Narodni liječnik

.

. .

..."

IID~ lAtW@(GHEI1

.

. .~ £ID@1])~J] ITaITcJJIE · . -llm ."

-~

,

JU GRAOSt
KAZALO

1?t)2,

Predgovor. »Narodni Iij~nik« u vasem domu Nekoliko poku~aja. Opekline . Rane . . " Upala ociju Hunjavica. Upala di~nih organa Promuklost . . . Ozebline i hladne noge Umorne noge Krvarenje i hemofilija NMo ala kalcija" Upala vena " " . Tegobe u trbuhu • P6viseni krvni tlak (hipertenzija) i arteriosk leroza (ovapnjenje arterija) Sreana slabost " " . Zgaravica" " " . . Zelucane grizlice (cir zeluca) Bolesti jetara" " " " Dijeta za jetra " " " Upala zuenog mjehura Muenina i greevi Secerna bolest Tvrda stolica. Proljev . " Vitka linija " Bolovi lica Glaealo kao pripomoc u lijecenju " Njega bubrega " " " " " Zastoj mokrenja Suzbijanje mokracne kiseline Lipov drveni ugljcn Lijecenje reumajicnih bolesti i bolesti zglobova bez lijekova " . " " Kukuruzna i prose na kasa Svrbei i pecenje" " " Osip i lisajevi (egzem)" " Cirovi (furunkuli) i gnojni pristevi (bubuljice, akne) Gnojna upala prsta , panaricij, kukac (panaritium) Otekline i uboji (nagnjecenja) "

II 13 15 15 15 15 16 16 16 16 17 17

18 18" 18 18 19 19

20 20 20 21 21 21

22 23 23 24 24 24 24 25 25 25 26 26 26 27 27

27

Brsljan i pap ra t pro tiv uboda inseka ta U bod i inseka ta u ustima i grlu . M orski lu k (Scilla ma ritima) Grcevi u djece, zvafli »rras« . Prevelika spoln a nadrailj ivost Na cilju Vrucina kao ala rm no zvo nce Bolovi kao a larmno zvonce . Vaine upute za buduce maj ke i trud nice Nedosta ta k ka lcija i kremene ki seline. Pomoc Opasnosti za vrijeme trudnoce . Dobre i sla be strane ho rmo nske tera pije Njega d ojenceta . Majcino rnlijeko U pa la d oj ki (mastitis) . lshra na ma le djece . Uspjes na bo rba protiv krasta u dojencadi Egzerni u djcce . Djecje bo lesti Ospice ili dobrac Z ausnjaci iii mumps Hripavac (pertussis) Herterova bolest Djecja p a raliza Savjeti za gripozna o bo lenja Virusna gripa Mozak . M ozda ni privjesak iii hipofiza (hypophysis) Osnovni uzroci i borba protiv glavo bolje Jezik Cuvajte svoje oci . Suzne Zlijezde Jed nostavna pomoc pri ocnim bolestima Gnoj na, za razna upala ociju-i usta N os . U pa la va njskoga slusnog kana la . Gnojna upala srednjeg uha . U pa la go rnjih celjusnih supljina (sinus maxilaris) i nosnih sinusnih supljina (sinus pa ranasalis) Podmukla a ngina . Hunja vica od sijena Borba protiv bijelog pra nja (flus, bijeli cvijet). Prehlad a na prelazu godisnjih do ba

28 28

29 29 29 30 31

33

35 37 38 39 40 43 44

45 45 4-7

48 49 51 51

52

53 54

55 56 58 59. 60 61 63 63 64

65 66

67

68

Bolesti prehlade, nedostatak vitamina i kalcija Cuvajte se posljedica zaraznih bolesli Posebni zakoni otpornosti . Pot reba uzimanja prirodnih antibiotika . Njega zdravlja je najbolja zaslita protiv bolesti disnih organa Astma (zaduha). Vafni savjeti za lijecenje plucnih bolesti. Kalcij . Nove zada6e kalcija Tajanstvena krv. Limra i limrni optok Zadaea limrnog optoka (sustava) . Zanimljivosti 0 limn Njega kapilara . Zadaea optoka krvi Vafna uloga arterija Ovapnjenje arterija, koronarna tromboza i srcani inrarkt . Preventivne mjere protiv embolije i tromboze. Ovapnjenje i kalcij kao lijek Kalcij i stariji Ijudi. Hrana za bolesnike s povisenim tlakom , ovapnjenjem arterija i sa starosnim pojavama . Dijeta rizom protiv povisenoga tlaka Reguliranje krvnog tlaka prirodnom rizom Snizeni krvni tlak . Lijecenje prosirenih vena. Upala vena . Cir potkoljenice iii otvorene noge (ulcus cruris) Poremecaji u optoku krvi Hemeroidi (zlatna iila) Neumorno srce . Lycopus europaeus - lijek protiv lupanja srca Suvremeni otrovi za srce . Painja, srcani inrarkt!. ... Sportsko srce Caj od orahovih pregradaka Lijecenje angine pektoris. Bolesni - bez bolesti . Vidljiva i nevidljiva gusa. GuSa i jodirana sol Lijeeenje guse poslije operacije Menstrualne smetnje . Klimakterij i navala krvi u glavu . Bubrezi

73 74 75 76 79 81 83 84 87 87 88

89 90 92 92

94 96 97 98 100 101

105 105 106 107 III

111 112 113 114 116 117 118 120 121

121 123 124 125 128

128 129 129

Bubrdna kolika Lijeecn 'c rubiasanom . Mokracni mjehur . Mokrcnje u krevet . Bolesti prostate. . Upala testisa iii muda (orchitis) Egzemi (ekcemi) - li sajevi. . Kako da sprijeci mo sklonost prcma li sajevima (egzcmima) Vaina pravila prchra nc . Koprivnjaca iii urtika rija. Nevidljivi pomagaCi pri upali zivaca . Sto je alergija Brzo lijecenje osipa oko pasa (herpes zoster) Zao simpatiirus. . . Nova gledista u lijecenju padavicc (epilepsije). Tragedija nasljcdnih sklonosti Lijecenje dusevn ih bolesti Kako da se rijesimo mrsavosti i debljine? Opasna i dobra sredstva protiv debljine . NeSkodljivo mrsavljenje leludac lelucane tegobe . tir (grizlica) zeluca Lijecenje Da Ii je proljev skodljiv? . Rad zlijezda slinovnica Zanemarena probava . Kronicni za t vor stolice Da Ii skrobna hrana uzrokuje zatvor? Juha protiv lijenih crijeva Biljna juha Crijevni paraziti. Bolesnicka hrana (dijeta) za secernu bolest (dijabetes) . ..... . M ultipla skleroza Upala zglobova iii artritis (arthritis) - giht Poliartritis (polyarthritis) . . . . . Stanica tijela . . . . . Sklonost raku, usprkos zdravom nacinu zivota Madez - opasnost od raka. Rak pusaca Voda . . . Zubi Parodon toza . Lijepa kosa - prirodni ukras .

132 133 133 134

135

136 136 139 139 140 141 142 143 144

146 148 149 152 154 154 156 157 158 159 160 160

161 163 164 165 166 166 170 171 173 174 178 181 182 182 183 184 189 189

Voda za kosu i sredstva za porast kose . Kofa . . . . . . . Obzirna njega ko~e Da Ii treba za njegu kofc upotreblj avati ulja? Naborana kofa i kofa s velikim porama Noge - vjerni sluge . . N~to iz biljnoga svijeta . Kako nastaje dobar lijek? Pripremanje biljnih lijekova . Da Ii su planinske biljke Ijekovitije nego one u dolinama? Nova istruivanja 0 lopuhu Divlje voCe . . . . Mali izbor iz homeopatije . Nekoliko primjera iz biokemije Mirisni zacini su Ijekoviti Kuhinjska sol kao lijek . pojedinim lijekovima i njihovoj upotrebi. Teske posljedice nedostatka vitamina u proljeee . Proljetno lijeeenje . Lijecenja (kure) za ciscenje krvi Morske trave i proljetni umor . Ljekovito djelovanje vode . Ljekovita moe morskih kupki lzmjenicni oblozi . Pame kupke u kuci Ljekovitost sjedeeih kupki Schlenzina kura (pregrijane kupke) Kuhneove kupke . Sjedeta kupka sa cetkanjem Podr~ajno lijeeenje 1I0vaca kao lijek Biljni oblozi . . Oblozi od kupusova lisca i drugoga Ijekovitog bilja . Mali dokazi 0 oblozima od kupusova li sca Krumpir kao pomocnik u lijecenju Porijeklo i djelovanje papaina . Ljekovito djelovanje mlijeka Molkosan . . . Ljekovito djelovanje ulja od psenicnih klica Wbeatforce . . Posebno Ijekovito djelovanje meda Ljekovito djelovanje meda . Cudesni sok peelinje malice . Ljekovilo djelovanje kokosje masli i kokosjeg mesa

191 192 195 197 197

198 203 203 205 207 22 1 229

234 239 242 249

o

250 251 253 254 255 257 258 259 259 26 1 263 263 264 265 266 267 268 269 270 272 272

275 277

277 278 279 284

Crveni sirup od puZa .

o pita~irna prehrane . Prirodna hrana. . Korisna laka dijeta OpCi savjeti . Post. • . Lije¢enje deblj anjem Koliko hra ne treba covjeku . Prirodna hrana za zivcc Vitamin A Mrkva. ka rotin i biocarotin Vitamin B. Vita min E. Uklanja nje ncd ostatka bjela nccvina Povrce i voce za isti obrok . o djelova nju soko va Prijesni sokovi - Ijekoviti sok ovi. o mijeSanju sokova Siabe stra ne lijecenja prijesnom hranom Druge sla bosti prijesne prehrane Voce s bo bicama Ljckovi tost voca s bobicama Oprez s kostunicavi m vocem! Nek a pravila za uzivanje kostunica va voca Prsk a n 0 voce Raba rba ra o seeeru o vrijednosti prirodnog scccra . Prirodne datulje. Vrijednost ko nzervira nog voea. Nas kruh . Nepreciscena psenica i druge zita ricc. Proklijala psenica - jeftin o sredstvo za jacanje Psenicne k lice Psenicna moe Heljda (fagopyrum vulga re). ~t o valj a ZIla ti 0 krumpiru Miran sudi onik u bolesti . Danasnje misljenje 0 mastima i uljima Vainost uljnih plodova . Mlijek o i mlijecni proizvodi . Jogurl . Kava Kiseli kupus .

285 286 286 295 298 299 301 301 302 304 304 305 306 308 309 311 313 315 316 316 319 320 321 321 324 325

326 328 331 331 332 335 336 336 338

338 339 341 343 346 351 354 355

359

Kuharska je vjeStina u pravilnom zaCi nj anju jcla. Kuhinjsk a sol o kvasu . Razno . Bez joda nema zivota . Tclko lucenje otrova Oprez, metaln e soli! Otrovanje sredstvima za prskanje . Kuhinjsko posudc od bakra Da Ii rublje iz umjetne tkanine skodi zdrav lju? Zivotinje kao prenosioci bolesti Klima tski utjccaji Sunce d aje zivo t i ubija . Opasnost od velike vrucine . Disanje je i: ivol . Svjezi zrak Kisik kao Ijekovili cimbenik o djelova nju pusenja Zurba - bolesl naseg vremena Stambeni problemi i bolesti. Zdravstvena razmisljanja pri gradnji kuce . .P itanja zdravlja i zastita prirode Televizija i zdravlje Opustanje. Umor . . Sto je iscrpljenost? . Prirodni san . Higijena spavanja San kao nepogrclivi lijek Sto pricaju snovi Pojave slarenja . Zahvalnost za zivot - lijek . Ljekovitost glazbe . Ljekovitost tisi ne . Raduj se dok si zdrav. »Narodni lijecnik« se oprasta

360 363 364 366 367 369 373 374 376 377 378 379 380 383 384 389 389 390 393 394 395 39~

399 401 402 405 406 408 410 411

412 414 416 418 41 9 423

PREDGOVOR Kakvu staroSI moze docekali covjek u danasnje vrijeme? To je jedna

oct osnovnih misli ove opsezne knjige »Narodni lijecnik«, svicarskoga narodn og lijecnika Alfreda Vogela. Kako da covjek zivi da bi docekao slarost cil i zdrav ? Dr Vogel misli da bismo, mozda, na to mnogo lakse odgovorili kad bismo imali prilike promalrati zivot izvan nas samih . Tada bismo se sigurno zacudili kako covjek uopee moZe izdrZati neprekidne napore kojima je danas svuda izvrgnut. Kako ee jos dugo covjek - bez posljedica za svoje zdravlje - moci podnositi teske ljelesne i dusevne napore koje neumoljivo nameee civilizacija? Posve je sigurno da nam oni skracuju zivot i da su krivi za mnoge bolesti naseg vremena. To je vee i ocigledno. Motorizacija, koju smo s toliko odusevljenja prihvatili i u nas, jos je vise ogranicila covjekovo kretanje u prirodi. Preobilna ee ishrana sa svoje strane pridooijeti oboljenjima suvremenog covjeka u razvijenim zemljama, a vee se i u zemljama u razvoju pokazuju zoaci koji upozoravaju na pogresnu ishranu, oa hranu sa previiie masnoca, bjela ncevina i secera. Pri tom pomislimo jos na sve rdave navike kao sto su alkohol, duhan, kava i droge ! Sve to nije pogodilo sarno odrasle vee i djecu ; om ladina je i inaee posebno opterecena raznovrsnim teiikocama koje je donio razvoj drustva dvadesetog sto ljeca. Dr Vogel kaZe da se cini kao da Ijudi spavaju i ne uvidaju da svojim rdavim navikama sami sebi kopaju prerani grob . Takva pita nja postavlja sebi autor u »Narodnom lijecniku«. Svoje poglede ne pok usava »zasla-diti« i upravo zato ee se, mozda, povrsnom citaocu u pocetku cini ti ponesto pesimisticki iii pretjerani. Poslije zrelog razmislj anja ipak ee mu svatko morati priznati da ima pravo. I sto nudi dr Vogel kao lijek? Pregrst dragocjenih savjeta i lijekova narodne medicine i Ijeka rstva, koji imaju mnogo pristaSa u nekim svicarskim kanlonima i mjestima. Kojiga u origina lu ima uvod duzi od JO strana, koji nas upoznaje s nekim najvaznijim metodama i moogim narodnim lijekovima za razlici te bolesli - od opeklina do probavn ih smetnji, upala i bolesti zivaca - te savjetuje da citalac sve !ilo god moZe pazljivo pregleda i potom . sam odluCi da Ii mu odgovara iii ne. U prvom slucaju neka knjigu od sada upotrebljava, a u drugom neka je odlozi; prirodno Iijecenje i naslojanje za prirodnijim zivo lom time neee bili prikraeeni, a li ee bolesniku biti sve teZe pomoci. Vee mi se kao studentu medicine cinilo citanje tih uvodnih propisa kao izvrsno i napeto stivo, premda su neke pojave 11

mnogQ jednostavnije objasnjene nego sto ill objaSnjava suvremena »Skolsb« medicina. Dr Vogel sam kaie da je valna zadaea znanstvcne medicine. medu ostalim, i to da Ijekovito djelovanje nekoga lijeka objasni , no da s takvim objasnjenjima ima slabo isku tvo buduCi da se ona stalno mijenjaju. »poboljsavaju« i »usavrsavaju «, dok Lijck djeluje bez obzira na tumacenje znano ti. Opsirna poglavlja au tor, tu i ta mo, zakljucuje nekim pojedinostima iz vlastitih zapaza nja i razmisljanja. te iznosi metode kojima se medu evropskim narod ima njem acke jezicne sk upine vee tako proslavio da su ga iza brali za pocasnog doktora Sveueilista u Zlirichu. Citaoci Ce u tim poglavljima nati mnoge dragocjene savjete koji Ce im biti korisni. Mislim da ee knjigu »Na rodni lijeenik« zavoljeli eitaoci i u nas kao sto su je zavolj eli u mnogim evro pskim zemljama, pa Cak i na drugim kontinentima . Knjiga je dozivjela od godine 1952, kada je prvi puta objavljena, vee 25 izda oja. te je prevedena na sve evropske jezike. Pripremaju se takoder prij evodi na neke azijske i afrieke jezike. Uvjeren sam da ee mnogima biti korisni pripravci Ijekovitog bilja, koje »Narodni lijecnik« preporuea, a posebno savjeti i upute 0 zdravoj prehrani ziveznim namirnicama koje su, sto je vise moguee, prirodne, negnojene umjetnim gnojivima, nezaprasene insekticidima, ni na koji drugi naein zatrovane. Vogel je medu pobornicima zan imljivog pokreta koji se uevrstio osobito medu Svicarcima, a utire sebi put takoder medu drugim narodima u Evropi, pokreta za nekim »povratkom prirodnom zivotu u dvadesetom stoljeeu«. Pokret ima posebne trgovine sa zdravim nami rnicama, posebne easopise, pa mi se cini razboritim da se, donekle, i mi upoznamo s tim nastojanjem i u nas. Na zalost, naS citalac neee moCi pribaviti sve lijekove koje autor preporuca, no neka se zbog toga previiie ne zabrinjava, jer ee vee i male promjene i nastojanja za prirodnim zivotom sigurno svakom eovjeku koristiti. Nesto slieno tome sto savjetuje knjiga, pribavit Ce citaoci i u nas, iii ee sami pripremiti . Mozda ee neko skromno bilje koje je Vogelu tako priraslo k srcu, kao sipak, eesnjak i dr., iLi neke namirnice, npr. kiseli kupus, za uzeti eak i u nas casnije mjesto u nasoj, cesto jed nolicnoj kuhinji . Prevodilac se trudio da tekst ostane, koliko god je moguee, neokrnjen ; jedino tamo gdje se pogledi »skolske« medicine u nas iz osnovnih razloga prilicno razlikuju, posredovali smo i prilagodili tekst. Imali ~ mo pred ocima neke opasnosti koje bi mogle nastati ako bi bolesnici koji su tesko bolesni predugo odgadali odlazak lijecniku. Umirujuea rijce vidara bit ee ugodna citaocu, a ugodni ee mu biti takoder promi sljeni savjeti koji se ravnaju prema rijecima rimskoga lijecnika Celsusa, iz I sto ljeea n.e., koji kale: »Kada mijenjajuci svoj zivot moraS birati izmedu dvije krajnosti, izaberi uvijek blazu: postiti ili se najesti - radije se najedi ; spavati iii biti budan - radije spavaj ; sjedjeti iii raditi - radije radi!« Prof. dr Miha Likar 12

»NARODNI LIJEtNIK« U VA~EM DOMU ZaSlo »NA ROD N I LlJECN1K« lreba da bude u vaSem domu i sto on zapravo eini za vas? »NA ROD N I LIJECNlK« ima jedinslvenu zadacu : ieli yam pokazati koliko do brih pomocnika mozete naci u svojoj kut i i njezinoj okolici. Ako Sle u nevolji, iii vas muCi neka bolest, posegnile za »NA ROD N IM LIJECN1KO M«. lako ya m, moi d a, neee u svemu pomoci, ipak cele s po mocu njega lakse svladati neke leskoee sredstvima sto ih uvijek imale pri ruei. Zapravo ne znam gdje je vaS dom. U prekrasnom seoeu, u malom mjestu, u velegradskom mo ru kuca, iii m oida negdje u samotnoj prirodi, daleko od susjeda, sela iii mjesta? M oida zivite u dalekim zemljama gdje se udaljenosti mjere drugaeije nego u nas, u gusto naseljenim krajevima? Mozda je vas dom zabaeena farma, da leko od naseljenih mjeSla ? Hi, mozda, kao lugar zivite u usamljenoj sumi? Jeste Ii se kao strastven planinar mo rali pred olujom skloniti u samotnu planinarsku kucu ? Gdje god bili, »NA ROD N I LlJECNIK« ee yam pomoci dok ne dodele do pravoga lijeenika koji ee vas preuzeti na daljnje lijeeenje. testo ee biti uspjesna vee prva pomoc. Osobito u akutnim slueajevima konaeni uspjeh zavisi upravo od nuznih mjera poduzetih u pocetku. Mozda se u o krilju svoje kuee osjecate sigurni, i ne pomisljate na to da netko oboli iii da se dogodi kakva nesreca. U vecini slucajeva je tako da u miru obavljate svoj posao, i cini se da ne postoji nisla sto bi moglo poremetiti sva kidasnji 10k zivljenj a. Medutim, svaki se cas moze nesto dogoditi : nezgoda na poslu, epidemija zarazne bolesti, prehlada iii upala pluca ; u takvim slucajevima bit cele srelni ako si budete odmah mogli sami pomoci. Tko ee yam u kuci, ili u blizoj okolici, pruziti takvu pouzdanu i temeIjilu pomoc ? Da li imale pri ruci vecu iii manju kucnu Ijekarnu zavisi od toga gdje i ivite. Lijekove imale u kuhinji, predsoblju, konobi, eak i u blagovaoniei. Takoder cete u svom vrtu naci stOSla korisno. Ako i ivite u prirodi, livade yam, polja i sume nude pravo obilje lijekova. Kao gradanin na setnjama opaiate bistrim ocima i berete ono sto Yam kasnije moZe koristiti. Ako yam nije dovoljna pomoe u vlaslitoj kuci, imate medu Ijekovitim travama mnostvo malih prijalelja koji vas mogu zastititi, pomoci u nezgodama, a u nui di yam kao budni pomocnici priskociti u pomoc. Kad biste znali za svu pomoe koju skriva priroda po sumama, poljima, livadama i klancima - uzdui potoka i rijeka - »NARODNI LlJECN I K« bi ubrzo postao »VELIKJ LlJECNIK«. Zalo yam »NARODNI 13

LlJECNTK« nudi i savjetuje ono §to nam je do sada u vrtu bogate pri-. rode dostupno. Otkriva yarn kakva se cudesDa Ijekarna skriva u va§oj kuci. TzneDadit cete se kako sasvim jednostavnu hranu, u odredenim prilikama. motete upolrijebili kao lijek. U kucnu Ijekamu pripadaju: braSno, §eeer, voda, ulje, sol, jaja, svjeti kravlji sir, krumpir, mrk va, kelj, rotkva, luk, ce§njak, hren, per§un, kopriva, kiselica, pa Calc i pepeo od drveta. Zato imajte pri ruci »NA RODNOG LlJECNlKA« da yarn otkrije neiskoriStene taj De koje se kriju u vaSoj kuci. Mozda re Yam se svi ovi savjeti i upute u poCetku ciniti pravom zbrkom ; oni to nere biti kad budete morali odluciti 0 svakom pojedioom slucaju. Nemogure je sve driati u glavi; zato potraiite u kazaJu ODO §to yam treba, procitajte, a zatim poduzmite oeophodne rnjere. Na pocetku knjige opisat cerno yam nekoliko pokusnih primjera lijerenja, da biste s vecim uvjerenjern i povjereojern slijedili savjete »NA RODN OG LIJECN TKA « i u odlucnim trenucima.

14

NEKOLIKO POKU~AJA »Oa li ti uistinu rnogu povjerovati? Jesu Ii tvoji primjeti lijecenja toliko uvjerlj ivi da eu te vee unaprijed rado pitati za savjet?« - »Svakako«, odgovara »Narodni lijecnik«, » poku~aj i uvjeti se!«

OPEKLINE Kad se dijete opati vrelorn vodom, pospite opeklinu obicnirn iii rnlijecnim ~eCerorn u prahu i bol ee biti ublazena. Vrlo dobro pornm i ulje kantariona (Hyperioum perforatum). Ako se opecete uljern, pospite opeklinu bra~norn . To ee yam biti prva porno'::.

RANE Ogrebotine iii ranioe koje teSko zacjelj uju mogu se takoder lijeciti na prilicno jednostavan nacin. Zgusnu ta surutka (Molkosan) izvrsno je sredstvo za ciseenje rana. Zatim pospemo ranu kalcijevim praSkom i preko njega stavljarno dvije noCi uzastopoe svjeZi kravlji sir. Ako nernarno sira, srnek~a rno p~enieno zrnje iii rnelcinje u nekuhanom mlijeku, protisnerno masu kroz stroj za mljevenje mesa, rnetnerno na ranu i zamotamo. Rana se lijepo cisti i zacjeljuje. Na ranu koju smo jos jednom posuli kalcijevim praskom (Urticalcin), poslije dva dana stavljarno zgnjeCeDO lisee kudravoga kelja koji je zdraviji od rnnogih suvrernenih sredstava. Kad su potkoljenice plavkastocrne ili bilo kako zbog venskog zastoja krvi rmno izmijenjene, kad kafu da nema viSe nikakve pomoci, ne smijemo izgubiti strpljenje i moramo redovito ponavljati i mijenjati obloge od lisCa kudravoga kelja, Cak tjednima i mjesecima. To vrlo Cesto pomm i u najtezim slueajevima iii eak dovodi do potpunog izljeeenja .

UPALA OCIJU Oa Ii znate sto ee pomoei ako se kome od vasih prijatelja upale oei jer se predugo slcijao ili veslao na suncu ? Ne, ne znate sto biste ueinili ako kasnije u noCi peku oei. Najjednostavnije: bjelanjak malo izlupajte, stavite na ubrus iii gazu i time lagano povezite oei. Zestok bol popusti i bit eete veseli kad bolesnik zas i, a ujutro ee upala djelornioe iii potpuno nestati. Urnjesto bjelanjka mozete upotrijebiti i svjeZi kravlji sir iii kornadie ptijesne teletine. To su prokusana sredstva s kojirna si, s obzirom na prikJadne oko lnosti, ipak mozete pomoei. Ta ee sredstva 15

korisliti i protiv suncane sljepo6e na vjecnom snijegu. iii na ledenjacima visokih plan ina.

HUNJAVICA Ako imate hunj avicu i curi yam iz nosa, najbolje poma.?e luk (Allium cepa). Odreiemo kolutic zdravoga svjeieg luka, naglo ga uronimo u casu vrele vode i odmah izvadimo. Dobivenu lekucinu pijemo gutljajima u toku cijelog dana. To je izvrsno sredstvo protiv proljetne hunjavice. Ako na nocni ormaric preko noei stavite popola prerezan hile tako da udisete njegov miris, hunjavica 6e se znatno smanjiti, a curenje 6e bili sve slabije. Koriste takoder oblozi od luka, kojima noeu omotamo vrat. PreporuCa se takoder grgljanje slane vode. Istoj svrsi sluii takoder limunov sok ili tablete kalcija (Urticalcin).

UPALA DISNIH ORGANA Moi da ste skloni prehladama i pati te od cestih upala disnih organa? Sigumo ima u vrtu ili u blizini jelka, aris, bor ili neki drugi Cetinar. Uvijek imate na raspolaganju pupoljke koji upravo pupaju, otvaraju se iii su za tvoreni, pripravni za dolazak prolje6a. S vremena na vrijeme stavite u usta novi pupoljak pa ga polako, temeljito saivacite. Vidjet Cete da 6e katar za nekoliko dana proci. Na skijanju iii putovanju ne smijete zaboraviti taj jednostavni lijek. Noeu stavite na vrat u ulju namocenu krpu i preko nje topli vuneni rubac pa Ce to sW:biti kasalj.

PROMUKLOST Protiv promuklosti pomaie vrtna oskoruSa (Sorbus aucupatoria). Ako je nemate u vrtu, mozda ste je vidjeli u susjeda iii u setnji. Ujedno se osvmite za vrtnom bedrenikom (pimpinella saxifraga), ako se niste vee Ijeti opskrbili Ijekovitim korijenjem te biljke. Protiv promuklosti ivacite plodove oskoruse, suhe 'iIi svjeie, ili korjenci6e bedrenike. Njihov sok pomijesan sa slinom zadriavajte sto duie u ustima tako da djeluje na sluznicu zdrijela. Na taj cete se nacin u najkraCem vremenu i vrlo jednostavno rijeSiti promuklosti. Ne treba istodobno upotrebljavati obje Ijekovite biljke, jer je vee svaka za sebe djelotvomo sredstvo protiv promuklosti.

OZEBLINE I HLADNE NOGE Da li ste svjesni Cemu imate zahvaliti za te neugodne pratioce? Ne6ete znati za njih ako se budete brinuli da ne dode do zastoja venske krvi u nogama. Ako vee patite od njih, pomoGi 6e yam izmjenicne kupke. Noge uronite najprije u toplu, zatim u Iiladnu vodu. U hlndnoj ih vodi driite toliko sekundi, koliko ste ih minuta driali u toploj vodi. Ako ste driali noge u toploj vodi 2- 3' minute, onda ih driile u hladnoj vodi 2.,--3 se16

kunde. To ponavljaj te 6-8 puta, a zavrsite hladnom kupkom. Zatim noge cvrsto istrljajte rrotir-rucnikom. Tako eete uk loniti smetnje u optoku krvi. Danas je manje poznata metoda trcanje po snijegu. Po zimj vjetbatc na balkonu pokrivenom snijegom. Tapkanje bosim nogama po snijegu odgovara tapkanju po vodi, sto je preporucao Kneipp. Tapkanje po snijegu je u pocelku kra tko i traje prvih dana 10 sekundi, kasnije pola minute, a na koncu 2- 3 minute. To ne moZe skoditi, no morate paziti da ustrajete sarno tako dugo dok yam je ugodno, a ne da ozebete. Poslije te vjezbe podite s neobrisanim nogama odmah u topli krevet. Sutradan mozete tu vjetbu ponoviti viSe puta. Ako nemate balkona, podite na snijeg u toplim papucama ili podlozenim drveoim cokulama, a tapkajte bosim nogama po snijegu - najprikladniji je za to svjeZe napadali snijeg - zatim noge brizljivo istrljajte rrotir-rucnikom, toplo se obujte i vratite u kueu. Poslije visednevnih vjeZbi bit eete iznenadeni da su ozebline i srnrzotine oestale. Ako hoeete da se ozebline ne ponove svake zime, onda \jeti marljivo kupajte noge u kupkama od timijana (majoina dusica; Thymus serpyllum) i otpadaka sijeoa (trine). Ocvrs6ujte noge i hodajte bosi ! Lijek protiv ozeblina je takoder limunov sok kojim oamazete noge i pustite da se oSuSe, a onda premaiite ozebline maslinovim uljem. U sjevernim krajevima premazuju ozebline petrolejem, sto nije baS najugodnije. U sirarnicama i plaoinama pomafu stalne kupke u to pI oj surutki. Kisela je surutka bolja oego slatka. To vrijedi i za lijecenje lisajeva. Trajne kupke u to pI oj surutki upotrebljavamo Ijet~ dok ih zimi zamjeojuju izmjenicne toplo - hladne kupke ili tapkanje po snijegu. Surutka mora imati stalno temperaturu 37 0 C sto postizemo dolijevaju6i toplu surutku. Preporucljive su takoder kupke u uvarku od trava. Postije kupke od 30 minuta natremo noge lim uno vim sokom i preko noei ih oblozimo sa dobro zgnjeeenim liseem kupusa. Taj postupak takoder utjeee blagotvorno na ozebline.

UMORNE NOGE Navecer otekle, umorne noge okupamo u uvarku od krumpira iIi bilja , zatim ih ovijemo slanim oblozima. Sol malo prepnite, stavite jos vIUeu na ubrus i ojim ovijete noge. Kad to ponovite nekoliko puta, osjetit eete kako umor iz nogu nestaje. Ako imate na raspolaganju otpatke sijena (trine) ili druge biljke, mozete njihovom uvarku dodati jos i soli. Tim se slaoim biljnim uvarcima takoder rjeSavate umornosti u nogama. Njima si takoder pomaiete kad vas noge peku. Tjestasto nabrekle noge, osobito u gleznjevima, mogu biti posljedica srcanog oboljenja (0 tom govon »NARODNI LlJECNIK« na drugom mjestu). Morska sol je djelotvornija od kamene.

KRVARENJE I HEMOFILIJA Ako Detko od vasih prijatelja precesto krvan iz nosa iii ima cak hemofiliju, vaS ee savjet pn upornim krvareDjima, koja se Dikako ne zaustav17

Ijaju, biti osobito dragocjen. Uistinu, te~ko pitanje ako ne znaOO da je jedinstveno prirodno sredstvo za zaustavljanje krvarenja svjeze, prijesno kokosje (pilece) meso, djelotvomo cak i kOO hemofilije. KOO krvarenja u prikladnim okolnostima, poma:ze stefa (PotentiUa tormentilla), o Cern ee »NARODNI LIJECNIK« govoriti kasnije.

NEDOSTATAK KALCIJA Katkad morate savjetovati majci sto treba davati djetetu koje ima slabo razviOO zube iii kostur. Takvoj djeci nedostaje kalcija, sporo napreduju i neprestano su prehladena. Ako nemaOO na raspolaganju dobar, naravni preparat kalcija, mozete ga sami pripremiti. Koprive (Urtica urens) rastu svuda, ako ne baS oko kuee iii u vrtu, negdje u blizini svakako. Kad soo ih u kratkoj setnji na~ li, naberite sarno mlade koprive. U svakoj kuhinji irna Ijuski 00 jaja. Uz rijeke iii mora lako je nabaviti Ijuske od ostriga. Bilo koje 00 tih Ijusaka stucamo zajedno s koprivama i ostavimo susiti na zraku; tako dobijemo svijetlozeleni prasak koji se uzima dva do tri puta dnevno na vrhu noza. Za nekoliko se mjeseci zubi poprave, a poslije nekoliko godina tim jednostavnim lijekom ojacarno kostur, popravimo tjelesni razvoj i pestane'mo otpomiji protiv prebJada. Ako necete pripremati domaCi lijek, stoje yam oa raspolagaoju razliciti gotovi preparati kalcija, opr. urticalcin.

UPAl.A VENA Prijateljici iii susjedi s upaljenim veoama pomoci cete povojima s alk.oholom. Alkoholu morate dodati oekoliko kapi tekucine amike (Arnica montana), hajducke trave (Achillea rnillefolia), iii kantariona (Hypericum perforaturn). Cim upala popusti, stavljamo obloge 00 ilovace, a poslije zgnjeceno lisee kupusa. Promjena hrane prilZa dvostruku korist, jer upala br:ze jenjava. Neka yam hrana bude prvenstveno biljna ; treba obilato piti vocne sokove. Tko rado mnogo jede, neka smanji obroke. Tako i prehranom utjecemo na ozdravljenje.

TEGOBE U TRBUHU Venski je zastoj u trbuhu u :leoa i djevojaka prilicno cest. U tim su slucajevirna takoder korisne kupke. Protiv takvih se smetnji preporucuju i trajne sjedeee kupke jedanput iii dvaput tjedno. Kupke ne utjecu povoljno sarno na porod i potomka vee i na godine kad je :lena u promjeni(klirnakteriju). Redovita tjelesna njega, upravo u tim godinama, znatno smaojuje tegobe.

POVISENI KRVNI TLAK (HIPERTENZIJA) I ARTERIOSKLEROZA (OVAPNJENJE ARTERIJA) Ako djed iii baka imaju poviseni krvni tlak i ovapnjenje i ila, moraju oajprije izmijeniti jelovnik. Umjesto jaja, sira, mahunastih variva i mesa, neka dode na stol rifa i heljda. Heljdu pripremamo kao i rii u. 18

NaCini pripremanja su loliko razliciti cia usprkos dijeti , sa malo maste, mozemo pripremiti prilicno brojna i ukusna jela s malo soli i prirodnim, neskodljivim, kuhinjskim zelenjelll. Uz jela dodajemo obilno prijcsne salate priredene s uljem, limunovim sokom iii surutkom, a nipo~ to oetom. Moramo izbjegavati sve o ~ tre i skodljive zaeine. Dozvo ljeno je uZivanje ma lo pirjanoga povrea koje ne nadillla. U proljeee se preporuea salata i pirjano povree Illiadoga medvedeg luka (srijemuZ ; Allium ursin um). Njemu je srodan Cesnjak, poznato sredstvo protiv povi ~enog tlaka i ovapnjenja arterija. lzvrsni su lijekovi takoder imela (Viscum album), glog (Cra taegus oxyaca ntha) i arnika (A rnica montana) ; ocjenjivanje njihova djelova nja pripada v i ~ poglavlju 0 ljekovitom bilju. Korisno je takoder i vino od medvedeg luka ako smo ga u proljeee dovoljno nabrali i pripremili ga kao neki liker. Tko bude slijed io te upute, sigurno ce uspjeti .

SRtANA SLABOST Pri sreanim tegobama nosite uvijek sa sobom rozine (cvebe) i za vrijeme rada ih pola ko zvaeite. Srcani misi6 bit ee yam za to zahvalan. Za sree je takoder dobro zva kati nataste vrske ruzmarina. Protiv trajnih srcanih bolova pomaZe eaj od orahovih pregrada u plodu , ako se, dakako, ne radi zbilja 0 pravoj srcanoj bolesti. Te orahove pregrade stavimo da vriju nekoliko minuta, zatim lonei6 maknemo sa stednjaka, poklopimo i pustimo stajati 10 minuta ; onda proeijedimo i pijemo. Caj brzo umiruje i, ako se redovito uzima, za kratko vrijeme bolovi potpuno prestanu. Teska se srcana oboljenja, naravno, ne daju ukloniti s tako jednostavnim sredstvima za ublaiavanje. Razumije se da su takoder za takve slucajeve na raspolaganju i druga prirodna sredstva i mogucnosti, 0 Kojima treba posebno govoriti.

ZGARAVICA Protiv zgaravice koja se ispoljava zestokim bolovima u zelueu, kiselim, povremenim podrigivanjem, imamo na raspolaganju jednostavna sredstva ako kiselina _izlazi bas i na usta. N~ svakidasnji prijatelj krumpir moZe nas izlijeciti. Prijesan krumpir naribamo i iscijedimo. lscijedeni sok razrijedimo sa dva do tli puta vecom kolicinom tople vode. Ujutro nataste, u podne prije objeda i naveeer prije spavanja pripremite krumpirov sok i svjez popijete. Odstajao sok ne smijete upotrijebiti. Ako zgaravica ne prode potpuno, uzmite poslije jela jednu zlieicu drvenog pepela u easi tople vode. To moZe imati zeljeni uspjeh. Pepeo prelijemo toplom vodom i popijemo sve zajedno. Ako nemamo drvenog pepela, smrvimo obican drveni ugtjen, a najbolji je od lipova drveta; prah pomije~amo s toplom vodom, zobenim pahuljicama, iii bilo kojim jelom od zita. Tako priprem ljen lijek lako pojedemo, a kiselinu neutraliziramo. Ako nam se pepeo gad~ preiijemo ga vrueom vodom i ostavimo ga neko vrijeme stajati; zatim ga procijedimo kroz gazu iii vatu. Bez tesko-

19

Ca popijemo dobiven u luzinu koja takoder neutralizira kiselinu. Suvisnu kiseJinu neulra lizira i glina pom ijesa na s malo vode. Ako to ne pomaze, zgaravica popusta ubrzo poslije nekoliko gUlljaja prijesnoga mlijeka. Pom afu takoder prijesne zobene pahulj ice koje moramo dobro saZvakati i pomijesati ih sa slinom prije nego sto ih progulamo. Zobene su pahuljice svakako ugodnije od luzine. Ako hoeemo zelucane sokove temeljitije dovesti u red, moramo jesti blagu hranu, upolrebljava ti malo soli i ostrih zacina te izbjegava ti secer i slatkise. lzvrsno po maZe caj od bajducke trave (Achi llea D1iJlefolia) iLi ekstrakt razlicka (Centa urea cyan us). Ako sve to nisla ne pomaZe, onda zgaravica naslaje, vjeroj atno, od oboljenja zucnog mjehura, iLi su joj uzrok crijevne gliste. U tim slueajevima lreba odstran iti osnovnu bolest koja je uzrok zgara vici.

ZELUCANE GRIZLlCE (CIR ZELUCA) Protiv <:ira zeluca mozemo uziva ti sok od krumpira ili kupusa duze vremena i to s boljirn uspjehom od bilo kojega patentira nog lijeka. Prijesni krumpirov sok uzimamo triput dnevno prije jela ; iscijedimo ga iz maloga, naribanog krumpira. Prijesni sok kupusa uzimamo triput dnevno po pola decilitra, prije iii poslije jela, o bicno s j uh om. Ako istodobno uzimamo jos drveni pepeo iii ugljen (vidi ZGARA VICA!)"j d riim o propisanu dijetu, mozemo ocekivati ozdravljenje. Prijesne sokove dodajemo vee gotovoj juhi. Buduei da je eiI zeluca cesto posljedica srdzbe iii brige, neCe biti suvisno da bolesnik 0 tome razmisli.

BOLESTI JETARA Ako yam se gade sla tke stvari ili yam ne mirisu jela pecena na masli , vjerojatno nije s vasirn jetrima nesto u redu, pa budite oprezni. Povrtnica (rotkva; Rapha nus sativu s) u maloj kolicini koris t~ a u veeoj skodi. Dnevno smijete popiti najvise zlicicu rotkvina soka. Protiv jetrenih tegoba pomaZe lakoder prijesan sok od mrkve. Tko neCe pripremati sok, more ga nadomjestiti na ribanom mrkvom. Protiv tcSkih jetrenih poremeeaja pomaZe ako se dan-dva drn dijela mrkvom . Njeno se djelovanje more potkrijepiti sa la tom od vodopije (cikorija, Cychorium inlybus), maslacka (T araxacum officin ale), ili drugih gorkih biljki. Presla nite jesti masnoee, na masti pecena jela, sla tkise, eak i voCe i voene sokove. Ubrzo Ce se jetra sm iriti i prestati povraeanje zuci.

DIJET A ZA JETRA Upute za lu dijetu: Uj ulro: casa soka od mrkve, komadie PQprzena kruha iLi kriska prepecenca (dvopeka) s nesto maslaca, kvasnog ekstrakla i psenicnih klica.

20

U podne: julla od zelenj a, riw ili krumpir kuban u Ijusei, prijesna sa. lala od vodopije (Cyehorium intybus), ne~to prijesne mrkve, iii kakva druga svjeZe ubrana prijesna go rka salata. Pirjano povree obogacuje podnevni obrok. Na ma sti pecene poslastice i slatkisi ne donose se na stol. l elovnik mozemo pripremati ovako: I. dan: kuhana riZa, pirjani kopar, razne sa late ; 2. dan: kuhani oguljeni krumpir, uz to malo svjezega kravljeg sira, malo maslaea i razne salate; 3. dan : juha od zelenja, sendvici sprav ljeni od cmog kruha, krulla od grubog brasna (grahama) iii dvopeka ; premaiemo ih sa malo maslaca iii istisnutog (pasiranog) voea, oblozimo lukom, Ce~· njakom i kriskama rajciee ; zatim razne salate. Malo kasnije Kneippova kava (kava od zita) sa neSto mlijeka, ali bez secera . Navccer, juha od zobi, jeema iii rize, malo pirjanoga povrea, razlicite sa late, zacinjene limunom ili kiselim mlijekom, nikako oetom. Naizmjen· ce posluzujemo sendvicima i salatom, a zatim kavom od zita i mlijekom. Dok traju jetrene smetnje, voCe potpuno izostavljamo.

UPALA ZUCNOG MJEHURA Pri upali zuenoga mjehura godi ako na najbolnije mjesto stavljamo hlad· ne mlijecne obloge koje po potrebi mijenjamo svaki sat, dok ne dode lijecnik koji Ce odluciti daljnju terapiju. U Wadnome mlijeku namoc.imo komad platna i stavimo ga na bolno mjesto. Kad se oblog ugrije, izgubi blagotvorno djelovanje pa ga zamijenimo novim. Kod lakog oboljenja Uljeeu mJijecni oblozi umirujuce, pa upala za nekoliko sati popusti. laka upala zahtijeva Qosta strpljenja i briZne njege.

MUCNINA I GRCEVI Ako ste se prenajeli ili ne~to takvo, pa yam zavija u trbuhu, pri cemu otkazuje gusteraea (pankreas), pomaie duie tusiranje trbuba toplom vodom. Trbub tusiramo 10-15 minula dok kow ne postane zivo erve· na. Potom stavimo na trbuh obloge od grubo nasjeekanog luka. Umjesto tuSa dobri su takoder vru6i, vlaini oblozi, a umjesto luka zgnjeceno lis· Ce kupusa. Vrenje u trbuhu prestaje, grcevi popuste i uskoro Cete se smi· riLi. Hranu treba svaki put dobro saivakati i dobro izmijesati slinom. Ako navedeni savjeti ne pomognu, pozovite lijecnika jer se moZe raditi o skrivenom prodoru zeluca (perforacija ulkusa), zucnoj koliki, ili 0 upali slijepog erijeva.

~ECERNA BOLEST Ako imate u mokraci secera iii aeetona, ako otocici (Insula Langerhansi) gu~teraCe ne rade kako treba, tusiranja trbuha vrucom vodom dva do tri pula na dan poticu gu~teracu na rad. (Vidi: MU(;NTNA I GRCEVI). 21

Godisnji odmor proved ite u blizini sira rnia: gdje moiete svaki dan nabavili ba rem pola litre surutke. Svaki dan mOZete popiti litru i vise surutke - koliko ste iedni. Ako zed popu sti, mozete smaDjiti dnevnu kolicinu surutke. Hranite se prvenstveno prijesDim povrcem. Osim sala te i sendviea oct grabamovih krusciea jedile dosta luka koji moiete zaCiniti uljem. Izvrsne su takoder gorke sa late: endivija, vodopija (cikorija, radic), maslacak i druge. Ta koder salata iii caj oct djeteline, za lim eaj od ora hova lisca, Ijusaka graba, iii lisea bo rovDica pomijesaDo sve u jednakim dijelovima, dobro dode pri lijecenju. Svi Ce yam savjeti koristiti . Ne za boravite Da hod a Dje i trca Dje uz duboko disanje, sto pospje1iuje izmjeDu Ivari (mela bolizam). Osim toga pripazite kako jedete. Lakomo uiivanje i guta nje neproivaka ne hraDe je skodljivo. K jelu ·pristupajte opu1iteni i mimi. l edite pol ako, hranu dobro saZvacite, ne jedite previse jer se ma nje hra ne bolje iskoristava. Kad zakaie gusteraea osobito je vaino koliko hrane probavite, a De koliko pojedete. Ako se budete drZali savjeta, vas Ce lijeonik biti zadovoljan kad yam poslije nekoliko mjeseci bude pregledao mokracu i krv.

TVRDA STOLICA Protiv Ivrde stolia: cesto pomafu suhe sljive koje uzmemo ujutro nataste i navecer prije spavanja. Sljive prije upotrebe stavimo u mlaku vodu da omeksaju. Mnogima pomaiu koprive kuhaDe u mlijeku. Naj bolje su ml ade, proljetne koprive. Po pravilu tu smjesu pijemo ujutro, nataste. lstodobno su koprive i sredstvo protiv povraeanja zuCi zbog rnigrene. Ta jedDostavna metoda se vee mnogo puta pokazala djelotvornom. I prijesna salata oct kopriva izvrsno je sredstvo koje u isto vrijeme povOljDO utjece na krv. Protiv tvrde stolia: djeluje ta koder i calia tople vode koju treba uzeti ujutro, nataste. Ako to De pomaie, uzmite nekoliko kriski suhih smokava, u obliJeu tijesta. Za pripremu tijesta od smokava Duzno je : 100 grarna smokava, 100 grama rozina (cveba) 20 grama lisCa od sene, po mogucnosti u prahu, 20--50 grama lanenoga sjemena koje valja samljeti u mliDCU za kavu. Tu masu protisnemo kroz stroj za mljevenje mesa , dobro promijesamo i na pravimo tijesto oct kojega po potrebi rei emo kriske. Lijenim crijevima koristi ta koder posebno pripravljeDa juha. Pijemo je ujutro s dvopekom iii kruhom od gruboga braSDa. Priprema : ujutro skuha mo juhu cd mljevena, Cistoga psenicnog grlza (krupice), kojemu dodamo narezaDU malu glavicu luka i zgnjeceDo cesno cesnjaka. U skuhaDu juhu dodamo sitno Dasjeckanog persuna i zlicu maslinova ulja. Taj jednostavni dorucak je vee mnoge rijesio tvrde stolice. U tvrdokornim slucajevima dodamo juhi jos laneno sjeme iii sjeme trpuca (bokvica ; Psylium); prije upotrebe sjeme sameljemo. Protiv osobito tvrdokorne sto lice dat cerno kasnije recept za odredeDu biljDU juhu.

22

Tvrdu stolicu mozemo takodcr izbjeCi ako promijenimo prchranu . Hrana ne smije izazivati zatvor. Pri kratkotraj nim za tvorim a, poslije kojih naizrnjence slijede pro ljevi, uvijek postoji sumnja na tumor debelog crijeva. Ako je tvrda stolice psihickog porijekla, posljedica nervoze, zamaranja iIi uzrujavanja, moramo se prije svega pobrinuti za du ~evnu ravnotezu, dobar san i opustanje, a oni koji mn ogo sjcde za ~to viSe razgibavanja.

PROLJEV Ako dijete ima proljev, dajte mu naribane jabuke. Proljev zausta vlja takoder i salica zobene sluzi. Odrasloj djeci dajemo jednostavno prijesna zobena zrnca. Zrnca se moraju dobro izgristi i pomijesati sa slinom. Istovremeno mora se neko vrijeme postiti. Protiv proljeva izvrsno pomaZe stefa (Potentilla erecta); po obradi je ubrajaju u Ijekovito bilje. Ozbiljan proljev pocnemo lijeciti )>cajnom pauzom«. Prema tezini proljeva i starosti djeteta dajemo samo caj svakih 6, 12 iii 24 sata. Preporucaju se ovi cajevi : caj oct kore breze sa srebrnastim liscem, eaj od borovnica, kadulje, islandske mahovine i steze. Preporuea se davati i aktivni zivotinjski ugljen (carbo animalis) iIi ugljen oct kaye (Biocarbosan) koji veZe otrove zbog kojib je doslo do proljeva. Slicno djeluje bijela glina. Olrovi mogu sa hranom dospjeti u crijevo i odmah uzrokovati proljev, iIi pak nastaju u crijevu zbog truljenja i vrenja i tako indirektno ostecuju crijevo. Kad neLko dobije proljev, uvijek je dobro upotrijebiti vrIo djelotvoran ugljen oct kaye.

VITKA LlNIJA Ako ste izgubili vitku liniju, nemojte zapoceti s unistavajucom dijetom za mrsavljenje. Nemojte jesti dnevno 5-{j lim una, jer mozete lako ostetiti jetru. Prikladna dijeta za mrsavljenje je mnogo razumnija. [zbjegavajte jela u kojima ima skroba. Ako smatrate da ne mozete biti bez mesa, zadovoljite se malom kolicinom teletine. Izaberite prije svega salate, 3-5 razlicitih vrsta za svaki obrok; nije suvisno ni pirjano povrce: poriluk, kopar, vodopija (radic), celer, obicna salata i blitva. Ujutro i uveeer mozete jesti takoder voce. Dobro je uvesti dane kad cete piti razne sokove, npr. sok oct mrkve. Ujesen tete piti slatki sok oct grozda (most). Kad drZite dijetu za mrsavljenje, morate neprestano bdjeti nad svojim zdravljem. Zenama se preporucaju sjedete kupke u vodi s morskom soli i dodatkom biljki koje pospjcluju optok krvi (Santamare). Takoder i za kuhanje upotrebljavajte morsku sol (Herbamare). Kemijske tvari iz morske soli podstieu izmjenu tvari u tijelu (metabolizam) i zbog toga tete biti laksi za koji gram . Ako istodobno jedete morske alge, uspjeb je siguran.

23

BOLOVI LlCA U predjelu lica pojavljuju sc katkad nesnosni grceviti bo lov i. Uzrok se na lazi u zivcima lica. Najbolje sredstvo pro tiv tib bo lova su vruCa tu iranja obraza, iii vlazni, topli oblozi. U tezim slucajevima naeini mo' obloge od vlainih, vrueih biljnih vreeica. Morate ib viSe pUla promijeniti, jer moraju bili to liko vruCi ko li ko se moZe podnositi. Katkada ih treba mijenjati svak ih pola sa ta sve dok bol ne popusli. Ako je uzrok bol ova gnoj na upala zuba, upala nosn ih sinusa, iii zelena oena mrena, posve je razumlji vo da la jednostavna sredstva ne pomazu.

GLACALO KAO PRIPOMOC U LIJECENJU Glaca lo nam moze pomoei u ovim sluCajevima: Pri zivca nim i reuma ticnirn bolovima te bolovima koje izaziva prehlada . Bol na mjesta nataremo uljem kantari ona (Hypericom perfora tum), iii pak na njih stavi mo tkaninu na topljenu tim uljem. Mozemo upotrijebiti i neko drugo ulje. Preko natrtoga mjesta, iii na uljene krpe stavimo suhu krpu, te bolno mjesto »glacamo«. Svuda gdje ima dosla misiea, na ramenima, rukama i nogama, to se dade lijepo uciniti. Pod djelovanjem vrueine ulje se razrijedi, prodire u pore i ublazuje bol ili je potpuno ukloni . Moramo paziti da glacalo ne bude prevru<':e i da bolesnik moZe podnositi to »glacanje«.

NJEGA BUBREGA Ako bolujete od bubreznib bolesti, stavljajte uvijek u juhu malo svjezega, nasjeckanog persuna. Persunom mozete takoder posipa ti send vice tako da sto ces<':e jedete to zelenje koje podstiee rad bubrega. Na rad bubrega djeluje i oblog od luka, koji se stavlja u predjel bubrega. lela moraju biti neslana, iii ma lo soljena, a meso brisite iz jelovnika. lzbjegavajte !ieeer i ostre zacine. Topla voda, vruCi biljni oblozi, tusiranje toplom vodom, sve podstiee rad bubrega. Pri tome mora te strogo paziti da je optok krvi u redu i da yam nikada nije hladno, ni prije kupanja ni za vrijeme kupanja, ni poslije, ill da cak drseete od hladnoee. Dobro je u predjelu bubrega nositi komad macjeg krzna. Prepo rucamo takoder razne cajeve, za koje bilje najcesce sk upljamo Ijeti i sprema mo ga za kasnije : zlatnicu (celebi-grana; Solidago virga aurea), preslicu, hajducku travu i dr. Ne smijemo izostaviti ni poticanje koZe na rad cetka njem . zracnim i suncanim kupkama.

ZASTOJ MOKRENJA Ako se starijem mu skarcu po noei iznenada zatvori voda, upotrij ebit ee parne kupke ad biljnih uvaraka. U lonac nalijemo vrele vode 5 vrueim uvarkom ad kamilice iii neke druge biljke. Preko lonca (iii sjede<':e kade)

24

namjeslimo usku da cicu, tako da se pam more nesmelano dizali. Bo lesnik, dobro ogrnul, sjedne na dascicu lako da ga para dobro ugrije i omekSa. Taj poslupa k ceSlo pomaz.e i bolesnik more o pel ispraznili mjehur. pa ne lreba usred noei zvati lijecnika da mu kaleterom izvadi vod u. Ako sc radi 0 poveca noj prostali, pogledajte odredeno poglavlje!

SUZBIJANJE MOKRACNE KISELINE Cesto je bo rba proliv mokracne kiseline vrlo leSka. Ako ne pomaze periiun, pokuSajle biljnim kupkama. Upolrijebite onakvo bilje kakvo mozete dobiti. Ako su u pro ljeee vaiic zimske za hhe bilja vrlo malene, bez daljnjega ih upolrij ebite za kupke; ako vee nista drugo nemate. upotrijebile tra vu iz vrta iii obliinjeg travnjaka . Od trave se takoder moze prirediti biljna kupka . Kupka u vodi 37"C lopline mora trajati 10- 15 do 20 minuta. Zagnjurite se posve u vodu iz koje neka yam viri sarno nos da mozete disati. Temperaturu vode polako povisujele na 38°C, dolijevaj uei vrucu vodu, a ako je dobro podnesete, povisite na 39°C. Naravno, vodu ne dolijevate sami, vee yam netko pomaze. Neka vas pod vodom snaino trlj aju grubom celkom. Ako redovno cinite te kupke jed nom tjedno i ako izdriite pola sata, rijeS il cete se na koncu tegoba . Oblozi od zgnjecena kupusova lisCa kao i sokovi od povrca takoder djeluju povoljno. Zabranjena je hrana koja obiluje luznatim tvarima . IskljucilC iz prehrane zumanjak, jetriea, bubrcge i prsnu zlijezdu (Sries), dakle sve iznutriee, kao i alkohol.

LlPOV DRVENI UGLJEN Tko pati od viska zelucane kiseline, upale zelucane iii erijevne sluzniee i posljedica. dugotrajne zutice, mora svakako uzimati ugljen u pra bu i to najbolje lipov drveni ugljen. Ugljeni prah mozete uzeti s mlijekom : usprkos tome sto se mlijeko pri jetrenim oboljenjima i dugolrajnoj zutiei ne preporuca, ono zajcdno s ugljenom djeluje vrlo dobro.

LIJE~ENJE REUMATI~NIH BOLESTI I BOLESTI

ZGLOBOVA BEZ LlJEKOVA Nasu kuru pocnemo izj utra nataste s pola caSe krumpirova soka koji po lelji razrijedimo s toplom vodom. J ularnji, podnevni i vecernji obroei moraju bili spremljeni od prirodne hrane. (POlanko u poglavlju - PRIRODNA PREHRANA). Sal prije objeda pojedcmo dvije iii lri bobice borovnice (Juniperus communis), dobro ih saiva':emo sa shnom i pojedemo. Poslije objeda pojedemo 2-4 zrna slacicc (gorusiee). led ulaiujemo kubanom krumpirovom vodom.

25

Na o bo ljele zglobove slavljamo obloge: prvi dan zgnjeceno li ~ee kupusa, drugi dan glinu, trcci dan vjeZi kravlji sir. Tko ima ishijas (»isijas«),. i reumaticne bolove, neka ne za boravi dobru, Slaru mravlju ki selinu. Bolesnu ruku iii nogu slavimo u nuavinjak i kad nas rnravi dobro » udese«, odstranimo ih cetkom iii mellicom. To ponavljamo svakih 14 dana. M ravlja kiselin" uljeee povoljno na boln a mjesla . Radi se 0 jednostavnoj i nadasve prirodnoj injekciji mravlje kiseline, a nisla se ne pl a6a. Tko se drn uputa i dosljed no jede prirodnu hranu, postiCi ee uspjeh cak i lame gdje je skolska medicina digla ruke. D eformacije k.ra ljeSnice i ukljestenje medukra ljesne ploCice (Disci intervertebra les), pripadaj u stTucnjaku za orlopedij u.

KUKURUZNA I PROSENA KA~A Kukuruzna i prosena kasa su pogodne za obloge protiv reumaticni h bolova i bolova u zglobovi ma, jer dugo ostaju vruCi i njirna se posliie zeljena ishrana tkiva krvlju. Pripremaju se obicno bez dodataka . Oblozi moraju bili toliko vruci da se moie ' podnijeli.

SVRBEZ I PECENJE Svaki svrbez, na kojem god rnjestu bio, prilicno je neugodan. Pomaie nam prijesni krumpir koji ogulirno, na rezemo na kriske i njime nataremo rnjesta koja svrbe. To iSIO mozemo naciniti i s naribanim krumpirom. Takav postupak neee skoditi cak ni kon lica. lstodobno treba odredenom njegom rasleretiti bubrege. Svrbei moZe nastati i od obo!jenja jetara. U torn sl ucaju morarno uvesli dijetu za jetra i poduzeti nuine mjere. Secerna bolest i gliste rnogu takoder izazvati svrbei, a u osjetljivih !judi ga izaziva Cak i popularna a rnika.

OSIP I LlSAJEVI (EGZEM) Osip i lisajevi zahtijevaju briiljivu njegu bubrega, jetara i crijeva. lzvrsno djeluje kupanje u toploj, kiseloj surutki. Tko provodi godisnji odmor u blizini sirarnice, neee bili u brizi zbog osipa i lisaja jer ee se moei kupati u kiseloj surutki. Uspjesne su takoder kupke u mekinjama. Lijecenje osipa i lisajeva je cesto tesko i dugotrajno, te moramo uvijek misliti i na to da ill, moida, ne uzrokuju neki vanjski ci nioci. Neki su, npr. osjel!jivi na arniku, iii kakvu drugu tvar. Svacija koia ne podnosi terpentin ; covjek osjetljiv na lerpentin morat ee izbjegavali dodir sa svime sto u sebi ima terpenlin, pa j biljke koje ga sadrze, kao npr. iglice smreke, a osobito laslilo za parket. Osip moZe uzrokovali takoder i Rhus toxicodendron (otrovni raj), a sobni cvijet trubentica Gaglika) izaziva urtikariju iii

26

koprivnjacu. Osipu, prema tome, doista moZe pogodovati neki od vanjcinilaca. Ako odstranimo vanjski uuok, nestat Cc i osipa. Ojeca cesto dobiju osip ako jedu obilno voca. Sumske i vrtne jagode cesto su uzrok koprivnjaci. U oba slucaja treba se pobrinuti za njegu bubrega i podsticati ih na rad. Osip izazivaju takoder i neka trova nja, iii nedosta tak vitamina . Treba izbjegavati sumporira no suseno voce, iii one koje je prskano insekticidima. Sala ta od kopriva s limunovim sokom i iscjetkom prijesnog spina ta, nadoknaduje nedostatak vitamina i postepeno uspjeSoo izlijeci osip. S uspjehom lijeci i caj od macuhioe (Viola tricolor). Skill

~IROVI (FURUNKULI) I GNOJNI PRI~TEVI (BUBULJICE, AKNE) Ako imate negdje vrucu, bolnu i crvenu oteklinu, cir iii gnojni prist, mora te nastojati da se gnoj skupi i »izvuce
GNOJNA UPALA PRSTA, PANARICIJ, KUKAC (PANARITIUM) Sto je to ? To je vrlo bolna, gnojna upala potkoZnog lkiva, tetivnih (iii nih) ovojnica (bursae synoviales) kosti i zgloba prsta. Usprkos tomu sto je lijeeeoje iskljucivo sarno kirursko, koristimo dva do tri puta dnevno lrajne vru6e kupke od 37°C, umacemo prst u vrlo vrucu, gotovo kipucu vodu, iii ga oblozimo sa puoom za maza nje rana i lako ga zavijemo. InaCe treba otici smjesta kirurgu! Panaricij izaziva crvenilo prsta koji oliCe i straSno boli, a bol obicno kJjuje. Panaricij zovu jos i »crv«.

OTEKLINE I UBOJI (NAGNJE~ENJA) Otekline i uboje uspjesno i brzo izlijecimo sa zgnjeeenim lis6em kupusa, koje stavimo na oteklo iii naLUCeno mjesto. Ako je reakcija prejaka, zamijenimo lis6e kupusa kasom od gline. Tu kasu spremamo sa eajem od preslice, iii bilo kojim drugim biljnim cajem. To lito rrujenjamo kupus i glinu svaki dan djeluje prilicno uspjesno, jer glinena kalla djeluje da se

27

oteklina razide, dok kupus daje hra njive tvari i istodobno izvlaci odredene skodljive rvari. Dvostruko djelovanje je dosta uspjesno i moZe dovesti do vrlo brzog izljecenja.

BRSLJAN I PAPRAT PROTIV UBODA INSEKATA Kakva li stra ha ako nas ubode osa iii pcela! Brzo izvueimo zalae i isisim.o ubrizgani olrov, jer ne znamo kako cemo reagirati na ubod. Bol ublaZava brsljan. lmamo ga kod kuee u vrtu, iii se uspinje na jele i drveee uz putove, iii ga uberemo u obliznjoj sumi. Listove zgnjecimo i njima nataremo ubodeno mjesro. Jos je bolje ako ima mo pri ruei vee gotovu brsljanovu tekucinu koju smo naCi nili vee prije zbog op reza. Naberemo brslj anova lisCa i kore, sameljemo sve u stroju za meso i tu smjesu namocimo u alk oholu. Kad je brslj anova smjesa dovoljno rastvorena, istisnemo je i dobivenu tekuci nu proeijedimo. Ubodeno mjesto nata remo S nekoliko kapi tekucine i ubrzo cemo osjetiti olaksanje. Uspjesno djeluju takoder oblozi od slane vode kojoj smo dodali nekoliko kapi ove teku6iiJe. Sve t.o sprecava oticanje i znake trovanja. Protiv uboda muha upotrebljavajmo paprat. To isto vrijedi i za druge in sekte (ku kce). Ako u kuci ima komaraca iii njihovih srodnika, onda je paprat blagotvorno sredstvo. U vrucim je krajevirna, osim mrefu protiv koma raca, paprat najbolja zastita od insekata. Uzglavlja i strunjace (madraee) napunimo s paprati, pa cemo otjerati ne sarno komarce vee i stjenice. Nasem reumatizmu ee pap rat takoder koristiti. Na srecu, zbog higijene, neugodni gosti poput stjenica u nas su rijetkost. Tko natare mjesta Immarcevih uboda s papra ti, izbjeci ee neugodne posljedice.

UBODI INSEKATA U USTIMA I GRLU Mnogo je tde ako nas osa ili pcela ubode u usnu sluznieu iii u sluznieu zdrijela. U usta mogu, na nesrecu, uci s medom ili voeem. Kad pri zvakanju pritisnemo insekta, on ubode. Ako nas osa iii pcela ubode u sluznieu zdrijela, mozemo se naCi u zivotnoj opasnosti. Sto da ucinimo ? Ako imamo pri ruei surutku, grgljamo je, iii mjesto uboda premaZemo va tom koju smo namocili u surutki i namotali je ila ·stapie. Ako nemamo surutke, upotrijebit cemo koncentriranu rastopinu kuhinjske so li. Ona smanjuje oteklinu i opasnost od gusenja. Dok ne dode lijecnik, pomazemo ovako: nepresta no grgljamo slanu vodu: 2 zlice soli na I del vode. Za kratko vrijeme oteklina splasne, a dio otrova je izvukla otopina soli. Opasnost ad gusenja je. prosla. Ako dode do neugodnih i neocekivanih uboda u zdrijelu, moramo se, dakle, uvijek posluziti slanom vodom da sprijecimo nesrecu. Preporucamo takoder obloge 0d gline iii zgnjecenog lisCa kupusa, kojima omotamo vrat. Mozemo takoder polagano gutati glinu (razmucenu u kasu) i ako je moguee uzeti biolosko aktivni kalcij (Urticalcin). To su dobre i korisne mjere.

28

Dobro je slanoj vodi dodati nekoliko kapi brsljanove tekucine; kako se ona priprema opisali smo u prethodnom poglavlju. Pri ubodu strsena moramo odmah pozvati lijeenika iii bez odgadanja otiCi na kliniku za uho, grlo i nos, jer prijeti opasnost gusenja zbog otecenosti sluznicc grla.

MORSKI LUK (SCILLA MARITIMA) Zapravo se ne radi 0 pravom morskom luku vee 0 tzv. Ijekovitom luku. Zgnjeceni Iistovi tog luka djeluju protiv ovih bolesti : Protiv glavobolje i bolova u vratu stavljamo obloge od tog luka oko vrata. Protiv reume stavljamo ih na bolna mjesta. Zgnjeeene stavljamo kao obloge ako dode do trovanja iavi, gnojenja i uboda insekata. Ona mjesta na kojima su nam U kon zaostali iveri iii trnje, oblazemo liseem tog luka, i ubrzo cemo ih se osloboditi bez neugodnih zahvata.

