legla i prinosa meda nerojivih pcelinjih zajednica Ka~o se iz tabele 14. vidi, izmedu kolicine legla odnjegovanog u zaJe.~nicamaza cijelu sezonu i prinosa rneda pcelinjih zajednica kostOJlod~edena ovisnost. Pouzdana i najveca ovisnost postoji o:edu pnnosa meda i kolicine legla odnjegovanog u cijelom perii k~f·~olJeca (do pocetka glavne pase). Ipak izmedu prinosa meda pas cm~ peela odnjegovanih u periodu pripreme pcela za glavnu OVi~'kOJesrno racunali, postoji vrlo visoka i biometricki pouzdana i uVjn0f.~(~koliko je koeficijent korelacije blize broju 1,tirn je tocnija zajederyvlJa ovisnost). Osobito je jaka ovisnost dobivena za one legla ~e. kod kojih je za vrijeme glavne pase bila jednaka kolicina tara. R. ?Je.su, dakle, imale podjednake uvjete za sakupljanje nek0JenJepcelinjih zajednica pred ili za vrijeme glavne pase, po 81


pravilu, snizava njihovu produktivnost. Zato, pripremajuci pee za glavnu pasu treba poduzimati mjere za sprjecavanje rojenja. Odredivsi period pripreme pcela za glavnu pasu lako je ustan viti u koje vrijeme najefikasnije primjenjivati nadrazajno prihr njivanje, formiranje odvojaka i iskoristavanje drugih mjera ra ukupnog pojacavanja pcelinjih zajednica za glavnu pasu,


~ase

i izracunavaju zalihe u sacu koje su ostale za proljece zdavanja pcelama. Zbroj ukupno izracunatog meda dijeli se ~ad~:~jzajednica, koje su bile na pcelinjaku u proljece.

z,aV!

ZNACAJ ZALIHA HRANE U PCELINJEM GNIJEZDU

Odrei1ivanje meda za vrcanje. Prinos meda pcelinjih zajedn] jeste zbroj meda oduzetog iz kosnice i ostavljenog u zajednici zimu. Izracunavanje produktivnosti pcelinjih zajednica neopho no je radi otkrivanja osobito istaknutih zajednica pri masovno odabiranju, za izucavanje najefikasnijih nacina i sredstava drz pcela u skladu sa lokalnim uvjetima, pri ispitivanju raznih p mina i njihovih hibrida itd.

Peelesakupljaju nekta~.ako ima rascvjet~og ~~dono~n?g bil~a . luci nektar i ako vnJeme ne onemogucava njihovo izlijetanje ~l:a, jak vjetar, nisk~ !emperatt:ra). ~7dutiI?' unos sy'j~zegnektara i peludi ~ prol~ece ne moze u cijelosti zado:,o}JIti potrebe celinjezajedmce za lSh:anu legl~, p~ peele.nedostaJucu hranu popunjavaju na racun zaliha ~stavIJemh.za. ZlffiU: ~edost~tak me~a ~ kosnici u proljece dovodi do smanJenJa kolicine odnjegovanih licinkii smanjuje snagu zajednice za glavnu pasu.

Za izracunavanje kolicine oduzetog i meda ostavljenog kosnici koriste se tri nacina, koji daju razlicit stupanj tocnosti:

U brizi 0 potpunom osiguranju pcelinjih zajednica hranom, neophodnoje imati u vidu dvije okolnosti:

1. Izmjere se svi satovi s medom oduzeti iz zajednice, prij poslije vrcanja meda; razlika u tezini daje kolicinu meda, odu tog od zajednice.

1. Kolicinapripremljenih zaliha hrane dobiva osobit znacaj zbog krajnjenestabilnog ranoproljetnog medenja. Peele, nekih godina, mogu biti zadovoljene nevelikim zalihama, na primjer 6 kg. Ali ~ godinama s hladnim, nepogodnim proljecem potrebne su zaI,ihe1,5-2 puta vece. Posto nije moguce ranije predvidjeti kakvo ce p~o~jecebiti, kako ce se razvijati proljetno medonosno bilje i ~ ko]o]mjeri ce vremenske prilike dozvoliti sakupljanje nektara 1 peludi, pcelar zajednice mora osigurati hranom racunajuci na neI?ogodneuvjete vremena i medenja. Sarno se tada moze garantirah da pcelinje zajednice mogu dobro ojacati do glavne pase.

2. Pri oduzimanju svakog sata, s njega se stresu i1iociste peel~ zakacivsi za bocnu letvicu, izmjeri se vagom. Od ukupne tez sata oduzme se tezina praznog saca zajedno sa okvirom. Orij taciono se moze izracunati da svijetli sat s okvirom (435x300 ima masu 0,4 kg; smedi -0,6 tamni -0,8 kg. 3. Kolicina oduzetog meda moze se odrediti prema zauze sti povrsine u sacu. Pun okvir (435x300 mm) zatvorenog rn sadrzi oko 3,5 kg, polovica sata sa zatvorenim medom -1,5 . itd. Prethodno se pcelar mora uvjezbati u odredivanju ko~ ne meda u sacu, provjeravajuci sebe mjerenjem saca (okv Med sa leglom u sacu odreduje se sarno po zauzetosti povrS' medom. Za utvrdivanje unesenog meda u pcelinjaku izmjeri se sav i cani med, ustanovi se kolicina meda koja je ostala u kosnici po 82

p 2'J?~ J?rije pronalaska kosnice sa pokretnim sacem, pcelariV~~k tican su govorili i pisali 0 neophodnosti povecanja ne ,sarno peel og broja pcela, nego obvezno "sitih", teskih, dobro razvijenih Say' sposobnih da jednim izletom donesu puno nektara. Ovaj refl~~'u na~e vrijeme, dobio je znanstveno obrazlozenje: na pcele njegasno d]eluje kolicina poklopljenog meda u gnijezdu, ako je SIllan'Illalo, onda ga pcele ekonomicno trose odgajajuci pcele sa Jenornradnom sposobnoscu, t.J Insti tutu za peelarstvo bila su izvrsena dva pokusa. U prvom

i

83



pokus~,. u zajednicama opskrbljenim razlicitim kolicinama hr posta".lh. su P? dva. sata s pcelinjim leglom radi njegovanja pw:~ istih ~. g~netie~om Rokusu). Zatim su utvrdili istodo koh~mu mlijeci u svim zajednicama, koji se nalazi u stanic kao 1 masu hranjenih licinki. Masa mlijeci u stanicama s 3-dnevnim licinkama.m 2,1 5,0 4,8

~

....•.

cd ~

~1E cd 0

N,:.4

cd ;j Q)

.S

Masa licink] 3-dnevnog uzrasta, m 6,7 9,5 10,8

~o ~ ro

~:E

- 3-4 ,....6-8 10-12

.~ri postojanju u gnijezdu 8-12 kg meda pcele su opskrblji Iicinke znatno vecom kolicinom hrane i licinke su imale zna vecu masu. .Drugi pok.us trajao je tijekom cijelog proljetno-Ijetnog peri BIle~~.form:ran~, rano.u pr.oljece,tri potpuno jednake grupe p pcelinjih zaJ~dm~a. Zajednicama I grupe ostavili su s proljeca kg meda, zajednicarna II grupe po 6-8 kg i zajednicama III po 10-12 k.g meda. Zadana (odredena) kolicina hrane odrza Je u to.ku ~ltavog'proljeca. U svim zajednicama bila je ista koli pel~~l. Pc~l~ su imale mogucnost da sa polja unose potpuno kolicine sVJezegnektara i peludi. .Po~us je pokazao kako postojanje vecih zaliha hrane refle dJelu}ena Reel~~.one ~u od~jegovale vise legla (za 24%), bolj hrc:mle svoJe hcmke 1 o~nJegovale kvalitetnije pcele (tabela Pocetkom glavne pase, zajednice sa vecim zalihama meda imal znatno vise pcela. Zajed~ca s malim zalihama, u periodu gla pase, sakupile su u prosjeku po 26,9 kg meda, a s vecim -40, (na 1 kg pcela - po 8,7 i 10,5 kg).

] :>

Q)co

~S ~~ roo ~~

137 159 171

co

S

-

cd' Q)

>u 0...

ro ro

C/}

~

108 116 118

:.5

Q) ro :~~ ""'Q) '"Cl.G' >N 0

~cd'

."!:: '"Cl

:> N

~.~ ....•

~>N 3,57 3,71 3,85

co 0

~ro

~ C/}

~

roo

S.--.~ 0

. o :> ro" ~~ ~~

100 117 121

;N

a

ro

ro'"Cl .S ro" )~ Q)

Q~

14,5 18,0 18,9

Tabela 16. Kvalitetni pokazatelji 0 pcelama odnjegovanim u zajednicama s razlicitim kolicinama zaliha hrane (prema podacima A. M. Rjamove)

Tabela 15. Ovisnost mase pcelinjih licinki od kolicine med u gnijezdu (po podacima N. G. Bilasa)

84

00

,:.4

Znacaj vece osiguranosti pcelinjih zajednica hranom sa sigurno-

sell pokazuju podaci,

sakupljeni od strane Instituta za pcelarstvo 188pcelarskih gospodarstava (pcelinjaka) medo-oprasivackog smje.racentralnih oblasti Rusije. Usporedbom njihove osiguranostihranom (kolicina hrane ostavljene u jesen) i produktivnosti pokazaloje direktnu ovisnost medu tim velicinama (tab. 17).

II

1 Analogni rezultati dobiveni su i po periodicnim podacima pce-

.arstv.aBaskirske republike. Na pcelinjacima, gdje su zalihe meda ~nosl~e14-16 kg, zajednice su sakupile po 17-24 kg meda, u je~g~ grupi pcelinjaka, koji su se nalazili u tim istim regijama s am medonosnom bazom, ali od zajednica osiguranih sa po peel"~g, sakupljeno je 28-35 kg meda (ispitivanja su vrsena u 58 lnJaka). .

18-~g

85



~

rn. sa rlledo !~. 1 ri na krupnim pcelarskirn gospodarstvima u proljece teze pee~anjivanjU pcela. Vece kolicine zaliha hrane u sacu, ostav~e pr od pros1e godine, garantiraju uspjesan razvoj zajednica i IJer:baaajUpeelara <:>d teskog rada na prip.remi i davanju p,eelama as, rnog sirupa. Pn tomu, zbog nepovoljnog vremena taj posao se..ceuviJ'ek moguce'd pravo 0bno 0baVIiti . I11Je

I II

III IV V

Do 15 Od 15,1 do 20 Od 20,1 do 25 Od 25,1 do 30 Vise od 30

3 34

14,4

98

23,3 31,4

39

34,9

14

36,2

45,8 73,2 100 111,4 115,3

T~bela 17. Utjecaj proljetne osiguranosti pcelinjih zajedni zalihom hrane na njihovu produktivnost U kosnicama u'prolje~e t~eba ?iti najmanje 10-12 kg poklo n?g meda ~ stc~mca~a 1naJmanJe dva puna okvira sa pelu . bi t~kve zahhe l~ah ~ .J?roljeceza vrijeme glavne pase, preth go~me tre.J?apripremiti po 25-~0 kg meda po zajednici koja u z:m~. NIJ~obvezno pripremljenu zalihu hrane ostaviti u ko - ~1O.nJe kOJ1. ne treba za zimu, moze se cuvati u skladistu i p vljati u kosnice na proljece, Pc~l: ~e utrose viSak. m~da. U slucaju povoljnog vreme prolJec~ 1dobrog medenja visak meda ostane u kosnici: on se lzvrcat~ p~ed pocetak glavne pase, da bi ga pcele zamijenile s sakupljenim, Pcelama je, u juznim o?las~~a Rus.ije, moguce ostavljati m~da -.20 do 25 kg po za~e.dmc1.~aC1 period zime i raniji po~ cVJ~tanJamedonosnog bilja ne snizava mnogo potrebu pee zalihama hrane. Pri nedosta~k~ ~a~e u kosnicama u odsustvu pricuvnih 0 sa .med<:>.m p~lmJenJuJe se prihranjivanje pcela secerom. Mea prihranjivanje secerom ne daje takve rezultate kao stavljanjv 86

PRIPREMANJE, cuv ANJE I ISKORISTA VANJE SACA SA MEDOM ZiInsko-proljetne zalihe treba pripremati u obliku napunjenih mednih satova sa poklopljenim stanicama. Med u poklopljenim stanicama lakse je sacuvati jer je izoliran od okolnog zraka. Med se u nepoklopljenim stanicama lako kvari. Med u vlaznoj prostoriji upijavlagu, razrjeduje se i moze se pokvariti. U prekomjerno suhoj prostoriji med gubi vlagu, sto dovodi do njegovog zgusnjavanja i kristalizacije. Zato treba pripremati i cuvati sarno sace sa poklopljenim medom. ~imsko-proljetne zalihe meda moraju biti u smedem i1itamnom sacu,,u .kome je izvedeno najmanje cetiri generacije pcela. Svjet10 s~c~Je vrlo hladno za zimovanje i proljetno leglo, a matica u prolJecenerado u njega odlaze jaja. ~imsko-proljetne zalihe treba pripremiti za vrijeme glavne ljetne ~~ ~ ka~a pcele ne unose medljiku. Za to je najpodobnije korispo~ osruce s~ )ednakim okvirima u plodistu. U ovom slucaju, trebebnu kolicinu kvalitetnih satova odredenih za zimovanje ne i eu a V~cah,nego ostaviti u prazne nastavke ili specijalne sanduke trebvahu ~~tvorenoj prostoriji. U kosnice umjesto oduzetih okvira a stavlti okvire sa praznim sacem. Zi~a1VOdijelnojkosnici za vrijeme jake pase radi vrcanja oduprod~ se s~tovi iz medista. Ali pri neznatnoj pasi, kada se ona sace zava, iz predostroznosti se preporuca da se ne oduzme svo lttedo~g; sarno. polovi~a, iz sr~dine, sa po~lopljenim .(zrelim) . reostalih 6 okvira pomJera se u sredmu, a po tn prazna 87


okvira stavljaju se sa jedne i druge strane. Peele ce tada medo dopuniti ostavljeno sace, a deponirati nov sazrjeli nektar u praz sace. U danom slucaju pri neocekivanom prekidu pase u sva takvoj kosnici ostaje kao dodatak sacu u plodistu jos 6 okvira, d bro napunjenih medom u medistu, koji se ostavljaju do srediva plodista za zimu. Pored toga, kod oduzimanja polovice okvira sredini medista pretezito ostaje sace koje sadrzi dosta nezrel meda i to m.atici ogr~eaya pol~ganje jaj~ (ona moze odlagati j sarno u donjem medistu) 1 povecava kvaliteta meda za vrcanje, j pcele mogu zavrsiti njegovu preradu i poklopiti ga. Na vecini pcelinjaka pcele drze u 12-okvirnim kosnicama s je nim ili dva nastavka, koji imaju okvire upola manje visine. takvim slucajevima treba organizirati specijalno pripremanje 0 novnih zaliha u plodisnom sacu za pcele u toku zime i proljec Za to je preporucljivo na jedan dio kosnica s najjacim zajednica staviti plodisni nastavak ili po dva polunastavka, u koje se smjes plodisni okviri sa sacem. Napunjeni medom u tim kosnicama, ~viri se ~aeuvaju i koriste kada bude potrebno kao zimsko-pr ljetne zahhe hrane za pcele, Ako se pak oni pokazu suvisnim, on se med iz njih moze izvrcati poslije pripreme pcela za zimu. Neki pcelari pri stavljanju skladista oduzimaju iz plodista kr nje okvire, ostavljajuci u plodistu sarno 10 okvira. U skladista smjestaju, kao obicno, polu-okvire, ali s krajeva s vljaju dva prazna plodisna okvira, koje smjestaju u slobodni pro tor. Peele u tom slucaju, usporedo sa skladisnim (medisnim) sace medom popunjavaju i plodisne okvire. Poluokvire oduzimaj i med vrcaju, a medom napunjene plodisne okvire oduzimaju cuvaju, U zamjenu za oduzete okvire u kosnice stavljaju nove dobrim sacem, Na taj nacin, za vrijeme glavne pase, moguce je zimu pripremiti 4-6 dobra napunjenih plodisnih okvira. Ako u oduzetom okviru bude puno nepoklopljenog meda, ond okvire treba dati jakim zajednicama radi poklapanja. Na njihoV gnijezda stavljaju plodisni nastavak ili odgovarajuCi broj pol nastavaka, u koje stavljaju oduzete okvire.


~ je potrebna za uspjesno zimovanje. Ostalo sace s podortll"enirnmedom cuvaju do proljeca u skladistu, }dop J kosnicama sa vise nast~va~a (nas~avljaeama). za vrijeme U e pase pripremaju ne pojedine okvrre, nego cijele nastavke gl~V;kvira) s medom. U prolj.ece, za vrij.e~e razv
ih na kraju gnijezda, suprotno od leta; ostal~ okvire s med.om vrcaju.Pripremljene zalihe hrane (18-20 kg) u Jesen rabe za zimovanjepcela. Cuvanje meda. Okvire sa poklopljenim medom treba cuvati ~ prostoriji bez velikih temperaturnih oscilacija. Za to su podobm suh] zimovnici, prizemlja, podrumi, hladne ostave, u kojima se odrzaya relativno ujednacena temperatura. Hla.dnoc~ ne kva~i ~e.d U Okvlru,ali ne treba dozvoliti cesto smrzavanje, koje se smJenJuJe Sa~agrijavanjem i otopljavanjem, jer poklopci meda mogu popucati,Cimese narusava hermeticnost stanice s medom. CD ~pecijaliziranim krupnim gospodarstvima okvire ~ med~m uvaJuu za to odgovarajucim prastorijama sa policama ill u dugim sanducima smjestenim u prostorije koje se ne zagrijavaju. ~~vir se dobro ocuva u nastavcima kosnica, cvrsto postavljenim ~ ru na druge, dobro zatvoreni odozdo i odozgo. Sastave medu astavcima zatvaraju kudjeljom i zalijepe papirom.

j

U kosnicama ostavljaju za zimu sarno onu kolicinu saca s rn 88

89

HRANA IISHRANA PCELA

Iskoristananie

okvira sa medom. Okvire sa medom u pro!'

ce postavljaju u kosnice s nedoyoljnom. koli~in?m hrane. P.dodavanja okvira sa medom kor~sno ga Je unijeti !la .12-20 sa~ toplu sobu, kako bi se med zagn}~o: Kod ~o~t~vIJanJ.~u kOSIU okvira sa medom prvih dana poslije iznosenja ili za vnjeme prv pregleda pcelinjih zajednic.~, treba od~zeti iz k.osnica is~ k~lie' praznih okvira, kako se gnijezdo ne bi ~re~omJemo rasirilo 1 0 dilo. Okvire, potpuno zauzete poklopljenim medon:'-' treba sta sa strane gnijczda na krajnje i1i drugo mjesto od kraja. U drugoj polovici proljeca, korisno je rasiriti gnijezda okvi:i. koji u gornjim dijelovima sadrze r:eznatn~ (0,2-0,5..kg) kolic meda. Takve okvire oduzimaju lZ kosnica poslije zavrs pasnog perioda pri suzavanju gnijezda i ko~ pripre~e, z~jed . za zimu. Med se iz njih ne vrca, vec se ostavlja za proljece 1 rabi prosirivanje gnijezda. Ako u kosnice stavljamo okvire sa medom ili malo meda, pri punom odsustvu lucenja nektara, onda s~ di.o sta~ca. sa me moze otvoriti, sto povecava nosivost m~tica 1 uzgajanjeleglaotklanjanju mednog saca, treba poduzeti neophodne mjere. k bi se kod pcela sprijecila grabez. Nastavci sa hranom kod kosnica nastaoljaca. Na veli pcelinjacima, gdje pcele drze u nas~avljaea!?a, opskrba zalihama hrane svodi se ne sto manje radnji. Do pocetka ljetno-Ijetne sezone pripre~aju takozv~e m:dne nast~".ke svaki nastavak, pored okvira sa prazmm sacem, stavljaju vire sa malo meda, koji trebaju sadrzavati 6-8 kg meda. nastavak kredom stavljaju slovo "H" (Hrana) i ~ .obIi~u s cuvaju do proljeca, Ako nema saca sa m~dom~ ili .ga J~ n voljno, onda nekoliko okvira napune gustIm secermm SlrU Od zajednica, u rano proljece, po pra::,il~, od,:zimaju pr donji nastavak - say med i leglo kod .n!lh Je obleno,.u po nastavku. Peele u prvom mjesecu proljeca utrose veer dIO u gornjem nastavku. Zajednice pri postav~janju drugog n~s dopunski dobivaju 6-8 kg hrane. Dodavanje ~ane ostvaruJe prosirenju gnijezda bez bilo kakvih dopunskih radova od s pcelara. 90

_

----:Nastavak s medom

------------------------------~~~~N~A~II~SH~RA~N~A~PC~E~L~A-

za zimu (20-25 kg), kako je vec navedeno, oduzima~u i cuvaju do jeseni, da bi imali spremljene nastavke s kvalitetmm medom.

U 12-okvirnim kosnicama u skladistima, moguce je popuniti rnedne zalihe od uskladistenih okvira postavljajuci u proljece takva skladista na podnjacu ispod plodista. Peele, kako je poznato, uvijek skladiste zalihe meda u gornjim dijelovima saca, iznad legla, zbog cega one nastoje uspostaviti naruseni poredak, postupno otvaraju med u skladistu i prenose ga u gomje dijelove gnijezda. U ovom je slucaju zajednice moguce opskrbiti hranom i povecati odgajanje legla bez teskog procesa njihovog hranjenja. SPRECA V ANJE KRISTALIZACIJE MEDA U SAC:U Izvrcani se med kristalizira za 2-3 mjeseca. Pojedini se medovi (na primjer, s usnatica i mahunastih biljaka) dugo odrzavaju u tekucem stanju. Med se, u sacu, poklopljen vostanim poklopcima, obicno nalazi dulje vrijeme u tekucem stanju. Ipak se on i u sacu moze kri~tali~irati. Zir:u to d~vodi do uginuca pcela ili do jakog po~orsanJa njihovog zlmovanp, a u proljece - do gubitka secera (kristale secera pcele izbacuju iz kosnice) i veceg utroska energIJepcela na njegovo otapanje. Kri~ta1i~acijameda ovisi od toga da li u njemu postoje sitni ~a~eClkristala, koje pcele unose u kosnicu. Ovi se kristali formid~Jupn isusivanju nektara u cvjetovima za vrijeme susnih goc~~· Z~og ~o.ga se, u susnim godinama, med u kosnicama ce knstahzlra, nego u godinama s normalnom vlaznosti. P . kri isu~~ istali se formiraju i na zidovima stanica, u kojima se JUpreostale kapljice meda nakon vrcanja.

k 0ji KristalizaciJ'a ... 1 0 d nJegovog. . kemii sadr .med a ov~s~ e~J~ k og sastava. Med Sadrzajaz: POvlsenu kolicinu glukoze, kristalizira brze. Povecanje zadrzava krr~ktoze, dekstrina, otopljenih bjelancevina, obrnuto, lstalizaciju. ZaCetk . e krlstala uvijek je moguce otkriti u potpuno prozirnom v'

91

p



tekucem medu. Ovi kristali sluze kao eentri, oko kojih se formi drugi kristali, obuhvacajuci postupno svu masu meda.

