HRVA HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA SREDNJOVJ EKOVNA KNJIŽEVNOST K NJIŽEVNOST (predavanja prof. Dolores Grmae! "#$%&$'
$. HSK → Razdoblje/trajanje/granice srednjeg vijeka • tisućljetno razdoblje srednjeg vijeka (5.-15. st.) - prijelaz iz antike u srednjovjekovnu kulturu - trajao izuzetno dugo! naziv med)jevaln) v)je* jer jer dijeli renesansu/novovjekovlje renesansu/novovjekovlje od svijetle antike → u krugu talijanski" "u#anista razvit će se i sa#osvijest o posebnosti vlastita vre#ena! o njegovoj bitnoj razlici u odnosu na dugu epo"u koja #u pret"odi. +lav)o ,)ondo (1$%&1'$)! povjesniar i jedan od prvi" ar"eologa! skovao je u knjizi Historiarum ab onclinatione Romanorum imperii imperii decidades (enecija! post"u#no 1'*$.) ter#in srednj) v)je* → s"e#u trodijelne periodizacije povijesti (antika! srednji vijek! #oderno doba) izgradio je -eonardo ,rn) (1$+,-1''') u svojoj Povijesti Firence Firence
G. /o0en1 Tmine srednjega srednjega vijeka jesu zapravo tmine našega vlatsitoga neznanja, odnosno našeg nepoznavanja temeljnih obilježja te višestoljetne epohe. → u iroko kulturoloki s"vaćenoj renesansi (uvijek u opreci sa srednji# vijeko#)! osi# izu#a tiskarstva! veliki" geog. otkrića! pojave protestantiz#a i prodora s#anlija! obino se kao epo"alno otkriće s duboki# svjetonazorski# posljedica#a spo#inje i smjena 2eo3en4r)ne sl)*e sv)je4a 0el)o3en4r)nom koju je ute#eljio N)*ola Kopern)* (1'+$-15'$) (1'+$-15'$)
,)narne opre*e srednjem v)je*1 duevno/du"ovno duevno/du"ovno - tjelesno ozbiljno - ko#ino sakralno - proano (svjetovno) ovostranost - onostranost → u knji0evnosti pisana - us#ena! latinski - vulgarni jezik SREDNJI VIJEK
RENESANSA
• teologija u#jetnosti / teologija knji0evnosti (#jera ovjek stvoren na sliku 2o0ju)
• 3ristotelova poetika (u gr. u#jetnosti #jera svi" stvari je ovjek
• unkcionira kroz diobe/opreke
• supostojanje opreka
• biblijsko vrije#e - od stvaranja svijeta k 3pokalipsi! svretku svega • prosto prostor r pjeak pjeak i ja"a ja"a4 4 svije svijett #jeri #jeri korac koraci#a i#a vl. vl. nogu nogu
• vrije#e svakodnevice! sada i ovdje (vrije#e realni" zadaća) • plovid plovidba4 ba4 svij svijet et #jeri #jeri dani dani#a #a i #jese #jeseci# ci#aa
• #jere #jere vez vezane ane uz ovkj ovkjeko ekovo vo tijel tijelo o lakat lakat!! palac palac!! nokat nokat
• unive univerza rzalni lni sust sustav av #jer #jeraa
• vijet 6 7e#lja ravna ploa
• 7e#lja je kugla
1
- pitanja o prisutnosti vre#ena → Arel)je A2s4)n1 Ispovijesti 8$ tipa vre#ena sadanje u prolosti - 9:9R;<3 sadanje u sadanjosti - =>:?3@<: sadanje u budućnosti - AAAAAAAAAA
5 Nov)ja med)jev)s4)*a proavanja1 • srednji vijek u kutluroloko# i civilizacijsko# pogledu speciina epo"a • jedino u religiji sauvan kontinuitet - Brkva jedina institucija koja je unkcionirala - sauvala se sa#o ona pis#enost/knji0evnost vezana uz Brkvu • kultura stalna s#jena nastojanja vraćanja uzori#a antike i propadanja ti" pokuaja (karolinka renesansa) - u srednje# vijeku stovreni su preduvjeti renesansne kulture → krćansko srednjovjekovlje poznaje klasinu kulturu • antike tekstove kao i 7 prilagoCuje svo#e svjetonazoru! kroji pre#a sebi • nain razu#ijevanja antike u srednjovjekovlju srednjovjekovlju i renesansi bitno se #ijenjao → Hman)6am u odnosu pre#a klasinoj kulturi je odgovorniji • svoju kulturu #odelira pre#a klasino# sjaju • antiku s"vaćaju kao potvrdu krćanski" uvjerenja! a ne suprotnost → 7ed)ev)s4) uvjereni da se srednjovjekovni srednjovjekovni tekstovi #oraju prouavati na poseban nain jer su obilje0eni speciino# starino#! starosnoću te da se za opis i analizu ti" djela nu0no #ora respektirati razliitost! drugaijost politiki! drutveno i kulturno sa#osvojne i zatvorene srednjovjekovne srednjovjekovne epo"e → Ja8es -e Goff se se zala0e za tzv. d2o4rajn) srednj) v)je* koji koji traje sve do Drancuske revolucije! unutar kojega su razliite renesanse (karolinka! prava! pa onda kraje# 1*. st.) - ro#antiza# ponovno velia srednji vijek - nje#aki ro#anisti veliaju renesansu i kritiziraju srednji vijek - drugaiji pogled na ljubav lj ubav!! seksualnost i tjelesnost u srednje# vijeku
I. Knj)9evnopov)jesne odredn)3e HSK • tropis#ena i trojezina • intererencija triju tr iju sastavnica "rv. pis#enosti • svijest o istovrijednosti svi" triju pis#eni" sustava! svijest o potebi nji"ova poznavanja kao svojevrsno# i#perativu proizalo# iz realnosti geopolitikog polo0aja i osobitosti kulturne evolucije • utjecaj knji0evnosti europskoga ;stoka i 7apada na ijoj granici ta "rvatska knji0evnost (i pis#enost) nastaje i #ijenja se kroz stoljeća • posebno zani#ljivo poglavlje kulturne povijesti europskoga srednjovjekovlja → per)od)6a3)ja (Her3)2onja1 2