GRCEVI U DJECE, ZVANI »FRAS« Protiv grceva u djeoe nema pravbga lijeka. Malo je poznato da je prilicno uspjesan prirodni lijek biljka misjakinja (pticja trava ; Stellaria media). Raste po njivama cijelo Ijeto sve do zime tako da imamo dovoljno vremena da je naberemo. Siobodno kaZemo da je to najbolje sredstvo protiv grceva u djece. Kad dijete nekoliko puta popije caj od svjeze iii posusene biljke, smirit ee se, grcevi ee prestati, iii se uopee neee viSe pojaviti. Misjakinja krijepi takoder tijelo, sto je za djecu nadasve vaZno. Mozda treba Ijekovitu moe biljke pripisati upravo tom okrepljujueem svojstvu. S obzirom na to da taj korov ima ograniceno djelovanje, rijetko ga spominju u knjigama 0 Ijekovitom bilju, premda zaslufuje svu paZnju upravo zbog iznenadujuceg djelovanja protiv djecjih grceva. Svakako da su zabrinuti roditelji veseli, ako pronadu u vrtu biljku koju mogu korisno upotrijebiti.

PREVELIKA SPOLNA NADRAZLJIVOST Preveliku spolnu nadrazljivost obuzdavamo ako naizmjenoe pijemo pelinov (Artemisium absynti) i hmeljev (Humulus lupulus) eaj. Umirujuee utjeee takoder povree kubano sa sodom bikarbonom. To rade u razn im ustanovama, internatima, vojarnama i zatvorima. Dugotrajna upotreba sode bikarbone nije posve neskodljiva za rovjeeji organizam. PreporuCa se slabo zacinjena brana s rnnogo limunova soka. Iz jelovnika brisemo jaja, ostrige i celer. Takoder smiruju hladni tusevi i hladne kupke.

29

NA CILJU S time »NA RODNI L1JECNIK« zavrsilva svoje pokusno upucivanje! Da li su yam se navedeni primjeri svidjeli ? Da Ii su vas potakli da i dalje slijedite otlaivanje tajni »NARODNOG LIJECNI KA«? Pokusajte, neee yam biti zao! »NA RODNJ L1JECNIK« yam otvara drugo poglavlje ove knjige. Svoje je znanje crpao iz mnogib izvora da bi yam mogao pomoCi u bolestima i nevolji. Suvremeni nam zivot postavlja prilicno mnogo pitanja kojib se »NA RODNI L1JECNIK« sarno letimice dotakao, ili ib se uo pCe i nije dotakao; ipak Ce yarn pruziti svoju pomoe s iskustvirna i koristit Ce svakome tko se zeli lijeciti prirodnim sredstvima. Savjeti »NARODNOG L1JECNIKA« izviru iz ispitivanja prirode i njene riznice. Njegovi Ce sa vjeti obogatiti vasu spretnost i vasu d omacu Ijekarnu. Dakle naprijed, koristit ce vam!

30

VRUCINA KAO ALARM NO ZVONCE Kad bi Ijudi znali da je vrucina, odnosno temperatura, alarmno zvonce prirode, ne bi se protiv nje to\i]w borili, kako se to danas inare resto dogada. Vrucina je odraz obrambene reakcije protiv likodlji vih uzrocnika . Umjesto da Ijudi organizmu u toj borbi pomazu, oni zbog pogrcsoe zabrinu tosti guSc ono sto je priroda stvorila za o branu. Odmah se lacamo aspirina, kinina iIi cega drugog da bismo sto prije vrucinu snizili . Zasto hocemo biti pametniji od prirod nih zakona po kojima se ravna naS organ izam? Zalito ne potpomognemo djelovanje vruci ne? ZaSto smo nezahvalni ? Zasto ne vjerujemo savjctu razboritih Ijudi koji cijene vrijednost .vrucine? Vee su u starome vijeku ispravno ocjenji vali moe vrueine, sto je neki lijecnik izrazio rijecima: »Dajte mi moe da izazovem vrucinu, pa cu yam pokazati put za Iijerenje svih bolesti«. Usprkos pretjeranosti ta recenica sad rzi nesto zlatne istine. izuzetak cini vrucina pri skrivenoj tu berkulozi, Basedowljevoj bolesti, paraLiFusu, upali srcanih zalistaka i vrucina pri slabokrvnosti zbog nedostatka i eljeza. Snizena tjelesna temperatura zbog bolesti upozorava lijecnika da su obrambene snage mehanizma zakazale, i njegovo znanje bit Ce u skripcu ako u takvih bolesnika dode do komplikacija. SlOga nije pogresno ako ne zatvorimo 06 pred misljenjem Iijecnika iz drevnih vremena i ako vrucinu ocjenjujemo prema njenoj vrijednosti i znacenju. Moramo biti svjesni da je vrucina nas sa veznik u borbi protiv stetnih uzroenika; nikada ne bismo smjeli to zaboraviti, osim u slucaju kad vrucinu uzrokuju alopatski lijekovi (koji djeluju suprotno klinickim simptomima bolesti), tada se moramo uzdrzati od toga pravila. A sto onda ako se, zbog toga sto temperatura stalno raste, zabrinemo da re bolesniku bili kraj ? Zar nismo vee u skoli ucili da je pri tjeiesnoj temperaturi cd 42°C zivolu odzvonilo? Horemo li onda cekati da urnremo zbog vrucine? To nikako necemo! M nogo toga bit Ce nam razumljivo ako brizljivo analiziramo slicne pojave u nasoj okolini da bismo shvatili kakva je korist cd vrucine. Svi znamo da pee dobro grije ako dobro vure. Ako je dovcd zraka dobar, mozemo je 10ziti koliko horemo i neee se rasprsnuti. MedUlim, ako pee De vure jer je dimnjak zapusen ead~m, ona re se pod pritiskom usijati, i moie se stosta dogoditi. Ako nedostaje dovcd svjeieg zraka, pregorjet Ce resetka peci. Ako je pee dobro oci~na i zrak moze obilno kruZiti, resetka se Dere usijati i nere je trebati neprestano mijenjati. 31

,

Ako opisani primjer primijenimo na lijelo.shvalil ce mocla vrucina nije nisla drugo vee ubrzano izgaraoje. Zato pri ljelesnoj vru6ioi moramo nastojati da »zraceoje« orga oizma bude pravi ln o. Moramo se brinuti da ni ~la ne zaslaje i da se nigdje ne Slvara pritisak. Jedan od odvoda je erijevo koje mora bezuvjetno uredno raditi. ISlO lako bubrezi i koia moraju pod svim uvjelima raditi besprijekorno. T~ ko rnozemo zamislili da bi vrucina sletila, ako stva rno i pravi lno oejenjujemo rad lriju spomenutih orga na. Prirodno lijecenje nam nalaZe da zbog vrucine smjesla lemeljito ocisti mo erijeva. Tu nam pomaiu biljni klistiri i prirodna sredstva za ciscenje; ako ne djeluju sredslva za ciscenje koja pojedemo iIi popijemo, onda ih stavljamo u erijevo. Rad bubrega podsticu sredstva za mokrenje. Najbolje djeluje zlatniea (celebi grana; Solidago virga aurea). emamo Ii je pri ruei, uzimamo preslieu (Equisetum arvense). Takoder nece za kazati ni caj od persuna, luka, borovice iIi kleke (smreke ; Juniperus communis). Ako oemamo oista drugo, pornaZe i sipkov caj (Rosa canina) ; dj eluje, dod use, slabo, no bolje je dati iSla nego oista. Ako bubrezi rade praviloo, moramo se pobrinuti za kozu. Pri vrucini uvijek pomaiu oblozi. Tko oe zna kako se Slavlj aj u oblozi, neka pohada odredeoi tecaj, iIi neka procila pogodnu knjigu. Ako se oblozi sla vljaju oestrucoo, mogu viSe skoditi oego koristiti. Jpak nije tesko dati boleso iku oblog oko tijela iii prsnog kosa. Zavoj mora dobro priaojati uz tijelo i ne smije imati zjapeee otvore. Ako je povijaoje pravilno, bolesnik ee se poceti znojiti . Hocemo li tada bolesniku ueioiti n ~to ugodno, ovit cemo mu potkoljenice s hladnim zavojima, iIi cemo mu navuci u ocat namocene i ozmikane kratke carape. Uskoro ee bolesnik osjetiti olaksanje tako da ee moci spavati. Kako jednostavno i prirodno rjesenje! Zasto bismo mora li zbog nepotreboog straha i neznanja odmah posizati za skodljivim pilulama? U prirodi je stOSla moogo jedooslavnije nego sto bismo mogli vjerovati. Covjekje, medutim, -naviknut da tran zamrseoa rjeseoja. Vrlo zvucna latinska imena lijekova izazivaju u njemu vise povjerenja oego jedoostavno djelovanje prirode. Pri lijecenju hoee preteci prirodu. Svakako, to izaziva stetne posljedice koje ni u kojem slucaju oeeemo pripisati pogresnom lijecenju. Ono jednostavno, prirodno, slo svatko moZe shvatiti i sto imamo na raspolagaoju u vlastitoj kud, stekJo je slab ugled i potejenjuje se. Druga stvar, 0 kojoj moramo pri vrucini voditi racuna, je prehrana bolesoika. Svaka mu je hrana suvisna i oisla oeee jesti. Podsvijest mu govori cia je hrana suvisna, da svoje tijelo mora pomagati time sto ima, jer probavni organi miruju kao zaustavljeni stroj. Svatko tko sili bolesnika u vrucici da jede, cini mu medvjedu uslugu. Prije svega moramo misliti na to da pricekamo s raznim »dobroCinstvima«. Pirjani govedi odrezak s jajima, jaje na oko sa sirom i druge posve neprikladoe kombinacije, sto bi trebalo bolesoiku biti dokaz kako se siloo brinemo za njega. Niposto, medulim, oeee skoditi malo toploga mlijeka s medom. Bolesniku koji ima vrucinu. ne smijemo davati hranu koja sadrn mnog6 bje-

32

Afritki kumir i m~ka, koji treba da stite vlasnika od bolesti.

Slika na drvenoj ploei prikaz uje lijeenika -

kirurga iz Engleske u XVII stoljecu.

la ncevina ni te~ko pro bavljiva jela, vee dosta vocnih sokova. Ako ne ma mo vocnih sokova, dajemo bole ni ku caj iii malo vode. Po zelji bolesnika mozemo vodu zaslad iti secerom od trske. Dovo ljna je i cista voda s jednostavnim prirodnim dodaci ma. N ajbo lji su vocni sokovi koje bolesnici rado pij u. SvjeZc pripremljen sok od groi da iii naranCe bolesnik a osvjczava, a organizmu daje soli i vita mine. Ohladen vocni sok koji bolesDik polagano pije u gutljajima, dobro pomijesan sa slinom. za njega je prava bl agodat. Rijetko kad bolesnik ne podnosi vocne sokove. U nuzdi nam dobro dode ta koder bezalkoholno vino. Isto ta ko je korisna surutka iii razrijeden Mo lkosa n.

Ako ne sprecavamo, kao sto smo spomenuli, da vrucina sa ma od sebe popusti, umjesto da je umjetno snizujemo, neee se viSe diCi i na koncu ce lijepo pasti na no rmalnu tjelesnu temperaturu. T empera tura mora pada ti postepeno jcr je sva ka brzina neprirodna. Kad se tjelesna tempera tura povisi, sagori sve sto mora izgorjeti i istom tada pocne temperatu ra padati. To je prirodni tok, norma Ina temperaturna krivulj a. Sve sto naglo potiskujemo, pritaji se i nije odstranjeno kao sto mislimo. PostiZemo da se proces smiri, a li uzrok ostaje. Sve sto nije izluceno znojem, mokracom i izmetom, ostalo je u tijelu i prijeti da opet usplamti . Cudesnim tabletama mozemo ukrotiti vru6inu nastalu zbog angine. A ko nismo oeistili tijelo od otrova koji su nastali zbog a ngine, stet no se djelova nje moZe pojaviti na drugome mjestu. Posljedice se ocituju kao upala osrcja (perikarda), pluca, ili kao reumatizam zglobova. Tko jos nije iskusio da najnovija sredstva, Kojima inaCe brzo odstranimo bolest, nisu navukla drugo zlo ? Polako mora i skolska medicina doCi do spoznaje da djelovanje ta kvih cudesnih lijekova nije posve obrazlozeno. Priroda zahtijeva svoje i ne mozemo je zaobici bez stetc, niti je na nesto prisiliti. Divljak je svjesniji toga sto je nuzno za prirodno lijecenje i ozdravljenje nego obrazovan covjek. Nemojmo dozvoliti da nas vee unaprijed vode pogresna nacela i pokvareni nagoni. Ako pravllno oSluskujemo prirodne zakone i slijedimo ih, naci cemo u casu bolesti pravi put. Ako unistavamo prirodne obrambene snage, priroda ee se osvetiti i umjesto zdravlja doci ee do novih neugodnosti. Gledamo li na vrucinu kao na prirodno zvonce za UZbUDU, ne moramo se viSe bojati. Vrucina nam pomai.e ako njene usluge ne suzbijamo, vee ih iskoristavamo.

BOLOVI KAO ALARMNO ZVONCE Kao sto je vrucina prirodno alannno ZVODce, tako i bol upozorava na nesklad u organizmu. Sto je s bolom kad se pojavi? Da li Da bol gledamo kao na koristan znale koji nas opominje da treba na odredenom dijelu tijela opet naciniti reda'? Hoeemo Ii potraziti uzrok bolu i ukloniti ga , as njim i sam bol ? Ne, to bi predugo trajalo, tko bi toliko trpio! Bol je, zaista, tako nesnosna stvar da ill nikako ne mozemo podnositi. Kad se 33

Prirodne posljedice

pojavi, moramo ga sto prije odstraniti. 1ma toliko sredstava proliv bolova da bi bilo upravo nerazumno muCiti se bolovima. Tako, medutim, misli sarno kratkovidan covjek. Posve drugacije misle Ijudi ako se radi o kvaru st roja iii automobi la. Koji Ce mehanicar biti uvjeren da je popravio auto. ako je zaeepio uSi da ne bi cuo skripanje? NeCe ti biti na east njegovu zanimanju ako se potrudi te otkrije i ukloni kvar, prije nego odleti kotac, iti nastane kakva druga steta? Koliko paz,nje posvecujemo mrtvoj tvari, a svoje osjetljivo lijelo pokusavarno varati usprkos tome sto nam je priroda s bolom dala u ruke djelotvornu signalnu napravu koju nikad ne smijemo mirnoici. Ako zatoroljujemo bol, neeemo prevariti prirodu nego svoje tijelo i sebe. Zanirnljivo je kako priroda sebi neprestano pomai.e protiv odredenih pogresaka, i kad covjek zbog svoje neposlusnosti ne bi bio slijep, roo gao bi radije od tih neuspjeha nesto nauciti i cuvati ih se. Znacajna je cinjenica kako moZe takoder stvoriti krivi zakJjucak da sredstvo protiv bolova iznenada viSe ne djeluje. Umjesto uvjerenja da omarna ne znaCi i ozdravljenje, posifu ljudi za sve jacirn sredstvima za ublaiavanje bolova, koja u svakom slucaju guse bolove.

Pravilan postupak

Ako lijecnik ozbiljno uzme stvar u svoje ruke, pokusat Ce otkriti uzrok bolova. Ako se bolesnik tuZi na bolove ispod desnoga rebranog Luka, u predjelu jetara, neCe rou prepisati sredstva protiv bolova, nego Ce traiiti da Ii postoje simptonU iti znaci jetrene bolesti. Upitat Ce bolesnika kakva mu je stoJica, da Ii mu se gadi masno jelo, ukra tko, pokusat Ce doti do odredenog zakljucka i tek onda poduzeti sve nuino za lijecenje jetara. Odredit Ce srazrojernu prehranu i prepisat Ce lijecenje mrkvom (Daucus carota). Rotkvu (povrtnicu) odreduje u manjim kolicinama jer inaee sko' di osjetljivirn jetrima. Uz to Ce Iijecnik objasniti bolesniku sve sto je vaino i dat Ce OIU u ruke sredstva kojima Ce nadalje moti sam sebi pomoci i pospjesiti lijecenje. Na takav Ce nacin pronicljiv i sa vjestan Jijecnik pomagati i bolesnici koja se tuZi na bolove u predjelu bubrega. Pitat Ce je da ti irna bolove koji nadirnlju. Da Ii ima bolesnica utisak kao da joj je koZa pretijesna, iIi kao da se stegnuJa. Zanimat Ce se takoder za kolicinu i boju mokraee. Ako posuronja da se radi 0 oboljenju bubrega, uzet Ce mokracu na anaIizu i tako otkriti vazne simptoroe. U mokrati Ce otkriti bjelancevine, crvena i bijela krvna tjelesca, mozda nesto cilindricnih iii epitelnih stanica iz mjehura, bubreine casice, iii iz samog bubrega, i bakterije. Ako nade sarno ostatke spomenutih elemenata, poduzet Ce zbog opreznosti ovo: kao prvo, prepisat Ce neslanu dijetu ; kao drugo, sve nuino za zastitu od hladnoCe i prehlade, prema tome i toplu odjecu. Prirodno lijeeenje preporuca caj od presJice (Equisetum arvense), breze (Betula alba), korijena sporisa (ljutovnice; Verbena officinaJis), eaj od krvave mJjecike (Euphorbia myrsinites), troskota (Polygonum aviculare) i korijena gladiiia (zecjeg trna; Ononis spinoza). Preporucit ce tople obloge, da se ukloni zastoj krvi. Na takav nacin lijecnik uklanja pravi uzrok bolesti.

34

Sarno na opisani nacin rnoierno shvatiti pravi smisao bolesti i boriti se protiv nje. Tko bolest sarno uspava, nere si nista pornoci. [rna ljudi koji godinarna piju praske protiv glavobolje. a da im ne padne na pamet da je glavobolja, moZda, u vezi sa tvrdom stolicom. Kome bi palo na pamet da otrovi, koji nastaju u crijevu oct tvrde stolice, dospijevaju u krv i uzrokuju glavobolju ? Zar ne bi bilo bolje da u takvim slueajevima uredimo rad crijeva ? Umjesto toga, uzimamo prasak za praiikorn. Jedanput je namijenjen crijevima, drugi put mozgu i tako dalje naizmjence. Ako se poslije kojih 25 godina razvije rak na crijevu, svi se eude. Umjesto da vee oct samog pocetka uklonimo uzroke izvjesnih tezih smetnji, moramo se kasnije boriti protiv teiikoCa te opake bolesti. Koliko bi bilo jednostavnije uzroeno misliti i poduzirnati nuine korake, nego pustiti da bolesnik godinama i po viSe dana trpi oct tvrde stolice. Neki lijecniei prepisuju sarno sredstva za ciscenje, umjesto da se potrude i otkriju pravi uzrok tvrde stolice i da ga uklone. Neki ljudi instinktivno pravilno pros\:duju i poduzimaju nuino, dok drugi to ne mogu; takve treba poueiti i upucivati. Poznato je takoder da rnnoge zene imaju bolove u trbuhu, a ne misle na to da im moZda »kumuje« zastoj krvi u trbuhu zbog bijelog pranja iI i grceva za vrijeme menstruacije. Sjedeea kupka olabavi trbuh i ukloni zastoj krvi. Korisno je sjedecim kupkama dodati biljni uvarak, npr. oct trine, kamilice iii smreke (borovice). Temperatura vode neka bude 37°C, jer prevruea voda potjera krv u glavu. Kupka traje pola sata. Da bi voda bila stalno podjednako topla, treba dolijevati vrucu vodu. Sjedere kupke uklanjaju greeve u trbuhu, a s vremenom i bijelo pranje. Zasto se ne bismo radije brinuli za njegu trbuha, nego da sa zastojem krvi, draienjem i upalom stavljamo u opasnost organe koji su u njernu? I neznatni se uzroci s vremenorn razviju u opasne posljedice. Ako ne pazite na prve poeetke, kasnije preostaje jos sarno operacija. Koliko je lakSe s prirodnorn njegorn brinuti se za organe nego snositi neugodne posljedice! Kad Covjek njeguje prirodu, mnogo je spretniji nego kad se brine za sarnoga sebe. Lugar nece eekati dok bude morao otpiliti kao ruka ·debelu granu ako vee prije moZe rdavu klicu odstraniti pincetom. Svakako mora paziti da nedostatke ukloni onda dok su jos neznatni, jer zna da mali uzroci dovode do velikih posljedica. I s bolescu je isto tako. Javlja se dosta rano, pa je ne smijemo uguiiiti, nego je moramo shvatiti kao uzbunu prirode i poduzeti odredene mjere.

VAtNE UPUTE ZA BUDUCE MAJKE I TRUDNICE testo slusamo da za vrijeme trudnoCe iii poslije nje dolazi do upala vena, tromboze i embolije, sto ima neugodne posljedice i moZe m1adirn majkama pomutiti sreeu. 35

Prirodne

posljedice

Navodimo nekoliko savjeta koji Ce mnogim majkama korislili i SpaSili ih tesk ib muka. Kombinacija odredenih biljki, za isla, ugodno djeluje na vene. Mjesavina lib biljki dj eluje proliv upale vena, prosirenib vena i tromboze tako dobro, da se njome ruoraju upozna ti buduCe majke i trudnice. Biljnu mjesavinu cine : kan tarion (Hypericum perforatum) hajducka trava (Achillea millefolium) korjencici arnike (brdanke; A rnica monta na) Caj pripravljen od tih biljki za ista je djelotvoran protiv naveden ih tegoba. Jos bolje i jare djc1uju svjeZe biljke i njihov sok. Te tri biljk e zdruzene s minimalnoru kolicinoru vrlo djelotvorne sase (pulsatilla pratensis) poznate su runogima pod imenom »Hyperisan«. Tko ne moZe nabaviti hiperisana (H yperisan), neka sam pripremi caj od tib triju biljki. SvjeZi ekstrakti svib cetiriju biljki imaju iznenadujuCi slrupoi ucinak. U stotioe jc primjera njihova upotreba urodila uspjehom pJi prosirenim veoama, otvorenim raoama potkoljenice (Ulcera varicosa cruris), osobito u trudoica, zato mommo sve buduCe majke upozoriti na tu vrlo jednostavnu pomoc. Djelovanje pojedinih biljki je ovakvo: jednako tako kao sto ulje kantariona djeluje na izlijeceoje rana, djeluje i ekstrakt njegovih cvjetova i pupoljaka. On osobito izrazito djeluje protiv bolova nastalih zbog ostecenja zivaca, pJi posljedicama potresa mozga, protiv bolova u kicmenoj mozdini koje su zivci tesko zahvaceni, protiv bolova poslije operacije, a osobito protiv glavobolje izazvane umni.m oaprezanjem. SVjei ekstrakt hajducke trave izvrsnoje sredstvo za krv. Djeluje protiv prosirenih vena, hemoroida, gukavib vena, veoskog zastoja u trbuhu i noga ma, protiv udaranja krvi u glavu, protiv zlib i cestih krvareoja iz nosa i protiv krvarenja iz mjehura. lednako ta ko djeluje- na vene arnika (brdanka), osobito pJi zastoju krvi, ozljedama i bolovima od uboja (nagnjecenja). Osirn toga iznenadujuCe djeluje na obnavlj anje zenskih organa poslije poroda. Amikom (brdankom) mozemo pred sam porod djelotvorno utjecati na zastoj krvi i ponekad ga takoder ukloniti. Takoder pri mozdanoj kapi, proliv pov)senog tlaka, srcanih smetnji zbog venskog zastoja i svih tegoba u vezi s venskim zastojem, arnika djeluje izvrsno i pouzda no. Na otvorene .rane potkoljenice arnika djeluje takoder povoljno, sarno moramo ekstrakt naciniti od korjencii:a a ne od cvjetova. Cvjetovi i tekucina nacinjena od njib sluZe sarno za vanjsku upotrebu. Livadna sasa je sredstvo protiv nepravilnog optoka krvi. To je vrsta krstastog kopitnjaka (Anemone hepatica), irna VrlO jako djelovanje i veoma je otrovna. Zato je upotrebljava mo sarno u rninimalnim kolicinama. Ostale tri biljke rastu posvuda i pripadaju nasem normalnom oiJjnom blagu. '{luduCe majke, koje pate od povracanj a, imaju na raspolaga nju tri jedQPstavna sredstva. Nux vomica D, (sjeme strihninovca) sadrZi alkaloida"strihnin i brucin. Povracanje za ustavi odmah prvog dana. Kad ne poma-'ze, dajemo ipek akuanhu D J , korijenje .brazilske Ijubicice, iIi u

36

homeopatskoj dozi apomorfin (Apomorphinurn D,) koji sadm alkaloide cefalein i emelin. Sva lri lijeka prepisuje Iijeenik I [spravnu trudnocu i porod osigura vaju preparali kalcija s koprivama i ekstraklom divljeg kc lena (Url icalcin i Desculus hipocaSlaneum).

NEDOSTATAK KALCIJA I KREMENE KISELINE. POMOC Dogodi se da zene neko vrijeme poslije poroda obole na plucima, od zlijezda, a ponekad cak od tuberkuloze. Mozda bolest vee Linja u njihovu organizmu, ili pokazuju sarno sklonosl za nju. Za vrijeme trudno6e organizaID je zna tno opterecen i moZe doci do izbija nja bolesli. Poznalo je da plod treba za svoj razvoj dosta kalcija koji se ugraduje u njegov organizam. Priroda je Slvar uredila tako da se majka mora brinuti za dovoljnu opskrbu ka lcijem, jer se plod, zaista, ne moZe za to brinuti . Ako ne dobiva dovoljno kalcija, oduzima ga majci iz kostiju, zubi i drugih tkiva, lako da majcin organizarn gubi kalcij. Nc kaic uzal ud slara poslovica da svako dijele stoji majku jedan zub, jer za vrijeme trudnoce je pOlreba ka1cija zaista vrlo velika. Ako ponestane kalcija, tijelo ga ipak priskrbi tame gdje moze. Svakako, u trudnoCi lreba paziti da o pskrba kalcijem bude dobra ; buduCa majka neka jede osobito mnogo prijesne, ka1cijem bogale Ma ne, koja je lako probavljiva. U prehra ni ne zaboravirno jela koja sad rie dosta kalcija: naribana prijesna mrkva, salata od bijeloga kupusa, prijesni kiseli kupus i drugo. Treba uzima ti takoder preparate kalcija, narocito takve koji sadrZe biljni kalcij a ne kalcijev lakta t. U koprivama ima dosta kalcija, a i lako su probavljive. ISlodobno treba uzimati kremenu kiselinu. U tu su svrhu prikladne osobito one biljke koje sadrZe kremenu kiselinu : preslica, smrdlji va kopriva (Galeopsis) i uz nju r,azlicite druge biljke iz kojih se moZe izvu6i ka1cij . Upotrebljavamo ih kao caj ili kao ekstrakte. Koristan je takoder vitamin »D« koji je za asimilaciju i ugradnju kalcija nuino potreban. Vitarnina »D« ima u obilju u na rancama, ribljem ulju, raznirn njegovim emulzijama i drugdje. U Ijekarni se dobiju prikladni preparati, npr. »Cedevi ta«. Moramo se takoder brinuti za ispravnu funkciju bubrega i koze. N agomilavanje derivata mokra6ne kiseline u organizmu sprecava asimilaciju ka1cija. Posebnu painju morarno obratiti na to kako jedemo. Jesti moramo polako, hranu dobro sazvakati i pomijesati je sa slinom. Zbog nedostatka ka1cija dolazi redovno do smetnji u zlijezdama s unutraSnjim lucenjem . Pogodene su i limfne i lijezde. U crijevima cesto nastaje vrenje, gnjiljenje, zbog <:ega se skupljaju plinovi, sto sve zajedno truje organizam. Tko se brine da sve to 0 cemu smo govorili bude kako treba, taj se ne6e trebati boja ti tuberkuloze iii drugih neugodnosti. Organizam u kome ima dosta kalcija i kremene kiseline, lakse 6e preboljeti neku infekciju koja, sigurno. ne stedi nikoga. Tko ima slabe zube, ceste

37

upale di ~nih organa. anginc. za raznc bole ti. poveca ne t lijezde, mora paziei i drta ti se pomenutih uputa. ZaSto oe sprijeeiti. kad je to mnogo jedoostavnije nego lijeci ti. Osobito je vazno da se vee u djeteta naucimo otkrivaLi simptome bolesti i u pravi cas poduzimati ouioe mjere.

OPASNOSTI ZA VRIJEME TRUDNOCE Sasvim je sigurno da neOla veee srece za majku od zdrava djeteta. Nitko ne zna sto je sreea majke iii oca, dok to sam nije dozivio. Kako je, pak. velika bol ako dode na svijel dijete bolesoo, nakazno, s nerazvijenim udovima, bez ruku iii oogu, s uoakaieoim licem i drugim slrasnim izopaceoji ma kakva su u pos ljednje vrijeme primjeciva li u lisuCe novorodencadi u Evropi, osobi lO u jemackoj. Kako mora biti majci kad postane svjesna da je, moida, za lakvu oesrecu glavrti krivac upravo ona sama ! Prije svega, za vrijeme prva tri mjeseca trudooCe je plod, koji se razvija, upravo posebno osjelljiv za razna oSleeenja. To je zna nstveoo dokaza no. M anje je osjel ljiv plod od cetvrtog do osmog mjeseca trudnoce. OVdje zelimo upozoriti na SIO lreba paziLi da ne bi naskod ilo plodu u razvoju. Prehrana i razgibava nj e

Tko shvaea vaznosl prehrane, bez Claljnjega Ce priznati da prehrana trudnice mora biti SIO prirodoija. Ne lreba jesti viSe nego prije trudo oce. T rudnica mora udisati dOSla kisika koji je neophodan za pravilan i nesmetan razvoj ploda. To posliZe razgibavanjem vani, na svjezem zraku . Treba setati po brdima i polji ma, a ne po a uto-cesta ma koje su zalrovane plinovima.

A lkoh ol , nikoti n i zrace nje

Uzivanje alk ohola moZe ima ti vee pri oplodnji sudbonosne posljedice. Zato je potpuno neodgovorno zanijeti dijete poslije preobilnog uzivanja alkohola. Poslije praznika, koje bogato za lijevamo, to nije rijetkosl i moZe imati teske posljedice za citav i ivol. Svaka majka mora zoati da je alkohol stetan i mora se za vrijeme lrudooee odreci alkohola. ISlo lako je neodgovorno ako zene za vrijeme trudnoee i dojenja djeleta puse. Dokaza no je da se nikolin vee nekoliko sati poslije pusenj a nade u malerinjem mlijek u. Tko ee oam dokazati da taj Olrov krvnih zila ne moZe iSlo tako u najkracem vremenu proci kroz posleljicu ? Treba izbjegavati bilo kakvo zracenje rendgenskim zrakama, radijum i svako umjelno zracenje koje se upotrebljava u suvremenom lijecenju zracenjem. Na zalost, oe mozemo izbjeci rad ioaktivno zracenje koje nastaje od eksplozije alomske bombe, jer nije u nasoj moci da te eksplozije sprijecim o.

Kemi jski lijekovi

Trud nice ne smiju uzimati la blete protiv glavobolje, za smirivanje iii pralike za spava nje. Ala rmanloe vijesti 0 tragediji koju je uzrokovao talido mid, lako uvjere svaku zeou da se za vrijeme trudnoee i dojenja odrece kemijskih lijekova Danas ta lidomid, sulra sulfonamid, prekosutra neki

38

drugi proizvod, moZe pokazati svoje ~ tetno djelovanje. Zalo je bolje da nam kem ija ponudi usluge pri izradbi sredstava za oi~cenje prozora i podova, Ie pri usav r~avanju tehnickih dostignuCa, nego da nas zasipa skod ljivim iijekovima. 2ene moraju za vrijeme lrudnoCe dati prednosl svojim materinskim dut nostima, a ne da upotrebljavaju djelolvome lijekove koji brzo djeluju protiv glavobolje, slabog osjecanja ili nesanice. Osim toga, protiv svih tih legoba imamo na raspolaganju neSkodljive biljke. Zalito se, dakle, bez potrebe izlagati nenadoknadivoj ~ teti ? Uvijek se iznova mozemo uvjeriti kako sama priroda moZe na neSkodljiv nacin pruZiti pomoc bez nezeljenih posljedica. Zbog neprirodnih okolnosti i nezdravih nazora, kojima smo danas izlozeni, mnogi gotovo uvijek misle da je bolje bolest uspavati nego lijecili. Posljedice tog sljepila, medutim , dokazuju da se prividno zaobilazno Iijecenje s prirodnim lijekovima bogato isplati.

DOBRE I SLABE STRANE HORMONSKE TERAPIJE 2ene koje bi rado imale djece, a ne mogu zanijeti, cesto poduzimaju sve da bi postigle svoj zeljeni oilj. To je shvatijivo, jer tako vaina, neispunjena zelja moZe izazvali telike psihicke smetnje. Medutim, ima i iena koje iele sarno malo djece, iii ih uopCe l'ie iele. Time su prikracene ne sarno za dijete vee lakoder za sve radosti koje pruia sretno materinstvo i djecji ia mor u kuci.

Brak bez djece moZe biti posljedica hormonskih smetnji. To se vee mnogo pUla pokazalo istinitim. U takvim slucajevima moiemo iza brati dva pula. Prvi je taj da tijelo potaknemo intenzivnijem stvaranju vlastitih hormona. To djelomice postiiemo fizikainim sredstvima, sjedecim kupkama, izmjenicnim toplim-hladnim kupkama, Kuhnovim, blatnim i drugim lrupkama. 2ivljim optokom krvi utjecemo i na bolju prokrvljenosl trbusnih organa. Time mozemo podstaci produkciju hormona, sto cesto dovodi do zaceca. Preparati koji pospjeSuju opt ok krvi, hiperisan, divlji kesten, preparati kalcija s dodatkom vitamina »D«, veoma su korisni. [sto tako su korisna jela pripravljena ad psenicnog zmja. Usprkos lome sto razgibavanje na svjeiem zraku i duboko disanje pospjeSuju prirodnu obnovu organizma, ne smijemo pretjerivati, nego valja zivjeti posve normalno. To je prirodni,. neskodljivi put kojim moramo poci naprijed. Mnogi predlaiu drugi put kojim bi zeljeli na najbrZi nacin postici svoj cilj. Radi se 0 hormonskoj terapiji, prije svega 0 upotrebi gonadolropina. [pak je to lijecenje donekle riskantno. BuduCi da je osjetJjivost zena priliono razliciLa, i njihovo je reagiranje razlicito, pa je lijecniku tesko 01kriti pogodnu kolioinu hormona za svaku zenu posebno. Dr med. Jiirg 39

Ova puta

Baer je nedavno objavio u »Weltwocbe« cla nak u kojem upozorava da hormonskom terapijom mozemo postici neobicne rezultatc. Ako je, naime, upolrebljena kolicina hormona bila preobiln a. moZe doci do oplodnje vise jajcanih stanica i da zena rodi dvojkc, trojke, iii pak priroda obdari majku sa jos vecim brojem djece. To bi bilo. vjerojatno, previse i za onu zenu koja zbog neploduosti nije zeljela na svijetu nista drugo nego sa mo dijete. Svakako je dobro pronaci najprije nacin kako potaci zlijezde s unutrasnjim lueenjem na povecano proizvodenje vlastitih bormona, pa tek onda, kad taj nacin nije bio uspjeiian, pomisljati na mogucnost lijecenja bormonima.

Druga vazna opazanja

U takvoj okolnosti moramo potanje razmisljati i 0 tome, sto se dogada ako se normal no stvara nje hormona u zenskom organizmu iznenada smanji iii prestane. Lijecnici za zenske bolesti su utvrdili da dolazi do kocenja u proizvodenju hormona u zena kojima dajemo takve preparate, npr. anti-baby pilule iii slicna sredstva koja koee proizvodenje hormona. Kad zena prestane uzimati pilule, organizam proizvodi suviiie bormona, tako da se poslije zaceea rodi vise potomaka. Budua da se broj lrojki i petorki na svijetu znatno povecava, zene su vee pocele razmislja ti 0 ne bas ugodnim posljedicama lib pilula. Neki lijecnici isticu da ima hormona, medu kojima i a nti-beby pilule, koji uzrokuju rak. Ovo je jos jedllo~pozorenje zenama, da nije dobro nasi lno izazivati prirodu koja se moZe na bilo koji nacin osvetiti .

NJEGA DOJENCETA Nasi su preci zacijelo ucin ili za nas mnogo dobra, jer je iskustvo dobar uCitelj . Katkad smo od njih preuzeli takoder i takvo shvacanje i obicaje, koji ne podnose kritiku suvremene bigijene. Sjetimo se samo magicnog straba pred vodom, zbog kojega su smatrali kupanje, pogotovo cesto kupanje, necirn upravo skodljivirn. I danas susrecemo sta re Ijude koji jos nikada nisu sjeli u kadu za knpanje, pa se time jos i hvale. Da su djecu nekada opominjali na opasnost od svjetla, zraka, sunca i vode, u slrahu da se ne bi prehladili, cini nam se danas smijesno, kao priea iz davnih vremena, a ipak su tako zivjeli jos nasi roditelji i djedovi. Bojeci se da djeca ne bi imala izoblicene udove, tako su ih cvrsto povijali da se nisu mogJi pokrenuti. los i danas mozemo u Italiji vidjeti dojencad povijenu kao mumije. Zbog toga se ne smijemo cuditi ako je smrtnost dojencadi nekada bila nekoliko pula veea nego danas. testo kupanje dojenceta je nuzno iz higijenskih razloga i da se njeguje rad koze. Osim toga, kupanje podstiee takoder rad unutrasnjih organa. Zastoji procesa su uklonjeni, i zlijezde s unutrasnjirn lucenjem dobiju SVll potporu za svoju vaZou djelatnost. Ne zaboravimo da je plod bio devet mjeseci sa kriven pod srcem svoje majke, stalno u jedna koj, sigurnoj okolini, u jednakoj tempera turi. Kad dijete dode na svijet, dospije izoe40

nada u mnogo hladniju okolinu na koju se njegov organizam mora istom priviknuti. Za vrijeme kupanja novorodeneeta i dojenceta treba paziti da tempera tura vode ne prijede 37°C, jer je to tempera tu ra u kojoj je ono zivjelo u ma temici. Ljeti moZe voda biti malo hl adnij a, osobi to ako smo je grijali na suncu. Oa djetetu mokar element godi i da mu je sklono. razabire se iz veselog pljuskanja i radosnog vriskanja, ~to govori 0 zadovoljstvu u vodi. kao i plaea a ko smo dijete prebrzo izvadili iz vode. Kad bira mo dodatke za kupku, mora mo biti veoma oprezni da bismo izbjegli moguCe neugodnosti. NemoguCe je sprijeciti da dijete pn kupanju ne tun prst u usta. iii ne gutne cak i nesto vode u kojoj se kupa. Zbog toga ne smijemo za kupanje djece upotrebljava ti tak ve doda tke za kupke kao sto su smrekove iglice s dodatkom zelenkastoblistave boje (Na trium Ouoresceinurn). Ostro Ijekovito biljc kao ~to je rosopas (Chelidonium maius), iglica (Geranium pratense) i drugo, koje mace lijepo cisti kozu od egzema i lisajeva i blagotvorno utjeee na nju, mora mo upotrebljavati s najvecom opreznosti. Ojeca su si lno osjetljiva; naoko neznatni i nevazni utjecaji rnogu izazvati posljedice kojih Ce nam razlozi biti neshvatljivi . Biljke pogodne za dodatke djecjim kupkama jesu : Preslica (Equisetum arvense) koja blagotvorno djeluje na kozu, jer ima kremene kiseline. Metvica (Melissa officinalis) i limun ; caj tm biljki dodaje se kad su djeca nervozna pa ih treba smiriti. Virak (Alchemi lla vulga ris); dodaje se caj ako djeca imaiu mlohave misite, pa zelimo utjecati na unutrasnju napetost lkiva (za sprccavanje kile iii hernije doduSe neznalno, ali ipak korisno pom06no sredstvo). Caj od kamilice protiv probavnih smetnji, bo lova u ielucu i laksm smetnji u izrnjeni tvan (metabolizma). Caj od nevena (Calendula officinalis) za osjetJjivu kozu, protiv osipa (egzema) i prljavstine. Majcina dusica (Thymus serphyllum) srodna timija nu, uspjesno pomaie djeci koja se lako prehlade i cesto pa te zbog hunjavice i upala sluznica (katara). Ojecu roditelja koji su plucni bolesnici lreba povremeno kupat; u tom caju. Sa bljasti trputac (Plantago lanceolata) ne smijemo potcjenjivati kad djetetu oslabi mjehur, osobito dok ga privikavamo na samostalno mokrenje . Kupke s dodatkom caja moraju biti vrlo blage jer djeca bolje reagiraju na slabe podsticaje. Njega koie : Za ciscenje koze je najprikladniji tak ozva ni punomasni djecji sa pun. Sva kodnevna upotreba sapuna nije nui na. Poslije kupanja na taremo kofu uljem za njegu koie, koje ne smije sadriavati ostra etericna ulja. Najbolje je ulje kantariona (Hypericom perroratum) s dodatkom malo limunova, narancina i rnandarinina ulja. Tim uljem dva puta tjedno natare)Ilo citavo tijelo. Nozice nataremo svaki dan, ali sarno uljem kantariona. Ulje irna prednost pred puderom koji zacepljuje pore, upija 41

~

zooj i brani bakterije. Isprobaoo je da je ulje najprikladnije za upotrebu. a sprecava i ojed koze. Protiv crvenila koZe i ojeda upotrebljava mo punomasnu kremu. bilo CiSLO lanolinsku, bilo s dodatkom ka ntarionova ulja (Bioforce). Kuena pomotna sredstva za djecu moramo upotrebljava li s najveeim oprezom. Oojencad reagira na najmanje doze i podnosi bez stete sarno slabe nadraiaje. Na rocito s cajevima (biljnim uva rcima) mo rarno biti veoma oprezn i jer naizgled sasvim neduzan eaj moZe izazvali teSke tegobe. U djecjern zdravstvu ima homeopatija svoje zahvalno podrucje. Prvenstveno morarno dojencadi prepisivati sarno minimalne doze lijeka, a toga, na zalost, lijecnici za djecje bolesti (pedijatri) nisu uvijek dovo ljno svjesni . Aim vee odrastao covjek ponekad teSko podnosi alopa tsko !ijecenje, kako ee tek reagirati dijete, a da pri tom ne spominjemo i moguenost stetnih posljedica tak va lijecenja. Upravo zbog iznenad uju6i h uspjeha horneopatskog lijecenja dojencadi, mnogi bi se mogli upitati , nije Ii, moi da, homeopatija plod maste. Za cajeve ponovno naglasavam da moraju bili vrlo biagi, tek toliko da su obojeni . Caj od komoraea iii anisa, ako nema na raspolaganju komoraca, ubraja se medu najpozna tije domaee lijekove. Cajevi od komoraca, anisa, kima (kumina) i kopra, pripadaju cajevima koji griju. Caj komoraea je vee mnogo dijete oslobodio od tegoba s probavom i izrnjenorn Ivari, a majke izbavio neprilika. Caj od hajducke trave (Achillea mille(olium), vrIo razrijeden, pomaie protiv proljeva i slabog teka. Ako proljev ne prestane, dodajemo caju nekoliko trunld steie (potentilla erecta) i od te rnjesavine blagog caja dajemo nekoliko puta dnevno po jednu i licicu. Caj od zlatnice (celebi-grana ; Solidago virga-aurea) je izvrsno sredstvo kad s metabolizmom vode neSto nije u redu. To dolazi u obzir prije svega pri oboljenju bubrega. Ekstrakti zlatnice dobiju se u 'Ijekarnama pod razoim imenima i u razlicitim kombinacijama (Solidago, Nephrosolid). Ako nema mo pri ruci zlatnice, skuhamo eaj od sipka (Rosa canioa) iii preslice. Za raskuiivanje rnanjih ozljeda upotrebljavamo kiselu surutku iii njen koncentrat (Molkosan). Upotrebljavamo ga kao jod, sarno 5(0 nije tako opasa n. Za vanjsku upotrebu imaju preparati kantariona la koder izva nredno djelovanje (Hypericum 0). Poznati djecji lijecnici, kao dr Joseph Schier, prepisuju prepa rate kantariona cak protiv tetanusa. Nedostatak kalcija odrazava se na razne nacine. Jos je i danas priliono Cesta bolest male djece. Ako se istodobno radi i 0 nedostatku vitamina »0 «, postoje svi uvjeti da se razvije rahitis (engleska bolest). Pri tome ne mislimo na nekadasnje teske deformacije i nerazvijeoost kostura zbog te bolesti, nego na lakSe oblike rahitisa, koje jos i danas cesto vidimo. Upravo je neobicno da djeca oboljela od rahitisa pokazuju veau zivahnost od zdravih vrsnjaka, da brie reagiraju, da imaju ozbilj~n, pametan izraz,

42

zbog eega im pripisuju viSe pameti nego sto je uislinu imaju. Takva djeca dozriju prije vremena. U vezi s njima sjetimo se jabuke koja na drvetu dozrije i pozuti prije vremena. Kad jc pogledamo izbliza. vidimo da je orvljiva i da je zbog toga prerano dozrela. Djeci moramo davati kalcij i vitamin »D«. Na raspolaganju su Dam homeopatski preparati kalcijeva rosrata, vitamina D i kremene kiseline u razlicitim kombinacijama i mjeSavinama. Vitamina D ima u izobilju u naraneama i ribljem ulju. Djeca, pak, dosta cesto ne mogu podnijeti riblje ulje pa ga povrate. Zato se pripremaju rawe emulzije narancina soka i ribljeg ulja, koje djeca rado uzimaju. Preporucljiv je i sok od mrkve, iii njegovi umjetni koneentrati. Od preparata spomenimo Calcium phosphorieum D" Calcium Iluoratum D " (za rube), Silieea D " , kaleijev kompleks Urticalein, Vitarorce i Bioearo ttin.

MAJtlNO MLIJEKO Majcino je mlijeko za dojenee kudikamo najbo lja i prava hrana, i za njegovo buduCe zdravlje od izvanredne vaznosti. Nisu statislicari uzalud usta novili da je deset puta veea smrtnost djece koju »zalijevaju«, tj. hrane zlicicom, nego one koja sisu. Osobito su prvi dani ishrane izva nred no vazni za dojence, i vrlo cesto odlucuju 0 njegovu zivotu ili smrti. U zivotinja smo se takoder mogli uvjeriti da priroda ne dozvoljava sebi prisiljavanja bez losih posljedica. Svaki seljak zna kako je tesko uzgojit) inaee tako krepku ovcieu ako je ne hra ni njena majka. NajljepSe janje ugiDe ako ga hra nirno kravljim mlijekom, ali isto tako i majciDim mlij ~ kom s kojega je obrano vrhnje. Mlijeko vlastite majke je za svako stvorenje ono najbolje sto treba za svoj razvoj. Za tele kravlje, za janje ovcje, a za covjeka majcino mlijeko, jer je samo ono tako sastavljeno da omogucava ispravan fizioloski i bioloski razvoj covjecjega tijela, osobito kostura, zivaca i drugih organa. P~o mlijeko (kolostrum) sadrZi korisne enzime, soli, poznate i nepoznate vitamine i drugo sto ne mozemo nati ni priblizno u istom obliku ni u kojoj drugoj hrani. Osim t0ga, u m1ijeku su imune tvan i aleksini, koji stite organizam dojenceta od bolesti ; zbog toga je dojence, osobito prvih dana poslije rodenja, otporno protiv odredenih zaraznih bolesti. Protiv slabog argumenta da bi, toboze, zbog dojenja trpjelo majcino zdravlje i Ijepota, mozemo navesti upravo suprotne dokaze. Zdrava majka koja doji ima od dojenja korist, jer pod normalnim uvjetima, u to vrijeme, zlijezde s unutrasnjim lucenjem djeluju bolje i jace. lskoristavanje hrane je izvrsno, tijelo je zasiCeno vitaminima jer prakticki iskoristava sve vitamine koje dobiva hranom. Regeneracija trbusnih organa je bolja u matera koje doje, nego u onih koje su se dojenja odrekle. Kasnija dusevna privrZenost djeteta i sklad medu majkom i djetetom mnogo su vjerojatniji ako majka dijete doji. Tako i majka i dijete imaju koris! od dojenja. Dojenje je nesto prirodno kao i sve drugo sto je uredila priroda. Za normalan razvoj i za kasniju otpornost protiv djecjih bolesti dojenje 43

je od velike vafuosti . Zbog toga dojencad lako i bcz posljedica prebolc djecje bolesti. mnogo lakS!! nego ona djeca koju hrane »zliCieom«, prcmda im aju jednaku tjelesnu strukturu . Cesto su I11lade majke nervozne i nesretne ako se mlijeko nc pokaie od mah prvog -:lana poslijc poroda. To uopee ne bi bilo prirodno jer novorodenee mo ra dobiti prvu hra nu tek nakon 24 sata. U pocetku dojkc izlucuju samo hranljivi kolostrum, dok se mlijeko pocne izlucivati tek tre6eg, a ponekad cetvrtog do sestog dana poslije poroda. Za to, mlade majke, ne ocajavajte ako vee prvoga dana nije sve o nako kao sto ste to pogresno za mislj ale! Ako za ista nema te dosta mlijeka, pomazu preparati koprive (Urtica dioiea), iIi prepara ti kaleija kombinirani s koprivom (Urtiealcin). Biljni preparat Laeta bono takoder podstiee bolje i obi lnije izlucivanje mlijeka. (Vidi poglavlje 0 krastama u dojencadi).

UPALA DOJKI (MASTITIS) Cesto upala dojk i, zbog nemaro osti iti neprikladna lijecenja, ostavi otvrdnuca. T akva otvrdn u6a, pod odredenim uvjetima, mogu kasnije prouzrociti rak. Nedavno je poznata lijecnica za zenske bolesti izjavila da zbog pregleda d ojki u zena ima vee kompleks straha, buduCi da tako cesto IJ10zemO otkriti rak dojk e. Zbog toga je dojka u zena. dakle, i vrlo osjetIjiv o rgan, i zato moramo dojke jos i posebno brizljivo njegovati . Upala dojke more nastati i zbog gnjecenja iIi uda raea. Ipak su upale dojke cesee za vrijeme dojenja i odbijanja djeteta od sise. Upalu treba odmah lijeciti, inaee moze nastati gnojni apsees. U takvim je slucajevim a dobro ako apsces sam dozrije i otvori se prema van, jer ga inaee moramo rezati. U svakom slucaju poslije upale ostanu brazgotine koje, kao neelasticno tkivo, nose u sebi klieu o pasnosti. Lijecenje i sprecavanje

Upalu dojk:i lijecimo izvana i iznutra.Za unutrasnje lijeccnje dajemo " Eehinaforee« jer se taj preparat pok azao izvrsnim . lzvana upotrebljavamo a miku (brd anku) i Eehinaforee. Alo ih utaremo oaizmjenee, tj. danas teJcu6inu ami ke a sutra Eehinaforee, posti6i cemo povoljne rezultate. Osjetljivije zene brie ozdrave ako uz to stavljaju na upaljenu dojku obloge od sljezova (Malva silvestris), kamilicina iIi maiuranova (Origanum majorana) caja. Da bismo pojacati Ijekovi ti ucinak, dodajemo caju 5- 10 kapljica Eehinaforeea i arnike. Upotrebljava se takoder i caj od Ijecure (Sanicula europaea). Zene koje zele sprijeciti izlucivanje mlijeka, utrljat ee u kow teku6inu Ijupcaca (Levisticum offieinale) i pit ee caj od iste bilj ke. Ako dode do pobacaja iIi rodenja mrtvog djeteta, treba mlijeko erpsti sisa ljkom, dok ne uzmu odredene lijekove. Svak ako moramo nastojati da u takvim slucajevima mlijeko zaustavimo na prirodan nacin. Tako sprecavamo upalu dojk:i i mlijecnu groznieu. PrepofUea se jedan do dva pu ta tjedno natrljati uljem kantariooa dojku, osobito bradavicu. Njega dojk:i sprecava stvaranje puko tin a (rhagades). 44

ISHRANA MALE DJECE Majke se cesto fale da rizina sluz za tvara malu djecu. Jasno je da se tu radi 0 posebnom reagi ranju djecc na tvrdu stolicu, i ta je sk lonost postojala vee prije nego su poceli dobivati jecmenu kasu. Buduei da rizina sluz jma visoku hranljivu vrijednost, ne smij emo je izostaviti, vee moramo pomagati s prirodnim sredstvima. Sam ljeveno laneno sjeme, koje je izvrstan lijek protiv tvrde stolice, jednostavno dodarno riZin oj sluzi. Kolicina zavisi od osjetijivosti djeteta. Pooekad je dovoljno uzeti ga na vrhu noUi, da bismo djetetu uklonili tvrdu stolieu. Na ovaj nacin dijete neeemo li~iti tako dragocjene hrane. Od raZi mozemo takoder prirediti sluzavu hran u. Doduse, jelo nije tolileo sluzavo, ali je zato visokovrijedno, osobito za rast zuba. Raz sadrZi osim ,ka\Cija jos i kalcijev fluorid koji je prijeko potreban za stvaranje zubne cakline. Najbolje je da maloj djeei dajemo naizmjencc jela od rize, razi, jecma, zobi, prosa i beljde kao osnovu raznim sokovima, npr. soku od rnrkve iii voonim sokovima. Pri tome moramo paziti da nikada oe dajemo istodobno i biljoe i voooe sokove. Isto tako ne treba mijeSa ti razne vocnc sokove jer moZe doti do probavnih smetnji. Jos je preporucljivije dodavati vocne sokove bademovoj kalii. Bademova kasa, koju rastopimo u vodi dodavlii joj vocoog soka i smijeliavsi je (u mikseru), izvanredna je hrana za malu i vecu djecu~ pa i 7.3 odrasle. Dojencadi koja ima kraste prijeko je potrebna bademova kasa. Protiv krasta dodajemo jos kalcija i livadsku macuhicu (Viola arvensis).

USPJESNA BORBA PROTIV KRASTA U DOJENCADI Koliko neugodnosti imaju roditelji ako dojencad ima kraste. Kraste s, ne poja vljuju zbog vanjskih uzroka, npr. mogui:e infekcije i drugoga. Kraste su odraz' preosjetljivosti dojenceta, tzv. trofalergije, iii pak dojencetovu orgaoizmu nesto oedostaje. Ako uklooimo uzroke, nestat i:e i kraste. Dojen6e se moZe s takvom preosjetlj ivosti roditi. Treba odstraniti sve mogui:e uzroke. Ako postoje probavne smetnje, pomazemo prirodnim sredstvima, riZioom sluzi i mlacenicom (stepkama). Katk ad je i ishrana majke uzrok krastama u dojencadi. Na zalost, majke premalo misle oa to da tvari koje one jed u, a i Iijekovi, mogu prijeci dojenjem na dijete. Ako majka ima tvrdu stoljeu i bez razm isljanja uzme sredstvo za ciscenje, iznenada i dojen6e dobije proljev. Pokusamo sve moguce, ali bez uspjeha, dok se ne odlucimo na umjetnu ishraou, i djetetu pro ljev prestane. Medutim, dijete se mora odreCi vrlo dragocjenoga, majcina mlijeka. Kad bi se zna lo te stvari, lijecenje bi bil0 tako jednostavno. Rodilje za vrijeme dojenja oe smiju uzimati nik akva sredstva za ciscenje, koja sad rZe aloj, ili tzv. »Iijekove za debelo crijevo«. Prepa rati lanenog sjemena i trpuca (bokvica; Plantago psyllium) blaga su i neskodljiva sredstva za ciscenjc, koja dojilje mogu bez brige uzimati da urede probavu. I

45

drugi lijekovi prelaze lakoder u majcino mlijcko: luminal i drugi barbiturati, umirujuCa srcdstva i redstva za spavanje. brom, preparali morfija i zive, kin in, a lici lna kiseli na, mnoga antireumat icna sredstva. kalijev jodid, alkohol, nikolin i dr. Ako je dijete vee kao dojenee »bomba rdira no« s tako draslicnim pomocnim sredstvima, onda nije cudno da od toga trpi njegovo zdra vlje. Ako dojenee ima kraste, treba pomislili i na tak ve stvari. Ako se majka nerazborilo odala pu enj u, mora ga se bezuvjetno oka nili dok doji. Neka pomisli na njezno lijelo dojencela koje se mora zbog njezine bezobzimosti trovati nikotinom . USpUl reeeno, stetno djelovanje nikotina moiemo utvrditi vee i za vrijeme trudnoce. Sva lko moie to sam provjeriti. Ako slusa mo otkueaje srea ploda na majcinom trbuhu posto majka popusi cigaretu, utvrdit cemo da malo srdasce zakuca osam puta brZc u minuli vee sarno poslije jedne cigarete! Kad se bude cestiti suprug jeda nput i sam uvjerio u to. najozbiljnije Ce za molili svoju suprugu da se odreee pusenja. Na sastav majCina mlijeka utjecu ta koder i jela. ViSe pu la sam opazio da su kraste u djeteta nesta le vee poslije neko liko dana posto se majka odrekla jela spremljenih s bjela njkom. lstodobno za vrijeme dojenj a majka mora pazili na zdravu ishranu, kako je to opisano na drugome mjestu ove knjige. Ako doji dijete, mora bili svjesna da jede i za njega. Dijete hranite majcinim mlijekom sto duie. Tek ako kraste dojenceta usprkos izmijenjene majcine ishrane ne nestanu, zamijenite jedan obrok s bademovim m1ijekom iii mlacenicom . Na tako smanjenu koliCinu masnoCe dojencad s krastama cesto vrlo dobro reagira. Radi boljeg uci nka, mozete mlacenici dodati preparate divlje macuhice (Viola tricolor pratensis). Ako je dijete odbijeno od sise, treba se u ishrani driati ovih savjeta: djeca s krastama ne smiju niposto piti kravlje mlijeko nego sa mo bademovo. Pri tome je nuf na stroga kontrola tjelesne tezine. Mnoga djeea teSko pod nose biljne bjela ncevine i gube na tezini. Ako usprkos tome, sto zamijenimo bjelancevine sojinim brasnom, dijete ne dobiva na teiini , moramo opet davati i ivotinjske bjelaneevine, u tom slucaju mlijeko. Dijete najbolje podnosi kozje, a katkad i ovcje mlijeko. Starijoj djeei s tvrdokornim krastama dajemo psenicne klice. Uvijek upotrebljavamo sarno prirodnu hranu, a nikada kernijske preparate. Nekad postizemo s prirodnim sredstvima, zbilja, brz uspjeh, dok drugi pUla poboljsanje ne nastupi od danas do sutra, pa je za lijecenje nuino viSe strpljenja. Tako je jedan majka zamolila pomoc jer su se u njene kcerke pojavile kraste. Istodobno je poslala na pretragu kcerkin urin. Pokazalo se da dijete zbog ostecenja jetara, mora uzimati sok od mrkve i bademovo ulje. Osim toga, trebalo je nadoknaditi nedostatak kalcija s odredenim preparatom kaleija. Zatim je trebalo podstaci rad bubFega s blagim cajem od zlatniee. Glavno je sredstvo protiv krasta u dojencadi, medutim, livadska macuhica i jedino ona od svih sredstava jamci za uspjeSno lijecenje. Za vanjsku upotrebu sluZi ulje kantariona i prasak U rtiealein. Poslije godinu dana, majka mim je pisala kratko i jasno : »Prosle ste

46

'«

nam godine pomogli da se naSe dijete rije~ilo krasta. NajljepSa hvala Vijest neke bolnicarke glasi: »Sada sam sama sa dvjema keerkama u planinarskoj kueici. Djeeak kojemu je 15 mjeseci imao je pro§le godine kraste. Poslali Sle mi kalcijev kompleks (»Urtica lcin«), divlju maeuhicu i koncentrat surutke. U 14 dana s vasim smo izvrsnim sredstvima hasle pOlpuno uklonili«. U tom slucaju je majka izvana upotrebljavala protiv nagrizanja krasla razrijeden koncentrat surutke (Molkosan). SvjeZi prepa rati biJjke Echinacea su u mnogim slucajevima takoder mnogo pomogli pri nagriza oju krasta. Djecu tada uopee ne smijemo kupati vodom i sapunom, vee ih ocislimo uljem kantariona. S radoscu mozemo utvrditi kako na jednostavan nacin mozemo izbjeCi mnoge neugodnosli, a dijete spasiti od trajnih posljedica.

EGZEMI U DJECE Exzema infantum, djecji osip, zbilja pobuduje sazaljenje, jer je osim djeteta tesko pogodeoa i majka koju oboljenje djeteta isto tako pogada i za htijeva od nje uvijek vrlo pozrtvovnu i na pornu njegu. Na kongresu pedijatara (Iijecnika za djecje bolesti) u Miinchenu god. 1964, americki pedijatar sa sveucilista u New-Yorku, prof. Holt zagovarao je glediste da je za lijecenje djecjega egzema jos uvijek najbolji katran. Petpostotni a lkoholni ekstrakt katrana je takoder mongo jevtiniji od steroidnih masli . Zanimljivo je bilo profesorovo priznanje da je dje6ji egzem relativno lako ublaziti, ali ga je tesko izlijeciti. K a transkom terapijom stvarno je lako IV slupa nj egzema reducirati na I stupanj, ali za izljecenje katranska terapija nije dovoljna. tim prestanemo s kalranskom terapijom, djetetu se staoje oaglo pogorsa. Na za lost, na kongresu to nisu ni spomenuli. Nisu spomenuli ni to da je katran sa svojih 15 ugJjikovodika, medu kojima je i naftalin, kancerogen.

Na zalost, oije bilo lijecnika za djecje boles Ii, koji bi predlozio bolju terapiju: osim zabrane mlijeka i bjelancevina u hra ni, i uspjesnu upotrebu mlijecoih en:zima sa surutkom. Nitko od prisutnih nije mogao razjasniti zaslo je upravo lijecenje djecjeg egzema surutkom (Molkosan) tako djelolvorno. Doista je ialosno i zavreduje osudivanje da laj nacin lijeceoja nije medu strucnim krugovima dovoljno pozna!, usprkos tome sto je vee dugo u upotrebi. Vee je, nairne, stoljeCima pozna lo da kupke u svjezoj , posve kiseloj surutki postiZu u lijecenju djecjeg egzema Ijekoviti ucinak . Ako se istodobno upotrebljava i divlja macuhica, uspjeh je jos bolj;' Buduci da djeca sa egzemom imaju lakoder prema lo kalcija, lijecenje potpomaZe takoder upotreba kalcijevih preparata (Urticalcin). Urticalcin se pokazao uspjesnim i za vanjsku upotrebu jer sprecava prod or bakterija u kozu ; izvaoa se upotrebljava kao puder za posipava nje. Umjesto steroidnih masti upotrebljavamo punomasne kreme. Svaki lijecnik za djecje bolesti bit ee odusevljen uspjehom .

47

Lijecenje

Posve je razumljivo da je vazna ta koder dijeta. Bu d uci da je mlijeko za bni njeno, bi lj ne su bjelancevine uto li ko nuznije. Valjanima su se pokaza le soja i bjelancevine badema. PreporuCa se takoder ncslana dijeta. Pa ipak, 0 tome isto tako na kongresu oisll raspravljali. Zanimlj iva su za paZanja lijecnika iz Nigcrije, koji su u ta novili da je egzem u djece bogatih roditelja koji zive na evrop ski naci n, mn ogo cesci nego u djece starosjedilaca koji f ive po sta rim obicaj ima. To nam govori da zivotne navike imaju u ishrani naSe civilizacije takoder svoj udio u nastanku djecjeg egzema. Ciojenica, odnosno tvrdnja, da je djecji egzem alcrgicna bolest, ne stoji baS na cvrstim nogama. T razenje skodljivog antitijela i specifi cnih protutijela oe6e vjerojatno uroditi uspjchom. Zasto se, dakle, oe bismo radije latili lijecenja prirodoim sredstvima koja su n e~ k odlj iva i s kojima postizemo veoma cesto ne sarno po boljsa nje vee i ozdravljenje?

DJECJE BOLESTI Priznajmo da su djecje bolesti do neke mjere cak korisne jer u vrucini , koju uzrokuju, sagori mnogo toga lito bi, prije iii poslije, skodilo. T ime nije receno da bi djecje bolesli morali izazvati sami. Vee same po sebi dodu dosta brzo, no sto je dijete ve6e i snaznije, to ih lakse preboli. Koliko djecje bolesti svjesno obradujemo i podupiramo organizam u njegovu reagiranju, toliko 6e one uistinu znaciti pravo ciscenje organizma. S vrucin om sagore gotovo sve otrovne tvari, cak i one koje je dijete, mozda, do nijelo sa sobom iz embrionalnog zivota. Lijecnici, koji znadu dobro zapazati, priznaju da su Ijudi koji nisu preboljeli djecje bolesti, u kasnijem zivotu mnogo vise izlozeni raznim bolestima, osobito raku. To govori u prilog cudesnoj Ijekovitoj snazi vru6ine. Vecina djece koja umru zbog neke djecje bolesti, umru zbog pogresnog lijecenja. Najgore je pri tom lijekovi ma sprecava li norma lne procese bolesti, osobito vrucine i ko privnjaee (urtikarije). Vru6ina je unutrasnja o brana orga nizma, pri kojoj izgore otrovne supstancije kojc prod iru iii su vee odlozene. Kopri vnjaca, pak, predstav.1ja prirodno izluciva nje otrova kroz koZu iii njene pore. Koprivnjacu ta koder ne smi.i ~mo sprecavati, jer zaustavljeno izluCivanje otrova moZe naskoditi srcu, zivcima i disnim organirna, pa moze doci do mnogo tezih komplikacija. Tak oder su vrlo skodljivi kemoterapeutici. Zaista je vrlo prakticno popiti s vodom nekoliko tableta ; vrucina prode i cini se da je bolest sasvlm neduzoa ; tako joj je brzo kraj da oije ni dostigla pravi vrhunac. Da, med utim, zarazni otrovi jos ostaju u tijelu i sva kog casa mogu izazvati nova o boljenja (upalu srca nog misiea, reumatizam zglobova), 0 tome, ve6inom, i ne razmisljamo. Provalnikc nismo sprijccili u provali ako zatvorimo vrata i prozore, i iskljucimo alarmno zvono. »Neeemo va ljda cekati da dijete zbog vruCine umre a da nilita ne pod uzmerno«, kaZe mi cesto bolnicarka iii nudilja. Sigurno necemo, ali

48

Na shemi su prikazani : postotak bolesti kOJe Ijudi lijece sami (plavo" postotak Dolest_ koje lijece lijecnici (zeleno), Ie u bolnici (iuto) .

ugljicni dioksid u zraku

zeleno bilje up1la ugljicni dlOksid i vodu I sa folosinlezom tvon organske spojeve (~ecer, skrob lid .), Ie kisik

iivolinje udisu kisik a izdisu ugljicni dioksid. Grade komplicirane spojeve organizma iz organskih spojeva u biljnoj hrani. neki mikrobi razgraduju iivotinjske izlucevine i mrtve organske Ivan, a pn tome upolreblJavaJu klSik, SV I. pak, prolzvode ugljicni dioksid.