~orn temperaturam, kako ne se ne bi podvrgavalo jakom ~~grijaVanjudanju i hladenju nocu.

Centar kristalizaeije mogu biti i peludna zrnea, koja se u nalaze u medu. Zaceci kristala pri duljem zagrijavanju meda puno se otapaju. Oslobodenje meda od peludnih zrnaea pos se njegovom filtracijom i tada se dugo vremena sacuva njeg tekuca konzistencija.

Iskoristavanje okvira sa kristaliziranim medom. U proljece, za vrijeme prvog pregle.da peel~~ o~vi~: sa kristaliziranim medom treba odu~eti ~~kO,sruc.a,z~rruJeruvsl ih okvirima sa tekucim medom iz zaliha III secernim sirupom, Oduzete okvire sa kristaliziranim medorn moz~ .se da~ J?eelama kada otopli i one budu dobra le*le. U t~rn se cilju o~vln unose. ~a 24 sata u toplu, vlaznu prastoriju. Zatim s~ Otkl~Pl s~v med r izvrca tekuci dio meda. Okviri se, s preostallm kristalima meda u stanicama, unose u toplu, vlaznu sobu (32-34°~~, u staniee se ubrizgaju tople kapljice vode i sljedecegdana stavljaju se u kosnice. Sace se pri narednom pregledu ponovo poprska toplom vodom radi otapanja preostalih kristala secera i tako se ponavlja do potpunog otapanja svih kristala.

Narocito veliku sklonost ka kristalizaeiji ima vrijeskov i e liptusov med. Takoder se brzo kristalizira med s biljaka kriza - gorusice, repiee i suncokreta (u susnim godinama). Med se najbrZe kristalizira pri temperaturi 13-14°C. snizenje, tako i povecanje temperature zadrzava kristalizaciju. niskim temperaturama povecava se ljepljivost meda, sto zadr kristalizaciju. Med se vecine biljaka ne kristalizira pri tempera 27-32°C. Boravak meda u dobra utopljenom pcelinjem gnije vazan je uvjet njegovog ocuvanja u tekucem stanju. Ostra smj top line i hladnoce u kosnici dovodi do znacajnog ubrzanja k . lizacije. Da bi se spriieiila kristalizacija meda u sacu neophodno je isp sliiedece uvjete: 1. Pcelama za zimu ne treba ostavljati vrste meda sklone kristalizaciji (s vrijeska, gorusiee, uljane repice kao i med s p ka i suncokreta, sa kojih su pcele sakupljale nektar u susno jeme). Ako se takav med moze zamijeniti secerom, onda peel prije zime treba poceti sa davanjem prihrane tekucim sere sirup om. 2. Peele u jesen treba drzati u suzenom gnijezdu sa sacenv pcele gusto pokrivaju, brizljivo ih utopliti, smanjiti leta, ~ kosnice na mjestu dobra zasticenom od vjetrova. U takv .. slucajevima zalihe meda nece brzo hladiti pri zahladenju III grijavati pri otopljenju. 3. Okvire s medom, predvideno za dugotrajno euvanje, 0 poslije oduzimanja iz kosnica neophodno je unijeti u prostO 92

PRIPREMA, C:UVANIA I ISKORISTAVANJE OKVIRA SACA SA PELUDI .peeleu prv
nOm pI l?cele mogle neprekidno ishranjivati licinke u proljetenodu j .. d . . ostaviti svak·OJZajed . . ' neo p h 0dno ~o Je u gruJez u s jeseru U Prolje' filel po 2-3. okvira saca s peludi. U predjelima gdje se ~S~~Vljat~ei ~vIJek. ?sJeca ned~statak peludi, sace ~ peludi treba ~IJemedobuvan izvan kosru~a. l! tu svrhu sredmom ljeta, za ~ca, oduzi rog u~osa reludl, pn redov~om pregledu zajedp lUdi (ali ~a se lZ gnijezda po 1-2 okvira, dobro napunjena une done ez legla). Peele ovo oduzimanje peludi brzo posenom svjezom peludi s polja. Suvisno sace s peludi 93

HRANA IISHRANA

PCELA

moguce je oduzeti i u jesen nakon zavrsetka pase, kada se suza~ gnijezdo zajednice. Okviri saca sa peludi u stanicama se bitno bolje cuvaju kada zaliveni odozgo medom i poklopljeni. Takvi medno-peludn] kviri saca osobito su dobri za rano-proljetno odgajanje legla. bi pripremili medno-peludne okvire saca, treba s nastupanj glavne pase na nekoliko kosnica sa jakim zajednicama postaVi plodisne nastavke (ili po 2 skladista) i u njih smjestiti sace s pelu oduzeto iz donjih nastavaka. Peele s nastupom medenja stani. s peludi zaliju medom i poklope, poslije cega im se oduzimaj ostavljaju na cuvanje u sanduke ili ostave. Takve rnedno-pelu okvire saca u rano-proljetnorn periodu razdaju pcelama. Cuvanje saca s peludi u toku zirne zahtijeva veliku pozorn Pelud ne treba cuvati u vrlo vlaznoj prostoriji, jer se ona I prekriva pljesni i kvari se. Ne treba je cuvati i u previse suhoj storiji: pelud se isusuje i pretvara u tvrde grudice, koje pcele rnogu iskoristiti. Takoder ne treba dozvoliti da pelud zimi mrzne, jer se ona lisava vitarnina i drugih bioloskih aktivnih i postaje nedovoljno korisna. Radi dobrog cuvanja oduzetog saca s peludi i pricuvnih 0 ra s medorn, priprernaju se cvrste izvana obojene ostave, san. Hinastavci praznih kosnica. Oni se smjestaju u prohladne, all vezno suhe prostorije, pozeljno s ujednacenom ternperaturom 8°C (pri takvoj ternperaturi u sacu se nece razvijati voskov ljac). Ostave i sanduke prave prema velicini okvira, smj:s~~. 1Hi 2 reda. Zbog vjesanja okvira na zidove sanduka pnbl)~ drvene letve. Okviri se razmjestaju na rastojanju 8-10 nun). od drugoga. Ostava ili sanduk pokriva se cvrstim krovom 1 pukotine zatvaraju papirom. Pelud se u takvorn stanju pn te raturi od 2 do 8°C dobro cuva do proljeca slijedece godme. V je znati i to da pri ternperaturi ne visoj od 8°C, u sacu se ne razvijati voskov rnoljac, Cijelicinke unistavaju sace i pelud. Ako nema odgovarajuce prostorije za cuvanje sac~ s pelll~ nice s peludi mogu se zasipati secerom u prahu. Slojpraha neposrednog djelovanja atmos£erske vlage. Stanice se II Po poprskaju vodom i sace stavlja u gnijezda. Secerni prah se

----

".


Peelega uzimaju, a zatun koriste pelud slozenu u stamce. v

•

Sate se s pelu.di. u proljece stavl"a u kosni . . . gnijez?a.NaJbolJe)~ da se stavi krl· Ie la M ce pn pros!n~anju peludl pcele od9aJaJu upola manje 1egYa~e ada na p~e~lmlJenoj time se ne umanJuje vaznost peludi u gnij dgokn~ sVJezoJpeludi, vojuzajednice. jez u oja doprinosi razPeeleponekada sakupljaju velike visk . zauZI?upun~ saca, suzavaju prostor ~:e pelud]. One s peludi legla1 smjestajrneda. Stanice treba radi t-bh~d~ za odgaJanje peludi, zalij~vati toplom vodom 'd ~.os ~ a arua sa~a od viska ovoga,voda 1 dio peludi istjera s~ naavr~a~~i~dnabubnla. Poslije ~o se sac~ s peludi jednostavno oto . ostajunapunJene zrakom i voda p P! u vodu, onda stanice njurnogucs uliti sarno tankim ~e mo.ze unutar stanica. Zato je vodu.Kod obrade vecih partf a~ovuna pomocu prskalice za 1ijevanj~vodom laksim naeid~~ac; ~oguce j~ .organizirati za~ OkOffilti polozaj na rastojanju od 8~~~ u ~kvlnma postavljaju v~stesanduke ili metalne kad . em Jedan od drugoga u k~~ase nalazi iznad kade sa t ej Zahm se pusra voda iz posude ~n!evopolako (za 8-10 sati) op ~~ vod0z:t' kroz tanko gumeno ~stisne zrak i ulazi u vecinu s~ s~ u sa sacem. Voda, pri ovomu lZVrcaju na centri£u i Pri n aruca..Nak~n jedan dan vodu i pelud ponovonamoeiti. g. edovolJnom lzvlacenju peludi treba je v

OSIGURANJEPCELA VODOM . PeeleSehr PotpUn ane tekucom hr . o kakov zadoVoljava njihov:~o~ Ibvoda koja se nalazi u medu ~~ki PO~~bslove(jesen i zima). ~e~:~e dok oz:e ne oba~ljaju