: 1. razdoblje @a vreli#a crkvenoslavenske batine (od prapoetka - */% st. do kraja 1'.) • &. razdoblje ?oba pune zrelosti - do 15,*. (kraj rada senjske tiskare) • $. razdoblje kasni odjeci srednjovjekovne knji0evne tradicije (E 1+. st.) → pros4or1 od sjeverne panonske zone! pre#a jugu! jugozapadu i jugoistoku preko Fokuplja! >ike i Grbave na Fri#orje s otoci#a i ;stru i ju0nije! pre#a dal#atinski# ko#una#a sve do ?ubrovnika i 2ara
A4or) ) p;l)*a s rednjem v)je* • poetak literature sr. vijeka nije individualna svijest nego *ole*4)v)6am • nije originalnost ni autorska svijst! nego prod*4)vnos4 • pol)fn3*)onalnos4! uz estetiku! prag#atika i praktina sera 5 *a4e2or)ja a4ors4va • anoni#ni prepisivai - uvaju se grije"a tatine! svoje i#e sa#ozatajno preućuju • skriven ispod brojni" velova autorske sa#ozatajnosti • autorsko# se ne s#atra naprosto ona knji0evnost kojoj zna#o autora! već ona koja se estetski osa#ostalila i u kojoj institucija autorstva općenito i#a va0nu ulogu Anon)mnos4 ) smenos4 HSK → srednjovjekovna su knji0evna djela anoni#na i po du"u kolektivna! s tipini# srednjovjekovni# stavo# pre#a knji0evno# stvaralatvu nije va0an autor! nego ad)4or)j 5 pros4or na koje# tekstovi nataju prostor je r;an)0 dalma4)ns*)0 sred)na ! prostor samos4ans*)0 s*r)p4or)ja ! u koji#a su jedini pis#eni ljudi svojega doba zapisivali i prepisivali tekstove potrebne za katoliku liturgiju kao i za privatnu pobo0nost klerika4 rjeCe su bili na#ijenjeni neobrazovanu puku i to kao us#ena poruka → proizvodnja knjiga vezana uz s*r)p4or)je obalnog podruja HR (sa#ostanski! benediktinski i katedralni 7adar! plit! Rab! sor...) koji su trajno bili rasadita pis#ene kulture! prostori recepcije i posredovanja strujanja izvana • u skriptoriji#a su tekstovi prepisivani! ali i prevoCeni te preraCivani! posebice potkraj srednjega vijeka • srednjovjekovni pisar i zapisiva razni" tekstova pripadao )n4ele*4alnoj el)4) koja je svoj du"ovni rad posvećivala vjerskoj pouci! pa#ćenju i prenoenju krćanskoteoloki" i vjerskopouni" knjiga na narodno#! "rvatsko# jeziku → naa je srednjovjekovna knji0evnost ma0om p*o2 smjerenja ! orijentirana pre#a ni0i# slojevi#a kulture i usko pove6ana s *l4rom smenos4) ! pa zbog toga najeće pisana jednostavni# stilo# → za nju bi se #oglo reći! uz oslonac na koncepciju vocalit
→ fndamen4alne 6naaj*e1 • intertekstualnost • isprepletenost poetskoga i didaktinoga • Iu0ivanjeJ u varijacija#a već postojećega • u pojedini# tekstovi#a #oguće je prepoznati signale usmenosti u s#islu peror#ativnosti! #akar i rudi#entarne IizvedbeJ • popularno tivo • 0or)6on4alna! p*a smejrenos4 *nj)9evno2 djelovanja! 9elja da p)sana r)je ;de 6an)mlj)va i dostupna ire# krugu itatelja/sluatelja
ŽANROVSKI SASTAV Hans Ro;er JA>SS ! tekst Teorija rodova i književnost srednjovjekovlja (rod 6 0anr! u ovo# tekstu! pitanje prijevoda) → odnos pre#a antici - ne #o0e se pri#ijeniti podjela na liriku! epiku i dra#u Kitajući srednjov. tekstove! suoit će#o se s pojava#a koje su bitno razliite od oni" u novovjek. knji0evnosti. Gnji0evnost se tradicionalno s"vaćala dijelo# podruja to obu"vaća umjetni!ka djela ili bare# ko#pleksna djela i#aginativne proze koje karakterizira originalnost i knji0evna u#jenost. → u 7-u s#atra se dostatno# tradicionalna podjela srednjega vijeka pre#a strunoj konvenciji! konvenciji koja #ijea i prvotne nazive i klasine poj#ove rodova i kasniej klasiikacije • Jass za"tijeva od suvre#nog prouavatelja da pojedino djelo morfolo?*) op)?e! tj. da za svako djelo da povijesno konkretiziran pred#etni opis! da se knji0evna vrsta opisuje i odreCuje kao unutranja nor#a! kao skub oblikovni" i sadr0ajni" obilje0ja koje nije #oguće svesti po#oću jednog jedinog naela klasiikacije → knji0evne vrste @ pre#a Jass - treba istra0ivati pov)jesno! a ne nor#ativno ili klasiikatorski4 jedino na taj nain #ogu se obu"vatiti svi aspekti pojedinog djela razlike #eCu djeli#a koji pripadaju istoj vrsti djela • kao osnovni obrazac istra0ivanja Jass predla0e ' #odaliteta 1. autor i tekst (naracija) &. #odus dicendi (or#e prikazivanja) $. struktura i razine znaenja (jedinstva prikazanoga) '. #odus recipiendi i drutvena unkcija → Sitz im Leben" sjedište u životu koje neka vrsta zauzi#a u knji0evnopovijesnoj epo"i! odluujući kriterij za srednjovjekovlje 6 nain recepcije djela! drutvena unkcija i oblik vladanja koje djelo nala0e
AJI K-ASI+IKA/IJE HSK 4