-_

-

ugljicni dioksid

-

organskl spojevl

-klslk

izmedu spreeavanja vrucine i podupiranja toga korisnoga unutraSnjeg ognja velika je razlika. Ako podupiremo djelovanje vrui:ine tako da svi odvodi pravilno djeluju i da zatim u toj tjelesnoj peCi sve sagorljivo izgori, istodobno se izgorene tvari vrlo brzo izlucuju. Tijelo ima opet svoj mir i ociseeno je. Djetetu mozemo obilno pomoCi ako mu jednostavno prepisemo Ferum phosphor. D". Za bolju funkciju koZe prepisemo poznati i pouzdani lijek Aconitum D •. Ako jos ne znamo kakva ee zarazna bolest izbiti, dajemo Aconitum D. naizmjence sa Belladonnom D •. Vazno je brinuti se za to da su crijeva ociscena; to cinimo malim klistirom. Pri tom ne upotrebljavamo sapun nego caj od preslice. Druga stvar na koju moramo pri svakoj zaraznoj bolesti brizljivo paziti, je funkcija bubrega ; rad bubrega pojaeavamo eajem preslice ili preparatom Nephrosolid. Treea vazna stvar je briga za pravilno izlucivanje kroz kozu. Tu nam pomaZu Kneipp, Priessnitz i drugi »vodeni lijecnici«, jer za podsticanje koZe dolaze U obzir sarno oblozi. Da ti h:adni ili topli, zavisi od slucaja. Topli. oblozi ne mogu prakticki nikome skoditi, dok 0 primjeni Wadnih moramo dobro razmisliti. Za utjehu eerno reci da se tijelo u vrucici tako brzo ne ohladi i da hladan oblog, u pravilu, povecava vanjsku vrucinu a smanjuje unutrasnju. Nikako ne smijemo zaborav'iti da je suprotstavljanje prirodi skodljivo i da svaki naS ein mora potpomagati prirodne obrambene procese. Djeca i odrasli su toliko vi~ izvrgnuti zaraznim bolestima koliko ·su slabije bili hranjeni. Nedostatak vitamina osobito poveeava prijemljivost za zarazne bolesti. Imunizacija djece sa zastitnirn klicama (ekstrakt posteljice) nije preporucljiva jer zastita ne traje dugo, a zakoci prirodnu obranu organizma. Mnogi se roditelji plaSe visoke temperature koja naglo ra~te. Upravo je to dobro i korisno kako bi sve stetno moglo sto prije izgorjeti. Srce djeteta je mnogo snaznije nego sto mislimo. U to se mozemo uvjeriti i po razmjeru teZine srca prema teZini tijela, koji je u djeteta mnogo povoljniji nego u odrasla covjeka.

OSPICE III DOBRAC Ospice su jedna od najbezazlenijih zaraznih bolesti u nas, dok medu lndijancima, u krajevima gdje je dosad jos nije bilo, djeca od ospica umiru. Uzrocnik je virus, taj mali uzrocnik koji je dugo bio nepoznat jer je mnogo manji od bakterija. Ne rnozemo ga obojiti i promatrati obicnim mikroskopom; proucavati ga mozemo jedino pomoCu elektronskog mikroskopa. Medutim, vee smo odavno vidjeli prema toku bolesti i lakoj priljepcivosti, da su ospice zarazna boles!. Mnogirn je majkama ta zarazna bolest, udruzena s groznicom i osipnirn mrljama, dobro poznata. Bolest je u pocetku tesko prepoznati ako se otprilike dva dana prije izbijanja osipa ne pojave na crvenoj sluznici obraza, u predjelu kutnjaka, dva do tri milimetra velike svijetlocrvene pjegice s malim, bijelim toekicama u sredini, tzv. »Koplikove pjege«. Moze se dogoditi da ih i ne zapazimo jer ubrzo nestanu. fnkubacija , vrijeme od infekcije do pojave bo-

49

lesti, iznosi oko 14 dana, pa za lO oije cudno da se otprili ke 12 dana od pojave bolesti jo~ oelko razboli u istoj iLi u susjednoj obitelji. Prvi zoaci oisu uvijek jednaki. Dosta cesto bolesl poene prehladom , .kihanjem, krva renjem iz nosa, upalom di§nih putova i oene spoj nice (konjunktivitis), suzenjeOl iz oeiju i osjetljivoscu na svjetlo. PosLije nastupi vru6ina koja se popne do 39°C, onda padne i eetvrtog se dana opet popne do 40,5°C. Tek posto izbije osip, temperatura opel polako pada. Potraje Ii vru6ina duZe od celvrtog dana poslije izbijanja osipa, moramo poduzeti energicne mjere, jer su na po molu komplikacije. Odmah moramo primijeniti nesto protiv lih, sepsi slicnih, komplikacija (Lachesis D,.) i neprekidno obnavljamo tople obloge od maj6ine dusice oko tijela. I u slucaju ako se bolest normalno razvija. stavljamo takve obloge. Dok dijete ima vru6inu, dajemo mu vo6ne sokove od narance iii groZda, ili sok od mrkve koji je dobar za jetra . Ako nemamo vocnih sokova, dajemo neulralni eaj zasladen grozdanim se6erom. Kao i proliv svih zaraznih bolesti, i tu je nadasve valna njega ustij u. Za njegu ustiju u male djece ovijemo oko prsta cistu krpicu (gazu) koju smo namoeili u razrijedenu raslopinu Molkosanova koncentrata, i ojome im dezinficiramo zubno meso, sluznicu ustijo i jezik (koji je u takvim slucajevima uvijek obl ozen). Za vecu djecu dolazi vee u obzir cetkica za zube. Lijekove dajemo ovako: Aconitum D. svakih pola sata po 5 kapi. Nakon o krepljujuceg znojenja i pada temperature, daje se 0 ve6im razmacima. Ferrum phos. D , (za sasvim malu djeeu D ,,) jedan do dva puta na sat po jednu tabletu. Belladonna D. pIi navali krvi u glavu, protiv hripavca, upale oene spojnice, uSnih komplikacija, dva do tIi puta na sat po 5 kapi . Antimonium sulphur. aurant. D , iii D r Lijek dajemo nakon pada vrucine bez drugih lijekova, i dovoljan je za konacno ozdravljenje ako ne dode do novih komplikacija. U pocetku dajemo svaka dva sa ta po jednu tabletu, a otprilike tIi dana poslije, tIi puta dnevno po dvije tablete. Nephrosolid dajemo s vo6nim sokovim a, 5 kapi na Casu soka. Preparat, koji je pripremJjen iz svjezega bilja, pospjesuje izlucivanje otrova putem bubrega. Cuprum acet. D. i Antimonium sulphur. aurant. D J dajemo naizmjence ako mislimo da se radi 0 hripavcu. Coccus cacti D" a osobito Thydroca, djelujl!.Lzvrsno protiv hripavca ako ih dademo odmah cim se p.ojavlo kao Komplikacija ospica. Mnogo puta ga sprijecimo a da ne uzrokujemo nikakvu stetu . Siaboj djeci koja su sk lona tubcrkulozi, s ilescim oteklinama zlijezda, dajemo osobito ovo: Ca lcium phosphoricum D J naizmjence sa D" lri pula dnevno po dvije tablete. Urticalcin je jos jaci lijck koji moze za nekoliko mjeseoi naeiniti cuda . 50

Arsenicum jodatum 0 , dajemo mrsavoj djeci koja brzo rastu, naizmjence s ka leijevim kompleksom (Urtica lein), Lijecenje traje nekoliko mjeseei. Ka lium phosphor. 0 6 dajemo protiv di ~ nih kompl ikacija koje su zahvati le pluea i bronhe. Sulphur 0, dajemo ako osip usprkos o blozima ne6e izbit i. Kad bolest prode, mommo djeeu cuvati od hladnoga zraka. Osobito ih zimi treba ostaviti jos osam dana u krevetu, u toploj a li dobro prozra6enoj sobi . Tako se mo ra postupati pogotovo sa slabom djecom, u koje mogu kasnije nastu piti komplikaeije.

ZAUSNJACI III MUMPS Mumps, upa la pa rotidnill zlijezda (parotitis), vecinom je prilicno neduzna bolest. Zahvaea osobito zlijezdu obraza uz uho. U djecaka cesto zabvaca i muda (testis). Pojavi Ii se mumps u odraslog muskarca, moZe upa la muda uzrokova li slerilitel. Glavno sredstvo protiv mumpsa je unutrasnje: Mercurius solubilis 0 " svaka dva do tri sala, po dvije do tri kapi. Za tim dajemo naizmjenee Aconitum D , i Bellado nna 0 , sva kih pola sata. Oblozi sa surutkom oko potkoljenica veoma su korisni, ali ih smijemo da vali samo onda kad bolesnik ima tople noge. T a koder su vrlo dobre sjede6e kupke kojima povisujemo temperaturu od 36° do 44°C, zatim bolesnika zavijemo u subo. Protiv tvrde stolice koristi eseneija od ara pskog bilja (Arabia force), a u' tvrdokornim slucajevima klistir. Za ublaZavanje bolova dajemo djeei tople obloge s nekoliko kapi tinkture arnike ili ekstrakta nevena. Djeea neka grgljaju s razrijedenim prepara tom Molkosa nom. Sta ro i jos uvijek cijenjeno sredstvo je vru6e ulje kantariona. Krpu namocimo u to ulje, ili nacin imo oblog s kasom od gline (ilovace) pomijesane s vrucim kantarionovim uIjem, pa o blog polozimo na bolesno mjesto i preko njega termofor ili bocu s vrucom vodom. Oblog ublazuje bolove i ujedno lijeci. Ozdravljenju pridonosi takoder Silicea D " .

HRIPAVAC (PERTUSSIS) Hripavac se cesto sma tra kao nesto uzg redno, pa zbog toga tom teskom djecjem kaslju ne pripisujemo osobitu vaZnost. Medutim, hripaveu treba pridati viSe painje jer bolest moZe ostaviti trajna, neizljeciva oste6enja. Za borbu protiv bripavca raspolazemo biljem i jednostavnim bomeopatskim sredstvima. Neka se rooitelji potrude da svakako provedu to prirodno lijecenje. Hripavae mozemo sprijeciti, »otpuhnuti«, a teSke napade skratiti i ublaZiti, pazeci ujedno da iz oboljelog tijela odstranimo otrove koji nastaju pri svakoj zaraznoj bo lesti : ospieama, sarlabu, gripi i drugim . Istodobno moramo paziti da organizam ne oslabi sto bi moglo izazvati nove zarazne bolesti. Po pravilu se poslije bripavca javlja neka druga bolest, i zato se moramo boriti da ojacamo opcu otpornost organizma.

51

Ima slucajeva da napadi kaslja prestanu vee poslije nekoliko dana . Nekad je dobro dali djeei bioloski preparal ka lcija. Moramo lakoder djelovati na bubregc da sto brie i obilnije izlucuju o lrovne Ivari. Na djecji kasa lj vrlo dobro djeluje preparat T hydroca. nacinjen od svjeieg bilja rosike (Drosera ro tundifolia). limijana (Thymus vulga ris), Coccus cacti (kaktusova us), brslja oa (Hedera heli x) i dr. Djelolvornima u sc pokazali homeopatski lijekovi Ipecacuan ha O J i Coccus cacti 0 ,. t im prestane kasa lj, polako prestan emo davati Iijekove. Lijecenje mozemo jo' ma lo produziti sa sirupom od smrekovih vrsaka (San lasapina). jer oije dobro naglo prekinuti s lijecenjem. Ne sm ijemo ni kako zaboravili obloge oko prsnoga kosa. Oblog nacinimo od uva rka trine (ol paci sijena), a u td im slucajevi ma od luka. l os su djelotvorniji oblozi s hrcnom (Cochlearia arm~racia) iii bijelom slacicom (Sin a pis a lba). Pravilno izvedeni o blozi iii kupke sa slacicom vee su mo ogo puta spasiti dijete koje je zbog bronhiolitisa (upa la i zacepljenje najsitnijih bronhija) vee sasvim poplavilo i ocaj nicki traiilo zraka M o ra mo paziti da kola ne bude predugo izlozena djelova nju slaCice. Kola mora pocrvenjeti, a li se ni kad ne smiju stvoriti mjehuri. Ako tako poslupamo, oslobodil cemo dijele velikih opasnosti .

HERTEROVA BOLEST Budu6i da se pri H erterovoj bo les!.i, tzv. celijakiji (coeliacia) odnosno intestina lnom infantilizmu, radi 0 obo ljenju cije lijecenje za htijeva mnogo truda i strpljenja, mnogo briga i muka, bit Ce majkama sasvim sigurno lakse kada doznaju kako se moraju boriti pro ti v te bo lesti. Kao i sve upale i proljeve u dojencadi i djece, i Herterovu bolesl mozemo takoder uspjesno lijeCiti . Glavno sredstvo proti v te bo lesti su H erterove kapljice T ormentavena, 3-5 puta po 2- 5 ka pi na dan, zavisno od starosli i osjetljivosti malog bolesnika. Kolicinu lijeka povisujemo tako dugo dok stolica ne postane opel oo rmalna. Pomazu i ceste, tople sjedeCe kupke, iii oblozi na trbuh sa cajem od kamilice ili preslice. Za hra nu dajemo u prvom redu rii u, i to ne sitnu, poliranu, nego prirodnu. Rizi noj sluzi dodajemo sok od mrkve, iii umjesto toga pola do cetvrt zlicice sirovog soka mrkve (Biocarottin). Od rizine sluzi predemo postepeno na jecmenu sluz, zatim na zobenu i na posljetku na psenicnu sluz. Treha uvijek upotrebljavati nepolirano zrnje. Preporucljive su takoder prosena i heljdina kasa. Za branjeni su proizvodi od bijeloga brasna i bijeloga griza. U obzir do lazi takoder £!"o lisnuti (pasirani) obareni humpir pripremljen kao kasa (pire). K.wmpiru mozemo dodati takoder sok od mrkve. Od povrea se moZe poceti sa mo s pirjanim porilukom . D ok bolesl nije sasvim izlijecena, ne smijemo dava ti druga variva. Od voea dolazi U obzir nariba na prijesna ja buka kojoj mozemo dodati malo prijesnih banana. Kad akutni zna kovi popuste, mozemo dodati jos malo soka od grejpfruta (Grapefruit). Za piCe je dobro dati napitak od zira u manjim kolicinama.

52

Kolicina Inane mora biti sto manja. Smije se tek onda povecati posto se stolica normalizira i dobije opet svoju uobicajenu boju i t vrdo6u. Preveliki obroci brane mnogo viSe stete nego premaleni. Ako bi neki od spomenutih lijckova uzrokovao smetnje, treba se posebno ravnati prema osobnoj osjetljivosti svakoga malog pacijenta. Kad je stolica opet u redu, mozemo pokusati s prijasnjim jelima i polako izostaviti napitak od fira. Postepeno pokusavalUo s normalnom prehranom. U slueaju da se bolest vrati, dajemo opet stroZu dijetu. Ponekad pomate vee i bademovo mlijeko. Ako se drzimo pravila i ravnamo prema reagiranju bolesnika, tj. djeteta, bolest cemo potpuno izlijeciti. Zbog slabe probaye, kojoj je uzrok nepravilna peristaltika orijeva, iskoristavanje je brane nedovoljno, a resorpcija je minerala osobito nedovoljna. Takva djeca imaju ceste prelome kostiju jer organizmu nedostaje kalcij. Takve komplikacije mogu sprijeciti preparati biolosko aktivnog kaloija (Urticalcin). Time iSlodobno smanjujemo napa de greeva koji su kod te bolesti posljedica nedostatka kalcija.

DJECJA PARALIZA Djeeja paraliza je grozna bolest. Sarna po sebi ima vrlo kratak tok. Uzroenik je vrlo aklivan te izlueuje teske otrove koji u ve60j koncentraciji unistava ziveane stanice, tako da dode do uzetosti. Sarna bolest traje zapravo oko 14 dana do tri tjedna. Paralize koje nakon toga slijede, sarno su posljedica bolesti. Zato je nui no da pri toj bolesti odmab i temeljito postupimo. Cekanje nije niposto umjesno. Iz vijesti koje dobivarn, vidIjivo je da 0 toj temi treba uvijek iznova pisati, kako ni laici ni strucnjaci ne bi ispustili iz vida osnovna pravila lijeeenja zaraznih bolesti i tako, dakako, izbjegli mnoge nesrece. Nedavno mi je javio jedan otae da je svoga snainog sina morao poslati u bolnicu zbog temeljitijeg pregleda i postavljanja dijagnoze. Lijecnik je iz dana u dan oklijevao, ne poduzirnajuci nista dok se nisu pojavili· prvi znaoi uzetosti pluca. Mladiea su slavili u »zeljezna pluca«, i usprkos tome sto je bio veorna krepak, kako smo vee spomenuli, umro je za nekoliko tjedana. Nedavno su znameniti ftzioterapeuli, a medu njima i poznata sestra Kenny, dokazali da 0 zivotu odlucuje brzina za hvata i poduzimanje mjcra. Zato je nepojmljivo da jos i danas neki lijeeniei zagovaraju iskljuCivo eekanje kao naein lijeeenja. Cekanje daje uzroeniku priliku da toksinima uniSti fivcane staniee. Cim se pojave prvi znaci bolesti, treba se odmab dobro preznojiti. Pri 10m nije vaina metoda, nego je vazno brzo i obilno znoj~nje, bilo u prostoriji za znojenje, rupkama, sauni, bilo pomocu obicnill obloga. Time sprecavamo mnogo zla, cak i uzetost. Kad bismo spomenuti slucaj obradili po metodi sestre Kenny, mladic ne bi morao umrijeti u evijetu mladosti. Ako smo vee tako konzervativni, ne smijemo pri tako opasnoj bolesti mimoiCi dobre uspjehe suvremenih terapeuta. Vee prvi znaei bolesti moraju nas potaknuti na brzi postupak. Poeetak je nalik gripi: prekomjeran umor, glavobolja, teski udovi, povracanje, nedostatak apetita i drugo. Nije cal< vaZoo da Ii 6e dijagnoza

53

djecje para lize biti odmah postavljena. OdlucujuCi su simptomi zbog kojib moramo odmah poduzeti neophodne mjere i bolesnika preznojiti bez ika kv-d odlaganja. Time cemo bol esniku koristiti bez obzira na to, da Ii simptomi potjecu od djecje pa ra lize iii od neke druge boleSli . Neee bili nika kve stete ako se u dija gnozi preva rimo, jer cemo sprijeeiti na predovanje bolesti ako se radi 0 djecjoj para lizi; u lueaju tako teske bOlesti , to je od velike vaznosti.

SAVJETI ZA GRIPOZNA OBOLJENJA Na srecu, nije svako gripozno oboljenje one vrste kakva je bila gripa godine 1918/19, koja je u Evropi pokosila viSe Ijudi nego Drugi svjetski rat. Veeinom se radi 0 prilicno neduinom oboljenj u. Buduci da mnogi ne poznaju pravi nacin borbe protiv zaraznih bolesti, objasnit cemo to u daljnjem tekstu. Sto vrijedi ovdje za gripu, mozemo takoder upotrijebili i za druga gripozna i sva infektivna oboljenja. Najprije moramo ocistiti crijeva nekim prirodnim, biljnim sredstvom. Dok traje vrueina moramo gladovati. Vocne sokove dajemo za zed i da pospjeSe izlucivanje. Najbolji je narancin sok, zatim od groida i od grejpfruta . Ako su boleilcu pogodena jetra, bolje je davati sok od mrkve. Niposto ne smijemo suzbijati vrucinu bilo kakvim kemijskim preparatom . VruCina koristi tijelu, to je odredena obrana koja pomai.e unistiti i spaliti otrove bolesnog metabolizma i bakterija. Funkcija bubrega mora biti besprijekoroa, a da bi se skodljivi otpaci metabolizma brzo izlucivali , dajemo zlatnicu (Solidago virga-a urea), iIi Nephrosolid. Djelovanje vrucine potpomazemo oblozima koji pospjesuju znojenje. Ako se bolesnik ne moi.e znoji ti, dajemo mu vruCi bazgov caj, s limunovimsokom. Osim vrueib obloga bolesnicima gode hladni zavoji oko potkoljenica. Sve to pomai.e da se bolesnik bolje osjeea i mirnije spava. Ako je istodobno zabvaceno i srce, propisujemo tonik za srce (Ca rdiaforce) ili vocni sok s medom. [ caj mozemo zasladi ti medom, iIi ga dajemo kao medovinu. C isti groidani secer takoder jaea srcani misic. Tijelo redovno Cistimo cajem od tintijana ili borovnica, eak i onda ako se bolesnik umjereno znoji. U teilkim slucajevima gripe povoljno utjecu na jetra Podopbyllum D ), C helidonium D , i Taraxacum. Jetrima uvijek koristi sok od mrkve, koji nikako ne smije izostati pri lijecenju. Noeu stavljamo na jetra obloge od zgnjecenoga kupusova lisca. Ako se radi 0 mozdanoj iIi zivcilnoj gripi, dajemo osim bioloskih preparata kalcija jos i preparate zobi (Avena sativa:) i Acid . phosphor. D" a u tvrdokoroim slucajevima Gelsenium D ) i Echinacea. Istodobno izvrsno djeluju oblozi od kupusova lisca, stavljeni na zatiljak. Pri svim zaraznim bolestima, pa prema tome i za vrijeme gripe, moramo brizljivo njegovati usta. Zube treba redovno prati, a talog na jeziku odstraniti celkicom za zube. Grgljanje Molkosanom mnogo potpomaZe lijecenie.

54

Protiv obi':ne gripe mnogo pomaZe homeopatski kompleks, kapljice protlv gnpe. Rad pluea mora biti besprijekoran jcr je sagorijevanje intenzivno. Treba dobro provjetravati sobu. Ako je bolesnik dobro pokriven, bolje Je da Je u SObl malo hladnije nego previSe nalozeno. Ako bolesnik nema vrucinc, u pocetku bolesti dajemo mu vocne sokove, prijesnu hranu, zatim laku hranu, vegetarijansku hranu, i najzad prijedemo na obicnu prehranu . Tako se brzo rijesimo grupe i nema viSe straha; ne javlja se ni prekomjcrni umor sa drugim znacima koji inaCe prate gripu.

VIRUSNA GRIPA Premda gripa, koja posljednjih desetljeea stiZe u Evropu, ne tran vise toliko smrtnih zrtava, usprkos tome je ne mozemo - zbog teSkih i vrlo neugodnih posljedica - smatrati za neku neduinu boles!. MoZe doci do upale pluea, pogorsanja kronicnih bolesti jetara, bubrega, gusterace (pankreas) i drugih trbusnih organa. MoZe doCi do provodnih smetnji srca, iii izbije osip na kozi. 1sto tako mogu se pojaviti znaci reumatizrna, ako gripa nije bila uspjesno iii do kraja izlijeCena. Sve te komplikacije mozemo izbjeCi ako se od gripe brizljivo i temeljito lijecimo. Ako hocemo da se temeljito izlijecimo od virusne gripe, treba obratiti paznju prvenslveno na cetiri stvari: I. Najprije treba fizikalnim metodama pospjeSiti izlucivanje bakterijskih otrova. Pri kurama znojenja kao i uvijek treba paziti na stanje srca. Neophodno znojenje postizemo oblozima, povijanjem iii znojnim kupkama. 2. Zatim se moramo brinuli za pravilno lucenje bubrega i jetara (npr. preparatirna Nephrosolid i Boldocynara). Upale sprecavamo preparatom Ecbinaforce. U pocetku bolesti dajemo kapljice protiv gripe, koje se sastoje od divljeg indiga (civil), Lachesis D 10' Echinaforce, Aconitum D, i Solidago. testo se pokazalo da se pod njihovim utjecajem bolest blaZe razvija. 3. fsto je tako u svakoj bolesti vazna prehrana. Dok god traje vrucina bolesniku su zabranjene bjelancevine i masti. lzvrsnim se pokazalo drfati dan-dva dijetu vocnim sokovima. Sok grejpfruta, razrijeden sa sokom od borovnice, sok od crnog ribizla (Ribes nigrum), naizmjence sa sokom od kupina (Rubus fruticosus), prava su blagodat za bolesnika. Kolicina uzete tekucine mora biti veea od uobicajene dok je covjek zdrav. 4. Posto nestanu simptomi bolesti, moramo posveliti SVU brigu rekonvalescenciji bolesnika. Usprkos tome !ito su akutni znaci bolesti nestali, treba i dalje nastaviti s fizikalnim lijecenjem. Sredslva za izlucivanje valja i dalje uzimati, makar je vrucina vee pala. Na taj nacin pomazemo da se baklerijski otrovi potpuno izluCe iz tijela, sto je nuzno da kasnije ne bi doslo do nezeljenih prolazn ih iii trajnih ostecenja organizma.

55

Vazni postupci za Iije~enje

gripe

Ni pri obicnoj gripi iii innueDci ,ne smijemo skrlarili s dopunskim lijecenjem. Za sva ku za raznu bolest treba lijecenje produziti do kraja bolesti . Sarno tako cemo iskorijeniti vrlo neugodnc popratne pojave i kompli kacije. Ako pocnemo gubiti slrpljenje, podsjetimo se da SOlO vrlo osjetIji vi na ponovno oboljenje, ako ni smo dobro odslranili sva osteccnja sto ih je bolest ostavi la .

MOZAK Nas je mozak cudesan organ koji je priroda poklonila covjeku. Bez mozga se De bismo mogli nicega prihvatiti, ni planirati, ni izvesti, ni dovrsiti. Svaki dan se mozemo tome ponovno veseliti. Ako covjek dobrovoljno iii prisilno gladuje tako da vecina organa izgubi veoi dio svoje prijasnje tezine, mozak i kicmena mozd ina saeuvaju svoju prvobitnu tezinu. To, da se sve prije istrosi nego mozak, govori u prilog cinjenici da je mozak vazno ishodi ste vecine zivotnih pobuda. Orah je vrlo pogodan model za usporedivanje sa covjecjim mozgom. Tvrdu Ijusku mozemo usporediti s lubanjom. Jezgra predoeava veliki mozak ; kozica, koju sa svjezeg oraha lako ski nemo, predstavlja mozdane ovojnice. lzmedu kicmene mozdine i mozga je mali mozak, priblizno velik kao naranCa. 0 funkciji mozga, koliko je vee ispitana, mozemo stvoriti odredenu sliku ako razgledamo napravu za ukJjueivanje i iskljucivanje struje u velikoj elektrienoj centrali, komandni prost or suvremenoga prekooceanskog parobroda, iii prostor za pilotiranje modernoga prekooceanskog zrakoplova. Brojne naprave i kontakti ueine na nas silan utisak i izazovu zaprepastenje i divljenje. Komandni je prostor u odreden om smislu mo;zak lade iii zrakoplova. Sve sto se dogada na putu , svaka promjena smjera, svaka borba protiv elemenata prirode, stoji pod nadzorom i dobiva poticaje od komandne centrale mozga. Mozgu daje energiju tijelo. Energiju daju strojevi za proizvodnju elektrione struje, i za rad i za svjetlo. Ako proizvodnja energije otkaze, kvar moramo traziti u centra Ii koja neispravno radi, iii je prestala raditi, do cega uvijek moZe doci, iako su postrojenja vee tako usavrsena.

Od zamisli do stvarnosti

Energiju nasem mozgu dovodi krv. Ako u krvi ima dosta hranjivih tvari , soli i vitamina, tako da svaka zivcana stanica dobije one sto joj treba, onda je sve u redu. Svaka od vise milijuna mozdanih stanica ne vrsi sarna za sebe svoje fupkcije. Mozak je razdijeljen u radne grupe (regije) iii centre; do danas ih je otkriveno vise ad dvadeset. Kako se iskJjuCi neki centa r, pokazuje nam mozdana kap. Do ostecenja dolazi -u velikoj unutrasnjoj kapsu li (capsula internal, a ne u mozdanoj kori. Ako je pukla krvna zilica u velikoj unutrasnjoj kapsuli desne polutke mozga, tako da stanice u kori desne polutke mozga ne dobiju dovoljno krvi, onda se posljedica kapi, paraliziranost, pojavi na lijevoj polovici tijcla . Do toga dode zato sto se svi ziveani putovi u tijelu ukrstavaju. Ono sto osjeeamo

56

desno, mozak za biljezi na lijevoj strani i obratno. Ako tijelo kvar ukloni, paraliziranosti nestane, i bo lesnik po~ne opet govoriti. Ako je govorni centar dokraja unisten, bolcsnik razumije sto mu govorimo, sbvaea lito se oko njega zbiva, ali ne moZe govoriti, iii se krivo izraiava. Ponckad moze odgovor pravilno napisati.

Na funkciju mozga nepovoljno utjece i snizeni i poviseni krvni tlak. Vrtoglavica i nesvjestica mogu biti posljedica povisenoga i sniZenoga tlaka. Usprkos tome sto je mozak u lubanji dobro zasticen, do njegova ostecenja vrlo lako dode pri nesreeama i potresima mozga. Pomislimo na brojne padove pri skijanju i drugim sportovima. Koliko pula se pri tome jako potrcsemo, iii udarimo po glavi i, dakako, po mozgu, bez vidljivih posljedica, a ipak se to odrazi na mozgu. Ako je udarac prejak tako da se rastrgaju ovojnice mozga, iscuri mozdana tekucina (liquor) u kojoj mozak lebdi gotovo u bestezinskom stanju, pa mozak, poput lade, potone na dno. Zbog toga dode do pritiska na razlicite centre. Covjeku postane slabo ; centar za izmjenu tvari je ostecen, bolesnik pocne povracati, a ponekad dobije i proljeve. Bolesnik mora mimo leiati da rastrgana mjesta mogu zacijeliti i mozak opet zaplivati u mozdanoj tekuCini kao ploveea lada . Alkohol i lijekovi takooer paraliziraju pojedine centre, a druge uzbude. Zbog toga covjek izgubi izvjesne kocnice i cini takve stvari kakve normalno ne bi nikad ucinio. Do trajnih ostecenja sa smeksanjem mozga i uzetoseu dolazi osobito poslije djelovanja otrovnih metala, npr. arsena, zive i drugih, koji oslabljuju zivotnu snagu organizma. U mozgu i drugom centralnom zivcanom sustavu dolazi do kocenja, iii ispadanja funkcija, kao npr. u kasnijim stadijima sifilisa. Otrovi kovina godinama se mogu nagomilavati u tijelu, a istom u starosti pokafu se tragicne posljedice. Zato se moramo cuvati upale mozdanih ovojnica, koja moze .ostaviti teSke posljedice. Izbjegavamo je lako da se brinemo za pravilan optok krvi. Ako upalu mozga uzrokuju bakterije, moramo se sto prije izlijeci ti . U takvom je slucaju najdjelotvorniji preparat Echinaforce. Ako se upala ovojnica mozga ne lZlijeCi potpuno, moZe doei do djelomicne uzetosti (kapi) iii drugih trajnih ostecenja. Zbog toga ne smijemo bolesti potcjenjivati, nego im moramo obratiti svu paznju i brigu. Bolesnik ne podnosi buku i svjetlo, pa treba imati tamnu sobu i potpuni mir. Upala mozdanih ovojnica je uvijek opasna, i cesto pula zavrsava smreu.

Stetnosti

Malokad u mladosti i u dobi punoga stvaralackog zanosa pomisljamo na to da 6e nam mozak biti prijeko potreban i u starosti. Ako zelimo u jesen svoga zivola ostati tjelesno i urn no sposobni i cili, tada moramo brizi za mozak posvctiti vise paznje nego sto je danas obicaj. Koliko se Ijudi redovito odriee dragocjenog spavanja, izvora za obnovu i snagu mozga! Katkad se moZe pogrijesiti , ali trajna zloupotreba mozga vodi do premorenosti, a s vremenom i do smanjenja sposobnosti. Najbolju cemo

Nuine mjere

57

uslugu uciniti nasem zdravlju a ujedno i mozgu ako podemo spava ti rano i ako dovoljno dugo i dobro spavamo, ako se brinemo za prirodnu , ukusnu hranu, za kretanje i odmaranje na svjezem zraku, i ako budemo izbjegavali razlicita, narocito trajna trovanja.

MOZDANI PRIVJESAK ILl HIPOFIZA (HYPOPHYSIS) Kao sto mali, nevidljivi general upravlja velikom vojskom, iii kao sto vaZan covjek na komandnom tornju medunarodnog aerodroma vodi i usmjera va na tisuCe konjskih snaga i raketnih letjelica, tako radi i djeluje mala hipofiza, velika kao zrno boba. Nekad su smatrali da je ta zlijezda ad nekoliko grama zakrZlj ali organ. Veliko su iznenadenje izazvale prve vijesti 0 hormonskoj ulozi hipofize i 0 tome, da prednji reianj hipofize izlucuje potpuno razlieit hormon ad onoga sto ga izlucuje straznji rezanj . Kako ta mala zlijezda irna tako vaine zivotne funkcije!

Siroko polje djelovanja

U odredenom smislu hipofiza upravlja stitnom zlijezdom (Thyreoidea), nadbubremim zlijezdama (gland. suprarenales) i spolnim zlijezdama (testis, ovarij). Medu hormonskim zlijezdama zauzima, dakle, kljucni polozaj. Ucenjake sve viSe zanima prouCavanje veze izmedu hipofize i blizih mozdanih centa ra na bazi mozga, tzv. sistem diencefalona, jer se cini da hipofiza posredno iii neposredno utjeee na sve zivotne funkcije. Vidi se da zajedno s prsnom zlijezdom (Thymus) regulira rast. Buduei da je citav razvoj spolnih zlijezda i razvoj spolnib organa ovisan 0 hipoflZi, hermafrodit ima za svoj usud zahvaliti toj zlijezdi koja nije pravilno razvijena, iii ne funkcionira pravilno. Bez sudjelovanja hipoftze normalna je trudnoea nemoguca. Seeerna bolest ne nastaje sarno zbog nepravilnog djelovanja Langerhansovib otociea u gusteraCi (pankreas), nego moze takoder nastati zbog nepravilne funkcije hipofize. Jetra mogu izlucivati i te kako izvrsnu ruc, medutim, izmjena masti trpi bez utjecaja hipoflZnog hormona Od zadnjeg reznja hipoftze zavisi bolesno povisen krvni t1ak, preveliko iIi premalo lueenje vode, pa cak i trudovi maternice. Nauci jos nije uspjelo potpuno upoznati cjelokupni hormonski sastav Ie male, zanimljive zlijezde. Zbog toga nije jos uspjela ni umjetna sinteza lib hormona. Preparate hipoftze smijemo davati sarno u malim, homeopatskim kolicinama, jer s obzirom na osjetJjivost nekog bolesnika moze doci do teSkih poremecaja.

Briga 0 maloj, cudesnoj zlijezdi i njega

Buduei da je hipoftza vaZan upravljacki centar, mommo je svaka,ko cuvati i njegovati. Zbog tako vainih zadaea ona je sakrita na dnu lubanje, u sigurnom kuticu. Na nju mozemo utjecati sarno optom zdravstvenom njegom. Tijelu moramo priustiti dobru hranu, dosta spavanja, gibanja i

58

disanja na svjezem zraku. Usprkos tome sto vel; mnogo toga ZIlWDO 0 toj mal oj zlijezdi, jos oi izdaleka nismo prodrli u sve njene tajne. Za laika je upravljanje suvremene letjelice nerazrjeSivo cudo. ) radio~prijemnik u dZepnom satu je cudo tehnike. Tisucu puta nadmaSuje covJekovu stvaralalSku sposobnost ono sto vel; znamo da sadrZi ta 1lijezda i sto bi jos mogla sadrZavati. Kad vodimo racuna 0 svemu tome posvetit eemo nasem tijelu viSe pafuje i neeemo beskorisno kvariti nje: govo zdravlje. Netko je tu misao izrazio ovim rije
OSNOVNI UZROCI I BORBA PROTIV GLAVOBOLJE Glavobolju ne smijemo nikad sprecavati omamljujucim sredstvima (narkoticima), vel; moramo otkriti uzrok i odstraniti ga na prirodan nacin . Dosta cesto su probavne smetnje uzrok glavobolji. Raspadanjem se u crijevima stvaraju otrovne tvari koje jetrenom venom dospiju u jetra, a odatle u krv. Ti nestaloi otrovi koji krui.e krvlju pogadaju zivcane stanice, osobito mozdane. Bolesti i tegobe drugih trbusnih organa mogu takoder uzrokovati glavobolju. J prekomjeran rad koji iscrpljuje snagu zivaca, uzrokuje glavobolju. Glavobolju mogu jednako tako izazvati i druge bolesti, medu kojima pomak kraljespice prigodom preoptereeenja ; takve glavobolje uspjeSno uklanja ftzioterapeut. Glavobolju mogu takoder izazvati poviseoi krvni t1ak, oboljenja krvi i upale bubrega. Glavobolja, dakJe, nije bolest, nego sarno odraz, simptom bolesti. Uzimanje opojnih i otrovnih sredstava nikako ne cioi uslugu. Uuok glavobolje moramo otkriti i odstraniti. Jpak mozemo zivCanim staoicama dovoditi odredene biokemijske hranljive tvari koje glavobolju ublaZavaju iii je cak posve ukJanjaju. Protiv migrene je osobito djelotvorna Sanguinaria koja je izvrsna brana za zivcane stanice. Sastavljena je od branjivih stanicnih soli. Istodobno dajemo jos i druge bomeopatske lijekove; takvo je kompleksno lijeeenje u borbi protiv g1avobolje prilicno uspjesno. Jednostavno, djelotvomo i neotrovno sredstvo protiv glavobolje je Petadolor, pripremljen od lopuba (petasites officina lis). U Iijecenju glavobolje ne smijemo propustiti ni ftzikalnu terapiju. Tu pomafu odvodne metode. Toplo tusiranje po zatiljku i brptenici, prerna dolje, cesto djeluje Ijekovito. Da bismo suzbili glavobolju nastalu zbog probavnih smetnji, treba tusirati trbub s toplom vodom. Protiv 'glavobolje je korisno stavljati na zatiljak obloge od luka, brena, iii zgnjeeena kupusova lisca. Na svaki nacin je korisnije i bolje pribjeci bilo kojoj prirodnoj metodi, nego kemijskim sredstvima omamiti bolest. Za lijeeenje glavobolje najvaZnije je otkriti osnovnu bolest i lijeciti je.

59

JEZIK Kao i svaki organ, ta ko je i jezik cudo pri rodc koje pobuduje paznju . Zbog svojstvenog rasporcda i sastava mi icja, jezik je gibljiv kao ni jedan drugi organ u tijelu. On se lako stanji, odeblja, sh ati, produZi, zavrne, podigne iIi spusti, pomakne lijevo iti desno, a pri tom ga njegova misicna vlakna slusaju kao dresirani eirkusk.i konji. Kod poveca nja je, zbog svoje grade, najza nimljivija povrsina jezika nalik rnjesecevu krajoliku. Izbocine i udubine su snabdjevene linim reakeijsk.im uredajima koji omogu'cuju da covjek osjeea okus uzete hrane iii pica. U jamice za okus ugradene su takoder sluzne zlijezde koje izlucuju tekucinu ; to je neobicno vaZno jer sa mo rastopljene tvari mozemo okusiti . Okus

Zivcane staniee za okus, koje primaju podrazaje i 0 njima obavjestavaju mozak , mozemo usporediti s mesnatirn listovima glavice luka, a zivcana vlakna koja vode u tijelo, s korijenjem ; reakeijske naprave s poj acalim a za s redi~anje, sa slojevima luka, a njefue zivcane konci6e koji primaju odgova raju6e podraZaje, sa ejevcieama luka. Zivcane lukovice nazivamo pupoljeima za okus jer su ih istra'livaci usporedivali s njima. Jezik odrasla covjeka ima oko 3000 pupoljaka za okus. Jezik anti lope ima ih oko petnaest puta vise. Zbog toga ima covjek, vjerojatno, znatno manje prolinjen okus nego anlilopa. Kad bi covjek imao toliko pupoljaka za okus kao antilopa, vjerojatno bi prije saznao sto je zdravo, a sto je, mozda, olrovno. Zivotinje razlikuju bolje nego Ijudi, koja im hrana korisli a koja skodi . Na jeziku lako dokaZemo razlicita podrueja za okus. Na vrhu jezika osje6amo sto je slalko: slavite vrh jezika u med! Na rubovima jezika osjecamo sto je kiselo, a na povrsini straga, poprijeko, sto je gorko. Sredina jezika je sasvim neulralna i ne osjeea nikakve podrazaje za okus. Za ispitivanje je jezik mnogo pouzdaniji od reakeija kemijskog laboratorija . Sto bi nas pOliealo da jedemo iIi pijemo, kad ne bisrno pri tome imali nikakva uZitka? To moZe sebi predstaviti svatko tko se siLi da jede, a nema apetita. Zene bi i kuharice takoder izgubile veselje za kuhanje, kad ne bi na nasern Lieu vidjele zadovoljan izraz dok jedemo ukusno priredena jela. Usprkos majusnosti, jeziku su povjerene mnoge vaZne zadace koje mogu pruzili mnoga zadovoljstva.

D ruge sposobnosti jezika

lako poznamo analomsku gradu jezika i dio njegovih funkeija , jos ni izdaleka nismo obuhvatiti sve sposobnosti njegova djelovanja. Vrlo dobro znamo da za sporazumijevanje govorom imamo zahvaliti jeziku. Jezik je u isti mah i »megafon« srca, kojemu simbolicno pripisujemo sjediste osje6aja, misljenja i odlucivanja. Taj mali, gipk.i organ moze bi ti za nas i za druge iIi blagoslov iLi pakao. Kazu da je lakSe upravljati konjima i brodovima nego jezikom. Usprkos tome sto je jezik malen organ, moZe od njega naslati unistavajuci oganj , sliean razaraju6em sumskom pofuru. Vcoma boli ako zlobnim rijecima sirimo klevete 0 svojim znaneima i prijateljima. Srdzba i zloba lakoder iskoristavaju laj mali, pokretni organ

60

za odapinja nje otrovnih strelica II ugledne sugradane. Magicnom djelovanju jezika, kliskom kao jegulja, vrlo tesko uzmakne zrtva zavodnika. Zato sto poneki jezik ne zna razlikovati »da« i »ne«, pomaZe unistavati druge svojim protuslovljem i lazljivoscu. Mnogi razoca rani povjere gorku zue svojega srca jeziku, pa njime mooge okuZe i otruju. Kako se neugodno razotkriva laj mali , nevidljivi organ u umno pomraeenih ? Potpuno razoren dusevni zivot takva covjeka cesto pokusava utrli put jezikom. Zdravorne je covjeku tesko sprijeciti takav ispad. Dovoljno je vee i to da nas tlldi jezik osuduje, a da ne poznaje stvame pobude nasih postupaka. UnistavajuCi je sud vee mnoge doveo u ocaj. Da Ii je. uistinu, jeziku dana moe govora za to da sije zlo? Niposto ! Zato moramo uvijek nastojati da govorimo ispravno, plemenito i Ijubazno, jer obratna upotreba jezika rada sarno brige i mrfnju. Ljubazne, tople rijeci, objasnjavanja iii dobronamjerno opominjanje, tjesenje i hrabrenje neka teku preko nasih usana, pa ee jezik, taj mali organ, postati glasnik dobra i mira. To, pak, moZe uspjeli sarno onda ako je nase srcc na pravorne mjestu. To ee uspjeti onome tko se trudi da je prijatelju doista prijatelj, da bliznjemu u nevolji poma'Ze i da zlobno uvjerenje pobijedi dobrim. Tako ee i jezik sijati Ijubaznost i dobrotu. Sto nam tako uljepsava proljece? Zar nije to Ijupki cvrkut ptica ? Iz njihovih se grla ori pjesma zahvalnosti, puna zanosa i unutrasnje predanosti. I rni smo takoder obdareni sposobnoseu pjevanja i mozemo, kao i ptice, pjevanjem izraziti svoje osjecaje. Jezik mora na uCiti jos nesto sto ee upotrijebiti u tesk irn casovima. Ako neee izdati prijatelja iIi brata, mora sutjeti. Mora znati sutjeti da neprijatelju osujeti zlobne narnjere i slorni moe zla. I glupan ee izgledati pametan ako zna sutjeti. Vee je Sala mon tako radio. Narod pak ka'Ze: »Govoriti je srebro, a sutjeti zlaro!« Mnogima je teZe sutjeti nego go-

voriti. Kako je neo bicno da tako ma li organ, kao sto je jezik, moZe sluziti tako svestranoj upotrebi. Hranu i piee usluzno oblikuje i hvata, upozorava nas da se cuvamo stetnog, mozda i otrovnog. On nas nagraduje svojim zdravim prosudivanjem ako mu ne podmecemo neprirodne zalogaje, i ako ne tra'Zimo od njega da zlo oznacuje kao dobro. To jednako vrijedi i za izraza"anje osjecaja. U tom pogledu jezik moZe biti vrlo koristan, ali i vrlo nevaljao organ. Ono pak sto ee jezik govoriti, u nasem je srcu. Od nas samih zavisi da Ii cemo jezik upotrebljavati u dobre svrhe, ili cemo njime sijati zlo. U nama samima je izvor zivota i djelovanja, a njihov je glasnik jezik.

CUVAJTE SVOJE OCI Neeemo govoriti 0 cudesnom sastavu i funkciji ociju, nego cemo dati nekoliko korisnih savjeta za njihovu prirodnu zastitu. Dokazano je da nase oko mnogo trpi pri napornom psihick om radu. 61

Blagotvorno djelovanje jezika

Kofiko budemo 'livjeli prirodnije i neusiljeno, toliko ee biti bolje za nase oci. Bo lestima ociju mn ogo pridonosi i prehrana suvremenoga civiliziranog drustva. Sve to ne mo'lemo sa mo tako promijeniti, a ako smo vec nesto poduzeli, mogli bismo, mozda, posli6i jos vise. Kakve nam se mogucnosti pruZaju ? Vrlo jednostavne. Ook jos nismo poznavali umjetnu rasvjetu pa .smo isu rano spavati , nije bilo toliko bolesnih, slabih i umornih oCiju kao danas. Isprobajmo posve neobican lijek. Pomaknimo kotac vremena natrag i budimo celiri tjedna bez umjel:f1e rasvjete, tj. elek tricne rasvjete. Kako bi to bilo mciguce? Sasvim jednostavno: od recimo se ud obnosti umjetne rasvjete, toga magicnog dostignuCa suvremene tehnike, tako da jednostavno vise ne upalimo svjello. Bolne, upaljene i premorene oci, koje vise ne sluZe kako treba, uskoro ee se zbog te usluge vidno oporavili. Za uspjesnu borbu protiv navika i da ne bismo, usprkos najboljoj namjeri, pali u isk usenje i u mraku upalili svjetlo, moramo promijeniti naCin 'livota i uredi ti posao. Nekad smo se u mraku opustili , odmori li i pripremili da zavrsimo dan okreplj uj ucim snom . Pokusajmo to provesti u toku cetiri tjedn a. Uskoro cemo se uvjeriti zaSto je priroda stvorila dvije vrste svjetla: zark o, suncano svjetlo i blago, umirujuce, mjesecevo. Pokusajte raditi pri slabom svjetJu mjeseca. Necete imati volje da dugo radite. Mjesec ee yam zapjevati prastaru uspavanku od koje cete, ako se prepustite mjeseeevu caru, utonuti u dubok i miran san. Ako prepustite noci da njena prava dodu do punog izraZaja, probudit cete se sa prvom suncevom zrakom, veseli i raspolo'leni. Ono sto prije niste mogli naciniti pri umjetnom svjetlu, dovrsit cete kao od sale pri punoj suncevoj svjetlosti. Bit cete iznenadeni sto moZe uciniti prirodni naCin zivljenja. U isti cas bit cete zacudeni kako ste se okrijepili, i kako su yam se istodobno popravile oci. Umjetno svjetlo koje upotreblj avamo godinama, neprirodno nam iscrpljuje i o pterecuje oci ; medutim, ako nas :livot prilagodimo dnevnom ritmu, danu- i noci, presjeCi cemo stetno djelovanje umjetnog svjetla. Takav je, naime, prirodni, bioloski poredak. Sto mu se viSe opiremo, to nam vise stradaju oci, pa se cini da uskoro neee biti suvremenoga covjeka bez naocala . Premalo mislimo na posljedice nasega neprirodnog 'livljenj a. Toliko smo zagrezli u umjetnu atmosferu da viSe ne znamo osluhnuti prirodu, neSto ad nje doznati i nauciti prirodni ritam stvari. Sto bi bilo s biljkama, kad bi dan i noc bile izvrgnute umjetnom svjetlu i ne bi se mogle nocu obnavljati? Njihove bi se stanice umorile i ostetile, tj. uginule, a njihov bi se normalni rad smanjio. Zasto se, dakle, covjek kao kruna prirode, ne podvrgne njezi nim harmonicnim zakonima? Zasto bi onaj, koji bi rano jutro mogao iskoristiti kao okrepIjujuCi dar, umjesto toga le'lao za suncana dana u postelji i spavao, zatim po noci pok usao nadoknaditi ono sto je ujutro propustio ueiniti ? Zasto nemirne noci, umjesto mirnog sna prije pola noci, koji nas krijepi za rad u idueem danu ? Odmarajmo se kada dan prode kako bismo krepki mogli na po sao kad svane jutro. Nase ee oei i cijelo naSe tijelo imati blagotvornu korist od toga prirodnog ritma. Naravno, zirni su noCi duze, pa je ujutro lakSe ustati, no zato se dan, na 'lalost, rastegne u noc. Stoga se od lucimo da svoju korisnu odluku pocnemo provoditi u veselo proljece. Ozdravit

62

Cemo i ojatati ako budemo otima omogucili rad pri dnevnom svjetlu i zaStitili ih od umjetne svjetlosti .

SUZNE tLlJEZDE Nisu Ii SU2ne zlijezde cudesni ventil, putem kojega u preteSkim dusevnim potresima suzama smanjujemo unutrasnji pritisak ? Kako bi tek bilo nesnosno djetetu, kad se ne bi moglo ras plaka ti kad razbije lutku, iti kad mu se dogodi nesto neugodno. Bol je, doista, za polovicu manja kad se slane suze kao biseri kotrljaju niz lice. Osobito u zena La prakticna naprava djeluje mnogo bolje nego u muskaraca. Sume zlijezde skrivene u malim jamicama vanjskoga, gornjeg otnog kula imaju jos i drugu runkciju a ne sarno praznjenje koje izaziva plac. One sprecavaju da se osuse oei vlaieci spojnice (conjunctiva) i roznicu (cornea). Istodobno odnose iz ociju bakterije, prasinu i strana tijela. K oliko su upale suznih zlijezda rijetke, toliko su upale nosnog ka nala i suzne vre6ice dosLa ceste. Te bakterijske upale lijecimobiljnim o blozima, dodavsi kamilici vidac (Euphrasia officinalis); inaee se mogu pretvoriti u kronitnu upalu iii apsces. Ako su upale lakse, izdasno pomaze ako oCi ispiremo toplim mlijekom, iii eajem sljezova korijena kojem se doda nekoliko kapi Echinarorcea. Ljudi koji rade u prasini moraj u svaki da n, zatvorenih oCiju, oeistiti oene kapke vatom, namocenom u Echinarorceu. Tako odstranjuju prljavosl, prasi nu i bakterije. Ako je zaeepIjen nosni kanal, treba otici k lijecniku za oci (okulisti) da ga proCisti. lstodobno ispiremo oci s Echinaforceom, toplim mlijekom, iii tajem. Ako su vjede izjutra slijepljene krmeljima, moramo hitno poduzeti sto treba, jer se radi 0 ozbiljnom poremeeaju u izmjeni tvari. Ne smijemo naprezati oei dugotrajnim citanjem pri slabom' n06nom svjetlu. Usprkos tome sto su nam oei izvanredno dragocjen organ za zivot, mnogi zaboravIjaju da pravilno cijene taj dar prirode i zanemaruju njegu i zastitu oCiju. Nitko ne moZe poricati da su oei organ "iji gubitak ne bismo mogli tjelesno iii dusevno podnijeti, a da ne osjetimo koliko smo tesko pogodeni tim gubitkom. Oei su zacijelo neslo izvanredno. Naoko sitne i nevaine suze rjeeit su znak dobro zamisljene pomoc; u toku neizbjeznih, ali i podsvjesnih dogadaja u zivotu.

JEDNOSTAVNA POMOC PRI OtNIM BOLESTIMA U kuri sa sokom od mrkve dobro utjeee na oti provitamin »A«. Na poboljsanje i rad oeiju utjeee takoder svako osvjezavanje cirkulacije i dovod krvi . Ako je cirkulacija otiju pravilna, dolazi viSe do izrazaja i djelovanje soka od mrkve kao i karotina. Ako nemamo svjeZe mrkve, mozemo je nadomjestiti koncentratom mrkve (Biocarottin). Kuru uspjesno pojaeavamo s kompleksom Hypericum (Hyperisan) i s kompleksom kalcija 63

(Unicalcio). Rad bubrega podstiCemo sa zlatnicom (Solidago virga-a llrca). Nedosta tak kremcne kiseline oadomjeStava mo preparatom smrdlji ve koprive (Galeopsis oohro leuca). Buduei da bolesoa jetra, tvrda stolica iii premorenost mogu cesto biti uzrok oenim bolestima, moramo se uvijek brinuti da te poremeeaje uklonimo. Jetra dovedemo u red dijetom iii kapljicama Boldocynara. Time se cesto uredi i tvrda stolica protiv koje iuaCe uzimamo prirodna sredstva za ciseenje. Prije svega moramo izbjegavati neprirodnu hranu. Prirodna hrana mora sadriavati malo jajcanih bjelancevina i so li . Proliv premorenosti koristi spava nje prije pola noei, a preporucamo jos i sok od zobi (Avena sa tiva), kao opec sredstvo za okrepu i zivce. Prepo ruclji vo je svaki pojedinacoi slucaj razmotriti posebno, pa tek onda poduzeti sto treba . Protiv zacepljeoja oosnog kanala preporucamo obl oge od gline pripravljene u caju od preslice. Ako su upalj ene oene spojnice (Conjuncti va), dobro je ispirali oci eajem vidaca (Euphrasia officinalis), iLi nevena.

GNOJNA, ZARAZNA UPALA OCIJU I USTA Gnojnu, zaraznu upalu ociju i usta mozemo ukloniti ako se driimo nize navedenoga prirodnog lijecenja. Neka majka nam pise: »Nasem je djetetu sve bolje. Poslije uzim anja lijeka gnojna upala ociju i USia je nestala za nekih pet dana. Mali je pobudivao saZaljenje, a sada vee trei po ulici. LijeeiLi smo ga ovako: prije jela je dobio zlatnicu (Solidago) s preparatom ribljeg ulja u narancinom soku (Cedevita) i lako probavljivi preparat kaloija (Urticalcin). Poslije jela smo mu daLi Hepar sulf. D " i Lachesis D ". Oci smo ispirali i mazali dva pUla dnevno s razrijedenim kompleksom kantariona (Hyperisan). Suhe usnice smo mazali uljem kantariona i posipali Urticalcin praskom. Po danu je dijete dobivalo voene sokove i caj od preslice. Na oei smo mu stavlja li vise pula dnevno obloge od gline (i lovace) natopljene u eaju od preslice, s doda·tkom ulja kantarion a. Vrlo se radujemo sto je ta opasna infekcija prosla. Jos i dalje dajemo djetetu zlatnicu, preparat ribljeg ulja i lako probavljiv kalcij«. Po pravilu je takve bolesti lako izlijeciti ako pruZamo organizmu ispravnu pomoe. Bolje je da ne ucinimo nista, nego postupiti krivo. Obicno zelimo sprijeciti simptome bolesti i uoistiti uzrocnike, a zapravo u isto vrijeme slabi mo otpornost organizma. Postupamo iSIO tako nerazumno kao kad lijecimobiljne bolesti unistavajuei njihove stetocine jakim otrovima, jer istodobno lInistavamo prirodnu obranll i ravnotezu. Zbog toga smo prisiljeni posizati za sve speciticnijim sredstvima, dok prirodnu obranu slabimo, ili potpuno unistavamo. Opet dolazi do izrai;aja staro saznanje da covjek ne moze izlijeCiti, nego da samo priroda lijeci. Ljudima mozemo sa mo pomagati da priroda moZe razviti svoju Ijekovitu moe.

64

NOS Organi za disanje sastavljeni su od tri dijela: nosa, di~nib cijevi (bronhi i bronhioli) i pluea. Sva tri dijela imaju vaZne uloge, i samo I?ravilno djelovanje svib triju omogucava sigurnu izmjenu plinova. U nosu se osim kosti nalaze hrskavicne plocice. Ko~taoi je dio nosa kratak jer bi se inace nos vrlo lako mogao zdrobiti pri padu, udarcu lopte iIi nekoga tvrdog predmeta. Bez luskavicnih bi ploCiea nos boksaea bio vrlo brzo neka bijedna, bezobliena masa. Koliko Ijepota liea ovisi oobliku nosa, moZe se vidjeti po nesreeama u kojima je nos zgnjecen i vrlo unakaZen. Na sreeu danas su vee kirurzi plasticari takvim nezgodama uspje~ no dorasli. Pravilan rad nosa osobito je neophodan za na~ zdravlje. Ne znamo svi da nam je u nos ugradena prava klimatska naprava. Kad je vani zima, u nosu se zrak prikladno zagrije; na tropskoj se vru(;in~ pak, zrak u nosu ohladi pa lakSe podnosimo takvo podneblje. Nos regulira takoder vlainost zraka. 1z svega se toga mozemo uvjeriti kako se priroda smi~ljeno pobrinula za ziva stvoreoja. Sve je podvrgnuto odredenim zakonima i ni~ta ne nastaje sarno od sebe, a to nam pored ostalog potvrduje i nos. Nos zadrfava prMinu i bakterije, naravoo pod uvjetom da di~emo kroz nos koji mora biti u redu. Dakako, mozemo disati i kroz usta, no tada otpada zastita koju nam osigurava nos, i mnogo smo viSe izlozeni infekcijama i prehladama. Najvise su ugrozeni Zdrijelo, ogranci dusnika (bronhi) i pluea. Zanimljivo je kako brzo reagiraju nosne skoljke sireei se iIi steZuei kad osjeeaju ugodan iIi neugodan miris. Kat!- se sire ispustaju kroz nos vi~ zraka, a kad se steru manje. Upravo neobicno reagiraju nosne skoljke na hladne noge : stegnu se, ohlade i osuse, a zlijezde prestaju djelovati. Nos vi~ ne zaddava ni prasinu ni bakterije i vdo lako dode do prehlade, katara ili kihavice. tuvajmo se, dakle" hladnih nogu kao i disanja kr9z usta, jer oboje moze uzrokovati prehladu ili katar. Zdrava je nosna sluz-. niea sposobna sprijeciti i unistiti sve bacile koji uzrokuju katar. Preduvjet za zdravlje je, prema tome, disanje kroz nos.

Funkcije nosa

Kome prethodi kihavica, neka udiSe Urticalcin, kao sto su nekad smrkali duhan. Po hladnu je vremenu dobro premazati nosnu sluznicu punomasnom kremom. Za to je vrlo pogodna krema Bioforce koja moZe potpuno sprijeeiti prehladu. Ako brzo hodamo iIi treimo, udisemo kroz nos vise zraka. Kad se zurimo, budimo uvijek toliko umjereni da stalno disemo krilz oos ; i nasem ee srcu koristiti ako se previse ne naprezemo. Polipi takoder mogu spreeavati disanje kroz nos. To je uvijek vrlo neugodno, premda smatraju da su polipi neduZne (benigne) tvorevine. Marum verum (Tecurium verum) iIi macji majoran, jedino je sredstvo koje pomaZe protiv polipa. Ako ne nestanu, mora ih kirurg odstraniti. Ozena je mnogo gora od polipa. Kao sto ime kaZe, pri toj bolesti ne-

Pomo': ./ pri raznim bolestima nosa

65

)

ugodno zaudara iz nosa. ProLiv loga zla vrlo je u pjeSno u~mrkivali morsku vodu, a zalim i pra ~ak Urticalcin. Za unutra~ nju upolrcbu lijecnici prepisuju KaJ. jod. D, i Mercurius'solubil. D " Upala Dosne sluznice more postati ta koder nesnosna. Osobito u proIjece_ dok je vrijeme promjenljivo, moze postati prava muk a. Proliv upa le nosne sluznice znalno pomare Echinaforce. Za unulrasnjll upotrebu Echinaforce more brzo pomoCi a ko u njemll nakvasimo valu i odmah je ugurarno u nosnice. Ako se na sluz n.ici pojave krasle, premazerno je kremom Bioforce. Ako nam pri obicnoj prebladi curi iz nosa, po mare svjere odrezana kri~ka luka. Kri ku zagnjurirno u vrucu vodu, pa tu vodu u gutljajima pijemo; uspjeh nece izostati . Preblada sa guslim, sluzavim i gnojn.im iscjetkorn dade se u akulnom stad iju zausla viti, ako u gutljajima popijemo ca!lu vruCe vode u koju kapnerno pel kapi jodne linkture. Ljudi osjetljivi na jod ili bolesnici s Basedowljevorn bolesti uzel Ce umjesto joda pet kapi kamfora. Iznutra i izvana izvrsno pomare Echinaforce. Upala eeonih supljina iii sinusa (Sinusitis frontalis) uzrokuje vrlo jaku glavobolju, zbog koje ne rnozemo pravo ni misliti. Zato mozemo bili sretni sto s!)lo upoznali tako djelotvome lijekove koji brzo djeluju, kao sto su Cinnabaris D J i Hepar sulf. D,. Gnoj brzo isteee_ i uskoro se rijesimo neugodne bolesti. To je nuzno jer se inaCe upala pretvori u kronien.u upalu sinusa; moze postati veoma tvrdokorna i eesto se opire svakom lijeeenju .

UPALA VANJSKOGA SLUSNOG KANALA Upala vanjskoga slusnog kanala je vrlo ozbiljno oboljenje iz kojega se more razviti citav niz ndeljenib k'ornplikacija. U prvom redu, moramo izvrsi ti odvod prema potiljku. Koriste vee i oblozi od luka. Ne smijemo kapati u uho nikakve lijekove; uvodimo-dijetu vocem i nekoliko se tjedana klonimo zaeinjenib i te~k ih jela. Dozvoljena su ispiranja eajem od dugoljastog trpuca, kamilice, nevena iii melise (ma licnjak a). Ako poene ruCi duboko u unutrasnjosti uha i ako je bol osobilO na desnoj strani vrlo jaka i noeu jos jaca, onda izvrsno djeluje Calcium carbonicum Hahnemanni. Dobro je izlijeeenje prijeko potrebno jer se inace more razviti upala srednjega uha, koja je mnogo opasnija' nego sto se obicno misli . Ako, nairne, gnoj pri upali srednjeg uha ne istece kroz osteceni bubnjic prerna vanjskoj strani, more prodrijeti kroz tan.ku kost stijenke u unutrasnjosl lubanje ~ to je, dakako, opasno po zivot. CeSLa posljedica nernamoga lijecenja upale srednjeg uha je upaJa mozdane opne. Mnogo pula upaJu srednjeg uha i slusnog kanala uzrokuju bakterije i otrovi neprikladno lijecenih, iii prigu ~enih zaraznih bolesti , kao !lt~ su ~arlah, ospice, bripavac, difterija, gripa, angina i druge. Da 66

se ne bismo bojali recidive (ponavljanja bolesli), moramo Ie olrove odslraniti dvojakom mjerom . Zbog pogreSnog lijeeenja moZe dom do Daglubosti; degeneracija i unislenje slusncg t ivca irnaju za pcsljedicu PCIpunu gluhccu. Tkc naginje upa lama uha, neka duZe vremena uzima preparal svjezega dugcljaslcg trpuca (Plantagc lanceclata), kcji je izvrsnc sredstvc za uhc i ujednc pobcljsava cstrinu sluha.

GNOJNA UPALA SREDNJEG UHA Kolikc put premalc pazimc na upalu srednjeg uba u djece. Dijete se tuzi na bolcve u uhu, mcZda se pcjavi ma lc iscjetka, a zatim pcene curiti gncj . Dijete stavirnc u krevet da bude u tcplcme, i vjerujemc da smc time iSpUDili svcju dufncst. Na fR los!, zaDemarili smo ispravno lije&nje, pa upra vo tcme mczemo pripisati sto mnoga djeca kao cdrasli Ijudi slabo euju, a neki su na jedDo uho i potpuno gluhi. Sve se tc dcgada zbog pogreSDoga lijecenja upale srednjeg uha. Ta se bclest moZe prosiriti na mozak i izazvati upalu. Oei ta koder mogu slradati zbcg kroDicne upale srednjeg uha. Svi bliZi i dalji crgani mogu biti zahvaeeni 10m teskcm bolesti. Zatc mcramo uvijek i odmah, bez c dlagaDja, ispravnc pcstupili i to cbcljenje temeljitc izlijeciti. Prctiv krcnienih bclesti srednjeg uha drZimc se cvih savjeta: iza uha stavimc c blcge oct luka, pa akc ne pcmcgn14 cnda cblcge oct gcrusice (slacice ; Sinapis alba). Akc ni tc ne pcmcgne, treba upctrijebiti Baunscbeidtcv nacin eiscenja. Pri krcnienim bclestima treba uvijek na bilc kcji naein ocistiti nadrazenc mjestc, tj. fRriste upa le ctvcriti prema van. Tc je izvanrednc vaznc cscbitc na glavi. Od uba, ociju iii ncsa vrsimc ciscenje prema pctiljku iIi ramenu. 1znutra djeluje Belladcnna D., svaka dva sala po pet kapi, Ferrum phcs. D ., svaka dva sala po dvije tablete. Lijekcve dajemc naizmjence, tj. svaki sat sarno jedan lijek. Dok se uhc gncji i iz njega curi, pcvcljnc djeluje Hepar sulf. D., a kad gncjenje prestane, dcbro je prepisati Silicea D 12' Prijeti Ii cpasnost oct sepse, situaciju mcZe spasiti jcs Lachesis D 12' U svakcm slucaju kapamc svaki dan u uhc po jednu kap kaDtaricncva ulja iii Plantaga, tj. sck dugoljastog trpuca. Akc se u isti cas pcjavi katar ncsa i zdrijela - jer se upala prcsirila u ncsncZdrijelni prostcr - upctrebljavamc Cinnabaris D, i sck oct trpuca. Pet kapi toga soka stavimo na vatu i utaknemc u uhc. I stara, kronicna upala mcZe se na taj nacin izlijeCiti. Akc se ne drZimc strogo navedenih uputa, naS ee sluh biti u opasncsti. Nairne, bakterijski ctrovi mcgu ostetiti slusni Zivac s csjetljivim unutrasnjirn uhom, a gncj mcZe razcriti slusne kcscice srednjeg uba, pa je zatim svaki prircdni nacin lijecenja, dakako, iskljucen. U svim tim slucajevima mcramc postupati brzo i kakc bclest zahtijeva, ne prcpustivsi i c bicne mjere kcje koriste cbrambenim snagama tijela pcgctcvc prirodnu hranu. Na taj nacin priroda lijeci i cporavlja. ______________ ___ 67 ~

/ UPALA GORNJIH ~ELJUSNIH 5UPLJINA (SINUS MAXILARIS) I NOSNIH SINUSNIH 5UPLJINA (SINUS PARANASALlS) Kad pomislimo od cega nastaju upale celjusnib supljin a, nije nam teSko prirodnim lijekovima odstraniti uzroke. Upale Dajcesi:e nastaju zbog prch lade, angine, gripe, sarlaha i slicnih bolcsti. Upala se moZe prosiriti u ccljusnu suplj inu (sinus maxi laris) i od upaljenog zuba. Nastaje zastoj iscjctka i krvi ; normalni se dovod i odvod ne rnogu viSe pravilno odvijati i tijelo si mora pomoci na drug; naCin. Da bismo sprijecili dalje opasnosti, st upaju u akciju granulociti i limfociti. Tijelo raspolaZe razlicitim obrambenim snagama. Ako je norma lni put zatvoren, organizam pokusava utrti sebi drug; put. Tako dode do gnojenja paranazalnib supljina, osobito u supljinama gornjih celjusti i ceone kosti (sinus frontalis). Znaci komplikacija su hunjavica na jednoj st ram nosa s obilnim gnojnim iscjetkom i kljucajuea, spontana bol u oboljeloj eeljusti iii ceonoj kosti. Ako je upala tib supljina kronicna, bolova nema, ali je nagovjestava isojedak iz jed ne strane nosa i promuklost. Ispiranjem neeemo nista postiei. Uz specificne prirodne Iijekove moramo upotrijebiti jos i odvodni postupak. Djelotvorni su oblozi od luka, premda nisu uvijek ugodni. Luk si tno isjeckamo, polozimo na dvije gaze i stavimo kao oblog na zatiljak . Gnojenje odstrane i izlijeee homeopatski lijekovi Hepar sulf. D, i Cinnabaris D j • a u djece i osjetJjivih bolesoika D ,. Pri takvu lijecenju ispiranje oije nuZno. Protiv kronicnih upala i onih koje nastaju zbog prehlade pomazu tople kupke i topli oblozi ; oblozi ujedno ublazavaju bol.