fil.

~~~e~:a ~~~:b~~: ::~~~ ~:~!v~l;; ~lf.~d~o~~

onda u. Ako se pak peele t javaju vo om koja se navOdu donose izv u om penodu hrane zalihama ~I~ledni ana. ~, k· cal1la . olene 11l0~ a~l:;ljrju. p.c~le uodonose - to su najstari"e o etjeh 1 sakupljati nektar. Pcela OdjeJQ,

u ,..

94

95


nom donese oko 40 mg vode. U zajednici se pojavljuju jos i spremnici, kojima pcele vodonose predaju vodu. Ove pos nje drze vodu u svom mednom mjehuru u malo zaslade stanju. One su malo pokretljive, nalaze se na sacu u blizini 1 Peele sprernnici, prema potrebi, kroz rilce predaju vodu dr pcelama. Peele sprernnici utrosivsi svu vodu ponovo je uzi od pcela vodonosa.


~ neop~~dna ekonomicna potrosnja vode, pojilicu je rnoguce napravlti od .tegle I. hmenke. Tegla s vodom pricvrsn prevrnuta na s~p iznad lima tako da je njeno grlo spusteno ~evo~u. Na p~vrsmu vode u posudi. stavlja se plovak (splav) ili lesoIllt s otvonma (rupama) ~oz koje pcele uzimaju vodu. Razrnjernoutrosku vode u posudi ona pritjece iz boce (tegle).

[aka pcelinja zajednica u periodu intenzivnog odgajanja donosi 40-50 g vode dnevno. S pojavom pase, kolicina vodonosa se smanjuje, manje je pcela sprernnika, a pri unosu tara, kojeg bude 0,3-0,5 kg, pcele prestaju uzimati vodu.

51. 13. Pojilo za pcele Pojilica se smjestana osuncano mjesto zasticeno od vjetra. Na otvorenim se mjestima pojilica ograduje niskom ogradom. U pojilicu je, prohladnih dan~.u proljece, pozeljno naliti vodu, zagnjanu u toploj sobi.

Unos vode naglo raste kada je toplo, pa pcele trose vise vode njenog isparavanja i snizavanja temperature u gnijezdu. Pc vrijeme toplih dana donose do 200 g vode dnevno, koju smj u malim kapljicama u prazne stanice blizu i medu stanic leglom. Voda isparavajuci povecava vlaznost zraka i istod snizava njegovu temperaturu (toplina se trosi na isparavanj Peele upomo traze vodu, izlijecuci cak i po prohladn vjetrovitom vremenu; u takvirn slucajevima dio pcela se hladi i urnire. Kako bi sprijecili uginuce pcela i da olaksali sakupljanje vode, na pcelinjaku ili kraj njega vljaju se specijalne pojilice za pcele, Dobra pojilica mora osi potpuno iskljucenje mogucnosti davljenja pcela u vodi. Tre vati tekucu vodu, dobra ugrijanu na suncu, i ne trositi bez punovode. Tim zahtjevima udovoljava pojilica napravljena od ba cvrstim poklopcem i pipom umetnutom u donjem dijelu s njenom daskom (slika 13). Pipa se otvara tako da iz nje vo~a zeljenom brzinom, dovoljno da namoci dasku na citavOJ.. duzini. Na dasci se urezuju cik-cak utori dubine 2 mm, ko vode daju odredeni pravac. Na suncu zagrijanu vodu koja p u tankom sloju, pcele rado uzimaju.

Peel~ u pr?lj~ce rado uzimaju vodu s malim pnmjesama kuhinjske soli (5 g na litru vode). ~a pcelinjak» su, u jednom od pokusa, postavili mala korita s 12 ra~nih izvora (rijecna, kisnica, bunarska) s dodatkom ki~nic~~es~li. Pro~atranja ~u pokazala da je 48% pcela uzimalo kOlicina 52 % posoIJ~~u. Pn dodavanju 8 g soli na 1 litru vode na 1 litnieela na pOJllica~a se smanjila, a pri dodatku 10 g soli jtUnnjom' vod~ pcele s~ Je sasvim prestale uzirnati. Ovaj je uzaproljetno~r pr~ pon~vIJ~norn prebrojavanju ostao. Dakle, pcele u InekoP'l,belen.odu Irn.aJupotrebu kako za cistom vodorn (bolje rnaUstan rSoli)~tako 1 ~a posoljenorn vodorn. U drugim pokusina lucenj~Vjeno Je da pnmjese kuhinjske soli u hrani poticu pcele dVijepojilivoska. Zato je, na velikirn pcelinjacima. korisno staviti na ~irokoj~e - .s cistom vodorn i posoljenorn vodorn. U tu svrhu Se SlijeValaC~SCI ~ogu ~e napraviti dva paralelna utora, kojima bi tsta 1 posolJena voda. ~~~~

Pri dnu daske, predvidene za istjecanje vode, ukopa se u druga bacva bez dna, da bi se visak vode upio u zemlju. a 11 razlijeva po povrsini, 96

97


PRIHRANTIV ANJE PCELA UGLJIKOHIDRATIMA

~ce

u gnij~zdima med, kojim su se ?ranile cijeli period ~e pase. RazmJer~o u~rosku meda u grujezda su postavljali do prsace s medom. Zajednice druge grupe imale su s proljeca iste J10~~ineguste seceI?e hrane, koja je takoder, prema potrebi, doda1<0 Zajednice obje grupe slobodno su unosile u kosnice cvjetni v~· Tijekom proljeca.d puta (nakon svakih 12 dana) izracunavana prkollcina odnjegovanog legla zajednica (tabela 18). Je s11 11

Peele se prihranjuju medom u rijetki~ slu~ajevi~a, jer je ostaviti med za ishranu u sacu (ne vrcaf ga) I kada Je !leopho stavljati sace s medom u pe.:linje .~je.zdo. pe~l.e se obicno ~ . njuju secernim sirup om, koji zamJenJuJe med, ill medom u slJe tri slucaja. 1. za popunu zaliha meda za ishranu u peelinji~ gntiezdnna nedostatku meda u kosnicama, u proljece do pOJave cvjetova izlucuju znatne kolicine nektara; 2. za stimulativno odgajanje legla u vrijeme kada nema pr talog medonosnog bilja: 3. radi popune zaliha hrane neophodne pee~a.ma za z~mu.i mjenu nekvalitetnog meda (medljikovca) u ClIJupoboljsania movanja pcela,

"-Grupapeelinjih Kolicina zatvorenog legla-stanica Sakuzajednica pljeno 21.05. 3.06. 15.06. 27.06. Svega meda kg prihranjivana 9.450 12.920 12.610 14.310 49.290 102,9 medom 9.570 11.820 10.300 10.350 42.040 77,8 Prihranjivana secerom Tabela 18. Odgajanje legla i sakupljanje meda pcelinjih zajednica (po podacima I. P. Cvjetkova)

PRIHRANJIV ANJE SECEROM Peele mogu dugo zivjeti hran~~i se sec~mim ~irupom. M~d~ one ne mogu odgajati leglo, luciti vosa,k, ~ten:lvno ~.akupIJa~ tar i obavljati mnoge druge poslov.e Jer)e secer - vCIStO .uglJ dratna hrana i ne sadrzi druge tvan od zivotne vaznosti za Popunjavanja zaliha hrane ..Peele se obie!l~ prihranj~ju see pri nedostatku meda u. ko~ru~ama u. proljece. P~elan u u zemljama u jesen oduzlma~u .IZkos~~a znatan dIO m:da, III mjenu pcelama daju secerni SIrup, kojim su se one (~mJesto. primorane hraniti u pr?lj~ce. ~ako yak takv~ zamjena ~t)du zivotnu aktivnost pcelinjih zajednica u aktivnom peno zone?

rn;

U Institutu za pcelarstvo bio je proveden pokus radi uspO vanja razvoja i produktivnosti pcelinjih zajed~c.a koj~ su se0 medom i onih koje se hrane se~erom. Za po~us J~izdvojenc 2 e . nica, koje su podijeljene u dVIJegrupe. Zajednice prve grup 98

Zvajedniceprihranjivane secernim sirup om odnjegovale su do pocetkaun?sa nektara za 12,7% manje legla, a u vrijeme glavne fa~e sakupIle su za 24,6% manje meda; ovo govori 0 tomu, da ec~rpo svojoj hranjivoj vrijednosti znatno zaostaje za prirodnim m.Zbog toga prihranjivanje pcela secerom radi dopune zane a ane u proljece treba vrsiti samo u onim slucajevima kada po~a ~O~cnosti da se u jesen ostavi dovoljna kolicina saca sa oplJerummedom.

~ hr

~~linjim zajednicama, radi popune zaliha hrane, u proljece daju (4-61)~anu (na 1 litru vode - 2 kg secera) i u velikim porcijama , ako pcele ne bi vise puta uznemirivali. Ova 8e iZlete i ,P? pravilu obavlja navecer (nocu), sto umanjuje besciljne J:lti ova gubltke pcela u prohladno ili vjetrovito vrijeme. Hranilice, lllu, moraju biti dobro pokrivene, a leta smanjena. POd,. v qZ:;qjnoprihranjivanje secerom. Postojanje nektara i peludi 99


u prirodi - jedan je od najznacajnijih cimbenika koji utjeee povecanje kolicine legla odgojenog u zajednicama. Medu sakupljanje nektara u proljece vrlo cesto kratko traje i nestaln U mnogim podrucjima, u prirodi nema nektara u najvaznijem odu povecanja broja pcela za glavnu pasu. Zbog toga su peelari davnina tezili u proljece pcelama umjetno unositi hranu. Peele prihranjivali malim porcijama dajuci svakodnevno ili svaki dan po 1-2 ease razrijedenog meda (1 kg meda u 0,5 vode - m hrana) ili rijetkog secernog sirupa (1 kg secera u 1litru vode). Radi provjere ucinkovitosti podrazajnog prihranjivanja me ili secerom obavljen je veci broj pokusa. U proljece su oda li dvije jednake grupe pcelinjih zajednica. Zajednicama j grupe svakodnevno su davali (ili svaki drugi dan) po 1-2 razrijedenog meda ili rjedeg secernog sirupa. Zajednice d grupe nisu podrazajno prihranjivali, i pcele su se opskrbljivale lihama meda koje su imale u gnijezdu.

___.

pokusima je utvrdeno da ako se pripremi gust .lee,( " °/ d '" e Lerro SIrup u koiemu 20 10 vo e zarrujerumo mlijekom u dobI'venom' ' ) 'bI'''' d . , sirupu bude prI izno za va puta VIse bjelaneevina nego u med T k hranu pcele vrlo rado uzimaju iz hranilice PrI' tomu je u'" ~ vu , d "" bi I' ' zaffilJeLeno povecanJe sa rz.aJa 1e aneevma u tijelu pcela: pri zamje ' mlijekom 10% vode - na 4,5%, pri zamjeni 20% vode _ na 6 6; 1. zamjeni mlijekom 40 % vode _ na 11 %, ' 0, a pn Grupa

Vrstahrane

Kolicina Ie Ia Stanica

I II III

IV V

Secer cist

13730

100

Secer + 10% mlii eka

18550

135,1

Secer + 20 % mli' eka

17280

125,8

11060 16380

84,8 119,3

Secer + 40 % mli'eka Med

Tabela 19 Odzoi I do 28,04) . gojeno eglo u pokusnim

grupama

(od 24,03.

I
s

Pri

Vec odavno su poduzimani pokusaji dodavanja secetfl rupu raznih produkata koji sadrze bjelancevine i druge tvari radi njegovog poboljsanja,


o hranJ1vlm tvarima. Tako, ako med sadrzi 0 4-0 6°/ b' eI x ' ga t .. k ih i k 3°/ P , , /0 1 ancevia u mIIJe u in rma 0 0 /0, cele dobro usvajaju kravlj mli k Utvrden~ je da ,~eele o? t:'ar~ kravljeg mlijeka aSimilir~u (~:v~~ jaju) 76,5 %, a pn ishrani svjezfm prahom -79,1 %,

U svim pokusima, zajednice koje su prihranjivane kolicinama secernog sirupa, nisu odnjegovale vise legla, kontrolne grupe koje nisu prihranjivane.

OBOGACIV ANJE SECERNOG SIRUP A BJELANCEVINAMA I DRUGIM TV ARIMA

••

Vodava!!J~ kravlJ~g mlijeka. Poznato je da je kravlje mlijeko bo-

Sve zajednice su u podjednakoj mjeri mogle sakupljati nek pelud u prirodi. U pocetku pokusa, pri izboru jednakih grupa, kraju pokusa izracunali su kolicinu legla odnjegovanog u obj zajednicama.

Podrazajno prihranjivanje manjim porcijama meda Hi see sirup a ne povecava kolicinu uzgojenog legla, mada, nesu , one aktivira pcele: povecava se izlet pcela, a u nizu sluca) unos cvjetnog praha,

•

Za

'

razrn' InJeni 10 i 20% d mlii , , lttlijekernOna 35 i 25 % Dv~ e ,IJekom kolicina Iegla je porasla a dalo je iste T o~ kO avanje seceru 20% neobranog kravljeg \leo 11 a nesto bolje rezultate nego med, !hI!. llla dob ' ~1Qj~ !I rez It ti d bi au u one hrane u u, a 1 0, rveni su pri iskoristavanju secerno~ VoVrijeme penod~ pnpreme pcela za pasu (tabela 20), Peele Peludi u iz::pre~ld?o, unosile nektar i pelud i mogle su na J sno] mjen kompenzirati nepotpunu vrijednost

100 101

•• HRANA I ISHRANA PCELA


secerne hrane. Prihranjivanje secernim sirupom sa mlijekorn manje nije povecalo odgajanje legla i prinos meda pcelinjih z nica.

C/)

] 0

~

I II

Period dohranjivaa 13.0627.06. 6.06.26.06.

Vrsta dohranii-

Odgojeno le la

~pokusa u svim grupama zajednica bila je jednau P~~ina legla. Na kraju pokusa u svim zajednicama koje su ka ~ohl mlijeko, legla je bilo vise 7-10%. Najbolji ucinak dala je do.blV~: pcela sa secerom i punomasnim (neobranim) mlijekom, pr~ aIl J'isa obranim (tabela 21). I1aJ1ll

vanja dodavanjem secemom siruu

Stotina

%

kg

Cist secer

436

100

38,8

Obrano mliieko

468

107

42,3

Cist secer

286

100

42,3

Punomasno mli'eko

313

109

48,0

--Vrsta hrane

Kolicina poklopljenog legla (stanica) 2.04. 14.04. 24.04.

8.05.

Uzgojeno legla za posljednja tri broj anj a stanica

Uzgojeno legla za posljednja tri brojanja, %

CIi

§' '"' C) I

Cist secer

3930

5540

9540

16400

31480

100

II

2920

5630

9780

18240

33650

106,9

Pri ishrani pcela secerom s dodatkom obranog mlijeka unos poveca se za 9%, a dodavanjem neobranog - za 15%.

Secer + obrano mlijeko

III

5570

9980

18560

34110

108,3

Seriju pokusa radi izucavanja rezultata secerno-mlijecnog d njivanja pcela vrsili su u Dagestanskoj republici pod ruko stvom K. A. Alijeva. Ovdje su 40 zajednica podijelili na cetiri . po 10 zajednica u svakoj. U grupama je bila podjednaka koli pcela, legla, meda, a matice jednake starosti.

Secer 3950 + mlijeko u

IV

5810

10180

18790

34780

110,5

Tabela 20. Utjecaj prihranjivanja secernom hranom na r voj i prinos meda pcelinjih zajednica (po podacima A. S. J kovljeva)

Zajednicama Igrupe (kontrolne) davali su cist secerni sirue, tavljen od 1 litre vode i 1,86 kg secera. Zajednicama II grupe d~ su hranu sastavljenu od obranog mlijeka (bez masnoce). P mljenog od 1 litre mlijeka i 1,5 kg secera, Zajednicama III.. davali su secerni sirup s mlijekom u prahu. Na 250 g mlij prahu dodavali su 875 g vode i dobili mlijeko normalnog sas Zatim su na 1 litru takvog mlijeka dodavali 1,5 kg secera .. nicama IV grupe davali su punomasno kravlje mlijeko uZl na 1 litru mlijeka - 1,5 kg secera, Hranu su davali pcelaIlla 11 nje hranilice po 200 g svaki drugi dan. Prihranjivanje sU P travnja i tijekom narednih 36 dana davali su sirup 18 puta. 102

prahu Secer + punomasno mli___ ~ko

3910

l'abela cne orihr , na Odg . 21 . Utj ecaJ. x' secerno- mliiIJeLne pn ane u pro liJece a'jall]e legla ~nalo ~~ranjY~ pokus bio je proveden u jesen na 40 zajednica, koje su lihranjiv al~ sa te cetiri iste vrste hrane. Pokusne grupe zajednica a 1 su ad 26. kolovoza, kada je potpuno prestalo lucenje 103


nektara, i davali su hranu (svaki drugi dan) tijekom rujna (ta 22). I jesenje prihranjivanje peel a secerom s dodatkom meda da] pozitivne rezultate povecavsi kolicinu legla 17-23%. Vrsta hrane

Kolicina poklopljenog legla (stanica) 25.08.

cd

c, ::l cj

7'(E. 19.09.

1.10.

Uzgojeno legla za posljednja tri brojanja stanica

I

Cist secer

12870

9130

5210

810

15150

II

Secer + obranD mliieko

12810

9720

6710

1390

17820

III

Secer + mlijekou prahu

12870

9840

6830

1750

18420

IV

Secer

12840

9870

6780

1960

18610

einjuCi koristenje secerno-mlijeenog prihranjivanja, treba iP~iu vidu,.da pcele ~k~da u prir~di,~e z:a!a~e takvu hranu (mli~:o) i nemaJu prema ~JO}odgo.varaJucl oSJecaJ.okusa. Zbog toga je Je t ebno postupno privikavati pcele na za njih novu hranu. Prvi P~:treba dati 200-300. g Cistog sec~rnog si~~pa (na 1litru vode - 1 secera). U tak~~ slruJ? dobra)~ d.od~ti jednu kap aromaticns Jari. Peele se pnvlkavaJ~ ~~ mlr;s 1 mjesto ~anJenja. Drugoga dana, daje se ~an~! u kOJoJ J~ 10 Yo vode zarrujenjsnn mlijekom, zatim se sadrzaj mlijeka povecava do 20, a zatim do 30%.

k

Za priprema.nje secem?-mlijeene hrane prvo se skuha sirup, uzimajuCi ~,8 htara vode 1 1 kp secera. Voda se pri tomu zagrijava do kljucanja ..Pored dO.davanJa hran~ u kosnice u ohladeni sirup dodaje se mlijeko (0,2 htre na 1 kg secera). 117,6 Kod prihranjivanja pcela rijetkom secerno-mlijeenom hranom treb~ k?ntrol~rati d~ Ii ~u pcele.~z hranilica uzele svu hranu, posto se njeru ostaci kroz izvjesno vnjeme mogu pokvariti. 121,6

Prihr

punomasno mliieko Tabela 22. U~ecaj secerno-mlijecnog na odgajanje legla

Pn hranjenj~ pcela u proljece vecim porcijama gustog secernog ~~u~.a (~~ 1 htru ~ode ~.2 kg secera), takoder je pozeljno vodu k IlUJe~ltineob.rarum mlijekom, Hrana se s takvom primjesom ne van ru u kosnici ni u hranilici.

"

lako banJ'lv~nje kuaecem. Obicni pekar ski i pivski kvasac sadrze PrivI=c:orbIJl~e bJelanceyine, v~tamin~ i druge tvari. Oni odavno njivan' pxaznJu pcelara 1 sada ih konste kao dodatke za prihraJe pl.:ela.

+

~e~~as~ kvascem priprema

se na slijedeci nacin. Prvo se kuha .

250 g SV·l~UPUzimajuCi na 1 litru vode - 1 kg secera, Odmjeri se prihranjivanja

u jes

Prihranjivanje pcela sirupom sa obranim i punomasniJ1l kom dalo je povecanu masu licinki i izlezenih pcela. avo poV' utjece na unos meda pcelinjih zajednica, jer sto su peele te~e 104

~ to s vecim teretom nektara dolijecu u kosnicu raZV'lJe , .

~ernots·eg pekarsko.g kvasca koji se brizljivo otopi s 0,5-1 litre ~POltt do ~rypa. F.orInlranu smjesu treba razrijediti secernim sil\j )a u llitr' l~ara 1 prokuhavati. Dobije se secerno-kvasna hrana, enog ikuh. Sl~Upa sadrzi 50 g svjezeg kvasca tj. sirup sa 5% usitS\lhi aIlJem ubijenog pekarskog kvasca. Pekarski kva sac tr e b a uzimati . . pn ibliz X" izno cetiri puta

ma105


nje nego svjezi. To znaci, na 1 litru hrane treba uzeti oko suhog kvasca. Prvo ga treba staviti u malo zasladenu vodu taviti 24 sata na toplom mjestu, za koje se vrijeme kvasne glj brzo razmnozavaju. Nakon 24 sata, kvasac se ulijeva u se otopinu, prokuha, pa kada se ohladi daje pcelama. hrana. Pravi cvjetni med ima vecu akti~nu ki od medljikovca. U onim predjelima, gdje su pcele prImor Zakiseljena

movati na medu s primjesom medljike, one u proljece izl slabljene, s proljevom. Dodavanje hrani kiselin~ u prolje~.e, iznosenja pcela iz zimovnika blagotvorno utjece na njih: zivlje izlijecu, energicnije rade, odgajaju vise legla. Za rano proljetno prihranjivanje priprema se secerni sirup lit. vode i 1 kg secera. U ovaj sirup dodaje se oko 3 g (na sv logram secera) octene, oksalne ili limunske kiseline. Oksaln munsku kiselinu prethodno treba razblaziti u manjoj kolicini i uliti u ohladeni sirup pred njegovo davanje pcelama. Octenu kiselinu (esenciju) odmjerimo po mjerilu, koji se na boci i ulijemo u manju kolicinu vode. Sirup poslije doda kiseline dobro izmijesamo. Revenj je travnata biljka krupnih listova i debelog korije koga se prave lijekovi (laksativi, purgativi), a takoder ko sokovi i dr. U istom cilju moguce je koristiti i takvo bilje, kao ~selj~k, . zeeji kiseljak. Na kantu vode uzima se oko 2 kg zecjeg ki.~elJ. kiseljaka. Cim se ovi produkti raskuhaju, uvarak se proclJedi mu dodaje vise po volumenu secera. Drugim rijecima, na n kantu uvarka uzima se puna kanta secera u kristalu.

Prihranjivanje treba poceti odmah poslije prvog dobrogpr. izleta pcela, kada let prestaje. Daje se odjednom u prosJe litara na zajednicu. [acim zajednicama dozu treba nestc pO (0,6-0,8litara), a slabim smanjiti (0,2-0,3litre). Dobre rezulta trokratno prihranjivanje (svaki treci dan). Pcelar zakiseljenu hranu treba obvezno spojiti s proved 106


~rnih mjera na pcelinjaku: udaljavanje uginulih pcela sa rtihs. cakosnica, a takoder saca uprljanog tragovima ekskremenapodnJ~lJ·iVO Ciscenjekapljica izmeta sa zidova i okvira kosnice. ta, rr b fyfkro elementi. Povoljno djelovanje na pcele pokazuju mikro t enti osobito kobalt. Dodavanje kobalta secernom sirupu elerrtcav~kolieinu legla kod zajednica u jesen za 12,5%, au proljece po;~.3%,sto povecava produktivnost pcelinjih zajednica. Najbolia·edoza 8 mg kobalta na litru secernog sirupa. Daljnje povecanje ~~liCineroikr? ele.menata u sirupu vec dovodi do smanjenja njihoveueinkovltostI. Kobaltse prodaje u vidu dva spoja, klomog kobalta i sumpomokiselogkobalta. Oba ova spoja pogodna su za dodavanje u hranu pcela.Da bi imali 8 mg Cistog kobalta, treba uzeti klornog ili sumporno-kiselogkobalta priblizno tri puta vise, ~. 24 mg na litru hrane. U veterinarskim ljekamama prodaje se klorni kobalt u obliku tableta. U jednoj tableti sadrzi se 960 mg klor-natrija i 40 mg klornogkobalta. Jednu takvu tabletu treba dati na svake 2 litre seeernogs!rupa. Postojanje klor-natrija (kuhinjske soli) u ovim ta?let~maJe korisno, jer kuhinjska sol u malim dozama takoder stUnuhraodgajanje legla.

~~balt)edobro dodavati i u secerno-mlijecnu hranu za pcele. da~ a'!"tn. ~eele najvise vitamina dobivaju iz peludi, i njihovo donje~edsec~n:om sirupu ne pokazuje nikakvo zamjetno djelovaa 0 gaJaIlJelegla.

SECERNO-MEDNO TlJESTO (POGACE) ~t: ;e~~~Ih peelinjacima za prihranjivanje .peela u proljece ko~ prednno-.rnednotijesto (pogace). Prihranjivanje tijestom ima ~k POsaosn nad prihranjivanjem secernim sirup om. Otpada ~taVljanj~ Ok~hr~enja, pregleda hranilica, njihovo raznosenje, ~P.nu daskU . ?sruce, radi cega treba skidati krov kosnice, poVI tnorajuu 1 lzola~ijski materijal. Poslije prihranjivanja svi poSe obavlti obmutim redom. Za koristenjs tijesta nisu 107