→ #edievisti s#atraju da se djela srednjovjekovlja trebaju prouavati kao djela koja tvore speciian genoloki sustav jer sr. vijek kao speciino razdoblje za"tijeva i speciina knji0evnoznanstvena rjeenja te te0e uva0avanju socijalni" uvjeta kako produkcije! tako i recepcije srednjovjekovni" djela → uspostaviti popis ili sustav srednjovjekovni" 0anrova na osnovi odrednica knji0evnopovijesnog #aterijala! da se knji0evne vrste istra0uju povijesno! suvre#ena je #edievistika opisala oblike HG na nekoliko naina → & su opisa relevantna jedan je opis Vje*oslava 4efan)Ba (1%%)! a drugi Edarda Her3)2onje (1%+5) - nji"ove klasiikacije "rv. srednjovjekovni" tekstova jasno pokazju da je suvre#ena genoloka ter#inologija nepri#jerenaL • vrlo #alen broj navedeni" vrsta #ogao bi se razvrstati i ostati u granica#a knji0evnosti postavljeni#a trijado# l)r)*a! ep)*a! drama • suvre#ena #edievistika odrie bilo kakvu vrijednost trojnoj diobi knji0evnosti koja bi bila pri#jenjivana na srednjovjekovnu knji0evnost → srednjovjekovni tekstovi pokazju drugost na vie rzina! a ona je osobito jasna na polju *nj)9vne 2enolo2)je • tekoće i nedoreenosti! ak ne#ogućnosti jednoznanoga klasiiciranja 0anrova ("rvatske) srednjov. knji0evnost • tekstovi posjeduju karakteristike razliiti" 0anrova • proble# odreCenja obuj#a relevantne graCe • neodvojenost Iknji0evni"J od Ineknji0evni"J tekstova! nji"ova #eCuovisnost i povezanost • prodiranje izvanknji0evnoga u sere knji0evnoga! ali i knji0evno pro0i#anje sera koje nisu Iu#jetnikeJ @ u to#e se ogleda eno#en otvorenosti #orme srednjovjeskovni" tsktova! koja nije bila postavljena sa#o "orizontalno - pre#a dr. 0anrovi#a! nego i vertikalno - spojivost odudara od noviji" predod0aba o ne#ijeanju! istoći vrsta - intereriranje vrsta i podvrsta - naelo koje obilje0ava knji0evnost itavog europskog srednjovjekovlja • ogranienost pri#jene ter#inologije i #etodoloki" postupaka suvre#en teorije knji0evnosti
ZAPIS POPA MARTI!A 7apis 6 biljeka izvan osnovnog teksta! zapisan na #argini! spontana reakcija! za#jedba izazvana proitani# teksto# kao izraz njegove doj#ljvosti Fop-glagolja 9artinac tako opisao stra"ove izazvane dogaCaji#a na Grbavsko# polju 1'%$. Me je godine 9artinac u =robniku pisao svoj brevijar (?rugi @ovljanski brevijar) • 9artinac ispisivao lijepa crvena i crna glagoljina slova! ali vijesti koje su stizale iz 5
velike blizine uzne#iruju ga te nakon prepisanog prvog dijela brevijara pie povijesni izvjeće o ono#e to je radio i osjećao! zajedno sa svojo# okolino# zbog nesreće o kojoj su sluali • opiran zapis o prijelo#no# dogaCaju "rv. povijesti - ;)4*) na Kr;avs*om polj %. %. 1'%$. - prerasta u duboko pro0ivljeno! ekspresivno iskazano viCenje dogaCaja (subjektivan i e#otivan sadr0aj! dra#atini opisi) • 3?RN3< #jesto i vrije#e pisanja! dra#atika rata u najezdi! nakon to je pokorila druge krajeve! turska je vojska u Hrvatskoj ruila utvrCene gradove! sa#ostane! crkve. O bitki na Grbavsko# polju poginuli su #nogi velikai (Ivan +ran*apan ! jaja*) ;an)! neki su odvedeni u su0anjstvo ( ;an Deren)n i 7)*la +ran*apan )! a ubijaju 0ene i djecu Mada pobježdena bisi !ast krstjanska i tu je tragediju 9artivnac do0ivio kao gore zlo od provale Matara! =ota i 3tile • proan sadr0aj! neobian utjecaj biblijske raze (stil! postpozicija atributa! paraleliza#) • rita# ute#eljen na svakodnevni# itanji#a brevijarski" lekcija! #jeavina staro"rvatskoga i staroslavenskoga ejzika - 0);r)dn) je6)* • zapis se u glagoljaki# rukopisi#a redovito pie narodni# jeziko# • 9artinac pod doj#o# knji0evnoga liturgijskoga crkvenoslav. jezika! prepisivani" brevijarski" lekcija (od onologije! #orologije do leksika! razeologije i stila) • biblijski spis pri#arni izvor 9artineva nada"nuća (pod doj#o# i sa#oga sadr0aja $njige o %uditi → 9. 9arulić) → 9anr pre#a Vje*oslav 4efan)B 1. "istorijski teskt/doku#ent pre#a Edard Her3)2onj) povijesni zapis! zapis u obliku kronograa! zapisizvjeće → #ijeanje 0anrova aktualna povijesna proza (izvjeće) konstituira se kao vrsta pod oiti# stilsko-izra0ajni# utjecaje# bibiljiskoga teksta - "istorijski tekst ("istoriograski)! kroniarski zapis! utjecaj biblijskog teksta! tragina tu0balica! poetak rodoljubnog pjesnitva protiv Muraka! dra#atinost! rit#izirana proza! *omn)*a3)ja s re3)p)jen4om ! #olitve (a#en) → pisar - 3z - autorstvo ne u s#islu autorske svijesti! rijetko se pisari potpisivali! govorili o sebi! pogotovo kad nije rije o knji0evno#e tekstu → pripovjeda je u zapisu prisutan kao a4or@sd)on)* opisivanog povijesnog dogaCaja
". S+ERE >TJE/AJA1 ISTOK I =A
6
- pogled na svijet povezan uz ale2or)nos4 → prisutno i u knji0evnosti sve #ora i#ati s#isao! sve prenosi neku poruku - alegorija dose0e vr"unac u 2o4)*oj mje4nos4) npr. katedrale koje se grade izni#no su visoke → gledanje pre#a gore! u budućnost - la4)ns*) je6)* 6 0ivi jezik srednjega vijeka kao jezik literature - va0nost s4varala?4va na narodn)m je6)3)ma → nastanak veliki" na3)onaln)0 epova @ 11. st. → procvat l)r)*e i ep)*e popularnost u drugo# dijelu sr. vijeka! vezani uz v)4e?4vo! s)m;ol as4)! lj;av) → Fodjela srednjovjekovni" ro#ana 1.) fran3s*a s*p)na ro#ani vezani uz 0ivote Karla Vel)*o2 i njegova viteza Rolanda &.) en2les*a s*p)na -PP- uz 0ivot *ralja Ar40ra i njegovi" najva0niji" podanika $.) pr)e o s4arom R)m prepriane klasine prie → najbitniji knji0evnici potkraj srednjega vijeka a) GeoffreC /0an3er - $ertenburijske pri!e b) talijanski trolist - Al)20)er)!