UPALA ZDRIJELA Dokazano je da nemarno lijecena iii neizlijecena upala gria, osobito angina, moZe ostaviti u organizmu stetne posljedice za citav zivot. Zato je bezuvjetno nuZno bez oklijevanja unistiti bakterijske otrove, odstraniti ih iz organizma, i pobrinuti se da se ne stvore novi otrovi, ako bismo briZljivo Iijecenje angine prerano prekinuli, tj. cim bi nestali akutni znaci oboljenja. Kao prvo, treba mandule (krajnike) dezinficirati koncentratom Molkosana, cime mozemo razvitak pocetne angine sprijeciti. Molkosan, proizvod surutke, izvaDredno je djelotvorno dezinfekcijsko sredstvo koje nadmasuje os tala dezinfekcijska sredstva, a ne ostavlja nikakvib posljedica. Molkosan unistava bakterije i na povrsini mandula i u njihovim naborima. Tko nema Molkosana, neka kupi korijenje bedrenike (pimpinella magna), pa neka ga cesi:e zvace. Preporuea se i biljka kravojac (angelika; Angelica, Imperatoria). Obavezna je dobra usna njega i grgljanje slanom vodom. Za njegU ustiju dobro je, barem jedanput Da dan, isisali krisku limuDa bez seeera . Pri pocetnoj angioi odmab stavljamo oko vrata obloge od kupusova lisea naizmjence s oblozima ilovaee. Za unutrasnju upotrebu dajemo

68

Lachesis D" i caj za bubrege s preparatom Solidago; na taj na~in pontafeme organizmu da izluci otrove koji nastaju zbog angine. Hrana mora biti neslana i bez bjelancevina. Ako organizam dopu~ta, korisno djeluju znojenja bilo kakve vrste. Angina je ozbiljna bolest koja moZe ostaviti neugodne usputne posljedice. Medutim, mnogi jo~ uvijek misle da je angina nedmna bolest, i ne brinu se dovoljno da bi tu bolest, koja moze ostaviti toliko neugodnih posljedica, temeljito izlijeciJi. Nije nikakva rijetkost ovakva vijest : »Moja sedamnaestgodi~nja kcer.ka dobila je osam tjedana poslije angine upalu srednjeg uha«. Poslije angine cesto se pojave bolesti srca, upala osrcja i bubrega. To sve dokazuje da su otrovi, koje uzrokuje angina, opasni, pa svakako treba vi~e pafuje posvetiti bolesti. Najprije treba dezinficirati sarno mjesto infekcije da bismo sprijeeili stvaranje otrova, i pobrinuti se da vee na mjestu infekcije dode do obrambene reakcije organizma. Mlijecna kiselina koncentrata surutke (Molkosan) dezinficira i istodobno postiie bolju prokrvljenost tkiva. Krv sili na povr~inu gdje je surutka uvijek iznova procisti. Za unutra~nju upotrebu treba uzeti kaJcijev kompleks (Urtica1cin) i Lachesis D ". Izvana dajemo naizmjence obloge kupusova li~Ca i ilovaee (gline) koju razmutimo cajem od preslice. Na tako jednostavan nacin mozemo anginu vrlo brzo suzbiti. Ako se pojavio ka~a1j ili bronhijalni katar, uzmemo svjeZe vrske jelke (Santasapina), iii sirup od kopljastog trpuca (plantago lanceolata) zajedno s kravojcem (angelika ; Angelica, Imperato ria). Tim jednostavnim sredstvima sprijecimo kakvo bilo stetno djelovanje otrova koji se stvaraju pri oboljenju od angine. Ako su otrovi vee u krvi, moramo eajem za bubrege i preparatorn Solidago pospje~iti njihovo izlucivanje putem bubrega, a to mozemo pojaeati i kurama znojenja. Ako pomislimo kako se. na jednostavan nacin rnozemo rijesiti stetnih posljedica angine, bilo bi nerazumno zanemariti mjere predostroznosti i iskusiti neugodne posljedice .

PODMUKLA ANGINA M nogo sam puta irnao priliku da vldim kako otr,2vi, zaostali od p.ugresno lijeeene angine, uzrokuju ostecenja ora od same angine. Ti otrovi mogu uzrokovati upalu srednjeg uha, reumatizam zglobova i artritis. Pri angini mogu otrovi ostetiti srcane zaliske. Nedavno sam primio od jedne bolesnice takvu vijest. Bila je zdrava i viSe puta je normalno rodila, dok nije pogresno lijecena angina ucinila kraj njenom zdravlju. Lijecnici su takoder ddali da je srcana mana nastala zbog djelovanja otrova nastalih od angine. Na zalost, zena je zbog alopaticnih lijekova pokvarila zeludac i crijeva. Nekad puna zdravlja danas je ta ~ena teSki bolesnik. Lijecenje angine ne smijemo lakomisleno zapustiti jer Ce inaee svoje skodljivo djelovanje izvr~iti potpuno nesmetano. lednako je opasno prerano i po rmnom vremenu izici na ulicu. Na to moramo paziti jer je angina za niska zracnog tlaka mnogo opasnija, osobito kad puSe topao vjetar jugo (ron). Prijemljivi za anginu su Ijudi koji imaju premalo kalcija i poveeane limfne zlijezde. Zbog toga morarno paziti da je u hrani uvijek dovoljno ka1cija. PreporuCa se prirodni ka1cijev preparat, npr. Urtica1cin.

69

Djelotvorne protumjere (preventivna sredstva)

Prikladnima su se pokazali i drugi prirodni lijekovi. Prvenstveno treba puta na dan protiv angine dati sto prije Lachesis 10; dovoljno je uzcti po 5 kapi u casi tople vodc. Istodobno namaiemo mandule 2- 3 puta dnevno sa 15- 20% -tnom rastopinom prirodne mlijecne kiseline. To cinimo zamocivsi u Molkosan obicnu kicicu ad kunine dlake, kakva sluZi za bojenje vodenim bojama. Ako to uCinimo odmah cim su se pojavili prvi znaci oboljenja, moZe se dalji razvoj angine potpuno za ustaviti. Istodobno uzimamo Echinaforce koji podstiee tijelo da stvara imune Ivari i kao jednostavno prirodno sredstvo jaea obranu organizma. Protiv bronhijalnog katara dajcmo jos i kapljice kravojca ([mperatoria) . Protiv angi ne moramo utjecati i izvana. Dobri su oblozi ad kupusova liSea, a jos bolji ad hrena i svjezega kravljeg sira. Dodatak sira iii naribane mrkve ublaiava djelovanje hrena, sto bi sarno po sebi bilo prejako. Treeini hrena dodamo dvije treeine svjeZega kravljeg sira iii mrkve ; hren je jos uvijek dosta djelotvoran. Da bismo postigli izlucivanje svih zaostalih olroV'a, nuzno je jos dodatno lijeeenje. To postizemo dobrim kapljicama za bubrege, npr. Nephrosolidom. Zatim dajemo kapljice za jetra. I sjedeCe kupke pospjesuju brZe izlucivanje otrova. Hrana ne sm ije sadrZavati bjelancevi ne, vee dosta vitalnih tvari. Temeljito Ce se i brizljivo lijecenje angine isplatiti jer ee nam pomoei da izbjegnemo stetne posljedice, pa nam nijedan trud nece biti uzaludan.

HUNJAVICA 00 SIJENA Patiti ad sijenske hunjavice dok se drugi vescle cvatueem cvijeeu, nijc laka ni ugodna stvar. Kad napadne, ne mozemo si odmah pomoei, a pogotovo je se ne mozemo brzo rijesiti. To ne polazi za rukom. Da bismo se uspjesno borili protiv kihavice ad sijena moramo najkasnije u veljaCi poeeti odrede no Hjeeenje. Tko naginje hunjavici ad sijena, mora poduzeti nuZne mjere vee zimi, a ne tek onda kad stabla i cvijeCe pocnu cvasti. Kao osnovna po moe pokazala se kura ad 10 homeopatskih ubrizgavanja (injekcija) mravlje kiseline i odredenog biljnog kompleksa. Da bismo utvrdili postignut uspjeh, treba kuru iduCe godine ponoviti. U toku cit ave god ine moramo redovno uzimati kalcij (Urtica lcin). Korisno je lakoder povremeno smrkanjc tog praska, iii mazanje nosne sluznice kremom Bioforce. Mazanje pomaZe osobito protiv isusene sluznicc. Za unutrasnju upotrebu uzimamo Galeopsis, Kal. jod D. i Arsen. album D •. Korisno je uzimati dnevno 2- 3 caj ne zlicice pcelinjeg meda, a njime mozemo zasladiti i vocne sokove. Hrana mora biti prirodna. lela ad bijelog brasna i secera (kolaci) zabranjena suo Islo tako ne do laze u obzir ni zivotinjske masti. Tko se bude drZao uputa i propisa i ponavljao kure do potpunog ozdravIjenja, bit Ce postepeno rijesen zla koje mu namcCe hunjavica ad sijena u casu cvatnje kao dvostruki tere!.

70

BORBA PROTIV BIJELOG PRANJA (FLUS, BIJELI CVIJET) Zbog suvremene mode sve vi~ djcvojaka i zena ima bijclo pranje. Dok su sc nekada iene zimi oblaci le loplo, malo je koja zna la za tu bolesl. Debelc vunene ca ra pe, toplo donje rublje, vun ene haljinc, dobre cipele iIi cizm ice, dobro su grijale iako jos nije bilo central nog grijanja, pa je u kuhinji i dnevnom boravku bilo o bicno 10plo. Mi danas zivimo u prezagrijanim staoovima, pa nam sc cini nekako raz umljivim da se l a~ o blacimo i zimi. To pogoduje taslini za vitkom linijom, pa lako postoje svi uvjeti za postenu prehladu. D anasnje naprezanje i potreba d;; rad ni dan bude Slo kraCi, za htijevaju od naseg organjzma pretjerane napore. i tko je voc sam po sebi slab unjav, lako podlijeie prehladi i njenim posljedicama. Bijelo pranje je upa la sl uznice vagine i moramo je kao svaku drugu upalu temeljilo lijeci li . To je prijeko pOlrebno kad pomislimo kako je bijelo pra nje neugodno i kako slabi organizam. Da bi se zene rijesile bijelog pranja, lreba se protiv njega borili jednako ta ko kao protiv svake druge upa le sluznice. Zalo ne smijemo zanemariti oboljenje nijedne sluznice, jer su sve sluznioe izvrgnute vanjskim uljecajima i zarazama. Sluznice se moraj u neprestano bo riti, i mogu sc od uprijeti zarazama tek onda ako s pomocu vlastitih korisnih bakterija unistavaju druge koje nad iru iz okoline. T ako govorimo i 0 usnoj bakterijskoj n ori koja urustava stetne parazite. Sluznica vagine normalno proizvodi mlijecnu kiselinu koja sprocava razvoj stelnib bak lerija. Ako je mlijecne ki eline premalo, smanjuje se i otpornost prema stetnim bakterijama, i eim sc,.ukaie prilika, lako dode do upaJe vagine. Nepravilna prehrana more bakterije unisti ti, iIi ih sprijeciti da tvore mlijecnu kiselinu. Tako mogu u organizmu nastupiti neprijateljske ba kterije, i tijelo mora pribjeci drukcijoj obrani. Vagina izluouje sluz, mobilizira granulocite i lim focite, te tako pokusava svladati tude kolonizatore. To je ta kozvano bijelo pranje. Sasvim je j as no da u borbi protiv toga zla pomazemo mlijecnom kjselinom. Udate zene upotrebljavaju u tu svrhu Molkosan, koocentriranu surutku, jer je prirodna mlijecna kiselina izvrsno dezinfekcijsko sredstvo za ispiranje vagine (rodnice). Pok azalo se uspjesnim takoder ispiranje eajem kamilice; na litru caja dodamo 3-4 'llice Molkosana. Lijecenje Molkosanom je biolosko jer je prirod ni proizvod mlijeone kiseline koja moze o bnoviti kjselu reakciju sluznice. Ako organizmu nedostaje kalcij, mozemo ga uspjesno nadoknaditi bioloskim preparatom kalcija - Urticalcinom. IduCa nuina pomoc su sjedeee biljne kupke na 37°C ; da bi voda imala uvijek istu temperaturu, stalno dolijevamo toplu vod u. Bolesnice, koje poslusaju takve savjete, ubrzo ce osjetiti poboljsanje. Sjedeee kupke pripremamo s majcinom dusicom (Thymus vulgaris), iIi borovicom (kleka ; brinje ; Juniperus communis) od koje postoji i preparat Juniperisan, 2- 3 puta tjedno. Sjedeee kupke osiguravaju prijeko potrebnu prokrvljenost trbusnih organa, sto je lemelj za dalje lijecenje.

71

z., dezinfekciju su na raspolaganju takoder prikladoi cepici (supozitorija). Uz spomenuti bioloski preparat kalcija koriste i bomeopatski lijekovi Sepia 0 ._6' kompleks Fluora lbinol iz Sepie, Ca lc. carbon ., Pulsatilla, Ferrum pbos ., Kalium sulpb. i Calc. phos. Oosta cesto su pn bijelom pranju oboljeli i bubrezi. Zbog toga moramo njihovo djelovanje pojacati bubrd Dim cajem uz dodatak NephrosOlida. Na bubrege jednako tako povoljno djeluju i sjedeee kupke. Zbog bijelog pranja strad aju i zivci koje jacamo preparatom Avena sativa, naizmjence s preparatom Ginsaven. Korisne su i ta blete Neuroforce. Jake antibiotike radije izbjegavamo jer unistavaju ne sarno stetne bakterije vee istodobno i korisDe; stoga je regeneracija korisne bakterij ske fl ore otez.a na. Ako hocemo prirodi pomagati, ne smijemo joj previSe smetati. Moramo paziti da De unistimo o no sto je dobra, jer se klice bolesti mnogo pnje opo rave nego korisne bakterije. Buduci da je bijelo pranje vecinom tvrdokom a bo lest, za lijeceDje je DuZOO strpljenje, ustrajnost i straga dosljednost u ispuDjavanju uputa. Sarno tako cemo postici trajno ozdravljeDje, dakako pod uvjetom da se ubuduce cuvamo stetnih utjecaja.

PREHLADA NA PRELAZU GODISNJIH DOBA Uvijek izoova slusamo 0 prehladama koje nas muee osobito na prelazu godisojih doba. ObicDO i De pomisljam9 da smo vecinom sami krivi tome zlu. Osobito su :leDe cesto prehladeoe, jer tako nerado zamjeojuju kao dim taoke carape toplim, rukom pletenim carapama od vune. Barem bi preko zime bilo dobra smanjiti elegaociju Da racun tople odjece. Prelazi godisojih doba prilicoo su neugodoi za organizam koji je jos naviknut na Ijetnu vruCiDu i nikako ne podnosi dolazak zime. Nedostatak topline moramo tijelu oadokoaditi toplom odjecom. Najpnje moramo paziti da imamo t_ople noge ; vuoene carape i dobre, tople cipele;' zastitit ee nasu osjetljivost. Iz iskustva zoamo da su tople noge i hladna glava ouZno potreboe da se dobra osjecamo ; gotovo da se s toplim nogama oe mozemo prehladiti ; mogli bismo reci da su Doge toplomjer za cjelokupnu temperaturn naseg o rganizma. Tko mora pn radu moogo sjedjeti, prije ee patiti od hladDih nogu oego ooaj koji se pn radu mnogo krece. Ako se radi 0 priradnim smetnjama u optoku krvi, dva puta smo viSe osjetljivi na prehladu. Cak i previSe zagrija ni praston ne cine Dam se dosta topli, pa ako se dovoJjno oe krecemo i nismo obuti u zaista tople carape i cipele, ostat ee nam noge jedva tople. Posto izademo iz pregrijaoih prostorija drscuci na hladan zrak ili maglu, nase je lijelo prilicno pogodeno, sLuzoice postanu manje otporne i osjetljive su za razvoj bakterija tzv. bolesti prehlade. Posljedice se ocituju kao prehlada, nazeb, katar, upale, upala pluCa i drugo. Nedostatak tjelesDe topline necemo rijesi ti jacim grijanjem prastorija, vee toplom odjecom, kretalijem i ozivljavanjem krvotoka. Ako smo se priucili na zimu, mnogo rjede cemo se prehladiti. Zato nije cudno sto

72

u prelazno doba godine moramo viSe paziti nego zimi, jer se mnogo lalde prehladimo dok je naSe tijelo jo~ naviknuto na Ijetnu vrucinu za suneanih jesenjih dana. Ne dajmo se, dakle, zavesti i ujutro, bez prethodnoga razgibavanja, odmah krenuLi na posao. Neka se nitko ne stidi da sam pospremi sobu jer Ce se Lake razgibati i ugrijati. Ne vozite se na posao. Bit ee mnogo bolje ako idete pjesice, jer Ce vas pjesacenje dobro ugrijati. Tko zivi u snijdnim krajevima, svako Ce se jutro razveseliti odgrtanjem snijega! Kako je potom cudesan topao prostor i kako je lagan umni rad, ako smo se prije toga dobro razgibali, nadisali svjeZeg zraka i pobrinuli za osvjezenje i ozivljavanje optoka krvi. Tko sebi ne moZe to priustiti jer rijetko kad, iii cak nikad ne vidi snijega, treba ujutro gimnasticirati i izvoditi vjdbe za duboko disanje; ujedno neka se izriba cetkom; tako ee se sigurno dobro ugrijati. Ako dobro i snrino di ~e, izlucuje iz tijela ugljicni dioksid, tijelo primi obilje kisika, pa se tako smanji i moguenost za prehladu. Tko naginje prehladi, mora uzimaLi biolo~1ci preparat kalcija iii hranu koja sadrZi dovoljno kalcija ; nedostatak kalcija, naime, jedan je od uzroka za prehladu. Moramo se brinuLi i za pravilan venski optok. Ako budemo poslusa li sve spomenute savjete, lakSe cemo se oduprijeLi bolestima prehlade. .

BOLESTI PREHLADE, NEDOSTATAK VITAMINA I KALCIJA Zasto se zimi nelci Ijudi u autobusu ili u vlaku na najmanjem propuhu jako prehlade, dok drugi ostanu posve zdravi? Odgovor je jednostavilO: zato jer nelci imaju bolji krvotok nego drugi. Tako je osjetljivost na zarazne bolesti vrlo razlicita, dolaze u obzir jos i mnoge druge stvari. Vee pod normalnirn uvjetima mogu se na sluznici naseliLi bakterije koje uzrokuju' prehladu iii katar; nuZna je jos sarno prehlada, i bakterije odmah stupe u akciju. U Evropi smo protiv bolesti prehlade postigli odredeni stupanj imunosti ; stoga neugodne bolesti prehlade sluznica ne smatramo teskom bolesti, pa iako smo slabi i potisteni, obicno ne ostajemo kod kuee i radimo daIje. Istina, kod nas nitko viSe ne umire zbog prehlade ; takva bi nam se misao cinila kao sala, jer tko da umre zbog neznatne upale sluznice ? Ipak smo uznemireni; zacudeni smo kad doznajemo da su na zimu otpomi Eskimi masovno umirali od prehlade cije su uzrocnike medu njih donijeli Amerikanci. Premda je njihov organizam ocvrsnuo, nije se mogao oduprijeti iznenadnoj zaraznoj bolesti jer je bio neotporan. Ne moZe nas ni prirodena otpomost posve ocuvati od bolesti prehlada, ako npr. imamo premalo vitamina. I nedostatak kalcija, koji strucnjak naziva sniienim nivoom kalcija u krvi, moZe biti vrlo yawn. Istodobno moramo obratiti prinju i na veliki umor. Preveliko trosenje nasih snaga zahtijeva vee sarno po sebi vecu potrosnju kalcija i vitamina. Kad vee dopustamo prekomjerno iskoristavanje nasih snaga, moramo se istodobno pobrinuti da tijelo dobije viSe vitamina i kalcija nego kad miruje, ako se zelimo ocuvati od prehlada. 73

Hrana kao pomoc

Da bi nam hra na pomogia, moramo U prvom redu spremali lakva jela u kojima je dovo lj no kalcija. Od povrea svaki dan pripremamo mrkvu. Lisee i slabljiku kolcrabe upolrebljavamo dok god jc ima. Celer. bijela repa, a osobilo razni plodovi, sad rZe dosta kalcija. Treba viSe jesti smokve. rozine, ora he, bademe i jezgre pinije. Tako cemo lakSe izdrfali zimu. Ljeli imamo na ra polaganju dovoljno prijesnih namirnica, bilja i jagoda s obiljem vilamina. Dok vrlovi nisu prekriveni snijegom. opskrbljeni smo persunom i draguscem (Naslurliwu officinale), u kojima je dosla vi la mina B". Iz opreznosli mozemo posijali dragusac u lontic iii sa ndutic i poslaviti ga na suncani prozor; buduci da brzo rasle, imal cemo ga dovoljno za cijclu zimu. Ako ga poneSla ne, zasijemo iznova. Vee lako neznatna pomo(; nam korisli. Vazna su lakoder i jela koja sadrie vi lam in »A« i »C«.

Dodatna pomocna sredstva

CeSlo si treba pomoci nekim od prirodnih preparala, od kojih se hrani dodaje prepa ral kalcija Urticalcin. Drugo je korisno prirodno sredstvo proliv prehlada Usnea, a riseva mahovina koja oevrscuje sluznice. Sanlasapi na pomaZe proliv ka lara i ublaiuje pod raiaj na kaSalj . Za njegu grla pogoduju Echinaforce i Molkosa n ; prvi proliv upala , a drugi razrijeden cisti grglj anjem usIa i i drijelo. Ako je upala uznapredovala, premazuje se sluznica cistim Molkosanom. Proliv jakog katara i opasnog bronhilisa u odraslih i djece pomaZe kravojac (Imperaloria) i Zvakanje pupova od arisa iii jelke.

CUVAJTE SE POSLJEDICA ZARAZNIH BOLESTI Da bismo izbjegli neugod ne posljedice, mora mo uvijek lemeljilo izlucili Olrove koji su zaostali u lijelu poslije za raznih bolesli. Ako je mumps sla bo lijecen (pa rolilis epidemica) moZe nastali upala gusteraee (pancreas). Prik ri ven sarlah izaziva upalu sred njeg uha. Krivo lijecena angina moie uz rokova ti mnoge komplikacije: upalu srcanog misiea (myocarditis), upalu sreanih za listaka (endoca rditis) sa lrajnim man ama srca, a u iznimnim slucajevima i upalu osreja (perica rditis). Bubrezi mogu bili znalno osteceni. Ako lijecenje nije bilo prikJadno, u tijelu ostanu opasni olrovi iz kojih se moZe razvili reum alizam zglob9va. Neizluceni otrovi poslije a ngine mogu takoder uzrokovali druge bolesli. Za to se pri zaraznim bolestima mora mo uvijek ' briouli da se otrovi temeljito izluce. Uvijek mora mo imali na umu ova lri pravila : I. Lucenje kroz koZu znojenjcm, toplim oblozima, toplim tusevima i Kneippovim postupcima. 2. Lucenje putem bubrega jednostavnim eajevima za bubrege, kao npr. : zlatnica (So lidago virga-a urea), persun i drugi koje imamo pri ruci. Koriste i oblozi od luka. Osnovno je pravilo : podstica ti rad bubrega. 3. Lueenje putem crijeva: sluznica crijeva se zbog vrucine osusi. Djelalnost crijeva ojacamo jednostavnim prirodnim pomagalima : sluzi lanenog

74

sjemena, sjemenom bokvice (trpuca; Plantago psyllium), smek§anim smokvama iii ~ Ijiva ma . Post vocnim sokovima je takoder ne~ to odlicno. Za vrijeme opCih za raznih bolesti bri ~emo iz jelovnika bjelancevine, a lro~imo sto vi§e vocne i biljne sokove. Ako se driimo svih tih uputa , rijesit <':emo se mnogih neugodnosti koje nastaj u zbog zaraznih bolesti.

POSEBNIZAKONIOTPORNOSTI Izmjena nacina zivota postavlja nam cesto neobiena pila nja. Zasto je, npr. sve manje zaraznih boleSli, a sve vi§e bolesti civilizacije i metabolizma? Ako smo se rije~ ili za raznih bolesti zahvaljujuci uspjesima na podrucju imunologije, zasto se poslije toga javlja zlo u drugacijem obliku? Najprije nam se, mozda, sve skupa cini malo zagonetnim, medulim, a ko temeljito razmislimo 0 svernu sto smo postigli i gdje srno sada, mozemo ipak dati razjasnjenje koje zadovoljava. Kad sam boravio u podrucju Amazone, na lisu<':e je Indijanaca umiralo od ospica. U nas ni djeca ni odrasli ne urniru vi§e od ospica. Zalito ne? Otrovnost i sposobnost rnikroba da uzrokuju bolesti, nije se smanjila ; medutim, priroda je uvijek spretnija od covjeka. Lijecnici i laici mogu zapaziti i di viti se bioloskim zakonitostima i prilagodljivosti prirode. Sarno cudesnoj poduzelnosti, koja regulira zakone prirode, imamo zahvaliti da se priroda more oduprijeti tako grubim napadima. U pocetku baktenje, tako reci, tinjaju u Ijudima i unilite na tisu<':e Ijudi nekog naroda. U iducoj se generaciji pojavi vee otpornost, a poslije nekoliko generacija ta je bolest sarno od sporedne vaznosti. Ta ko je bilo s tuberkulozom koja je prije 60 godina bila glavni uzrok umiranja. Takoder difterija i neke druge zarazne bolesti izgubile su zadnjih 50 godina svoju jezovitost. U biljnom carstvu nailazimo na iste zakone prilagodavanja, te sposobnost obrane i tvorbe obrambenih, imunih tvari. To dokazuju pokusi sa DDT. Jos prije 6 godina mogli smo sa DDT unistiti sve, osim dva tipa insekata; danas je protiv toga insekticida otporno vee nekih 40 vrsta insekata. K ad sam bio u Kaliforniji, vidio sam vlastitim oCima kako treba u borbi protiv insekata neprestano povecavati kolicinu i otrovnost insekticida. testo je Zalosna posljedica bila smrt miliona plica i pcelica, a insekti su se opet brzo prilagodili novim uvjelima. Posljednjih mi je godina javio prijatelj iz Guatemale kako je neko industrijsko poduze<':e u njegovoj blizini neho tice upotrijebilo snazne insek ticide koji bi rnogli uni ~ titi njegove peele. Takvi zahvati u bioloski razvitak prirode uzrokuju mnoge nemile stete, a da o~teceni ne dobiju nikakvu naknadu. Na temelju spomenute zakonitosti mozemo predvidjeti da za 50 godina Indijanci ne<':e vi§e umirati od ospica, jer <':e postati otporni protiv te bolesti kao i mi. Dok god Indijanci budu udaljeni od civilizaoiie, nece

75

Vaina zakonitost

medu njima bili toliko bolesli civilizaeije. U nas umiru Ijudi sve vise od gillta, secerne bolesti, debljine, ra ka i multiple skleroze, dok lndija nei jedva znad u za te bolesti . Razborili su lijecnici i biolozi pokazali kako se od spo menutih bolesti mozemo ocuvati prirodnim nacinom zivota i prirodnom ishranom. Poput glasnika u pustinji, stalno upozoravaju na nuzne i prikladnc promjene. Jedan od takvih istrazivaea je poznati dr med. Joseph Evers kojemu danas na tisuc:u oboljelih od multiple skleroze hodocaste da im pomogne. Jednostavnije bi bilo i u tom slucaju bolest sprijeciti, jer pobo ljsa nje postizemo vrlo teSko, a ozdravljenje, uz najveci trud i napore, veoma rijetko. Knjiga dr Eversa ')0 promjeni oblika bo lesnog zbivanja«, koja je izasla u izdanju Karl-Haug u U lmu, uCinit Ce ne sarno na lijecnike vee ina zd rave Ijude takav dojam da Ce nehotice voditi racuna 0 njegovim uputama za nacin prehrane i zivljenja. Nijedan Covjek koji normalno misli nete moci zaobiCi jasne i logicke zakljucke iskusnog istraZivaca. Dr Evers uvjerljivo d okazuje da se za produzenje prosjeka zivota (starosti) Ijudi moraju viSe zahvaJiti prirodi nego svim tekovinama skolske medicine zajedQo.

POTREBA UZIMANJA PRIRODNIH ANTIBIOTIKA Stvaranje obrambenih snaga

Poznato je da organizam obolio od jetrenih bolesti nema na raspolaganju to liko obrambenih i imunih tvari kao inace. Organizmu, koji je oslabio zbog oboljenja jeta ra, pomazemo prirodnim antibioticima da svlada infekciju. Ne mozemo, medutim, izbjeci sve infekcije. Prije svega smo izvrgnuti infekcijama s hranom 1zrakom - osobito u velikim gradovima. Sa rno u jednom kubicnom centimetru zraka ima na tisuCe klica i bakterija. Insekti takoder prenose zarazne bolesti. Poznati su osobito komarci i muhe. lako ni uz najvecu brigu i opreznost ne mOZemo izbjeci sve infekcije, ipak se mozemo pobrinuti da nam tijelo raspolai:e dovoljnom protuobranom tako da mu bak terije ne mogu skoditi. U biljkama koje sadri:e etericna ulja, pa u raznim a romaticnim travama, nalaze se obrambene tvari protiv mnogi h bakterija .

Djelotvornost raznih antibiotika

Otkrivsi a ntibiotike - penicilin, streptomicin, aureomlcm i druge posve sigurno smo dobili u ruke mocno sredstvo za borbu protiv bakterija. Dajuci ih protiv raznih infekcija, osobito protiv tropskih bolesti, antibiotici su spasili mnoge Zivote. Mi dajemo a ntibiotike za svaku sitnicu koju bismo mogli i drugacije lijeciti, npr. lake infekcije ili blage upale grla. U tome je upravo izvjesna o pasnost za nas. Prvo, tijelo se nauci na antibiotike, pa bak terije posta nu otpome (rezistentne) i neosjetljive tako da su ti lijekovi bezvrijedni kad jednom zaprijeti prava opasnost. Drugo , crijevna flora brzo oslabi iii pro padne. Kao sto su na ma za asim ilaciju hrane u crijevima nuz ne bakterije, tako i biljke moraju imati za asimilaciju svoje hra ne bakterijsku floru da bi do bro uspijeva le. Soja nece dobro roditi ako zemlju za sjetve ne

76

oplemenimo posebnim bakterijama. Crnogoricne §ume ne bi uspijevale da u zemlji nema bakterija koje su im bezuvjetno nuine za zivot. Taka je i s n a~ im crijevima kojima takoder trebaju odredene bakterije. Sa crijevnim bakterijama sudjeluju i bakterije mlijecne kiseline, i stoga so nam korisne. Ako uzimamo spomenute antibiotike, moramo raeunali s tim da eemo penicilinom, streptomicinom, aureomicinom i dr. ostetiti i vlastitu crijevnu floru. Najkorisnije su bakterije eesto najosjetljivije na antibiotike. Poslije primjene anti biotika uzmu u crijevima maba manje korisne bakterije koje mogu uzrokovati kronienu upalu crijeva. Posto su bakterije unistile vlastitu crijevnu floru , prodru u crijevo i mogu biti mnogo aktivnije, pa je covjek manje zastieen nego prije. Ako ponovno dademo takve snaine antibiotike, organizam na njih viSe ne reagira. Kasnije smo upravo u slueaju ozbiljne bolesti nemoeni jer ostale, konzervativne metode, u takvim slucajevima manje pomazu.

BuduCi da je bolesniku od jetara nui na posebna zastita, moramo organizmu pomagati s prirodnim antibioticima. Na taj nacin mozemo eez daJjega zastititi oslabjeli organizam. To nije od zivotne vainosti sarno za .bolesti jetara, vee i za tuberkuJozu, rak i druge. Vee sam prije 25 godina ucinio zanimljive pokuse s hrenom (Cocblearia armoracia), obienim dragllicem (Nasturtium officinale), vrtnim draguscem (gronica; Lepidium sativum) i dragoljubom (kapucinka ; Tropaeolum maius). Tijelo je postalo od redovnog uzimanja tih biljki mnogo otpornije i manje osjetJjivo na katare i infekciozne bolesti. Tada su mi se smijali kad se proeulo da bi i dragoljub mogao biti korisna hrana. U to vrijeme jos nismo znali zasto su spomenute biljke korisne. I sa drugim postupcima prirodnog lijeeenja to je jednako tako. Opaiamo da povoljno djeluje na bolesnika i nastavljamo s metodom, iako ne znamo znanstveno razjasnjenje uspjeha . Sa zadovojstvom sam u novijoj strucnoj literaturi otkrio cia su moja tadanja zapaianja bila ispravna. NekadaSnje ruganje salati s dodatkom dragoljuba otpalo je, kad je vrijednost te biljke znanstveno dokazana, osobito radovima prof. dr Wintera iz KiiIna. Tada sam opazio da drago ljub (kapucinka) unistava i zivotinjske parazite. Ekstrakt se kapucinke pokazao kao izvrsno sredstvo protiv lisne usi i drugih zivotinjskih parazita. Sva su opazanja govorila za to da ta biljka sadrii izvanredno djelotvornu tvar cije su postojanje sada potvrdili najnoviji znanstveni rezultati. Nameee mi se misao da obieni dragusac i kapucinka osim antibiotika sadrZe jos i druge, mozda, mnogo djelotvornije tvari. Mozda antiparazitsko djelovanje dragusca pociva na djelotvornim principima koje nauka jos nije otkrila. Obican draglliac pokazuje slicno djelovanje kao kapucinka. To potvrduju dugogodisnji pokusi s obicnirn draguScern koji raste osobito kraj gorskih izvora u Engadinu. Ako jedemo obieni dragusac, uskoro osjetirno kako postajemo otporni protiv katara i uopee protiv zaraznih bolesti. Jos bolja iskustva imam s jednom drugom, do sada posve neislraienom, biljkom. Radi se 0 vrsti lisaja iIi mahovine koja se zove Usnea. 77

Prirodni antibiotici

Detaljna su iSlrai:ivanja pokaza la da Usnea sadrZi, kao i druge mahovinc, dOSLa ugljicnib hid rata, prema tome i §kroba, pa da zbog toga ima prilienu hranjivll vrijednost. Cini sc da tu osobinu iskori§tavaju i divljc zivotinje. Antibioticko djelovanje povecava njihovu otpornost. Uvijek sam iznova opazao da Usnea uklanja kata re. Ako sc pojavi bol u grlu s ispljuvkom, zvacimo Usneu i po zavrsenoj kuri bol obicno prode. Dragocjena su mi ispitivanja pokazala da bi taj obieni arisev lisaj trebalo podrobnije istraziti ; i ja sam upolrebljavam ekstrakt Usneasan da bih sc zastilio od prehlada. Pokusi su pokaza li da je, ako redovno uzimarno taj prepara t, osjetljivost na prebladu i kalare zniilno smanjena. Za§to da se, dakle, izlazemo opasnosti uzim ajuci lijekove koji snaZDo djeluju i mogu imati jednu prednost, ali dvije stetne posljedice ? Ako nam je priroda podarila hranive biljke i planiDske trave, koje nam daju korisne tvari, uvijek u pravom i zakoni tom omj ~ru tako da nam ne mogu skoditi, zasto ih- ne bismo upotrebljava li ? Zasto bismo sc uopee izvrgavali bilo kakvim opasnostima! Prirod ni anti biotici ne skode crijevnoj nori i ako sc upotrebljavaju umjereno, organizam ne postaje rezistentan. Zato je za zdrave i bolesne, osobito za obolje le od raka, korisno jesti salate od obicnog dragusca, gronice i dragoljuba (kapucinke). Sendvici sc takoder dadu lijepo prirediti s tom salatom. Salati od mrk ve dodamo uvijek malo naribanog hrena tako da je ne sarno ukusnija vee i hranjivija. Uzivajuci stalno sporn en uta jela, postat cemo otporniji i manje osjetJjivi na zarazne bolesti. Ljekovita jela pomafu organ'izmu da u isti mah uspjeSno svlada vee nastalu infekciju. Kad bolest prestane i podemo opet u pia nine iznad 1500m visine, niposto ne zaboravi mo kako je korisno zvakati arisevu mahovinu . lduCa biljka s jednako mocnim djerovanjem je lopuh (repuh ; Petasites officinal is). Od · vel ike je vaznosti osobito za bolesnike oboljele od raka. BuduCi da vrlo snaZno djeluje, ne smijemo je upolrebljavati kao zacin . U Svicarskoj je biljka prilicno velika rijetkost i raste kraj potoka u plan inskim udolinama. Ako hocemobiljku iskoriSliti, uzimamo je kao preparat. Da bismo mogli svaki dan uiivati to bilje na jedDostavan DaoiD, naciDjena je od svih tih biljki tinktura Petroconale. Dna sadrZi: lopuh (repuh ; Petasites officin aJis), dragoljub (kapucinka; Tropaeolum maius), bren (Cochlea ria armoracia), obicni dragusac (Nasturtium officinale) i vrtni dragusac (gronica ; Lepidium sativum). Slicno je sastavljen i preparat Trocomare koji upotrebljavamo kao sol. Njime mozemo zaciDiti sendviee, salate, priloge i juhe. Zacin ne smijemo kuhati jer kuhanje unistava antibiotike i vitamine.

Veca vrijednost prijesne hrane

Tko sc do sada »dobrobotno« smijao uiivanju prijesne m ane, sada ce sutjeti i malo razmisliti. Ako kuhanjem propadaju antibiotici, vitamini i druge osjetljive, mozda jos nepoznate korisne tvari, onda je ui ivanje prijesne hraDe doisLa opravdano. U nasem slucaju to su antibiotici koji bi nas mogli o braniti od zaraznih bolesti. Tkogod ima vlastiti vrt, uzgajat ee za svakidasnju upotrebu vrrni dragusac, obieni dragusac, dragoljub

78

(kapucinku) i hren. Te biljke mozemo prirediti kao salatu. a moUmo ih sitno isjeckane dodati juhi, svjeiem kravljem siru iii sendvifima. Hren poboljsava okus salati oct mrkve. a mozemo ga dodati i drugim salatama. Kome je mrkva bila sladunjava, sada ee mu prijati. Rado Ce je jesti i time osigurati nui ne vita mine i antibiotike. Svakome tko se hrani prijesnim jelima i tko pravilno shvaea vamost prirodne prehrane, prije svega povrea, neka bude podsticaj drevna poslovica : »Zasto lutati u daljine, gle, dobro len tako blizu!«

NJEGA ZDRAVlJA JE NAJBOlJA ZA§TITA PROTIV BOlESTI DI§NIH ORGANA Na svojim sam putovanjima cudeci se ustanovio da ima dosta tuberkuloze u krajevima s visokom zdravstvenom prosvijceenosti. lznenadio sam se sto se i suncana Grcka mora boriti protiv tuberkulozc. I u Holandiji, osobito na nekim otocima, mnogo je tuberkuloznih. Lijecnici imaju, doista, pravo kad misle da ima vise tuberkuloze u nizim krajevima s vla:l:nom klimom. Medutim, ne mora se bezuvjetno u krajevima s takvom klimom oboljeti na plueima! U tome sudjeluju i druge okolnosti, prije svega jednolicna prehrana, u ovom slucaju gotovo iskljucivo ribama. Tko dobro poznaje uzroke bolesti, zna da je bolje sprijeciti nego Iijeciti. Za zdrave ee iduCi savjeti biti korisni, a za manje sretDe podloga za uspjesno lijecenje i okrepljenje. U prvom redu prehrana ima vidnu ulogu i veliku vafuosl. To su nam dokazala isku stva iz cijelog svijeta. Mozda ee se Detko zacuditi da u Svicarskoj ima krajcva u kojima, usprkos izvrsnim visiDskim prilikama, ima tuberkuloznih dok istodobno drugi dolaze tamo na lijeeenje. Tako sam upoznao cuvara planinarske kuee, izvrsnog skijasa, koji je imao tuber· kulozu premda je cita vu zimu proveo Da visini oct 2000 metara. Uzrok oboljenju bila je jednolicna ishrana koja je sadriavala previSe bjelanee· vina, mesnih konzervi i deDaturirane hrane, kao npr. bijelo brasno iii bijeli sceer. Skodio mu je i slab zrak u kuei. Mnogi su skijasi tada bili jos djeca kad smo nanosili vosak na skije pomocu glacala na ugljen. Naravno, zrak je u kueama bio los jer se nije zracilo da bi pristedjeli gorivo. Svjei je zrak nuZan i u zatvorenim prostorijama. Spomenuta je zastita protiv bolesti disnih organa otpornost organizma, imunost koju treba pravovremeDO stvoriti, jer se ne moze izbjeci svaka infekcija. Zapravo je istina sto tvrde ucenjaci u Evropi, da gotovo nema covjeka koji nije prebolio barem neznatnu infekciju tuberkuloze, koja bi se, moZda, izvrgla u tesku bolest da organizam nije bio otporan. lz navedenih je iskustava vidljivo da cemo biti otporni protiv bolesti ako ocvrsnem.o organizam i zdravlje. lduci su reci posveceni tom pitanju. Ovamo ubrajamo zdravu prehranu, mnogo svjctla, zraka, sunea, gibanja i disanja. Sto covjek prirodnije zivi, to Ce biti otporniji. Sto Ce se manje zatvarati u male prostorije, i sto Ce viSe slobodno vrijeme iskoristavati

79

Raz1i~itl

uzroci

za kretanje i disaoje na svje'Zem zraku i svjetlu, to Ce manje biti osjetljiv na bolesti di~ nih organa. Tih se pravila 0 cuvanju zdravlja moramo strogo driati. Pogodna prehrana

Hrana mora sa drtavati dosla kalcija i vitamina. Treba jesti dosta salate od kupusa, kelja, mrkve, maslacka i mnoge druge zelene sa late koje sadrZc dosta minerala, vitamina, osobilO kalcija. Od plodova dolaze u obzir osobito bob ice (jagode), pogotovo sok crvenih jagoda koje imaju moogo kalcija. Korisno je i nuzno jesti prirodne proizvode: Grahamov kruh , kruh od zobenih pahuljica, te jela od n elju~tene p~enice, riZc i raii. Ako . tre.ba secera, upotreblj ~va mo . scc~r. ~d trske .(kandis), a ne bijeli .seccL los Je bolJI med, lti grozdam I VOCOI secer kOJI se nalltzi u groZdu I rOZInama (cvebama). Te se vrste secera brzo pretvaraju u glikogen. Osim toga, bolesna jetra mogu iskoristiti vocni seeer. Moramo takoder izabrati dobre masnoee. Nikako ne smijemo jesti bubrezno sale (Ioj), svinjsku mast, neke druge zivotiojske i slicne masti, kao ni margarine cd tih masti. U obzir dolaze nerafinirana ulja, svjeZi nesoljeni maslac, bademi (mandule) i orasi. Od zacina moramo upotrebljavati sto manje soli, a izostaviti sve ostre zacine, biber (papar) i muskatni orasak. lela zacinjamo radije cub rom (Saturea hortensis), majcinom dusiq)m (timijan; Thymus serpyllum), majora nom (Origanum mayoraoa), bosiljkom (Ocymum basillicum), koriandrom (Corriandrum sativum), ukraiko, svim omilJelim vrtnim zacinima. Kao zacin je vIlo dobar i ekstrakt kvasca (Herbaforce i Planta force) , jer sadrZi i kompleks vitamina »B« . S tim zaCinima mozemo prirediti umake (sosove) koji imaju isti okus kao mesni umaei , i sluie kao izvrstan prilog. Yazno je da za isti obrok ne jedemo istodobno povree i yoce jer to stvara nadimanje. Ujutro i oavecer najbolje je voCe s Grahamovim kruhom, prepecencem iIi kruhom cd zobenih pahuljica. S kruhom uzmemo i meda, maslaca, kasu od voCa (izradenu mikserom ; frappe), jagode i voCe sa sjemeokama, zavisoo cd godisnjeg doba. Ko~tu njavo voCe izbjegavajmo iii ga jedimo sto manje. Za objed Cemo jesti vise pula prirodnu (oepoliraou) rii u, krumpir i jela cd iila s pirjanim povrcem i dosta prijesne salate. Moramo ograniciti .iela pripravljena na masti. Za one koji smiju jesti meso najbolja je teletina iii govedina pripravljeoa na zaru. Ne jedimo kobasice ni svinjetinu. Kao doda tni kalcij uzimamo Urticalcin, a kao kremenu kiselinu Galeo psis. Stvaraoje imunih i obrambenih tvan povecava Usneasan. Dobivamo ga iz visokoalpskih mahovina ; mahovinska se kiselina pokazala, nairne, izvrsnom u vezi s drugim tva rima. lednako su tako dobra i okrepIjujuCa sredstva : Petasan, dobiven iz lopuha, i Viscum album iz imele. (0 drugim korisnim obrambeninl tvarima treba procitati poglavlje 0 prirodoim antibioticima .)

Njega koze i mjere opreza

Tijelo mozemo ojacati i prikladnom njegom koze. Koiu izribamo svak i dan cetkom tako da blago pocrveni ; zatim je nataremo uljem kant arion a iIi uljem za njegu koze, u kojem ima kaotariona. Tko nema takva ulja, neka upotrijebi maslinovo ulje. Dovoljno je da natrljamo koru svaki drugi 80

iIi treci dan. Strogo moramo pazili da nemamo hlad ne noge. Ako su nam noge hladne, pomafu kupke i masafa. Pazimo da nam crijeva dobro rade. Protiv l"rde stolice dajemo ujutro i navecer zlicu svjele samljevenoga la nenog sjemena, tzv. Linovita, poznalog u Svicarskoj pod imenom Linosan. Proliv tvrdokome slolice je praklicno, pouzdano i prirodno Ijekovito sredstvo Linoforce. Moramo se boriti, s druge strane, i proliv proljeva koji iscrpljuje organizam. Naijednostavnije sredstvo protiv proljeva su prijesne, osusene zobene pahuljice, Tormentavena. Lijek je pripravljen od korijena stele (Polenlilla tormentilla), i zbog doda nog soka od zobi (Avena saliva) djeluje takoder umirujuCe na zivce. Crijevne smetnje i vrenje sprecavamo takoder dobrim zvaka njem i mijesanjem hrane sa slinom. Jesti treba polako, hranu dobro sazvakati i izmijesati sa slinom . Razum ljivo je da visinsko lijeeenje koristi zdravlju. Tko mole sebi 10 priusliti, neka niposto ne propusli. Tko ne mole ici u brda, neka uziva dobar morski zrak, pod uvjelom da je zdrav i cis!. Treba strogo pazili da se ne zadrzavamo blizu tvomica i a uto-putova. Vazno je da se drzimo savjeta iz poglavlja »Raduj se zdravlju« i »Disanje je zivot«. Visoka dusevna svijesl sprecava bolest, a boles nome znaci pola zdravlja. Stoga je dobro ako lijeenik uzme u obzir i lu einjenicu, da bi se mogao u lorn smislu dogovoriti s bolesnikom koji mu je povjerio svoj u sudbinu. Gimnastika disa nja takoder koristi opcem dobrom slanju. Svaki bioloski usmjeren lijecnik pozdravil Ce prirodne obram bene postupke i lijecenje te Ce se iSlodobno veseliti uspjehu .

Zdravo veselje i pravilno disanje

ASTMA (ZADUHA) Astma je nedostatak zraka u obliku na pada. Svatko ne zna da ima tri vrste astme. Ako hOCemo pravilno postupiti, moramo razlikovati zivcanu, bronhijalnu i sreanu aslmu. Za svaki slucaj posebno mora mo dobro ispitati uzroke i simptome, pa tek onda pravilno postupiti. Zivci mogu biti vrlo osjetljivi i zbog toga su skloni grcenju. U tak vim slueajevima mole astma biti zivcanog porijekla. Ako hocemo bolest suzbiti, moramo utjecati osobito na zivce.

~ivfana astma (asthma nervosum)

Bronhijalna je astma toliko poveza na s k1imom da je pogodno Iijeeenje nuzno spojeno s promjenom klime. Cesto povoljno utjeee na bolest jodom zasicen morski zrak tako da na padi prestanu. Katkad pomafe astmaticarima i visinski zrak. Vee na visini od 900m mogu napadi presta ti. Jpak je obieno nui na visina od 1200 do 1500m. Astmaticne tegobe ... . mogu nestati i na suhom pustinjskom zrak u. Dogada se da do grea bronhijalnog misicja dode zbog preosJetlJlv~stl na pelud. S bolesnikom postupamo jednako tako kao k~d lI?a hunJavlcu od sijena jer je bolest istoga porijek la. Ako nam dozvolJavaJu financlJska

Bronhijalna astma (asthma bronchiale)

81

sredstva, najbolje je promijeniti podneblje jer se pri bronhijalnoj astrni. osobito bioklimatskim lijecenjem i istodobnim prirodnim lijekovima, mogu za odredeno vrijeme postiCi zeljeni uspjeh i ozdravljenje. Medutim. bolesnici cesto nisu dosta od lueni da otputuju u drugo mjesto, a l1jihovi pretpostavljeni takoder oklijevaju da bi poduzeli takav put iako, obicno. nije te~ko da se bolesnik u pogodnom podneblju zaposli u svojoj struci . Steta ~ to u takvim slucajevima ne bodrimo Dolesnika. jer bi se u pogodnom podneblju ubrzo rijesio tegoba. Ako se napadi ne ponove dvije-tri godine, bolesnik se moZe bez premi~ljanja vratiti kuei jer je bolest savladana poduzetim mjerama, pa se ne treba bojati da ee se ponoviti u prijasnjoj neugodnoj okolini. Takvu mogucnost moramo priustiti osobito mladima jer to moZe znaeiti za njihov ~ivot povoljan preokret. TeSko je, medutim, uspjeti ako je uzrok bronhijalnoj astrni pogre~no lijeeeno staro plueno oboljenjc. Stoga niposto ne sm ijemo zanemariti pluene bolesti, vee se moramo potruditi da ih sto prije dokraja izlijeeimo; ako se u tai--vim sl ucajevima pojavi bronhijalna astrna, izlijecenje je vrlo tesko postici.

Medikamentozno i fizikalno lijecenje

Za lijecenje bronhijalne astme medikamentima upotrebljavamo osobito antispazmolitieka sredstva. Zanimljiva je tvrdnja da bolesnik koji ima izglede za uspjesno izlijecenje, ostane dugo bez napada vee samo poslije jedne injekcije novokaina. Uz to je nuino da na bolesnika psih icki ugodno utjeeemo prikladnom psihoterapijom. Umjesto novokaina mozemo upotrijebiti homeopatsku mravlju kiselinu. Tablete protiv astme sastavljene iz Ephedrina, ekstrakta africke biljke Ephedra vulgaris, zatim iz atropina, iii ekstrakta kuinjaka (tatula ; Datura stramonium) i drugih ja kih lijekova, samo u nuidi garantiraju olak~a nje, dok za dalje lijecenje nisu preporucljive. Tijelo se privikne oa lvari s jakim djelovanjem, koje, dodu ~e, ne donose zdravlje, a njihova upotreba moze prijeci u navik u. Zato su preporucljiviji homeopatski lijekovi. Bolesniku ee koristiti : Arsen alb. D, do D ••, Nux vomica D, do D,., Zinc. valer. D., Antimon. sulph. aurant D, i Belladonna u visokim dozama. Od Ijekovitog bilja dolaze u obzir u prvom redu preparati Lopuha (petasites officinal is) i to kao sirup Petadolor, a u osobito teskim slueajevima Pelaforce. Taj biljni spazrnolilik je vrlo pouzdan, a pri duioj upotrebi postizemo zapanjujuee uspjehe bez ikakvih nuspojava. U posIjednje se vrijeme iSlaklo Ijekovilo sredstvo Khellin iz biljke Arnrni visnaga, kao fiziolerapeutsko sredstvo protiv astme. U narodu je taj lijek poznat pod imenom Khella (eacka lica). To je sasvim ne~kodljiv biljni lijek i uz preparate Petasitesa djeluje izvrsno. Oba preparata povoljno djeluju takoder pri emfizemu i bronhitisu sa grcevilim iska~ljavanjem. Osim tih lijekova i psiholerapije pokazala se uspjesnom i fizikalna terapija, pogotovo Schlenzine izmjeniene kupke za noge, sjedeee kupke s trljanjem po metodi Louisa Kuhna, masaZa cetkarna, oblozi od slacice. iii gline (ilovace) oko prsnog kosa. Protiv astrne je vrlo uspjesna i aku-

82

punktura, osobito ako terapeut spretno vlada tom delikatnom kineskom metodom.

lake srcana astma pokazuje slicne simptome kao i bronhijalna, ne mogu se pri sreanoj astmi ustanoviti nikakve patolo~ke promjene na bronbima. Srcana astma je posljedica srcane slabosti. Ako je zahvaeena lijeva polovica srca, nastaje zastoj krvi u plu6ima. Ako otkare desna strana srca, zastaje krv u ve.likom venskom optoku, a istodobno ne dolazi dovoljno krvi u plu6a; zbog toga je poremeeena izmjena plinova u pluCima. Bolesniei sa srcanom astmom imaju plavkaste obraze a pri najmanjem se tjelesnom naporu zadu~u. Posto ustanovimo uzrok bolesti, pocnemo lijecenje lijekovima za sree i krvne zile. Umjesto digitalisa koji se lako skuplja, upotrebljavamo durdieu (Con valla ria maialis) zajedno s pravim morskim lukom (Scilla maritima); to je vrlo koristan lijek pozna! pod imenom Convascillan. Za jacanje srcanog misi6a dajemo preparate gloga (Crataegus oxyaeantha), npr. Crataegisan. Lijecenje znatno potpomaZu lijekovi za optok krvi: Hyperisan i Aesculaforee, zajedno s Urtiealcinom. Uvijek moramo najprije otkriti uzrok oboljenja, a zatim odmah poceti lijecenje lijekovima iii fizikalnom terapijom, za svaki slucaj posebno.

VAINI SAVJETI ZA LlJEtENJE PLUCNIH BOLESTI Zanimljivo je da skolska medieina neee upravo 0 plucnim Oolestima nikako promijeniti svoje misljenje. Kurama lezanja, svjetlom> zrakom i suncern mozemo mnogo postiCi. Tim ljekovitim Cinioeima ne mozemo ·poreci njibove vrijednosti. Nekad je na ulazu jednog sanatorija u Arosi bila napisana poznata izreka koja daje dobar uvid u pravi nacin lijecenja plucnib bolesti: »Uprite pogled u planine, od njib dolazi pomoc«. Tim je rijecima skolska medicina posteno priznala da pri plucnim bolestima osobito pomafu klimatske prilike, posebno planinski zrak u brdima. Drugo vaZno pravilo koje moramo uzeti u obzir je Ijekovita prehrana. Tijelu treba za regeneraciju davati tvari koje mu nedostaju. U hrani mora biti obilje kalcija i vitam ina. Prijesni, svjeii sok mrkve, iii svjeia naribana mrkva, svjere istisnut sok groZda, narance, grejpa i druge visoko vrijedne sokove moramo dobro izmijesati sa slinom i piti ib polako u gutljajima. Vocni sokovi. koje tako pijemo nemaju neugodnih nuspojava. Na stolu mora uvijek biti dosta svjezeg povr6a i salate s limunom, a nikako s oetom. KoliCinu bjelaocevina moramo smanjiti, a preporucuju se prirodni, biljni zacini koji podsticu tek (apetit). Neizostavno je n.uian lako probavIjivi preparat kalcija. Uvijek iznova postizem znatne uspjebe Urticalcinom, kompleksom ka\Cijevih spojeva, te biljkama koje sadrre mnogo kremene kiseline - Galeopsis. U vezi s tim treba spomenuti osobito arisevu mahovinu Usnea. Divljac naveliko iskori~tava djelovanje Usnee koja jaea di~ne organe, pa imine smijemo zaboraviti arisevu mahovinu u 83

Sr~ana

astma

lijecenju slabih i bo lesnih di ~ nih organa. Tko ne podnosi zvakanje svjeze mahovine, neka pije caj iii ekslrakl Usneasan napravljen oct svjeZe mahovine. Sve to nisu lijekovi u uzem smislu rijeci, vee u neku ruku hrana koja ostvaruje Paracelsusovu izreku: »Hrana mora biti hjek, a lijek mora biti hranaK BiJjke ui sti ou pripadaju kalego riji Ijekovite hrane. Ako pod nosimo ribJje ulje, ono je ta koder korisno. Psihoterapija je za plucne bolesnike oct vrlo velike vaznosli. Nufoo je da dobro djeluju zlijezde s unutra~ njim lucenjem, a na to utjecemo du~evo im raspolozenjem. Moramo potaknuti i rad koze ; preporucljivo je njeZno celkanje koze i poslije toga mazanje pogodnim uljem za kozu. Mislimo da ne treba posebno naglasiti da je za normalno lijecenje nuzan besprijekoran rad crijeva i bubrega. Bolesnici koji se budu drzali spomenutih savjela, sigurno ce kurama lezanja postiCi dobre uspjehe i zbog brzog ozdravljenja izazvati ushicenje lijecnika. Nikako ne smijemo za borav iti da je prijeko pOlrebno sve oedostatke i slabosti istodobno potpuno iskorijeniti ; onda Ce tek biti shvatljivo, zasto su uspjesi boJji i brZi nego inace.

KALCIJ Vee je mnogo receno i napisano 0 vaznosti kalcija za naS organizam i u strucnim i u dnevnim casopisima. Kalcij je najvazniji mineral u tijelu, a ima ga ujedno najviSe od svih minerala. Bez kaicija tijelo ne bi O1oglo stvarati ni kosti ni zube, niti vecinu drugih stanica. Stoga je prijeko potrebno da ga u hrani ima uvijek u izobilju. I u borbi protiv zaraznih bolesti kalcij ima vaznu ulogu, osobito protiv bolesti disnih organa. Djeca koja nemaju dovoljno kalcija lako se razbole, brzo im oteknu limfne zlijezde i nisu u staoju da se odupru primarnim infekcijama. Tijelo je izvrgnuto nejednakoj borbi ako o1u ponestane kalcija. Travnjaci sa kiselom zemljom, siromasni kalcij em, uvijek su puni mahovine. Ako dodamo zemlji dosta kaicija i travnjake oslobodimo kiseline, izgine i mahovina. Na zemlji sa malo kaicija rado uspijevaju biljni paraziti. Slicno tako i tijelo koje nema dosta kaicija na padaju razne bolesti, osobito zarazne. Sigurno smo to vee davno zamijetili i pokusa li naciniti raznovrsne preparate kaicija. Medutim, svi ti preparati kalcijeva fosfata, karbonata i laktata nisu dali zeljeoog uspjeha. Covjecanstvo i dalje zivi s nedostatkom kalcija. Prije 25 godioa razgovarao sam s pozna lim kemicarom iz Davosa koji je u tijeku godina slekao velika iskustva s vapnenim mlijekom i preparatima kaicija koje je pripremao za lijecnike. Objasnio mi je da je morao naciniti mnogo vapnenog mlijeka, buduci da znamo da je 000 vaZno za lijecenje tuberkuloze. Na ialost, vapneno mlijeko pomaZe vrlo malo iii oisla. Kaicij bi trebalo dobiti iz prirode, dakle prirodni, biljni, tj vegetabilno vezani kalcij koji bi bio za covjeka korislan i pogodan za uzimaoje. To mi je vee tada rekao taj kemicar stare skole, koji je znao bioloski misliti . Taj me covjek podupro u misljenju da covjecjem organizmu treba davati

84

kalcij u takvu obliku koji re tijelo moo asirnilirati, prihvatiti i upotrijebitl za pokrire vlaslitog nedostatka kalcija. To me potaklo da sam poku§ao natiniti ekstrakte kalcija iz bilja, prveDstveno iz svje~ih zeleoih kopriva. Tako sam uspio naciDiti preparat kalcija Urticalcio koji tijelo lako asimilira. Sretno spajanje s drugim, biokemijskim, prvorazredDo pripravljeDim spojevima kalcija, omogucilo mi je da je ka1cijev kompleks Urticalcio dao tisueama Ijudi one ~to zahtijevamo od prirodnog, biolo§kog preparata kalcija. Nikoga Deeemo siliti da uzima bilo koji preparat jer su na~i savjeti namijenjeni prveDstveDo mogucnosti da svatko moZe sebi sam pomoei, a da De treba uzirnati preparate. Zelio bih p,rikazati kako uklanjamo Dedostatak kalcija vee u dojencadi koja se rodila s premalo kalcija, u omladiDe u razvoju i u starijih Ijudi. Maloj djeci dajemo, prije svega, prirodnu hranu. Ne zaboravimo im davati dosta sluzi od prirodDe rize, jer se upravo u njoj nalaze za dijete korisDe i vaZne tvari. Za dojenee je, dakako, najbolje majcino mlijeko. Neka nijedna majka ne odbije dojenee od sise ako ima mogucnosli da sama doji dijete. Naravno, preduvjet je da je majka norma Ina i zdrava. o lome bi morala svaka majka razmisliti vee onda kad zeli djetetu darovati fivo t. Kad pocnemo djetetu davati hranu, prirodna je rim najbolja podloga. Mozemo takoder dodati sok mrkve, koji dojenee od svih sokova najprije pribvati. U soku mrkve je obilje kalcija i minerala. Kasnije mozemo poceti s bademovim mlijekom uz dodatak vocnih sokova. Moramo se pobrinuti i za dobro kravlje iIi ovcje mlijeko. Na zalost, Dije mlijeko u svim zemIjama i svagdje besprijekorno. U mnogim drZavama jo~ veliki postolak zivotinja ima luberkulozu, ~to zapravo nije ni~ta cudno jer zivotinje ne mogu biti zdrave ako su stalDo u staji. 2ivotinje moraju zivjeti u prirodi ako bocemo da mlijeko bude takVO kakvo bismo zeljeli i ocekivali. Ovcje mlijeko je mnogo bolje. Tko irna mogu6nosl dobivati mlijeko od ovaca koje zive u prirodi, pruzit Ce svojoj djeei dobro, punovrijedno m1ijeko, bogato ka1cijem i drugirn mineralima, zbog toga sto zivotinje zive u prirodnim uvjelima i jedu prirodnu branu. Povremeno, ali ne stalno, dolazi u obzir i kozje mlijeko. Sve drugo 0 preruani djece reci Cemo u posebnom poglavlju. Za omladinu u razvoju i uopee za sve nas je vaZno da tiZivamo Dormalnu ruanu, da izbjegavamo bijeli seeer i proizvode od bijelog bra~ na, i da uzimamo jela koja pruz.a priroda. U prirodnoj su brani vitamini i miDerali u pravom sastavu i omjeru. U prvom redu moramo misliti na ovo: »Natrag prirodnoj ishrani, sto dalje od umjetnih proizvoda koje je za nas izmislila covjecja zelja za stvaranjem dobitka. Tvorniearima je to korisl, dok je Ijudima na ~ tetu. Steta se, naravno, ne pojavi odmab, od danas do sutra. Njeno je djelovanje suljaju6e, potajno i polagano, podmuklo, dok se ne pokafu znaci da organizmu nedostaju nliZne tvari, da djeluju kemijski dodaci i os tale ~tetne !vari; onda se javlja iii rak, ili osjetIjivosl na zarazne bolesti, smanjena otpornost, i mnoge druge poznate, iii jo~ nepoznate bolesti, osobito bolesti centralnoga zivcanog sistema.

85

Kako da uklonimo nedostatak kalcija?

Kiseli kupus s kalcijevim praskom

Kome nedostaje kalcija, othit cu posebnu tajnu kako da priredi izvrstan prepa rat kalcija. To nere biti te~ ko onome lko zivi na sel u. Spremaju6i kupus lreba paziti da ga ne presolile. Pored drugih zacina slavile majorana, limijana, borovnice a najviSc zrna slacice, jer svi zaCini pridonose sa mom konzerviraDju kupusa. Kiseli kupus sadrZi vee sam po sebi obiJje kalcija, pa kad se jede prijesaD, izvrsno je Ijekovilo sredstvo. Da bismo pove6ali koliciDU kalcija u kupusu i napravili od njega pravi preparal kalcija, dodajemo na kilogram kupusa pola velike zlice Ijusaka od jaja. Mozemo dodati i pra ~ak od Ijusaka oSlriga, koji kupimo u Ijekarni . Taj prasak pomijesamo s naribanim kupusom kao i sve druge zacine. Pri vrenju naslaje prirodni kalcijev laklal koji se lako asimilira. Tko sa svojom obitelji pojede godisnje burence kupusa s takvim laktalom, laj godinu-dvije ne6e patili zbog nedostalka kalcija. Ne mozete Ii sami sprem ili kiseli kupus, dodajte na kilogram kupljenog kupusa ravno punu . zliCicu spomenulog pra~ka ; najbolji je kiseli kupus koji saddi malo soli. Zlicicom jednog od prasaka pospemo kiseli kupus, dobro promijesamo, pustimo da stoji jed an dan i zatim jedemo prijesan. Asimilacija kalcija je na taj nacin, dod use, nesto smanjena, no jo~ uvijeK bolja nego s uobieajenim preparatima kalcija . Mozemo takoder staviti ovakav prasak na vrhu noZ
Koprive

D alji izvrsni preparat kalcija su koprive. Ne zaboravimo u prolje6e nabrali mladih kopriva, nasjeckati ih rukom iii strojem i dodali salali. Krumpir, kasu (pire) od krumpira i slicna jela mozemo posuli nasjeckaDim koprivama umjesto vlascem (Allium schoenoprasum, Schnittiauch). ledva 6e nelko primijetiti da se ne radi 0 obicnom zelenju zajuhu. Nasjeckane svjeZe koprive mozemo takoder dodati juhi prije nego je pocnemo jesli. Slalno uzimanje kopriva je vrlo vaZno jer sadrZe obilje kaJcijeva fosfa ta. Nasjeckane koprive mozemo pomijeSati i sa spinatom, prije nego ga iznesemo na stol. Koprive se ne smiju kuhati sa drugim jelima jer time gube svoje djelovanje. Na opisani nacin oboga6ujemo hranu vitaminom »D«, kalcijem i drugim vaZnim mineralima. Vee sam jed nom prije u svojoj reviji »Zdravstvene obavijesti« objavio clanak 0 korisnom djelovanju koprive; od mnogih- sam zena iz Berna primio vijesti da su 5 lim jednoslavnim lijekom djeca opel dobila crvene obraze i postala olporna i cvrsta. Zaslo ne bismo, da postignemo cilj, iskoristili jednoslavna i jertina sredsIva? Za ~to bismo kupovali skupe preparate ako je nasim doma6icama Olvoren i drugi put, pa sa malo truda i paznje mogu prirediti korisne lijekove. Priprema nje doma6ih lijekova je manje naporno, nego lijecenje bolesne djece koja nemaju dovoljno kalcija, uvijek im nesto nedostaje i slalno im nesto treba. Djeca kojoj nedostaje kalcij vrlo su osjet ljiva na upale, a kad se pojavi neka za razna bolest, gotovo se uvijek medu prvima razbole. Svaki hladan vjetar predstavlja za njih opasnost. Zasto ne bismo to sprijecili kad mozemo uspjesno i jertino?