potrebni nikakvi pripremni radovi: one se stavlja direktno kvire pcelinjeg gnijezda. Priprema se tijesta moze potpuno nizirati. U pcelarskom institutu usporedivali su ucinkovitost pn vanja pcela u proljece secernim sirupomi secemo-mednlm tij Pokazalo se da su zajedniee koje su dobivale secerno-medm, . dale bolje rezultate, nego one koje su dobivale secerni sirup (la 23). Prihranjivanje secerno-mednim tijestom osiguralo je od nje kvalitetnijeg legla. avo se objasnjava time, sto ~ecerni uvijek pojacava let pcela i, ako u prirodi nema rasevjetanog bi one ne luci nektar, onda pojacani let pcela izaziva sarno ne vodni utrosak secera (na letenje) i drugih hranjivih tvari. Hrana

Masa 6dnevnih licinki, mg

Masa 1dnevnih pcela, mg

Secerni siru Secemomedno tiiesto Medu sacu

150,4

99,5

1,97

151,8

101,9

2,18

152,2

108,1

2,39

Tabela 23. Kvalitetni pokazatelji pcela odgojenih u zaje eama koje su dobivale razlicitu hranu Secerno-medno tijesto ne izaziva pojacani let pcela i ovim ni gubitka hrane.

U s1J

Za pripremanje secerno-mednog tijesta uzima se 80 k~ ~ prahu, 19 kg meda i 1litra vode. Secer u prahu ne treba lln~ dice, koje su opipljive trljanjem medu prstima. ad stupIlJ njenosti ovisi kvaliteta pogace (tijesta). Pogaca pri postoJ neznatnih komadica secera brzo otvrdnjava i postane nep za pcele. Med treba uzimati zreo, najbolje sortni, koji sp.oro. lizira. Kristalizirani med prethodno treba dekristalizlra 108

~renu kolicinu meda treba staviti u posudu sa vodom s"r~U~o zagrijavati, povremeno mijesajuci. Temperatura meda ne i rijeCi50°C. K~d ~e med potpuno otopi, treba ga ostaviti u sJ1l1J~grijanom stanju JO~8-10 sati, kako bi se otopili u medu jo~ tako ~ali sitni kristali. U sasvim otopljen med ulijeva se potrebna prt~~a prokuhane,v?de neposredno prije mijesanja tijesta. Doda1<0 le vode omogueuJe da tijesto bude malo razrijedeno (mekse), van~sto se preporu~a u druge svrhe, jer pcele takvo tijesto lakse i neg . . brze uZIplaJu.

P~.:

U odmjerenu ~oli~.in':lsecernog praha polako se ulijeva zagrijani med (40-45°C)1 mlJesl rukama, kao obicno tijesto. ad tijesta se

pravepoga~e mase 0,8-1 kg, deJ:>ljine2-3 em. Takve pogace se stavljajuna ~etalne n:r~ze s otvo~lma 3~3 mm) pribliznih dimenzija 20x30em 1postavljaju na gorl1]e letvice okvira, zauzete pcelama. P~eleuzimaju hranu ..kako odozgo, kroz otvore resetke, tako i onu koja na mrezu dosp~Jeva ~~ stra~e. Pogacu odozgo pokrivaju listomcelofana.kak.obi ~vo tIles~obilo pokriveno. Celo£an cuva tijesto od.~r~og isusivanja: pn njegovom nedostatku tijesto se moze prekriti hstom masnog papira. SecernihJ?rah,ponekada, radi je£tinije prihrane, zamijesaju sa siru~omod mverhranog secera. Za dobivanje invertiranog sirup a :a ~e na 74 ~g ~~cera~18,5 l~tara vode i 7,5 kg dobrog svjezeg 32-35~Cve t? se lZID1Je~a 1.os:avl 6-8 dana u uvjetima temperature taze lmJ~su treba periodicno promijesan. Pod utjeeajem inver~er~~ ~~~eer (saharoza) pos~pno se razgra~uje u jednostavne Illenuti ~ . ozu 1.fru~tozu, kOJ1prelaze u otopinu, Bitno je napobude p~ ~ mvertIral1]e secera mora biti potpuno. Ako u otopini t\rarau adala saharoz,a, ond~. se napravljeno tijesto brzo premad tvrdog secera, koji pcele ne mogu iskoristiti. Na Velik' . lttednogti~m p~elarsklm gospodarstvima pripremanje secernoga.krozsJe~ta je mehanizirano. Secer prvo osuse, propustajuci kOji uJu toplog zraka. Zatim secer ulazi u kuglasti (s£erni) Je~alicaJa pre~vara u secerni prah. Tijesto mijese strojevima, PJ'ih a za tijesto, koje se koriste u manjim pekarama kruha.

k~

:n, 8taVi.

tQllji7JQll'

.,

.

.

,

ll'toU ~irok~suhtm s.ecero,,!,-, ~ko sloj SltnO.gsecernog kristala 1 sanduClC s niskim stranama 1 postavimo povrh 109



okvira ili na podnjacu kosnice, onda pcele pri potpunom ods medenja razgraduju i uzimaju zrnca kristala. Da bi pcele Pri na suhu secernu hranu, secer pri prvom postavljanju u k treba preliti otopinom meda (na 1litru vode -1 kg meda). R pocetka halapljivo isisaju tekuci dio hrane, a zatim pocinju 0 zrnca secera, Takav secer uzimaju sarno pcele letacice. Ko uzete hrane ne ovisi 0 vlaznosti zraka. Ispitivanjima je utvrdeno da pcele ne otapaju secer vod medno~ mj.ehura, nego ~ekret?m. (zdrijelnih~ mlijecnih) zlij U hraru, koju su pcele pnprermle lZ suhog secera, nadeno je fermenata (invertaze i diastaze) malo vode (15,8%), vrlo vis vertni broj (663), puno saharoze (7%). Na taj nacin, pri ota kristala secera visestruko se napreze djelatnost sluznih zir pcela, sto vodi njihovom prijevremenom starenju i uginucu, prihranjivanje suhim secerom privlaci i svojom jednosta one se ne preporuca kao podrazajno, ni u proljece ni u jesen. ISKORISTAV ANJE DRUGIH SLATKIH TVARI Skrobni sirup (melasa) od Cistog krumpirovog skroba je prihvatljiv za proljetno prihranjivanje pcela, Melasa je jan zlatne boje i slatkog okusa i pcele je halapljivo uzimaju bez . primjese meda ili secera. Ipak, pcele na takvoj hrani ne mo movati, jer ona sadrzi 20,2-23,3% tvari koje pcele ne mogu birati. Rasuti-pokupljeni serer (otpad iz tvornice secera) m uspjesno koristiti za proljetno prihranjivanje pcela. Njego jednost za pcele ovisi 0 stupnju zagadenosti. Pod nazivom" otpad" prodaju se otpaci secera (cestice Cistog secera, zap vlaknima vreca, prasine itd.). Takav je secer dobra hrana z~ Od krupnih mehanickih primjesa (vlakna, slama itd.) 5 ocisti pri kuhanju, a od sitnih primjesa njega ociste same uzimajuci sirup, one ostavljaju na dnu hranilice sve me primjese.

...............

1'-""::"::-=-:-:-

56

•__

'--.-.-

"':'"

'-"

-'r-

\

.•..•.

'.---

". \

<. '.\

"'---\w:;\

.

\\

\.

\

\

-,

\ \ 16

\

.

\

~

\

\

rrr :

IV\.

\

\

II\...

8

. \

O~4--+--~~-+~~4-~~~~-r~··~··~··~-+ 21

22

23

24

25 SVIBANJ

26

V

28

29

30

31

1

2

3

4

UPANJ

51. 14. Krivulje koje karakteriziraju hranjivu vrijednost ugljikohidratnehrane za pcele: I-dobivalevodu; Il-secemi sirup (jedan dio); lll-secemi sirup plus ispiiivana tvar; IV-seeerni sirup u duploj koliiini (dva dijela) PociSc~ni,~ecerni otpaci tvornica cokolade cesto sadrze primjese ~kI:?~a1 soh. Neznatne primjese skroba u proljece, kada pcele izliJecu,ne nanose stetu, ali takva hrana je za zimu sasvim nepodobn~. Kod velike primjese skroba za vrijeme kuhanja si~ornura .se zelatinasta masa, koju pcele ne uzimaju. Sadrzaj Peel iske soh. ne ~mije prijeci 0,5% od kolicine skuhanog sirupa. nez: :up P~l velikoj koncentraciji soli ne uzimaju. Za zimu je cak didoa ~ kO,liemaprimjese kuhinjske soli nedopustiva, jer dovoUgll1ucapcela, nj~~je bi custanovili .da li je secerni otpad podoban thodno ela .u prolJece (u sumnjivim slucajevima), ~elinje z ':lha~ neznatnu kolicinu sirupa i ispitati ga ili ne). aJedmce (hoce li pcele uzimati secerni sirup

sk

za prihratreba prena dvije-tri iz hranilice

Gro" q .~c1e.Pc 1

. .p~Jarn.i e e u rujnu vrlo rado posjecuju vinograde, punktove \1etilllaju~reradu grozda i iz grozda uzimaju svjezi sok. Peele u a mogu zimovati na hrani od grozdanog soka.

1l

110

111


SPECIJALNA PRIHRANJIV ANJA U proljetno-Ijetnom periodu prihranjivanje se koristi ra mjene prirodne podrazajne pase ili radi izazivanja povecan tivnosti pcela, ili pak davanja pcelama ljekovitih tvari. Prihranjivanja pcela pri uzgoju matica. Vec odavno je pO da pri uzgoju matica veliki znacaj ima unos u kosnicu svjezeg tara i peludi. Zbog toga je za dobivanje visokokvalitetnih neophodno pristupiti uzgoju u periodu kada u prirodi cvj medonosne i peludonosne biljke. Pcelari su cesto, da ne bi pustili rokove, prinudeni, osobito u proljece, uzgajati matice biljke jos ne mede. Takoder je moguc iznenadni prekid med zbog neocekivane promjene vremena. U takvim slucajevima se nekako zamijenilo prirodno medenje, prihranjuju se zaje koje uzgajaju matice. Takvo prihranjivanje uzgajivackih nica neophodno je na specijaliziranim uzgajalistima matica, primjenjuju metodu neprekidnog (lancanog) uzgoja i svaki p medenja mora biti kompenziran umjetnim prihranjivanjem. Davanjem pcelama svakodnevno naoecer manjih porcija seee rupa ne postiie se cilj. U Institutu za pcelarstvo vrsili su ispiti efikasnosti prihranjivanja uzgajivackih zajednica davanje~ kog drugog dana po 0,3 do 0,5 i 1 kg 50%-nog secernog s Utvrdeno je, da se nijednim od tih prihranjivanja (cistim see. nije poboljsala kvaliteta matica u usporedbi sa kontrolnim zaJ cama koje nisu dobivale hranu, osim sto je neznatno po'.'~ean uzgojenih matica. Vjerojatno, secerni sirup kao cisto UglJIko tna hrana pcelama ne osigurava i bjelancevinaste i druge ko nente neophodne za uzgajanje matica. Normalno, poslije ~ ckih zajednica secernim sirup om s primjesom bjelancev drugih tvari, koje su pcele usvajale, a koje su povecavale vrijednost hrane. Takav pokus trajao je tijekom citave sezone uzgoja (~d .0, 0,808) na pokusnom pcelinjaku Krasnopoljanskog uzgaJah~ta (Krasnodarski kraj). Pri tome I grupi uzgajivackih zaj~dJ1lC se sastojala od 8 drustava, svih onih dana kada nije bilo Ill! davali su po 0,3 litre 60%-nog secernog sirupa, u koje~ s vode zamijenili punomasnim kravljim mlijekom; II grupl 112


~ali , dJ11ca

su isto toliko secernog sirup a bez mlijeka.

Je k 5 je pokazao da su zajednice koje su dobivale secerni sipo dodatkom mlijeka odnjegovale duplo vise licinki i uzgojile rtlP l~tetnijematice, nego zajednice koje su dobivale cisti secer. Pri l
~fi~

o~~e P~kusa s dnevnim prihranjivanjem uzgajivackihzajednica POlj~~Je aut or 1974. godine na pokusnom pcelinjaku Krasnojednie og ~os'podarstva za uzgoj pcela. Odvojenih 16 pcelinjih zamane: PO~lJ.elJenoje na dvije jednake grupe i pristupilo se uzgoju kontrol~a~ti n~ein i u isto vrijeme. Svaki dan, kada je porast mase ~anoje e osn:ce bio manji od 0,3 kg, zajednicama I grupe da~og daPo 0,4 lItre ~ecernog sirupa navecer, zajednicama II grupe ko'Vtije~adavano Je 0,2 litre secernog sirupa izmedu 8 i 13 sati. )e. Su hr e pokus~ dobiveno je po 15 turnusa matica. Zajednice ::tiea U ~u doblvale navecer, odnjegovale su u prosjeku po 15,8 18,7rn.a~nusu, a one koje su prihranjivane po danu dale su ca u tumusu. Pri vecernjem prihranjivanju dobiveno 113

-


je 54, a pri dnevnom 101 matica mase vece od 200 mg; pros' masa matica bila je takoder veca. U ponovljenom pokusu slij go dine, usporedeno je dnevno prihranjivanje s vecernjim u citave sezone uzgoja matica i ponovo dobiveno povecanp, i kvalitete matica, uzgojenih pri odsustvu pase. Tako, na pr] u lipnju od uzgajivackih zajednica, koje s~ prihranjiv~ne nay dobivena je 251 matica, a po danu - 309; VIse od polovice svih tica imalo je masu vecu od 200 mg. Dnevno prihranjivanje uzgajivackih zajednica povecava aktivnost zajednica i unos svjezeg nektara, cvjetnog praha i d tvari neophodnih za uzgoj matica. Prebrojavanjem je utvrde je ujutro bez prihranjivanja uletjelo u kosnicu 1-2 pcele s cvj prahom za 1 minutu. Kod zajednica pak uzbudenih jutarnji hranjivanjem doletjelo je 8-1.~pe~la s pelud~. ~ov~~~a. ~k~. zajednica dovodi do othranjivanja vece kolicine licinki I nJ bolje ishrane u stadiju licinke. Dnevno prihranjivanje uzgajivackih zajednica ispitivali s . uvjetima Sibira. Matice smo uzgajali pl!te~ duplog J?resadl Iicinki, U periodu kada je kontrolna zajednica po~~zl~ala o. nje aktivnosti, rad uzgajivackih zajednica karakterizirali su 51) podaci (tabela 24). Vrijeme davanja hrane Navecer

Prosjecna masa neo lodenih matica, m I okus II okus 205,9 193,3 220,3 202,6

Tabela 24. Kvaliteta matica uzgojenih pri dnevnom prihranjivanju Kako se vidi iz tabele 24, prihranjivanje uzgajivackih zaj. 50%-tnim secernim sirupom izmedu 8 i 13 h. po 0,2 lit. poy; kolicinu i kvalitetu uzgojenih matica. A to znaci, cim j~ V€!c matice i cim je vise jajnih cjevcica u njenim jajnicima, tun)e sposobnija odloziti vise jaja i time ce vise biti odnjegovanO zajednici do glavne pase. 114


~anjera pri d?dava'!ju. matica. Un~senje u kos~cu pfI:,h ~ktara i peludi pospjesuje pcele da pnme novu maticu. svjez~pn e jake pase s heljde moguce je, na primjer, zamijeniti staZa V!1)~r: inladom, postavljanjem zrelog zatvorenog maticnjaka atIc rll m 0kvira sa medom (staru maticu pri tomu ne treba oduziizm€!d~ d veCine zajednica, pcele prihvacaju maticu koja je izasla matI)..c~jaka i ona ostaje u zajednici, a staru eliminiraju. Medutim, iZ~;;sustvu ili nezn~tnom unosu nektara u kosnicu takav nacin pfl . ne matice ne daje dobre rezultate. zaf1l)e"

Prihranjivanje pcela rijetkim secernim sir~po~ moze ." i~:,je. mjeri oponasati unos nektara u kosnicu I olaksati pnJam ~date matice od strane pcela, Prvi p~t ?aje se sece~na hran~ (na [ litru vode - 1 kg secera) dv:a da;:a pnJe ~zlaska m~~ce, dr~gI - ~a rijemeoduzimanja matice I treci - drugi dan poslije oduzimanja. ~vakiput daje se po 1litra hrane. Prihranjivanje oplodnjaka na uzg'!jaJiStima matic,,:. Nepc:>s~ednodavanje secernog sirupa oplodnjacima povezano )e s yehkIm neugodnostima i dopunskim utroskom rada. Male zajednice vrlo sporouzimaju secerni sirup, a pri odsustvu medenja njihove hraniliceuvijek privlace tudice. Hranu za opskrbu oplodnjaka treba priprerniti u normalnim, jakim zajednicama. Okviri oplodnjaka trebajubiti tako izgradeni da se cetiri takva okvira mogu sloziti u normalan okvir gnijezda. Tako gradeni okviri imaju prednost kak~pri formiranju oplodnjaka, tako i za rad sa njima. Stanice u S~?mokvirima obvezno moraju biti usmjerene na gore - pcele r~~lJeu njih skladiste hranu. Od jake se zajednice uzimaju svi ok~r·sa s~cem koje ne sadrzi leglo, a umjesto njih u kosnicu ~e st~c1~u pnpremljeni okviri sa okviricima u sredini. Tim se zajedniu k ~ naveeer daje secerni sirup (na 1 litru vode - 1,5 kg secera), Zaj~Jer:nu se 20% vode zamjenjuje punomasnim mlijekom. Dobra l
115


OPSKRBA HRANOM


PAKETNIH

PCELA

Cospodarstva specijalizirana za odgajanje paketnih peela maJu naruciocima pcelinje zajednice (odvojke) u lakim sandu . od s:perploee (paketne pcele). Utvrdeni su standardi paketa u ~oJe se stavlja po 4 i 6 obicnih plodisnih okvira predvide pnjenos pcela s oplodenom maticom (bez saca). U paketima p~ela, koji se otpremaju sa okvirima (1,2 i 1 pcela), mora biti po 4 kg hrane poklopljene u stanicama za . ~u pcela za vrije~e puto~anja. Pri ovomu je neophodno is ti dva obvezna uvjeta: u jednom okviru ne smije biti vise kg meda i say med mora biti poklopljen u stanicama. Ok . vecim kolicinama meda (na primjer 3 kg) mogu se lako ras u putu, sto do~odi do uginuca pcela i ostecenja saca, Post pak nepoklopljenog meda (nezapecacenog u stanicama) iz prekomjemu :potrebu peela za hranom, uslijed cega se kod pojavljuje proljev, uprljanost saca i uginuce puno pcela. U..go~podarstvima, spe.cijaliziranim za uzgoj paketnih pee raruje. JOs ~rethodne godme, pripremaju okvire, koji sadrze ~g pokloplJen09 meda. Takve okvire cuvaju do proljeca i 5 JU po, dva .uz zidove sanduka pri formiranju paketa pcela, 10 s.ace daju s leglo~, a pcele dodatno stresaju do predvi br?Ja. K~d nap!ednih gospodarstava za paketne pcele ~npremaJu okvire sa hranom, koji sadrze po 1,5 kg see SI!Upa k~ji su pe~le preradile i poklopile. Po podacima Ka dmskog 1 Tuapsmdskog uzgajalista pcela, utrosak hrane dana putovanja iznosi 128-135 g tijekom 24 sata na 1 kg Paketi pcela, koji se salju bez saca, opskrbljuju se konzervno c?m (hranilico~) volumena 1 litre, napunjenom gustim seC SI!UpOm (na 1 litru vode - 2 kg secera). Bocu ucvrscuju u go dijelu sanduka, gdje se obicno sakupljaju pcele, U donjem boce prave se dvije rupice promjera 0,8 mm, kroz koje peele 10 }si~avaj~ hranu. Utrosak hrane od strane pcela u p~ke saca iznosi oko 100-190 g za 24 sata na 1 kg pcela i OVlSlo~ ske temperature (u prohladno vrijeme utrosak hrane je man nacina transporta (sto se pcele manje uznemiravaju to je 11 hrane manji). 116

lous [e predlozio d~ se za kvalitetnu hr~l~cu kor~sti Bevolumena 1litre. NJu cvrsto zatvore plasticnim (umjet5taIderU<~)poklopcem u ~ojem se prave, dva ot\~ora p:o~jera 0,8 flO vl~va hranilica zapnma 1.350 g secernog ~Iru~a 1 oSlgura~.a r¢l. fa eela mase 1,2 kg (velicina paketa, pnhvacena.~ RUSIJl) i5h!aI1U dana. Za to vrijeme, paketn.e pcele ~ogu biti dostatij~komostom Hi zrakoplovom u sve krajeve z~~Je. Pakete pcela, "lJ~J1e.~vozu kamionom po losem putu,. sta:rlJaJu sa .otvoro~ na pO pr~ako bi sprijecili brizganje (~trcanJe~ sIrupa pr.l potresl~a. gore, . u vagonima i u zrakoplovima, slazu sa otvonma na dolje. Pakehse,

v. p.

E-8

osliednje su se ~rijeme .~~ prijenos pyaketa ~ez sac~ 'poceli U .Psnd primjenjivatI sanducici od sperploc~, u koje stavljaju hrau~rJesa secerno-mednim tijestom (1,2 kg) i litrenu bocu s vodom. pcela u takvim sa~duCiCima ~ma tu pr~dnost, sto pe:l~ u u{u mogu uzimati hr~U 1. vodu u bilo kom nJegovom polozaju, ~ lihe hrane i vode racunaJu se za 6 dana. Boca s vodom opskrbljena je poklopcem s otvorom, kroz koji provlace fitil~ od medicinske gaze: pcele kroz njega imaju ~?gucnos.~ uzim~nJ~ v.ode po potrebi. Sanducic za secemo-m~dno tIJesto: pnJ.: p~~J.enJ~, lz~utr.a pokrivaju tankim slojem parafina, kako bi sprijecili isusivanje tijesta u putu.

~t·~~os

Hrana za slanje matica. Za ishranu matica i pcela pratilja za ~jeme otpremanja, maticne kaveze opskrbljuju secerno-mednim tiJ.est?mili medom. Tijesto se koristi za otpremanje u blize predjele S~lCnihklimatskih uvjeta, a kaveze sa medom za dalje otpremanJeu predjele sa razlicitim klimat skim uvjetima.

niP~~Vi~r:t? ~r~premljeno secerno-medno. tijest? !le s~je se,.u p~tu kv /az1b ru isusiti. Najbolje se moze pripremiti na slijedeci nacin: SU~Itetan cvjetni med stavi se u posudu koja se stavi u drugu po~eu sa vodom i zagrijava do 50°C. Na plocu se ili posudu ~.sp~ se ~ ~ e prahu racunajuci 4 dijela praha na 1 dio meda. Za&:lJam Secer polako lijeva u prah, mijesa i mijesi kao obicno tijesto. lijepi~O-rnednu smjesu treba mijesiti sve dotle dok se ne prestane 1 za ruke. ~otovo se' . . bl· x 1 rvvrsil1 . cerno-medno tijesto treba imati jestavu v aznu u 1 ne smije se razilaziti na stolu; da bi se one dovelo do y

117



takvog stanja, dodaje se, ako je neophodno, prah ili med. G tijesto treba cuvati samo u zatvorenoj posudi da se ne isusi, Pri J?unjenju kaveza, odjeljak sa hranom pokriva se tankim 81 parafina. U tu se svrhu vreli parafin za nekoliko sekundi n odjeljak sa hranom. Hrana se odozgo prekriva listie em navos papira, u cijoj sredini se napravi otvor (promjera 10 mm), k pcele imale pristup hrani.

.

tih prepar~t.a: natrij nor.sulfat~azo~ ~ 19, sulfan~rol - 2g, penicllm - 900.000 jed., biomicin - 500.000 jed., ne.o~ ~t.11cifX1ld 400too jed. Nabrojani preparati pry? se ot?pe.u .manJoJ fl1ici~ -:le vode (38-40°C), a zatim se dodaju u secerru SIrup. j{oliClIl1 top . . tnfeni se ljekoviti sirup daje po 100-150 ml.~a ulicu pe~~a Pf1?re dana do p0tpun?g ozd!avljenja. 1z .gruJezda se, pnJe s s"a1
-i

v

Za otpre~u pe~la. na medu V. J. Burtov je predlozio ka k~d koga Je u. odJel~ku za hranu ~a~ravljano 7 udubljenja mJer~ 8 mm I dubine 16. Udubljenja se sa unutrasnjs 8 poknvaju tankim slojem parafina i napune medom (porno pete - kapaljk~). Med se odozgo prekriva tankim slojern v tako sto se vrehm voskom brzo prelije povrsina odjeljka sa hr u hranilici: I~lom ~e napravi otvor u sredini vostanog pokl s:,~kog odjeljka, ~n ~a~:,om se uredenju matica i pcele mogu rub medom razgnzaJucl vostane poklopce prema potrebi tro Za pojacauanje oprasioaike djelatnosti pcela koristi se 5 sirup sa mirisom koji imaju cvjetovi biljaka, na koje se zeli u riti let pcela (dresiranje pcela), Ova metoda osobito je efikas oprasivanje pomocu pcela sjemenske livadne djeteline, Cije tove pcele nerado posjecuju. Dresiranje pcela primjenjuju tak kod oprasivanja lucerne, lana, vinove loze, vrtnih i sums . goda. Za pripremanje mirisnog sirupa prethodno se napravi 5 sirup (na 1 litru vode - 1 kg secera) racunajuci 100 g serer drustvu. Navecer, u topli sirup stavljaju rascvjetale cvjetove. ture koja se treba oprasiti, oslobodene od zelenih dijelova (ca§ listica). Cvjetovi trebaju zauzimati priblizno 1/4 volume secernim sirup om. Ujutro, sirup poprimi miris cvjetova ... d.aje pcelama svakodnevno rano izjutra (do izleta peela) tlJ . citavog vremena cvjetanja kulture koja se oprasuje. Svakog se priprema svjezi mirisni sirup. Ljekovitu prihranu koriste za borbu s bolestima peel lijecenju zajednica oboljelih od europske ili americke ~ji1 . ma se 11itra sirup a (1 kg secera i 1 litre vode) kome se doda} 118