• 9ansrov) sa =apada srednjovjekovni ro#ani! klasine prie o Mroji i 3leksandru eliko#! teoloki! religiozni! svjetovno-didaktini! pripovjedni i #oralizatorski spisi → HR posrednik za istok rbija! 2ugarska! Rusija - utjecaji srednejga vijeka prisutni i danas sv. ?onat! sv. 2la0! sv. la"o → istoni sveci "#$LA PA%LA I T$&L$ - izvorni grki glagoljski apo*r)f - slavenski ar"etip nastaje na j9noslavens*o@;2ars*o@ma*edons*ome podrj kraje# 1,. i poetko# 11. st. - najstariji ar"etip rs*) → povezanost iz#eCu ;stoka i 7apada - Mekla na kraju u#ire #ueniko# s#rću - odlika roman4)nos4) i lj;avno2 romana - Mejku osuCuje #ajka jer sra#oti obitelj - u teksu se naglaava *r?Bans*) )deal FISTOE - Meklina ljepota je kobna u ovo#e djelu - Mekla 6 sredinji lik! status #uenika → odlazak u raj - nisu s#jeli ubiti Favla jer je stranac → #o0e biti sa#o uta#nien ili prognan >;G; Favao! Mekla! Ma#iris (Meklin zarunik) 'ISTILI(T$ S%$TO) PATRI!I#A - es0a4olo?*a v)6)ja → tipinost za 6apadn srednjovje*ovn *nj)9evnos4 - nastanak 11*5-11%,! ;rska → prije toga desetljeći#a us#eno prenoena - "rvatskoglag. verzija Ot svetago Patri*ija - prevedena s latinskoga - sauvan i u Ofords*om 6;orn)* iz 1'. st. - va0nost da - ispreplitanje realno2a i onos4rano2a @ svetite je bilo porueno! danas obnovljeno - ritual ulaska u istilite p4 5 )spov)jed 5 )s4)l)?4e - si#bol mos4a i r)je*e - #ladići 6 anCeli - pro;lem 4)jela 6 sa#o tijelo prolazi onostrani# prostoro#! inae sa#o d?a (@ikula) - bitno je svjedoenje → #ora prenijeti poruku (@ikula) - proble#atinost ljudi koji nisu dobri - istilite 6 nalazi se već u naslovu - ne#a razlike iz#eCu istilita i pakla → Ja8es le Goff → rodni list +istili,ta (prvi put se spo#inje i uvodi poja# istilita! tovie spo#inje se već u sa#o#e naslovu) - prostor #jesto prokletstva #jesto bla0enstva - @ikola 6 vitez → viteko-pustolovni pot"vat
8
%&'. HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA -IRIKA - izostaje eps*o pjesn)?4vo i lj;avna l)r)*a - u pisani# spo#enici#a lirika se pojavljuje tek u &. pol. 11. st.! a eće je zapisivana tek u pjes#atrica#a 1. i 1+. st. → zapisana je na sva tri "rv. pis#a → u to vrije#e već prevladava i renesansna lirika - prostor Is4ra&Kvarner @ ,dva - prisutna anon)mnos4 - nai 6a)njav3) do#aći sti"otvorci i pjevai! anoni#ni srednjovjekovni pisci - s4ar) poe4e klasini pjesnici → spo#ine i" 7ar*o 7arl)B u svojoj posveti iz %udite iz 15,1. g. - jezik nae srednjovjekovne poezie i#a a*av*a o;)lje9ja → odnos sti"-proza teko razlikovati a) neri#ovani sti" od proze u kojoj rita# intenzivira iskaz b) postupci pretakanja sti"ova u prozu c) versiiciranje narativne proze i ko#biniranje sti"a i proze u jedno# tekstu - rit#izirana! recitativna proza → )re2larn) s4)0 (srednjovjek. poja#) → slobodni sti" - od#ak od tradicije! 1%./&,. st. → proble#i razgranienja sti"a i proze. a) 7dravo! #orska zvijezdo (3ve! #aris stella) • pro;lem pr)jenosa pjes#a je u originalno# latinsko# predloku napisana u sti"u! ali kada se "tjela prenijeti na na jezik! dolo je do proble#a! pa je dio napisan u sti"u! a dio u prozi b) 9uka svete 9argarite • original napisan u prozi! ali kod nas je napisano u sti"u jer je pre#a knji0evnoj vrsti pr)*a6anje! a ono je kod nas sti"ovano - or#a latinske crkvene pjes#e najprije se adaptirala za izvanliturgijsku upotrebu - prva v)jes4 o p*oj poe6)j) na 0rva4s*om je6)* → dolazak pape Ale*sandra III. u 7adar 11++. godine → Fovaljski prag (@atpis Fovaljskog praga! 11*'.) - ka#eni crkveni nadvratnik pronaCen u Fovlja#a na 2rau - B)r)l)Bn) natpis - prvi DVANAESTER/I na "rvatsko#e jeziku → utjecaj bizantskog pjesnitva
9
→ najstariji zapisi us#ene knji0evnosti - va0ni za poetke vers)f)3)ranja! versiikacija • ;2ar?4)3a - svojevrsna za#jena za epove na narodno# jeziku - jedna od nji" pjevana je pred talijansko# kraljico# ;zabelo# → u njoj se naglaava navala Tra*a - prva cjelovita zapisana bugartica Graljević 9arko i brat #u 3ndrija! sadr0ana u djelu
10
(I-$S&A MOLIT%A - sti" skupina rijei (reenini" dijelova) → s)n4a2ma4)*) s4)0 - recitativna! pjesnika proza - predlauretanske =ospine po"vale - kontekst javni" izvoCenja - bliska >;M3@;<393 → redoslijed je u skladu s litanija#a - srednjovjekovna lauda i #arijinska pjes#a - zapisiva
.$S&A L#/-A% - pjes#a protiv 0ena - najupeatljiviji sti" Sli,i vsaki +lovik ovo000 -sti" osmera3 - ri#a parna - sauvano u Mkonsko# zborniku - obraća se redovn)3)ma - proble# 3el);a4a → #uka istoća - proble#atinost 4jelesnos4) & se*salnos4) - 0ena 6 sve najgore - #olitveni zavretak - moralno@d)da*4)na fn*3)ja - 0)per;ol)6)ranos4 9ens*e 6lo;e 6 izazivanje stra"a! odreCivanje 2ran)3e )6me m?*ar3a ) 9ene - prijenos krivice s #ukarca na0enu
- #alo pjesa#a nae srednjovjekovne lirike je sauvano - sauvane većino# one koje su i#ale neku odreCenu unkciju 11
→ ;ra4ov?4)ne - već od 1&. st. - udru0enja puana! laika! obrtnika - osnovane s cilje# nje2ovanja po;o9nos4) (svaka bratovtina tovala je nekoga sveca i u ast nji#a nastajale su pjes#e)! ali i so3)jalne 6a?4)4e svoj)0 lanova → F3R;QG3 F<:93R;B3 (1$*,) • prva 0rva4s*a pjesmar)3a • antologija sastavljena od te#atski i verisiikacijski razliiti" pjesa#a • pisana 2la2olj)3om i s4aro0rva4s*)m je6)*om a*avs*o2a 4)pa • dodana jedno# glagoljsko# rukopisno# liturgijsko# kodeksu -
- s#atra se da je nastala u Qibeniku jer je sv. 9i"ovil zatitinik grada → re4or)*o@r)4m)*a pjesn)*a pro6a @ slo;odn) (r)movan) ) )re2larn)! neprav)ln s4)0 @ s)la;)n) s4)0 → izuzeci od os#eraki" pjesa#a Tri 'arije hojahu - sed#eraki ri#ovani distisi - najveće znaenje srednjovjekovnog du"ovnog pjesnitva • o;0vaBanje sv)0 *rajeva • pjesn)*) je6)* 6 uzork za nastanak i razvoj svje4ovne d;rova*e poe6)je
S%IT S$ &O'A - satirina pjes#a - 4rolan) dvanaes4era3 - odjek onovre#eni" "eretiki" pokreta - kontekst europske lirike o po*varenos4) i )6opaenos4) sv)je4a - vrije#e nastanka nije #ogla nastati pr)je *raja $% s4. → jo nisi bili or#irani redovniki redovi - s;je*4)vnos4 a4ora → pripadnik nekog od redova - )n*v)6)3)ja → negativno #iljenje - 0)per;ol)6)ranos4 PISA S%$TA)O #/R#A - napo#ena Poj ljudem razumno - radnja pjes#e nekadanji kraljevski grad olin - uzor pras4ara slavens*a le2enda o sv. Jrj - najstariji pri#jer slo;odno2L s4)0a - pjes#a je )6voena - vidljivo po d)jalo6)ma @ nara4)vnos4 u sti"u - slo0ena ko#pozicija 1) sv.