86

NOVE ZADACE KALCIJA Svi smo svjesni vaine uloge koju ima kalcij u izgradnji kostiju i zuba. Snizena kolieina kalcija u krvi vremenom uzrokuje kvarenje zuba i o§tecenja na kostima. Nedostatak kalcija u trudnica tako se jasno odraiava da su vee prabake u bemskom kraju znale za izreku, kako svako dijete stoji majku jedan wb. Nedostatak kalcija u krvi uzrokuje stanja slifua tetaniji , napade greeva i stezanja. Kalcij nije gradevni materijal, nego vezivna tvar na koju se veW §kodljive tvari metabolizma, osobito kiseline, a zatim se izlueuju mokracom. Pomislimo sarno na oksalnu kiselinu koja moZe imati veliku ulogu pri nastajanju bubreznih kamenaca! Spoj oksalne kiseline i kalcija, kalcijev oksalat, topliv je u vodi i lako se izlucuje putem mokracnih organa. Odredena kolieina kalcija euva organizam od §krofuloze i prijemljivosti za plucnu tuberkulozu. Lijecnici specijalisti bi 0 tome mogli §to§ta reei. Normalna kolioina kalcija u krvi uveliko nas §titi od §tetnog djelovanja radioaktivnog stroncija 90. Ta je konstatacija za mnoge od nas nova, ali ipak umirujuca, jer nam nere biti tdko da se brinemo za normalnu kolieinu kalcija u krvi. Raziozi, zbog kojih se moramo brinuti da uzimamo potrebnu kolicinu tako vainog minerala kao sto je kalcij, uvjerljivi su i dovoljno razumni. Hrana od prirodnog zita, prijesne namimice i mlijeeni proizvodi, sadrZe obilje ka lcija i moramo ih svaki dan jesti. Na zalost, nase tijelo ne moZe iskoristiti kalcij u vodi i drugim anorganskim spojevima. Zato se moramo brinuti da organizam dobije dovoljno kalcija iz organskih, osobite biljnih spojeva. Buduci da se taj vazni mineral u tom obliku najbolje asimilira, moramo organskim spojevima kalcija dati prednost pred svima drugima i priznati im pravu vrijednost. Medutim, ako netko, usprkos pravilnoj prehrani, pokazuje nedostatak kalcija, treba se pobrinuti da redovno uzima jos bioloski preparat kalcija, npr. Urticalcin. Preparat je kao kalcijev spoj iz koprive idealno sredstvo da se odr-li norma Ina kolicina kalcija u krvi djece i odraslih. Tko je jed an put iskusao djelovanje Urticalcina, nere vise nikada prestati s upotrebom toga jednostavnog i prokusanog izvora kalcija. Takoder i oni koji su iscrpljeni, umorni i zdravstveno pogodeni, kojima nikakvi lijekovi vise ne koriste, mogu svoje stanje popraviti Urtica lcinom, jer se poslije toga mogu opet probuditi druge obrambene snage organizma. Ako je, dakle, ravnoteZa kalcija u nasem organizmu toliko vazna, moramo nastojati da je pomocu danih savjeta postizemo i stalno odrzavamo.

T AJANSTVENA KRV Nekada su vjerovali da je eovjekova duSa u zilama, a pjesnik takoder osjeea tajanstveno djelovanje krvi kad kaZe da je krv sok sasvim posebne vrste. Pjesnik je izrazio davno prije nas to sto smo utvrdili tek u novije vrijeme. Na raznti§ljanje me potakla osobito tvrdnja poznatih istrazivaca koji kafu da se cjelokupno zdravstveno stanje nekog eovjeka moZe usta-

87

noviti iz sarno jedne njegove ka pljice krvi. Medutim, znanost jos nije tako da leko dospjela, da bi to mogli ostvariti . Istrazivati moraju istom ta kvu metodu traziti da bi je o tk rili i ocijenili. Istrazivacke metode krvi dale su vec ta kve uspjesne rezulta te da ih ne mozemo mimoiei. Sasvim sigumo ee otkriti mnoge nove metode s pomoeu kojih ee mot i, jos prije nego sto se pojave poznati simpt omi, u S3mom zacetku bolesti, otkriti mnoge bolesti - ra k, tuberkulozu, reumu, giht i druge. DodtiSe, uspjeli smo razdijeliti krv na grupe, o tkrili smo Rbesus-fa ktor, ustanovili da razlikujemo razna fi zikalna svojstva krvi kao sto razlikujemo koZu sa grubim i finim pora ma, no ipak su razlike u strukturi i sastavu krvi tako individualne i svojevrsne da predstavlj aju jos uvijek veliku zagonetku koju ee iSlrazivaCi mora ti s vremenom o tkriti . Da smo u istrazivanjima krvi zaista toliko napredovali leao sto smatramo, ne bi u Americi umrlo godisnje 20.000 Ijudi zbog posljedica transfu zije krvi. Yjerojatno ee lijecnici u skoroj buducnosti za transfuziju upotrebljavati prije svega plazmu i njene saslojke kad budu, konacno, svjesni, ka kav rizik, uistinu, predstavlja potpuna transfuzija krvi. U vezi s lim spomenimo sarno hepatitis, opasnu upalu jetara sa zaraznom zuticom koja se prenosi krvlju prilikom transfuzije. Zastita od serumskog hepatitisa je jos uvijek nerijeSeno pitanje. Ako vodeei americki medicinski strucnjak americke banke za krv ima ozbiljne razloge za sumnju da postoje opasnosti koje su povezane s transfuzijom krvi, i ako mnogi lijeenici zbog neugodnih iskustava s krvlju neee viSe preuzeti na sebe odgovomost , vee radije daju krvnu plazmu, onda je dozvoljeno da i bolesnik prije transfuzije zauzme svoj stav, da 0 tome porazgovara s lijecnikom, pa tek potom odluCi sto te i kako ee. K a ko bi Ijudi znali sve 0 krvi, kad je nisu sami stvorili? Za prirodu njene tajanstvenosti nisu tajna. Zivima je vrlo odlucno zabranjivala uzimanje krvi. Ta zapovijed vrijedi od najdavnijih vremena do danas. Ako detaljno razmisljamo 0 zabranama prirode, mo'lemo ustanoviti da t~ zabrane imaju ne sarno odgojno vec i zdravstveno znacenje, pa bili Ijudi toga svjesni iii. ne. Tko se boji primili tudu krv zbog »veta« (zabrane) prirode iii zbog brige za svoje zdravlje, nati ee viSe razumijevanja za svoje stanoviste onda kad znanost bude na tom podrucju dovoljno napredovala.

LlMFA I LIMFNI OPTOK Premda su limfne 'lile (sudovi) nesto dufe od krvnih 'lila, na1ie je znanje 0 limfnorn optoku jos uvijek prilicno skromno. Limfne 'lile su rasporedene po citavom tijelu, sarno sto su mnogo njefuije od krvnih 'lila. Za razliku od krvi, limfa teee uvijek u istom smjeru i na kraju oljeee u krv. Ako razdijelirno tijelo u predjelu pupka u obliku kriZa na cetiri dijela, svaki od ta cetiri dijela predstavlja svoje mrefasto limfno podrucje koje ima po jednu cenlralu lijevo i desno dolje, u predjelu prepona, a isto tako i gore po jednu centralu u sva kom pazuhu. Male su centrale smjeStene jos lijevo i desno ispod donje eeljusti. Na putu prema centralama u tok limfnih 'lila ukljueene su Iimfne zlijezde kojih u samim centralama ima najvise.

88

ZACACA LlMFNOG OPTOKA (SUSTAVA) Limfni sustav regulira tekucinu tkiva (limfu) i moManu tekucinu drZi u redu. Ukupna telrucina iznosi oko 60 0 0 tjelesne te1ine. Osim §to regulira tjelesne sokove i tckucine, limfa ima jo§ drugu za organizam va1nu ZivOInu zadacu: kao neka narodna milicija bori se protiv nametljivaea koji ugrozavaju sIan ice organizma. Radi se 0 borbi protiv bakterija koje su, vee prema vrsli, viSe iIi manjc opasne za fivo\. Porezemo Ii se nozem, iIi nam probije kozu zardali cavao, prodiru kroz koZu milijuni bakterija kao voda kroz nenadano unislene brane. Njene, perifeme limfne Zile mozda nisu sposobne da se odupru tom prodoru, i bakterije putuju dalje, do zlijezda u podrucnoj centrali. ~Iijezde mobiliziraju toliko borbenih grupa i obrambenih tvari da se jako poveeaju, pa ih lako napipamo pod pazuhom iIi u preponama kao pOlkozne gomoljci6e - koji mogu narasti i do velicine kokosjeg jajeta - zavisno od toga gdje je nastala infekcija. Ako limfociti, fagocili, granulocili i druge obrambene snage ne uspiju u svojoj borbi, tada limfne zlijezde cijeloga zahvacenog podrucja nateknu , pocrvene i postanu osjelljive na prilisak. Takvo slanje zovemo otrovanjem krvi, iako se otrovi jos uvijek nalaze u limfnom (bijelom) optoku. Kad bi bakterije sa svojim otrovima prodrle direktno u krv, covjek bi podlegao infekciji vee kao dijete. U limfni sistem su takoder ukljuceni krajnici (mand ule) i slijepo crijevo (apendiks). Oni takoder imaju zadacu da Ciste i unistavaju bakterije. Radi se 0 dva filtera koje ne smijemo odstraniti bcz vaznog razloga, jer njihovo odstra njenje znaCi slabljenje svih obrambenih snaga namijenjenih za borbu protiv bakterija. Ako stanice raka pri probnoj punkciji iIi nemamo izvedenoj operaciji pobjegnu u okolinu, limfa ih hvata i odvodi u podrucne centrale da bi ih organizam unistio. Ako mu to nc uspije, u zlijezdama se razviju metastaze. I same stanice zlijezda mogu podivljati, kao npr. pri tumornom oboIjenju limfnog sistema limfogranulomatozi. Zato kirurzi pri operaciji raka, prije svega u podrucju prsnog kosa, na osnovi svojih iskustava, odstranjuju po mogucnosti sve limfne f ile i limfne zlijezde na doticnom podrucju. Limfa ima jos jednu zadacu: preuzima emulziju masti, od koje samo male, korisne koliCine pusta u krv. Sva tzv. protutijela koja nas ci ne imunima, a otporna su protiv zaraznih bolesti, nastaju u limfnom sustavu. Stoga je za nas neobicno vaZno da limfni sistem radi uredno. Razlicile bolesti srca, bubrega i krvnih zila djelomicc su u vezi s otkazivanjem limfnog sustava. Kretanje i disanje pod vedrim nebom je najveea potpora limfnom sustavu. Ako se driimo prave mjere, na limfu izvrsno utjece visinsko sunce i morski zrak. U suptropskoj biljci Echinacca imamo izvrstan lijek za potporu limfnom sustavu. Pri upali zlijezda i tzv. otrovanju krvi Echinaforce je blagotvorni lijek za vanjsku i unutrasnju upotrebu, koji brzo djeluje. [zvana mozemo dava ti obloge od zgnjecenoga kupusova lisea iii od vate namoeene

89

Korisno [ijecenje

u linkturi Echinacea. U ak ulnom stanju bolesnik popije svaki sat po 10 kapi tinkture sa malo vode. Zbog yoga izvrsnog djelovanja, ne bi sllljela ni u jednoj kui:noj Ijekarni nedostajati tinktura Echinaforce dobivena iz svjeze biljke.

ZANIMLJIVOSTI 0 LlMFI Bez limfnog sU$tava, koji zovelllo takoder bijeli krvni optok, covjek bi ubrzo podlegao cestilll napadima bakterija. Bijela krvna tjelesca (Ieukociti) su policijske cete orga nizma. Unistavaju prije svega bakterije koje prodiru kroz kozu u tijeio. Osilll toga zivo sudjeluju u obnovi razorenih stanicnih podrucja. Limfni sustav nalikuje sustavu krvotoka sarno sto su limfne zile nesto duze od krvnih zila. Sluznice, osobito sluznice crijeva, illlaju takoder gusto isprepletenu limfnu mrezu. Mandule (krajnici) i slijepo crijevo

Svatko ne zna da su mandule i slijepo crijevo isprepleteni gustom limfnom mrezom. Buduci da su istodobno takoder i filteri za zadriavanje i unistavanje bakterija, mozemo ih smatrati uzim suradnicima limfnog sustava. Njihovo je djelovanje za organizam od izvanredne vaioosti, pa ih nikako ne smijemo odstraniti dok god rade u redu. U slucaju oboljenja moramo na svaki naCio pokusati postii:i ozdravljenje konzervativnim lijeeenjem i tako sacuvati vaine organe tijela.

Limfne ilijezde

U limfoi su sistem ukljuceni mali gomolji koje nazivamo limfnim zlijezdama. Imaju funkciju filtera koji zaustavljaju bakterije i otrove te ih unistavaju. Ako oije dovoljna prva obrana, ukljucuju se u akciju sU$jedne limfne zlijezde. Kod povecanog prodora bakterija opaZamo na kozi crvene, boloe i otvrdnule mrezice limfnih zila nalik spletu niti, koje se sk upljaju na podlaktici, npr. u lakatnoj udubini gdje mozemo opipati zadebljane i bolne zlijezde. One mogu biti velike kao kokosje jaje. Tu se radi 0 nakUlJljanju bijelih krvnih tjelesaca izmedu vezivnog tkiva i misicja ; nastaje tipicna slika »otrovanja krvi«. Dogodi se da centrala u lakatnoj udubini ne moze sarna obaviti say posao, pa stupaju u akciju jos zlijezde pod pazuhom. Dode Ii do infekcije na mozgu, upaljene limfne zile sezu pod kozom okolo cijele noge do zlijezda u preponama.

Siezena

Premda djelovanje slezene nije jos potpuno razjasnjeno, mozemo je smatrati za veliku zlijezdu. Ona len pod lijevim rebranim lukom, lijevo od zeluea, dakle upravo na suprotnoj strani nego jetra, te nema sa probavom nikakva posla. Cini se da nema nikakve neposredne veze s drugim orga!lima, niti je ukljucena u radnu zajednicu organizma. Siezena nije ukljucena u limfni sustav nego u krvotok. Mogla bi biti na bilo kojem drugom mjestu lijela, no cini se da je pod lijevim rebranim lukom zato sto je tamp bilo za nju najviSe mjesta. Jos je i danas slezena za -istraZivaee prava zagonctka. Mozemo je odstraniti i svejedno zivimo dalje. U svakom slu-

90

caju je stvaranje bijelih krvnih tjele§aca u sistemu krvotoka bez slezene toliko smanjeno da covjek ne moZe bez Dje preZivjeti jaa: bakterijske infekcije, ~ako to vidimo, npr., pri oboljenju oct malarije, Limfocite i leukocite oznacujemo takoder kao stanice lutalice; buduei da su tako maleDe da lako jure kroz stijenke limfnih i krvnih fila u okolna !kiva, lutaju gibajuei se poput morskih zvijezda medu koraljnim grebenima, Posreduju svagdje gdje je nufuo kao milicajci s posebnim nalogom. Njihov broj iznosi milijarde i u covjecjem ih tijelu ima mnogo viSe nego Ijudi na zemlji .

Stanice lutalice

Usprkos izvrsnoj organizaciji, limfnom je sustavu neophodna povremena pomoc. Nedostatak kalcija i vitamina »0« stvaraju limfnom sustavu velike te~koce. Pojave Ii se u djece poveeane zlijezde na vratu i u preponama, treba pomisliti na spomenuti nedostatak. Nedostatak kalcija i vilamina »0« pokazuje se pri oboljenju oct angine, katara i razliCitih zaraznih bolesti ; istodobno dijete gubi apetit, brzo se umara i razdraiIjivo je. Promijenimo Ii nacin isbrane izostavivsi slatkise, kolaee i slicne poslastice, zatim jela slabe hraDjive vrijednosti od bijelog brasna, industrijskog seeera i rafmirana ulja te pocnemo jesti viSe sal ate i povrca, ubrzo cemo naei pravi put do zdravlja. U takvim se slucajevima pokazao vrlo dobrim i dodatak vitamina »0 « s preparatom Cedevita i kalcija iz koprive s preparatom Urticalcin. Kalcijeve je preparate dobro davati djeci kao zastitno sredstvo jos prije nego se pojave neki oct spomenutih znakova bolesti. Jedno oct najboljih sredstava koje izvrsno djeluje na limfni sustav je hren. testo nestaju tvrdokorne limfne smetnje ako bolesnik uzima po jednu eajnu zlicicu brena na dan. Kada ga pomijesamo sa surutkom ili naribanim kupusom, izgubi ostrinu i ima izvrstan okus.

PO'm oc i Iijecenje

Besprijekorni limfni sustav sprecava razvoj tuberkuloze i raka. U borbi protiv raka vazan je takoder besprijekoran rad jetara. Pailjivi su promatraci ustanovili da se pri tuberkulozi cesto pojave bolne i oteeene zlijezde jos prije nego se razvila organska tuberkuloza. Katkad opazamo oboljenje zlijezda kao rani znak tuberkuloze vee nekoliko god in a prije nego sto je bolest zahvatila unutrasnje organe. Zato muramo svakom bolesniku zlij,zde pomno pregledati i promatrati kako bismo mogii sprijeciti kasniji razvoj bolesti. Ako zelimo limfni sustav njegovati i sacuvati u dobroj kondiciji, moramo pru:zati tijelu dovoljno SUDca i kisika. Mracni i sjenoviti prostori legla su tuberkuloze. Takvi stanovi nisu pogodni za stanovanje.

Tuberkuloza irak

Ta zl06udna bolest limfnog sustava, nazvana i Hodgkinsova bolest, napada cesee muskarce nego zene. Opisao ju je vee godine 1832. Thomas Hodgkin, engleski istraiivac, no jos joj ni danas nije poznat uzrok. Bu-

Limfogranulomatoza

91

due; da bolest pocinje groznicom, neki istrazivaCi misle da se radi 0 zaraznoj bolesti. Medutim, jos uvijek uzal ud traZimo uzrocnika. Orugi strucnjaci dric tu bolest za vrstu raka, pa je lijeee rendgenskim zrakama i kobaltovom bombom. Uspjesi su privremeni i kratkotrajni. Ook je zahvaceno sarno nekoliko zlijezda , najbolje ih je odstraniti dok god ne pronademo bolji nacm lijeeenja. Pokaza lo se da pomaZe pri lijeecnju te bolesti potpuno izmijenjen natin prehrane koja mora biti sto prirodnija: mnogo prijesne hrane, surutke, hrena i prirodne rize. Protiv slabokrvnosti pomaZe ako se popije dnevno I del soka od mrkve iii od kupina i Alfavena. Povoljni se rezultati postifu preparatom Petasites zajedno sa Colcbicum 0 ,.

NJEGA KAPILARA Malo tko zna da duzina kapilarne mreze u covjecjern tijelu iznosi 100 milijuna metara i da bismo mogJi sa uzastopno nanizanim kapilarima dva i pol puta obaviti zemljin ekvator. Tako su izraeunali znanstvenici, i mi smo ponovno svjedoci jos jednom od mnogih cudesa prirode. Nije vafun samo sastav kapilara, vee takoder njihova funkcija i zadaea u orga nizmu. Sva predaja preradenih tvari, odvodenje ugljicne kiselme iz arterijske u vensku krv, i jos mnoge druge poznate i nepoznate funkcije odvijaju se u podrucju kapilara. Pogresna prehrana i nacin zivljenja mogu nanijeti tijelu veliku stetu. To is to vrijedi i za kapilare. Neispravna prehrana sa mnogo mokracne kiseline, previSe mesa i jaja umjesto povrca, osobito prijesne hrane i voca, tako jako ostecuje i prosiruje kapilare da ih na oeigledan nacm mOZemo prikazati fotografijom kapilara, na kojoj prosirene kapilare izgledaju kao male prosirene vene. Zbog pretjeranog uzivanja alkohola dolazi takoder do olitecenja i prosirenja kapilara. Neke kemikalije koje uzimamo kao lijekove, pa i nikotin, takoder ostecuju kapilare, ometaju prehranu stanica i remete citavu izmjenu tvari. Cemu nam slufi eudesna grada tijela ako skladna funkcija organizma ne moZe doCi do izrafaja zOOg pogresne ishrane, neprikladnog naeina zivota, nedovoljnog kretanja i disanja? Osobito misicne i zivcane stanice zOOg nedovoljne prehrane ubrzo popuste, degeneriraju se i ostare. Oobro bi bilo sve to znati dok je jos covjek mlad. Ako tek u starosti doznamo lito je korisno a sto stetno, imamo od toga upravo toliko koliko i onaj eovjek koji je u mladim godinama procerdao svu imovinu, pa se u starosti s tugom i boli sjeea nekadalinjih raskosnih dana. Mladost se dade lijepo usporediti sa sedam rodnih godina u starom Egiptu. Kao sto su nekad mudro radili Egipeani, moramo se i mi brinuti da u nemoenim godinama starosti mozemo zivjeti od rezerve. Zdrav i prirodan naein zivota tini isto tako najbolju uslugu zi lnom sustavu.

ZADACA OPTOKA KRVI A ko zamislimo postans!ci vlak koji vozi od Basela do Lugana i natrag i zaustavlja se prema toenom voznom redu na svakoj postaji, te dok vozi

92

u jednom smjeru utovaruje a u obratnom smjeru istovaruje, moZemo si lakSe predstaviti zadaeu optoka krvi. Pogledajmo ~to bi se moglo dogoditi ako dode do neke nezgode tako da se vlak DC mot.e drtati svoga voznog reda. Na svakoj postaji tree postan nemimo arno·tamo, gledaju da Ii vlak vel:. dolazi iIi ne, te na salterima umiruju stranke koje moraju tako dugo eekati postu. Najmanja pogreSka mot.e u sveukupnom poslovanju izazvati neugodna zakasnjenja i srdZbu. lednako se mot.e dogoditi i pn optoku krvi. Usporedimo put u jednom smjeru s artenjskim sustavom koji doprema sve sto je prijeko potrebno da bi se zivot u tisueama milijuna stanica Covje¢jeg tijela mogao odvijali normalno. Sva pogonska sredstva, minerali, enzimi, vitamini, aminokiseline za stvaranje bjelancevina, ~ri, kapljice masti i kisik jesu tvan koje sva1ci dan i sal mora otpremati arterijs1ci transportni sustav. Svaka stanica je mala radionica koja za svoj posao zahtijeva sirovine i energiju; stanice mogu pouzdano i besprijekomo obavljati svoj rad sarno onda ako pravodobno i po planu dobivaju sve sto im je pnjeko potrebno za rad. Sva1ci nedostatak nufue kolicine i kakvoee sirovina primorava stanice da traZe izlaz u nuZdi. Sarno u krajnjem slueaju pocne stanica raditi svoj posao nemamo i nepouzdano. Tako npr. rade divovske stanice raka, koje nisu krive za takav rad, jer se opiru nedostatku dokle mogu i otkazuju sarno u krajnjoj nuZdi. Moramo se, dakle, strogo brinuti da postans1ci vlak n~ega arterijskog sustava tceno ispunjava svoj Zivotni vozni red. To, pak, postiZerno kretanjem i disanjem. Isto tako moramo paziti da stanice dobivaju dovoljnu kolicinu nufuih sirovina kako bi mogle u svojim laboratorijima ispunjavati svoje planove i programe. Tako eemo postiCi uno sto od te staniene dnavice oeekujemo. Nije naSa jedina zadaea da dopremamo potrebne tvan, jer pn radu u svakoj tvomici nastaju i otpaci, a u nasem su tijelu to, prije svega, otpaci sagorijevanja; otpatke treba odstranjivati i odvoziti da se ne bi gomilali i zastajali, zbog eega bi moglo doti do smetnji u proizvodnji. Povratni je postans1ci vlak nalik na naS vens1ci SUSlav koji mora pokupiti sljaku koja je nastala pri sagorijevanju, a isto tako i otpatke naslale u toku proizvodnje - ugljicnu, mokracnu i druge kiseline. Ako transport zastane, dode do leSkoea jer zastoj uzrokuje napelost koja se ocituje u poveeanom pritisku na sve strane. Dolazi do iskliznuca, a sva roba ostane Idati na sporadnim kolosijecima. I u tijelu nastaje sliean zastoj, npr. neugodne prosirene vene.

Sto da se poduzme proliv loga zla? Nelko moZe promijeniti zanimanje i izbjeCi rad u hladnim i vlaznim prostorijama. Zalim Cemo se potruditi da se bolje i dovoljno oblacimo, da bez potrebe ne izlaZemo hladnoci noge i trbuh jer to moZe takoder uzrokovati teSkoCe, pa se treba pravovremeno zastititi. Izvrsno pomam 'neke biljke od kojih su poznate: hajducka trava (Achillea millefolium), kantarion (Hypericum perforatum), korjenci6i

93

Mala pomoc

amike i sasa (A nemone pulsatilla), iii livadna sasa (Anemone pratensis). Sve cetiri sadrZi lijek Hyperi san koji sc vee tisucu puta pokazao djelotvornim. Neprocjenjivu su korist od toga lijeka imale zene, djevojke i buduce majke. Djelovanje Hyperisana moZe znatno pojaCati Aesculaforce, ekstrakt divljega kestena. BuduCi da i pro~ irene vene nastaju zbog nedostatka minerala, osobito kalcija, sigurno i uspjesno porn are Urticalcin . Razumna., prirodna porno<': optoku krvi (cirku laciji) oslobodit Ce nas mnogih neugodnosti i, umjesto casova punih boli i briga, pokloniti nam ugodne dane.

VAZNA ULOGA ARTERIJA Ako porn is lim na orija~ ki promet koji sc odvija na prometnim cestama New-Yorka nepresta no u oba smjera od zore do mraka, onda je za te ceste doista prikladan izraz - prometne zile. Kad bi Ie prometne zile zastale, taj veliki grad ne bi mogao jos dugo postojati. Kako su vafue prometDe Zile - arterije za naSe tijelo, osvjedoeit cemo se kad 0 tome po ta nje razmislimo. Usprkos lijepo oblikovanom tijelu jakih miSica, obdareni i visoko skolova ni mozak posve Ce zakazati ako arterije izgube elasticDost, a ko sc suze i zacepe. Vee a natomska grada arterija govori 0 njihovoj vafuosti. Moramo zamisliti kabel sa viSe razlicitih slojeva, koji ima u sebi glatku i elasticnu cijev. Oko te cijevi su rasporedeni ostali slojevi izgradeni dijelom iz elasticnog, dijelom iz rahlog, ali otpornog vezivnog tkiva. Arterijska cijev moze izdrfati pritisak od 20 atmosfera. Kad sve to znamo, imamo vee neku izvjesnu predodZbu 0 na~im glavnim arterijama. One imaju, kao i srce, vlastitu opskrbu krvlju. Zbog toga je u stijenku arterija utkan sitni sustav zila, lZV. vasa vasorum. Arterijska stijenka ima osim toga jo~ limfDe zile i pravu kabelsku mrefu zivaca. Sto su arterije dalje od srca to sc viSe granaju; zbog toga se znatno poveCava i UkUPDi promjer, pritisak sc u njima snizuje, a stijeDka sc sve vi~e suZava. Promjer arterijskib konciCa iii kapilara pedeset puta je manji od covjecje vlasi. Arterije u izgradnji tijela

Hoorne, istrazivac iz Hola ndije, mislio je da je covjeeje tijelo izgradeDo od fila. Otkrio je postupak kojim je uspjelo prikazati arterije ubrizgavajuci u Djib crvenu boju. Petar Veliki, koji je u to vrijeme boravio u Holandiji, bio je tim pokusom tako oduSevljen da je htio prvi preparat ponijeti kuci. Na Za lost, preparat je vee prije dolaska u Rusiju sagnjio i propao jer su mornari popili alkohol iz CaSe u kojoj je preparat bio spremljen. Doista je pravo cudo kad pomislimo da Dekoliko milijardi stanica u lijelu dobiju sve ~to im treba putem besprijekorne arterijske mreze. Treba otprilike jedna sekunda da krv prede iz arterijske u veDsku kapila ru. U toj sekundi se izvr~i izmjena tvari, kisik iz krvi prede u tkiva,. a ugljiena kiselina iz tkiva u krv. Istodobno prelaze u tkiva i branjive tvari, a iz tkiva u krv produkti izmjene tvari. Po~to je krv ispunila svoju zadacu, teee po venama natrag u srce. 94

Krv opteCe mali krvotok - srce - pluea - srce - za sest do sedam sekundi .. Krvotok koronamih (vjeneanih) arterija koje napajaju srcanu muskulatum krvlju, traje tri-cetiri sekunde. Da krv dode do mozga, treba joj osam sekundi, a do noznih palaca oko osamnaest sekundi. Jedno crveno krvno tjelesce izvrsi dnevno oko 3000 takvih optoka. Dan i noe je u neprekidnom kretanju. Cini se da na svijetu ne postoji nista drugo sto bi se tako veselilo putovanju kao crveno krvno tjelesce. Iz srca krene naglo prema kapilarama. Sto se viSe udaljuje ad srca, to sporije mora teCi po uzim cijevima i brzina mu se smanjuje ; zatim u kapilarama, kao brzi glasnik, preda svoj tovar i vrati se venama prema srcu. Pri tjelesnim naporima, po zimi i vrucini, u veselom raspolozenju crvena krvna tjelesca postaju zivahnija i krecu se brZe. Depresije i dusevne patnje usporavaju krvotok. Milijarde stanica dobiju na taj nacin premalo hrane, pa ako ne pruzlrno nuznu pornoc, moze oboljeti citav organizam. Zbog toga mogu psihicka stanja koja duZe potraju dovesti do tjelesnih tiolesti . Ako se arterije suze i zakrece, nastanu vrernenom zbog toga neizljeCive promjene. Covjek se doslovce umno i tjelesno raspada. Zbog bolesti arterija Ulnire danas vecina civiliziranog covjecanstva, osobito u Evropi, Americi i Australiji. lstodobno bolest je sve cesca. DuZina zivota ovisi cesto sarno 0 stanju stijenki arterija. Ovapnjenje arterija poeinje malim , plosnatim otvrdnucem nalik eim. Potom na tom mjestu buja vezivno tkivo koje se kasnije zakreCi. Unutrasnja se povrsina arterije sve viSe suZava. Arterije sve viSe gube elasticnost, postaju tvrde i krhke. Istodobno raste krvni tlak. Posljedice se ocituju u vidu tromboze iii ernbolije mozga i mozdanog krvarenja. Preoptereeeno srce se prosiri, katkad prsne aorta, a bubrezi postaju smezurani.

Suienje i ovapnjenje arterija (arterioskleroza)

I. Bolest rnoZe uzrokovati hrana koja sadrZi mnogo masti, osobito zivotinjskih, zbog eega se znatno poveea kolieina holesterola u krvi. 2. Nikotin uzrokuje suZenje, osobito sreanih arterija. 3. Bogata bran a, prije svega mnogo bjelanCevina, osobito meso, jaja i sir, vode u bolest. 4. Prekomjerno uZivanje alkohola skodi kapilarama i posredno arterijama.

Uzroci arterioskleroze

I.' Dosljedna dijeta s prirodnom rizom, surutkom i salatama stvara eudesa. Krvni tlak moZe tom dijetom pasti na nonnalu tako da ne moramo uzimati jaka sredstva. Istodobno je to jednostavan naoin koji omogueava regeneraciju krvnih zila u samom zaCetku bolesti. Opa1anja i pokusi iz Azije govore da uZivanje rizinih mekinja takoder pojacava regeneraciju arterija. 2. Za zastitu i Iijeeenje bolesti korisne su takoder biljke koje sadrZe jod. Prije svega dolaze u obzit morske biljke. Zbog toga svojstva dodaju morske biljke zacinima i jelima, a to su : Kelpamare, Trocomare, Kelpaforce i Kelpasan .

ZaAtita i lijetenje

95

I druge Ijekovi te i aromaticne biljke djeluju dobro. npr. obieni draguSac (Nasturtium officinale), hren (Cochleria armoracia), ee~njak (Allium sativum), a u malim kolicinarna luk i poriluk (Allium cepa et Allium porrum). Ko risni su takoder i preparati od Rauwolfije. Poznat je preparat Rauwolwisca, kombinacija Rauwolfije i imele. 3. Korisno je duboko disaojc i udisanjc svjezeg zraka s obiljem kisika, dok trcimo ill hodamo po sumi iii planinama i uz more. Tko je tesko bolestan, ne smije u planine zbog razrijedcnog zraka i opasnosti od kapi . Tko moogo sjedi u uredu, neka pribjegne tom jednostavnom lijecenju. Tko ne pripada slabunjavim starijim Ijudima koji tree u ured kao po jajima, pa ih drugi moraju do tamo vod iti, neka slobodno vrijeme ne provodi stalno kod stoia, nego vani. Sprecavanje raznih bolesti

Ne treba biti fanatik sa ekstremnim pogledima da bismo mogli ustanoviti kako je zivot modernoga, civiliziranog covjeka spojen s mnogim opasnostima. Ponajprije, to su razne udobnosti koje nam prufu tehnika u vremenu automobilizma i mehanizacije. Posljediea je svega toga da se premalo krecemo na svjezem zraku koji je u isto vrijeme sve viSe zagaden. Rafinirana prehrana takoder ne koristi zdravlju. Zbog mnogih stetnosti krvne se zi le brzo degeneriraju, uskoro se pojave znaci starenja, smanje se dusevne i tjelesne mogucnostl i ubrzo dode uaj ugodnom zivotu. Tu ne moZe nista izmijeniti ni prodtden prosjek zivotne dobi ni smanjena smrtnost novorodencadi i djece. Zaista nije bitno docekati starost koja se promijeni u bolest, te bolesnika umjetno odnavati na zivotu s najvecom njegom i cuvanjem s pomoeu lijekova. VaZno je ostarjeti i ostati zdrav. Prehranu i nacin zivota morat eemo prilagoditi prirodnim zakonima, a ne suvremenom drustvu koje bira pogresan put i Cini nas mekuscima.

OVAPNJENJE ARTERIJA, KORONARNA TROMBOZA I SRtANI INFARKT Za vrijeme svog boravka na Dalekom istoku ustanovio sam paZljivim zapaZanjima da su ovapnjenje arterija, koronama tromboza i srcani infarkt, osobito medu stanovnicirna Koreje, Japana, Filipina i Indonezije, velika rijetkost. Medu iznimkama su bili irnucniji Ijudi koji su postigH visi zivotni standard. U svirn tim zemljama stanovnici troSe sarno malo masnoCa i ne upotrebljavaju dnevno viSe od 50 g masti iii ulja po osobi. Vecinom se radi 0 masti i ulju koje Ijudi sarni prave, a sadrfe mnogo nezasicenih masnih kiselina. Kao sto je vahn nedostatak masti, vama je i cinjeniea da ve6inu ugljikohidrata stanovnistvo dobiva riZom: Riza, nairne, dugo vremena odnava arterije m1adima. U svih I~udi koji se hrane prvenstveno rizom, otkrio sam mnogo bolje stanje krvnih zila, posebno arterija. Tajna, koja buducnosti ostavlja da rijesi jos mnoge zagonetke, je korisno djelovanje morskih biljki koje treba stalno tdivati. U Koreji, Japanu

96

Posebno je skodljiv bijeli kruh; zata jedimo kruh ad psenicnog zrnja. Kruh na slici nacinjen je bez kvasa.

Grahamov kruh

Pri stalice prirodnog iivota nag lasavaju da su umjetna gnojiva i insekticid i otrovni za Ij ud ski organizam, pa zbog toga upotrebljavaj u sarno kompost (dubre) za gnojenje povrta i votaka.

Salate moraju biti vaini sastavni die covjekove pri rodn e prehrane; stalno ih gnoje kompostom i jedu uopce nesoljene.

Gu sa nastaje zbog nedovolj na rada stitne ilijez de

Ultraljubicaste zrake upotrebljavaju za zracenje. Tim se zrakama lijece koine infekcije; one jacaju tijelo Ijekovitim svojstvima suncanih zraka.

Upot~eba paucine je ~tarinska m~toda za za~.stavljanje krvarenja. Zamisao je nastala moida zato sto tanke n.t. paucone podsjecaju na IjeplJlva vlakanca fibrina koji se javlja na rani kad krvari.

.Lijevo : Vee stoljecim? se Ijudi nisu mogli oduprijeti zamisli da vode prirodnih izvora i)11aju Ijekovitu moe, premda se to nije dalo u potpunosti sigurno dokazati. Rimljani su naveliko upotrebljavali toplice i izgradili ih po cijeloj Evropi. Na slici su toplice Bath u Engleskoj.

Akupunklura] prelar kin ka molod t n]o, pri ko]ol zabadaJu u kofu Igl od to Ilk koll n rd (u proAlo tl I U upolr blJovali 71 In III rebrn Igle) u 14 kon III iii m ridlJana u til lu, po kojima provlat k07mitke nag »lln « I »janga«, pozltlvrli I n gatlvnl a lojd flve tn nag , Meted ]e n davne Izneva pobudlle 1. nlmanJo; iako n a kultura n rado prlhva~a tu m todu III te ni , Ipek I ell nl. II]

I mnogim kine kim pr vineijama na,iknuti u je li nll! kojoj dodaj u ta nke. zgnjetc n ' list ice mor ke tra ve. Mi . mo prigodom svoga boravka tame na to pri\ ik b i o sjecali smo se vrlo dob ro. Tko ;rell izbjeci 0 apnjenje ~i l a, ko ronarnu trombozli i "{ca ni infarkt. iii ima jednll od tih bol ti pa je ~cli uspj no vlada ti. ncka se d rZi doljc navedcl1lh up uta koj u uvjet za pomoc pri lijecenju i ' preca anj u lih bole ti: I . Dozvoljeno je umjereno uiiva nje bjelancevinaste hra ne i masooca . Pri tome treba izbjegavati ~i votj njsk e masti i upotrebljavati prirodna ulja. U obzir dolaze osobito ulje od uncokreta (Helianthu annuus), maka (Papaver so mniferu m) i od kuk uruza (lea mays). 2. Osnovna hra na neka bude prirodna riia . 3. M nogo svjezeg povrea treba da obogacuje jela od rire sa svjez im Irom . Neka bude svaki d an na sto lu svjeZe alin e zaCi njene, osobito. Molkosa nom i prirodnim uljem . 4. Kao doda tna ljekovita jela preporuca mo p -enicno ulje, Wheat fo rce, Kelpasan i sva jela koja sad rZe mor ke biljke. 5. U mjesto uobicajenog sira jedimo mladi, svjeZi kravlji sir. T ko se oece iii ne moZe od re6i mesa, neka ga jede rijetko i sarno malo. Isto to vrijedi i za jaja ; niposto ne jedimo tvrdo kuhana jaja ! 6. H ranu solimo vrlo malo, prvenstveno mo rskom soli iii Herbamare . 7. Vrlo je vaZno d ovoditi o rgan izmu dovo ljno kisika hodaj uCi i duboko disuCi na svjezem zra ku izvan naselj a. Tko to ne moZe ostva riti svaki da n. ne ka si to priusti barem na kraju tjedna. Umjesto da "jedite u svom sta lnom lok a lu iii za volanom a uto mo bila, upotrijebi te noge i hodajte slobodno kroz sume, polja i planine. Tko se bude driao tih sed am pravila, produzit Ce sebi zivor. a sta rost ce sigurno prozivjeti bez mnogih neugodnosti. NeCe ga muciti ovapnjenje zila oi koronarna s kleroz ~ i ne treba se bojati smrti od srcanog infa rktao A ko na taj naCin oslusnemo prirodu, ona Ce i nas poslusati .

PREVENTIVNE MJERE PROTIV EMBOLIJE I TROMBOZE Opasnost od tromboze prijeti osobito zenama poslije operacUa i poroda . U pravilu, takve komplikacije nastaju 3---8 dana poslije poroda. Lijecni.k u takvim slucajevirna daje injekcije koje tope krvne ugruske i sire ~ile . Zanimljive su i dragocjene one metode s pomocu kojih sprecavamo prirodenu iii steceou sklonost prema emboliji, trombozi i prosirenju iila. Na prvom mjestu treba njegovati crijeva koja moraju djelovati besprijekomo. Zastoj blata i lijenost crijeva opterecuju krv, a time i citav organizam otrovima izmjene tvari. Ako jedanput tjedno postimo i pijemo taj dan sarno vocne sokove, cesto se rad crijeva bitno poboljsa. I inaee moramo paziti na ishranu. Sarno neizmijenjena, prirodna hrana moZe pridonijeti tome da crijeva prorade i da se Iijenost crUeva suzbije. Na drugom mjestu u borbi protiv embolije i tromboze pomazu i kure

97

Spre~avanje

IIlOj 'nJ kOje imJju istodotmo i lastitOl u~inak . ajnar 111J
OVAPNJENJE I KALCIJ KAO LlJEK Vecinom prevladava posve krivo misljenje 0 kalciju k.ao lijeku, 0 ovapnjenju, osobito ovapnjenju krvnih i ila. testo cujemo kak.o bolesnik govori: »Necll uzimati kalcijeve preparate jer vel:, ionako imam ovapnjenje arterija, i ne bi bilo dobro kad bi se u njih talozilo jos vise kalcija«. To .ie, dabome, potpuno pogresno shvacanje. BiJoski preparati kalcija, npr. Urtiealcin, nemaju s ovapnjenjem zila kao takvim, neposredno sasvim nista. Naprotiv, i oni koji imaju ovapnjenje fi la mogu bez daUega uzimati bio)oski kalcijev preparat je .. se taj kalcij asimjIira. U organizmu se trosi za krpanje ostecenog tkiva i ni u kojem se slucaju ne talozi. Pri tzv. odlaganju uopCe se ne radi 0 odlaganju kalcija u liZem smi lu rijeci, kako se to kaie, nego 0 degene:-ativnim promjenama arterijske stijenke koja gubi svoju elasticnost. Najprije, tj. primarno, u arterijskoj se tijenci odlazu

98

Grc . no ac iz pe og S oljeea pro n. e.; na nj emu je prikazana borba Empedo fa pro1i malarije.

lipoidi. rvan nalik na rna ti i tek po Lije toga dolazi do 0 apnjenja kao ekundarnog procesa. Znan t\"enici mi!,le da je odlaganje kalcija odraz obrambene nage organizma koji teZi da stijenke ojacaju, jer su izgubile ela licnost i 'vrsto' u i ne vrSe viSe voje uobieajene zada6e. Drugi pak mi Ie da lomljivost zila nastaje zbog laloieuja kalcija u zilnoj tijenci.

99

Autor u pustinji kaktusa u Arizoni

U svakom slucaju radi se 0 st arosooj pojavi koja je posljedica poremeeaja u sveukupnoj izmjeni tvari zbog neprikladne ishrane, u prvom redu zbog prekomjerne bjelaocevinaste hrane. Nikako ne mozemo za boles no ovapnjenje zi la kriviti kalcij koji tijelo prima hranom. Tijelo ima u kostima i drugiro stanicama toliku zalihu kalcija da bi bila dovoljna za ovapnjenje svih zila, a ipak prakticno do toga nikada ne dolazi. Prirodnim Jijecenjem dajemo zilama ouzne tvari da bi opet postale elasticne, dakako, koliko je to uop6e mogu6e postiCi prirodn~ sredstvima. Krvni tlak se snizuje: ovapnjene zile koje su izgubile elastienost uzrokuju poviseni tJak, i srce je prisiljeno raditi s veeim tlakom da oddi krvotok. Protiv ovapnjenja zila ne dajemo nik akav lijek koji sadrn kalcU nego Arterioforce. preparat arnike (brdanke) i bijelog gloga (Crataegus oxyacantha), te preparat imele i vina od srijemuia. Svi izvrsoo djeluju. Hrana mora sadrzavati malo bjelancevina i soli. Za sprecavaoje i Jijecenje vee postojeceg ovapnjenja zila najbolja je hrana prirodna raa koju treba, po mogucnosti, vise puta tjedno iznositi na stol. MoZe se prirediti na razoe naCine i jesti ujutro, u podne i za veceru. Tlak se snizuje a ovapnjenje arterija polako poboljsava ako se hranimo prirodnom rizom, vocnim so kovima i povrcem, osobito sirovim. Kad postoji neki razlog da moramo bolesoiku dati kalcij (Urticalcin), on ne utjeee na ovapnjenje iila vee, obratno, jaea zdravlje. Neka to objasnjenje ohrabri one bolesnike koji se bojazljivo susteru da uzmu neki dobar preparat kalcija. Moraju biti svjesni da preparati kalcija ne skode, vee mogu sarno koristiti, a nernaju nikakve veze s ovapnjenjem arterija.

KALCIJ I STARIJI LJUDI Cesto me stariji Ijudi pitaju nije Ii u starosti pogresno uzimati bioloske preparate kalcija, kao Urticalcin ili hraou koja sadrii dosta kalcija, jer upravo u toj dobi postoji opasnost ovapnjenja iila i tkiva. Dokazano je i ncpobitoo da se u starosti kalcij seli iz kostiju i talon u stijenku iila. Kosti

100

po 'ta)u uplJik' , i lo mlj l t:. a zll , tkiv,} i braz olm tvrunu zbog t· _ 1 tenja kalcija. Kad bi~mo hili po r oi, mi \iIi bl m da bole mci m raJu uzimali 'to manJe kalciJa. I ku t a u po kaza la da ned ' Iatak ka\Ci)a u hrani po pJe uJe 0 t P roro I bi'eg kaici)a II k .,tij u, Gdjt:. dakle. da traiimo klju' 7.a rj cnJe zagonetkc'l Kalclj je b.wcOl mineral koji se rio lako ' paj . k l el inama, Ako se u ta ro ti s urinom lZlucuje premalo razliCitih ki clin. kine i drugih, te se ki e1 in veru s kalcijern kao kakiJc e '011; na laj natin u ncza ieenom tanju uzrokuJu organizmu ma nJe 'tet . Ako se bri nem da u innjeni minera la (metabolizmu) ne dode do n do ·talka kalcija i d je razina kalcija u kr i uvijck normalna, ne moramo . U i okoj tarost i bojati da Ce kalcij napustiti ko ti i da Ce doci do talotenja kal ija u zilam I lki ima, Ka ko da prijecimo prijevremeno !.tarenje. Prvo, ta rijern covjeku treba do ta kisika, a to znaci di anja i kretanJa Pogodne na slobodnom . Razumno kreta nje Cc mu kori. titi; lagan rad u vrtu. . elnje za!titne mjere po rnirisnim surnama ili kratki izleti po brdima i dolinama ' Ij upkim vid ikorn pruiit Ce mu dosta zraka i kretanja. Drugo, stariji covjek mora je ti do ta hrane bogate zeljezom da bi oksidacija u krvi i sagorijevanje u tkivima teklo norm alno, Mora je ti dovoljno prije nog povrea koje dodajemo o brocima kao alatu. Rano prolje<':e pr uia vea izbor. Pripra vljamo razne vr te dragusca ne zaboravimo na mlado Ii <':e spinata koje mozemo prirediti kao alatu, a pomi limo i na cudesno djelovanje svjeiih mlad ib kopriva, Po loje mogucnosti da vaki dan nabavimo nuzno povrce. Trece, treba njegovati i podsticati i lijezde unutraSnjim lucenjem , Svakodnevno ribanje koze cetkom je korisno, jedna ko tako i naizmjenitno tu "iranje toplom i hladnom vodom. Poslije tusiranja ne mijemo drhtati, inaee je bolje tusirati se sarno loplom vodom. Preduvjet je za u pjeh da dovoljno i duboko spavamo, jer spavanje doista krijepi organizam, 0 0bito spavanje prije pola noci. Osim toga, rad ije i prije za pimo ako i.demo dosta rano u krevet, dok JOB nismo umomi i i crpljeni. Kolici nu minerala povecava preparat od pepela morskih biljki. Kao sto mo vee u po6etku objasnili, kalcijem bogata hrana i bioloski preparati kalcija nj u kom slueaju ne skode vee, naprotiv, vrlo kori teo lstovremeno je korisno potpomagati rad bubrega prirodnim biljem ili njihovim preparatima. na primjer Nephrosolidom koji pospjesuje pravilno lucenje ~kod ljivih tvari putem bubrega i mokrace, Tko bude ispunjavao spomenu ta pravila i umjereno jeo i pio, docekat Ce zdravu starost bez Uk06eDOSti i staka.

HRANA ZA BOLESNIKE S POVISENIM TLAKOM, OVAPNJENJEM ARTERIJA I SA STAROSNIM POJAVAMA Bitno se razlikuje poviseni krvni tlak koji nastaje zbog bolesti, od onoga koji nastaje zbog toga sto popusti elasticitet arterija, Ako se ne radi 0 101

oboljenju bubrega, vee su zilc uzrok povi cllog tlaka, onda dijeta riZom ima Ij koviti ucinak kao i u svih sl"arosnih pojava. Uspjeh moZe biti doista za panjujuCi. Prirodna smcdasta rila je mnogo vrednija i djelotvornija nego bijela, polirana. Kompromis predstavljaju vrste rize Avorio i Uncle-Ben, koje sadrZe vecinu vaZnih minerala kao i prirodna riza . Nijc svakome lako drlati dijetu riiom koja moZe brzo dojaditi , jer Evropljani jedu prije svega krumpir i jeJa nacinjena od domacih zitarica, dok , naprotiv, stanovnici Istoka znadu sarno za riiu. Istocni narodi imaju tu prednost sto se ne moraju bojati povisenoga krvnog tlaka, ako ostanu vjerni jednostavnoj prehrani svojih predaka. Buduci da su bolesnici s povisenim krvnim tlakom jeli previse bjelancevinaste hrane, moraju smanjiti koliCinu bjel ancevina u prehrani, osobite mesa, jaja i sira, liZivati ib u vrlo ma lim koliCinama, da im ne bi morale biti potpuno zabranjene. Osnovna prcbrana neka bude dijeta : rila - vjezi kravlji sir - salata. U toj je dijeti najvaznija rila jer djeluje na arterije da postanu opet elasticne. SvjeZi sir sadrZi vrlo korisne bjelancevine, a istodobno se dade ukusno kombinirati s povreem i salatama. S raznim dodacima mozemo vjeZi kravlji sir pripremiti ukusno i na razlicite nacine. Medu te se ubrajaju prije svega hren, Curry, razne aromaticne biljke i biljni sokovi. U sa latama ima obilje vitamina i neophodnib minerala. U Americi je svojedobno neki lijecnik s tom dijetom pomagao mnogim hipertoniearima . Nije pogodno da bolesnici provode dijetu kod kuee jer mogu pasti u iskusenje i stare navike. S pomocu tib kura poviseni krvni tlak nestane, ali nestane i lijepa svotica novca jer takva lijecenja u mnogim drzavama nisu baS jeftina. Po pravilu se uspjeh takve kure pokaZe poslije 3-4 mjeseql. Tko si moZe za takvu kuru u zdravstvenoj ustanovi priustiti kojih 4 tjedna, ucka je ne prekida jer se u ustanovi naucio kakva mora biti , pa je moZe dalje sam provoditi kod kuee. Treba imati evrstu olju i biti do Ijedan. Uspjeh neee izostati ako mu braeni drug iIi ostali ukuCaoi pomognu svojim razumijevanjem . Savjeti koje navodimo treba da budu pobuda i uputa za korisnu dijetu. Doru~ak

r bez

mesa.. jaja i sira mozerno prirediti ukusan i raZOoVTstan dorueak. aeinirno Zitnu kavu (Kneippovu iIi I.)., nabavirno erni kruh, Grahamov iii toa t (tost), rna lac iii margarin i med, ili drugi prirodni desert. Zajutrak moZe dopuniti Bircherova kasa s voeeffi dotienoga godisnjeg doba, npr. jagodama. Takva mjesavina je ukusna, hranjiva i osvjezavajuca. Da ne bi mo stalno uzimali za doru.cak vocoe sokove, mozemo kombinirati iitou kavu sa sendvicima koje smo oblozili maslacem, svjezirn mekim sirom. a u proljeee ploskieama rotkvice, svjezirn zeleoim povrcem iii njeinlm listicima mlade salate. Korisoo je dodati i srijemuZa (divlji eesnJak: Allium ursin urn) koji mozemo prirediti kao salatu iii kao pirjano povrce : dje\uje ljekovito protiv povisenoga krvnog tJaka, a i inaee je vrlo orniljelo jelo. Kad dOlore rajeice (paradajz) oblaZemo njima sendviCe ib prire
Autor u podrucju Amazone kod grma Bixa-Orelana, od kojih plodova Ind ijanc i prave bOIU za tetoviranje

Obrok u podne treba da budc ui stinu lij ek. To je moguee a ko se d rZim o ov ih uputa: Skuhamo kinesku riiu. zacinimo svjezi kravlji ir sa hrenom i priredi1110 mijesanu sala tu od razliCitih rsta a la te; ne Olijemo za boraviti dodati Ijekov itoga ce- njaka. U proljeee ga moze mo nadomjestiti s rijemuzem. Ako nam smeta 0 ' ( 1; okus iIi neugodni zad ah srijeOluza , pomaze per- un ovo lisee . A ko od rize priprem a mo raznovrsna jela, neee nam ri za tako brzo dojaditi. Mozemo priprav iti vrlo dobru rii u kao i na Dalekom istoku, ako joj dodamo raznovrsno zeleno po vree. Omiliela je riia s tikvicaOla,

Gusti prepl et razvijene cvjeta ce (karlijol a). Premda je povrce porijeklom sa Bliskog istoka, najbolje uspijeva u hladnom i vlainom podneb lju .

103

Objed

raJ~lcama . glJivam patlidiantma. papnkarna i pupolj ima ojc Tim jclima od rire dodaJ mo JO Z<1Cinjcn vJeli ir i mije anu alat u. Za promjenu mol.cmo priprcmill latku ri.lu jagodama u \lOU iii hadcmima. a liZ to po luziti kompot od S JeZe r vota Na kraju sl uiim zltnu ka u tu enim sla tkim vrhnjcm . Kad pn premamo jela od riie, moramo paziti da r iia 0 ta ne ZT aata. ko sc rasku ha.. gubi sla t, a do izraiaja dode sk ro b. Japanci j \ieCinom ra kUhaj u. a K inezi paze da 0 ta ne zrnata. Ako zelimo po bo lj. ati ok us rue, p tpa mo jc sitno isjeckanim perS unom i sa malo parmezana. a zatlm sve malo gratm ira mo (za pecemo) u petnici. Za pro mjenu izvrsno prija.

Heljda (fagopyrum esculentum )

ekad je heljda bila u nas bolje poznata ncgo danas. Buduci da niz uje kr vnj t1ak kao i riia, tre ba da se na izmjcnce s njom nade na lolu. Priredujemo je jedn ako kao i rii u. a p o lui ujemo je sa sVjeiim sirom i mijdanom saJa tom. Prepo ruclj ivo je k uhati heljdu u kasi od proti nu tog (pasiran g) zelenog povrea i doda ti joj kuSu (pi re) od rajcica sa itno na jeckanim zaCinim a. D obivenu kas u mozemo ohladili i po luziti za veceru s rajCicama i zelenom salatom . Dodam o Ii heljdinoj kasi luka. Cesnja ka i ma lo majorana, moremo od ohladene kaSe ispeti uku ne odreske.

I spravni zacini

Za po vi eni su k rvni tlak zaCini izvanredno vaini . Preslana hrana povi uje krvni tlal<, dok je neslana iii prema lo lana hrana korisna za bubrew a oboJjenja . Pogodno soljenje i zaCinjanje je za dijetnoga kuhara prava umjetnost koju mora svladati. N ezaCinjena jela ma njuju tek i brzo dosade. Jela zacinjamo hrenom. persunom , majoranom, timijanom (maj 1nom dusicom). a ako treba i paprikom i curryjem. Svi spomenuti zaCini u u umjerenoj koliCini bolji od so li. Posebnu slast daje riii eesnjak. Stedljiva upotreba omilje le biljne oli Herba mare o laksava zacinja vanje jela.

Pica

Ako zelimo liZ obroke od povrea prikladno pice. posluzit cemo se proizvodima mlijeene kiseline; II o bzir dolazi prvenstveno razrijedeni Molkosa n i poznati sokovi od mrk ve i kupin a. Moramo sc odv iknuti da pijemo s punim ustima, jer bismo time otefuJi djelovanje sline na hranu i poeelnu probavu u ustima .

Vecera

Za veeeru smijemo jesti sarno malo jer zbog teske hrane neCemo dobro spavati. Preporuea sc osobito voCe i Grahamov kruh, prelJlazan s maslacern iii margarinom, te zitna ka va. VoCe jedemo u vidu Bircherove kase iii vocne salate. Buduei da smijemo jesti sarno svjeze voCe, nuS izbor voea, dakako. uvijek ovisi 0 godisnjem doba. Tko viSe voli zeleno povrCe, moZe jesti za veceru sa hladnim jeJ.ima od heljde razlicite vr te salate. MoZe pripremlti juhu od svjezeg povrea a kao dodatak sendviee i mijesanu salatu. Da bismo izbjegli nadimanje, ne smijemo niposto za isti obrok mijesa ti

104

ISlodobno voCe i povree. Kome je laj nacin prebrane nepoznat, imat ce u pocctku malo poteSkoca. Medutim, kao i za prijasnje savjete vrijedi i za ovaj da ee se bolesnik ubrzo priviknuti na takvu prehranu, a to ee mu biti vraceno tako da Ce rije iti mnogib tegoba i bitno zastititi snage vlastitog tijela .

DIJETA RIIOM PROTIV POVI~ENOGA TLAKA U Americi je vee davno poznalo da protiv povisenoga krvnog tlaka pomaZe dijeta rizom. Sada je i jedan svicarski anatorij uveo dijetu rizom protiv povi enoga tlaka i postigao radosne rezultate jer je bolesnicima krvni Oak doista pao. Na zalost., dijeta je imala i negativnu stranu jer su bolesnici poslali slabokrvni. Odakle taj neuspjeb? On je bio posljedica neupueenosli, jer je bijela, polirana riZa u velikoj mjeri bezvrijedna i neprikladna za dijetu ; ako je ipak upotrebljavamo za dijetu, zbog nedostatka odredenih tva ri pojave se lipicni znaci bolesti vee odavna opisane pod imenom beriberi. Za dijetu riZoro 1110ra1110, dakle, bezuvjetno upotrebIjavati punovrijednu prirodnu riill. Sarno 6emo lako od te dijete imati koristi, i krvni Ce tlak pasti bez neugodnib nuspojava. U svakidasnjem zivolu takoder radije upotrebljavamo prirodnu riZu jer je ustanovljeno da prirodna rila sadrZi 9,5 pula viSe hranjivib tvari od bijele, polirane rize. Za to je prirodna riZa zaista jelo u pravom smislu rijeCi. Pri poliranju se S rizina zmja odstranjuju ne sarno vanjsk.i slojevi celuloze vee i ukusna rebma kozica i klica . Zmo postaje poliranjern, doista, lijepo. bijelo, no i todobno i bezvrijedno. Javna je tajna da otpatke od poliranja rile ne bacaju. vee ib farmaceutska industrija upotrebljava kao korisnu sirovinu u proizvodnji sredstava za jaeanje. Takve su stvari iza kulisa. Dobro je malo odgmuli za tor, i zaviriti u stvari koje mogu bili korisne nasem zdravlju .

REGULIRANJE KRVNOG TLAKA PRIRODNOM RIIOM Dokazano je da prirodna ri:za regulira krvni tlak. Dijeta rizom pomale i protiv niienoga i protiv povi enoga krvnog tlaka. Zato bi pogresno bilo i u prvom i u drugom slueaju propustiti mogucnost ljekovite pomoci koju pruia rila. edavno rni je pi sao prijatelj iz Njemacke, koji je patio od povisenoga krvnog tlaka, da je s pomocu dijete riZom koju sam mu savjetovao potigao dobar uspjeh. Deset tjedana se taj prijatelj driao propisanib savjeta, i zatim je mogao ustanoviti da je postao okretniji i da mu je krvni t1ak pao od 230 na 190. Doista radostan uspjeh. Zatirn je irnao dva tjedna dopusta i tlak je pao na 170. Bolesnik je tar 63 godine, i upravo je ugodno da je postig!lP'~::2n!:::::.... u pjeh sarno s prirodnom riioro, svjeiirn sirorn i salatarna, · i~~, a11 'G-~> dodatnih lijekova. Daljom dijetorn tlak se mole jos viSe s ' 'f'~ ~ ~ ~ti- , " . citet arterija poboljsali. ~~ -:.... , '!~

..

~ .....

-'''''

~

~

" .

Premda JC mOJ prijalelj po. tigno vrijedan uspjeh samo odredcnom dijetom , ne bi bilo uvi no pomenuti lijekove koji mogu potpomoci uCinak dij teo Radi . ~ 0 preparatu imc\e, Vi ~a 'an kapljicama kOJe sni zuju k rvni tlak i 0 preparatu Arterioforce, nacinjenom od arni ke i gloga; oba lijeka utjecu povolj no i na zile. Pomaie i vino od kupi na jer tvari ku pine obn avljaju zile. U proljeee mozemo od te biljke prircditi naizmjence sa latu i varivo kao dodatak jelu. lnaCe sc sluiimo k upinovim vinom. Ako krvni tlak uistinu padne, onda to treba pripisa ti ne samo konslataciji da je pao mjerljiv tlak vee i cinjenici da se ela tieitet a rterija pobolj ao i da e, u izvjcsnom smislu, radi 0 pravom pomlac1ivanju arterij a. Tko zami Ii stelne posljedice povisenoga krvnog tlaka, ojacat Ce volju i u trajnosl da kuru provede do kraja, ka ko bi posli gao zadovoljavaj uci uspjeh.

SNIZENI KRVNI TLAK Izvjesno je da je povisen krvni tlak poznata i svestrano opisana bolest. Povisenom tlaku posvecujemo svu painju, borimo se protlv njega i to postizemo. prije svega, odredenom dijetom i lijekovima. Manje smo, medutirn, pouceni 0 snii enom krvnom tlaku. Cesto cujemo pitanje : »Otkud taj sniieni tlak ? Sto da ucinim da ga se f1jesim? I u knjigama 0 prirodnom lijecenju dobit. cerna 0 sniZenom krvnom L1aku dosta oskudne podatke, iako danas mnogi Ijudi pate od te bolesti. Ako se netko tko ima sniieni tlak uputi u brda na visinu od 1500 do 1800m, moze dobiti napade vrtoglavice i kratkotrajne nesvjestice. Svaki napor moie uzrok ovati smetnje u rad u srca i optoku krvi. Kalkad bolesnik treba promijeniti nadmorsku visinu i otiCi u predjele srednje visoke ili nile. U 90° 0 slueajeva tlak se snizuje zbog smelnji u radu zlijezda s unutrasnjim lucenjem. U iena otkaiu jajnici, a u muskaraca muda. Medutim. ima i takvih bolesnika koji se bolje osjeeaju na visinama nego u nizin i. Kakva pomoc?

Cim dademo lijekove koji odstranjuju osnovni nedostatak, povisi se takoc1er krvni L1ak. Nije preporucljivo upotrebljavati snaine hormonske preparate, cije djelovanje je kratkotrajno i mole ostaviti neugodne, stetne posljedice, dok se istodobno krvni tlak mole prebrzo povisiti. Ne bi Ii bilo, moida, bolje direktno utjecati na spolne zlijezde? To je moguce ako dajemo preparate joda i kalija u organskom obliku kakav sadrie morske biljke. Mogu se upotrijebiti sve vrste algi, osobito pepeo morske trave (Fucus vesiculosus). NaroCito su djelotvorne tablete morske alge Kelpasan i korjenCiCi biljke Rauwolfije porijeklom iz Indije i Ceylona (Colombo); protiv <;niienog tlaka ti isti lijekovi u minimalnim dozama. D 6 iii vecim, djeluju upravo obratno i povisuju krvni tlak. To zanimljivo djelovanje, usavrseno i potvrdeno kao princip Dr Hahnemanna, spomenuIi smo vee viSe puta takoder na drugim podrucjima. Zenama dajemo preparat jajnika u minimalnim dozama, tj. Ovasan D), odliean lijek koji nema stetno djelovanje, vee jednostavno regulira funkciju jajnika. Protiv sniZenoga krvnog tlaka pomaze takoder izop (Hyssopus) om106

cinalis). Ijekovita biljka poznala vci; u pradavna vremcna . Svojim sokovima pr Cava zgrusavanje krvi . Ima udesnu moe. Vjerojatno utjece putem spolnih f lijezda na poboljsanje krvnog t1aka. Poznata je sarno jedna vrst te biljkc.

Za povi'enje krvnog lIaka pomai.e ta.~ crvenog vina. Koristi takod r meso . Vegetarijanei treba da jedu pelud koji podstiee spolne i lijezde i podize krvni tlak . PreporuCa se preparat Pol/avena. U tdk im slueajevirna treba uzimati I:isti pelud koji tako jako digne tlak da bi onoga koji i in are vee ima povi. en tlak, mogla ud a riti kap a ko uzima cisti pelud . Ljudi s povi~enim krvnim tlakom moraju vrlo opre/.J1o uzimati pelud . Vidio sam slucaj koji se mogao zavr. IIi lragicno da ni u u pravi ca podu7.ctc nuine mjcrc. Nikako se ne preporuea lIzimati pelud, pOgOlovo u veCoj kolicini. a ko bolcsn ik vee ima povi eni krvni tlak . Ako pnrodne lijekove lJ/il11amo na neprikladan naein , mogll takoder skoditi. l os nam jedno jcdnostav no pr irodno sredstvo stoj i na raspolaga nju protiv sni2enog tlaka _. sok od mrkvc. Zbog toga razloga Ijudi s povi§en im krvnim tJakom moraju iLbjcgavati sok od mrkve i ni u kojem slucaju ne smiju drzati kun: s tim sokom, dok oni a sn ize nim tlakom postizu prilil:no vclik uspjeh sa so kom od mrk ve zajedno sa drugim lijekovima. Sa lata od mrkve ne povisujc krvn i tlak. To svojstvo ima a mo cisti sok. Slil:no je takoder i a soko1l1 od kupina . Kad se nekome na vclik im visinama poene vrljcli u glavi, ncka brzo Ull1le kofei n : sa licu jake turske kaye. Ubrzo ee ga minuti tcsko6e. Tko zivi na moru, a pati od snizenog tlaka, neka stalno jede ostrige. Pobolj a t ce mu se rad spo lnih :tlijezda . Nagli padovi krvn og tlaka uk az uju na smanjen u vitalnost. Stoga nije dovoljno odagnali samo simplome vrtoglavice, da bismo bolje podnosili odredenu nadmorsk u visi nu. vee moramo utjecali da sc poboljsa opee sta nje orga nizma koji ce za tim mo6i vrsili svoje zadace. Takve su mjere bolje nego vladavanje te koCa zad njom kapi volje i snage. Ako spolne i lijezde ne rade dovoljoo, ne trpi zbog toga sa mo spolna moe (potencija), vee cjelokupna ljelesna, umna i umjetnicka stva ra lacka snaga. Zato nijc preporucljivo takvo sta nje za nemariti, iako 'mo vee oti"li LI mirovinu i zadovoljava mo se odmaranjem i kratkim dnevnim ·ctnja ma .