119


PRIHRANJIY ANJE PCELA BJELANCEVINAMA .U rnnogim su sl.ueajevima pcelinje zajednice u deficitu bje v~naste hrane - cvjetnom prahu. Na primjer, rano u proljece u di ees~o. nema rascvjetanog bilja ili biljke cvjetaju kada vr ske prihke ne dozvoljavaju pcelama izlijetanje iz kosnica i peludi u gnij.ez.du brz.o nestaj~. Osobito cesto nedostaje cvj praha u predjelima gdje su polja zauzeta poljoprivrednim ku] ma koje kasnije cvjetaju. . Ne.do~tatak p~ludi smanjuje odgajanje legla, usporava ra jednice I dovodi do ne punovrijednih (lakih) pcela. Peele po da cak izbacuju licinke iz kosnica. Kosnice je zbog sakupljanja peludi korisno odvoziti u gdje cvjetaju rane medonosne i peludonosne biljke (razne ive, sumsko grmlje, livadne medonose). Peele u proljece ne ~~eko od ~eelinja~~, pa zato vise praha donose pcele peel" CIJesu kosnice razdijeljene u grupe (po 20-30 zajednica u sv .Pokusaj~ da se u jednom produktu sjedine i ugljikohi bjelancevinasta hrana, za pcele nisu dali pozitivne rezulta kosnici ima dvije grupe pcela, koje se razlicito hrane: mlade niteljice, koje halapljivo i puno koriste pelud, i letacice, k h:ane sarno medom. Visak bjelancevinasrih i drugih tvari u. m ne odgovara normalnoj ishrani pcela letacica, a preko p~eb:panost hrane secerom ne udovoljava potrebama peela niteljica. Peele su evolucijski prilagodene ishrani sa dvije vrste ako zelimo pcele racionalno hraniti, onda im treba odvojeno ti dvije vrste hrane - ugljikohidrate (med, secer) i bjelancevi vitaminsku hranu.

PRIHRANJIV ANJE PCELA SMJESOM MEDA I PELVV smjesu kada u prirodi nemel

Pcelama daju medno-peludnu peludi, a u pcelinjem sacu konzervirane 120

peludi. U smjestl

.' d 50% peludi i 50% .meda, prije dava~ja peela.ma ~o~aje se sastoJI~a 1kg smjese - 0,2 litre) kojom se smJesa razrjeduje I pcele voda ( tlZimaju . 'e brzo J . z'asnjenja efikasnosti takvog prihranjivanja na UkraRadi. r~~usnoj stanici za p.eelarstvo obavi~ su p~kus kada su jiJlsk?Jp e zajednice od mladih pcela s plodrum maticama (svaka fo~r~ r= 1 kg pcela). Polovicu zajednica nisu prihranjivali zaJedfcsu neophodni cvjetni prah unosile s polja. Radi stimuli- p~e gla zajednice su prihranjivali sa 0,3 litre 60%-ne otopine r~Ja edn:vno, kada nije bilo unosa nektara s polja. Drugoj po~c~r~ zaJ'ednice, davali su, tih istih dana, podjednake kolicine loVICI 5 ' rnog sirupa I. d opuns kiI, u 0 dvoi vOJemm hr am'1'icama, po 60 e~edno-pelu~ne smjese ~a ~an. D.~ ne bi ~arusili jednakost ~ela u zajednicarna oduzimali su cijelo uzgoJeno leglo nakon njegovog poklapanja u stanicama i davali ga u druge zajedniee.

t

Pokusne zajedniee prvobitno uzetih pcela tijekom Citavog zivota prosjecno su othranile po zajednici 21-580 licinki i izgradile 550 g voska. Kontrolne zajednice za to vrijeme othranile su prosjecno 15.080 licinki i izgradile po 396 g voska .

l!

drugom pokusu izdvojili su dvije grupe po 10 zajedniea u svako):Zajednieama I grupe svakodnevno su davali medno-peludnu ~~su a pri odsustvu medenja - po 0,6 g secernog sirupa. Zau ~e II ~upe (kontrolne) nisu prihranjivali. Prebrojavanjem ~. ~me odnJegovanog legla pokazalo se, da su zajedniee 1. grupe lote no sa SV?jim odvojeima odnjegovale od 26. travnja do 28. kotrol~zau pros1eku 202.400 licinki i izgradile po 3,30 kg voska. Konvrije~ zaJedruee, koje nisu prihranjivane, odnjegovale su za isto e po 116.890 licinki i izgradile po 0,75 kg voska.

k

p~:~~rskom institutu su utvrdili, da se u tijelu pcela koje su Od.~osuJlVanesecernim sirup om nalazilo 34,5% bjelancevina (u kale Su ~\~Uhu tvar tijela, bez erijeva), a kod pcela iz zajednica l
I" d . dni koi ustanov Jeno Je a su zaJe ruee, oJe ~Vale e ~.edno-peludnu smjesu, izgradile vise maticnjaka i U nJihovoj blizini ravnomjemiju i postojaniju tempera121


raturu, nego kontrolne, kojima su davali sarno secerni sirup, Visoka efikasnost prihranjivanja medno-peludnom Sin' objasnjava se sa dva faktora: pri medno-peludnoj prihrani hraniteljice dobivaju sve tvari neophodne za odgajanje 1 lucenje voska (ugljikohidrati, bjelancevine, masti, mineraln vitamini); pored toga, one pri ovom iskoristavaju vise hrane kada pelud uzimaju iz stanica. ' Peele posjeduju vrlo razvijen instinkt brzog sakupljanja sv meda, koji se nalazi izvan stanica (razliven, koji curi iz izgnj saca itd.). Medno-peludna smjesa dovoljno je zelatinas kod pcela izazove takvu reakciju - teznju da je uzmu i sl stanice. Peele uzimajuci hranu, usisavaju u medni mjehur i kolicine peludi, koji se nalazi u medu. Ali pcele takvu hr mogu sloziti u stanice, kao i cist med. U mednom mjehuru se uvijek odvaja od nektara, pcele uvijek odvojeno skl med i pelud. Pelud, koji je pcela uzela s medno-peludnom som, moze se trositi sarno za njenu ishranu, a pojacana is bjelancevinastom hranom povecava proizvodnju mlijeci za ' nu licinki i izlucivanje voska. Dodavanje soli u medno-peludnu smjesu. Prvi je B. M. levski u Institutu za pcelarstvo pokusom dokazao da se efi medno-peludne smjese povecava, ako joj se doda kuhinjs (0,8-1 g na 1 kg smjese). Zajednicama formiranim tocno od kg mladih pcela, prva su dva tjedna davali istu hranu, i. 0 izlucile jednake kolicine voska. Zatim su jednoj zajednid davati medno-peludnu smjesu s dodatkom kuhinjske soli, a su ostavili na prijasnjoj hrani. Dodavanje soli odmah je po~ lucenje voska. Kroz 9 dana postupili su obratno: prvoj su zaJ pres tali davati posoljenu hranu, a drugoj su hranu solili- R toga je bio da je sada druga zajednica, koja je dobivala po hranu, davala vise voska. U prosjeku, dodavanje soli pov lucenje voska za 25 %. Na jednom pokusnom punktu Ukrajinske pokusne .st pcelarstvo organizirali su pokuse radi utvrdivanja uellll

~svim su zajednicama svakodnevno davali po 600 g rrJ3dihP secernog sirup a i po 40 g medno-peludne smjese. Zajed60%~!1°fgrupe u medno-pe~udn:r hranu dodavali su 0,5% ~oli. ~artiC3~a rna II grupe -1 %; zajednicama III grupe -1,5%, zajednicajed!1l~a grupe sol uopce nisu dodavali. Efikasnost medno-peludne J1l3. I naglo se povecala pri dodavanju hrani 1 % kuhinjske soli. 5~J~ernjern povecanju kolicine soli ucinkovitost hrane se sma~fua ~eele su nerado uzimale takvu smjesu.

t

davanje medno-peludne smjese. Medno-peludna smjesa . Ra~gled tijesta. Komadi ove smjese (po 0,5-0,8 kg) se spljoste un~blikU pogaee (debljine 2-3 cm), koju ponekada stavljaju Ueposredno na gornje letvice okvira, zauzetih pcelama. Ali u tom ~ slucajuodvojeni komadi smjese mogu otkinuti i padati u ulice napod kosnice, gdje ostaju neiskoristeni. Zato je pozeljno pogace odsmjeseobavijati gazom i stavljati na manje (20x30 em) komade zicanemreze. Peele u gazi progrizu otvore kroz koje uzimaju hranu.Smjesu na mrezi pcele uzimaju odozdo kroz otvore u mrezi i prilazejoj sa strane. U svim slucajevima, pogacu odozgo treba prekritilistom celofana ili masnog (navostenog) papira, kako bi eesprijecilobrzo isusivanje smjese. Povrh pogace se stavlja laneno platnoi utopliavajuci jastuk. dPelud,koji se cuva suh, zamijesi se sa medom do takvog stanja, a selepta od tijesta sarno malo splosti. d~gacu od 0,5-0,8 kg pcele jakih zajednica utrose za 6-8 upr~~ond~kon eega se ponovo daje smjesa sve do pojave peludi 1. Dru . isteu~ nacin razdavanja medno-peludne smjese je umazivanje Odrn.ah r~zn~ stanice saca u blizini legla ili u prazno sace, koje se torn.slu~~vlJau kosnicu pored zadnjeg okvira, koji sadrzi leglo. U ~eda, se~Jurned~o-peludna smjesa treba biti zitka, dodavanjem rn.azivaC~rnog.slrupaili vode. Zitku hranu pcele brze uzimaju. (~Pahtlo~~ sInJese u sace vrsi se sirokom metalnom lopaticom ~ogu s . tastu~ k~nstiti i specijalne hranilice, u koje se smjesa stavlja
HRANA IISHRANA


sirine tocno 25 rnrn i duzine 300-350 rnrn. U sredini se naprave udublj.enja (zljebovi) dimenzija 10x10 rnrn. Ako je tai zatv?~en sa o.bJestrana, dobiva se malo korito, koje se mo staviti u kosnicu na satonose. Peele iz takvog korita mogu u medno-peludnu smjesu, penjuci se iz dvaju susjednih ulica. Da bi smo odjednom dali vecu kolicinu smjese, 4-6 daseica ritima (zljebovima) sastavlja se zajedno (sa strana), pretho r~s~avljajuCiza 12 rnrn)e~n~ od druge. Beene daske moraju vismu 35-40 nun, da bi bile iznad dascica sa hranom. Ako ~oene das~ice polozimo dascicu ili staklo, koji prekrivaju lieu, onda iznad hrane ostaje slobodan prostor od 15-20 mm, je do:,?ljno rastojanje za lak prilaz pcela medno-peludnoj s H:amlie~ u kosnicu treba staviti tako, da njeni otvori budu uhcama izmedu okvira, a dascice s koritima leze na saton Ako se otvori hranilice ne podudaraju sa ulicama, onda s nilica stavlja poprijeko na okvire. NACIN DOBIVANJA PELUDI lskoristauanje peludi slozene u sacu. Pcelari za dobivanje di iskoristavaju odbaceno (u jesen i proljece) staro sace. Pri njem odabiru saca mogu se oduzeti svi okviri (sarno od vih zajedniea) koji sadrze puno peludi. Radi dobivanja manjih kolicina peludi, sat se tako izreze made (trake) da se svaka staniea pokaze prerezanom. Za rukama tresu komadi saca, da bi se pelud odvojila od stanic Izvucenu pelud treba odmah rastrljati (izmijesati) sa je kolicinom (po masi) meda i u zatvorenoj posudi euvati do rabe. U sadasnje vrijeme razraden je bolji nacin izvlacenja pel. saca. Neka pcelarska gospodarstva u pribaltickim repub organizirala su cak proizvodnju medno-peludne smjese daju. U tu su svrhu kosnice razmjestene u manjim grupa 20-30 zajedniea - na jednom mjestu, kako bi se peelaIlla unos peludi. U jeku dobrog unosa grudica peludi od ~tr la, pcelar obilazi grupe kosnica i oduzima od jakih zaJe 124

PCELA

~vise napunjenih peludi. Na njihovo mjesto stavljaju 1'Z saa ~ace i1i okvire sa satnim osnovama. Kako je pokus pokapraZ!lcele brzo obnove - nadoknade oduzeto sace, a prazno nazaa, Ppeludi. Pri povoljnim uvjetima, pelud oduzimaju 2-3 puta ptlfleani. Pokus je takoder pokazao, da oduzimanje od zajednica ~~e:ataza vrijerne sezone ne smanjuje produktivnost pcelinjaka u . asumeda. p(l11 I aduzetih satova s peludi izvrcaju rned i ostavljaju ih nekopcelinjaka, kako bi pcele " osusile" sace tj. sasirn ga aslobodile ad ostataka meda. Zatim sace s peludi prevoze va punktove za preradu. Prvo ih stavljaju u komore, kroz koje ~ropustaju~uh topao. zrak. Gru~ice ~e.p,eludi u ~omori. sasuse.i odvojead z~dova ~.ta~ca. K~~o bi dvobiliCIs.tegrUdlC~kons~e sn:oJ, nalikna obicnu vijalicu - trijer. Teze grudice peludi padaju blize vijalice,a laksi vostani zidovi stanica cdlijecu na dalje rastojanje. Dio smjese,koji se nije sasvim oslobodio vostanih cestica ponovo propustaju kroz stroj. Pelud mijesaju s medom u jednakim dijelovima,pazljivo mijesajuci do dobivanja kompaktne mase i stavljaju u staklenuambalazu, koju hermeticki zatvaraju poklopcem. Takvu medn.o-pe~~dnusrnjesu koriste ne sarno za prihranjivanje pcela, nego1 za lijecenje.

w:a sati u blizini

Stk~plj~~je peludi sa biljaka. Izvrseni su pokusi a sakupljanju ~~1 s.?il)aka ~oje ga daju u vecoj kolicini. Poseban interes predli§cvJa li)es~~ (ljesnjak). Ona cvjeta rano u proljece (prve pojave all;~lR~se1iJ.es~esakupljaju u vrijeme kada su one dovoljno zrele, U s njih JOsne otpada. Saku r Peratu~J~~ese re~e lijeske unose u toplu prostoriju u kojoj je tern2-3ern.~ S-zs-c 1 razastiru na sperplocu ili list novina u sloju od \1no rese ~ eCIse, prasnici pucaju, i pelud ispada. Dva puta dnePapir. eba prevrtati. Pelud, koji ispadne iz njih, sakuplja se na

:

bi~ga bil'kJ '. ~e kUku a sa kojom Je bio proveden pokus sakupljanja peludi ~~ke, s~uz. Za vrijeme toplog jutra bez vjetra, u kante ili vece )\J.tra rn.~~ase pel~? sa metlica k~kuruza. Jedan. radnik tijeZllanstvee sa~upl~ do 800 q pe~udl. Prerna podacima BjelorunO-lstrazlVaekog mstituta za pcelarstvo, pelud ku125

-HRANA I ISHRANA PCELA


kuruza sadrzi 14,2%bjelancevina, 2,3% masti i vrlo veliku ko vitamina C (4,1 mg%). Sakupljeni pelud treba prosijati kroz dva sita (prvo drugo - s okeima od 0,2 mm), poslije cega ga treba razastrti u 2-3 em na sperploci radi susenja pri temperaturi 20-32°C. Sakupljeni pelud, doveden do zracno-suhog stanja (od vode) moze se cuvati u staklenim teglama uz parafiniziranj klopaea kao i u polietilenskim vrecicama. Pokusima su pomocu peludi sakupljenog s kukuruza i lii provje~avali efikasnost iskoristavanja za odgajanje legla u proljece, Pokusi su vrseni tijekom tri godine na 30 zaje Kontrolne zajedniee dobivale su pogace od secera zamije sa medom. Pokusne su zajedniee dobivale pored secerno-m pogaca (po 2 kg) jos po 150 g peludi, zamijesanog u vidu m peludne smjese. U toku ranog proljetnog perioda pokusne niee othranile su znatno vise legla, nego kontrolne (tabela 25) Hrana Secemo-medne 0 ace Secerno-medne pogace + elud kukuruza Secemo-medne pogace + elud liieske Secerno-medne pogace + smjesa peludi, mliieka i ivsko kvasea

177,5

DOBIVANJE PELUDNIH GRUDICA Dobivanje peludi s biljaka ili peludi iz saca vrlo je tezak proces.Pelud se moze dobiti oduzimanjem njihovih grudiea na letu, pri povratku pcela u kosnicu. Sakupljanje grudiea peludi pokazalo se mogucim sarno poslije brizljivog promatranja ponasanja pcelakoje su primorane ulaziti u kosnicu kroz razlicite otvore u ploCi.,koja zatvara leto. Utvrdeno je da pcela male grudiee ~rono.sl(unosi) u kosnicu kroz okrugle otvore velicine koja je ov1olJnaza prolaz pcela. Krupne pak grudice, pcela gubi pri ~~o.azu kroz otvore, priblizne velicine 5x5 mm. Na toj su osVI predlozeni uredaji, koji su dobili naziv - hvataci peludi.

202,5

Tabela 25. Efikasnost koristenja peludi za odgajanje le (po podaeima 1.Rozentala, Rumunjska) Podaei iz tabele 25. ukazuju na veliku efikasnost peludi sakupljenog s kukuruza u odgajanju legla tijekom proljeca. S pojavom peludi s evjetova biljaka, razlika u korist zaj prihranjivanih peludi nesto se smanjila i iznosila je 12-25%' 126

~a ostalih zajedniea premasila je masu kontrolnih za5vib~Ja'za11,5-13%. . drllca Je 1 d je kukuruza po kemijskom sastavu blizak peludi vocnih pe usUIIlskogkestena, livadne djeteline i bagrema. vrsta, V Rutnunjskoj su takoder provodili pokuse rucnog sakupljanja 1 di s klena, ive, sirka, bora, suneokreta, tikava i drugih biljaka. pe ;:Ujskeanalize sakupljene peludi su pokazale da je pelud ive Kebito bogata bjelancevinama (40,8%), tikve (35,0%), suneokre5 0 °(274%). Pelud klena sadrzi 18,5% bjelancevina, bora 13,5%. goda~anje takve peludi umjetnoj bjelancevinastoj hrani znatno povec~vauzimanje smjese od strane pcela i efikasnost prihranjivanp.

o~~~Ci p~ludi, koje su izradili suradnici Pcelarskog instituta, tojese cavaJu da se oduzme 40-50% grudiea koje pcele unose. Sasiice de~~.resetke koja skida grudiee, a koja se moze izraditi od duzine3Jlne 0,3.mm. U tu se svrhu, u dascici od mekog drveta vOra( 5 em, sirine 4 em i debljine tocno 0,5 em izrezu dva otda~ic~roreza) duzine 13 em i sirine 2,2 em. Na sva se cetiri ruba Pa Seno~~prave markeri (obiljeze se) za zicu na rastojanju 4,8 mm ~~Otac/~em naprave za nju plitki urezi-zljebovi. Zatim se zicom ~bo"e Je a dasciea i pazljivo zategne. Na jednom rubu dascice, ()da lrave ~ose radi prijelaza zice iz jednog reda u sljedeci, ese, s jedne strane otvora, zice nalaziti suprotne otvoru 127



druge strane dascice. Zatirn se na isti nacin zatezu poprecn kojirna se preplicu uzduzne zice. Peele bez poteskoca prelaze kroz otvore takve resetks, provuce glavu i grudi u otvor prve resetke, pcele na svom nailazi na drugu resetku, za koju se hvataju prednjim no i provlace tijelo naprijed. Obje zadnje nozice pritom se pri uz trbuh, a grudice peludi spadnu (otkinu se). Bez druge r vecina peel a provlaci prvo jednu a zatim drugu grudicu i s prelazi u kosnicu, Izgled hvataca peludi prikazan je na slici 15. On se sastoji . je bocne dascice, ladice za pelud, pokrivene mrezom, rese skidanje peludi i poklopca. Na bocnim stranama skupljaca nalaze se dva otvora: veci - dolje (6x4 em) - za namjestanjs (2), u koju padaju grudice, i rnanji - gore (2x4 cm) - za rese skidanje peludi (1). Ladicu hvataca peludi duzine 30 em i vi ern odozgo zatvara zicana mreza (3), po kojoj pcele prilaze (4) svoje kosnice. 4

Pcela, koja dolijece u kosnicu, spusta se na poletaljku (8), po

dolazi na metalnu zicu (3), koja prekriva ladicu za pelud. pcela prolazi kroz duplu resetku za skidanje peludi (1) i do na okvire gnijezda. Pcela, koja izlazi iz kosnice po podu, nailazi na resetku. se desno ili lijevo, ide prema donjem dijelu resetke i stize vora na bocnoj strani (7), kroz koji izlazi van. Pcela, koja gornjoj strani zida kosnice, dospijeva u kanal (6) sirine 8-1~ koji postoji izmedu zida kosnice i poklopca hvataca p~lu ma tomu, hvatac peludi omogucuje pcelama da izadu iz k mimo resetke. Hvatac peludi se okaci na prednju stranu kosnice. .tak'~e zatvara citavo leto kosnice. Resetku za skidanje pelud~ ~~e pljanja uklanjaju, kako bi se pcele tijekorn 2-3 dana pnv{

kroz hvatac peludi. Zatim, u jutarnjim satirna, kada pee e. kosnicu vecu kolicinu grudica, resetku za skidanje pelud~ ju kroz bocni otvor. Peele, navikavsi se letjeti kroz hvat~ ulaze u njega i prolaze kroz resetku, skoro se ne zadrZavaJ 128

3

2

. Sl.v15. Shema konstrukcije hvataca peludi: l-sanduiic s grudicama

IZv~~ennaprijed; Il-huaiai: peludi u poprecnom presjeku; III-jednostavan ~~~le~n)hvatac peZudi koji se stavZja na Zeto; l-resetka za skidanje peZudi; doad.l.eaza sak~pZjanje grudica (gra-nule); 3-mreia, kroz koju grudica pr~lJev.au ladicu; 4-Zeto koinice; 5-nadstresnica (zastitnik) hoataia; 6stra~Zlzrneau zida koinice i nadsiresnica hoataia; 7-otvori na bocnim uma; 8-poletaljka; 9-cjevcice za izlaz pcela iz koinice OpiSanih krupne v~tae peludi omogucuje da se od pcela nakupe ne sarno Se .ogr~;~lCe, nego i grudice srednje velicine. Medutim, moguce ~ Prolask1 ~mo na skupljanje krupnih grudica, koje pcela gubi Pravljen'u roz resetku sa okruglim otvorirna promjera 5 rnrn, 1In u ploeama od plasticne mase. .a sUci15 ~trani predstavljen je hvatac peludi, kod koga je na predCapro~.a, na razini pola kosnice, postavljeno 10 metalnih Jera 8-10 rnm koje za 20 rnrn (9) izlaze iz zida hvataca

;.J

129

HRANA IISHRANA

PCELA


peludi. (Cjevaste hvatace peludi predlaze S. A. Strojkov.) cjevcice sluze za izlazak pcela iz kosnice, mimo resetke. U praksi krupnih pceliniaka, koji isporucuju pelud za pro nasli su primjenu takozvani podni (unutarnji) hvataCi pel Peele kod takvih hvataca peludi slobodno zalaze u kosnicu leto na dnu kosnice, ali da bi dospjele na sace gnijezda, one 111 proci kroz jedan od otvore resetke hvataca, postavljene vOdor~ (slika 16). 51. 16. Podni hvatac peludi:

I-reietka kaja skida grudice sa noiica pcela; 2-Zadica; 3Zeta; 4-cjevCice za iziaz pcela iz kosnice

peludi grudica. U nektara, premjes

Grudice peludi se dobivaju u toku 1-2 proljetna mjeseca,. cvjetaju peludonosne biljke i pcele oduzimanje dijela pe!u, nadoknade unosom svjezih grudica. Za vrijeme lijepih, t od jakih je zajednica moguce dobiti 100-200 g grudica na ~ toku sezone - 2-3 kg grudica bez pogorsanja ishrane leg1a 1 meda. Praksa je pokazala da cesto ukljucenje i iskljucenje resetl