- sauvani rijetki tragovi viteko-eudalne kulture naega srednjovjekovlja - na#ijenjena v)?em dr?4venom sloj - generika derivacija svje4ovno@rel)2)o4ne v)4e?*o@fdalne *l4re - spajanje sve4a*o2a sa svje4ovn)m
ucića (1. st.)! veliki zbornik razni" pa i 9arulićevi" pjesa#a - Trogirska (kraj 1. ili po. 1+. st.) - 2olska (11&) - $or!ulanska (1+. st.) - 2udljanska (1',) → pjesmar)3e (*aj*avs*e )6 sjeverne Hrva4s*e1 - Prekomurska (15%$) - Pavlinska ili &epoglavska (1'') - 1rnjanska ili 3!rba!i+eva (1*+) - 4ithara octochorda (tiskana 1+,1! 1+&$! 1+&+)! najpoznatiji 4)s*an) kantual "rvatski" i latinski" crkveni" tekstova i napjeva 1*. st. u 7agrebakoj nadbiskupiji
. HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA
- izvori iz & kulturno-knji0evne sere 1) Is4o* → bizantsko-(staro)crkvenoslavenska batina &) =apad 5 latinska! rancuska! talijanska i eka tradicija - najbogatiji korpus u srednjov. stvaralatvu → roman - ter#in u uporabi od 1&. st. - starorancuski naziv romanz i " svaki knji0evni tekst koji nije bio pisan latinski# j. (lingua latina) nego ro#anski# / rancuski# j. (lingua ro#ana) - poja# se prote0e na sti"ovane pripovijesti s viteko# i pustolovno# te#atiko# nasuprot c"anson de geste - engleska knji0evnost roman*e 6 iz#iljena pria o srednjovjekovni# vitezovi#a u koji#a prevladavaju antastini i nadnaravni dogaCaji novel 6 noviji tip ro#aneskni" or#i usjereni" na realnu! iskustvenu zbilju! na poznati svijet! na vjerojatne i #oguće dogaCaje → HG • Inven4ar 6adars*o2 4r2ov3a 7)0ov)la (1$*5) a) Tresori 0 2enetto >atini! enciklopedija b) $njiga o razaranju Troje c) $omedija - ?ante! spo#en ?ante izvan ;talije d) djela povijesnog i #edicinskog znaaja e) liturgijski kodeksi • Inven4ar 4r2ov3a Damjana (1$*%) a) latinsk viteki ro#ani o Debu! Fersialu i Mristanu b) slavenski prijevodi (litera slava 6 glagoljica) 3leksandride i jo jednog vitekog ro#ana → Fria o pre#udro# 3kiru - svjetovna abularna proza - kraća kristijanizirana verzija stare se#itske prie → 2arlaa# i
R/MAA! TRO#S&I - ro#an o Mroji - viteki / svjetovni ro#an 15
- sauvan u a) V)nodols*om 6;orn)* - prva pol. 15. st.! akaviza# b)
AL$&SA"RI"A - te#atska okosnica s*o; Dar)ja ) A. Vel)*o2 - Kandar*s 6 ?arijev izaslanik - sukob pute# p)sama - Ale*sandar → pri"vaća 0idovskoga / krćanskoga 2oga! a odbacuje postojanje drugi" idola → snov) 6 ko#uniciranje s proro*om Jerem)jom → *r)s4)jan)6a3)ja 6 raz#ilja o sudbini vlastite due → izgovara #noge sentencije! aoriz#e i poune reenice → )dealn) *r?Bans*) v)4e6 6 vidljivo u njegovo# odnosu pre#a ?ariju → raz#ilja i o prola6nos4) 9)vo4a - popularnost zani#ljiva abula! opis egzotinog ;stoka! uzbudljive pustolovine! bajkoviti ele#enti! krćanski svjetonazor! releksije i 0ivotu i s#rti! brojne sentencije! pouke! aoriz#i - struktura abule s4pnjev)4os4 - jedno od najljepi" ostvaraja nae proze - razvila se iz Pseudo6&alistenova romana → 1'. st.! ju0noslav. verzija! 15. st. ruska verzija - ju0noslav. verzija naziva se jo i srpskom 5leksandridom - #jesto nastanka nepoznato
HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA
d) (es0a4olo?*e v)6)je 6 te#atizacija onostranog! npr. 2aruhovo vi:enje8 1undulovo 0;;08 6udesa sv. Patricija e) prenja 6 kontrasti4 dijalog dvaju suprotstavljeni" likova! personiikacija! npr. Prenje -susa s :avlom8 )i:enje sv. 2ernarda8
@ uvode se i dijalozi - ploni likovi 6 nositelji dobra i zla - do#inantni ko#pozicijsko-strukturni i#benici pripovijedanje! abula! si0e - stupnjevito razvijanje abule izni#ke - oblik iznoCenja graCe pripovijedanje - sveznajući pripovjeda - kronoloko naelo ko#pozicije - djela zapoinju in medias res - stilska sredstva antiteze! paraleliz#i! ponavljanja! epiteti! rit#inost! or#ulainost
&) @:@3R3M;@3 FR73 - razliiti oblici #oralnopoune proze → releksivna! pripovjedaka! satirika - releksija! uvjeravanje! ko#entar! opis - pri#jeri Fiziolog, &ucidar, $njige $ata 'udroga, 4vet vsake mudrosti
M. A
• ;)6an4s*a *nj)9evna 4rad)3)ja (istona slav. knji0.) - osobito do 1'. st. • 6apadna *nj)9evna 4rad)3)ja → 7ikodemovo evan:elje - jedan od najstariji" slavenski" prijevoda apokria s latinskoga 6 osi# prijevoda s latinkskoga! grkoga! postoje i prijevodi s talijanskoga i ekoga 6 sjedinjuje istono (biz.-slavensko) u zapadno (latinsko) aporino naslijeCe 6 popularnost zabavna unkcija! dokinutost doktrinarnog sadr0aja → rel)2)o6na ;ele4r)s4)*a - zani#ljive te#e s4varanje ) poe3) sv)je4a! es0a4olo?*e 4eme! pad anela - razraCena abula! dina#ino pripovijedanje! avanturistinost (pustolovnost) → podjela 1) STARO=AVJETNI A
?jela apostola Mo#e
"#$LA APOSTOLA A"RI#$ I MAT$#A / )RA"/ L#/"O."$RA - biblijski poetak (O ovo vrije#e...) - pretvaranje ljudi u 0ivotinje - #otiv iz /diseje arobnica Girka - prisan i inti#an odnos apostola i Grista - 2lad - pokreta dogaCanja - kazna 6 starozavjetna intervencija - preobrazba ljudo0dera #aterijalno! tjelesno → du"ovno - ispreplitanje radnje koja je naruava kronologiju - s4npnjev)4a fa;la - fan4as4)no@avan4r)s4)*a pro6a - do#inira fan4as4)*a i desa - pripovjedni svijet strukturiran kao u ;aj3) - uzvan granica realnosti i objektivnosti prirodni" zakonitosti - ispreplitanje #otiva an4)*e *nj)9. 4rad)3)je i )s4onja*e pr)e (arobni napitak! preobraba u 0ivotinje! udesno ponaanje ljudi kroz prostor itd.) - radnja je u )ma2)narnoj 6emlj) - grad ljudo0dera 6 E4)op)ja - povezano s *an);al)6mom - naglasak na nara3)j)