Drugi lijekovi

LlJEtENJE PRO~IRENIH VENA Tko pomisli na znacenje zilnog sustava i krvi, moze se sjetiti tare izrekc : })U krvi je du a«. To znaCi - i iivot i postojanjc. Zbilja je tako ka ko je Goethe mudro napisao u yom })Faustu«: »Krv jc sok posebne vrste«. Od krvi zavisi svc ~to se u na5cm organizmu stvara, oak i nasi 0 jceaji. Ako je sa krvi sve u rcd u. i mi se osjeca mo dobro. Upoznali smo vee fazne hormone, izlu6 ne zlijezda s unutra njim lul:enjem, koji vee u ma lim koncentracijama u krvi utjecu na funkciju i aktivnost organizma. Medu-

107

tilni sustav

tim, lime uloga hormon a jo nije iscrpljena. Hormoni vr-e odlucujuci utjecaj na nase dusevno stanje i na nag karakter, sto se najbolje vidi kad dode do promjena karaktera zbog hormonsk ih poremecaja. Pri takvom razmisljanju, nekome te biti neugodno ako mu lijecnik dade (transfuzi jom) krv nekoga nepoznatog covjeka. Zanim lji vo je da je nekad bilo sem itskim narodima strogo za branjeno primanje krvi. Da bi krv ispunila svoje zadace, mora sadriavati sve najrazliCitije hranjive tva ri, minerale i vitamine sto je organizmu prijeko potrebno za izmjenu tvari (metabolizma). Optok krvi ima valnu zadacu da svakoj staniei osigura sve 5to je neophodno za njen l ivot i rad. Medutim, nije dovoljno da same krv ima sve sto joj treba, vee i optok krvi mora funkcionirati besprijekorno da bi mogao obaviti transport nUlnih, branjivih tvari do svake staniee tijela. Tkiva bi svejedno propala, usprkos besprijekornom dovodenju neophodnih tvari, kad ne bi bio osiguran odvod otpadaka izmjene tvari . Staniee bi se ugusi le u vlastitoj sljaki. Tko bar malo pozna gradu i funkeije tijela, znade da arterije dovode stanieama hranjivu krv, a venama se upotrijebljena krv vraea prema sreu. Zato vene i arterije u nasem tijelu moraju biti u nuznom srazmjeru. Sve to je priroda stvorila tako je uredeno da odgovara normalnoj upotrebi. Poremeeaji u optoka krvi eesCi u venskom nego u arterijskom sustavu. Venski je zastoj krvi cest osobito u zena. Ako mladi ljudi pate zbog hladnih nogu, to je odraz slabe eirkulaeije krvi. U mladim je godinama uzrok tomu zlu nedovoljno kretanje i oedostatno oblacenje. Zbog hladnih nogu lako obole trbusni organi i bubrezi. U mladosti djevojke na taj nacin uniste temelje svoga zdravlj a. Roditelji ne paze dosta na spomenute cinjenice, a djevojke znadu 0 njima maloili uopte nilita. VeCinom prevladava smisao za moderno i elegantno oblaeenje, a ne za pitanja i potrebe zdravlja. Mentruaciju prate grcevi i druge tegobe koje su ugJavnom posljedica venskog zastoja. Zbog ozeblina se takoder malo tko uzrujava, jer vecina ne vidi i ne zna 0 cemu se zapravo radi i koji su osnovni uzroci ozeblinama. Lijeeimo ih sarno prema vanjskim znacima, umjesto da lijecimo zastoj krvi koji je njihov uzrok. Da bismo LLklonili unutrasnje uzroke bolesti, nliZne su izmjenicne i trajnc kupke. Za mnoge zene i djevojke bila bi moda dugih suknji sasvim sigumo bolja, jer bi i pod njih sakrile prosirene vene s ruZnim, zadebljalim i otvrdnulim potkoznim zil ama i cvorovima. Medutim, ako su toliko podlozne modi i nose cipcle s vrlo vi okim petama, lankim kao olovka, onda, naravno, ne lane naseg osjecaja saZaljellja i zamijeni ga sasvim opravdano negodo anje. Visoke pete, tijesno uz tijelo pripijene haljine, neprikladno rubIje. skodljive podvczice pogoduju pro-irenim venama. Zar ne bi, dakle. bilo pametnije upravo u tom pogledu slijediti zdrave i razumne savjete! Bilo bi mnogo motreoije brinuti se malo vise za zdravlje nego se preduboko klanjati pred suvremenim bogom mode. Odstranjivanje prosirenih vena

Kad vene degeneriraju, 0 labe i otkaru svoju fuokciju. pojave se guka e cne bo dalji znak venskog zastoja. Nastaju osobito u vrijeme trudnoCe i po lije poroda. NuZno moramo svim silama od traniti venski zastoj,

108

jer inaee moze dob do novih jos gorih komplikacija. Ako venski sistem ne njegujemo prikladno i ne ddimo ga u redu, nastaju tromboza i embolija. Zena koja zeli lako nositi, roditi i mirno prozivjeti vrijeme poslije poroda, mora se brinuti za svoje vene. Vrlo rado bismo se rijesili gukavih vena najkraeim putem. To se postize ako lijecnik u vene ubrizga hipertonicnu rastopinu kuhinjske soli iii seeera; takve vene zakrzlj aju i iskljucuju se iz krvotoka. Svaka noga ima na potkoljenici dvije vanjske i dvije unutrasnje (duboke) glavne vene, a na natkoljenici jednu vanjsku i jednu unutrasnju glavnu venu, s mnogim ograncima. Ako iskljucimo jednu venu iz optoka krvi, preoptereeena je druga. Zbog preoptereeenja moze se dege nerirati jos i ta vena jer mora sama obavljati say posao koji su prije obavljale dvije vene. Ako je preoptereeenje bilo vee prije preveliko za dvije vene, kako Ce sad a bez stete obavljati say rad samo jedna ? Ako jos i tu preostalu venu iskljucimo iz optoka, preostanu na raspolaganju jos sarno venski zaobilazni putovi tzv. kolaterale. Venske kolaterale se, doduse, do izvjesne mjere prosire i razviju, no ne toliko da bi osigurale besprijekoran optok krvi koji sad »sepa« i uzrokuje nove tegobe koje su sve cesee, osobito u starosti. Mogu se ispoljiti u teskim cirkulacionim smetnjama s nesagledivim posljedicama. Cesto dode do teskih oboljenj a, kao sto je npr. gangrena iii gnjilo obamiranje tkiva. Uzrok tome moZe biti nemarna i nedovoljna njega zila jos u mladosti. lednako se tako opasnost od embolije i tromboze gangrenom poveeava. To potvrduju mnogi pacijenti. Dabome, ni to ne ide da se jednostavno pomirimo sa stanjem svojih nogu Operacija vena i ne ucinimo sve sto se dade, jer sa staroseu se stanje jos pogorsava, a mogucnosti lijecenja smanjuju. U vrlo teskim slucajevima ne moze se izbjeb operativno odstranjenje oboljelih vena. Poznato je da se medu crncima gotovo ne mogu naci teski slucajevi prosirenih vena. One se pojavljuju osobito u starijih zen a, i to vrlo rijetko. Gdje postoji jos vrac, taj ostrom krhotinom izrde cvor vena i istisne zgrusanu krv. Takva je operacija, naravno, manje higijenska nego u nasim operacionim dvoranama. Naravno, takvu vrstu tehnike lijecenja ne smijemo prenijeti k nama. Medutim, u teskim slucajevima je bolja operacija nego lijecenje injekcijama. Ubrizgana kuhinjska so l, nairne, ne zakdlja sarno obolje1e vene vee osteti i okolne zile, buduci da se podrucje intervencije ne moze ostro ograniCiti. 0 posljedicama koje kasnije nastanu od te vrsti lijecenja. nitko ne izvjestava. Potpuno, vjerojatno, treba operirati svega \0% prosirenih vena, a ostalih 90% na potkoljenicama mozemo odstraniti iii bar djelomice poboljsati na neki drugi naCin. Spomenuli smo da se treba odlucno oprijeti odstranjivanju prosirenih vena. Zasto bismo posezali za drasticnim sredstvima ako postoji mogue110St p rirodne obnove vena? Pri prosirenim venama tijelu treba kalcija u obliku prik ladnog preparata, kalcijeva kompleksa Urticalcina, preparat divljeg kestena (Aesculus hippocastaneum) i kompleks Hypericuma, Hy109

Prirodna obnova prosirenih vena

'ri 'an k .II j a tavljen od stolisnika (haJduckc tra e: chillea millefolium). kantanona (Hypericum perforatum) i brdanke ( rnica montana) a ta tn liJeka moiemo til cud sno obno iti. Pri upalama bolo ima pokazali u u pjesnim Lache IS 0 19 i 0 1 z. Ako se driim jo' odredcne kalcljem bogate hrane. Inozemo ce to cak i prosirene vcne koje su na.'ita lc zbog' pri rodene klono ti k prosirenju od traniti, iii ih tako obnoviti da i ne t\araju metnje. To je vaZno osobito za buduCe majke jer pomenuta sredstva takoder olak'a aju porod. utjecu na vene i precavaju yen ki zastoj krvi a time takoder trombozu i emboliju. l ednako tako kao druge organe. i vene treba obno iti (regenerirati) , a ne jedno 'lavno od tranili. Kao ~to smo vee spomenu li , treba se u prvom redu brinuti za'prikladno oblacenje i cipele normalnom visinom peta, 2- 3 em, za rublje i od ijelo "to se ne pripija uz tijelo. vee je do ta siroko tako da ne ometa optok krvi . lzbor priklad nih podvezica takoder ima svoje zabtjeve. Na drugom mjestu treba pomenuti da nije dobro dugo tajati. osobito na ka menu ili betonu. Tre6e, hrana mora biti bogata vitaminima i mineralima i sadrla ati obilje prijesnog povrea i voca. Cetvrto, optok krvi moramo osvjeZavati i krv obogacivati kisikom . Zato se treba mnogo kretati na slobodnom, na svjeiem zraku. Za vanjsku njegu treba svaki dan ddati noge visoko podignute i lagano potiskivati krv iz vena odozdo prema gore ; to se ne radi pravom masaiom jer bi ta mogla djelovati prejako. Vjezbe najlakSe izvodimo naveeer. prije spavanja., no ako imamo dosta vremena za odmor i za vrijeme objeda. mozemo to uCiniti i u podne. Jednom tjedno nataremo noge uljem kanlariona ili uljem za masazu koje sadrZi kantarion. Naizmjence mozemo upotrijebiti neku punomasnu kremu npr. Bioforce. Na sreeu, u prirodi postoje korisne biljke koje Ijekovito utjecu na iile. Da Ii bismo imali odreden broj zila, krajnike (mandule) i slijepo crijevo, kad nam sve to ne bi bilo prijeko potrebno? Sigurno je da svaka promjena organa predstavlja odreden riziko, popracen veCinom posljedicama. Zbilja je cudno da imamo vise povjerenja u grube covjekove zahvate u organizam, nego u korisno djelovanje prirode! Na zalost, posljedice opazamo istom onda kad su vee mnogi Ijudi bili osjetljivo oste6eni. Zar nije bila neko vrijeme prava moda da su kirurzi pri operaciji na desnoj strani trbuha ujedno odstranjivali potpuno zdravo slijepo crijevo, od kojega b~ moida, mogao bolesnik opasno oboljeti kasnije?! Na sreeu, danas vee ima razurnnih kirurga koji se ne drie tog nacela i odstranjuju slijepo crijevo sarno u velikoj nuidi. Mandule se takoder mogu regenerirati prije nego ih konacno odstranimo zbog stalnog gnojenja. Stoga nemamo nikakvu osnovu za popustljivost. VeCinom poznajemo nedostatke svoga tijela., zato im se moramo oduprijeti prirodnim pomagalima, tijelo trajno njegovati prerna zakonima znanosti, pa 6e nam trud biti vra6en uspjehom lijeeenja. Sredstva su na raspolaganju, a za postignu6e su cilja nuini ustrajnost, razum i volja. Tkogod irna pros irene vene, mora se upomo, prirodno lijeeiti. Ne moie ih odstraniti od danas do sutra, vee je za lijeeenje nuino odredeno vrije110

me. Zbog azno. ti koju imaJu cne za naSc tije10 lai ta neCc biti suvi da nJihovu lijeecnju poklonimo nutnu paLoju I strpljenje.

nl)

UPALA VENA Izvrsno su sredstvo protiv upaljenih vena oblozi od alk ohola. Jos,su djelotvornije tinkture kantariona (Hypericum perforatum). haJducke trave (stolisnik; Achi llea rnillefolium) iii nevena (Calendula officinalis). Spomenutc biljke izvrsno djeluju protiv upale vena. Izn utra podupiremo djelovanje obloga Hyperisanom. cajem od kantariona. hajducke trave i brdanke (Arnica montana). Za lijeeenje vena je od velike vaznosti jos jedna biljka - Echinacea. Preparat »Echinaforce« pripravljen od svjeze biljke, pomaZe tijelu u borbi protiv bakterija koje u uvijek vaine za upalu vena. Slicno djeluje takoder Petroconale, a u minirnalnim dozarna Lachesis 0, 2' Ta sredstva sprecavaju otrovanje krvi, koje se moZe izleCi iz upale vena.

tlR POTKOLJENICE ILl OTVORENE NOGE (ULCUS CRURIS) Jos uvijek neki ne znaju da nije dovoljno prosirene vene lijeCiti amo izvana, nego da to treba Ciniti i iznutra. Ako i upotrebljavamo dobre masti iii druga prirodna sredstva, ne mozerno ocekivati brzo ozdravljenje. Ako krv ne moze izbacivati sljaku i otrove nastale pri sagorijevanju izmjene tvari i tako ocistiti tijelo, zd ravstveno 6e stanje biti jos slabije. Svaki bolesnik iz vlastitih iskustava moZe to potvrditi. Zato 6e biti razumljivo da tijelo sa cirom na potkoljenici, po prirodnim zakonima, naCini ventil za izlucivanje otrova iz lijela. Ako taj venti! zatvorimo, onernogucujemo daljnje izluCivanje skodljivih tvari. Op6e se stanje bolesnika pogorsava i nije mu viSe dobro. Osjeea Ii bolesnik vrtoglavicu i slabost, to je hitan poziv da morarno otvoriti i drugi ventil, i to uvijek tako da lijekovima za unutrasnju upotrebu poktiSarno vene opet dovesti u red. Po pravilu treba potaknuti rad bubrega. koji je u takvim slucajevima Cesto nedovoljan. Ako uzmemo posebne lijekove za vene, kompleks Hypericuma, kantariona i a mike, »Hyperisan«, ekstrakt divljeg kestena (AescuJus hyppocastanum) »Aescu laforce« i preparat biolo§kog kalcija »Urticalcin«, ne smijerno se iznenaditi ako se prerano zatvorena rana na potkoljenici opet otvori. Isto tako se ne smijerno zacuditi ako bolesniku pri tom lakne i osjeti se bolje. Ojelujemo Ii tako iLnutra na bubrege i vene, rnozemo bez daljega mimo nastaviti vanjskim lijecenjem, i rana 6e se vremenom zatvoriti, a da pri tom opee stanje bolesnika ne6e biti poremeceno. Ako dode do zatvora stolice, treba ga odmah ukloniti. U laksim se slucajevima to postiie bokvicom (trputac; Plantago psyllium), omeksanim suhirn sljivama iii smokvama, s pomocu kojih na prirodan nacin potaknerno rad crijeva. Do vrtogJavica moZe doci i zbog povisenoga krvnog tIaka, protiv kojega III

Ir ' M,I tak~ld r \ dm h r dUI .Ii nu)n ' mlerc. ('ra l a' lsan 1/ Im'l (VI l.:um .tlhlltl1) I brdankJ ( rnlca monlana). po/nata ),u lor'd t a I.a " hoo u ar · Il n j'l. Po potr\'hl Ir hu POlPOllll\ I i rud sr a POli lup '1 'ill mdi luualn l, II I~no . III ,Ij ll J rr ' hr' na ima 1I Iij' 'niu otvor 'nih nogu v;lInu ule> II , :t to a '. , hilt vlcstan svatko lko im u IIn 6 10 i, ku:o.lvtI , prirodnil1l liJ C'n lCtll , Ih hi'iml\ i '. nj' nrgu.ni l,mn, hruna Ill: smlr sadrzuvati hjclan vine i posti Ii 5 ( Ii. Koti It1U m'sa lrcba ~ rn a nJit i na nujmanju mjcrlJ. a jo J ' bolj da 'u do pI)lpUnO Oldra Ijcnja P )SVC isk lJu irno. , vinjcttna. k ba icc, jaja, sir, hijdi . l:C r. hij 10 hra,'no i konzcrv' moraju n 'sta ti sa 'lola. Na njl hovo mjc. to dola?'(' isk lju ivo prirodna j la pirjano povrl:" s lat · i j ' Itt od prir dno 7mja .

POREMECAJI U OPTOKU KRVI OZ blin

Pluvka 'to rvcn , pri , akoj kretnJi i na dodir boln lisa'ltc 01 ·kline. 1(1 '\11 oz blinama. Juv ljaj u sc po v'likoj slud ·ni. osobit nu ruk ama I nogam::t , te na u. ima i nosu. 01 'bline lako sprij imo ako , ' pnbrim:mo da optok krvi bud stu lno bc~prijckoran . IzmjcnJ n kupke ~ majcinom du ieorn i trlja njc Symphostloom sprc 'vaju ozchlin • a onc koj' v ~ postoj " lijct '. Ako istod bno :/a unu tra. nju up tr -bu ul:imamo Byp risun i A ,,, ulllS hippocaN lanum,!om tnJ ' '. u opt ku krvi pomalo n slali. a . klonost prema oz blinama Cc S ' tstodobno smanj ili .

Gangrena

Proliv gangr nl! moramo djclovati br.lo. To jc sl aratko gnjil nje tkiva i nipo ,to nc sm~jctno t kUli da ko}-a na noga m' po Ian plavkastocrv na , za lim tvrda i 'jajna. i kad se gnoji povrcm n n 'ugodno r '¢C, te rem Ii ~an. Tcgobc su Ott kOllcu tako ncugodn dOl si bole 'nik nc mote p moci druga ije nego da drl i noge na hladnom zraku izvan krcvetu . D gangr 'ne dolazi u slarijim god inamu aka M! u mladosti ni mo \Juvali dugotrajnc vla~' i hladn (; , iii Sc nismo dovoljno obtzirali na tV. hline. Tim su stanice no TU i krvoc :lite pretrpj 'Ie I rajno 0 ~ tc6enjc . Zakr Ijalost pro irenih v'na u mladim god inama, mo~~ takod 'r bili jedan
Ponegdj e je covjek postao rob brojnih lijekova kojih je Ijekovitost vecinom u pitanju, a moida cak i skode.

N kl z

~1 111 :

1. elm I

10. mu kal (evil t)

2. vanilija

11 . bij II blb ar (paper)

3. kllntlcl 4 . zlalnl ea 5. mu ~ katnl ora ~ i c 6. goru ~1 a (ern a) 7. goru§lea (bij I;]) 8. korlj ndar 9. dumbir (Ingv er)

12. §p nlol ski bib or (papar) 13. kardamom 14 . ernl blber (paper) IS. §pa njol kl bib r (p lod) 16. ani

2

3

10

4

11

6

13

7

8

15

no ' '. L , tJtitl mora od akog nevremena. Isto tako mora se prilagodlti prir dnoj. bl' goj. bJljnoj prehrani. To nije tesko izvedivo, i kad bole:nik pomisli kak se mOLe u pj no boriti protiv neugodne bo1esti, n~ ' mu biti tc ko ako bude driao predloZenih avjeta.

HEMOROIDI (ZLATNA tILA) . to u hemoroidi popratna pojava kronicnog zatvora stolice. Sva sluznica je protkana mreiom nabreklih , krvlju napunjenih Zila. Ako se u debelom crijevu zaostalo blato stvrdne, ono prignjeei stijenke fila . Zb g to a dode u venama do zastoja, one se napune krvlju i prosire. Prosirene fi le u neka r ta pro irenih vena u sluznici debelog crijeva i zovemo ih henwroidi Pri i ti ki anju tvrde i isu ene stolice, raSirene se vene ce to p kidaju. zbog tega dode do krvarenja koja zbog njihova postanka zove1110 nem roidna mar nja. U takvim je slucajevirna blato pomijeSano iii blozeno ' ijetlocrvenom krvlju. Ako to zlo ne uklonimo, tkiva se upale i ot rdnu. zbog cega nastanu hemoroidni cvorici. Tvrdo blato pri izlazenju potisne cvoriee prema van. tako da ih vidimo oko emara. Ti cvorici mogu pr ra ti u r velik kao sljiva. Svatko tko i to zlo moZe zamisliti. hCI daljcga Cc 'Iwa til i la ' U to vclikc tcgobe. a onaj koji ih ima rado hi ih e SIO pnJc ri.lc; i() . t I Lena u hemoroiJIlI C\ oriei i'; '. Ii o:obl to po Iije poroda. Za vrijeme trudno ' , livel ..,u \ rIo napcli, ·toga nasta.lu hemoroidni C oriei. dok se oni )1 su VIX po:'lojah pove uiu. Z.1Jnjih ljedana trudnoce glavica ploda pril l'; ~t' 7dJt'licne zil ,Ibog ega dolali do jo' tdeg zastoja u venama de ~)og crijc\ cL Za HiJcm' poroda \ cnski je priti,'uk jo' vee i, i zalo e " . to hcmoroldni CYOf\(1 POJHVC I LOm p() hje poroda. Sto da poduzmemo prlni, OJlh ?

I I P'" m redu , m ramo . . bonti prt 11\ tHdc ·tolice JeT dok 'njc ne riJl;lmo. !I\ aka c na ', nastoJunj' imati samo polo\'ican uc;pjeh. tc to 1 knva . m ned .,talna prchrana u k. loj nema huh od prirodnog 711no' nnla. \ Ca i P )vr '· . Kflri. n' u i Ij ko itl' bIljke Ra ayana i 1nO~ rc .. J r 1 11\'Ca"a u.lbudenta ,bog nerijc' lmih zi otnih probl ma mugu btu Iuro lVTdl1l ' lolI'l. Kaka\ je L1\ ana ra lroj ' n oyjek izvana, 1.lh0 " l/nutra nJ 0\. criJ~ \ o kOJe :.LOjl pod jakim utj caJ m impatic1\0: 11\l,;a nl J -;u ·ld\J . \"0 l11t j'dn m ukl nih t rdu slolicu, nije nam I .' tt'"ko b emli pr ti h moroida kad imamo na ra p lag nju djelor rnLI pnrodna red l\J Hvpert an i e ulus hy ppo 'ilstanum U izvanr' 1 II)' \ l ,a pt k rvi. "oji ::,u \ c moo ImH pomogh u borbi proti\ pm, lr Ih \ ' na. Z.lt) JXlmaiu i prom pro ' irenih Lila u ' Iuznici crij a . Ttl ' u \ ' namJ pod Ull ' C" m tth hJekova manJuj . dok lijckovi I I ohn l pov 11 ntJ U je u na tta\ \en ' kl su ta . Porn • wk er hu Jdu ka lfa I ~ Mill ft hum). ek ' lrakt . VJ zeg kanH~ 'ricum pt' f. r: tum. Hamam'l1 \ irgml a i aJciul11 flu -

113

Prikladno lijecenje

ralum . Lokalno mo ~ 'mo da all proliv h'moroida ccpil:c koji sadrZc Hamamelis I kaka v maslac. Na hcmoroidc povoljno ulje e lakodcr caj od slcie (POI ntilla I rmentilla) i kopriva (Urlica dioica). Protiv bolova pomal. mljeCika (Euphorbia cyparis 'ias) koja jc inare otrovna j izaziva plikovc ; zgnje nu polor imo na emar i bolovi odmah jenjaju. Zaslitna mjerJ. protiv hemoroida je pranje mara hladnom VOdOlU. To trebll ciniti svako jl1lrO i poslije svake velikc nl1 zdc (defckacije). Takva i ' piranja povoljno djduju takodcr na vei; postojeee hcmoroide.

NEUMORNO SRCE Od S og postanka pa do kraja srce kuca dan i noc. Neumorno obavlja voj rad , dok god njego vlasnik nc umrc. Kako smo nezahvalni i bezobzimi prema tom organu koji tako vjerno i odano radi 60-90 godina bel odmora !

Savrsen rad

Ima Ii gdjc motor koji bismo mogli usporediti sa sposobnosti srca ? Tek posto prouCimo , trukturu srcanog misica, mo t emo zamislili izvanrednu Sl aralacku moc prirode. Pogleda 'mo kako su rasporedena misicna vlakna. Svako je vlakno graden od njeinih vlakanaca (libri la) koja su opremljena kao brizno urcden kabel jo i s popre nim pregradama, a vaka je slanica obavijena elasticnom ovojnicom. Stijenka s~ca je gradena iz tiouea ovakvih elaslicnih kablova. Kroz say taj uzorno ureden splet kablova, ispreplicu e fine mrei e krvnih zilica koje donose hranu, i ziV-ilca koji prenose zivcane podraiaje. Kad upoznamo lu cudesnu napravu , doista c mo na tren pomisli!i da to f ivo cudo zasluzuje vi e painje nego mu obicno po vecujemo. Kako neodgovorno i bezbrizno postupa vecina omladine i sporta 'a tim povjerenim im aticem. Srce ne opterecllju sarno tjelesnu naprezanja vee ga i mnogc, LeSke brige slabe i oSlecuju . Poznati ziva simpaliku' sprovodi podrazaje koji pOdSlicu rad srca, dok drugi 2ivac vagus koCi rad srca. Oba provodna sustava djeluju u pravilnom rilmu koji je, S obzirom na potrebe, eCi iii manji. Sree, dakle, kuca prema potrebi sporije iii brk lzmedu svakog otkueaja, srce se odmara 1,6 sekundc. To jc jedini odmor koji srce moZe sebi priustiti. Taj kratki odmor, medutjm, ne smeta neumornosti srca, koju U loku eitava zi ota bez pre 'Ianka i kori tavamo. Kako.ie cudesan taj mali stroj koji num moze lako Ilstrajno sluiiti. Danas ne moramo vise uditi ako doznamo da se u preko 50 u " /judi pokazuju razne funkcionalne smclnje srca, Suvr meni moderni covjek juri i uzbuduje tak i onda kad bi mogao postupati hladnokrvno, iako pri tom e ' to obavi posao dosta nemarno. Ta nesredenost ne stvara ravnoteiu kojll jo. u ijek nalazimo u onih koji ne rade »pod mora «, nego im rad priCinja eseljl!. Zurba feu kodi, a smir nost ga tedi, Zlijezd ' unutra njim lue njem utjccu lakoder na md rca ; osobito . Ulna zlij 7da, 5l se najbolje vidi pri Ba edowljevoj bole ti. Pomocll dektrokardjografa, EKG-a (aparat koji biliezi i ucrtava na film 'ku vrpcu

114

rad srca) mozemo otkrili razlicite bolesne promjene u radu rca. To blljeze nje rada srca zovemo elek lrokard iogram. Ako se na vrpei pokazu dviJe usporednc krivulje. (0 maci da istodobno rade dva srea. Kako je to moguce? Vrlo jednostavno: za vrijeme svake trudnoce. Pri troj noj krivulJi mozemo majci saopCili ve elu vijesl - da moZe ocekivati dvojke .

Zanimljivo je da sree moze kueati jos neko vrijeme poslije smrti . S drugc trane. srce moze prestati kuca ti a bole nik jos nijc mrtav; to se dogada kod prividne smrti. l aka elekt ricna struja (udar) uzrokuje grc srca, i one pre lane rad iti . Medutim, mrt nastupa tek kasilije jer tijelo ne dobiva viSe kisika i ne moZe izluCivati ugljicnu kisclinu. Vesal, olae modeme anatomijc, obdueirao je leli nekog plemica, kojega je am lijecio, da bi ustanovio uzrok sm rti . Za vrijeme obdukcije, na svoj najveCi uZas, opazio je da sree jo radi. Prisutni su ga svjedoei preda li sudu, i bio je osuden na smrt jer je obducirao jos zi og covjeka. 2ivot iii zivotni dah (odem) ne pod udara se u ijek s radom srea. lako je nastupila smrt, oei ugasnule i di anje pre ta lo. ree moZe i dalje raditi jos neko vrijeme. MoZe se dogoditi da sree viSe ne kuca, a zivot jos nije ugasnuo. To su primijetili u Ameriei. u zlocinaca koji su zav'rsili na eleklricnoj stoliei. Lijecnik koji je zoao da do gr<5a srca dolazi zbog djelovanja elektricne slruje, molio je za dozvolu da posebnom injekeijom protiv srcanog gr<5a pokusa ozivjeti osudenika. Pretpostavka je btla pravilna: prividno mrtav kai njenik je oiivio i morae je ponovno stupiti na elektricnu stolieu. Sigurno bi se dalo ispncati JDS mnogo zan imljivih i neo bicnih dogadaja u vezi sa sreem. Uvijek se iznova javljaju no va otkriea u toj oblasti. koja su slucajna iii plod podrobnih, znanstven ih istraiiva nja.

Vazne tegobe

Slutaju moramo pripisati i otkriee takozvanih sreanih hormona. Neki je madar ki profesor nacinio ovaj poku : staroj je 0 ei duie vremena ubrizgavao ek trakt srca mladog, upravo zaklanog janjeta. Stara je ovca bila kao pomladena : postala j jaea, sreani ritam je postao snainiji, a po travi j skakala kao preporodena. Kad su je zaklali. ustanovili su da je bilo zatsta tako: u sreu . U otkrili diobu i mlade srcane staniee. jezgre u diobi, koje inaee na lazimo same u mladih zivotinja. Sree mladih zivoti nja ima, dakle, po obnost da jezgre reanih stanica, a time i same sta n ice, si li na diobu. i tako slvaraju nove tanice. PoillO rast zavrsi, to se vise ne moze vidJ t1. Da oas u lu samu po sebi jos nepoznatu tvar nazvali srcanim hormonom, misle<:i cia taj naziv najbolje odgovara njenom djelovanju. Da ~ radi 0 po ve bezopasnoj, neotrovnoj tva ri, bilo je jasno pa se pomi Ijalo cia bi sreani hormon mogao koristiti i covjeku : poku i su bili zadovolJavajuci. U IijeCeoju pro ireoog srea, sportskog, umornog i I tro nog 'rca, taj je jedno lavni Iijek izvrsno djelovao. S tim, medutim , nije receno da smo poslije lijeeeoja reanim hormooom bez brige, jer kura um hormonom oe uklanja 0 te6enja koja je uzrokovalo prekomjeroo opterceenj srca Upravo zbog toga je normalno Cuvanje srca najbolja i

Zanimljiva pomoc

11 5

nJjr:1.TUmnij
<

c

LVCOPUS EUROPAEUS - LlJEK PROTIV LUPANJA SRCA Ma lo j poma to da djelot o m i lijek Lycop us europaeus LOVU u narodu ucja stapka. Bilj ka ra te na nekim plan in kim grebenima do 1000 m . Vi~ je ima u nektm dolin a ma vicaLke (Te in. i Puschl u\ ). Vucja tapka je po yom djelovanju na lik vojoj rodnici iz Virginije. Pri po eeanoj funkcijl (hjperfunkcij i) ' titne zbjezde. tzv . hiper tireozi. ud rufenoj jakim lupanjem rca. vucja je tapka IZvr tan Iij k. u k protiv jakoga lupanja srca i eli ke nervoze ee koliCina od 10 kapi djeluje vrlo umirujuce. Protiv dugotraJDe hiperfu nkcije ~ Iitne zlijezde . prepor ucljivo je i todobno uzj mati rticalcin. Bolesnici jakim lupa njem , rca. koji se nj za to od mah uzbude i do biju ta kav ubrzan pul o bieno im aju niienu kol iCi nu kalcija u krvi. testa rno u bo le nika koji u mislili da bol uju od rca. po tigh Iijcpe u pjche Jijec ci ih ucjom sta pkom i kalcijem. Zanimljivo je da Iijeeenjc ucjom ta pkom i ka lcijem no rmaIizjra i ne
116

SUVREMENI OTROVI ZA SRCE Naliaci otro za ' Tee je sve veta zurba u na em 'uvremenom naCinu 2ivota. lako ne napravimo ni ta viSe nego prije, preSlo je u naviku da mnoge poslove, osobito one za slrojevima, uradimo u lito krarem vr menu. U to ulazi jos i po uda skraceno radno vrijeme. Tak dobiveno lobodno vrijeme ne i kori'·ta amo za razumno opustanje i odmor. kao sto bismo to mogli kad bismo se po vctili dobroj glazbi, umjelnickom ruenom radu, dopunskom obrazovanju, plodonosnom tudiju, iii bilo kojoj omiljeloj temi. Umjesto loga zivimo sta lno u zurbi i brzini. a konac tjedna provodi mo najradije za volanom automobila. Umjesto da smo odmoreni , mi smo preumoreni. Brza voznja au tomobil om je lakoder otrov za sree jer uzrokuje preveliku unutrasnju napetost. Medutim, sreu ne skode samo ve veea brzina i uznemirujuea zurba vee i udisanje vrlo skodljivih ispusnih plinova automo bila, osobito olovnog benzina, koji su otrov za srce i iile. Bilo bi mnogo pametnije uCiniti kratku mirnu voznju do obliZnje sume iii pl anine, i tamo odahnuti secuci po umi iii lutajuCi slobodno. To bi bilo zdravo i za naSe sree i za iile. Osvjeieni i odmoreni mogli bismo se opel latiti svoga svakidasnjeg posla, a ne da radimo bez volje i in teresa jer se u slobodno vrijeme nismo odmorili nego umorili . U uzaludno iskoristavanje snaga ubrajamo i netoCno izracunato vrijeme koje nam treba da dodemo do radnog mjesta. Od kuee moramo poei dosta rano, da se ne bismo gurali u vlaku, tramvaju, iii na autobusnim stajalistima. Cak i vrlo kratko lfeanje torbom. kosarom. iii kovcegom, kodi sreu vise nego sto moumo sebi zamisliti . Osobito vrlo teski Ijudi moraju biti dvostruko oprezni i drZati se savjeta koji se krije u ovoj izraei: »Tko polako ide, dalje dode«? Medutim, iz Ciste navike moramo se gurati i iuriti kao da za nama gori, iako poslije dobijeno vrijeme potratimo u brbljanju sa susjedom, ili u bezveznom telefoniranju . U svakom slucaju, to nije mudro . Srce je stroj koji ne mozemo bez stete po njega iz normalnog rada natjerati na najveCi broj udaraca, Vee i mladi ljudi mogu pretjeranim sportom pokvariti srce i dobiti prosirenje srea. Moderna sportska natjecanja nisu, na zalost, usmjerena na cistocu i ljepotu stila, nego na prekomjernu brzinu, a upravo taj stalno povisavani tempo krije u sebi opasnost kojoj se natjecatelji bezglavo izlai u. Osobito za one koji ne treniraju, brzina znaci srcani otrov koji moze uzrokovati takvu stetu koja se ne da vise popraviti. Upravo spomenuti skraeeni radni tjedan nije koristan za srce koje mora radjti ubrzanim tempom, jer treba obaviti posao u pet dana umjesto u sest. Od skra6enoga radnog dana srce bi imalo samo tada koristi kada bi radilo jednako umjerenim tempom kao i prije. Izgleda da 6e tako i biti, i radit 6e se u starom ritmu jer se vee u nekim pogonima iale da ne mogu u pet dana proizvesti dosta robe, sto dokazuje da se produktivnost od sest radnih dana ne da zbiti u pet dana. Ako skraeeno radno vrijeme ide na racun radnog tempa , onda je to na stetu i radniku i radnom ucinku. svakako i kvaliteti proizvoda. 117

Tempo i napori

Puhnje, t t k otrov za src

Samo jedno srce

lduCi otr v

srce jc pu enJc. Toga bi mora le biti svje 'nc osobito zene prvent>tveno na njih. Zu"to icne uopce puSe ako pusenje ne Ina i ni ta drugo nego trovanje? Mozda hoa time naglasiti svoj u vrijednost Mozda je to posljedica modnog hira, jer, tko da zao tane za drugim, kad j to po ta lo »moda«. Stalna zurba koja uzrok uje psihicku napetost, moZe takoder natjerati z ne cia ~ rastresu cigaretom. Izmijenjeni odnosi sigurno su pridonijeli tome da su se zene odale tome zlu koje ostavlja te ke po Ijedice; jer, cinjen ica je da je prije 40 godina rijetko koja zena puSila. Ako je nckoc koja zena posegla z.a cigaretom, dosao je u pitanje njcn ugled. Ne mozemo poricati da nikotin ne skodi jer on sUZava srcane zile i zato je jak otrov La srce, koji djeluje polako ali sigurno. Velika je "teta to se posljedice pu enja odraze na osjetijivim i zahvacenim iilama tek posiije 20--30 godina. Zato je tesko nekoga pravovremeno uvjeriti da je pu enje stetno. I zene koje u sada pocele pusi ti, istom a za 20 godina u punoj mjeri osjetiti stetne posljedice pusenja. Svakako, nikotin skodi i mu"karcima, premda je zensko tijelo vise ugrozeno jer je po prirodi 0 jetljivije: Treba uzeti u obzir i to da mHogi mu"karci puse manje . kodljivu lulu. Stelnost pusenja manjuju takoder cigarete s IiIterom kao i nacin preradbe duhana. Svakako bi bilo pravilnije i lak "e euvati sree dok je jos vrijeme. l,a

rr se odnosi

eprestano moramo biti svje ni da imamo sarno jedno sree koje mora

za nas citav i i ot naporno raditi. Cudesno je i to da je ree savrseno spoobno za takav rad. To jc velieanstven i skupocjen dar prirode, koji moramo zahvalno cijeniti i cuvati. Ako naSe ree bespotrebno preoptereeujemo i uni"tavamo otrovima. kojth bismo se mogli lako odreCi onda to nije odraz zahvalno ti ; tako jeseni na ega iivota pripremamo brzi kraj. Za mnogoga pamelnog covjeka je "teta ako to preka no pozna, pOZaIi i promijeni c. Medutim. tko pravovremeno promijeni, moze sebi pomoCi nekim dobrim lijekom za jacanje rca. Sree jaea Crataegu , pripravIjen cd gloga, a TCane ~jvce Auroforee. Umiruje ga vucja stapka koja je potpuno bezopasan Iijek . POIJcee iz VirginiJe ali uspijeva i u nas. Ako i todobno uzjmamo JO i ulje cd p enicnih klica, na ease izmueeno i zapusteno Tee ubrzo 0 jecati bolje i ja e. Sva dobra prirodna sred tva nea imati trajnog uCinka ako budemo ree u ijek iznova izlagali tetnim utjecajima.

PAtNJA, SRtANI INFARKT! Zabezeknuo am se kad mi je neki tan lijeenik rekao da u vojim mladim godinama mje imao prilike vidjcti ni jedan jedini slueaj reanog infarkta, premda u Jjudi na 'clu moogo tde fizicki radili nego danas kad imaju na ra polaganju rclzlicite stroje e koji im olakSavaju rad. Sto je uzrok da je 'r ani infarkt dana najee 6 uzrok mrti? Ako nam trojevi i tehnieka pomagala tede 1a Lite nage. onda wrok rCanom infarktu, vjerojatno. n.i. u tjel nim naponma jer . u na i preci mora1i mnogo napornije fin ki raditl. 118

(!hotice e sjecam . yoga boravka u Vermontu (SAD) i riJeCi poznatoga amai kog specija lisle z.a opt ok krvi prof. Raaba koji se u lorn problemu posve jasno izrazio, kao da je uCeslalost rcanog infarkta u vezi sa srcem lijenCina danasnje gcneracije. Svakako da time nije do lovce mislio na Ijenearellje jer to ne bi bilo 1I sk ladu sa mnogo vecom zaposleno'cu oego prije. Ne. to Iijeno srce je po 'Ijed ica naSe jedoostrane a ngaii ranosti , posIjedica nedostatnog krelanja na svjezem zrak u, pravilnoga izmjenicnog rilma napetosti i opustanja. nedostalka kladno ti izmedu odmaranja i rada. Ne same u Americi vec i u na , nitko vi neee pjesacili, nego i z.a najkraCi put radije pritisne pedal. Tko ima aulo, rijetko se kad redovno -'eee iz sporta, nego i z.a najmanje svakodnevne potrebe radije viSe ne pjesaci. Mnogo je ugodnije razmazili se svim mogucim tehnickim pomaga lima. pa one sto vrijedi za pje~acenje, vrijedi jednako tako z.a sve oblasti naSe djelatno ti; ako same moiemo, radimo sve razlicitim apara lima tako da nam je misicje premalo zaposleno. VeCinom ne vidimo da nam prijeti opasnosl koja se moze odraziti u degenerativnim promjenama krvotoka, citavoga zilnog sustava, pa i srca. Zbog jednostrane psihicke djelatnosti na taju grcevi, zasloji, spazme, poviseni krvni tlak i mnoge druge neugodno Ii. Sve te promjene mogu oko sezdesete godine i.ivota dovesti do srcanog infarkta.

U posljednje sam vrijeme cesee dobio obavijesti 0 smrli dragih prijatelja i znanaca koje je iz godina najveceg stvaranja ugrabio srca ni infarkt. Uv ijek se radilo 0 Ijudima koji su se prerano odrekli bilo kakva sporta iIi redovnoga tjelesnog rada. Nisu imal.i viSe vremena za izlete, istupili su iz planinarskog drustva u kojem su prije crpli nove snage. Nisu vise osjecali potrebu da u slobodno vrijeme hodaju lobodno po polju i sumama, iii da u vrtu obavljaju lakSe radove. Takoder su se posve odrekli sporta kome su se prije s veseljem predavali. Nikada nisu pomislili da im se lime iivot kratio z.a 2 30 godina, iako im je pri lorn iivotna snaga ostala jos neiskoristena. To zvuci kao protuslovlje, a li tko se suvise jednostrano bez predaha izlaze iurbi i naporima, uzima na sebe nepotreban leret. Kad bi svoje duino ti obavljao sa manje srdibe i kad bi rad pametno razdijelio, i njegovo bi srce duie kucalo ; medurim, zbog ubitacnog nacina fivo ta one ce, mozda. prerano i nenadano otkazati. Prema tome, covjek je sam kriv La srcani infarkt. Sve sto organizam normalno ne upotrebljava zakrilja. i citav organizam takoder propadne, ako mu nedostaju bilo kakve vjeibe. l zmedu sportskog srca koje je nastalo zbog prevelikih napora, i lijenog srca koje je posljcdica prevelike postede, koristan je srednji put. Svaki covjek koji ne6e prerano na onaj svijet, mora sebi osigurati taj srednji put. Vrlo je opasno da se covjek sa 40 godina prestane baviti sportom jer je sport upravo u tim godinama organizmu vrlo potreban, ako ne wlimo da nas za 15-20 godina pokosi srcani infarkt. Tko redovno gimnasticira i uopee brine za zivotni ritaro pri kojem se du"evni rad izmjenjuje s razgibava njem, neee kasnije trebati strofan119

Koristan srednji put

lIn.l 10jda na: \"lemen.1 na Hljl:m ' f;Unt In ,H.:I up )/,)r
Promj ena natina fi vota

Taba nal'in .li\ ola i a"0 da la~ tlk Z' n da De budu prerano udo\ ie. 1 d, eu 1-. 0.101 j S Irebalu oca. I 'c mil mo e za\ara\"at l. jer » , , nij' )Y «, Prirod.1 ima $\'oJ trog' uk~m k je mo· ramo po to\"at i. Svatko tk osj "a d3 je ugr0zen. monl prom i] nil! oaCin ii\ oUi I rada . Pamet:m jc onaJ kOli upotreblja \ \ manje bcnzlOd. ali lal pruia vojim ~taniUlm dovoljno ki ika. Treba Je ti ma nje, ali Ip' k b rinuti za punovrijcdnu prirodn u hIanu. Tijelo Cc: ouutiti pl \ canom radn m po.o bno II. a ZI\ ot nece biti p rekinul zbog izncnadne "fc.me kapl.

SPORTSKO SRCE lima prUla zim kim porto\'ima mn ga \'e1ika \ . cijJ , ali i p \ec--mu o pa no t zar e. jer nij svatko toliko pumetan da ne bi Izgubl zdrav razu m. pa d ll 'om i tiJelom po ·tao rob pretjerivanja U pnrodl j~ \ . llskla deno sa zd ravim ri tmom . izmjentcnim k r tanjem i mlf wa nj m. BuduCi du n ma mo \oj tvo pt ica. ne mozcmo ebl priustiti cia mu nje Ito po l timo kr z zrak. I a '·e .l ' rc priv 'la no La z ml]u. i morJmo ra\ · nati prema COyj 'c]im zahljc \·i ma. Izmedu rado li kret 'lnja I tnl ' tve nog pretj'rivanja u _portu v lib je razlika. mj reno kr tanje pO ' hJc d ugog jedenja je do bro i nuzno. . tko sa port om pr tj ra a, neka s ne cudi ako mu _ Sfce pro iri . a tn je I ipi cni 'lm pt om kad ela -t1l:n o t r~ne mu ' kulature popu ' ti . {otc e. medu tim . i tahom sportskom r u pomoei i regencrirati gao a li i tu \ rij di mudra lZfe" a: '> Bo lj Je pnjecil i. nego lij Citi!« Sporta i.i u \·e':in m snazn i ('\Tste grad . no ipa k to n miju i kori' tavati na voj u stetu. l a ' to da sportu ZTtvUj mo no . t nam moZe lui iti godinama i dc~ tJjeCima'l lai.to da preobiljcrn nage i zdra \ja bezg\a 0 jurimo u bol t'l M nogi Ce reCi da su takv misJi prei'e me. Medutim. ipa.!< nije tako jer S Vft'mena na vrijcme dobivamo vije ti 0 imenima onih koji u bili prije nekol iko godina poznatl port ki prvaci: medu njima je. npr. 'v ica r kj prvak u peteroboju i de tcro boju. prije 30 godina. Vri:: 10 godina laj prije neumo rni porta. pati od tciikog di anja kad uspinje po tepenicama, od Jabog pul a, snizelloga krvn g tlaka. umljenja u usima i gla i. U vojim bi godinarna morao biti jo' potpuno kr pak . To je. dakJe. opomena da sa port om ne mijemo nikako pretjeravati. ali i t ' ka opom 'na za on koji use predali i obvezali Sportll. Stra t. koja nekoga tako buzmc da joj se potpuno preda. po ve je beskonsna i pogubna. Kome mole sluziti 7.a ugled prclj rano rasipanje nage ? Nikome, cak ni sportski zane. enom n:u, jer Ce inaee prerano sustati.

120

CAJ 00 ORAHOVIH PREGRAOAKA Ovaj eaj djeluje protiv ova pnjenja koronarn ih ar terija, sreanih bolesti i temperature. Cesto suzenje srea nih arterija odrazava kronieno otrovanje nikotinom. Lijeenik i pron icljivi prijatelji su bolesnika sa sreanim tegobama, tzv. angi nom pektoris, vee mnogo puta upozoravali da prestane pusiti, pa ipak je mn ogome pusenje vaznije od zdravlj a, i uvijek iznova dobiva teske sreane napade. Da Ii bi ikada vise pusio, kad bi vidio da svaki napad ostavlja na njegovu srcu brazgo tinu ? MoZda 6e svejedno i dalje tjerati svoje, dok mu ne odumre veci dio srca, a to znaei da 6e dobiti sreani infarkt. Poslije visetjednoga mirnog le'lanja i, mozda, sretno zavrsenog Iijeeenja, u srcu 6e umjesto Iijepoga, elas tienoga, crvenoga sreanog misiea ostati ruzna, tvrda, bijela brazgotina. Ako sve i prode tako kako smo opisali, bolesnik je imao srecu, jer se vrlo eesto dogodi da srce na odumrlom mjestu gdje je bio infarkt pukne, tj. dode do rupture srea nog misica, a to znaei - trenutaenu smrt. Medutim, brazgotine nisu nikakav srazmjeran nadomjestak za sreani misic, pa jednog dana dode do posljednjeg napada, do sreane kapi koja znaGi i konac zivota. Takvo je srce upravo ispresijecano velikim i malim brazgotinama kao sjecanje na bolest, napade angine pektoris, bolesnikove patnje i njegovu nerazumnost, jer se nije mogao od reCi pusenja koje ga je poslalo prerano u grob. Nama se to ne6e dogoditi jer cemo takav razvoj bolesti pokusati na svaki naGin sprijeeiti. U prvom redu, tko boluje od te bolesti, ' treba ostaviti pusenje iii ga svesti na najmanju mj eru. Mora se odreCi alkohola i mesa. Tko .se tome moze od uprijeti, ima bolje izglede za Iijeeenje. Izvrstan se lijek nalazi u obienom orahu, u pregratku izmedu jezgre. Od tih pregradaka pripremimo eaj . Naveeer 4--5 pregradaka namoGimo , a uju tro skuhamo kao eaj i nataste ga popijemo. Caj treba trajno piti, a djeluje takoder protiv povisenoga tlaka i bolova u prsima. Caj od orahovih pregradaka djeluje uspjesno i protiv vruCine koja je u vezi sa sreanim bolovima. Vee se poslije prve salice eaja opaia poboljsanje. Ako su bolovi trajni, treba i dalje uzimati eaj dokle god bolovi i vruCina ne produ.

LlJECENJE ANGINE PEKTORIS Ima vise vrsta angine pektoris koja se oCituje kao sreani gre. Nastaje zbog smetnji u opskrbi srca krvlju ; s time povezan nedostatak kisika izaziva napad bolesti. Ne poka'lu se uvijek svi znaci bolesti istodobno. Katkad nas upozori tjeskoba u prsima s probadanjem u predjelu srca, tzv. koronarna insuficijencija, da se moramo sto prije boriti protiv teske angine pektoris. Suvremeno lijeeenje organskim preparatima, hormonima, dalo je srazmjerno dobre rezultate. Medutim, imamo na raspolaganju i razliCite biljne i homeopatske lijekove koje ne smijemo zaboraviti. Lijekovi djeluju izvrsno ako ih pravilno trosimo. Protiv teskih akutnih napada dajemo Tabacum D., a protiv kroniene bolesti D 12 • Taj je lijek 121

osobilo djelotvorun ako prevladavaju: jako probadanje u predjelu srca, strah, vrtoglavica, podraiaj na povracanje. ubrzan i slabi puis te hladno 7nojenje. Lijek pomaie takoder protiv otrovanja nikotinorn. Ojelovanje e temelji na homeopalskom principu - da se klin klinom izbija. Otrovanje nikotinom koje uzrokuje suzenje koronarnih arterija srca, a time i sliku angine pektoris, mozemo uspjesno Iijeciti ili barem poboljsati sa Tabacum 0 6 , Ako prijeti kolaps sa hladnim znojenjem cela i ako se pojave grcevi koji se mogu siriti prema dolje do Iistova na nogama, onda izv rsno djeluje Veratrum album D o' Srcani su se hormoni istakli u lijeeenju angine pektoris kojoj su uzroci srcane bolesti - prosirenje i mlitavo t srca. Srcani hormoni, nairne, srce regeneriraju. Arnika u visokom stupnju jacine djeluje izvrsno protiv ovapnjenja zila. Arniku 0 JO dajemo u injekcijama, iLi u casu vruCe vode stavimo 10 kapi arnike i tu vodu popijemo u gutljajirna u toku dana. Pri slabom radu srca dobro djeluje stali Iijek : Crataegus pratinktura iii Crataegisan, 5- 10 kapi dnevno . Protiv istodobnih smetnji astmaticnog karaktera djeluje izvrsno i pratinktura Galeopsis, uz koju dajemo jos i Cactus grandiflorus 02" Bolesnicirna sa tamnocrvenim, gotovo Ijubicastim licem i nabreklim venama na vratu dobro pomate homeopatski lijek Naya 0 12" Za lijecenje povisenoga krvnog tlaka oe smijemo zaboraviti preparat imele i rauwolfije (Rauwolvisca). Pravilna tehnika disanja uz polagan, dug izdisaj, moZe katkad pocetni napCHi sprijeciti, osobito ako poslije toga kupkama ruku odvodimo krv cd rca. Te kupke gornjih udova protiv prijeteceg napada doista izvrsno pomaiu, pa ih je i Kneipp nekada preporuCivao. Opazimo Ii zastoj krvi, ne mijemo zaboraviti na Hyperisan. Kupkama dodajemo uvarak maticnjaka (melise) koja je istodobno umirujuce sredstvo za zivce. Posebno moramo, kao pri svim slicnim bolestima paziti na uredno prainjenje crijeva. Ako drugacije ne ide pomazemo sa sluzi lanenog sjemena (Lin urn usitatissimum), iii bilo kojim prirodnim, biljnim lijekom. Blagotvorno djeluje takoder rna aZa Citavog tijela s odredenim uljem za kozu. Hrana mora adrzavati malo bjelancevina i soli, no zato sto vise groZdanog secera.

Stari narodni lijek

TeSke srcane grceve pri angini pektoris opcenito sprecavamo s vrlo jakim lijekovima, prvenstveno nitroglicerinom. Protiv srcanog grea imamo oa ra polaganju taro, vrlo jedno tavno sredstvo koje nema nikakvih nuspojava i ne ostavlja nikakve posljedice, a preporucamo ga takoder proliv a tmaticnih napada. Radi se 0 vrlo staro.m, narodnom lijeku koji je stotinama godina bio djelotvoran, a sada je u mnogim krajevima "cC potpuno zabora Ijen. Uzmemo stari Yin k.i domaci ocal grijemo ga dok ne zakipi i odmah maknemo s valre (peei). U taj kipuCi ocat namoCimo zavoje i njima ovijemo obje ruke; zavoji moraju biti toliko vruCi koliko mozemo izdrZati. 122

Ti oblozi u koj ima ima yin . ke ki eline, uzrokuju nabujalo t krvi (tzv. hiper miju) u rukama i odvode krv od srca rasterecujuCi ga, ugodno utjccu na zile i zi ce i ukl a njaju srca ni grc. To taro, vrlo jedno tavno i provjcr no lijecenje, mozemo poduprijeti vruCim oblozima; V to su ugrijane reCice napunjene lanen im sjemenom, trinama ib maticnjakom (Meli sa). koje polozimo na predio srea. Sreane grceve pJi angini pektoris i slicne greeve uzrokuje po pravilu zivac si mpali kus. Ce to li grcevi pocnu u »ziciei« i pod prsne kosti , sire se prema vratu i tisnu gao Onome tko pri takvim napadima postupi prema navedeni m uputama, grcevi 6e cude no brzo popustiti .

BOLESNI -

BEZ BOLESTI

Vozacu se automobila moZe dogod iti da u toku voznje zacuje neki sum koji za neko vr ijeme nestane. pa se najednom opet pojavi. Kad zbog opreza odveze a uto u garaiu, moZe se dogoditi da mehanicar pJi pokusnoj voinji ne6e nista cuti niti 6e moci ustanoviti kvar na vozilu. Za nekoliko tjedana. auto Ce zbog ozbiljnog kvara zastati na cesti jer nisu mogli smetnju prije ustanoviti oi popraviti. Katkad se jos teZe dadu ustanoviti smetnje u covjeejem tijelu, osobito onda kad se ne radi 0 organskom oboljenju. MoZe se dogoditi da lijeenik-specijalist i onaj koji lijeCi prirodnim lijekovima ne mogu otkriti ni svim raspolozivim sredstvima bilo kakve funkeiona lne smetnje. Tzv. lijecnicko eulo, kao posebna odlika lijeeruekog zvanja, moze zakazati pri takvim bolesnicima koji 5e osjecaju vrlo bolesni , i objektivno se ne moZe nista usta noviti. Treba imati dugogodi Ynje iskustvo, da bismo shvat ili takve bolesnike i da ih ne bismo smatrali hipohondrima i neurasten ieima. Obicno se u takvim slueajevima radi 0 zenama koje jednostavno proglasimo histerien ima i ta ko ih jos dublje gurnemo u bolest.

N davno sam promatrao neku mladu djevojku koja se vratila iz Italije u Engadin. Njene vel ike, sjajne i bolne oei jasno u pokazivale pojaean rad stitnjace. Djevojka mi je rekla da se osjecala tesko bolesnom i slabom, a kucni lijecnik nije, usprkos temeljitog pregleda, mogao nista ustanoviti . Ova je bolesnica bez bolesti spavala na morn neprekidno 24 sata, a spavala bi i dalje da je nisu probudili. Ta povecana sklonost spavanju je tipicna za djelovanje morskog zraka koji sadrZi jod, i koji uvijek kad je oboljela stitna i lijezda, uzrokuje odredene smetnje. Bolesnici su iii zivahni i pretjerano razdrazljivi, iii osje6aju potrebu za pretjeranim spavanjem. Bolesniku mnogo pomaze a ko pozna simptome bolesno promijenjene funkcije ~tjtne zlijezde, jer mu to omogucava da poduzme nuine mjere. Prije nckoliko godina poslao sam neku bolesnicu s jednakim simptomima k lijeeniku opee prakse da joj izmjeJi bazalni metabolizam (osnovnu izmjenu tvari). Buduci da po njegovu misljenju stitnjaci nije nista nedo!>tajalo, uslisao je bolesnieinu zelju tck na njeno ustrajno nagovaranje.

123

Pojacani rad stitne iljezde (hyperthyreosis)

a \I.~lik\) i/ocn.ldcnjc lijc ~ tlik je ll stunovio l aatno povi, ' 11 hll/.alni meta · bolin lm. IslOd bno ima.lll ti i ti boksnid smanjcnll knlicinu kulcija u kryi \Xl ," moraju brinutl l~l hranu koj adrti obi lj' ka1cija . I u ovum j' ' Ill "aju dobar prcptuat kakija U rtical in. iIi kakav pr parat od mor ' kih biljkt. koji sadrii joel. npr. homeopatski lijck Kelp D ., pripr.l I.lcn od p 'pel a mor kc trave. R:lduje kad tuk c 'metnje nf' tanu ~ im tij·lo dobije ono st) mu nedostaje. Vegetativna distonija

M !log' l i cane boleSli nllSlnju zoog horll1on ' kih iIi psihickih poremecaja. Lijecnik nazi a takvu bok ·t jedOC)SlaVl10 vegctati na di ·tonija . Pod tim , . imellvm kriju s i por me ":ljl vegetu livnog (autollomnog) t i canog su tft a iIi cuk organske b I ,ti . V getativna j' distollija. dak le, mnogo· straml, kompleksna slib b )Iesti u koju ' ubrajaju: pAzmi zila , napadi tnojenju, gr vi ZlI nog mjehura, sp:lsticni b lovi Z luca, crijevne smetnje, ncorgan ki Ul T kovane srcune sme tnje i, na koncu, i:lrazit.a organ ka ncurOZ
VIDlJIVA I NEVIDlJIVA GU~A nogi Ijudi, os bilO len , tu" 'c n 1 lupanjc srca, nc: znaj u ' i pra vi uzrok . ' pinjuci sc st p'l1icama ' V'it 0 0 jcCa bric lupanje sn:a. no kad on lupa brzc be7 obzir3 na Ijete, ne napore iii p ihi ka uzbudenja, treba p gJ'dati t je 'n slltnjacom. Pri boljenju titn t lij zde ju\'IJaju sc ra/.lil:iti mad. Osim ubrza nog pul " b'll nll< zna lno omrSavi. Ja Ija sc n 'ko unulmsnj drhLHnje. 0 obit u predjelu prsno kosa. B m ini metabolizam St: povisi, a oei dobiju po cban ·jaj. U tak im lucaj ~ ima lij nik u ' tanovi prema unutra pov 'anu ' titnjUcli. gUl'i ·u . IU . hiperfunkcij m iIi hipo runkcij m slitnjgo to obicno mi limo . MOOg! " l,Iudi priu 'na slrnplome i metnjc t b)I', ti i tje. c se tim da "u uvi k nervozni i rna] uznem irenl.

Uzroci i tijetenje

Pn po lanku gu6e ima Vil}..nU ulogu n d tatak jodu. Medutim, da bi Ii; n ' gu. bit u pj n , ncoph dru 'u .io· i drugi min rali i rij tkl I menti. Pnkusi 'U pokillali da J kalciJ ~ lij "oj gu ' od i to tolike "aln ti kao i jod. La tiJ ~ njc iIi za , pr a anj gu: preporu Iji a je hr na bog' la kal ilem. Obllje kalciJ ima u salatl od kupu ,ll prij ~ nom 1... 4

kl s 10m kupu ' u, k lerabi, 0 obilO u njenom Ii cu. u mrkvi i kupinama (mogu se uZivati kao salata i kao ok). Prehranu more dopuniti i dobar prepa rat kal ija npr. U rticalcin. Moramo biti vrlo oprezni sa pojevima joda. U vrlo osjetljivih Ijudi. s jakom hiperfunkcijom ~ titnjaCe, more vet kuhinjska jodirana 01 koju upotr blJavaju kao zacin i kupuju u trgovini prouzroCiti smetnje i lupanj 'rca. Tko reagira vet i na takve tragove joda, mora se odreCi i oli. Lijeeenje kaleijevim preparatima neee nikada uzrokovati smetnje, kao ni ma le koliCine joda ako ga uzimamo vezanog s biljnim organskim spojevima. Obicni dragu ae i njegove ostale vrste sadrie jod u homeopatskim kolicinama koje se dobro pod nose. Izvrsno djeluju takoder morske biljke u homeopatskim dozama, npr. Kelp 0 6 > D~ i OJ' Biljna sol Herbamare adrfi 0 im svjeze pripravljenih vrsta dragusaca, joYi sve rijetke elemente iz morskih trava. Sol Herbamare je zbog toga izvrsno zastitno (profilakticno) sredstvo. Ako se ne radi 0 hiperfunkeiji stitnjace, onda pri vee po tojecoj gusi izvrsno pomafu tablete Kelp koje sadrie sastojke morskih biljki. Kelp tablete lijeee uspjesno i bez nezeljenih posljedica. Gu~ nije sarno nagrdivanje Ijepote, nije amo tjelesna smetnja vee zahvaCa i p ihicke funkcije, osobito pamcenje, a istodobno stetno utjeee na zivce. Zbog toga lijecenje guVe ne smijemo zanemariti vee mu moramo pos etiti vu svoju painju. testo bismo mogli izbjeci operaciju. kad bismo pra ovremeno poceh s prirodnim lijecenjem i time otklonili funkcionalne metnje i gusu na prirodan naCin. Operacijom taj delikatni problem nije uvijek rijesen, te se mo ramo jo~ i dalje boriti protiv tjelesne . Iabo ti .

GU5A I JODIRANA SOL Vee je Dr Eggenberger iz Herisaua dosao na pomisao 0 upotrebi jodirane oli, pa tr ba djelomiee prip' ati njegovoj pobudi 5tO su u Svicarskoj poCeli upotrebljavati jodiranu sol. Kad se ustanovilo da je odredenim vrstarna guSt: uzrok nedostatak joda., poeeli u i u drugim drzavama kuhinjkoj oli dodavati jod. Toj su oli dati cisto neduzno ime »punovrijedna 1« i time poCinili neshvatljivu prijevaru. Kad se govori 0 punovrijednoj oli. rni lit (:effiO da se radi 0 Cisto prirodnoj soli no ako spomenemo jodiranu sol, vaka re zabuna biti nemoguca. U Ijudi s hipofunkcijom titnjaee i mik edernom jodjrana je 01, bez . umnje koristan lijek i mogu je bez brige uzimati. Sasvim drugac:ije djeluje jodirana sol oa one koji pokazuju znako e biperfunkcije titnjaee prema naznacenoj Basedowljevoj bolesti. I ku t 0 j pokaza\o da jodirana . 01 u tih ijudj, vee u rnalim koliCinama, llzrokuj jako lupanje srca, koje se oCituje kao unutrasnje drhtanje iii lreperenje rca. Kome se to dogodi, uvjeren je da boluje od rca I to ide pecijali ti za ree da bi ustanovio zasto i odakle te srnetnje. a aki naCin j takav covjek Zrtva naoko neduzne jodirane kuhinjske oli koja nij i nik:lko ne more biti prirodni proizvod. Iz toga mozemo nauciti da oij v sto je progla enD za bezopasno, ui tinu bez opasnosti La vakoga. Stoga nije hvatljivo za to se takva sol prodaje za opCu 125

upotrchu , Jodlrana sol kori. ll S:lITIO omma kOjl pal od hlp~)funkclJ -;lItn,FICt'. dol. .i' VHlko tkt1 bolu.lt.' t d njenc hiperfunkciJI: na jo
on

126

JOD Jod J pr vrtlJlva (\' r koja Je oc mnoglm i trall aCima zad' la gl' '0 IJc lJ V . 1ITI Je koli inama jod La covj ka jak OUO \ . a po ve bcz Jod opet n mo~emo iJ J ll . lod ubraJamo medu o ne clemente kojl u priJ ko 0tr boi . am u neznatnim koliCinama. pa suo dakl . tako airu kao 1 gum b kojim pokreeemo ili zausta IJamo kom pilcirani troj. Covjeej Ijdo drzi I 20 g joda. P 10 iea d loga j u ml lCjU. I 10 u kotL a cCi di u zlij 7dama 5 unu lraSnJjm lucenjem. 0 obito u tltnjaci . U tltnj ' Ci Jod . paja am inoki elinom u tirok ' in . Izvan redno Je zanimljlva injemca da Je koli ina J da u krvl u ih Ijudi na ijelu Jednaka, bez ob:ma na to da Ii i i e u planina ma, na mo ru. na dalekom jeveru. iii na polovima .

Jed se na lazi u kamenju koje ga vojim r padanjem I bada. kl- ga ra tapa. voda odno i u rijcke a rijeke u mora. Stoga Irna u moru Joda u izobilju. kao i vih o stalib u vodi topi lh m inerala koje njeke dono u more. Za razhku ed osta lih soli koje ostaju u moro , jed opet i hlapi pa se kl ' om . ro om. oblaci ma i sl1ijcgom opel vraea l1a zem lju . tako da more vraea zemlji godi'nje na slOl inc tona Joda . lJ gorskml udolin ma testa postoji nestasica joda jer ga voda prebrzo i pere iz zemlje.

Nalazi~ta

joda

Zbog nedostatka joda moze covjek ogJupaviti. Stitnjaea izlu 'uje premaJo hormona i u te~kim se lueajevima razvij miksedem. uz tjelesnu i du evnu tromo t. Bole nik izgubi veselje za bilo kakav rad. ni ta ga ne zanima. a najmanje neki rad, no zato ima necuveno dobar tex. Ukupna izmjena tva ri se smanjuje, rad srca u pori, a krvni se tlale obieno vrlo nizl. Ako je spolni nagon smanjen iii e po ve ugasio, izgubi bolesnik i svu trast. Cesto se u takvih bolesnika prirodnom prehranom i preparatom mor ke trave Kelpasanom koji sadrzi jod, postizu iznenad uj uCi uspjesi.

Posljedice nestasice joda

Gusavost je posredno povezana izmjcnom joda. lJ svojoj sam praksi utvrdio zanimljivu Cinjenicu da se gu avost sa hipofunkcijom titnjace moZe izvrsno Jjjeeiti kalijevim jodidom ; Basedowljevu bole t s hiperfunkcijom stilnjaee treba Iijeciti jodom uz dedatak preparata kalcija. Pri tome treba davati jod u malim, homeopatskim kolicinama . Ako izaberemo za Jijecenje pr parat s jodom od morskih biljki, npr. pepeo morske trave, najbolje je poceti s Kelpasanom D •. a za nekoliko mjeseci prijeei na Kelpasan Dl i tako dalje, pa tek poslije dobre dvije godine prijeei na nedozirane tablete Kelpasana. To sluZi kao dokaz da moiemo bolesnika smatrati izlijeeenim. Uz hranu koja sadrZi dovoljno kalcija treba da bolesnik uzima jos UrticaJcin koji pospjesuje asimilaciju kalcija iz hrane.