Cttvanje peludi (grudica). Grudica p~ludi. je lako pokvarljiv roiZvod, p~ ga tr~~a svakodr:-evno oduzlI~~ti lZ kosnica. Grudice Illogu pnpre~ti za cuvanje na dv~ nac~na. Po prvom nacinu aktlpljene grudlce odmah treba pomijesati sa medom u omjeru: ~a 1kg zrelog me?a - 1kg svjeze sakupljenih grudica. Smjesa se rnijesido doblv~nJa kompaktne mase i slaze u drvene bacve ili staklenke. Povrsinu slozene mase treba zaliti slojem gustog meda illhermeticki zatvoriti.

;e

Moguce je grudice izmijesati peludi).

Hvatac peludi opskrbljen je pregradnom klapnom; pri nj podizanju pcele ulaze u kosnicu mimoilazeci resetku, pri nj spustanju pcele mogu dospjeti u kosnicu sarno kroz resetku danje peludi. Klapnu treba spustiti i pustiti pcele kroz hvatac danima i satima kada pcele donose puno peludnih 10 vrijeme, a takoder za vrijeme znacajnijeg unosa peludi treba iskljuciti, sto se postize odgovarajucim pregradne klapne.

~ati~e mogu slobodno izaci iz kosnice, ali ne mogu u .rrtl'i kr0z uklJue~nu. resetku za skidanje peludi u hvatacu. Zato !1Jtltl\dnica izdvojenih za odgajanje trutova ili sa neoplodenim ad ~aJarna,ne treba sakupljati peludne grudice. Pri prijevozu pcela ,.,.,atlC b ki .. ' 0sece hvataee tre a s muti 1ponovo objesiti na novom mjestu.

sa secerom u prahu

(2 kg na 1kg

Na.d~ugi na~in, grudice se cuvaju u osusenom stanju. Pritom sesVJez~grudice razastru na sperploce u sloju 1,5-2 em i stave na suho mjesto sa prop~hom :po~ nadstresnicu, obvezno zasjenjeno ~~~~as~cu). Crudice periodicno treba promijesati, dok sadrzaj diti u njima ne. dosegne 12-13%. Gotovost peludi moze se odre~pe°r~ko.: grudlce se iz. sake sipaju s visine 20-25 cm pomalo na ZVu~ cu, a~o pelud :pn tomu bude odavao zvonak, kao metalni goto' a grudlce peludi se tesko drobe pod prstima onda je pelud GruJic~a Cuvanje. Boja se tako osusenih grudica' dobro sacuva. zatvore ~ovede~e do zracnog stanja, treba cuvati u hermeticki V?lurne~~Jfosudl. Najb.?lje ih je. uI?akirati u polietilenske vrece llJ~rn.GrUdi~ 5, 10 k~, Cl]1.se .kraJevl zatv~raju vrucim zavarivaIlIIbezjakih e ~~ba cuvati pn te~J?eratun O-.I~oC u s~hoj prostoOQ bO!esnih~~nsa ..PrOI~1Tzav.~nJejako ~manJuJe kvalitetu peludi. ~ aJedruca pcela ruJe dozvoljeno sakupljati grudice. I

ktivogucnost db"

. ,. . ~ u njego 0 .lvanJa pelU?1 u vecim kohcmama otvara perspevo ~~ istrazi~ l~~onStavanJ.a kao .no~og proizvoda pcelarstva. ~lne.1 pelu:n]lmc:. Botaruckog. mS~ltut~ Akademije znanosti ()\1ISei 1" k sa~rzl puno razruh vitamina, od cega u velikoj Je ovita svojstva meda. v'

131

HRANA IISHRANA

PCELA

..Pelu? i njego:,. vodeni e~~trakt uSI:j~sno se pr~mjenju' lijecenju en~efahhsa, prosta~Itisa, hepatitisa, bronhitisa i skI Sada, .kada Je ~azra.den na~m masovnog dobivanja pelUdi, lem Z:Jeg~)Vo~ Isko~Istava~Ja kak? u pcelarstvu, tako i u pre ben~} (vitaminskoj, slasticarskoj) industriji moze biti u ci' razrijesen.

TVARI KOJE DOPUNJUJU I ZAMJENJUJU PELUD ~eelari su vec ~d.av~o zapa~ili da pri odsustvu peludi up' pce~e,r~d~.skuplpJU 1 u kosnicu unose (u obliku grudica) br posJe~uJuci ml~n.ove, Stagl~e~e i skladista. Vidjevsi to, peel poceli na pcelinjaku stavljati brasno zasticeno od kise. Da pcelama b.~asna d~je negativne rezultate, jer one ne usvajaju gove hranjive tvan. Cinjenica da"peele sak~plj~ju b~~sn~, postavljeno na peer . o?JasnJava se !?r~skom instinkta . Pn nedostatku peludi u di, p'eele sakupljaju ne sarno brasno, nego i druge sasvim neko tvan, kao na primjer, usitnjenu ciglu, ugljenu prasinu, cad it Radi relativne ocjene hranjive vrijednosti raznih tvari . for~rane zajednice od mladih pcela, koje su smjestene u stez:'-l~e.Peel~ma su davali hranu kako bi ispitivali i utvr koheu:m odnjegovanog legla (tabela 26), izgradnju saca. s pcela 1 uvecanje bjelancevina u njihovom tijelu.

HRANA IISHRANA

walla ~

~vasac ~Jllasno mlijeko ~Suho vr hnilJe ~

JaJa Tutanjak (jajeta) Bjelanjak (jajeta) Razeno brasno

...-

PCELA

Kolicina licinki odnjegovanih za jedan dan 175

84 37 30 16 17 2 0

Tabela 26. Kolicina odnjegovanih licinki u ovisnosti od hrane koja je iskoristavana (po podacima M. Hajdaka) Izdobivenih je podataka zakljuceno, da suhi kvasac moze zamijenitipelud za 50%, mlijeko - za 20% itd. Pelud je u svim pokusima daleko nadmasila sve ostale vrste hranekoje su ispitivane. ~ provedenim pokusima prihranjivali su ispitivanom hranom sa ~ero~. Ipak, moguce je pretpostaviti, da su pcelama pri prihra~lViUlJU br~sno~ nedostaj~li vit~~, kojih ima ~ izobilj~ u pelusa'U.UkraJInskoJpokusnoj stanici za pcelarstvo izvrsen Je pokus prihranjivanjem pcela brasnom s razlicitom primjesom peludi. sV~~a1adihpcela istog ~zrasta formira.li su 19 zaj~d~ca po. 0,5 kg bijelo' ce~amasu davah 50%-tnu otopmu secera 1 sitno mljeveno Pokupserucno brasno, pomijesano u razlicitim omjerima s peludi. POlja S su vrsili u jesen, kada su pcele u kosnicu mogle unositi s sarno vrlo male kolicine peludi (tabela 27).

132

133



Grupa Nisu rihraniivali Prihranjivali sarno secernim siru om Prihranjivali secernim siruporn s primjesom psenicnog brasna (1 dio), s medom

Izluceno voska, g

2,9 38,0 62,3

791

80,2

680

(2 dijela)

Prihranjivali secernim siruporn s primjesom psenicnog brasna, ali psenicnom brasnu dodavali 50% eludi Prihranjivali secernim sirup om i smjesom meda i eludi

Peelerado uzimaju sojino bras no, koje sadrzi sitna skrobna zrnca.Proizvod~g~.tv?rnice, gdje sojina zrna usitnjavaju, prze (peku) ipresanjemlZ njih izvlace ulje.

104,8

899

. Tabe~a 27. Prihranjivanje pcela smjesom psenicnog br 1 peludi ~ril~ranjiva~je pcela psenicnim brasnom pri istovremenoIll p1Jal:Ju:pe1ud1.znaeajno je povecalo lucenje voska. Nedos~ tamma 1drugih tvan u brasnu kompenzira se njihovim ob peludi. Ponovlje~ pokus sa prihranjivanjem pcela isprZenim P brasnom zajedno s pe1udi, izvrsenim u Institut za peelars kazao je povecanje bjelancevina u tijelu pcela i kolicinu vanih licinki. .peele rad? uzir~.aj.u preprzeno psenicno i zobeno .br~~ CIstO,tako 1u smJes1 sa medom. Objasnjavanje te pOJav 134

si jodiranja skro?a sto je dovelo do razgradnje skrobnih stl ro;ul
Radi boljeg iskoristavanja obezmascenog sojinog brasna ad strane pcela, brasno mijesaju sa peludi (grudicama), dobivenom pomocu hvatae~ pe~udi (na 75% brasna - 25% peludi). Smjesu p~ve sa secernim SIrUpam do gustoce tijesta i u obliku pogaca daiu pcelama. ~od primjene pamucnog brasna za ishranu pcela, njega takoder ~~aJu S peludi ..N~ 70% brasna dodaje se 30% pe1udi. Mjesavinu siru om stanJ~ slpaJu u prazne stanice saca i zalijevaju secernim zal~m (na ~.ht. vode - 1 kg secera), Zatim sace ostavljaju 24 sata, oblik~e s: vnjeme .b~asno ovlazi secernim sirup am, i u takvom sacepostavlJaJu u kosnice,

ZnaC"d

obeZll1~s~ brasno u cistom obliku ne maze zamijeniti pelud. Ali

dopr~no.bra~no soje u smjesi s peludi, pcele mogu koristiti i OSlbolJem odgajanju licinki i lucenju voska. Stavljan· Pri Jebrasna ~a pc.e1·mJa . k u u pro 1·jetnom penodu . Pri Od sUsty korisno je tra~enjuUP~lU~l.u p~lrodi. avo umanjuje gubitke pcela u polju Ostatka ppe U~ll daje mogucnost djelomicnog kompenziranja l u kosnici. e ud]

otlo

v

135



M. Hajdak, kao rezultat svojih tridesetogodisnjih istrazi dosao je do zakljucka da najbolje rezultate daje hrana slj sastava: tri dijela obezmascenog sojinog brasna, jedan dio 0 mlijeka (mlijeka u prahu) i jedan dio suhog pivskog ili pe kvasea. Sve to se brizljivo izmijesa i samelje. Aka koliemu dobivenog pri ishrani peludom uzmemo za 100%, onda, pri' ni ovom smjesom, pcele odnjeguju 65 % legla. Aka pak od~ iskoristavamo nabrojane komponente za ishranu pcela, on no brasno daje 76,6% legla, kvasae - 67,3, mlijeko u prahu , ad kolicine legla, koja je dobivena primjenom smjese ovm Pokusi a duzini zivota pcela u vocnjaku su pokazali, da ishrani peludi pcele zivjele 47,4 dana, kvaseem ili sojinim br - 38,0, a cistim secerom - 22,S dana. Pelud, sakupljen s biljaka (osusene i samljevene gru . takoder umjetna bjelancevinasta smjesa kako u cistom 0 taka i u mjesavini sa suhim peludom, mogu se davati peel van kosnice. Smjesa se sipa u hranilieu - plosnatu kutiju sa ad lesonita i straniea visine 4-6 em. Takve se hraniliee stavlj 10-12 m ad pcelinjaka, na suncanom i ad vjetra zasticenom Na velikim pcelinjacima namjestaju nekoliko hraniliea u pravcima ad pcelinjaka i zasticuju ih ad kise nadstresnic dno sanducica-hranilice stavljaju kamencice i1i komad~ taka da ani malo vire iz sloja nasutog praha; pcele ce sli] njih, i to im olaksava formiranje grudiee. Sloj ne tre deblji ad 15 mm. Da bi se pcele brze privukle hr pored njih ili na njihova mjesto dan ranije stavljaju sace kim secernim sirup am i1imedom. Peele uzimaju pelud i njegove nadomjeske i skladi~te Usa legla, sto je vrlo vazno za ishranu mladih pcela, kOJ~hral'! Peele s pojavom peludi u prirodi prestaju posjeCivab hr Da bi pcele bolje uzimale na nju. Smjesu u tu svrhu blizini legla. Oslobadajuci vaju na miris i okus hrane

·esa u rano proljece, ~ada se jako osjeca ned.?statak peludi (ljiVa s~~ama i u prirodi. Smjesa hrane u sastavu kOJ1se preporuca iu\<~~nI otoVOsve tvari, koje su potrebne za odgajanje legla. Mlisadrz1 grahu pruza pun obrok tvari neophodnih za razvoj licinki, je\
2.480

7.120

870

1.340

7.540

hranjivu smjesu, njih j~mogu~~ lopatieom treba ubaC1~lu.~tan~ te stanice, pcele-hramtelJlce ~ i tada je iznad okvira rado uz

Na smjesi hrane koju je predlozio M. Hajdak, 'pe~le~: glo cak i pri potpunom odsustvu peludi. OSObltOJe 136

137


grupi zajednica nisu davali dopunsku bjelaneevinastu on~ su .se opsk~bljival~ sa~o zalihama proslogodisns, pe gnijezdirna kao 1 peludi kOJ1su pcele unosile u danima izli' dr~g.oJ grupi zajed~ca dopunski je dana bjelaneevinasta k.oJaJe u suhom stanju SIpana u stanice sac a i zalijevana see s~rupo:n '. U ovom pokusu, zajednice koje su dobivale dop b~elancev~~stu hranu ~ sacu, za 35 dana odnjegovale su Za VIse legla 1 imale na kraju pokusa za 400 g vise pcela.

PCELINJA HRANA ZIMI

!

. Mjesavinu od soje, mlijeka i kvasca, pcele nesumnjivo prih 1 dobro iskoristavaju, ali je rado koriste sarno ako nerna Kako bi pcelama bjelaneevinasta hrana po okusu bila priv treba joj dodati 15-20% peludi.

SPEC1FICNOST1 1SHRANE PCELA Z1M1

.

insekata provodi zimu u stanju zimskog sna i ne up ora-

y~C1JlaanU. Peele pak u ~ok~ vc.ijelezime. uporab~juju med, ~a blJt1Je ~ga proizvode toplmu 1 zrve u relativno aktivnom stanju.

raetJ11

e 5 nastupanjem hladnoce skupljaju u zbijeno klupko, Peele;rilagodeno ekonomicnom trosenju topline. Peele, koje dob~ ze unutar klupka, vise su aktivne, nisu sabijena, mogu se se ~·:Stati na sacu. Pe:le pak na ~erifer~j~klupk.a formiraju "kopr~ Jupka, zbijene u cvrstom sloju, pntisnute jedna uz drugu, ~ k se dio pcela razmjesta u prazne stanice saca: uloga "kore" je dOodrZavatoplinu, da smanji njene gubitke kroz povrsinu klup~a.Za takvu strukturu klupka pri spokoj~om ~imovanju neophodanje minimal an utrosak hrane na zagriJavanJe.

Pcelinjeklupko se uvijek skuplja na odredenom mjestu gnijezda,postupno se koncentrirajuCi vec tijekom jeseni. Peele gornjimdijelom klupka neposredno dodiruju zalihe meda u sacu, sto osigurava normalnu ishranu pcela u hladnim uvjetima. Ovisno0 utrosku meda, klupko se pomjera u okomitom smjeru . . Pcel~ se iz klupka hrane medom i uzimaju ga iz stanica bez ikakvihprethodnih priprema (razrjedivanja). Razlika u sadrzaju ijodeku~oklopljenom medu i u nepoklopljenim stanicama unutar ~~ a je neznatna, kao i razlika u koncentraciji meda u stanicaraz~u n:ednim mjehurima vecine pcela. Peele unutar klupka ne ne~e~uJUmed prije njegove uporabe, kako su to ranije smatrali pcelari. lshr

~ njih'a. pcela koje sacinjavaju vanjski sloj klupka, ostvaruje ~ nep~VlInpremjestanjem u topliji sloj klupka. Neki istraziva?aranj~r~,dnosu promatrali pcele koje su s povrsine klupka ~eCi e u njegovu dubinu. Peele vanjskog sloja klupka, ~ Stup s: u Uvjetima niske temperature, odlikuju se smanjePtv ti'lnol1J.:lh razmjene tvari, pa se zato u mirnom klupku one OJ POl~J~t.ko.premjeStaju. Pcelinja zajednica srednje jaCine. u VIClZIme utrosi 20-25 g meda na dan. U ovom peno138

139


du proizvede 3,5-4,4 kcal (14,64-18,41 kJ) topline za jedan s~ kraja veljace, kada se u zajednici pojavljuje leglo, utrosak hr~ se. pri~lizn? dvostr~ko u~e~a. Uk~p~ ~rosak !-ll~da pe~liniiIt zajednica tijekom zrme OVlSl 0 duzini zlmovanJa 1 0 uVJet~ u kojima pcele zimuju. Peele na sjeveru utrose 8-10 kg meda, na jugu 6-8 kg po zajednici. U zimovnicima (na sjeveru) zajeq. nice potrose nesto manje hrane, nego one vani. Utrosak meda nakon prvog proCisnog leta naglo poraste zbog neophodnostj odrzavanja visoke temperature u gnijezdu radi odgajanja legIa.


p;cljev se ko~ pcela pri ishr~ni kvali~etn~m m~dom moze pojavi.saJ!lOu slucaju ako su ga pnnudene jesti previse (kod uznemirat1anja zbog miseva, zbog gubitka matice, pri zimovanju u uvjetima vrlo visoke ~emperature, u pretjerano suhoj ili vlaznoj prostoriji). ~rinormalrum. pak ~vjetima sadrzaj izmeta do proljeca ne doseze iseod 36 mg? I?rolJeva kod pcela nema. Za zimovanje pcela naj~pasnijesu pnmJese medljikovca u njihovoj hrani. U zadnjem crijevu uvijek se nalazi ferment katalaza, koji je ve-

zan za izmet napunjenog crijeva. Utvrdeno je, da aktivnost kataUtrosak meda zimi takoder ovisi od snage zajednice. Utrosak hrane s povecanjem snage u cjelini povecava, ali se smanjuje, se racuna na 1kg pcela.

lazezimi ovisi od pasmine pcela: kod srednje-ruskih pcela je 24,729,3jed., a kod sivih kavkaskih, planinskih - 18,0-20,9 jed. Dakle, peele,pripremljene za dugo zimovanje imaju i visoku aktivnost katalaze.Pokusavajuci naci razlike u sadrzaju katalaze kod dobro Zalihe meda pripremaju se ne sarno za zimovanje, nego i a i lose zimujucih zajednica pcela jedne te iste pasmine, nisu dali pozitivnerezultate. zivot pcela u toku jeseni kao i proljeca do pojave znatnijeg nosa nektara. Za sve to vrijeme u centralnim i sjevernim oblastima treba osigurati 25-30 kg meda, a u juznim 5-8 kg manje. Peele se u zimskim uvjetima mogu hraniti sarno tekucim med?m:one ugibaju ~ko se u sta~cama nalazi potpuno kristaliziraPeele se tijekom citave zime hrane medom, ne izlucujuci iz ill med. Zato za zimu u kosnicama ne treba ostavljati med koji On se koncentrira u njihovom zadnjem crijevu, koje se do prolj~ se karakterizira povecanom sklonoscu ka kristalizaciji. U takve volumenski jako uveca. Ekskrementna (izmetna) mas a dol~ medovespada med od gorusice, uljane repice i drugih krizatica. zadnje crijevo u razrijedenom stanju, ali se ona u njemu zgusnJava. Vodu i u njoj topive tvari usisavaju rektalne zlijezde. Donedavno se smatralo da je pcelama zimi neophodan sarno m~d(~ec~r).Medutim, sada je razjasnjeno da pcele, lisene zaliha beudi, zimuju losije, a u proljece oslabe. Pelud je pcelama potreU normalnim uvjetima, pri zimovanju u prostoriji, mas a z~. crijeva pcele s izmetom u prosincu iznosi oko 18 mg, ~ SIJ k~~ano u I?~~lj~ceradi obnove bjelancevina, masti i drugih tvari, - 20, u veljaci -24, u ozujku - 32, u travnju, pred proljetru pr no] nema ~hih Je vrlo malo u medu, ali koje su im neophodne za let - najvise - 34-36 mg. Peele u ovom mjesecu izlijecu i osloba pe[~a1nuZIV~tn~a~~iv~ost. Peele ad kraja ~elja~e upotrebljavaju se izmeta. Pcela moze izdrzati do 40 mg izmeta (skoro polo of s\lih ~a od.gaJ~nJelicinki, zbog eega treba brinuti da u gnijezdima zaJedruca rma peludi. mase tijela). Pri daljnjem povecanju kolicine izmeta, a~o ne tne se izletjeti, pcele su uznemirene, odvajaju se od klupka 1 pra~ po zidovima kosnice, po sacu, i poletaljci u blizini let~. KO~ ~ se javlja proljev, mnoge ugibaju, zajednica slabi i moze ca MED MEDLJIKOV AC uginuti. c()~~1%ko,:,a~ se ~ij.et~onal~zi u.Cistom obliku. Najcesce se u veU juznim oblastima zemlje, gdje pcele zimuju vani i ka~a ~ .~ed anJoJ kolicini dodaje cvjetnom medu u kosnici. Primjepli mogu izlijetati, kvaliteta meda nema toliko vazan ZIl. ~~Jecu~:edlJ1ko:,ca ~ proljece i tijek~m lje.ta, kada pcele cesto uspjesno zimovanje; one u tijeku zime mogu nekoliko puta iftO\lOtn flobadaJu se izmeta ne nanosi zamjetne stete pcelama i na procisni izlet. eglu. Takoder, medljika ne nanosi stete zajednicama u v

140

141

HRANA IISHRANA

PCELA

juznim oblastima zemlje, gdje pcele usred zime mogu, ka pli, iz~ijetati. ~i u uvjetima dug~ .~iI?a ~ centralnim i sje\7 oblas~lma ze~Je,. kada p~ele ne lzliJ~cu..tijekom 5.-6 mjeseci i medljikovac izazrva proljev pa cak 1 njihovo uginuce u ve broju. Pcelinje zajednice, koje zimuju na medu medljikovcu, \7 sredinom zime poCinju uznemirivati, bruje; pojedine peele' na leto (obicno gornje) i u blizini njega izbacuju izmet, dio ispada iz leta i ugiba. U blizini leta, na prednjem zidu ko vidljive su mrlje od tekuceg izmeta tamno-smede boje. Proljev kod pcela, koje zimuju na medljikovcu, pojavljuje se jed prepunjenja zadnjeg crijeva vodenastim izmetom. Nepos uzrok proljeva pcela treba traziti ne u sadrzaju bilo kakvih probavljivih tvari, nego u utjecaju kemijskih spojeva koji r funkciju usisavanja vode u njihovom zadnjem crijevu. Tako, V. A. Temnov smatra da na pcele pogubno djeluje pov sadrzaj mineralnih soli u medu medljikovcu. Ukupni sa mineralnih tvari u prirodnom medu krece se od 0,04 do 0 au medljikovim medovima od 0,20 do 0,62%. Narocito je primjesa soli alkalnih metala, kojih bude mnogo u medljik medu. Moze se smatrati, da visak mineralnih tvari medljikovog . narusava djelatnost fermenta katalaze, uslijed cega se remeti ces koncentracije i konzervacije ekskremenata u zadnjem . zadrzava se, a zatim i prekida usisavanje vode i zg~snJa. izmeta. Ovo dovodi do prepunjavanja zadnjeg crijeva. 1 pro Stvarno, pri ishrani pcela medljikovim medom aktivnost ka u zadnjem crijevu pcela naglo opada. Sto se tice povisenog sadrzaja dekstrina u medljikOv~~ pcele ovu tvar zimi dobro apsorbiraju. Dekstrini kOF se razlozili u srednjem crijevu, u toku zime se skoro potpuno r i apsorbiraju u zadnjem crijevu pcele.


·rnskih mjeseci, oni truju stanice rektalnih zlijezda zadtijei'ort:t. z~ai spreeavaju funkciju usisavanja vode. Neki istrazivaci (ljeg cr;~i1i da zaprav? trovanje pcela produktima raspadanja i stltl~Glvniuzrok proljeva. este g I 5 ·i da se nadu nacini da se medljikov med ucini neskodljipol<~GlJdali pozitivne rezultate. Zato medljikov med u kosnicama dr]1J1lS~uzetiu toku jeseni i zamijeniti ga kvalitetnim cvjetnim trebdGl ~ ili secerom. lJle a

5 mskim podrucjima, gdje pcele tijekom jeseni cesto unose Vdl~ku,treba oduzeti iz kosnica sace sa poklopljenim cvjet~e ~edom za vrijeme glavne pase i cuvati ga do jeseni. avo se ru~ zatim stavlja u kosnice za zimu, oduzimajuci sace sa medom :~dljike.Sace ~~zamjenjuje kada je potpuno iskljucena mogucnost unosenjamsdljike od strane pcela. ODREDIV ANJE PODOBNOSTI MEDA MEDLJKOVCA ZA ZIMOV ANJE PCELA Odreditipodobnost meda za zimovanje pcela moguce je na jedanod slijedecih nacina. Vapnena reakcija. Prvo se pripremi vapnena voda. Staklenku u ~.svrhutreba napuniti do polovice obicnim gasenim vapnom i nati d~vrha destiliranom vodom ili kisnicom: brizljivo se izmijesa i :~~~ da se talozi. U gornjem se dijelu staklenke formira prozirna UCIna, koju pazljivo treba odliti; ovo ce i biti vapnena voda. is~di provjere meda na medljiku, u epruvetu se stavi priblizno Se pvolumen meda koliko je dodano destilirane vode i dobro

\'ilnoromucka.Zatim se doda isto toliko (koliko je bilo ispiti\1renj~ meda) vapnene vode, dobro se promucka i zagrijava do It\edljikMedlJikov med pri tomu daje pamucasti talog. Sto je vise 1\0 \J.Zi e u .medu, tim vise bude taloga. Za kontrolu se istodobl< ma lSto takva reakcija sa kvalitetnim cvjetnim medom. ~Pitit