"#$LA APOSOTLA P$TRA I A"RI#$ - nastavak na pret"odni apokri - en*ra4)6am - izostanak seksualnosti/tjelesnosti iz#eCu #ukarcai 0ene - prisutno i u 1jela Pavla i Tekle - poznati ;susov citat Prije +e deva u+i kroz iglene uši, nego bogataš u kraljevstvo nebesko - pol)s)nde4 @ ponavljanje veznika (u ovo# sluaju i)4 postozanje speciinog rit#a i psi"olokog eekta (zadr0avanje pa0nje) - ko#pozicija svaka narativna sekvenca zapoinje vezniko# te se ti#e stvara konzistentna. vrst okosnca abularnog dogaCanja
O PR$&RASOM #OSIP/ - poinje *r?Bans*om )nvo*a3)jom - veza iz#eCu
- emo4)vnos4 (es4e4)*a ;ol) 6 pla
. VI=IJE @ utjecaj na krć. es"atologiju i na puku du"ovnost u kojoj je do danas veliki# dijelo# zadr0an i#aginarij onostranosti kakav je nastao u vizionarskoj tradiciji - izvjesnost onostranog - vjenost u kojoj se treba boriti za svoj 0ivot - u konstituiranju topograije onostran#osti - di"oto#ija pa*ao (pod6emno *raljevs4vo @ raj (ne;es*o *raljevs4vo - odraz razvoja #oralne svijeti drutva i #entaliteta - pravi 0ivot je drugi (nebeski) 0ivot4 ze#aljski 0ivot 6 pripre#a za &. 0ivot → di"oto#ija Arel)je A2s4)n! djelo / 2ožjoj državi 1e civitates 1ei - suprotstavlja 6emaljs*o i ne;es*o *raljevs4vo - struktura je onostrane geograije tradicionalno u svi# civilizacija#a is"odino povezana sa si#boliki# i du"ovni# znaenji#a - vertikala gore-dolje (raj-pakao) - te si#bolike odrednice postupno dobivaju doslovnost i realne koordinate u geograsko# prostoru - postupno oblikovanje i strukturiranje tradicije takve slikeu u drutvu dovrene u 1$. st. kada je dodano K;M;>;QM: - dotada binatna struktura dr. svijeta - popularnost #edijevalni" es"atoloki" vizija potvrCuje i Dan4e u Paklu - re#iniscencija na Pavlovu @ )s4)l)?4e 6 poveznica iz#eCu raja i pakla - Dan4e - enciklopedijski prikaz onostranosti - koncept drugog svijeta i putovanje due ti# prostori#a os#iljavani su već i u stari# kultura#a poput egipatske! babilonske perzijske i dr. - prikaz drugog svijeta 6 #otiv putovanja i identiikacija krćanstva s putovanje# - #otiv silaska u svijet #ortvi" antika (diseja! :neida)! judeo-krćanska! poganske prie - svako #edijevalno putovanje u drugi i drugaiji svijet ispunjeno je udesni# i svakidanji# dogaCaji#a s krajnji# dijelovi#a #atovita kontrukta koji pokreće! djeluje kao relacija ovoze#aljski" i onoze#aljski" dogaCanja - v)6)ja6 knji0evna or#a 6 psi"oso#atski eno#en koji po svojoj prirodi dotie neku vrstu nadulnog do0ivljaja 6 korijeni vizije kao 0anra se0u u poetke krćanstva! a svoji# znaenje #ogu biti 20
bliske i ale2or)j) ili apolo2)j) 6 nekad se dovode u vezu s "alucinacija#a i psi"iki# pore#ećaji#a 6 knji0evna djela koja opisuju do0ivljaje vidjelaca ili nji"ovi" dua koje se kreću prostori#a onostranosti pa viCeno ili do0ivljeno priovijedaju ili zapisuju redovito s neko# prag#atino# na#jeno# - es0a4olo?*e v)6)je P reprezentativan 0anr srednjovjekovlja jer su te#atizirali onostrano! govorile su o izgledu i stanovnici#a pakla i raja! o sudu dua nakon s#rti 6 sadr0aj udesna putovanja vidjelaca i/ili nji"ovi" dua kroz prostore pakla i raja 6 sa#ostalan 0anr od +. st. - prije podvrsta apokrine knji0evnosti 6 utkanost socijalni"! politiki" i ideoloki" ele#enata u vizije 6 u naooj knji0evnosti sauvane na sva $ pis#a - u rukopisi#a od 15. st. 6 sauvane u naoj batini - prijevodi djela zajedniko ;)6an4s*o@s4aroslavens*a vrela (apo*r)fne v)6)je - sve #laCe 6 le2endarne v)6)je potjeu s europskog 7apada prijevodi s lat. - apo*r)fne v)6)je1 a) 2aruhovo vi:enje - obilje0ja *o6molo2)je i 0elen)6ma b) 5brahamova vizija c) 2ogorodi!na apokalipsa d) Pavlova vizija - najstarija4 utjecaj na ?antea - izravno pozivanje 6 likovi su proroci ili biblijski likovi - le2endarne v)6)je - potjeu iz ;rske (zapadna tradicija! latinski predloci) a) 1undulovo vi:enje - naj#atovitija i najsugestivnija vizija sudbine ovjekove due poslije s#rti stvorena u ozraju srednjovjek. tradicije b) 6istilište svetog Patricija - 1&. st.4 vidioc silazi u istilite i trpi #uku za poinjene grije"e i tako stjee #ilost4 -e Goff ga s#atra rodni# listo# istilita - treće se #jesto pojavljuje već u sa#o# naslovu - promjena v)6)onara obini! greni ljudi - novi #odel identiikacije grenu u ulozi vidioca udesni# se 2o0ji# za"vato# nudi nada u spas i #ogućnost od oićenja grije"a već u ovoze#aljsko#e 0ivotu - suvre#eno teoloko poi#anje onotranosti • pre#jetanje s antropocentriz#a na Grista • ideja sveopćeg spasenja • pakao u ovoze#aljsko# 0ivotu svatko u sebi nosi svoj pakao • naglasak na stanju! a ne na prostoru • #ogućnost razliiti" klasiikacija 1) tip vizionara - lik iz 2ibilije (apokrii! apokrina vizija! sveci! raskajani grenici) &) pred#et/sadr0aj vizije $) tip do0ivljaja 6 stanje u koje# se tako viCenje do0ivljava (snoviCenje! ekstaza! ukazanja! klinika s#rt) 21