Gusavost

127

p, komj rno debljanj ( klono t d bljanju)

Po red no J dom PO\ zano Ie I deblJ nJe Takndcr I u 0 povCl.lnl - lIl ja , polnih zill zda 10 predcbcl)m jeku dUJcmo Jod u hil)n m obliku. npr. tablctc Kclpa:xtna. nJcgo\ia ' tJtnJJea P l.J aktivnlJ i luCi VI honnona Z og toga ' PO\I " CJelokupna IImJena tvan. polne i hi zde djeluJu holjl! 1 ak tivnlJ u. a zhog poye ' ane tjclc 'ne aktl n stl ma no ' a poemj r omalo ne 'lajali, 10d jC mnogo .. azmjd t ar ne o. m Zeta. mi lim o. Taj taJan t cni element d]duje vee u ma lim trago 1ma w na poluge u na m tlJ Iu, prema pom to] izrcl.:i : .\!tali UJToci, \elikl U ~ PJ SHC as domaci dragu"acadrzi joda pa nam moze koristiti, lako l1jego 0 dj lo\,anje ne moZe u 'porcditl s ucmkom morsklh biljki.

rud

LlJEtENJE GU~E POSLIJE OPERACIJE Operacijom guS uvijek potpun u p]eh . ko idim ulJecati na neugodne po Ijed lcc , nulno ]e dodatno lijeecnje. Poslije operacije ba w zedova treba sc a vim odreei IiJekova ko]i 'adr~' joda. D OL Ijena u jda u Kojima im a malo tragova joda jer oni garantiraju konacno ozdravljenje od takve vrste gusavo li. a prvom "u rnjestu opet Herbamarc I Trocoma re, koji adrze morsku sol i mor ke biljke. Potom predemo na biljna jela koja sadrie jod i mekinje. Dokle god je mogucc, neka bude nC:! stolu salata od obienog dragu ca koji addi jod. ' pri bazedovu ne wkodi . U ' pjesni su takoder hom opatski i biljni Ii.lekovi. Oblozi od kupusova li "6a naizmjence S oblozima od ilovaec, koje , mo pripremili u uvarku od hra tove kore, izvr no Jijeee gu' avost. Ako kupuso 0 1i§6e djeluje prejako, neka oblozi 0 ta nu na vra lu tako dugo dok bole nik moze izdrz<.ti . Vremenom se drianje obloga moze produiitl. Za unutrasnju upotrebu pokazala se djelolvornom morska lrava koju dajemo iSlodobno Urlicalcinom .

MENSTRUALNE SMETNJE 1 prt'jaka i preslaba menstruacija uzrokuju zenama svakojake teskoce. Prejaka znaei nepotrcban gubitak krvi , koji moze dove li do lazne a nemije (s.labokrvno ti l. Vazoo je da zene s prejakom men truacijom nekoliko dana prije men truacije izbjegavaju teii fizicki Tad. To vrijedi 0 0bito za zene na selu koje moraju teSko raditi . a danas tesko mogu naci pomot u radu koji e mora, hOCes-neces, ob.witi . U takvim je slucajevima djclotvoran prirodni hjek Tonnentavena, kombinacija steie (Potentilla tonnentilla) i soka od zelenih cvjetova zobi (Avena sativa). Lijek ujedno jaea iivce. Slaba menstruacija moze jako utjecati na psihicku ravnoteiu zene. Kao izvrslan lijek pokazala se morska tTava (haluga, alga) eiji je glavni djelotvorni cinilac kal ijev jodid. Dovoljno je uzeti tri puta na dan po dvije tablete Kelpasana, i menstruacija se normalizira. Zene koje vee duie vremena i pocesCe imaju slabu menstruaciju, moraju iSlodobno uzimati jos Hyperisan. Jijek za optok krvi . Za odstranjenje tegoba mozemo 128

II i 0\ a an Dr ojl p d:Ol.lCe rad j jnika I r gulira ntarn m n truai,c . Tu vainu lunkciJu ja ·mk.a pod, ti ' u i . Jcdc " kup e kojim.a treba d dati timij na ill arnih~. BuduC! da Je ttm porcmceajima testo p odena i p Ihicka ravn l fa, };ene Oe rado po lu "at! ove sa j I.e I naCt vrcrnena i truda da se U PJ no lzlij e. Zene koje pat od Ba do Ijcve b le~ti smiju uzimalJ rnorsku Ir' vu sarno U homeopat kim (minimalnim) koli inama.

d'

KLiMAKTERIJ I NAVALA KRVI U GLAVU U klimakteriju imaju vi e-rnanje ve ~ene ce tc na ale kr i u glavu. 'Te na ale mogu biti tako teSke da znatno utjecu na .livce i ra poloien]c. Olak'anje je. dakle, vrlo pozcljno i k ri no . klimakteriju lrcba, akako, tijelo viSe stcdjeti. Vrlo dobro djeluje to viSe kretanja na vjezcm zraku. Odredcni izleti ' dubokim di anjem znatno olak 'avaju taho stanje. Fizikalno lijel5enje takoder konst!. Svaki dan treba se dobro izribau cetkom, dva puta tjedno ciniti jedeeu kupku uvarkom od trina. ili Irka (Alchemilla vulgaris). Protiv te kib depresija pnmjenjuju se Kuhnove kupke. Kako je vee spomenuto. treba izbjegavati ljelesne napore i optereeenja u poslu. Od piea moramo bri ati emu kavu i alkohol. Odredene mjere oprcza utjecu na opee zdravlje i na spavanje. Lijeeenje pospje uju jos i ovi lijekovi: kadulja (Salvia officinal is). Ovasan D J ' Ignatia i Scpia D 6 • te Aconitum D, o' Pod utjecajem tih Jijekova, po pravilu, tegobc nestaju. Kad san postane spokojniji i rnimiji , popravi se takoder ·tanje zivaca i raspoloieoja; osobito se zene ve ele naravi brw oslo bode poti tenosti i opet poprime svoju dusevnu ravnotezu. Radujemo se sto mozemo uklooiti takve neugodne pojave tako jednostavnim sredstvima. eim se upoznamo s Duinim lijekovirna i po tupcirna, ne odgadajmo lijeeenje i drzimo se spomenutih savjeta. Ne sarno da cemo se rijesiti tegoba vee Ce i naSe tijelo ojaeati.

BUBREZI Kad bismo htjeli oaSe tijelo usporediti sa suvremenom kemijskom tvornicom, mogli bismo klimatske uredaje, koji istodobno odvajaju sk odljive plinove. usporediti s plucima. Ako ti uredaji za odvod otrovnih plinova u nekoj tvornici ne rade, radnici ee sc ugusiti . Do takve tragedije dode ako otkafu pluta. Isto tako treba odvoditi i krute otrovne otpatke da ne bi ostetili zdravlje radnika. Tu zadacu vrSe u tijelu djelomice jetra, a djelomice bubrezi. Ako bubrezi ne rade dva dana, dode do otrovanja krvi zbog otrovnih tvari metabolizma, koje su bubrezi morali izluciti, te do opasne uremije iii otrovanja mokracom. Nastanak uremije moiemo primijetiti po poveeanoj prostati. Ako prostata sasvir;n stisne mokracnu cijev tako da mokraea ne moZe otjecati, moramo to zlo otkloniti unutar 24 sata, najbolje s vrucim biljnim parenjem, iU kateterom sto je manje ugodno. Ako ne postupimo pravodobno, dolazi do otrovanja mokraeorn 129

I pOJa\' . III J za tI" L po ubn ur mlJe 'Irna u hubrc u ako nQ:pc rnokr.I · 'J \ (~ pom.uu. d bn Ire a.]bore, d rom, to (Rubia tincIOmm).

Zanimljiva grada bubreg a

Stetni utjecaji

BubrclJ SlJ po v J(1J J din tvcnoJ gradl cude an rgan Kon<;LmkciJ . I u problellu njesenl na tako izvanrcdan na\..tn ckt tan anatoml nJ u buhregc uzalud nazvah VISCW (']cgantl ~ Imum IJ najcleganln JI organ Bubr g JC rnoean filtcr. La IJcn ad oko mlliJun zvona lib . ICu. nib ti ltera nal1k na t a 'ieu, lzv. gJomerula ill MaJpigl]Cvth tJeI "aca. kOJI tvor kobas ~ te spletove artenJskih kapilara . rteriJ ko ldupk okru7tJJe epitcloa (;a ica kOJa n' lavl]a u bubrcZnc cje ClCC. n . kupljaj u u odvodn jevCice, iz kojih tete mokral:a u mljeh (Pel i renal!). a odavde mokracovodom (ureter) u mokra'U! mJehur (Ye lea urinali '). I.l artcnjog glomerula filtrira mo kraea koja prelazi u ca.... icc ( ~ alices r nal ~) , a iz nJih u mljeh i daljc. 'ovjek dncvno illuCi mo 4" II m okra~', daklc oko I, 2 litre. Sav o'ltali filtrat. oko 60 lltara., usisu bubrefne CjcvClce i vra tc ga u krv. Bubreg J pami organ, nalik: na grah. 000 bubrega lere na traz nJoJ tijeni trbu De upljine S objc stranc hrptemce. u v i ~iOl dvanae tog para re bara. Uvitl su u vczivno tk ivo (bubreinu opnu), puno loja. U bubreinc otvore ulaze velike a rterije i zivci , a izlaze elike vene i mokraeovod .

o im

rea i jetar~ ni jedan drugi organ nijc toliko pogodcn zbog modcTnog nacina Zlvota I po ljedica civilizacij koliko upravo bubrczi . Iz la. titih isku 'lava znam da iDdustrijski, bijcli . eCcf izrazito §tetno djeluje na bubrege. Cesto sam pri bubreinim bolestima u tanovio da . u bolovi nestali ako je bole nik po ve izo tavio eCer i7 jclovni ka. C im jc opet po~ uiivati seeer, ubr7.0 u se bolovi opet pojavili. To vrijedi sarno La industrijski §eeer; prirodni , eCer u rozinama (c cba ma), smokvam a, bananama i drugom vOCu, ne uzrokuje nikakvib smelnji. Yri: je odavno poznato da kuhinjska sol skodi bubrezima; zbog toga ne valja jesti preslana jela, a bolesnici moraju smanjiti sol na najmanju mJe ru, katkad i posve izostaviti. BuduCi da su bakterijski otrovi za bubrege vrlo kodIjivi, nije cudo da u bolesnicima od 0 pica, arlaha, difterije i angi ne bubrezi zoatno o~ te6eni. Zbog toga moramo pri zaraznim bolcstima bubrege posebno cuvati, da ne bi do 10 do trajnih osteeenja. Izvr no je sredstvo za bubrege Nephro olid koji sadrZi ekstrakt iz vjeze zla tnice (relebi-grane; Solidago virga-aurea). Zato ne bi mio Dijed an dom bili bez kapljica za bubrege . Poznato je da su za bubrege vrlo opasni kovinski otrovi, o sobito olovo . Zato soboslikari, slovolivci i slagari u tL karama, koji se ne pridriavaju prijeko potrebnih mjcra opreza, tako Cesto boluju od bubrega.

130

uma

je

JO jedna mjcra opreza: bubrege treba Cuvati od hladnoee .

Za dike vrucine moramo hladna piCa piti polako i u gullj jiroa. da

De

bi mo naskodili bubrezlma. Po lije kupan'a u mrzloj vodi a ko mokn poenemo drhtati, moramo odmah u postaviti ~jelesnu ravnotcfu toplom kupkom, t uSem. blozima i drugim. Inaee se more dogoditi da 0 d tno o"t tim bubrege.

BuduCi da bubrefue bolcsb nisu uvijek popra6ene bolovima, moramo biti po cbno oprezni. Ako neko vrijeme ne mokrimo dovoljnu koIiCinu mokrate. moramo je dati na pregled. lednako moramo postupiti ako opazimo da je mokraCa previ§e tarona iii pak gotovo bezbojna. lednako tako ne smijemo ravnoduSno prijeCi. prcko jakog taloga, bjelkastib maglica, krpica, iii Cak. nesto krvi u mokraci. Ako se na dou posude skupe sitni kristalici, mozemo zakljuCiti da postoji sklono t za tvaranje bubretnog pijeska, ili bubreznih kamenaca. Ne smijemo dopustiti da do toga dode, i moraroo odroah poduzeti nuine mjere jos prije nego se pojave bolovi i greevi . Ako pregledamo sediment (ta\og) mokraee mikroskopom, iznenadit ee nas izvanredno zanimljive kristaliene formacije koje priroda tvori eak i u mokraCi. Vidjet Cemo sve moguee vrste prizmaticnih kristala i snopica iglicastih kristaJa; tako se kristaliziraju soli mokraene, sumporne i benzolske kiseline. Aroinokiselina leucin stva ra zanimljive ighcaste kristale nalik gustim snijeznim pahuljicama. Takva promatranja pretvore talog urina u zanimljiv studijski predmet. Strucnjak, uistinu, moZe iz taloga mokraee mikroskopom sto~ta procitati. Po talogu se mokra6e vidi da Ii se bolesnik drZao propisane dijete. Ima Ii u talogu mnogo kristala sumporne kiseline, znarno da je bolesnik, usprkos zabrani, jeo hranu koja sadrZi sumpor: jaja, grab, gr~ak, lecu ili povrtnice (rotkve). Ako u talogu mokraee ima mnogo kristala oksalne kiseline, jasno je da se bolesnik nije odrekao spinata, rabarbare, salate ni kupusa. Kristali kreatina otkrivaju da je bolesnik, usprkos zabrani , jeo meso. Tako mozemo po talogu mokra6e ustanoviti najrazlicitije smetnje u izmjeni tvari, organske boJesti i sJabljenje funkcija. Ne6e biti nikakav luksus ako jednom godi~nje damo temeljito pregledati mokracu. Pretragom mokraee mOZemo testo ustanoviti Se6eTOu bole t u onih bolesnika koji su se godinama tuZili na umor i zed, a nitko nije pomislio da bi mogli imati diabetes. Pri zabtjevima koje pred nas postavlja danasnji zivot, brzina i prezaposlenost, moramo jos viSe biti svjesni da svoje tijelo valja kontrolirati barem tako dobro kao automobil. Svi marno da je mnogo jeftinije ako najmanji kvar na autu odmah ukJonimo kako bismo izbjegli opCu reparaturu. Na§e tijelo takoder cijeni pravovremenu kontrolu. Osobito su zahvalni za to bubrezi koji su vrlo optereeen organ, pa zato zahtijevaju pravovremenu za§titu i njegu; tako Cemo sebi pristedjeti mnoge neugodnosti i patnie. 131

Izvrsne mogucnosti za preglede bubrega

BUBREtNA KOLIKA Mnogi bolesnici imaju bubrefue kall1ence, a da to i ne znaju. To se dogada i sa turnim kamencima. Pocnemo ih osjec.ati istom tada kada skliznu iz bubrega u mokracovod, ili iz zucnog mjehura u zucovod, pa se ta mo uklijeste i ne mogu ni naprijed, ni natrag. Kad se kamen uklijesti u mokracovodu, mogu bolovi biti tako stra ni da bolesnik padne u deJirij . Dogodi se da se ne moZe viSe svladavati , da kriCi i udara oko sebe te tako izazove medu prisutnima veliko uzrujavanje. Bol moZe potrajati satima i ako odmah ue poduzmemo nuine mjere, moze doci do opasnih komplikacija. Bolesnik mora odmah u tOplt1 kupkll. Laga nom, opreznom masazom treba kamen sprovesti iz mokracovoda u mokracni mjehur. t im bolesnik llde u toplu vodu odmab se osjeea bolje. Nastupe Ii srcane teskoCe, iii ako ima Basedowljevu bolest, treba mu pomoCi hladnim oblozima. Korisno je upotrijebiti »sreanu cijev« t.j . ueku cijev od gume iii plastike, koju slozimo u obliku petlje, stavimo u predio srca, i pustimo da kroz nju teee hladna voda; tako se srce Iijepo hladi. Ako treba, stavljamo hladne obloge jos oko ruku i na ce lo. t im oblozi postanu topli, zamijenimo ih hl adnima. Tako Ce bolesnik izdriati u vrucoj kllpki pola sat
132

i7bjcgncmo operaciji, a to je velika prcdnost i ujedno nagrada za trud j r , > bolcsnik poslijc izlucenja kamena i kure brzo oporavi, dok operaciju prate ru ne ncugodnosti i pobolijevanja. Ako je kamen vrlo velik i ne moierno ga od struniti prigodnom fizikalnom metodom, ooda pomaie same kirur ki noz. To je, medutim, rijcdak slucaj. Obicno kura uspije ako se lo~no driimo upula . Prirodni lijekovi mogu kamen polako rastopiti. Pouzdan je Iijek Rubiasan. pripravljen od broCa (Rubia tinctorum). S vremenom se rastope i veci kamenci ako istodobno pijemo jos i dovoljno caja zlatnice (celebi-grane' Solidago virga aurea) .

LIJEfENJE RUBIASANOM Mnogo puta je utvrdeno da brae (Rubia tinctorum) pomal.e protiv bubreznih kolika i da olapa bubrezne kamence. Bolesnik se prije svega mora cuvati hladnoee i umoroosti. Za vrijeme kure i neko vrijeme poslije mora se drfati propisane dijete; ne smije uZivati jela s bijelim ~eCerom niti od bijela brali na. K uhinjska je sol za pripremanje jela zabranjena, a isto tako o~tri zacini. Mora se odreCi prokulice, spinata, spargi, rabarbare, osobito sv injetine i kobasica. Buduci da nedostatak vitamina »A« podstiCe stvaranje bubreinib kamenaca i mokracnog pijeska, bolesnik mora redovno uZivati sok iii sa latu od mrkve. Ako nastane krvarenje, od bjelancevina smijemo davati amo svjezi ir. Najbolja je hrana od prirodne rile, povrea i sa late. Fizikalno je lijecenje takoder korisno. Svaku veCer stavljamo u predio bubrega, na pola sata, vlaine vruee obloge od kamilice iii trina. Preporucaju i sjedeee kupke. Ako su kamenci uzrokovali krvarenje, mora bolesnik uzimati hajducku travu (Achillea millefolium), Hamamelis virginiana, Echinaforce i Tormentavenu. DrieCi se strogo spomenutih uputa. izvrliimo jos i lijecenje Rubiasanom. Kad uzimamo tablete Rubiasana, smljemo pili samo malo tekucine . Posto smo potrosili kutijicu tableta. prekinemo lijecenje na tjedan dana. U lorn tjednu pauze pijemo mnogo vode da sto terneljitije isperemo bubr ge, i tako prijeeimo ponovno stvaranje pijeska i kamenaca. Poslije »vodenog tjedna« bo lesnik na tavlja Iijeeenje kutijicom tab leta Rubiasana , te pije vrlo malo caja za bubrege s Nephrosolidom. Zatim se opet ponavlja })vodeni tjedan« s mnogo tekuCine. Posto smo taj postupak ponoviLi tri puta, kura Rubiasanom je zavrsena. Premda se. po pravilu, vee pos lije jedne kure kamenci rastope, moramo svejedno kracenu kuru ponavljati svaka tri mjeseca, a dijeti posvetiti punu paznju. Lijecenje Rubia anom pojacava caj od biljke Chanca Pietra koja potjeee iz trop kih praSuma Perua.

MOKRACNI MJEHUR To j suplji mi icni organ, iznutra oblozen sluznicom. Norrnalno sadrZi 3,4 1 mokrace. Buduci da u rnu staoice elasticne poput gume, mole e vrlo r tcgnuti Zavi no od kolicine mokrace, mjehur se napne i izaziva 133

m krenje. Medulim., uaok m kr nju nije mo kupl n' mokraee u mj huru \ "i drugl vanj 10 imoci. a pogotov hladnoea. Hladne noge lh hodanje bOlm Dogama po kamenitom iii betonskom tlu. p krenu refl hni grc mjehura i ilan prill ak u njemu, iako mjehur n j' pun. Pri upaJi mj hura po lOJi takoder talan pritisak n mjehur koji sili na mokrenje. premda I cijedi amo nekoliko kapi mokraee to moZe biti rio neueodno a "e to I bolno. MokracIlI je mjehur jedan od najo jetljivijih organa ; u mnoglb ljudi reagira na 0 jeeajna i p ihieka uzbudenja.

Upala mjehura (cystitis)

Po pravllu, prehl ade ~>U prvi u7..fok upa li mjehura. Sto donese hladnoea, neka uzme toptina. To taro. osnovno pravilo, vrijedi takoder za upalu mjehura. Protiv upale mjehura koriste vruCi oblozi od bilja, biljne vreeice, oblozi iJi vruee sjedeee kupke. oda za obloge mora biti toliko vruta da je ruke pri ozimanju krpa jo" mogu podnijeti. Sjedeee kupke moraju imati 37-38°C. da ne bi doslo do navale krvi u g1avu. Na to treba paziti osobito u Ijudi povi"enim krvnirn tlakom iii s osjetljivim srcem. Statnu temperature vode odrZavamo dolijevanjem tople vode jer sjedeea kupka mora lrajati pola sata. Obicno pri upali udjeluju takoder bakterije, osobito stafilokok i, streptokoki. iii koli-bakterije. R ijetka je upala mjehura na tuberkuloznoj bazi; bacil.i dodu u mjehur iz oboljelih bubrega. Kad se radi 0 upornim kronicnim upalama mjehura, moramo osobito podrobno istraiiti uzroke upaJe i zatirn pod uze ti brizljivo, savjesno i propisano lijeeenje. U pala mjehura uzrok uje pri mokrenju bolno probadanje i peeenje. Sto je upala jaca, to je jaCi i pritisak na mokrenje. Pri upaJi mjehura mokraea sadrZi neSto bijelih (Ieukociti) i crvenih (eritrociti) krvnih tjelesaca . mutna je, i s vremenom se na dnu po ude stvori sluzav ta log.

Dodatno lijecenje

Fizikalnu terapiju mozemo pojacati jos prirodnirn lijekovima. Najbolje sredstvo protiv upale je jos uvijek Echinaforce, u dozama od 5 do to kapljica na sat. Koristi i ujedno pod stiee rad bubrega Nephrosolid, a neugodno probadanje i pecenje pri mokrenju sprecava Cantharis 0 •. Usneasao s prirodnirn antibioticima uoistava bakterije. Dok traje upa\a mjehura. bolesnik mora ostati u krevetu . Ako se upala mjehura komplicira zbog suienja mokracnog mjehura , poveeanja prostate iLi zbog bubreinih kamenaca, moramo lijecenje prilagoditi potrebama. Popusti Ii misic zatvarac, uzimamo jos i kapljice za mokracni mjebur. Te su se kapljice pokazale djelotvornima osobito protiv molaenja u krevet, 5tO se djeci cesto dogada Katkad dobro djeluje i Galeopsis.

MOKRENJE U KREVET Mokrenje u krevet je muka za majku i za dijete. Ako se radi 0 psibickim uzrocirna boJesti moramo svejedno okrijepiti tijelo s odredenim lijekovirna, flZikalnom terapijom i blagom dijetom, da bi tije\o lakSe svladalo psihicke poremeeaje,

134

1..0 u ntch ntn diccc mokr 0.1 II kr ' c;'t nl uzro~o ano prehl dom l,eI 0 m i 'U-pl cn tl. on a)c ono po lJed lca razmaJcn 11 1 n IIZod ne redlne Zbog 0 oga po 'I ednleg moramo pobrinuti tm - 1.1 rlman 1 ugoddI\ .h 0t ~ die om UVlcmena hrnna DC mt prlxinj t:I u obltclj kl dom Spr tntm uZl lJdvaoj m u duhovni il t dJctel3 m zcmo ubl7.o otknti uzr k du o \nog sukobll. Dll VOl SU obi mOIlli na tatl zb<)g straha, ljubomor '. ca tohlcplJu, prl:oaprezanJa. kao I z~, toga :to dljcll; 'Ieda dugl, ulbudl)l\[ tel iZ1Jski program kOJi laHSa • I..~no Mokrcrljc u po. telju velika j nc 01J
ill

BOLESTI PROST ATE Bolesti prostate ne mozemo uvijek izlijeciti. Pogotovo Jijecenjc raka na prostati nije uvijek uspje no. lednako tako oi operllcija nije uvijek okrunjena uspjehom. Stoga je boljc ako je mozemo izbjeci. U lijccenJu obi -

135

nog po ecanja prostate postignuti su mnogi uspjesi sa ova tri Iijck a: Sabal 0,. Staphisagria D3 i Populus D,. Istodobno se parimo biljnim uvarcima. Ako mokraea opet lijepo otjece, ne sm ijemo zam isljati da ce odsada uvijek biti tako. Povecanu prostatu rijetko kad izlijeCimo do kraja. Prije iIi poslije opel Ce se pojaviti. Sarno pomaiemo, ali ne izlijecimo. l ednako tako sc ne pomladujemo, vee starimo. Voda opet otjece ako se prostata smanji i smeksa. Svejedno Ce jos uvijek biti malo povecana. Zbog prehlade, hladnog piva, iIi cega god drugoga, prostata moZe opet nabreknuti i stare se tegobe ponove. Opet se moramo pariti uvarci ma i uzimati lijekove. U to moramo biti dobro upuceni da se ne bismo razocarali ako se, prije iii kasnije, bolest ponovi. Bolje je stal no uzimati sma njenu dozu lijekova, tj . polovicu iIi trecinu norma lne doze. da bismo prostatu »drzali u sahu«. S povecanom prosta tom je kao i sa arteriosk lerozom. Radi se 0 starackoj pojavi, i buduCi da neprekid no s tari mo. ne smijemo se zavaravati da cemo se za cijeli zivot rije'iti tegoba ako smo jedanput imali srecu da ih suzbijemo. Zato moramo prirodi stalno i dalje pomagati, da bismo sprijeCili nove teSkoCe.

UPALA TESTISA ILl MUDA (ORCHITIS)

o uzrocima i

amoj upali muda dat cemo nekoliko podataka jer je bolest srazmjerno dosta cesta, a bolesnici se svoje bolesti stide i skanjuju iCi k lijeeniku. Upalu muda ne smijemo jednostavno ignorirati, jer ako je zanemarimo, moZe uzrokovati neplodnost. Toga moraju biti svjesni osobite mladi muskarc~ jer to moZe postati za nJib tezak zivotni problem. Stoga moraju biti vrlo oprezni . Do infekcije muda klicama bolesti dode putem krvotoka. Ne moraju to biti sarno uzrocnici spol nih bolesti. Ako netko boluje od plucne tuberkuloze, moZe krv donijeti klice tuberkuloze i u muda. Upala muda je ce ta posljedica mumpsa (parotitis epidemica), 5tO moze dovesti bolesnika u muCan poloiaj. I druge zarazne bolesti mogu uzrokovati upalu muda. Prije svega je prijeko potrebno hitno odredeno Iijecenje. Za unutraVnju su upotrebu vrlo dobro sredstvo vel ike doze preparata Echinaforce, 10 do 20 kapi na sat. Preko noei stavljamo na upaljeno mjesto oblog od ilova&:. Pripra imo ga tako da u caju -od preslice razmutimo ilovacu kojoj dodamo veliku zlicu kantarionova ulja zbog boljega Ijekovitog uCinka, i zbog toga da ilovaca ostane mekana. Neupotrebljiva j kad se stvrdne i po tane krhka. Naizmjence mozemo stavljati obloge od Lgnjeeena kupuso a lisca. Ako ti oblozi izazovu prejaku reakciju, radije na tavimo lijecenje umirujucirn oblozima od ilovace. Svakako se moramo pobrinuti za urednu tolicu. Treba se strogo drzati navedenih uputa.

EGZEMI (EKCEMI) Liiajevi

LI~AJEVI

LiJeC nje h-aja zahtijeva da se najprije ukloni osnovna bolest koja se (0 krije u 10Voj izmjeni tvari. Treba uzeti u obzir i osjetljivost na odre136

dcnu hranu i rcdst a koja pod raiuju. Obicno tr ha temeljlto izmijenlti na in prehrane. N izo tavno (reba pod ticat i rad bubr ga i crUeva. uzno je utvrditi da Ii r di 0 akutnom ill kroni nom IiSaj u. Bol t mogu prouzro iti takoder va nJski podraiaji i tetnosti, a ce to ima vainu ulogu i nasljedna klono l. Za anj ko liJeCenJe imam najboljc i kus tvo ' koncent ratom urutke Molko anom. Mo lko an je prirodni preparat mlijeene ki eline, koji uni. tava ba kterijc. Utjeee na i pravno prokrvljenje koze i obnavljanje . mineralnim olima i enzimima koje sadrii. Med utim, amo takvo lijeeenjc ne pomaze oboljelima od Iju kava lisaja (P oria is). Za po ipanje koze hili jos preparal bio lo"kog kalcija, a naj bolji je kalcijev komplek s koprivom (U rticaici n). Treei Iijek jt! punoma na krema. Zeljeni u 'pjeh postiCi eemo kremom Biofo rce. Ci tavo lijeeenje teee ovako: Uj utro oboljele dijelove koze natopimo (»oatupfamo«) cistim Molkosanom. Peee Ii, razrijedimo ga s desti liranom iii prekuhanom vodom. Poslije toga pospemo koZu prahom Urticaicina koji dobro utrljamo u koz u. tako da pod prstima osjetimo raspucan u kozu. Navecer ta mje ta opet natopi mo Molk osano m, ali ne pospemo Urticalcinom, nego nataremo punomasnom kremom Bioforce, koja sadrZi kantarionovo ulje. pa zatim naizmjeoce sa Cistim kantarionovim uljem. Po tupak po oavljamo sva ki dan. Za lijeeeoje liSajeva, osobito lj uskava lisaja (psorijaze) nije dovoljno samo izva oje Iijecenje; da bismo preeistili organizam, dajemo i unutrasoji Iijek koji podstiee rad bubrega: zlatoicu (celebi-gran u) iii Nephroso lid, naizmjence svaki dan s preparatom divlje maeuh ice (Vio la tr icolor). Drugi lijek je Biocarottin koji sadrZi vitamine i djeluje na jetra. Specifican lijek protiv lisaja je mravlja kiselina. BuduCi da se mravlja kiselina u zelucu pod utjecajem solne ki eline promijeni u ugljicnu kiselinu; ubrizgavamo je injekcijama pod kozu. Injekcije se daju 1I ho meopatskim dozarna, naizmjence od !lest i dvanaest potencija. Prvih 14 da na dajemo injekciju svaki treCi dan, a iducih 14 dana svaki dan po jedou injekciju sve do ozdravljenja. Takvo lijeCenje je uvijek uspje" no. ako ujedno pazimo na propisnu hranu koja ne smije sadrzavati mnogo soli i bjelaneevina. Kuhinjska je sol za organizam obolio od lisaja pravi otrov. Jednako tako su vrlo stetni otrovi metabolizma, koji nastaju ako jedemo meso. Protiv gnojnog iscjetka treba uzeti iznutra Hepar sulf. D 3, Rhus tox D. - D 6 kao najbolje sredstvo, ako je organizam prezasicen kiselinama, a lisaj vlaian i bolno svrbi. U koZi nastaju mjehurici koji se raspucaju i iz njih curi tekucina. Za vlazne i suhe lisajeve koji osobito noeu svrbe izvrstan je lijek Arsenicum album D. -D •. Ako su lisaji kronicni, pogotovo ako su tuberkuloznog izvora, moramo svakako upotrijebiti homeopatski lijek Sulfur D 6 iii Sulfur jod D. - D 6 ' Kad se lisaj pojavi u oboljelih od reumatizma iii gihta, uzimlju za lijecenje iznutra lijek Calcium carbonicum D. naizmjence s preparatom Lycopodium D 6' Na svaki naein mora bolesnik dobivati jos neki dobar preparat kalcija, najbolje istodobno s koprivom, npr. Urticalcin. Kao sto je vee spomenuto, osobito uspjeSno djeluje tinktura divlje macuhice (Viola tricolor).

137

Psorijaza iii Ijuskavi lisaj

Psorijaza se ubraja medu lisajeve koje je vrlo tesko izlijeciti. Vrlo uspjesno se lijeCi potkoznim injekcij ama mra vlje kiseline D w a izvana praskom Graphit. Skolska medicina drZi da je psorijaza neizljeciva bolest, dok je prirodno lijecenje s homeopa ts kim lijekovima postiglo izvrsne uspjehe. Sjeca m se djevojke koja je imala psorijazu po cijelom tijelu, osim na nekim manjim mjestima. Svi koji imaju psorijazu znaju sa bolest znaci i tesko psihicko opterecenje. K ad pocne nesnosno peCi i svrbjeti, gotovo nilko ne moze izdrza ti a da se ne izgrebe do krvi . Ta ko je bilo i s djevojkom koja je imala najteZi oblik psorijaze, sto sam ikad vidio. Ujutro je bila po prsima, nogama i trbuhu tako izgrebena da je krv curila po cijelom tijelu. Poslije tri mjeseca intenzivnog I ij ecenj a, djevojka je bila izlijecena ; zbog dva nezna tna recidiva bile su prijeko potrebne jos dvije dodatne kure. Premda je djevojka bila prethodno nekoliko puta lijecena , koZa ipak nije bila toliko unistena da se ne bi mogla obnoviti. Posebno je tes ko uspjeti u bolesnika koji su prije lijecili psorijazu katranom, sumpo rom iii sivom zivinom mascu . Poslije rendgenskog zracenja nade su za uspjeh tako neznatne da tu metodu lijecenja ne mogu savjetovati. Lisajeve i psorijazu, dakle, moguCe je izlijeciti samo onda ako se lijecenje izdrzi do kraja. Kasnije se moze bolest ponoviti, osobito ako tijelo preopterecujemo i ako koZu drazimo terpentinom, lastilima za parket i slicnim sredstvima koja sadrze terpentin. Psorijaza nije zarazna bolest i ne prenosi se s covjeka na covjeka. Postoji naslj'!dena sklonost prema toj bolesti, i samo se ta sklonost prenosi od roditelja na djecu. Ako hocemo nasljedno opterecenu djecu zastititi, moramo se brinuti za dobru njegu koze i za hranu koja sadrzi dovoljno kalcija i minerala. U svemu ostalome lijecenje je jednako onome koje smo opisali u poglavlju: »EGZEMI Lisajevi«.

Borba protiv psorijaze prijesnom hranom

Jedan zanimljiv iskaz potvrduje kako se moze postici uspjeh u lijecenju psorijaze odredenom dijetom, s pomocu koje se prociste sokovi u tijelu. Bolesnica pise: »Sada sam u B. gdje drZim temeljitu dijetu s prijesnom hranom. Psorijazu imam vee 23 godine. Do sada sam poduzela nekoliko raznih vrsta' kura, ali ni jedna nije bila okrunjena uspjehom. Poslije sedmodnevnog posta dobila sam v06ne sokove, zatim voce, orahe i kukuruzni kruh. Vee vise tjedana dobivam za objed razlicite vrste prijesne salate i krumpir. Ujutro i uvecer jedem voce. Dobro mi je i s veseljem mogu ustanoviti, da je psorijaza nestala. Tu i tamo se jos pojave manji egzemi, ali nestanu za dva do tri dana. To me uvijek iznova upozorava da lijecenje jos nije zavrseno i da moram ustrajati do kraja. Za mene to ne znaci nista strasno jer se veselim svojim sa latama i vocu. Ne mogu rijeCima izraziti kako se veselim sto cu biti opet zdrava i imati dovoljno snage za rad i sluzbu . Znam samo da moram biti beskonacno zahvalna«. Odgovor je glasio: »Doista se radujem da yam je uspjelo izlijeciti psorijazu vee jednostavnom prijesnom htanom. Niste, medutim, posve ozdravili i morate jos 138

neko vrijcmc imatl &trplj cnja i u trajati. Prijc na hrana JC dala orgamzmu do oljn hranjlvih tvari i vitam ina i oja a la razne funkcije, o. obito funk iju bubrega. To doka.lUjc da oboljenje od p orijaze . visi takodcr od yr. Ie hrane i od funkcije orga na. Po pravilu se protiv p 'orijazc borimo izvana. toga u mnogim klinikama provode pry nslveno lijccenjc izvana, t je u OSIlO i pogre. no. Gledi,~te je ~ kol ke medicine u tom pogledu po ve pogresno. Li ajevi, pogotovo psorijaz8, najgora od vih Ii ajeva , amo su vanj ki odraz bole ti , pa je stoga vanjsko lijeeenje od sporedne vaino li. Zaista je prijeko pOlrebno oci eene stanice koze njegovati punomasnim kremama i izvana ispravno raskuzili, da ne bi do 10 do daljih pote -koea. Medutim, uoutrasnje je lijecenje od mnogo vereg znacenja, ~ to potvrduje i vaSe pismo. Ako budele ojacali tijelo jos i dobrim lijekovima, po tiCi cete jos i vise. Caj za bubrege zlatnica (celebi-grana) i preparati kalcija najbolje ec yam pomoCi«.

KAKO DA SPRIJEtlMO SKLONOST PREMA USAJEVIMA (EGZEMIMA)? Ako su roditelji iii djedovi bili skloni lisajevima, mogu se i u dojenceta, kao posljedica nasljednog opterecenja, pojaviti kraste. Ako ih nepropisno lijeCimo, znatno 6e oslabiti obrambena sposobnost organizma, i dijete 6e pobrati svaku zaraznu bolest. Ako u takva djeteta ugusimo hripavac, iii ga na neki drugi oacin nepravilno lijeeimo, u orgaoi zmu zaostali bakterijski otrovi o~tetit 6e srce, iii 6e dijete dobiti astmu koju ce to s velikom mukom suzbijamo. Zato moramo sve vrste hsajeva i kraste lijeciti pravilno i sasvim od traniti, da ne bi do 10 do nove nesreee. To je uzrok cia u svojim knjigama neprestano naglaSavam da je za Ujeeenje lisajeva izvanredno valoo brinuti se za nuinu njegu jetara. Treba drfati dijetu s malo iii bez soli kao 5tO zahtijeva i dijeta za jetra.

VAZNA PRAVILA PREHRANE Budemo Ii oprezni u izboru bjelancevina, moei cemo postici u pjeh. Oboljelima od lisaja najbolje odgovaraju bjelancevine iz mlijeka, osobito svjezi sir, maslac i kiselo mlijeko. Svjeiem je siru dobro dodati svjezega hrena jer sadrZi antibiotike. Ako bolesnici s cgzemom ne podnose punomasno mlijeko, treba ga posve izostaviti. Protiv krasta pokazalo se dobrim baderoovo mlijeko. Bolesniku koji ima Jisaj osobito skode kuhana jaja iii »jaja na oko«, pa je najbolje da ih ne jede. To vrijedi i za sve vrste sira. ledina vrsta sira koji je dozvoljen, je meki sir iii svjeZi kravlji sir, naravno, ako bolesniku ne skodi. Osnovna hrana mora biti prirodna rila s jelima koja sadrfe mnogo kalcija. Treba jesti dosta salate od kupusa iii prijesnoga kiselog kupusa. I Iis6e korabice sadrZi mnogo kalcija, zato ga ne treba bacati vee upotrijebiti.

139

Pouzdani prirodni lijekovi

UzivanJc prirod noga kalcija dopu njavamo biolo kim, isprobanim prcpuratom kulcija Urllcalcinom. Skolska medicina protiv Jisajeva daje H1Jekcijc kalcija, sto je teo ret ki pravilno. Injekcije ka Jcija ipak nisu preporucljiv .. vee je bo lje uzimati dovoljno kalcija hranom . Sve umjctl1c slastice moramo izoslav ili . I ku tva u pokazala da je o obito bijcli seCcr 74 bolesnike od lisaja vrlo . kodljiv i cia more izazvati alergicnu reakciju organizma. Mommo takoder izostaviti bijelo brasno iako nije tako skodljivo kao bijeli eeer. Po zakonima prirodne med icine moramo jcsti same prirodnu hranu i jcla koja su pripravljena od punovrijednog 7rnja. Za rad bubrega su prijeko potre bni amo prirodlli lijekovi, caj 74 bubrege iii Nephro olid. Treba piti vise tckuCine nego obicno, oso bito vocnih sokova; sok od borovnica, kupina iii grejpa. Prema potrebi dodamo sokovima mineralnu vodu sa ma lo iIi uopee bC"L ugJjicne kiseline. lskustva su pokazala da je najbolje sredstvo za lijecenje egzema i Iisajeva divlja macuhica (Viola tricolor). Nikako ne smije nedostajatj U rti calcin. Urticalcin u prahu moZe sluziti takoder za posipanje izvana . 1510 to vrijedi za Molko an i Usneasan; nijedan od spomen utih lijekova ne smijemo zanemariti u IUecenju lisajeva. Oba lijeka djeluju istodobno i iznutra. BuduCi da pri lisajevima na kon nedostaju masnote, lreba oboIjelu kozu viSe puta natrti kantarionovirn uljem ili kremom Bioforce. Dl'uge vafne upute

Kako pri svirn bolestima, tako i pri oboljenju od lisaja treba voditi racuna o dusevnim smetnjama i boriti se protiv njih jer mogu uzrokovati pogOTsanje bolesli. Tko ja no spozna kako se mora boriti protiv bolesti, uvjeril ee se kako je vaZno odrzati dusevnu ravnotezu. Mora se odluciti za prirodno lijeecnje, a ne za kemoterapiju. Ako bude strogo pazio na propisanu prirodnu hranu, uspjeh sigurno neee izostati. Za konacno izJijeecnje treba izdrZati pol godine do godinu dana. Buduci cia pravilno lijecenje zavisi prije svega od naCina prchrane, lijecenje neee biti skupo. Ako je bolesnik spretan, bit (;e reakcije na lijeeenje neznatne, ili ih uopee neee biti. Na kraju treba naglasiti da pri oboljenju od lisaja treba takoder jetrima posvetiti svu paznju. To vrijedi i za bubrege koje treba cuvati od hladnoCe i vlage. KoZa ne sm ije nikako doCi u dodir s jakim sredstvima za Ci~cenje i pranje, la~tilim a i drugim proizvodima koji sadrie terpcntin. Ako jetra i bubrezi rade pravilno, koZa je rastereeena, i nesnosan svrbez Ce popustiti a istodobno i Iisaj nestati. Tko se drn spomenutih uputa, uspjet ceo Tko se pouzda sarno u lijekove, cesta (;e se godinama lijeCiti uzalud. Sto je bolest okorjelija. to duze vremena mora bolesnik izddati lijecenje.

KOPRIVNJAfA III URTIKARIJA To je svojevrsna za bolesnika vrlo neugodna pojava. Strucno je zovemo urtikarija. Jos uvijek se pitamo sto je, zapravo, uzrokuje. Osobito je neugodna koprivnjaea sa svrbeZem i pojavom malih, crvenih tockica na

140

kozi. (:e to je vrlo tesko ustanoviti uzrok bolesti. Obicno na 'laje zbog osjetljivosti na razliCite tva ri i jela. Vecinom je ta preosjetljivost poznala pod imenom alergija. U 0 jetljivih Ijudi mogu koprivnjacu uzrokovati razna jela : umske jagode, ribe, sirevi. morske zivotinje, vinjetina, salame i drugo. Alergiju mogu izazvati i odredeni lijekovi, cak i prirodna sredstva , npr. arnika. Ka ko da se odupremo toj neugodnoj bole. ti? Najjednostavnije tako da se klonimo tvari koje koprivnjacu uzrokuju. testo je nuino dugo i paZljivo promatranje da bismo otkrili ~ kodljivu tvar. Katkad je preosjetljivost oa odredene tvari vee naslijedena, a to oleiava zastitu. Alergije se rjesavamo tako da organizam polako privikavamo na tvari , na koje je preosjetljiv. To je moguCe ako, po pravilu, dajemo sasvim male koliCine takvih tvari. Preosjetljivost moiemo takoder smanjiti vecim dozama kalcija, Urtica1cinom, jer se tako poveea kolicina kalcija u krvi. Izvrstan je lijek pripravljen od svjeZe divlje macuhice (Viola tricolor) koja raste na obradenom tlu. po njivama i vinogradima. Tko ima koprivnjacu, moze se umivati iii kupati u uvarku od te macuhice. To ublaZava i Iijeci koprivnjacu, pa ima, dakle, slicno djelovanje i protiv krasta.

NEVIDLJIVI POMAGAtl PRI UPALI ZIVACA Pozna to je da pri upali zivaca pomaze vruCa voda. Bol popusti ako neprekidno tavljamo vruce obloge. Jos su bolji vruci biljni oblozi. Na bolno mjesto stavimo vrecice od skuhanog bilja koje tako bolje djeluje. Djclotvorni su takoder i oblozi s ugrijanim kantarionovim 1Iljem, 1I kojem namocimo vunenu krpu i oblozimo bolno mjesto. Djelovanje je jos bolje ako kantarionovo ulje pomije' amo s ilovacom. a na oblog stavimo jos termofor iii bocu s vrucom vodom da toplota drzi sto duze. Dobrom se pokazala i stara, malo neugodna metoda: krpu iii vatu namoCimo u petroleju i stavimo na bolno mjesto, sto na ledima. rukama iii nogama nije tesko uciniti; zatim oblozimo bolno mjesto jos i vatom. Lije.cenje je korisno. jeftino, ali ne mirise lijepo. Oblog ostavimo na bolnomc mjestu tako dugo dok se kola lijepo ugrije i porumeni. Ako petrolej djeluje predugo, postoji opasnost od opeklina s mjehurima. Nase lijecenje ne smije ici tako daleko . Od staroga austrijskog vojnog lijecnika sam cuo da se to jednako tako moze postici i benzinom, a pomaze i protiv bolova u kriiima (lumbago). lednako tako pomaie mravlja bselina i protiv upale zivaca i protiv i hijasa (isijasa). Tko znade za mravinjak u sumi, neka u njega stavi oboljelu ruku iii nogu i pusti da je mravi dobro obrade. Zatim rucnikom odstrani mrave, a blagotvorni uCinak takve prirodne injekcije mravlje ki eline ostane. Kome je to jedanput pomoglo, rado ce i drugi puta uciniti. Ako su nckome mravi ncugodni, moze ebi pomoei i s mravljim alkoholom, iii da mu homeopatski Iijecnik daje injekcije mravlje kiseline. Vee-ina upala zivaca moZe se na taj nacin izlijeciti. Pojcdinaene naCine lijecenja mozemo kombinirali, osobito ako se 141

radi 0 tvrdokornim lucajevima koji zahtijevaju duZe lrpljenje nego Mo bismo zeljeli . I todobno lijeccnjem nui no je ciscenje organizma od otrova. U proIjeee moramo driati kure s gorkim biljkama, a zatim po t s vocnim sokovima. Tako e krv i tijelo dobro proCiste. Moramo takoder podsticati rad bubrega, crijeva i koze da bi tijelo moglo izlucivati sto vi-e olrova. Po Jije kure s vocnim sokovima nuzna je prikladna hrana da se ne bi u organizmu po no no skupi le otrovne tvari.

~TO JE ALERGIJA Odgovor nije tezak : radi se 0 preosjetljivosti na neku odredenu tvar iii vise razliCitih tvari. Jaka preosjetljivost moze u dodiru sa skodljivim tvarima uzrokovati reakciju organizma nalik otrovanju. Poznam sina jednoga vlasnika drogerije, koji bi postao boles tan u pravom smislu rijeCi ako pojede jelo u kojem su i najmanji tragovi jaja. Moj dragi, pokojni prijatelj iz New Yorka bio je jednako tako osjetljiv na psenicu. Ako je pojeo komadicak p!ienicnog kruha iii peciva od psenicnog brasna, bio je na smrt bolestan. Prof. Abderha lden rni je pricao 0 svom asistentu kojem je otekla glava cim je pojeo malo bijeloga graha. Poznato je da alergiju mogu uzrokovati narcise, jaglaci, jagode, rabarbara i borovnice. U osjeUjivih ljudi izvjesno cvijeee uzrokuje egzem nalik lisaj u, iii cak koprivnjacu. Neko voce moze imati takoder jednako svojstvo, iii pak redovno uzrokuje povraeanje. Poznato je da postoji i preosjetljivost na razne zivotinjske masti i bjelancevine. testo sam na moru opaZao Ijude na smrt bole ne posto bi pojeli rakove, jastoge iii druge morske zivotinje. Neuobicajena je preosjetljivost na psenicu i rizu.

~to da poduzmemo

S tim su rni se pitanjem obratili vee mnogi Ijud~ a da im nisam mogao dati zadovoljavajuci odgovor. Mogu nas test irati specijalisti. Amerikanci to rade vrlo rado i spretno. Takav test stoji lijepu svotu novaca, pogotovo ako se jos i cijepimo odredenim antitijelima, a da nam nitko neee garantirati sigumu zastitu. Zato je najbolje da se testiramo sam~ i to ovako: svaki put kad se pojave znacj preosjetljivosti, odmah zapisemo !ito smo jeli, cega smo se dotakli i sto smo pomirisali. Ako budemo usporedili naSe biljeske, opazit cemo da se neka tvar, jelo, voce, iii cvijet uvijek pojavi na spisku kad dobijemo a1ergijsku reakciju. Tu stetnu tvar koja se ponavIja mozemo smatrati uzrokom preosjetljivosti. Stetnu tvar iii vise stetnih tvarL treba odlucno precrtati iz jelovnika, ili se cuvati dodira s njima. Alergicni Ijudi imaju obieno premalo kalcija u organizmu. Stoga moraju jesti sto vise hranljivih tvari koje sadrfe obilje kalcija. To nam takoder pomafe u borbi protiv alergije. 142

BRlO LIJEtENJE OSIPA OKO PAS A (HERPES lOSTER) Herpes zoster nije jednostavna bolest, i cesto prode dugo vremena prije nego ga izlijecimo. Stoga se joil viSe radujemo ilto mozemo prirodnim lij eeenjem i homeopatskim lijekovima postici ozdravljenje. Brzo djeluju injekcije Formisoton D ., Rhus tox. D 12, a iznutra Mezereum D, (maslimca; Daphne mezereum) ; rad bubrega podsticu Solidago (celeb i-grana) i ilipkov eaj. Za posipanje lisajeva upotrebljavamo ekstrakt iz svjeZe biljke maticnjaka (Melissa citri) i nevena (Calendula officinalis). U hrani ne smije biti soli ni bjelancevina. lelovnik ne smije sadriavati jaja, sir iii meso. Vocu dodajemo joil psenicne, prosene iii jecmene pahuljice. Treba jesti mnogo povrca, soka od mrkvice i uz to samo prirodne proizvode ilkroba od pilenicnog zrnja, prirodne rize, jecma iii heljde. Ako se budemo drzali savjeta, uspjeh nece izostati. Zbog toga ilto su zahvaceni zivci, pojacavamo lijecenje jos preparatima Ginsavena i Neuroforce.

STElANJE MISICA (SPAlAM) I GRCEVI Ima razlicitih grceva i laksih iii tezih napada. Grceve mogu uzrokovati bolesti zivaca i mozga. Medu zaraznim bolestima poznat je osobito tetanus ; inace, grcevi nastaju takoder zbog otrovanja mokracom (uremija) iii zbog eklampsije (gubitka svijesti). Lijeeenje se ravna prema uzroku greeva. Greevi mogu biti isprekidani, mogu se naglo pojaviti, a poznati su kao klonicki greevi, iii pak dugotrajni sa stezanjem miiliea poznati kao tonieki greevi . lednostavne greeve uklanjamo vrucim oblozirna od caja trine ili kamilice. Nemamo Ii vremena da pripremimo obloge, pomaiemo trajnim vrucirn tuilevima. Ako nemamo na raspolaganju vru6e vode, za osobito vrucih Ijetnih dana mogu posluziti i hladni oblozi. S obzirom na eovjekovu narav, javljaju se zbog premorenosti svojevrsni, stefuci, tonieni greevi u predjelu emara. Ti greevi mogu biti tako bolni da eovjek kojega su spopali moZe sebi pomoci jedino krieanjem. I nehotice ima dojam da ga je napala teilka i vrlo opasna bolest, a zapravo se radi 0 kratkotrajnom greu koji popusti posto se bolesnik 1-2 minute tusira vrucom vodom. Tuil treba usmjeriti na bolno mjesto, jer tako popusti i bol zajedno s greem. Mnoge zene pate zbog spastienih greeva za vrijeme menstruacije. Neke vrste glavobolje takoder su posljedica spasticnih greeva, npr. migrena, pa glavobolja zbog promjene vremena (fohnska glavobolja) koja je vrlo neugodna, ako se gre pojavi u miilicirna potiljka. Neugodno stezanje uklanjamo odredenom masazom. Bit cemo veseli kad doznamo da protiv bolova i greeva ne treba uzimati jake lijekove, na koje se lako naviknemo, nego da irnamo na raspolaganju bezopasni lijek Petadolor, preparat lopuha (petasites officinalis). Ta eudesna biljka je vee pokazala svoju moc, a u isti mah nema nikakvo spored no djelovanje. Moramo biti zahvalni biljnom svijetu sto nam pomaze sa toLikirn korisnim tvarima.

143

ZAO SIMPATIKUS Automalsko lei fon ' ka ccntrala je, doi sla. pruvo ~ udo lehnikc! Medutim. ako nastane kvol'. pokaic . . da j slari naein rucnog spaju nja bio holJi i da se pomocu njcga br}' dobivalo vew . Simpaticki 2ivcani suslav je jos veee cudo od aUlomatske lclcl'onske cntralc. ko u njemu nast·wu smclnje, posljedicc su tako lrngicnc da uistinu mo~ mo gOY riti 0 zlom simpatiku ·U. U posljedrlje tn' vrijeme f ivot nije ~ l dio; mnogo sam sc ljut io i zd rao pa sam imao sa svojim IlTlpalikusom, uislinu, rdava iskustva. Kad sam 1I takvim mislima stigao iz Sl. Galiena u Engadin. kratko vrijernc poslijc n kogu prija njeg uzrujavanja dobio sam tako jake spazmiekc gr eve u zelucu da sam jedva mogao sjedj ti. Na la losL, nisam imao nijedan Petadolo!' protiv gr eva. Zeludac, koji mi nikada prije nije zadavao lcskocc, l1Ijc mirovao dok nisam rueao. Tako lijepa voznja u Engadin bila je, u prko lijepom vremenu, za merle prava muka . Cijelu sam noc imao jake zclucane bolove, te mi se cini lo da SI! zeludac skvr60 u bolno klupko. Protiv jak g podrigivaoja uzeo sam Nux vomica D., a sre sam primirio sa Crataegi aoom. SJijedila jc leska noe. Usprkos tome Slo sam Citav dan postio, grccvi koji . u seza li do prsne kosli nisu popustili do ve cri , kad sam ih sc jcdva rijesio vrucim Irajnill1 tusiranjern . Isku tva mi je razjasnilo za~to je - neki moj prijatelj koji se mnogo uzrujavao u . vojim lrgovackim poslovima - morao. nekoliko mjeseci kasnije, na operacioni tol zbog vrlo bolnih Cirove zeluca. Cini se da imaju pravo lijecniei i lizioterapeuti koji lvrde da cireve zeluca uzrokuju srdzba, brige. ialost i gnjavaia. N moraju se, naravno, ielu ani grcevi pojaviti tako itn i burna kao u mene. I manje izraziti ali ee 6i grcevi mogu uzrokovati ir zeluca.

Sprijetiti umjesto lijetiti

Buduti da je lak sprijetiti nego lijeciti, na§a je prva zada6a da se zoamo vladati, da to prije obuzdamo n nadanu srdzbu i le ' koCe. da odmah svladamo neugodne probleme, a ne da oni nas vladaju. To je slvar iskul'tv i vjdbe. Jer. iako ,mamo kakav slav 1110ram za uzeti pn:,ma tcskoi:ama ipak. 'csto . tare, rdave navike nadvladaju razboritosl i razmisljanjc. Ljudi po prirodi hladnokrvni mnogo (;c sc lak§e svladati nego oni koji burno reagiraju i cesto prenaglo po lupaju. Na hl loSI , simpatikus j podr -den nasim osjecajima. a n~ nascm razumu. Za to se moramo oborw..ati du. evnim mirom i hladnokrvnoscu, du bismo lJ nepredvidivim dogadajima mogli biti gospodari situacije. Salomon je avjclovao da 010ramo srcc cuvali mlJvi c od svcga, jer j~ src ishodiste oasega zivota . Svoje osjecaj mommo pOlciniti trijcznom prosuclivanju i razmisljanju. To l:e koristiti I.dravlju. i bit 6c dobro za naS simpatikus.

Nesanica

Ako patimo od nesenicc. moratno bczllvjetno otkriti sto joj je osnovni rarlog. Ako smo dugo godina pili emu kavu, zamijenimo je kavom od fita, plodova iii oca. Ako nam se tc ko odreci na eg »dcserta«, pomije144

sajmo pravu kavu s kavinim nadomjescima tako da mjesavini dodajemo sve manje i manje prave kaye, dok je na koncu posve ne izostavimo jer nam se okus neopazice vee privikao na tu promjenu. Dobro sredstvo za spavanje je melisin (maticnjakov) caj, pomijesan sa malo hmeljeva caja. Homeopatski se upotrebljava sok od zo bi (Avena sativa). Ova tIi lijeka saddaj su kapljica Dormasan. Doda Ii se malo odoljena (Va leriana), djelovanje se pojaca. I sam odoljen dajemo kao sredstvo za spavanje, no buduei da djeluje kao narkotik, djelovanje mu nije trajno. BUndnerski planinarski vodici zoaju da je ulje svisca iii alpskog puha takoder dobro sredstvo za spavanje. Cajna zliCica na dan osigurava zeljen i san. Buduei da je okus ulj"a neugodan, uzimamo ga u zelatinskim kaps ulama, iii ga pijemo s jakim aro maticnim pieem. Ne mozemo Ii dobro spavati, mo ramo iei spavati bar dovoljno rano. S punim zelucem tesko zaspimo i muci nas nemiran san s teskim sanjama. Treba paziti kada, ko liko i sto jedemo. Rijee »vecera« je nezgodno izabrana jer mnogi mogu iz toga zaklj uciti da je redovna vecera u 20 iii u 21 sat, a to je cisto pogresno. Pravilno smijemo vecerati najkasnije u 18 sati, i to umjerenu kolicinu lako probavljive hrane. Poslije vecere ee nam kratka setnja s vjezbama dubokog disanja dobro ciniti i pomoei da imamo zdrav i dobar san. Prava je muka kad usprkos umoru ne mqzemo zaspati, a jos je gore ako sate i sate bdijemo ne mogavsi zaspati od briga koje se po noei Cine jos veee nego po danu. U mjesto da bi se kolo nesre6e kroz noe u snu zaustavilo, one se onome koji ne spava vrti jos brze. Nemirno se, say izmucen, covjek vrti po krevetu i, da bi konacno zlu uCinio kraj, masa se tableta za spava nje. Tko se na to odluci, Ciill najveeu glupost jer se s vremenom privikne na tu jednostavnu pomoe, ne misleGi na to da prirodne reakcije organizma s time ne sarno slabo vee i unistava. Mnogo je razumnije otkriti razloge nespava nju ; ako njih uklonimo, opet eemo moGi lijepo spavati.

Dobra i jeftina sredstva za spavanje

Katkad protiv prekinutog sna pomaZe dobro stivo da opet zaspimo. Ako su napeti zivci, osobito zivci glave, tako da je zatiljak napet i bolan, lagana masaZa jagodicama prstiju moZe ponekad oomab pomoei da opet zaspimo. Pranje hladnom vodom takoder dobro utjece. Kuhneova sjedeea kupka i istodobno ribanje cetkom cesto po maZe. Ako trljamo cetkom citavo tijelo, moze nam biti takoder od pomoGi. Sve sto povuee krv iz mozga natrag u kozu. pomaZe i vraea san, jer nesanicu najces6e uzrokuje navala krvi u mozak . N ail nam suvremeni zivot viSe ne omogueava odrzavati ravnoteru izmedu fizickog i psihickog rada. Previse smo jed nostrano optereeeni dusevnim radom, dok se tijelo ne razgibava dovoljno. Posljedice se pokaru u tome sto se ne mozemo pravodobno opustiti i odmoriti. Nikako se ne mozemo osloboditi raznih problema, pa silno optereeujemo nasu vee i tako umornu glavu. Nije cudo da poslije ne mozemo zaspati.

Raznovrsna pomoc

145

!\red non nam JC II' II (d u w,tra.h I PI~.11.1 0 ka hoi ntCH I) '>\( m od u . IJenJu Kn Ipp )\.om n.JI~om OIU J' Im<11 pnhku pi lIdl L ~"(1m odu' d, I U P< lXll J . lljc1u )nlleiJ C I donm rihpolo/cnjc 7.dra v'l Cn! pnnu.;n lll su tal..odn IIVr n.1 pomo Sa I '1 'n l lind. I Ontma kOjl mn()!!.!) putuIU po WljC lu. Ii priru nlei dn pil ·... ai u u \\ krale,,1.: wijcta. \10 • ko ri \no odra71Ha na ral'nlm kon lJn enttl11J . "' adam ..c Un Cc mojl ldravstvcm pnru(;nld kOjl 'u prcvcdem np' vlJlvil nie. cak I onda kad mcne vi c nc nudc,

o

upotrebi hladne vode

POI-nate ~u nam <;aunc sa daleko ,)evera, Zimi JC la novn lClma tih kralchl U naviku da se posllJe kllp,I O,la u ~au l1i po aljaju u nije'u. taka POSlIZU otporno\t organi/ma , Omil) 10 JC ta kodcr trcanj> ill tJ pkanje boslm n ) 'ama po snijegu. a kad nema "nIJcga, po hi ' dnoJ vod!. \-~ navcdenc vjczbc povuku krv I/' mO/ gd i krijcpe sa n VIJe~tJ 0 tak 1m mctod~n1 ' .,u 7a lllmiJI e i W na'>, jer po vceavaj upi ak ralnlh mogucno ~ tl da ~i p()mogllcmo. i sveslrano nam kor i~t c, Kad . am prijc ncko lik o godlO.l poglcdao saunu fimk c koloniJc u Rr:i7J liJI. stvarno am ~ v.ncnadlO . Za vru(:ih dana bilo jc tamo cc oko 40°C'. pil cemu onda jo i <,auna? 'mu 'l:ov,Iek naviknc. po tane mu i p [reba. Finel su SVOjlm ' unam
NOVA GLEDI§TA U LIJEfENJU PADAVICE (EPILEPSIJE) U prkos tome to jc padavica vrlo ra ircna bolest, . to je p07ll amo ec Ii utljeCima, i ~to JC opisana vee u naj larijim rukopi 'ima, na je suvremenD lijeecnje sarno kromna borba protiv Simptoma te bolesti , Razlititi spojevi broma, Luminal, Cominal J drugi otrovi. kojc bole niei upolrcbIjavaju kad dobiju nllpad, ne mogu l.adovoljiti ni bolesnike, ni lijecnike. Ako je- bole nik dovoljno razuman. po tiei 6e bolJi uspjeh ako odbaci alkohoJ, nikotin i druga podrazajna red tva, 146

\'r!o dob!' m p(lj..Jrlla pnJ' 11:1 luana ~ obllJ'm 'italmh I varl hk usl\ 0 J pokualo da ~u n 'd l rJ '<11 1 blaJl alo hoi mk drh rl!dCllC dq>IC ILgkd::t da 0 )vi pUI k Ldrav l, OJU p rcd tavlJil pobolJ oa i7mj n
LI Jui:ne Afnkc ' U nam ja iii cl:t u se wakodncvn.i napadj manjili na jedan napad padav icc mje ceno, koji je, u u~por dhl pnja flJlma, bio vrlo bl ag. Bole nica jc po. ti gla uspJeh prepa ralom rlicalcin i itaforc; buduCi da je bila prete ka, uzima la jc jo' tablet· Kelp. VJcr jatno ' uspjeh mor pripi. a ti kalijevu jodidu ' to ga sadrii Kelp, preparal morskc Ira t' . Preparal Joda ulJeee na rad svih tlij zda unutra. nJim lu enjem, a J rojalno djeluju i o ' ta lJ mincrali koje mor' Ka trava sadrh Na svaki naei n, dana' mozem padavicu lljci:iti :; jedn tav nlm, nc' kodljivim lijekovima i bez broma. 0 im blagc dijete obiljem ballcnih jel a, mora bole nik dobivati jo dobar preparat ka\Cija biolo kog porijckla. Urt ica lein. I todobno dajemo JOs i Cedev/lu jer je i kori -lava nj kal· cija bolje 7..ajedno S vltammom »0 «. Medutim, gla ni liJck u labletc Kelp, tri puta dnevno po Jedna. Sve to nije, dakako, nikak a pecifi n a terapija ; odredenom hranom organiLam dobiva 0110 to mu ncdostaje. U lijecenju pada ice pokazala kao izvr tan hJC!k i hrastova imcla (Loranthus europacus), koja raste na Balk anu. U lijecenju bolesti dana. prcviSc gledamo na lij kove a pecifi ni m djelovanjem, za boravljajuCi da tijelu treba pruiiti tvari koje mu nedostaj u, i bez kojth se ne moZe po tici konacno ozdravlJcnje. Najprije moramo u tanoviti uzrok nedostatka, a zatim ga moiemo uklonilt Ne treba svakom covjeku jednaka kol it ina i 'le tvari. S obzirom oa oarav, karakter, nasljednost iii bolest, potro nja je nekih tvari, vi lamina. minerala i dr. vcca nego o bicno, jer organizam mora viSe toga nadokna· diti da bi Opel us postavio nuzou ravnoteiu . To pOlvrduje i vijest naSe znanicc iz Amcrikc, koja je u mladosti imala padavieu. Pi 'ala nam je d.a zna kako dobro djeluje Kelp protiv padavice, buduci da ga je i sama uzimala vi > od 10 god ina. Nav la je takodcr da je po njenom mi Ijenju jo§ viSe pomagao biolo ~ki preparal kalcija. nego samo Kelp. BuduCi da je ta bolesnica imala tc ke na pade. radujem se sto ih se rije ila troseCi Kelp, hranu bogatu kaJcijem i bioloski preparat kalcija - Urtic.alcin . Biolo~ ki oprooijeljeni Iijecnici takoder su do§li do jednakog zakljucka kao i mi, zavrsava vijest dobrog prijatelja iz New- Yorka. Obavijestio me o naravnom gledi tu pozna toga, oko 80 godina starog lijeenika, koji istiCe dobro djelovanje kalcija rut opec zdravstveno stanje. osobito u 147

Runi dok zi

vczi itaminom D, ako se bolesnik ne moZe dosta suncati. los jednom moramo naglasiLi da epilepticima treba blaga, slabo sla na hrana. Mnogi bolcsnici takav prirodni nacin lijecenja pozdravljaju, a nek ima se teSko odreci navika i obicaja, pa radije traze lak -i put, gubeCi time moguenost ozdrav ljenja. To je neumjesno. jer kako da takvom bolesniku pomognemo?

TRAGEDIJA NASLJEDNIH SKLONOSTI Kad se mladi Ijudi vjencaj u, nista ne razmisljaju 0 tome kakve bi bolesti mogli prenijeti na svoje potomke. Sreea da se dvoje naslo, svakako je vise stvar osjeeaja nego razuma. Doduse, postoje izvjesna razmisljanja, ali ta su viSe materija lne nego dusevne naravi. Medutim, iako pri sklapanju braka prevladava osjeeaj a ne razum, vejedno je od izvanredne vaznosti za potomstvo, kakvo je zdravlje i tjelesna grada njihovih roditelja. Svi smo prilicno nesavrseni i ma lo nas je koji bismo se mogli pohvaliti celicnim zd ravljem i krsnom soagom ; svakome nesto nedostaje, iii tjelesno, iii du'evno, sto je isto tako od izvanredne yaZoo ti. Ako je jedan od mladenaca nasljedno obi ljezen, onda je dobro ako njegov partner ne pokazuje jednake oznake, vee, sto vise, svojim zdravljem oslabi njegova nasljedna obiljeija. Ako su roditelji oboje partnera zivcano rastrojeni tako da ih svaka sitnica izbaci iz kolotecine, onda djeci nije ni nuzno posebno dusevno optereeenje da bi se u njih pojavio neki dusevni poremeeaj. lmaju li oboje budueih bracnih drugova u svojim obiteljima nekoga tko boluje od dijabetesa, moze se u djece pojaviti bolest u dvostrukoj mjeri vee zbog manjih dijetnih prekrsaja, pa je nuino lijecenje insulinom. S nasljednom masom prenosi se takoder sklonost tuberkulozi, eiru na zelucu. upali zglobova, reumatizmu i drugom . Zato ne bi bilo suvisno kad bi se oboje pa rtnera sjetilo i tih stvari , pa 0 njima dobro promislili da li je njihov buduei brak i iz zdravstvenih razloga povoljan . Ako se vee upustimo u riziko, ooda je dvo truko nuzno zdravlju posvetiti svu pazoju, jer odredeni postupci i pravilno glediste mogu nasljedene sklonosti ili bol t znatno ublaziti. Tko pak nema nikakva iskustva i nije poucen, ne moZe se ni prethodno zastititi.