Med medljkovac pored povecanog sadrzaja mineralni~So~. produkte raspadanja bjelancevina lisnih usi. NagonulaV 142

ttsl1a

reakcija. U epruvetu se nalije jedan dio meda, jedan

143



dio destilirane vode, promucka i doda 8-10 dijelova 96% alkohola. Kod postojanja medljike u tekucini se formira talo zatim pada na dno. Neophodno je navesti da med od helj alkoholom formira isto tako mulj i talog kao i med medljikoe zbog toga za med od heljde ne treba koristiti alkoholnu rea

KoriStenje pokretnog

laboratorija

IV

Pcelarskog instituta.

metoda omogucuje da se utvrdi ne sarno medljika u medu, i da se pokaze, da li je med potpuno neprikladan za peels tii zime ili moze biti ostavljen, ako je primjesa medljike nez Pokretni laboratorij lako moze napraviti sam pcelar (slika 17) 2a ovo je neophodna sljedeca oprema i reaktivi: salica (poreul ili staklena) volumena 15-20 em", bocica (15 erne) za vodu to . olovo-aeetata, bocica (15 m-) za kristalizirano olovni aeetat, 2 (svaka volumena 100 cm-) za destiliranu vodu, staklena ep sa menzurom promjera 10-12 mm, duzine 110-115 mm za dardno-sablonsku otopinu (epruvetu dobro zatvoriti plu cepom i zaliti voskom), 2 epruvete za dogadanje (vrsenje) re odredivanja medljike u medu promjera 10-12 mm, duzine 11 em, 2 menzure promjera 6-8 mm, duzine do 40 mm, gradir 0,2 i 1,3 em> vode, 2 pipete (za vodu i reaktiv), 2 staklena 8ta drveni stalak za susenje epruveta, komparator - drvenu - letvieu visine 88 mm, d uzine 60 mm, sirine 43 mm, na k . probuse vodoravno dva otvora promjera 10-12 mm i oko - za vecu epruvetu i 2 - za male epruvete.

V

III

'I ~J U

I,,' II Jal ~

~ ~

VI

1"'1

81..17. Polj~ki laboratorij za utvrdivanje stupnja podobnosti meda ~lmovanJe pcela: l-droena futrola; II-reaktivi i destilirana voda; III14

do.j/:;ator;!V-vidljivo.st kroz komparator:. !ijeva epruveta (kon!-:olna) lnedf..k ~u s!zku; desna Je mutna (med medljikouac); V-med sadrzz malo ]1 e, Vl-med ne sadrii medljiku Sv' l\aP:a~f\7edeni predmeti stavljaju se u sanducic s poklopeem, n od tankih dascica duzine 220 em, sirine 95 mm, vi sine 165 kog Prect' sandueic je opremljen lezistima za stabilno stajanje svaUleta.

rn.rd:

Dop loa unski' ~tn.3 (0 je potrebna

menzura ili mjerni valjak volumena 50 ili '!lan.ja n Se ~e stavlja u sanducic, nego se koristi sarno kod prit, alkohtolP~ne). Od reaktiva su neophodni: kristalni olovo-ao ru rektifikat i destilirana voda. 144

145



Gradiranu epruvetu moguce je pripremiti na sljede-' Epruvetu izmjeriti, zatim se u nju nakapa (kapaljkom) d~l .~q~1\. voda sve dotle dok se tezina epruvete ne poveca za 0,2 g.ltiht~ turpijom se napravi oznaka (zarez) po donjem nivou vode a~Cllt! se dodaje u epruvetu voda do povecanja mase tezins jos z' qtilt! Na tom se mjestu pravi druga oznaka (1,3). a 1,1g.

u drugoj epruveti ov.isi 0 pris~tnosti. medljike u is~it~orku meda. Stupanj se zamueenosti otopme smanJuJe uZanju vode u kapima (njih treba obvezno brojati). Poslije dod~odavanja vode sadrzaj epruvete se promucka. Voda se ~g ve dotle, dok vidljivost kroz obje epruvete ne bude ista. otopine pri ovomu ne treba obracati pozornost. . e

d~j:

koliCinadodanih kapi vode ne prelazi 10, onda se takav med Za. priprem~je otopine z~ osnovnu mjeru se uzima 3 ernl A¥-0 potpuno podobnim za zimovanje pcela. Ako pak kolicina kvahtetnog cvjetnog meda, nJemu se doda 1 ern- destilirane v i dobro promijesa, Zatim se otopini doda 50 ern" alkoholno CldeP~:ode prelazi 60, onda je med za zimovanje nepodoban. Pri kapi od 10 do 60, med se moze koristiti za zimovanje, ali s ktifikata (96%) i ponovo dobro promijesa. U epruvetu etalonagt· Ica novne mjere) nalije se 3-5 em" dobivene otopine. CIs.~~omicnom zamjenom secerom.

h6ru

Za pripremu otopine olovo-aeetata, odmjeri se 3,7 g doticno PRIHRANJIV ANJE SECEROM reaktiva, stavi u mjerni valjak (cijev) i dolijeva destilirana voda d8 15 em3. Otopina se dobro promijesa, filtrira i nalije u bocicu volu~ mena 15 cm-, ova kolicina reaktiva je dovoljna za 200-300 analiza, P~elese prihranjuju secerom ako nema meda u kosnicama, ili da bi se zamijenio nekvalitetan med (s primjesom medljikovea, Medljika u medu se utvrduje na slijedeci nacin. Med, uzet na koji se brzo kristalizira). U sumskiIIl: p'redjelim~, gdje p~ele s~oro analizu, stavlja se u salicu i izmijesa staklenim stapicem. Zatim svakegodine donose odrede~e koheu:e IIl:~dIJlke,.radi J?ro?lakse pazljivo prenosi med kapanjem u malenu epruvetu tocno do tike,pcelama daju 4-6 kg secera. Posljednjih godma pOJa,:ila se prve donje oznake (0,2). Epruvetu drzati strogo okomito kako bi reljada se smanje troskovi zimskog odrzavanja pcela zamJ~n.~m kapljice meda padale na dno, ne dodirujuci zidove. Zatim pipe- medajeftinijim secerom. Ovo je zahtijevalo provedbu detaljnijeg tom (kapaljkom) dodati u epruvetu vodu tocno do druge oznake izucavanjasecera kao zimske hrane za pcele. (1,3). Med se s vodom dobro izmijesa dugim staklenim stapicea do dobivanja kompaktne otopine, koja se zatim prelijeva u vecu Opskrba pcela secernom hranom ima svojih i pozitivnih i negaepruvetu i stavi u postolje (drveni komad izbus.). U epruvetu tivnihstrana. ponovo lijevati destiliranu vodu do druge oznake. Njen sadda! nakon ispiranja ostataka meda takoder preliti u vecu epruvetu I Secerna hrana u proeesu probave kod pcela formira vrlo malo ekskremenata, znatno manje nego dobar evjetni med. P~ema p.~energicno muckati, dacimapokusa tijekom zima, masa zadnjeg erijeva u proljece pr~Je Otopini meda u vecoj epruveti dodaje se iz kapaljke dvije kapl proCisnogizleta iznosila je u prosjeku, kod pcela koje su se hrarule reaktiva - otopine olovo aeetata. Epruvetu nakon energicnO~ medom- 34,0 mg, a onih koje su hranjene secemom ~an.om - 25~3 muckanja postaviti u postolje pored epruvete-pramjere. Pfl mg.Ovo je velika razlika, koja odrazava znatno bolje zimovanje ovom, sadrzaj epruvete-etalona (pramjere) takoder obvez'" pcelana secernoj hrani. promuckati, Ipak prihranjivanjem pcela vecim kolicinama secera, one za njePostolje (komparator) se sasvim prinosi ocima i otopina proJll~' govupreradu trose mnogo hranjivih tvari i energije. tra kroz vodoravne otvore. Kroz otopinu epruvete-etalona pre' dmeti koji se nalaze u vidnom polju jasno su vidljivi. Zamuceno9 146

147


S~da je do~ro 'p0zna.to kako. se j.esen~ki narastaj peela (k . u ~lffiyU) ..razlikuje o.d IJe~og Clt~:'l~ ruz~m obiljezja, kod iQ~ naJvazruJe -:-nagoffill.av~Je hranjivih tvan u organizmu, PO\!°J.ill ~ m~snog tI<.iva,smanJenJe sl~bodn~ vode ~ ~jelu. Peele na teci\t)~ s~cemog s~rupa trose dIOpricuva tih hranjivih tvari, sakupF e~aQ~ z~~u, cak ih mogu sasvim utrositi jos tijekom jeseni, sto uJe~G njihovu radnu sposobnost u proljece i moze dovesti do :~Jll~ tijekom zime ili ranog proljeca. gInllCa

kJ~.

103,2 101,4 113,4 114,1

Hranjenje u .esen secerom 94,8 98,1 108,3 115,1

Razlika 8,3 3,3 5,1 -1,0

O~im. tog.a, peyele.koj~ zimuju na seceru, sa hranom uOpce doblv.aJu. bJ~lancevu:e 1 za~.o trose pricuve bjelancevins iz ti"e~ Smanjenje bJelan~ev.ma u hJel~ I?e~le ~o p~oljeca snizava nji~o~a sposobnost odgajanja legla. Pcelinje zajednice, hraneci se zinu . u Tijekomproljetno-Ije~e s:zone pri pos~oj~ju ~ede~ja, kako su prolje~e sarno sec~r~~~ ot~anil~ su manj~ ~egl~(t~bela 29). U s~a~ sesmjenjivale generacIJe pcela, masa zajednica 1 prosjecna masa ~ pcela su se povecavale. Zajednice su se do kasne pase s du s tim, snaga pcelinjih zajednica u proljece bila Je manja. hetjdeizjednaeile i u prosjeku sakupile po 33,0 kg (na medu) i po 30,7 kg (na seceru). Ponavljanje Peel. zajednice zimovale Razlika, % pokusa ~o je glavna pas a poCinjala kasnije, to su se vise uspijevale Na seceru Namedu izjednaCiti zajednice oslabljene secernom prihranom tijekom jeI 11.690 18.880 38,1 seni. II 5.290 6.140 13,9 III Zajednice, koje su zimovale na seceru, krajem zime i rano u 6.820 9.440 27,7 proljeceosobito imaju potrebu za popunom pricuva bjelancevina Tabela 29. Kolicina legla, odnjegovanog u proljece (iznos u ~.rganizmu. Zato je potrebno u toku jeseni, svakoj zajednici u gIUJezdu ostaviti po 2-3 okvira s peludi, stavljajuci ih pred pocetak tri brojanja za 36 dana) ~jenja na drugo mjesto od krajeva. Pokusima je zamijeceno, da ~1inje zajednice, koje zimi imaju peludi u proljece odgajaju vise a,.nego po snazi jednake zajednice, koje su zimovale bez peludi U Institutu za pcelarstvo ustanovili su utjecaj jesenskog prihra: njiv~j~ pcela secerom i njihovo predstojece zimovanje, proljetnI I oblValesace s peludi istog dana pri iznosenju iz zimovnika. razvoJ 1 produktivnost. Pcelinje zajednice, koje su dobile po 10-.12 kg secerne hrane, bolje su zimovale nego zajednice na medu, alill ~~elevec u veljaci poCinju uzimati pelud, i njegov nedostatak u proljece i u prvoj polovici ljeta one su zaostajale u odgajanju legl.ar~Zdu kod njih izaziva uznemiravanje i vece iscrpljivanje. Peeliu usporedbi sa zajednicama koje su zimovale na medu bez pO' upko, koje nema peludi, ranije se rasp ada, u njemu se smanjuhranjivanja. Kod njih se pokazala i znatno manja kvaliteta pcel~ ~drzaj ugljicnog dioksida, sto sluzi kao pokazatelj pogorsanja koje su imale slabiju aktivnost fermenata i odgajale pcele :maflle i0 OV~nja.Takve pcele u proljece brze ugibaju, zajednice slabe mase (tabela 30). lljidga)aju manje legla. Osobito ostro je pitanje jesenskog prihra~anJ~ pcela oboljelih od varooze. Kolicina se legla u pcelinjim ()b )ezdlma krajem unosa nektara smanjuje, odgajanje trutova se l.lstavlja.Kao posljedica, povecava se koncentracija nametnika

!1a

l

148

149



. am se pripremio za zimu. Prihranjivanje tada kod pcela (grinja) u pcelinjem leglu kao i stete, koje oni prieinjava~ onovo razvoj zlijezda, narocito zdrijelnih i vostanih, pa koje se r~vijaju. A ? ?VO vvrijeme,bas s~ izvod~ nar~staj peelela.lt\q . vasnedica toga, pcele oslabljene ulaze u zimu. Osim toga, pri ulaze u zimu, 1 one Je izlozeno vecem djelovan]u grmja, neg a ~Oj~ prethodnih narastaja, One ne mogu nakupiti dopunsku po.~cele fDnju s prihranjivanjem, pcele uslijed nastalog zahladenja hranjivih i drugih tvari, neophodnih za zimovanje. Gri~.l 1.l.\I~ ~~su u stanju uzeti hranu iz hranilice. nose narocito veliku stetu upravo pcelama koje ulaze u ]e.l1a. ~ sprjecavaju izvodenje fizioloski punovrijednih jedinki. I atll1\Q, lama je najbolje davati secernu prihranu za zimu u periodu od lovoza do 5. rujna. U ovo vrijeme obicno je toplo, olaksana je takve zajednice jos s jeseni prihrane secerom, onda peele t Use oslabe, da nisu u stanju prezimiti. 0 ko 'ffi °da hrane, i u to vrijeme se kod pcela jos nije do kraja smanjila zlijezda. Iz tiI: :a~lo.!?a osno,vne mjere borbe .s grinjama treba provodi' u proljece 1 tijekom ljeta, do nastupanja glavne pase i napadn ij KoliCinasecera koji s.e d~daje. P~er~da s~c.eme hr~n~ u j:~en zajednice prihranjivati secerom sarno u neznatnim kolieinarnut~ jz8Zivaveliko naprezanJe pcela, sto ih iscrpljuje, smanJuJe duzmu sarno u najnuznijim slucajevima - pri postojanju u gnijezdi~ I !iVotai otpomost prema nepogodnim zimskim uvjetima. U prirodnekvalitetnog meda i tada, kada uslijed slabe pase peels nernaja nUn uvjetima, vrlo jasno se izvrsi podjela rada medu pee~ama: dovoljno hrane za zimu. Oslabljenim zajednicama treba davati g~ ~ narastaji pripremaju i preraduju hranu, a jesensko-zimski tovo sace sa zapecacenom hranom. _hranese gotovom hranom.

tt ,:nost

Prema tomu, davanja pcelinjim zajednicama u jesen puna Slahimzajednicama se opcenito ne preporuca davanje secemog secera (12-15 kg) moguce je sarno u krajnjim slucajevima, kada sirupa:one ga polako uzimaju i preraduju, a pcele se u konaeni~i treba ocuvati pcele, koje su sakupile puno medljikovog meda, ne iscrpe.Takvim je zajednicama bolje davati sace sa hranom pnosiguravsi sebi dovoljne zalihe hrane. Preventivno prihranjivanje premljenomu jakim zajednicama. Secernom hranom treba hraniti secerom kolicinom od 4-6 kg, pcele podnose bez teskoca, ali ih samojake zajednice. treba tako hraniti da se pcele hrane secerom sarno u zimskim mjesecima, a u rano proljece prijedu na ishranu medom. U sv~m P~elamase u godinama slabog medenja, kada u gnijezdima ima slucajevima treba ostavljati u kosnicama po 2-3 okvira sa peludi ~ega po 2-4 kg meda, moze davati po 12-15 kg secerne hrane. Nju Je,~ ovim slucajevima, neophodno davati ne kasnije od dru!?e po~Ovlce kolovoza, kada su pcele jos dosta aktivne, kada u kosnicama unalegla i donosi se svjeza pelud. PRIHRANJIV ANJE PCELA ZA ZIMU Pri popunjavanju zaliha hrane za zimu, a takoder pri zaIIljefll P~eleu jesen mogu uzeti hranu iz hranilica, ali da hrana osdijela meda secerom, veliki znacaj ima vrijeme i kolicina dod~!lO~ ~~. nepoklopljena u sacu. U takvim slucajevima potrebno secera, koncentracija sirupa i dodavanje tvari koje poboljsava]11ZI ~Jekom jos 4-8 dana pcelama dati manje porcije secernog movanje pcela. iedr!;a (po 0,2 do 0,3 kg), kako bi se odrzao aktivan zivot zaca sve dok osnovna kolicina hrane ne bude poklopljena. 'Il Vrijeme dodavanja secernog sirupa. Peele, pri dodava~ i secernog sirupa rano u jesen, puno ga trose na odgajanje leg d~ ~~elar je u nekim slucajevima (na primjer, zbog zakasnjel~ letacku aktivnost. Ako se zakasni s ovim prihranjivanjenv o~g~ i tave secera) prinuden pcele prihranjivati kasno, kada zahladi pcele budu prinudene prenositi sirup iz hranilica i preradlVa~j~i ~ele ne izlijecu. U kosnice u takvim slucajevima treba davati o toplu hranu i hranilicu dobra utopliti. Preostalu hranu u vrijeme kada su njihove zlijezde vec smanjile aktivnost, a Cl 150

151



!Ieba ~zliti u posudu, zagrijati je i ponovo dati peela lZ malih pcelinjaka mogucs je unositi u prostorije s te;::a. k()~ • 12-14°C, zatvo~ivsi l.e~~kosni~a i ra:uje namjestiti hranilk~ta.tl.l~ peel~.r:e mogu Iz~aZItilZ ko~ruce. Pcelama se tijekom 3-4 d ta.ko~ topli SIrUp.Kosnice se poslije zavrsetka hranjenja iznose ana.d~

~~.

ia. Zimsko ug~u~e .svm~jil? se kod s,:,ih z~j~dnica,. koje .::lIe kiseline, ali naJn~ze )e bilo u !?fUpI,.kOJ.aJe .dob~va~a bl dodavanjem octene kiseline. U ovoJ grupi zajednica bilo Je saia za 9,5%. leg

~,

v anje kiselina secernoj hrani za zimu pokazalo je oCit? popoda cinak na pcele. Prije svega, treba dodavati koncentnranu

K.011:centra~ijasec~:nog si'!lpa koji ~e daje pcelams, takod . ~att ~selinU u kolicini 0,3 em" ili octenu esenciju 0,4 em> na 1 vehk~ z.r:ae~J.Vrlo rijedak sIrup tr~zI dodatni rad pcela Zb~tlllla ~ra. st.ranJ.enJ~viska vode, a vrlo .~st slr~p pe~le su prinUdene r g o.d. ~ divati pnJe prerade, zbog bolje mverzne. Pri davanju seeern a.~l'Je. davanje bjelancev~nastih tuari. Radi u~rdivanja. djelovapa 50,601 70%-tne koncentracije pokazalo se, da se najbrze ~~VSI~. ~odataka bjelancevina na pcele provoderu su J?OkUSI~ dodara saharoza koncent:acije 50% (~a 1litru :rode -1 kg seeera). I a~rti. ." rn kravljeg mlijeka sec~rnoj hr~ni za zimu ..SVIpO~USIs~'po~a preradu takvog sirupa utrosi puno secera. Manje secera s~ se da pri dugotrajnom zimovanJu dodavanje kravljeg mlijeka SIpri koncentraciji 70%, ali takav gust sirup pcele polako uz·utr?.. s .. kl ImaJU eeava opterecenje zadnjeg crijeva pcela iz:net~m i do~ek~e 1 JO sponje po apaju. Najbolji rezultati dobiveni su pri hranj . plIfeeavakolicinu uginulih peela, ~~i ~ato shmuhr~ odgaJ~nJe peela see~rni~ sirupo~ 60%-tne konc~n~acije. Peele rash~~~ . Pcelari su na osnovu visegodisnjih promatranja dosli do JU oko 23 % secera na nJegovo prenosenjc IZ hranilica i preradu. ;; jucka, da je najbolje peela~a .koje ulaze u zim~ ,davati cisti §eter (s dodavanjem octene kiseline), rano u proljece - med s ~eele za zimu treba prihranjivati secernim sirupom uzimajuCina peludi (najkvalitetnija hrana), a pri nedostatku meda - secernu 1.~ItrUvode - 1,5 ~g s~eera. T~~av S~!Uppcele prerade sa najrna- !anu s mlijekom. nJI;n utros~om secera 1. hraneci se nJIm dobro zimuju. Korisnoje secernom SIrUPUdodati 10% prirodnog meda. Dodavanje mineralnih tuari. Peele u toku zime zadovoljavaju svoju potrebu za mineralnim tvarima na racun njihovog sadrzaja Do.~av~nje ~iseline, Secerni sirup ima neutralnu reakciju, med u,medu.Analize tijela pcela, koje su prinudene hran~ti,se tijek~~ - .uvI)ek Jak? kiselu (pH 5-4). Da Ii pcelama za zimu treba dodavati zone seeern om hranom, pokazale su, kako se u proljece kod njih kiselmu u sIrup kojim se prihranjuju? neke tvari sadrze u znatno manjim kolicinama, nego kod onih koje ~ se hranile medom. Imajuci to u vidu, u Institutu za pcelarstvo U Ir:stitutu za pcelarstvo vrsili su ispitivanja zimovanja peela 1ZVrseni su pokusi 0 utvrdivanju utjecaja secernog sirup~ s ~.o~a s.~ceru s dodatkom raznih kiselina (oksalna, octena, vinska da~om 10 razlicitih mineralnih tvari na pcele u 30 kombinacija. 1 mllJee.r:a).po 0,3 g na 1 kg secera. Pokus je pokazao, da peele ~licine soli uzimale su priblizno onoliko koliko ih ima u medu. preraduJ~.I poklope najbrZe sirup s dodatkom octene kiseline. po- POstavilo se, da se pri dodavanju secernom sirupu (60%-tne la~o sazrueva hrana s oksalnom i mlijecnom kiselinom. Peele stl ~onCentracije)55 mg/litri kalijevog hidrogen fosfata (K2HP04) pn dodavanju kiseline u jesen trosile manje secera za 19,6%. ~7~ mg/litri magnezijevog sul£ata (MgS04), sadrzaj navel!enih tvari u tijelu pcela nije bitno smanjio do proljeca, Peele su Najbolj.e s~ zimovale pee~e !la secernoj hrani kojoj je dodaIl~ ~roljeee imale vecu masu i karakterizirale se duzim zivotom. octe~~ kiselina. Tako: na pnmJer, ekskrementna masa (izmet) d I! d proljetnih pcela povecao se sadrzaj lipida u masnom .tkivu, proljeca ~od pcela koje su se ~anile cistim secerom dosegla je 27,9i ~rden je znatno bolji razvoj zdrijelnih zlijezda (21-25%) 1 I?asmg;~a sec~ro~ s octenom kisellnom 22,9 mg. Oksalna, vinsl
:!li

152

153

l HRANA I ISHRANA PCELA