"/"/LO%O %I7$#$ - poetak kao *ron)*a - unkcija vjerodos4ojnos4) i vjerlj)vos4) - Dndl - ne#a prave osobine viteza4 iskustvo klinike s#rti4 preobrazba nakon s#rti - prs4enas4a fa;la - bitan je vod) P aneo 5 4ma v)d)o3 - opis pakla → opis raja - opisi pakla - ukljuenost svi" 5 osjetila - #uka svi" osjetila - uobiajena nartivna struktura 1) stupanje u kontakt s onostrani# &) viCenje $) obrat ') pripovijedanje viCenog - radnja - uspon pakao-bla0enstvo - retardacija brojni# #atoviti#! slikoviti# i groteskni# opisi#a! "iperbolini# epiteti#a koji reovito vrednuju viCeno - onostranost - poj#ovi preuzeti iz ovostranosti 6 predoenje bliski# poj#ovi#a - antiteze svjetlo-ta#a! dobro-zlo - tra0enje teolokog rjeenja za istilite - raj 6 spiritualizacija tijela - pakao 6 tjelesnost - zastraujući opisi pakla 6 izazivanje stra"a - lijepi opisi raja 6 davanje utje"e! nade
%AR/8O%O 3-AR/8O%O5 %I7$#$ - prikazano 5 nebesa - anCeo
Q. F>DO I F>DESNO SVETAFKE -EGENDE - F>DO (lat. #iraculu#) 6 oitovanje nadnaravnoga u naravno#e 6 odstupanje od prirodni" zakona 6 udesan in ili dogaCaj koji religiozni ovjek s"vaća kao dokaz istinitosti vjere - pre#a -e Goff nadnaravno u zapadnoj :uropi u 1&. i 1$. st. dijeli se na $ podruja 1.) 9;R32;>; 6 nae udesno s njegovi# pretkrćanski# korijeni#a 6 unkcija ko#penzacija za siro#atvo! opti#iza izraz bijega 22
6 opis #onstruozni" bića! prikaz obrnutog svijeta (I#undus in versusJ)! opis egzotilni" krajeva &.) 93=;BO
6 zlokobno nadnaravno! sotonsko nadnaravno (crna #agija)
$.) 9;R3BO>O 6 istinsko krćansko! krćansko udesno 6 odvija se preko posrednika 6 vezano uz #oralnu pouku 6 i#a drutvenu unkciju → 7ar)j)n *l4 - poviejst kulta i pobo0nosti 9ajci 2o0joj zapoinje već u prvi# stoljeći#a kranstva! pre#da tek od Efe?*o2 *on3)la ('$1) do0ivljava sna0an razvoj i napredak pri"vaćena dog#a pre#a kojoj je 9arija nebeska 2ogorodica → 7ar)j)na le2enda - podvrsta nabo0ne abularne proze! oblikuje se u seru zapadnoeruopske krćanske tradicije - m)ra*l) 6 najkarakteristiniji literarni 0anr koji je popularizirao ovaj kult - zani#ljivo poi#anje 0ene 9arija prikazana kao vitez - opis 9arije tipian za provansals* lj;avn *nj)9evnos4 - 9arija 6 posrednica ovjeka i 2oga → 7ar)j)n) m)ra*l) 6 zapadnoeuropska knji0evnost 6 najbrojnija i najljepa skupina udesa! podvsta legendardne knji0evnosti 6 0anr odreCen sadr0aje# - 9arija #ilosrdno po#a0e pojedincu koji se naCe u nevolji 6 apokrii 6 "rv. knji0. 7apad! latinski i talijanski izvori 6 ;vanićev zbornik (1'/15 st) i Fetrisov zbornik (1'*)! tiskana senjska zbirka 9irakuli slavne dȇve 9arije (15,+/,*) 6 #atovitost! lirinost! naivnost! opti#iza#! toplina! jedinstvenost po razu#ijevanju za ljudske slabosti i tekoće 6 stil - vr"unac "rv. glagoljske pisane kulture 6 potkraj sr. vijeka prenose i" propov)jed) i e26empla
@ le2enda (la legenda 6 ono to se treba litati) 6 pria u prozi ili sti"ovi#a u kojoj je povijesno ili biograijsko isprepliće s nadnaravni# i udesni# - 0a2)o2raf)ja - prikazi 0ivota svetaca4 svr"a joj je ukazati na svetaki uzor ili tip svetaca koji prevladava u odreCeno# vre#enu4 sadr0i i legende. - bizanstsko-slavenska tradicija 6 9)4)ja
5 7latna legenda (>egenda aurea) 23
- najpoznatija "agiograijska zbirka ( le2endar)j) na 7apadu - pripisuje se do#inikancu Ja*ov Vara2)ns*om - nastala kraje# 1$. st. - najitanije "agiograijsko djelo u srednjovjekovlju - pri#jeri za utoran 0ivot sve4a3 @ posrednik s 2ogo# i nebo#! on je osoba koja je za 0ivota ostvarena du"ovni# i #oralni# ideali#a - rano krćanstvo svetac 6 #uenik - krćanstvo propovijedalac (ispovijedalac) - srednjovjekovni uzor 6 asket (pustinjak) - uzor svetosti → #artinoloki! "agiograski i legendarni tekstovi #ogu se podijeliti a) 4ema4s*) govore o Gristu! 9ariji! apostoli#a i #uenici#a b) o;l)*om1 pasije! 0ivoti svetaca! svetaka udesa! translacije relikvija - *l4 moravs*o@e?*)0 sve4a3a k na#a doli sa 7 kao odzvuk najstarije slavenske knji0evne produkcije iz veliko#oravski" razdboblja → >egenda o sv. ećeslavu (aclavu) - tekst nije sauvanu ekoj!nego u "rvatskoj tradiciji! - eko-"rvatski kontakti - *ne6 Va3lav P ubija ga pre vrati#a crkve njegov brat ,oleslav - bratoubojstvo 6 povezanost s &jetopisom popa 1ukljanina - najstariji "agiograski sauvani tekstovi (1&-1' st.) prijevodi s grkoga ili izvorni slavenski tekstovi - brevijarski i neliturgijski zborniki legendarij (15-1 st.) - slojevit korpus tekstova naslijeCeni" iu or)jen4ale i 6apadne tradicije a) le2ende s Is4o*a1 &egenda o sv. ltoustom,
O "#$%O#!I -$Z R/&/ - postoje & abularne linije 1) poetak → spo#inanje *ron)*e - povijesni! vjerodostojan i istinit dogaCaj - lik maBe0e 6 usporedba s avlom - Cavao intervenira preko nje! u njeno# liku 6 0eli ubiti svoju pokćerku - zavist zbog njene ljetpote 6 zle 0ene 6 uvijek povezivane s Cavlo# 6 kasnije spaljena kao vjetica 6 suprotnost - lijepa! pobo0na i divna kraljevna 6 kasnije okrivljuje pokćerku da 0ivi neisto - ;ldnos4! prelj; - 0er3e2 6 prikazan kao pr)n3 na ;)jelom *onj P zavrava vjenanje# - spajanje dviju abulanrni" linija dolazak glasnika koji donosi pis#o o to#e da je bludnica! preljubnica - unkcija sna (vizije) 6 pojava 9arije s #notvo# anCela - obećaje joj da će joj povratiti ruku - nagrada za njezinu vjeru i pobo0nost &) "erceg prikazan kao )dealan *r?B. v)4e6 - kraj gozba u njezinu asti - kraljevna se predstavlja - kurtoaznost! kraljevska gesta! sa#ozatajnost - jedan od najpopuarlnij" #otiva u srednje# vijeku mo4)v o nje9noj ) pro2onjenoj djevoj3) koji je bio obraCivan u ro#ani#a! pripovijetka#a i dra#a#a zapadne :urope - ar0e4)ps*a f)2ra koja se razvija iz knji0evnosti zapadnoga kruga - ko#pozicijski najslo0eniji #irakul & abularna tijeka koja se sjedinjuju
