_Hrvatski Narodni Preporod i Ilirski Pokret

Hrvatski narodni preporod i ilirski pokret Hrvatski narodni i književni preporod je kulturni i nacionalni pokret u razdoblju od 1813. do 1850. tj. do početka Bachova apsolutizma kad zamire društveni i kulturni život u Hrvatskoj. U tom razdoblju pojavljuje se i tzv. Ilirski pokret, politički pokret kojemu je cilj bio ujediniti sve Hrvate, a onda i druge južnoslavenske narode u Monarhiji. Ilirski pokret traje od 1835. do 1843. tj. do zabrane Ilirskog imena. Na čelu Ilirskog pokreta bio je Ljudevit Gaj oko kojega su se okupljali ilirci i preporoditelji. Osim na političkom planu bio je značajan u svojim nastojanjima da jezično ujedini Hrvate koji su u ono vrijeme koristili sva tri narječja. Tako je 1830. u Budimu objavio jezikoslovnu raspravu Kratka osnova Horvatsko-slavenskoga pravopisanja kojom je stvoren temelj za standardizaciju hrvatskog jezika na novoštokavskoj osnovi. Naveo je kajkavce da se odreknu kajkavštine i čakavce da se odreknu čakavštine Osim toga zaslužan je za osuvremenjivanje hrvatskog pravopisa predloživši uvođenje dijakritičkih znakova po uzoru na češki jezik. 1835. pokrenuo je prve novine na hrvatskom jeziku: Novine horvatskoslavonsko-dalmatinske s književnim podliskom Danica u kojemu su se objavljivali domoljubni tekstovi, najčešće budnice i davorije. Već 1836. novine mijenjaju naziv u Novine ilirske i Danicu ilirsku. 1838. Gaj je dobio dopuštenje da osnuje tiskam u Zagrebu i ona započinje s radom. Iste godine osnovana je i Ilirska čitaonica, a nakon nje niknule su brojne čitaonice diljem Hrvatske. 1842. osnovana je Matica ilirska (danas Matica hrvatska) s ciljem da prikuplja i tiska djela starije hrvatske književnosti. Iste 1842 god. pokrenut je i prvi hrv. književni časopis Kolo kojega pokreće Stanko Vraz jer smatra da Gajeva Danica objavljuje književne tekstove nekritički. U međuvremenu, 1840. u Zagrebu je izvedena drama Ivana Kukuljevića Sakcinskog pod naslovom Juran i Sofija ili Turci pod Siskom što se bilježi kao osnivanje Hrvatskog narodnog kazališta jer su se do tada davale predstave na njemačkom jeziku. 1843. zabranjeno je ilirsko ime pa se ilirski pokret gasi, ali preporodne aktivnosti se nastavljaju. Iste godine Ivan Kukuljević Sakcinski održao je prvi govor na hrvatskom jeziku u saboru gdje se do tada koristio latinski jezik Preporodna strujanja osjetila su se diljem Hrvatske pa i u Zadru gdje je od 1844. do 1849. izlazio časopis Zora dalmatinska. koji su uređivali Petar Preradović i Ante Kuzmanić. Dolaskom Bachova apsolutizma 1850. kulturni, politički i društveni život zamire, ali do tada su već ostvarene značajne kulturne zasade i osnovane temeljne nacionalne kulturne institucije. Ostvareno je jezično ujedinjenje svih Hrvata na novoštokavskoj osnovi, modernizirao se pravopis, pokrenute su novine, književni časopisi, čitaonice. Matica i kazalište.