Tijekom tri zime vrsena su ispitivanja zimovanja pc~ ~ jednoj casi). Zatim se u ohladeni (do 400 C) secerni sirup jednica, koje su dobivale sirup (8 kg) s dodavanjem kalij ~, aju odvojeno otopine i sirup dobro izmijesa poslije dodavafosfata i magnezij-sulfata u usporedbi sa zimovanjem onih ~(lg svake otopme. su hranjene cistim secernim sirup om bez bilo kakvih dOdat (lje Pokusne zajednice znatno su bolje zimovale, vise su odnjegOQ~. legla u proljece, dosegle su vecu snagu i sakupile vise medva.]e RAZMJESTAJ HRANE U KOSNICAMA ZA ZIMU 25% (pokusa vrsio L. A. Sagun). Q Zq '1ec je istaknuto, d~ pee~)oj zajednici za jesenski, z~mski i proAko se pojavi nuznost prihranjivanja pcela secerom tijek I:DHli period treba pripremiti 25-30 kg hrane (meda, secera). Ipak u zime, onda je korisno u sirup dodati kalij hidrogen fosfat i M~ ~cama ne treba ostav,iti svu hranu za zimu, neg~ sam? tol~ko, ili pak morsku sol. Kod dodavanja ovih mineralnih tvari treb liko [e smjesteno u ~acu, zau~~tom ~eela!lla. Jakim zaJe?rucauzeti u obzir njihovu kolicinu, koja vec postoji u vodi. U tvrda :. ostavlja se ~-9 okvira, sr~dnJoJ 6, z~Jedruca~a (nukl~~sln:'-a) s vodu treba dodavati manje mineralnih tvari, nego u meku (tabelU ....K'uvrommaticama 3-4 okvira. Svo sace, ostavljeno u gruJezdlma, 31). Tvrdoca vode se odreduje u stupnjevima ili pak po sadrzaj~ ~; biti napunj~no po-klopljenim medom ne manje od polovice, magnezija. Ovi podaci se mogu dobiti u gradskim ili regionalnim ~.daima najmanje 1,5 kg hrane. sanitamo-epidemioloskim stanicama, koje kontroliraju sve izv(). re pitkih voda u zonama svojih djelatnosti. P~elinjeklupko se tijekom zime postupno premjesta na gore. Ovoje prirodno premjestanje koje je bezbolno za zajednicu. Ako pakpcelar u sredini gnijezda nepaznjom ostavi 1-2 okvira s malim 100 Voda Neophodno dodati 00-.......... "0 co 00 koliCinamameda, onda, potrosivsi say med u ovom sacu, pcele se racunajuci na l1itru S co co poanjuuznemirivati, i narusava se spokojno zimovanje pcela. U sirupa 'U be ~cIi' 0 ldupkuse povecava temperatura, i pcele se sa saca bez meda poci~ .•...... Q) "OQ) Kalij-fos- Magnezij"0 'N "0 ~"O • premjestati na susjedno sace, gdje ima hrane. Posljedica toga co Q) 0 sulfata fata CJ)~> ~~ ~premjestanje cijelog klupka na drugo sace-okvire. Premjestanje palepcela poprijeko gnijezda (ustranu) povezano je sa vecim Meka (rijecna, 500 DolO 43 900 utro~komhrane i narusavanjem njihovog normalnog zimovanja. kisnica) All postojanje saca sa malo meda moze dovesti i do uginuca dijela 787 Srednja Do 20 85 500 razdvojenog klupka: jedan dio pcela usmjeri se u jednu stranu, 680 Tvrda 127 D040 500 adrugi u suprotnu, pa se kao posljedica toga u gnijezdu javljaju (bunarska) dv~mala klupka, odvojena jedan od drugog, koja, kao vrlo slaba ut,baju. Ponekad se klupko premjesta u stranu gdje je malo zaVrlo tvrda 40 280 mane i, utrosivsi ih, ugibaju. Prema tomu, sace je za zimu ~~ebno tako razmjestiti kako se klupko ne bi formiralo u sredini Tabela 31. Dodavanje minerala u vodu razlicite tvrdoce It )ezda, vec blize njegovom kraju. Zato nakon zavrsetka pase ri· l\.koS~icamane treba ostavljati leta u sredini kosnice, nego blize 0 Vrlo tvrdu vodu (40 i vise) za spremanje sirupa ne treba kO i~oJ juzno] strani. Tada pcele postupno smanjuju kolicinu legla stiti. Morsku sol treba dodavati po 470-500 mg/lit. tavljaju ga sarno na sacu prema letu, gdje formiraju i klupko. Izmjerenu kolicinu kalij-fosfata i magnezij-sulfata, neophgg~~ za odredeni volumen (na primjer 50 ili 100 litara), otopiti u 1tre1?~ It kOSnica se, prije prihranjivanja, oduzimaju suvisni okviri sa tn.. U gnijezdu se ostavljaju sarno okviri koji sadrze oko 1,5-2 kg vode i u odvojenim easama za svaku tvar (otopljene tvan ne

.e,

-

-

154

155

HRANA I ISH RAN A PCELA HRANA I ISHRANA PCELA

'em kolovoza - pocetkom rujna daje pO 4 kg . arna se kr aJ ..' X' t . meda i okviri sa leglom. Kasnije, kada se u zajednieama . dfllC ocetak rihranjivanja OdUZlmaJUse S~\?::.m nas a~'Cl leglo, jos jednom se gnijezdo pregleda i oduzimaju okviri is~ . pred'Pd' ~ vljaju u dva nastavka. Hranilice postavlja. zaJe IDeeos a k je izaslo sve leglo i koji sadrze malo meda. Ostavljen] Ok~~?j~ . )e rniestajuCi ih u prazan, treci nastava . priblizavaju i, ako treba, dodaju se jos okviri sa medom koji 11'1 ~ ~t're,5 ) vljaju sa strane gnijezda. Tada ce pcele, ako se na nekim ok~~~tq, saca ne formira klupko, tijekom hladnog perioda imati dovi~q hrane u svakoj ulici i klupko se nije primorano premjestati : Jl\() zime s jednih okvira na druge. Sred Pri formiranju gnijezda ostavlja se 2-3 okvira s peludi. Ove ok . re treba stavljati na drugo mjesto od krajeva. VI· Priprema za zimovanje pcelinjih zajedniea koje se nalaze kosnicama poloskama u biti se ne razlikuje od njihovog p~ premanja u 12-okvirnim kosnicama. Koristeci se vecim volume. nom kosnice poloske, pcelari zimi u njima cesto drze po dVije zajedniee. Pri tom kosnicu pazljivo pregrade napola komadom lesonita (sperploce). Leta obje zajednice moraju biti na istoj stram kosnice i po mogucnosti blize zajednickoj pregradi, da bi se klu. pko svake od njih smjestilo sto blize jedno drugom. Pcelinje zajedniee u kosnicama sa vise nastavaka, pocetkom unosa, obicno zauzimaju 3-4 nastavka. Nastavcima se prije glavne pase mijenjaju mjesta tako, da nastavei sa leglom budu dolje. a s praznim sacem gore. Najjacim zajednieama dodaje se jos jedro: nastavak sa sacem, Pri kraju pase 2-3 gomja nastavka biti ce pUIU meda. Jedan od njih, koji sadrzi 18-20 kg meda, ostavlja se pcel~n:a za zimu; ostali nastavei se oduzimaju i med iz njih vrea. Pcehn]e se zajedniee tijekom jeseni i zime drze u dva nastavka (gornji - sa okvirima hrane, a donji - sa okvirima saca sa malo meda i leglOJl\)· Leto se otvara na drugom nastavku. Ako pcele u danoj zoni tijekom jeseni, cesto sakupljaju med od medljike, onda je neophodno poslije zavrsetka aktivne sez~I1e nastavke sa kvalitetnim medom za ishranu oduzeti i euvatl Il skladistu dotle, dok opasnost unosa medljikovog meda ne bU~~ iskljucena. Cornje nastavke, na kraju sezone, u kojima moze b~.tl med od medljike, treba oduzeti, ana njihovo mjesto staviti rar1l1e pripremljene nastavke sa evjetnim medom.

15 156


TEHNlKA PRIHRANJIV ANJA PCELA Pe~laru o~gov~~a si~up ?d secera praviti u ~v~~ekoncentr . gush (za prihranjivanje pn nedostatku meda) 1 rijedaj, (za ~CJ.je: lativno prihranjivanje). Kako bi pripremili gusti sirup (na ~~ll' vode - 2 kg secera), vodu treba zagrijavati. U hladnoj vo ~~ kolicinu secera nemoguce je otopiti. Za pripremanje gustog s·dl~ u posudu se nalij~ potreb~a koliein~v:,ode i, zag~ije:,~ .do v~:U~q U vrelu se vodu SIpa odmjerena kolierna secera 1 bnzlJivo rni~Jq· do njegovog potpunog otapanja. Nakon otapanja secera, siru Je8q treba popovo dovoditi do vrenja, jer vrenje izaziva kristalizr ~e secera. Cim se secer potpuno rastopi, posuda se skida sa vatr~IJU kada se sirup ohladi do 35°C, u njega se dodaje (ovisno od ell·a prihranjivanja) mlijeko ili octena kiselina i razdaje pcelama, Ja Rijedak secerni sirup (male koneentracije - na 1 litru vode -lkg secera) moze se pripremiti bez zagrijavanja vode. Ujutro se, na suncano mjesto, stavi spremnik od vrealjke ili posuda za mlijeko, u koju se natoci potrebna kolicina vode i usipa odmjerena kolicina secera, Smjesu tijekom dana treba nekoliko puta dobro promijesan 5118. Hraniliea za pcele: I-go~ja (izna.d.okvira!. ~ popreen0'!1 preDo veceri se say secer rastopi i sirup ima dovoljnu temperaturu za sjelcu; II-isto, izgled odozgo; lll-bocna hraniiica; 0PCl izgied; Iv-isio, U razdavanje pcelama. ~eku

HRANILICE

Sa donje strane hraniliee nalazi se uzduzni otvor si.~ine~ em, od koiegunutar sanducica ima uski prolaz. Pe~le d?SpIJevaJu u hraOd mnogo raznih, predlozenih i u literaturi opisanih hrani~c~ ni1'icu odozdo, kroz ovaj uski prorez (otvor) 1penJu se kroz prolaz. za pcele, mi cemo se zadrzati sarno na onima, koje u najvecoj IDJe!! Njegovizidovi ne dosezu do krova hraniliee za 1 e~, zb09, eeg~ se zadovoljavaju potrebe. ~Ie, dospjevsi do kraja prolaza, okrecu na desno 1 dospijevaju u Odjeljak sa hranom i do plovaka. Drvena hranilica, koja se stavlja iznad okvira, vrlo je pogodJ1~ i siroko je zastupljena na pcelinjacima, Ona je napravljena od.~e Akose hrana pcelama daje iz vece otvorene posude, on?a ~e~ne sonita i dascica debljine 0,5-1 em, pa ima izgled ravnog san~~ClC~:U\1ecem broju sakupljaju i vise u gomili izna~.hrane, ot~daJuel ~e Na crtezu 18 prikazana je hranilica, koju predlaze Pcelarski U1~ 0 Itonu. Da bi izbjegli uginuce pcela, na tekuern~ se uVIJek.stavl}a tut. Ona prima 4 litre hrane, a nju je u gnijezdu moguce do r ~ drveni plovak sa otvorima 2-3 mm, kroz koje pcele usisavaju hranu. utopliti jastucicima koji postoje u kosnicama. l
159

HRANA IISHRANA

PCELA


u dnu hranilice. Prorez je najbolje napraviti sirine 0,5 em. Pc ja hranilice neophodno je razmicati, a ponekada i oduzimati pri ovomu, iskoriste svu hranu. Ako je prorez sirine 2-3 rnn, e1e, . e. pcele nemaju prilaz u veci odjeljak s hranom. Dio hrane u ~ o~d.q sanducicu ostane i moze se pokvariti. eCetq granilice-tegle. Staklena litrena tegla moze se iskoristiti kao hra.:licaza peel~. U tu se svrhu U t~glu nalijev~ hr~na do vrha gore Hranilice prije lijevanja sirup a treba dobra oprati i nalivs; U " ~~eze lanerum platnom, slozerum u dva-tri sloja (u ovisnosti ad vodu, provjeriti, da li cure. ltJlh ~~oCe rnaterijala). Peele kroz pore tkanine isisavaju hranu. Hra~ce-tegle podobne su za stimulati:,n~ prihranjivanje. U tom se Kod prihranjivanja pcela u hladno doba go dine, radi prol lltaju tegla s hrano~ zatvar~ plasticnim poklop~em, u kojem se CQa pcela u hranilicu previje se malo platno kraj zadnjeg zida kosni ~~lorn naprave rupIce pramJera 0,8 mm kako bi pcele uzimale ako su u gnijezdu ulice zatvorene letvicama, onda se uklan}; l1¢1u, B~ojem r~pi~a moze se. ~egulirati brzina ~zima~ja lyane. dvije letvice, otvarajuci krajnje ulice. Hranilica se stavlja takJ JU rdoguceJe, na pnmJer, napraviti na poklopcu dVIJe rupIce, I tada otvor bude iznad prostora otvorenog za pcele. Na kosnice, ra~ te peele uzimati dnevno 200-250 g hrane i, prema tomu, litrena boljeg smjestaja hranilica i utopljavanja gnijezda, koje nemaju pot. tegIaomogucuje davanje zajednici male doze hrane tijekom 4-5 krovlje (zbjeg), stavlja se prazan spremnik. dana· v

Okvir-hranilica je vrlo podobna za hranjenje pcela. Ona se kao i obican okvir, stavlja u kosnicu, blize gnijezdu, pregradno~ daskom odvojena od slobodnog prastora u kosnici i utopljava na uobicajen nacin. Najpouzdanija i prikladna u pripremi je okvirhranilica, napravljena od drvenog komada, u kome je izdublie no malo korito. Duzina drvenog komada, ukljucujuci i rarnenca (vjesalice), na kojima hranilica visi u kosnici, iznosi 470 rryn (ra menca imaju duzinu po 18 mm, sarna hranilica 435 mm). Sirinai visina hranilice mogu biti razlicite.

HRANJENJE

PCELA ZIMI

Svako uznemirivanje tijekom zime tjera pcele da povecavaju temperaturu u gnijezdu, sto pogorsava stanje pcelinje zajednice. Uzimskim uvjetima tesko je pregledati i ustanoviti koliko hrane imau gnijezdu, pa se zbog toga moraju prihranjivati sve zajednice sa nedovoljnom kolicinom hrane. Prema tomu, pcele je vrlo va!no s jeseni osigurati sa dovoljnim zalihama hrane do iznosenja komica.

Okvir-hranilica (vidi sliku 18) volumena 4 litre zauzirna saY paVanje hrane pcelama moguce je sarno pri njihovom zimovameduprostor okvira. Donje i bocne dascice za okvir-hranill'" moraju imati debljinu 1,5-2 cm. Obje strane okvira zatvaraju se ~l
161



Sace se sa sirupom stavlja n~posredno do 'p'eelinjeg.~lu~ o p~riodieno prihranjivanje u mjestima gdje nema proljetne toga se s kraja gnijezda podize poklopae ili presavIJe platn. <\cli azaJne pase. liko dok se ne otkrije kraj klupka, tj. dok ne budu vidljive ~,to, u krajnjoj ulici. Pri tomu, pOJ?ocni~ peelara. osvj~tljava ok~~le "njs~e hr,!nilice (hran!lice izv~n k.osnice).Puno vremena kod elektricnom lampom sa ervemm svjetlom ..S:,? o~vln do kra'n~e JihJ'anJlvanJapotrebno Je ,z~ s~l~at;-)ekrovova i utopljavajuCih uliee s pcelama brzo se odmaknu, oslob~daJuel ~J~vs.toza okvi~je r':'1ka. Ove poslove moguee Je izbjeci, ako se hraniliee ucvrste izhranom. Postavivsi okvir, odmaknuto saee se priblizi na norrnalnS ~kos~ee (vis~cehr~.nilie~).Od ~,?-ni}i,e~takvog tipa najbolje su rastojanje izmedu ok:vi~ai gnije~~o se po~riva. Kod prihranjivan'() ~ u obhku lakih kutija, koje se pnevrseuJu na zadnji zid kosnice slabih zajedniea, bolje Je napumti sarno jednu stranu sata kOJ'aJq ~a 19). Vanj~k~g~bar~tik~~ijes~: duzi~a 20-~? em, visina 10-12, Se postav 1ja prema pee I ama. §itina8 em. Boem zidovi kutije su iskoseni, KUhJuodozgo pokriva \Cl'Ov od deblje daske, pricvrscene sarkama, Svojom masom ona Kod dobrog punjenja sata u okvir se smjesta 1,5-2 kg mane dobropokriva kutiju. Kutija na zadnjem zidu ima dvije petlje, kojih se vjesa na dva klina, zabijena u zid kosnice. Zisto je dovoljno za normal.n0 zimova~je pribliz~o za mjesec dana: IllOCU Poslije tog roka, aka se zima produzi, postavlja se ponovo okvir ~vi kutije sa unutrasnje strane preliju se voskom ili parafinom. IJzadnjemzidu kutije i kosnice prave se otvori radi prolaza pcela sa hranom. jza kosnice u hranilieu. Hrana se sipa ne u kutiju, nego u korito (s Peele se u toku zime mogu prihranjivati sa teglom-hranilicom. plovkom),koje se stavlja u kutiju. Stvar je u tome, ako kutija ne bi bilacvrsto pribijena, ona bi se pod djelovanjem sunea, vlage i osAko je zimovnik vlazan, pcelama se moze davati gusta hranau ci1acije temperature, rasusila i deformirala. Kroz nastale pukotine hi izlazila hrana, a to bi izazvalo grabez pcela. vidu secerno-mednog tijesta (pogace). v

Komadi secerno-mednog tijesta priblizne mase od 1kg uvijaju Da bi ulili hranu u visecu hranilieu dovoljno je pridici poklopae, se u gazu (u jedan sloj) i stavljaju na okvi~e ~jezda neposredno koji zatim treba ponovo cvrsto zatvoriti. iznad sredine klupka. Peele ce hranu uzimati postupno, prema potrebi. SMANJENJE UTROSKA RADA ZA HRANJENJE PCELA

~1~_.,,~2 3

Mnogi pcelari krupnih. industrijsk~h gO~'pod~rs~ava,shvacaJf;! neizbjeznost i visoku efikasnost prihraniivanja. iznalaze na k _ smanjenja rada oko razd~vanja hrane pe~lama. Y .pcelar~ed_ uzgajivackim gospo~arstv~.ma .neophodn? Je uzgajivacke z~eonice svakodnevno pn~ranJl~ah ~ t?ku ~:'l~ dar:a b~z pase. bise ~81.19. Vanjska hraniliea zakacena za zadnji zid kosnice: I-sanduk; phodno je isto takvo pnhranJIvan)e 1 maticnih zaJe~mea, k.ako l
Pf

162

163


uglavnom na jugu zernlje, i koriste ih sarno za brzo r~ manjih kolicina hrane u toplom periodu godine.


'ttlj~

Suradnik Instituta za pcelarstvo A. I. Kasjanov razradio je Ur koji olaksava i ubrzava razdavanje hrane u kosnice. Hranu do"eQqj do kosnica na teretnom skuteru, na cijoj je platforrni ue"rs~Qe sprernnik sa dvije eijevi koje iz njega izlaze (gumena erijeva). Oce~ skuter koristi se na pcelinjaku i u druge svrhe, zbog eega tr~qJ sarno skinuti sprernnik s njegove platforme. a Shema uredaja za razdavanje hrane u kosnice pokazana je n slici 20. U karoseriju skutera stavlja se sprernnik sa sirupom koji pump om (2) dospijeva u gumeno erijevo (3) koje se zavrsav~ pipom za razdavanje - tocenje (4). Ako je pipa zatvorena, onda sirup dospijeva obratno u sprernnik (1) kroz gumeno erijevo, koje se zavrsava izljevnim ventilom (5).

(1)

uter se zaustavi u grupi kosnica tako, da bi dva erijeva dospjepolozaj i 'ucuju naJveCl pnJenos. KraJ enJeva uvode u otvor hraniliee i orivsi erijevo, lije~~ju hran,;!. Kolicinu .hran~ moguce je dozi~ skundarom: PoshJe dava~Ja hr~e s~lm zajednicama grupe, ter se preseljava ka drugoj grUpl kosnica. U razdavanju hrane raju sudjelovati 2-3 covjeka.

o 6-9 kos:Ue~. R~~ieu redu~to~~ dovode u neutralan

uter koriste na pcelinjaku takoder za razdavanje hrane u trasnjim hranilieama, ali tada treba utrositi znatno vise vre-

a. razdavanje hrane mogu se uporabiti motorna kolica, koja se , te u vocnjacima i vrtovima, oprernljena erpkama za prskanje

eca. lietilenske vrecice moguce je koristiti kao ambalazu za prijivanje pcela. Najbolje su vrecice od folije debljine 0,1 mm, di-.zija 30x45 ern. U takvu vrecicu smjesta se do 51itara secernog pa. . p se u vrecicu nalijeva do 3/4 njenog volumena, poslije cega ajevi savijaju i zrak potpuno istisne. Rubovi se vrecice lijepe cim zavarivacem (peglom) ili ljepljivom trakom. Vrlo je bitno u vrecici ne ostane zraka, pa ce zidovi padati razmjerno uzilllanjuhrane i pcele ce uvijek imati prilaz ka njoj.

ripremljene (zatvorene) vrecice stavljaju se na okvire kosnice i 51. 20, Uredaj na skuteru za razdjelu secernog sirup a pee~.arna: se u gornjem dijelu vrecice ostrim cavlom (debljine 3 rnrn) I-iecerni sirup; 2-pumpa; 3-elastieno gumeno crijevo; 4-pipa; 5-CIJe'V za prave otvori, kroz koje pcele uzimaju hranu. Istodobno iz jed~ otvora hranu mogu uzimati 6-10 pcela. Broj otvora ovisi 0 povratni dotok tekucine kod zatvorene pipe ltlazizajedniee i prihranjivanja. Ako se hrana daje radi stimuliraodgajanja legla, onda se naprave 3-4 otvora, da bi je pcele uziZa davanje tekucine koristi se motorna uljna pump a u koju . e postupno tijekom duzeg vremenskog perioda (do 20 dana). dogradena sabijajuca brtva. Proizvodnost (radna sposobnost) br~Va edniea ce u takvom slucaju uzimati po 250 g hrane dnevno. (D-54) - 20 litara u minuti, tlak do 1 atrnosfere. Pipa za tocenje ~Pp se hrana daje radi popunjavanja zaliha, onda se broj otvora OK ima propusnu moc oko 30 litara u rninuti. Dovod ulja spoJ\ ecava za nekoliko puta. Kako bi ubrzali uzimanje hrane, treba je klinastim remenom sa valjkom skuterovog motora. Zbog toga J ah povecati broj otvora, ali ni u kom slucaju ne treba napraviti kraj produzenog vratila glavnog reduktora izveden van. otvore.

i:

164

165


SADRZAJ

Radi boljeg razmjestaja vreCic~.na gornji na~tava~ ~ ba staviti prazan polunastavak. ill pot~o'.' (~~Jeg), lznad kOjihtte, stavlja drvena poklopna daska 1utopljavajuci jastuk. Se

!~

v

Pri iskoristavanju polietilenskih vrecica moguce neprekid opskrbljivati pcele malim dozama hrane, ne gubeci mnogo vno te, mena.

. LJANJE NEKT ARA, CV}ETNOG PRAHA I MEDLJIKE NEKTARA (MEDENJE) CVJETOVA MEDONOSNOG

o peELE Vrecice se pune u radionici, gdje ~e ovaj J?roces moze znatn. pojednostaviti uporabom neoI?h~dnih ur.edaJa. ~ak~v naCin hta~ njenja pcela nasao je siroku pnmJenu na industrijskim pcelinjad., ma Australije.

LJANJE PELUDI

22

LJAN]E MEDLJIKE I MEDNE ROSE

28

CJA RILCA I MEDNOG M]EHVRA

o PCELE PRERADUJU

peELE

NEKTAR I PELUD

KANUZNOSTPRICUVAHRANE

SCA VANJE

NEKTARA OD SUVISNE PELUDI

NJAVANJENEKTARA

31 35 35 36 37

TIRANJESAHAROZE

39

AVANJE MEDU KISELE REAKCIJE

41

0 peELE PRERADUJU PELUD?

43

o peELE

CUV AJU ZALIHE HRANE?

45

Za pripremanje pogaca ko~ krupni~ go~P?dar:stava ~eophodno I PELUD KAO HRANA PCELA je imati mlin, kako bi se dobio vrlo sitan secerru prah, 1pekarsku 1.AK1IERISTIKE I-IRANJIVll-I TV ARI mijesalicu za mijesanje tijesta. SKISASTAVMEDA ~NA

47 47 50

ZRNCA U MEDU

56

I'ISrE CV]ETNOG MEDA 'Ako PCELE PROBA VLJAJU MED?

57 59

61

~SKISASTAVPELUDI ~O PCELE PROBA VLJAJU PELUD? ~

MEDLJIKO:~~

..

MEOOM:.PELUDI.i.voDOM

BE PCELIN]IH ZAJEDNICA

ZA HRANOM

£>IVANJE PERIODA PRIPREME PCELA ZA QRISTAVANJEPASEIVISEPRINOSEMEDA

66

.. ~~:::::~~~::::'.'.'.;! '~:: 74 78 86

~CAJ ZALIHA HRANE U PCELINJEM GNIJEZDU

83

~

87

MA, CUV ANJE I ISKORISTA VANJE SACA SA MEDOM CAVANJEKRISTALIZAClJEMEDA

USACU

MANJE, CUV ANJE I ISKORISTA VANJE SACA S PELUDI PCELA VODOM

166

9

13 15

TRAZE HRANU

OPCELESAKUPLJAJUNEKTAR

Davanje pcelama secerno-med~og. tije~~a (poga~~), U cilju nadrazajnog prihranjivanja, u po.slJedr:t)ev~lJeme poe1r:tJedobi~ati najsiru primjenu. Pri takvom prihranjivanju n.e trebaju hrarulice ni bilo kakav drugi inventar: hrana se razdaJ~ br~o. ,U pogacu je moguce do dati stimulativ ili ljekovite tvan, kOJe.c~ dospjeti pcelama ravnomjerno tijekom duzeg vremenskog peno a.

BILJA

v 9

91 93 95

167

I '

PRIHRAN}IV ANJE PCELA UGLJIKOHIDRA

TIMA

.

PRIHRANJIV ANJE SECEROM OBOGACIV ANJE SECERNOG SIRUP A BJELANCEVINAMA DRUGIM TVARIMA SECERNO-MEDNO TIJESTO (POGACE) ISKORISTA VANJE DRUGIH SLATKIH TV ARI SPEOJALNA PRIHRANJIV ANJA OPSKRBA HRANOM PAKETNIH PCELA

I .

PRIHRAN}IV ANJE PCELA BJELANCEVINAMA PRIHRANJIV ANJE PCELA SMJESOM MEDA I PELUDI NACIN DOBlV ANJA PELUDI · OOBIV ANJE PELUDNIH GRUDICA · TVARI KOJE DOPUNJUJU I ZAMJENJUJU PELUD

PCELINJA HRANA ZIMI SPECIFICNOSTI ISHRANE PCELA Z1MI MED MEDLJIKOV AC ODREDIV ANJE POOOBNOSTI MEDA MEDLJIKOVCA ZA ZIMOV ANJA PCELA PRIHRANJIV ANJE SECEROM PRIHRANJIV ANJE PCELA ZA ZIMU RAZMJESTAJ HRANE U KoSNiCAMA ZA ZIMU

TEHNIKA PRIHRANJIV ANJA PCELA HRANILICE HRANJENJE PCELA ZIMI SMANJENJE UTRoSKA RADA ZA HRANJENJE PCELA

. .....

.

·

·

·········.100 107 · 110 11~ · 116 120 128 · 124 127 132 139 139 141

143 147

150 155 158 158 161 162

HRANA I ISHRANA PCELA Autor: G. F. Taranav

Nakladnik: NERON d.o.o. Bjelavar, Palmoticeva 5 Tel. 043/241-277, fax 043/247-428 Web site: www.neran-baak.hr e-mail: [email protected] Za nakladnika: Ante Perkovic GrafiCka priprema: NERON d.o.o. Bjelavar Sirucna redaktura: Tamislav Fejes Naslov originala: Hrana i ishrana pcela, IV promijenjena i dopunjeno izdanje © za Hrvatsku NERON d.o.o. Bjelavar

168

Hrana i Ishrana Pcela

Recommend Documents