.I%OT S%0 &ATARI$ - poetak op)s 3ara 7a*sen4)ja - jedan protagonist - druga protagonistica Ka4ar)na suprotstavljeni su na razini vjere - in #edias res radnja - izra0en pripovjedaev stav - vidljivo u crno-bijeloj karakterizaciji likova - Ka4ar)na @ 0enski lik m?*)m oso;)nama1 "rabrost! odva0nost! s#ionost! odlunost - septe# artes liberales (seda# slobodni" u#jetnosti) 6 retorika! dijalektika! gra#atika najva0nije - pr#jer srednjovje*ovne enos4) @ el#enti "u#anistike kulture - svjesna svoje uenosti kralju govori uzvieni# jeziko!! a narodu jednostavni# jeziko# - usporedba "ra#a i sve#ira 25
- preobraćenje drugi" ljudi posti0e mdro?B - neobina struktura u#etnusti respons)v)&vers)*l) - or#a dvos4r*o r)movan) dvanaes4era3 @ visoki stil - brojne retorike igure - pregledna i jasna ko#pozicija - izostanak ljubavne prie - prisutna u dr. verzija#a - v. Gatarina 6 krćanska #uenica srednjovjekovna intelektualka
. =NANJE I KA! FNA
@ vizije antropocentrini stav! ne raspravlja se o proble#u uskrsnuća tijela - legende povijesni kulturni religijski podatci L$)$"A O I%A/ ZLATO/STOM - zaokru0enost novele - sredite pozornosti grije" pokora - oprost 6 ponitava se kao ljudsko biće! identiikacija s ani#alni# - si#bol olje 6 navjetaj oslobaCanja #rani" strasti u ;vanovoj dui nenara4)vna pro6a
- prvotna na#jetna poduka - va0nost otkrivanje enciklopedijskog du"a srednjovjekovnoga ovjeka - pri#jer organizacije enciklopedijskoga znanja ;es4)jar)j) - srednjovjekovna enciklopedija - okupljanje svi" znanja4 jedna od va0niji" $t9mologiae autora I6)dora Sev)ljs*o2 - prenosi antiko znanje - moral)s4)*o@d)da*4)na & pona pro6a - zapadni izu#i - skupina raznrodni" djela ija je prvotna na#jera poduavanje - likovi su svedeni na s)m;ol
26
- diskurzivne te"nike pouka! sentencija! #olba! prijekor! zapovijed! direktno obraćanje! pitanje i odgovor! aoriza#! diskusija! razgovor! lirski izriaj! releksija! apel - nije va0na pria! nego moralno 6naenje → podjela @:@3R3M;@: FR7: 1) 7ORA-ISTIFKO@DIDAKRIFNA FNA ucidar
→ prijevodi @:@3R3M;@: FR7: • 7ar*o 7arl)B @ pjes#a latne rije!i nauka $atovijeh (enecija! 15,&) - Gatonove #udre rijei • N)*ola D)m)4rov)B - Pri!ice izete iz
&#I)$ &ATA M/"RO)A - zbirka sentencija us sti"ovi#a pod nazivo# $atonovi ditici 0 pripisuju se ri#sko#e dr0avniku Gatonu tarije#! ali je nastala u rano# srednje# vijeku! #o0da već u &. st. na latinsko# jeziku (distisi! po dva "eksa#etra) - sinteza razni" #oralno-didaktini" savjeta i praktino# 0ivotu derivirarni" iz razni" ilozoski" uenja 27
- prevladava *r?Bans*) moral - nizanje razliiti" #oralni" pouka - upute za moralan 9)vo4 i spje?ne meljds*e odnose - nije povezano iskljuivo s religijo# - iznose se uobiajeni etiki i #oralni zakoni
L/!I"AR - enciklopedijsko pouno djelo! naziv za kraću verziju tzeksta kojega je latinski izvornik $lu*idarium - autor Honor)je A2s4odns*)! oko 11,,. g.# vrlo o#iljena! od 11. i 1$. st. prevedena na #noge narodne jezike - Lu*idarius 6 nje#aka ko#pilativna preradba iz 1&. st. - "rvatskolagoljaki akavki tekst nastao pre#a eko#e izvorniku - vjerojatno preveo istarski glagolja - spo#eni ;stre i istarski" lokaliteta (npr. Oka) - diskurzivne te"nike pitanje-odgoovr! dijalog - posti0e se dra#atizacija! lake pa#ćenje! ali i us#eno prenoenje - i#e 6 osvjetljuje znanje koje na# u drugi# knjiga#a - srednjovjekovni ze#ljopis 6 egzotini i antastini opisi - svojstvenost ro#ani#a - ko#unikacijski odnosi iz#eCu uitelja i uenika otac-sin - jednostavni i razu#ljivi odgovori - ele#enti du"ovitosti
:IZIOLO) - alegorijski bestijarij koji je izvorno nastao na grko# u 3leksandriji u $. ili '. st.! a prijevodo# na latinski postaje jedni# od najpopularniji" s. v. djela - naslov 6 osoba koja je obrazovana u prirodnoj ilozoiji! autorite koji u#ije vidljivi svijet protu#aiti na #etaiziki nain - zbirna pria o 0ivotinja#a! stvarne! biblijske! #itoloke iz#iljene - #oralizatorska paralela 6 alegorijska interpretacija svake 0ivotinje u svijetu krćanske teologije - slinost s basna#a - 0ivotinje su plastino prikazane - vezanost uz Cavla ili Grista - praktina unkkcija 6 egze#plarnost - pro0i#anje realnog i si#bolinog #etaorinog) svijeta - /t ptice holandri ševa, $apitul ot orla, Prita! od slavi+a
!%I#$T &R$POSTI 3!%$T O" &R$POSTI1 !%$T %A&$ M/"ROSTI5 - prijevod s.v. #oralistikog djela :iori di virtu - talijanski anoni#ni autor iz 1'. st. 28
- poglavlja strukturirana na identian nain svaka glava po naelu kontrasta raspravlja i deinira krepost i njezinu suprotnost! #anu ili grije" - najprije se eksplicirana vrlina usporeCuje s osobina#a neke 0ivotinje! slijede #oralne pouke pre#a autoriteti#a crkveni" pisaca i ilozoa! kao pri#jer #oralne sentencije! u#etnuta kratka pria ili anegdota - intervencija m)ra*la
29