Osnovni uvjeti

Mnogi mladi Ijudi iako dobro odgojeni i razumni, nimalo ne razmisljaju o yom zdravlju. Najvise razgovaraju 0 sporednim stvarima, 0 uredenju stana, 0 lobodnim danima i izletima, slobodnom vremenu i Ijubakanju, a mozda i 0 izobrazbi i odgoju djece. Poznato je da osobito velika poduzeea zabtijevaju od podnosilaca molbi za vain a mjesta da ispune opseine obrasce; odgovori na pitanja treba da objasne da Ii molitelj odgovara uvjetima zapo \0nja iii ne. Takvi upitni arci bili bi isto tako korisni i za buduCe bracne drugove; svakako bi bili pogodui da se ustanovi da Ii je takav brak umjestan. Dobar \ijecnik i psiholog mogao bi iz takva dokumenta vidjeti. kakvim ee opasnostima i riziku u zdravstvenom pogledu biti izlozenj potomci budueih roditelja.

148

kl) \)00 partn fa imaJu htpllfunkcllu Stltll.lU ' . vrl0.le )('ruJatno da . die ' t hili umno 1.ao ·tula i Imalt ilm,! 'nt mikscdcm. "c du no poLnalo da po, toji rio clik nllKo T..a rodlt Ijt' kOji boluju p da tCC, p 'l im ' U jeluj ' rno da n 'm'1Ju dj cu. Za brana braka 17mcdu bhiih 'r dnik a .Ie o/ukonjcna ha. lato to j mogucno t pr'no nj II gU llvnih nn '!jednih o~obina to liko Ca k Il k jc kr n sr d. tv hlii. ko je dozrco ~ ' I i i ot. oSJeea odgovorn sl 1 2'<1 s ~e p lorn I 'IX pnjcci pr ko ' pomcnUlih probl ma. neg eX lin po elilt punu pa.inill. Ime sebi pri. ledj Ii mnogo zlu i u danu>njem ra 'troj nom <; ijetu P slavili cvr. Ie t mclje za zdra u obitelj .

LlJE~ENJE DU~EVNIH BOLESTI Dus nost je skup svje nih i n svjc 'nih proccsa. za mi Ijerut kao i ivolna sila iii nO ' ilac zi ot a 0 ituj s kao opazanj . uccnje. pame 'njc, mi Ijenje, osjetanje, pobuda. znanje i ka cjelokupni (integralni) oblik upravIjanjH Iicno t. Tij'lo i duh u ncdjeljiv organi7am sto m ramo U7 Ii U obzir opcenito, a posebno jos u du 'evnih bole ti.

o pojmu

ak i du~evni p~r mecaj zahva . takoder i tijelo. Ako h06emo otkloniti dUScvnu smetnju . moramo lijecili i tij 10. Dogada se i obratno : ljcle 'ne bolesti mogu izazvati Ie ke du' evne poremecaje. vak.i psihoterapeut znade da du, evne , metnje mogu uzroko ati pr mjene u organizmu, i obmtno. cUI tjelesne bole. Ii mogu uzrokovati dUSevne poremecaje. Pozna 10 j' da zbog ncdo oljn funkcije jajnika iii t ti na taju psihickl! promjerle koje mourno ukloniti odrcdenirn Jijecenjcm jajnika i testi a. Medutim, cijeJo p dru ~je na eg zivota loliko .ie za mr. eno, zagonetn i nedorec 'no. da je te ko dati kona ne odgo ore na ta pilanja i za uzeti po v odrt.~d no glrdi teo Zapafanju i isk uslva su pokazala du je jednotrano Jijeceoje dus vnih bolesti kriv() i nedovoljno. da u mnogim slucajevi ma ni. ta ne pomaze, medutim ako se lijeti citav organizam. moie se po tici zcljeni u pj h.

Medusobni utjecaji

Vee elektricni i in zulinski SOkOvl pr dstlivljaju na tom putu korak naprijed. Usprkos tome SIO postupak nije a vim u kJadu s prirodnim dogadajima, uveli u ga j r u opazili da je sok, na ·tao zbog traha. nesreet: iii zbog c ga drugoga, du evnim bole nj ima vratio Opel pamcenje. Preokret na bolj item Ijite promj ne mozemo postiei promjenom podncblja, geografskog polozaja, okolinl:, setnjama. izletima, 0 'obito vjeZbama za disanje ositom, gimna tikom, pjevanjem. tehnikom disanja lIZ pjevanje j dr. Jzvr no djeluje i ftzikalno lijee nje: kupke, hladni i topli tu. evi. Schlcnzine kupke (kupke u vrlo vru60j vodi) podvodna mas' a, hodanje po vodi, trcanje po rosnoj travi bosonog. itd. Sve su 10 izvori porn Ci, a lijecnici i 05ta lo osoblj moraju vojim prefinjenim osjetom nati za svakoga bole nika najpogodniji nacin. S obzirom na stanje bole nika.

Prirodna sredstva

149

duievnosti

Ir'htl pokusuli I \)O i ono, pro ma lru ti bko holc 'nik rcagiru da hlsmo mogli za r a/ ill i najmanj ' dJ lovu n.lc 11a bolesnika, k jc sc odrazava kao sok na n"ikHlnn lilc-.;cnjc; tak\ i so ko i u u ndnoj aIm sfcri koj u osigurava holnicko oso bljc. mogu dati ma lljc iii ve 'c uspjehc lijcl: 'nja . Vlastita iskustva

Prij nekoliko godina. dok :am jos im'lO svoJl1 kliniku, doiivio am zanimljivo i, kustvo. Dvadeset et irigodi. nja keerka ncke moje 7.nanice imo la JC nllpad popracene kricanjem; glavu hi za rila u jastuk i ,a te i ate dugo kri '\la. Za molili . \1 me da prcuzmem lijecen,i bolesni c. Lij cni i u lakonski poslav ili dij agnozu shizofr nije. a sestra bole 'nice koja je i sarna bila lijecnik. bespomocno je slaja la uz krevet voje cstrc. Iskori ·tio sam priliku i bo prvo, Baunschcidtovim ci. ccnjem podstakao jajnikc, da bi e pojuea la la ba rnenstruacij a. Bolesnica sc pos lije prvih reakcij a vrlo opira la. mcdulim. eLm je nastupila jaka menstruacija, njeno se ponasanj promijcnilo na svojevrstan nacin. Ojcvojka koja je dosla posve k sebi, pripovijcdala nam je da joj se tini kao da bi joj netko skinllo zastor ispred oCiju. Samo jednokra tno lijecenje bilo jc dovoljo'o za potpuno ozdravljenje, jer sc kasnije djevojka udala i nije im a la vi~e recidiva. Orugu bole nicll, kojoj je m n:truacija potpuno prestala. lijecili Sll sjedeCim kupka ma u uvarku od gorusice (slacice) i preparatom Ovasan 0 3 iznu tra. Kad jc ponovno dobila menstrllaciju. prestali su i du~ 'vni poremecaji.

Novi putovi

Razumljivo jc da dll"evne bolesnike ne mozemo uvijek izlijeciti oa tako jcdnostavan nacin . I pak bi lijecenjc bilo cesto jednostavno kad bismo otkrili pravi uzrok bolcsti i uklonili ga; takav bi se put uvijek isplatio. Svako pobolj aoje tjele nih funkcija, pa makar se radilo sam 0 uklanjauju tvrde stolice. pridonosi lijecenju. S raznovrsnom fizikalnom tcra pijom otkrivamo nove putove u Iijecenju dusevnih bolesti. Vazna je takoder pr hrana jer prirodna prehrana koristi i zdravom covjeku. osiguravajuci mu ravnot Zu. Kako onda ne bi odredena prehrana bila nuina bolesniku ? Bole nik mora izbjcgavati svaku pok varenu hranu, i uzimati onu hranu koju mu nudi priroda. Ako ne budemo jeli bezv rijedna jela, a voCe i povree ne bude zagadeno ncprikladnim prskanjem iii gnojenjem. postiCi cerna ftzikalnom terapijom i psihotcrapijom najvis sto se u lijecenju dusevnih bolesti uopee moZe posti6i. Birno je za Jijeccnje da se takoder uklone smetnje u krvotoku s pomocu prirodnog preparata Hyperisana i da se povisi koliCina kalcija u krvi preparatom bioloskog kalcija Urticalcioa.

Pravilno postupanje

testo sc dogada da su rodaci du evnog bole nika preblagi iii pal< prestrogi. Ce to i bolnicko osoblje tesko nade pravi odnos prema du evno iii i ivcano bolesnom covjeku koji je. zbog toga to nema dovoljoo UUlItra nje zivcanc rezervc, promjenljiv i silno 0 ·Jetljiv. Bolesnici ne podno 'e nikakav prigovor. pogotovo stalno opominjanje. Zato ih ne smijemo dra-

bolni~kog

osoblja

150

ziti , nego spretno odvracati od mana. Ako bolesnik ucini ne~to nepravilno, ne srnijemo ga siliti da prizna krivicu jer Ce se zatvoriti u sebe i biti jos tvrdoglaviji nego prije. On Ce svakako iskoristavati nasu dobron amjernost, no rni ne smijemo zbog toga biti prema njemu preblagi, previse stidljivi, iii cak placljivi. VraCa mu rav noteru i dobro utjeee na njega ljubeznost povezana s izvjesnom strogoscu. Treba mu razjasniti kako moZe izbjeCi izvjesne pogreske. Prijekor ne smije izazvati opiranje, nego mora zvucati kao ljubezno vodenje, cvrsta ruka i vjeran oslonac. Takvom se vodenju bolesnik rado povjeri. Ako u bolesnika izazovemo otpor, sa rno ga jos vise guramo u njegove slabosti. Ljeti cemo poceti jutarnji program treeci bosonogi po rosnoj travi, kako to propisao Kneipp. Krv se povuee prema dolje, te nam se Cini kao da nogama crpemo energiju iz zemlje, sto priCinja cudesno oslobadanje. Ako vrijeme nije pogodno za trcanje po travi, zamijenit cemo ga tapkanjem po mrzloj vodi, gimnastikom, osobito gimnastikom na svjdem zraku ; ritmicke kretnje i gimnastika uz pjevanje iii muzicku pratnju dusevno rasterecuju. Dorucak treba sadrzavati prirodna jela ; Bircherovu vocnu kasu s Graham-kruhom, maslac i med. lzostavljamo, dakle, uobicajenu bijelu kavu s bijelim pecivom i biramo hranu koja je zaddala svoju prirodnu vrijednost i zbog toga pruZa tijelu ono sto mu nedostaje. Poslije dorucka slijedi radna terapija koja Ce bolesnika odvratiti od njegovih bolesti i ustnjeriti na nesto stvarno. Za lijecenje je ntilna razonoda, jer se bolesnik inaee prepusti svojem bulaznjenju koje ga potiskuje u sve uZi krug bolne dusevne depresije. Uspijemo ii svratiti paznju bolesnika na jednostavnu stvarnost, popustit Ce i njegove bolesne utvare. Nail dusevni zivot je poput vrtnje koja se pomocu I'emena prenosi s jednog kotaea na drugi. Ako remen padne, vrti se sarno prvi kotac koji drugome daje ubrzanje »na prazno«. To znaci da se moramo neprestano brinuti da se bolesnik u podsvijesti dusevno i tjelesno bavi sa stvarnim zivotom, a ne da ga pustimo da se zatvori u sebe i izgubi vezu sa stvarnosti. Ako smo u tome uspjeli, mozemo ga polako istrgnuti iz njegovih bolesnih osjecanja i prividenja, bulaznjenja i mastanja. Za nadarene umjetnost znaci most do stvarnosti, most bez grubosti i odbijanja. Objed pripravljamo pretdno od prijesnog povrca, pirjanog povrca, krumpira, prirodne rile, iii nekoga drugog jela od neljustenog zrnja. Zabranjena su prezaCinjena jela. Poslije objeda slijedi opet neka radna terapija, a to moze biti pranje iii brisanje suda. Poslije podne je nuzna flZikalna terapija, npr. Schlenzina kupka s povojem za znojenje. Takvu kupku naCinimo, prema mogucnostima, 2- 3 puta tjedno. Umjesto kupki mozemo upotrijebiti tus: vruci, hladni i opet vruci. Zenama sa slabom menstruacijom preporucamo trajne sjedece kupke od 37°C ; vodi treba dodati biljni uvarak. Poslije fizikalne terapije bolesnik se opusti kratkom setnjom po sumi, iii duZ rijeke. Takva setnja privuee njegove misli k stvarnosti. Slobodno vrijeme do vecere ispuni radnom terapijom . j~

lSI

Primjer za jednodnevni program

Vecera neka bude u 18 sati; laka, da bolesnika ne muCi mora. Najbolja je vocna salata, iii Bircherova vocna kasa, Grahamov kruh, maslac i med. Kao sto radni dan pocinje s prvom suncanom zrakom, tako i spavanje poCinje cim padne mrak. Ne mozemo Ii zaspati, uzmemo kapljice za spavanje u vodi s medom (med ici). Time smirimo zivce koje u toku dana jacamo hranom za zivce, kao sto su Avena sativa i G insavena koja sadrzi ginseng. U teskim slucajevima pomaze Rauwolfavena koja sadrZi tri biljke: indijsku rauwo Lfiju, zob i hrastovu imelu (Loranthus). Svakako je dobro da prirodnim lijekovima pomazemo bolesniku da odagna tamne misli i mucne osjecaje. Predlozeni dnevni program moramo pril agoditi svakom bolesniku posebno, i uspjeh nece izostati . Prehrana mora biti prirodna i mora sadrzavati dovoljno vitamina i hranjivih minerala. S obzirom na otpornost bolesnika, mozemo pokusati s dijetom oct vocnih sokova, ili laksim postom. Svakako moramo s bolesnikom cvrsto ovladati, jer mu takva dijeta postavlja odredene zahtjeve koje cak i zdravi nerado ispunjavaju. Ako ga pri tome psihicki podupremo tako da ga opominjemo na njegovu bolesnu reakciju, ne obracajuci na nju veliku paznju, i navodimo ga na bolji, ugodniji i jednostavniji put, on 6e nas dalje lakse slijediti. Pocet 6e opet jednostavno, sabrano i, prije svega, logicno misliti. Njegova nevolja bit 6e sve manja i manja . Da bismo to postigli, moramo paziti da bolesnika ne razdraZimo jer onda pocne sumnjati, bolesna reakcija i napadi se vrate, sto ponovno nanosi dusevnu i tjelesnu stetu. Tko radi s dusevnim bolesnicima, mora imati jaku volju da nikada ne pokaZe svoje mogu6e nevolje, slabosti, ili nemoc. Bolesnik reagira naglo jer je osjetljiv. Ako se na njega ljutimo zbog neke nepravilnosti, ako smo nesretni sto njegovo zdravlje ne napreduje brze, nase ga ponasanje ne6e bodriti, nego ga jos prije gurnuti ponovno u bo.Iest. Hocemo li dusevnom bolesniku koristiti i pomagati, moramo posjedovati veliku snagu samosvladavanja, strog samoodgoj, unutrasnji mir i veliku unutrasnju rezervu dusevnih i tjelesnih snaga. Ako bolesnik osjeea kraj sebe snaZnu osobu koja ga podupire i ispravno vodi, polako 6e uspjeti da pobjegne iz zbrke svojih osjecaja i rnisli. Ako nasluti tu pouzdanost i lijepu buducnost, uhvati se za tu nadu, suraduje i dade se voditi do normalnog misljenja, osjecanja i postupanja.

KAKO DA SE RIJESIMO MRSAVOSTII DEBLJINE? Nekada se vjerovalo da smo mrsavi zato sto premalo jedemo. lednako je tako debljina bila posljedica prevelikog teka. Ima ljudi koji vrlo mnogo pojedu i ostanu mrsavi, dok drugi, u usporedenju s njima, zbilja malo jedu, a sve se viSe debljaju jer ih se, kako kaZli, »sve prima«. Ispitivanja su pokazala da su uzrok toj pojavi zlijezde s unutrasnjim lucenjem. Na prvom mjestu spomenut cemo mozdani privjesak, tzv. hi152

pOfLZU, jajnike iii ovarije, muda iii testise i stitnjacu iii tireoideu. Pojacani rad tih zlijezda dovodi do mrsavosti, a oslabljeni rad do debljine. Cesto se opazilo da se zene poslije odstranjenja jajnika pocnu debljati. Debljanje u kliroakteriju govori u prilog toj cinjenici. Posebno je to vaZno za jufujake. M lade Talijanke su zaista vitke i okretne. Kad dodu u kliroakterij, koji u juZnjakinja nastupa prije, postaju korpulentne. Ako su starije generacije zena zaobljene i deblje, to je posljedica hipofunkcije zlijezda s unutrasnjiro lueenjem, osobito jajnika. Protiv debljine izvrsno djeluju sjedeee kupke i sva sredstva koja podsticu rad jajnika. TeZe je utjecati na hipofiznu debljinu koja nastaje zbog hipofunkcije mozdanog privjeska. Rad hipofLZe se ne da popraviti na tako jednostavan nacin kao rad jajnika. Doduse, imamo na raspolaganju preparate hipofLZe, no njihova je upotreba jos vrlo delikatna. I n:t organske preparate hipofiza ne reagira tako kao jajnici. Protiv debljine najbolje su se pokazale morske alge, osobito morska trava Kelp. Dovoljno je uzeti tri puta na dan po dvije tablete Kelpasana da bismo, polako ali sigurno, smanjili teZinu. Funkciju jajnika podsticu sva jela koja sadrZe vitamin »E«, a osobito psenicne klice. Istina, ima pacijenata koji ne vole psenicne klice jer su culi da djeluju protiv mrsavosti. Medutiro, nije tako jer vitamin E regulira funkciju jajnika. Ako je uzrok mrsavosti hiperfunkcija jajnika, klice smanjuju aktivnost jajnika i omogucavaju debljanje bolesnika. Medutim, ako je hipofunkcija jajnika uzrok debljine psenicne klice podsticu ak tivnost jajnika i sprecavaju debljinu. Psenicne klice, dakle, reguliraju ak tivnost jajnika i u mrsavih, i u debelih. Osiro toga sadrZe biljne bjelancevine, fosfate i prirodni secer. Njihovo je djelovanje na organizarn povoljno i nikako nisu uzrok debljanju. Tko je debeo, ne treba se, dakle, bojati psenicnih klicajer mu neee povecati vet smanjiti debljinu. Ima medu bolesniciroa i takvih koji se boje da Ce s hranom koja je bogata vitaroinima, uzeti previse vitarnina. To je opasno samo kad su u pitanju urojetni, tzv. sintetski vitamini koji zbog predoziranja mogu uzrokovati hipervitarninozu. Od prirodnih vitamina ne prijeti opasnost od hipervitaminoze jer njihovi spojevi ne mogu skoditi. Tijelo upotrebljava sto mu treba, a od preostalih prirodnih vitamina stvara rezervu. U tom pogledu umjetni vitamini nisu jednako vrijedni (ekvivalentni) kao prirodni. Mudrost znanstvenika nije dorasla prirodi. Ljudi mogu svojirn znanjem neke stvari analizirati, medutirn, ako pokuSamo tijelu vratiti urojesto prirodne tvari umjetno sintetiziran proizvod, najednom se pokaZe da ne ide sve onako kako bi moralo, i da nasim racunima nesto nedostaje. Zato je bolje da se drzimo prirodnih izvora koje umjetno nacinjene kemikalije ni izdaleka ne mogu zamijeniti. Sada su »u modi« umjetni vitamini, a prije su bile hranjive soli. Na srecu su znanstvenici, kao npr. dr SchUssler i dr Hahnemann, ustanovili da se razlicite mineralne tvari mogu asimilirati sarno u malenirn kolicinama i vrlo fino rasprsene, da bi ih tijelo moglo upotrijebiti. Nekoc su vjerovali da mogu napraviti zlato. Htjeli su naciniti umjetnog 153

covjeka Hornunkulusa. Zalim smo postahkrornn iji i htjcli proizve t i tablctu koja bi sadrzavala ve l.
OPASNA I DOBRA SREDSTVA PROTIV DEBLJINE Ako smo debeli, ne smije nas nilko nagovoriti da uzimamo neki moderan lijek za mrsav ljenje, iii cak obieni jod umjesto morskih algi . Pogotovo jod moZe biti silno opasan, pa ga srnijemo uzimati sarno u neznatnim koliCinama . Ako pacijent ne zoa sto sadrie tablete za mrsavljenje, treba da se ra pita i odbije sve preparate s jodom. Moramo, zaista, biti vrlo oprezni i uzdrzljivi prema hvaljenim sredstvima za mrsavljenje. Propi sana dijeta s flZikalnom terapijom dat Ce bez opasnosti zeljeni uspj eh. Kako rekosmo, u zena kojima su operativno odstranjeni jajnici, iii u onih koje su u klimakteriju, debljinu uzrokuje nedostatak zensk ih spo lnih hormona, dakle, krivi su jajnici. Doduse, ne tako cesto, ali svakako i oboljenje hipofize moZe uzrokovati debljinu. Nipo to ne smijemo protiv debljine postupati drasticno i vrsiti nasilje nad organizmom. Izvr no djeluju sjede6e kupke s horneopatskim prcparalom jajnika Ovasanom D l i propisana dijeta. Hrana mora sadrzavati sto manje bjela neev ina, proizvoda od bijelog brasna i induslrijskog secera, ali zato sto vise vocnih sokova, osobito kura sa sokom cd mrkve. Takoder su izvrsni sokovi cd grejpfruta groMa i naranee. Pri tome morarno paziti koji sokovi pacijentu gode, jer nije sve za bole nika sto godi zdravome. Tko zeli uspjeti , mora se podrediti prirodi i biti oprezan. Kolieina vocnih okova mora takoder biti odredena jer sve sto je previse i suvisno moZe samo skoditi. To pravilo mora vrijediti i za prirodna sredstva pretiv debljine. o kemijskim kurama za mrsavljenje mozemo reci sarno to da su stetne za zdravlje, cak ubitaene. Mnoge su zavrsile Iragicno. Zato neka svak i bolesnik radije uzima prirodna sredstva za mrsavljcnje.

NE~KODLJIVO MR~AVLJENJE Da pretjeraoa debljina moZe uzrokovati veli ke nepri lik e, znadu svi koji su joj skloni. U veorna popularnorn znanstvenorn djelu ci tao sam da je svaka debljina posljedica pretjerane halapljivosti, tj . pretjeranog apetita. Ne slaiem se potpuno s rnisljenjern tog lijecnika. Tocno je da jc debljina Ce to posljedica preobilne i krive ishrane. Nesreea je takvih Ijudi sto im aju predobar tek. Medutim, ima Ijudi koji vrlo malo jedu, a vejedno su debeli. Upravo spomenulorn promjenom i hrane oni nece, na zalost, postici zeljeni uspjeh. 154

U upravo spomenutih Ijudi ne rade pravilno zlijezde s unutrasnjim lucenjem. lz vlastitog iskustva znam da osim spolnih zlijezda na debljinu utjecu hipoflza i stitnjaca. Ako postoje poremecaji vee ad mladosti, onda su i spolne stan ice funkcij ski zahvacene iii zaostale. U takvih se Ijudi skuplja masnoCa osobito na trupu, a ne na udovima koji su normalni . Takve zene imaju obicno ogromne dojke pune masnog tkiva, sa ma lo mlijecnih zlijezda. Posljedica smanjene funkcije zlijezda mogu biti i vise6e dojke, sto zadaje jos vise briga ionako pogodenim i prejako zaobIjenim zenama. Hormonski uzrokovana debljina ne da se odstraniti ni posebnom dijetom, ni kurama za mrsavljenje. Mogu6e je sarno uzrocno Iijeeenje podsticanjem spolnih zlijezda, stitnjaee i hipofize. Za Iijecenje su, prema iskustvu, najpouzdanije morske biljke, osobito preparat morske trave Kelpasan. Dodatno pomaie jos i Po llavena koja ozivljuje optok krv i. Medu jelima biramo osobito sok kupina, mrkve i celera. (U Svicarskoj vocni sokovi Biotta, a u nas Fructal). Svaki dan moraju biti na stolu koprive i hren. Lijecenje dopunjuju takoder ostrige, rakovi i sipe. lz zivotinjskih zlijezda napravljeni preparati, ispravno dozirani, djeluju dobro, ali u pogresnim rukama uzrokuju velike nevolje. Kretanje i udisanje svjeZeg zraka bilo na moru, bilo u planinama, takoder podstice rad zJijezda.

Poremecaji u radu hormonskih ilijezda

BuduCi da je i predobar tek jedan od uzroka debljine, moramo u lijecenju o njemu voditi racuna. Opasnosti od dobroga teka izvrgnuti su sladokusci sa besprijekornim probavnim organima i oni koji to znadu dobro iskoristiti . U takvim slucajevima pomaze savjet da prestanemo jesti kad nam najbolje prija. Dijeta se takoder mora ravnati prema odredenim pravilirna. lz jelovnika treba brisati ugljicne hidrate i masti, a stol obogatiti s prijesnim namirnicama, osobito salatama i vocnim sokovima. Posebno moramo iZbjegavati slatkise i proizvode od bijelog brasna. Razlicite juhe s vrhnjem prepustimo radije mrsavima. Buduci da je pivo pravi otrov, za ugojena je gostionicara pogotovo kobno. Moramo paziti da meso ne bude masno, a domaCice moraju odstraniti iz kuhinje sve zivotinjske masti. Iznimka je svjeZi maslac, no u umjerenim kolicinama . Zlijezde s unutrasnjim lucenjem bodre i podsticu izmjenu tvari (metabolizam), pa se preporucaju zacini, osobito sve vrste dragusca, hren, paprika, curry (k.ari) i ekstrakti kvasca, npr. Herbaforce. Lijekovi za rastvaranje masnoca vrlo su opasni, i ne smijemo ih ni pod kakvim uvjetom uzimati, jer je zdravlje vrednije od vitke linije. Sredstva od algi i celuloze, koja nadimlju, mogu se uzimati sarno kratko vrijeme jer se inaee pacijentima ogade. Danas smatraju da su najbolje sredstvo za mrsavljenje morske biljke, koje sadrZe dovoljno minerala i kalijeva jodida. Ne sarno da podsticu rad spolnih zlijezda i smanjuju tjelesnu tezinu vee poboljsavaju i op6e zdravstveno stanje. Bolesnici koji imaju Basedowljevu bolest smiju uzimati sarno homeopatske doze joda. Morska trava je priznata kao najbogatija morska biljka. Dovoljno je da pacijenti uzimaju ujutro i uveee po jednu do dvije tablete Kelpasana.

Predobar tek

155

)7. mJe cca u mjesec polako gubc suvisnu tczinu , pobolfa se takodcr njlh vo opee zdrav tveno stanjc i stvaralac ka .. naga. To su potvrdile vlje li mnogih pacijcnata koji su sc htjcli rijcsili uvisne leline.

ZELUDAC K ao saki drugi organ , i icludac jc poscbno remek -djelo prirode. Stijenka zeluca je gradena iz viSe slojeva mi~ ica i c1asticnog vezivnog tkiva u kome u spletovi a rterija, vena, limfnih f ila i zivaca. Prema unutrasnjosti e zcluca zile i zivci sve vi ~ racvaju i stan juju do mikroskop. ki f1nm zavrsnih cvorica, ra. poredcnih oko zelucanih zlijezda. Unulrasnjost ze luca nije glatka nego naborana . VeCi . u nabo ri sastavljeni od jos manjib naboriea koji pod mikroskopom izglcdaju kao rebra modernoga elektricnog grijaca. Unulra~njost naborane ze lucane sluznice pokriva oko pet milijuna malih zlijezda. One izlucuj u pcpsin , em im za ras tvaranje bjelancevina tzv. Jabfe rment, u trogo odrcdenim koliCinama koje odgovaraju ko liCini i vrsti uLete hranc. Pepsin mo1.e djelovati amo onda ako se istodobno izlu{;ujc dovoljno solnc ki scline.

Glad i tek (apetit)

Glad iii tek povetavaju lucenje lclucanog soka. Ako jedcmo bcz teka i ~ilimo sc jesti ponudeno jelo, probavljamo ·Iabo i nastaju probavne metnje. Zato sc moramo uvijek brinuti za dobar tek. To postizemo lakSc ako ne sjedimo ncpre tano til pOl,ao, nego se dosta kre6emo i nadiserno svjezcga zraka. Zato Cerno it.; na posao pje icc, a ko jc to rnogu6e, a ne da voznJom izbjegavamo svaki i najmanji napor. Za podsticanje teka po7najemo i nek djelotvornc, trpke biljke, npr. kiCicu (Erythraea cenlaurium), iii tinkturu artitoke (Cynara scolimus). Na§c du evno raspolozenjc more takoder potaknUli iii smanjili tek. Ako n~ obuzme rdzba, nc smijemo se cuditi sto smo izgubili tek. To je zato ~to dusevno ra polozenje utjcre na izlucivanje iclucanog soka. Vc!>elo raspolozeni Ijudi probavljaju bolje nego ozbiljni i srditi . Za prohavu nilc dobro ako sjednemo za 'tol brigama i Zalo~u, te ih vatrenim razgovorima jo~ i povetamo. Ako smo zbog rada preumorni , dobra je da se prije jela dmorimo i opustimo. Vrlo jc vazno i to kako je postavIjen stol i kako su priredena jela na -tolu porcdana. S Ijubavlju pripremIjeno jclo je belje i lasnije. Lijepo postavljen .,tol, koji ne nosi obiljci.je svakidasnjc ~urbe nego peeat palnjc i Ijubezno rti, upravo pod tire ve-Ije 7a jelo. Time jc takoder izdaSnije izluCivanje probavnih sokova , bolja je probava i asimilacija uzete hranc. ije te~ko sh alili da na lek i probavu utJcte i odredeno raspolozenJe 7.a st 10m. Svaki dncvni obrok mora biti mali obitelj ki praznik kad ne utivamo arno dobru hranu, nego se razonodimo takoder veseJim razgovonma i alom. Od velike je vaZno!>tl jspra~no zaClnjaoje jela. Nijc do ta da znamo sarno d bro .>oliti, nego moramo poznavali tajnu i moe sVlb laCina jer onj podsticu JuCenjC probavnih sokoba, pa time pobolj avaju probavu astoJeCi da prati dnevnu tampu, radio-emisije i televlziju. suvremen, razdraten covjek izgub\o je mnogo od toga sto se nckad

156

7va lo kul tura iii dru tvo za stolom. Nije cudo . to je toliko ljudi bolesno od ze luca i to ih toli ko im a eir. Leluea ne su bo lesti sva ki m da nom sve cesce. To se moZe opaziti osobito u Americi gdje zbog brzine jedu stojeci, da bi se ' 10 prije mogli vra titi na burzu iIi u svoj ured. Ako smo navikli jesti brzo i vruce, ne smijemo se eud iti kada se pojave pro bav ne smetnje. Veoma skod i i hl adan desert , osobito ako naglo pojedemo slado led , jer to moZe uzroko va ti ze illca ni katar. Ako imamo kronicni katar (upa lu sluznice iii ga tritis), ne smijemo se cud iti kad jednog dana d o bijemo <:ir ze luca, koji moze ta koder bili zivcanog po rijek la i uzrokovati nam brige i neuravno tezenost. Cesto sam imao prilike da vidim kako je bo lesnik u eir zacijelio eim je opet uspio zado biti svoj unutrasnji mir. Izlijeeenje pospjesuju i do bri prirodni lijekovi, npr. Gastronol, i sok od prijesnoga kr um pira . .l os je bo lje ako 1I 0pce ne do pustimo da nas ta ne eir, vee se radije borimo proti v upale ze lueane luznice. T u nam pomaze ka ntarionovo 1I1je koje lIz im amo lIj utro i lIveeer po jednu eajnu zliCicu. Taj je jednoslavni. prirodni lijek vee ee: to pomogao.

Drugi uzroci zelutanih bolesti

Lel ucana je kisclina svojevrsno eudo. U bili je POlposlotna solna kiselina koja iz j os oeobjasnj iv ih razloga ne oagriza zelu6a nu sluznicu. Solna se kiselina stvara iz klora koji kruZi u krvi 1I obliku kubinjske soli . Drzi se da jos nedovolj no pozna ti antie nzimi bra ne so lnoj kiselini da nagrize zelucanu sluznicu. Ako je sluznica zbog kro niene upa le promijenjena, obrana a ntienzima popusti . so lna ki selina nagrize vlas ti tu sluznicu i nasta ne grizlica ili eir zeluca. Kad koncent rira na kiselina nagrize rubove cira. nasta nu tzv. bo lovi od gladi . Ako po pijemo ma lo mlijeka, iii pojedemo nes to zobenih pa huljica. kiselina se vefe i bol privremeno popusti . Jos bolje djeluje u vrucoj vodi do bro promijesan drveni pepeo, iii procijedena luzina od toga pepela, koja o biluje a lka lij skim tvarima i odmah veie kiselinu. N ajbolji je brezov pepeo, iii pepeo od cok o ta vino ve loze. Tak va pepela ima u preparatu G astro nol koji sadrZi jos i K ondura ngo. Solna kiselina raskuzuje i unistava bakterije koje uzrokuju vrenje i gnjiljenje. Ako ima prema lo solne kiseline, nasta ne vrenje sa stvaranjem plinova i neugodnim zadahom iz usta. Zanimljivo je da rak zeluca nastaje osobito zhog nedostatka zelueane kiseline. los zapravo ne znamo za-to je tako. Priroda krije jos mnoge tajne i nasim otkriCi ma postavlja uvijek nova pi ta nja. H ocemo Ii jednom , zbilja, prodrijeti u tajne zivota, iii cemo bitku izgubiti ? Nadajmo se da ne. Jer, kad bi smo izgubili nadu, i nasa bi borba za istinu izgubiJa svoju vrijednost.

telutana kiselina

ZELUfANE TEGOBE Za zeiucane smetnje vecinom optuzujemo i eludac. a moi da su u pitanju

jetra. Lel ucane metnje koje nastaju ako jedemo vocne i masne kiseline,

157

pnpisujemo nedovoljnoj ak tivnosti jetara. Oa je Zeludac u tim srn<.:tnjama sa rno udionik. dokazujc to to zclucane tegobe presta nu ako jelra dobro rade. Oa bi te legobe uredile, vrlo je korisna dijetna hrana bez vocnih i rna nih kiselina. a li . rnnogo rize kuhane u vodi. Prirodna, nepolirana rila je lako probavljiva i ne oplerecuje jelra. Tak va je riZa osnovna dijetna hrana. On dijeta ne bude previ e jednolicna, mozemo jesti jo kasu (griz), heljdu. ral i p enieu u zrnju, a ne samljevenu. Takvom obroku i ilarica dod
elR (GRIZLlCA) ZELUCA Poznato je da tego be sa ielucem i dvanaesnikom imaju preteino muskarei. Uzrok je, moida, u tome sto se vecina iena d usevno manje angaiiraju nego muskarei. Prema iskustvima je srdzba, odnosno neraspoloienje, glavni uzrok cira zeluea. Svakako, sta ln i nad raZaj sluznice zeluca ima vaznu ulogu, pa je do bro da doznamo i odstranimo uzroke nadralaja. Moramo pazi ti da ne jedemo prevrucu , ni prehladnu hranu, jake zacine, zestoka a lkoholna pica i prejake Jijekove. Cir rjede nastaje na ul azu jednj aka u zeludae, a CesCe nasuprot vra tarniku, u donj em otvo ru zeluea, tzv. maloj krivini . U pocetku postoji sarno drazenje sluzniee. To uzrok uje bol ove na koje se naviknemo i ne brinemo se za njih . Tako pocetno sta nje ostane bez lijecenja. Kad se pojave bol ovi nataste, a posJije jela nesta nu. pomisljamo na pocetni Cir. Bolovi nastaju zato sto zelucani sok djeJuje na nezasticenu stijenku zeluea. Odredeni zastitni enzim sprecava vlastitu probavu norma lne zelucane stijenke. Kad se bolesnik najede, kiselina se potros i 158

prllhu II pn ll' ,1 'til' hran '. pH hoi I'll' '~ t t"1' , Krill s' 101 jo i I ihli IH I pn lll ~nla posh.l' lela , o hiuw pWllacl '!tin l ' U nf! dvn n I ':;niku, IIcknliJ.. o ~l' nlim 'lara ispnd vr Ilarnikll (pilol U'11) Ndlj 'CCOI eirovi pll ~ I t\JU ~ c d uhlji i polnko popri rna ju 01 lik k r.lll"r:l , PI' 'l1'lda strj'l1k:! " '111 '" 7nn Jlllra ~ li 'il lu tl 'hlj
LIJEtENJE I)omu'i liJ k prC\liv dra 1.e1U 'it jl' post, ali 1<1 10 mora hok'snik hili dnhr()' l i ra Ija . Spel:ili ' M ~r 'dslvo jc :;ok Pl'lj 'NIH)' krurnpi ra, koji " ud1.!,'11I p I11I~C ako ~c rcdovih) UZlm a, I sok lld silO a kur~~a je r io d()har. Tko Ie. ko polill(\si prijcsne soko C 01.1 pnvrca, 1110/ ' 1I111jcslo njih jcsLi juhu oJ p vr "" iIi I Ihi . Trc bu pil l'ili d:1 juh l III om , T ime s lij ' 'nj' l.nlltM IIbm lva . II hrall' Ir 'bll il'ikljucili svc jnkc /.a ilw i l) ranii::iti j 'l po, IO bolo i pr slunu, Ireha i/llsltlv ili alkllhol, nik( lin. svinjclinu , kohtl!>! '~', .1 Olll1jskl' rna. Ii i j ak' 7:a ill . Propofuca SI.! svc lo II Hjnl) il'.Osi ll IIi . Ime n~ 11'1 ujl'mo milo '0 j 'I' imamo dQsla n '!; kodljivlh i ukusnih tladlHnjcslaka . Uudll "i d Ie n rV() ~l

I,; 'sl 1Ll. I')k ;}.ducan {) ira, Lr 'bu s' pobl'illUli du ni mir, N om I vise volikog proh lema, i l11i s ' rij '-; lIn() 'ira rio jCl1nllstavnorn m ,to(\Otn , Mo~ mo knn blnintli vi.'c jlA.!. nostavn ih m 'Ind ll , iii ." P Ik I 'lI1djilo i uSLnljno ravnlll110 sumo p~lj 'dll0.J.

hoi 'snik una w oj dlls

Ll)

DA LI JE PROLJEV ~KODLJIV? Vise od 50010 Ijudi pati od zalvora iIi tvrde slolice. Zene su na to osjetIjivije od muskaraca. Uvijek slu ' amo kako je to skodljivo, i zato nam ne sm ije biti tesko da tu bolest suzbijemo. U usporedbi s tom bolesti, mnogo manje ljudi trpi od proljeva. Pri tom, na ravno, ne mislimo na nenadane, kratkotrajne proljeve, nego na one neugodne mekane sto lice koje traju godinama i nisu normalno tvrde. Obieno se 0 tim tegobama rijetko pise, premda su dugotrajni proljevi mnogo opasniji i skodljiviji nego zatvo r.

RAD ZLIJEZDA SLINOVNICA Ako pokusamo razumjeti bolesti probave, moramo se potanko upoznat i sa zadacom i vaznoscu sline. Slina je otopina od preteZno bazienih iIi alka licnih tvari. Sastavljaju je minerali i hrana nasega tijela, a izlueuju je zlijezde slinovnice. U slini su enzimi , vaZ ni za probavu hrane. Malo tko od nas zna da razne zlijezde, kao npr. slinovnice, gusteraca, jetra, te zelueana sluznica, izlueuju dnevno vise li tara probavnih sokova. Zadatak je tih sokova da hranu razgrade i tako promijene da tijelo moze hranjive tvari usvojiti. Kad rade pravilno, preuzima te dragocjene tvari debelo crijevo, odak le predu u probavne zlijezde te se ponovno izlueuju. Pri proljevu su ti dragocjeni probavni sokoyi izgubljeni, sto je velika steta jer tijelu nuzne mineralne tvari nije moguCe hranom tako brzo nadoknaditi. NeizbjeZna posljedica je slabost i poremecaj u ravnoteZi metabolizma mineral nih tvari. Pri tom ne mislimo da proljev zbog eiscenja s kratkim trajanjem moze uzrokovati takve promjene koje postanu oCite tek posto takvi proljevi traju duze vremena. Lijecenje

Prije svega moramo promijeniti prehranu. Moramo izbjegavati voce, prijesno povrce, slatkise, kuhani kupus i sve sto stvara plinove i upale. Jedimo, prema mogucnosti, prijesno mlijeko. U posebnu dijetnu hranu ubrajamo: dvopek (prepeeenac), svjezi kravlji sir (skutu), nemasni sir, zobene pahuljice, krump ir kuhan u Ijusci i neljustenu riZu. Od voCa mozemo jesti jabuke, borovnice i banane. Strogo moramo paziti, da nemamo za rueak i voce i povrce. Taj je oprez nuzan da bismo sprijeeili vrenje. Hranu treba dobro sazvakati. Vrlo je koristan i Ijekovit takoder kratak post. To euva crijeva, a bakterijs~a se crijevna flora za to vrijeme oporavi i obnovi. Kao lijek dolazi u obzir steia (Potentilla tormentilla). Sok svjezih biljki je najbolji s dodatkom zobenog soka jer smiruje zivce. Ta je zanimljiva kombinacija poznata kao Tormentavena. Normalno kronieni proljev mora prestati za dan-dva, ako svakih pet sati uzimamo po 5 kapi toga lijeka u malo vode. Ako mozemo, istodobno postimo. Te jednostavne biljke su neSkodljive, a djeluju pouzdano. Mogu ih uzimati i mala djeca. Vrlo dobre su takoder kuhane zobene pahuljice bez priloga, kao i drveni pepeo, iii lipov ugljen. Kad je proljev tako jak da ga tim sredstvima ne mozemo izlijeeiti, upotrijebit cemo dodatno lijeeenje. Treba stvoriti novu crijevnu floru.

160

Naranca. Domovina joj je Kina i Indonezija, a u Evropi se udomaCila prije vise od tisuc:u godina. Crvena je naranca druga vrsta (Species) obicne narance.

Ukusi se za caj vrlo mijenjajU. Negdje piju caj s mlijekom , a drugdje takvo pice Ijudi odbijaju.

NAPRST AK - slika iz klasicnog djela W illiama Witheringa »0 Ijekovitoj upotrebi digitalisa«, koje je izaslo god. 1785.

Tu pomafu tri sredstva : Acidophi lus u oblik u praska i prepa rati mlijecne kiseline Biofermat i Mo lkosan . Obicno potraje duze vremena dok se crijevna nora toli ko oporavi da se stanje u crijevima potpuno sredi. Strpljenje ee se svakako isplatiti.

~~~ ,

ZANEMARENA P »Smrt sjedi u crijevima«, glasi kao opomena poslovica, vee odavno znata. Zelimo da yam se vaznost te poslovice ureze u pameenje. Nesumnjivo je zatvor vise puta uzrok razlicitim tego bama. Tko se godinama tuzi na glavo bolju, jedva i pomisli da zao'stale otrov ne tvari koje prelaze u krv, mogu biti uzrok glavo bolji. Zelucane i bubrezne smetnje mogu takoder biti pos ljedica zatvora, iii lijenog rada crijeva. Zbog jednakog uzroka nastaju kozni osipi, egzemi i lisajevi. Vise puta zakafu svi lijekovi, dok se ne uredi stolica. Od zatvora pate vise zene nego muskarci. Ako zatvor ne izlij ecimo, s godinama postane stalan i predstavlja stvarnu opasnost za covjeka. Kronicni za tvor moze biti uzrok raku crijeva, koji potpuno zatvori prolaz stolici. U mjetni izlaz crijeva kroz trbusnu stijenku sigurno nije ugodan, niti je najbolje rjesenje. Kad otkaze prirodni put praznjenja crijeva, cesto prekasno spoznamo kakav cudesni automatski uredaj ima riase tijelo. Stoga ne smijemo zanemariti stvari koje nam je podarila priroda, nego ih moramo brizno cuvati. Na zalost, i najbolji nam kirurzi mogu ponuditi sarno najnuznije rjesenje u usporedbi s prirodnim stanjem. Kako je cudesna naprava rnisie zatvarac cmara (musculus sfi ncter recti), moze potpuno razumjeti sarno onaj koji se mora muCiti s umj etnim izlazom crijeva na trbuhu. Ne dopustirno, dakle, da zbog zanemarene probave dode tako daleko. Neke se zene tuie da trose citav mali kapital na bezuspjesna sredstva za Ciseenje. Ne treba se cuditi jer postoje brojna kemijska sredstva koja imaju sarno privremeno djelovanje. Upotrijebimo radije drugaCiju njegu protiv zatvora. Kao sto moramo drveee pravilno gnojiti i obrezivati ako hoeemo da uspijeva, jednako tako moramo potpomagati prirodne tjelesne djelatnosti, a ne da ih kratkovidno zanemarujemo. U nekih naroda nije se moglo naCi kupca ni za najbolje Ijekovite biljke koje sluie za reguliranje stolice. Ne bi ih mogli dati ni besplatno. Biljke za ciseenje nisu nikad upotrebljavali Berberi na visokom Atlasu, luke u Ko rdillerama, Vede u sumama sjeveroistocnog Ceylona i jos mnogi drugi narodi. Zasto ? Odgovor je vrlo jednostavan: jer njihova prehrana nije tako obi Ina kao nasa. Oni jedu normalno toliko koliko je nuino da stisaju glad, a ne kao rni koji jedemo dok tanjur nije prazan. Hrana primitivnih naroda je bogata celulozom koja je prijeko potrebna za mehanicki nadrazaj crijevnog mislea. Sasvim suprotno, rni jedemo previse bijeloga kruha, bijele tjestenine, pudinge, razno pecivo i jela od bijelog brasna, a to sve pridonosi neaktivnosti crijeva i zatvoru stolice. Dobar rad organa primitivnih naroda moze objasniti i njihov bezbrizan zivot. Mi zivimo upravo suprotno. Suvremeno doba zahtijeva neprestani 161

Prirodni lijekovi

tempo, na radnom na mjestu susrecu razlicita uzrujavanja. a I suvremena tehn ika prido nosi svoje. l ednom rijeci, zivimo pod utjecajem neprestane nadraZljivosti zivaca. Ta nadrazljivost simpatickoga (vegetativnog) zivcanog sustava uzrokuje grcevit (spastick i) zatVGr stolice. Ako protiv toga uzmemo jako sredstvo za ciscenje, sarno sebi skodimo. Mnogo je mudrije da se sa beremo, vrati mo unutrasnji mir i ne dopustimo cia nas opterecuju brojnim poslovim a. U svemu moramo zadrzati pravu mjeru. Tako dobijemo vremena da se dovoljno smifimo i opustimo. P.reporuea se takoder pjesacenje. Treba vise upotrebljavati noge, a manje sjedjeti, jer se upravo pjesacenjem uklanja slabi rad crijeva. Jutarnja gimnastika, svakodnevna masaza trbuba i trlj anje cetkom pomaZu osobito onima koji rade sjedeci. Zelimo vas nauciti nesto iz iskustva seljaka. Kada zivotinje u staji .nemaju normalnu probavu, iskusan seljak zna odmah pravi lno postupiti. Uzme iz bambara vreCicu lanenog sjemena i naCini im Ijekoviti napitak. Sluznica crijeva postane opet norrnall' a, a to je nuzno da bi nestale smetnje. Tako je i u Ijudi. Osim lanenog sjemena mozemo uzeti i neko drugo uljno sjeme. Vrlo je ugodno sjeme bokvice (trpuca) koje je manje pa se lako uzima, dok laneno sjeme treba sam ljeti i naCi niti uva rak koji zbog sluzavosti ne prija svakome. Samljeveno sjeme brzo se uZegne, zato ga treba prije svake upotrebe svjeze istucati ili samIjeti. Ima i dobrih Ijeka rnickib preparata lanenog sjemena, kao Linosan iJi jos jaci Linoforce, koji nam pristede mljevenje. Ako pomijesamo laneno sjeme s nesto oraba, dobijemo izvrsno sredstvo koje pojacava rad crijeva. Zanimljivo je da orasi potpomam probavu, dok druge vrste oraba djeluju suprotno . Vise puta je uzrok zatvoru slabiji rad jetara. Ako jedemo orabe, jetra bolje rade, a to pomaze i probavi. Protiv tvrdokornog zatvo ra uspjesnije djeluju jetreni preparati, npr.: Rasayana br. 2, Cbelidonium CD,) dva puta razrijeden, Biocarottin i Podopbyllum D 3-D 4' koji potakne bolji protok zuci. Kad je zatvor u vezi s nedovoljnim radom jetara, crijevo pocne ponovno normalno raditi posto bolesnik uzme te preparate. Poznati su razliCiti uzroci zatvo ra, a glavni je uzrok prebrana. Treba spomenuti i zivcanu napetost. Nedovoljni rad jetara vec smo spomenuli, no mole ga pratiti i slabi rad gusterace (pankreasa). RazliCiti uzroci zatvora zabtijevaju takoder posebne metode. Seljak znade da ne smije pustiti zivotinje stalno u staji jer im treba gibanja i promjene u brani. Iz toga mozemo nauCiti da se i mi moramo dosta kretati i jesti razlicitu branu. Ne treba se posve odreci cokolade i kolaca. Izbjegavat cerna sir, jaja i jela od jaja, a jest.i vise rnrkve, sirovoga kiselog kupusa i gorkih salata, kao npr. maslacak (Taraxacum officinale). Ujutro je vrlo korisno . uzirnati dtiZe vrijeme sube sljive i orabe s kriskom razenoga kruba, iii umjesto toga samljeveno laneno sjeme. U vrijeme kad dozrijevaju jagode jest cemo umjesto kruba salatu iii sok od jagoda. Treba izbjegavati tjesteninu i ostalu branu u kojoj ima skroba, kao i proizvode od bijelog brasna. Neljustenu riZu mozemo jesti jer tvrdo kubana ne stvara nikakvib teskoca. Krumpir treba ograniCiti. Tko se bude drzao takve prehrane, dobro Ce se i sigurno rijesiti lijenosti crijeva. Uspjeb Ce biti bolji, kad bude 162

.i } pca

Ilno, polako, donro ra. poloz'n I ako bud dobro saZvukao hranu . ve¢cr, priJc ~pavanJa, dobro utje" lopla 'jcdei:a kupka ad tnn.!. DJclotvorno je i \)isccnje organizma kurom 'okova, koja tcmelji na nae lu indij. kih IIj nika . oko I pobo ljsavaj u lut nje produkata sagonJcv,lnJa iz bubrega, jetara. crijevR i guotera " . Ta Ra 'ayana-kura dJeluje dobro osobito u proljeec. pa u - pomocu nje mnogt nje1iilj kronicnog za tVOI"J. IRko prirodni lijekovi uspjcsno djeluju, stalan Cemo uspjch po uti ako IZ prehrane od~tranimo razlicit c uzroke za tvora i aka promijenimo nacin i ivota. Tc neugodnosli treba za hvatiti u konjenu da bi se pojacalo dJclovanjc prirodnih sred slava . Nt: sa mo zbog za tvo ra ee i zbog svih d rugih poremccaja u r~ldu orga ni zma. moramo se odreci uzitaka koji na neki nacin mogu uzrokovali 7-'1 tvor. Med ulirn, irna mnogo prirodnih poslastica koje po. pje. uju proba vu. Za to ne iza bererno njih ? e mozerno jesti i zivjeti po rniloj volji. pa zatim pilulama i ka pljicama odstranjiva ti tegobc koje vrcmenom post 'lju kro nit ne. Prirodne zakone rnoramo postovati. jer Ce amo lada dobro prirodno sredstvo imati z Ijeni ucin ak a ko se i todobno promijcni ishrana i naCin uvota.

KRONltNI ZATVOR STOLICE To je bolest danasnje civi li zacije. i primitivnim je narodim a nepoznata . to uzrokuje taj poremecaj ? Brzina zivljenja. Zivimo u vrijeme kad na nas zivot utjecu brojne "tetnosti u nasim navikama. prehrani. krelanju, di sanju. oblacenju itd .. a na koneu jos i jaka du§evna opterecenja. K ad bismo mogli ustanoviti pravi. osnovni uzrok svim boiestima, zap anjil a bi oas cinjenica da je veeini od njih uzrok psi hicka reakcija . Pozna to je da , osim cira Ita zelueu iii dvanaesni ku, jetrenih poremeeaja i srcanih bolesli. zatvor uzrok uju jo i brojne druge bolesti. To je mnogim znanslveoicima dokaz da odgovorni zivcani sustav, koji utjeee na rad unulrasnjih organa. nije sarno istro en vee i pokvaren. Taj vegeta tivni i i cani su tav (simpa tikus i pa rasimpatikus) mozemo pri mznim bolestim a operalivno prekinuti; rezultat pokazuje da je za sve poremeeaj.: kriv vegetativni zivcani sustav. Umjesto operaeije savjetujemo prirodnu mctodu lijeeenja . Tako mozemo pri kronicnom za tvoru pomisiiti i na iivcanu komp)neotu. Pri kronieno m zatvoru moraillo neminovno pomisliti i na rad drugih organa : bubrega, jetar8, i ucnog mjehura i gusteraee. Zbog toga nije uvijek uzrok za tvora u crijevima. Sia biji rad jetara i zucnog mjehura ima tu veliku ulogu. lzvrsno pomaZu tople, sjedete biljne kup.ke. vruee lusiranje. trljanje cetkom, vjeZbe disanja i posebno vjetbe ositom (dijafragmom). Svu hranu koja uzrokuje zatvor moramo ograniciti. Treba jesti CeSee u manjim obroeima. polako, hranu dobro saivakati i pomije ati je sa slinom. Laneno sjeme i bokvica (trputae) su izvrsna sredstva koja pomaiu praviian rad crijeva. Nema smisla pretjerano hraniti iserpljeni organ i-

163

lam . Koli¢inu hranc treba poveCati iSlom ooda kad vidimo da organitam hraou dobr probavlJa, a zat or je uklonjen . Bitoi.le uzrok z lvora tal der ncdo taLak celuloze u prehrani. Preradbom zitnih proizvooa odstraojuju ceJulozu. Polau od slanovi.sta da u ti sa&tojci nepTo bavljivi a pri lorn zaboravljaju da je upravo neprobavJjiva celuloza nuina l.a probavu. Upravo tu moiemo naCt uzrok last" pnmltivni naroch praktlcki nikad ne boluju od zatvora lolice, kad znam cIa u njihovoj hrant ima dosta celuloze. Proli tvrdc tolice iii zalvora prcporuca)u uzimati ujutro i UV(;Ce na moeene !>ube sljivc. Koristan je i mrkvin sok kao I vorni sokovi . Treba uvijck jesti prirodnu branu, a denaturiranu iZbjegavati. Tko preko dana radi 1cdoc' mora naslojati cia se dosta kreee.

DA LI ~KROBNA HRANA UZROKUJE ZATVOR?

aleurons ki sl OI ......c~LJor-- endosperm

pe ri liar p

Zrno ri te. Endosperm je vecinom ~krob . Plod, Mitit I vanjske oyojnlce l ITa 1malu b,elancevine I vltamine, kOle obi(;no poliranjem i I, u~ten,em odstran .

"""-----'-~-... .

plod

Moog; !judi koji pate od zatvora, tvrde da "krobna hrana u njib pospje'uje zatvor, iIi mu jc uzrok. Pogledarno li LU t rdDju izbliza, ustanovit Cerno da gu§teraea izlutuje premalo enzirna koji rastvara §krob. Tome morarno priplsaLi cIa je ! krobna Ilrana doista uzrok zatvoru. Veeinom se radi .0 krumpicovu skrobu, pa je toga vaZno ograniCiti, iii potpuno izotanti krumpir, taka dug<> dok se guSteraea potpuno ne oporavi. Veeina bote-onika naCim pogrclku odmab u po6etku hJeCenja jer na to ne paze. LJjeeenje ne moZe biti uspje~no dok iz 0 novoe hrane ne odstranimo tvari koje u.zrokuju poremetaje. Mnogi m ' le da se Ae moraju odreCi krumpira JeT uzima}U lijekove. Korisno je da se ne pouzdamo sarno u jedno Ted164

lvo, nego tr ba uz Ii u obzir i ve drugo sto moZe uzrokovati iii PO'>PJCiti poremceaje u crijevima. Cesto pomaie vee amo to da uklonimo metnjc. o im krumpirova skroba uzrok jc zatvoru, iii ga pospje uje, i isti zitni skrob. To vrijedi, prije svega, za tito bez mekinja . Od svih iilarica skrob rile djeluje najslabije. Lako je probavljiv i zato prikladan za djecu. BuduCi da obicna. polirana rii.a ima malo minerala prirodna, nepolirana riia je zdravo jelo. Ako je pravilno pripremljena, cak je ukusnija. Vrijeme kuha nja ovisi 0 vrsti me. Talijanska i naSa rifu brZe omek-aju od azij ke. Tko radije jede nesto tvrdu riiu. sto je za probavu gotovo bolje, ne smije ju dugo kuhati, iii predugo pustiti da se namaee u vodi. 1ma vrsta riie koja je i poslije uobicajenog vremena kuhanja jos potpuno tvrda. Tu vrstu iduCi dan mozemo sarno malo prekuhati, iii je pustiti namoeenu u vodi do objeda, a zatim joj dodamo jos ieljene zacine. Riia je vrlo ukus na ako zajedno sa cesnom eesnjaka pirjamo na ulju jos sitno isjeckan persun i oguljenu, na ta nko narezanu rajcicu (paradajz). Moiemo je posipati jos sa malo sira. Vrlo dobro prija obiean nioto, obioren kriskama rajCica. Tko ma dobro pripraviti nepoliranu riiu, moZe je upotrebljavati za svako jelo od riZe iako je ne voli Nepolirana je riia hranjiva, pa nam se poslije izvjesnog vremena cini da je polirana rila vrlo pusta. Oci se brzo priviknu na tamnu boju prirodne riie. Tko svejedno vise voli poliranu riiu, mora izabrati takvu koja ima jos uvijek nesto mineralnih tvari , a takve vrste su : Avorio i Uncle-Ben.

Uiiva nje nepolirane rire ima pored drugih dobrih osobina jos i tu da zbog njene kaloricke vrijednosti dostaju i manje kolicine. To je za rastereeenje guSteraee vrlo korisno, jer mamo da taj organ oslabi upravo zbog preobilne hrane. Tko u miru ui iva prirodnu hranu i dobro je saivaee. imat 6e mnogo zdraviju gusteracu, a onda i bolji rad crijeva. Katkad vee i mala pogreska ima veti utjecaj nego sto mislimo. Cesto nedostaju u hrani tvari koje pospjesuju probavu. Dobro je takoder ako ne jedemo skrobnu hranu, vee je ograniCimo i dopunimo sa dovoljnom kolicinom povrea i salate. Vrlo je vaino takoder da svaki dan uzimamo sezamovo sjeme. SastavljajuCi objed moramo razumno izbjegavati hranu koja uzrokuje vrenje. Kad gusteraea nedovoljno sudjeluje u preradi skrobne hrane, moramo je cuvati i njegovati da bi opet mogla preraditi odredenu koliCinu skrobne hrane .

JUHA PROTIV LlJENIH CRIJEVA Postoji juha koju jedemo ujutro sa nesto prepeeenca (dvopeka) iJi Grahamova kruha, a pomm protiv Iijenih crijeva. Priprema se ovako : ujutro skuhamo juhu od svjere samljevenih psenicnih mekinja, dodavsi malu glavicu narezanog luka i zgnjeceno eesno eesnjaka. Kad je juha ku165

Znacenje povoljnog djelovanja

hana, p<'flpcmo j sa ~ Itno nasj ckanim per unom i prelijemo zlicicom mllslinoYa ulja . Taj jednostavni zaj utrak vci:: je mnog oslo bodio Iijcnih crijeva. I J tvrdokornim slucajcvima moze se toj juhi dodati jo samljeveno la nen lojcmt:, ii i jeme od trpuca.

BILJNA JUHA Svima koji imaju lijena crijcva i ne pom azu im oi lijekovi za ciscenje. ni prirodna redstva, savjetujemo ovo: najprije pripremimo biljni caj. Za osjct/j ive oso be je najbolji cai od peteljaka mane (Glyceria), dok je za manje osjetljive pogodniji cuj od sene (Cassia), iii bilo koji drugi biljni caj koji podstire rad crijeva. U kuhani i procijedeoi eaj stavimo po osobi mali sirovi krumpir narezan oa kockice. Zatim dodamo jos punu zlicicu p'enicnih mekinja i punu f li6icu la nenog sjemen a, pa sve zajedno pustimo da kuha 1/4 sala. Tu juhu motemo jesti ujutro iIi uveee. Ako je ne podnosimo tako pripremljenu, mozemo je procyediti i piti 6islU. Polako cemo se priu6iti i jesti takoder neproeijedenu juhu. Ucinak je te jUhe zacudujuci, jer izlijeei bolesno crijevo i ooda kad vi se ne pomafu sredstva za eiscenje. Ta ko pripra vljena juha ima sve osobine Caja od sene. Alkalne tvari sirovog krumpira vew neke kiseline i smole, koje uzrokuju bolove u trbuhu ako pijemo 6i ti, obieni caj . Na ovaj nacin mozerno prirediti i presliein caj (Equisetum arvense). Cisti presliein 6aj ne preporueamo zbog prejakog djelovanja. Tko redovno pije taj caj, mora paziti da zbog veCih kolicina ne dode do sporednog djelovanja.

CRIJEVNI

PARAZITI

Baka prijasnjib vremena, kojaje budnim oCima i velik.im iskustvom pazila unuke, nije se obicno smela kad je pretpostavi la da unuCe ima gliste zakljuCivsi to po razliCitim znacima kao ~ to su : tamni kolobari oko ociju , neprestano kopanje po nosu, nervozno ponasanje, nedovoljna strpljiYost u igri. nemirno prevrtanje u snu. U takvim jc slucajevima djeci redovito davala caj od vratiea (Tanacetum vulgare) iIi pelioa (Artemisia absintium). Kada usta novimo da dijete ima (bijele) gJiste, mora piti mlijeko u kOje stavimo zgnjeceno Cesno ce~njaka. Ako dijete to ne podnese, dal cerno mu to pomocu klistira. Dobro je kad odrasli pomisle na mogucnost parazitamog oboljenja i pocnu to prije s lijeeenjem, jer znamo da te bolesti te~ko ostecuju aitav 60vjecji organizam. I dandanas preporucamo ovakav oprezan postupak. Blijedo dijete, stalno umorno, neraspolozeno i nerVOZl1O ima, mozda. gliste i treba ga pregledati . Nairne, ako ne pomislimo na gliste, moZe proci i vise godina da se toga sjetimo. Pravo se stanje otkrije tek pri pregledu stolice i krvi. ladno dijete mora zbog nepaznje zivjeti i nekoliko godina stirn zlom. U takve je djece takoder oLetan odgoj jer nisu vesela oi poslusoa .

166

POlpuno j' kri 0 a ko parazit I..u ne 'olju matramo n -kodljivom ill nuz11Im llom. lako u 10 v cinom male i oblene gliste, mogu o!>jetno o'·t '_ Iiti Zdr.1 Ije. Ok 'iuri, male gliste oko I em duge i tanke kao konac, kao i bien gliste. 25 -40 cm duge. oko 4mm debe Ie. izlucuju otrovne proizode izmjen tvari. koj tijclo upija. Krvna • lika promij ' ni. a pogode na j i opee sta nje organilTTla. 11 ialost, ob Ijcnju .od gli ta oobito , u podvrgnuta rahitiena djecll kojima se i inace labije opee zdra lveno stanje jo viSe. zbog te dodatne b,olesti, pogorsa . Obiene gliste (askaride) utjecu vojim otro irna na Covjckov organiLam vrlo nepovoljno. lz gli linib jaja koja pojedemo s po rCern (zalijevanje gnojnieom I). izleze se 11 crijevu mala liCinka koja putuje kroz crijevnu slijenku u pluca gdje se naslani i dalje razvija. Bolesnik misli da ima jaki bronhili , a uzrok je oboljenje od glista. Oda tle gli Ie putuju po bronhijama u grkljan i vracaj u se u crijevo. Jajasca moiemo nati u stolici jo 7 75 dana po lije zaraze. S time se putova nje odra lih glista nije zavr' ilo jer odra Ie glisle ne nalazimo samo u crijevima. Katkad se pojave u uSlirria. iii no u. SIO u bolesnika izaziva uias i gadenje. Mogu prodnjeti crijevnu tijenku i dospjeti u trbusnu supljinu i uzrokovati opasnu bolest potrbusnice. Mogu zatvoriti otjecanje ruci iz .lucovoda i u:lrokovati zuticu. iii ih se toliko smota u klupko da zatvore prolaz kroz crijevo. to je opasno po iivot bolesnika. Mogli bismo i dalje nabrojali opa na stanja, no i to je dosla. Oboljenje od glista ne treba smatrati neopa nom bole ti . Oko ln osl da danas ra polaiemo neotro nim biljnim sred tvima proliv glisl a, pruia nam mogucnost da ih potpuno unistimo. Obje spomen ute vrste glisla moierno odstraniti preparatima papaje. Papaja an koji se dobiv-d iz tropske biljke Papaya carica, probavi sve vrste parazita koji .live u ta nkom ili debelom crijevu. Biljka papaja je drvenast grm s velikim. sl110kvi nalik Ii sCe 111 , sarno nesto veeim. Plodovi su nalik dinjama . Lisce je djelotvornije od zrelog ploda. pa se zato papajasan i vadi iz lisea iIi drugih dijelova biljke. Taj biljni lijek djeluje izvrsno i potpuno je neskodijiv. Od drug-jb sredstava gliste uginu, a zatim uginule gliste organizam izlueuJe. Papajasan nije otrov, vee enzim koji moze razgraditi bjelaneevine. On, dakIe, napadne gliste i probavi ih u crijevu. Leludac. gusteraea i crijevna stijenka stvaraju takoder enzime koji probavljaju bjelancevine. medutim gliste su na enzime neosjetlji c. Enzim biljke papaje. poznat kao papain, potpuno probavi gliste, a da pri tome ne osteti crijeva. Ti su enzimi otporni prema enzimima u tijelu. Za vrijeme kure Papayasanom treba jesti hranu siroma'nu bjelaneevinama jer se inaCe djelotvorni papain vez.e s bjelancevinama koje se nalaze u mesu. kobasic-ama i jajima. Cesto se priCini da lijekovi protiv glista nisu pOl11ogli jer se parazili ponovno pojave vee poslije kratkog vremena . Uzrok nije uvijek nedjelotvornost lijeka, nego ponovna infekcija za koju smo sami krivi. Po noei, nairne, sitne glistice (oksiuri) napustaju tijelo i legu jajasca u naborim a cmara, sto uzrokuje jak sv-rbez. Covjek se podsvjesno grebe, i tako jajasca dospiju pod nokte. Pozna to je da djeca rado stavljaju prste u USia. pa 167

Male gliste (oxyuris vermicularis) i obicne (ascarides)

tako jaja' ca najkracim putem dodu u probavne organe. M ikro kop ki : ilna jajasca nadu se i na posteljini, odakle pri pravljenju postelje padnu u praAinu, na pod sobe, te se pri hodanju iii metenju dignu u zrak koji udisemo. Zato treba u stanu odrZavati strogu Cistocu. U toku lijecenja od glista, treba svaki dan brisati pra inu vlaznom krpom, a posteljinu, neminovno, vi e puta mijenjati. Da se bolesnik ne bi grebao u snu, za vrijeme pavanja obuci 6e tij~sne gacice i tako sprijeeiti neposredan doticaj jajascima. Na recu, ne moraju svi koji se inficiraju jajascima imati glistice, jer dobro opee stanje i normalna probava spreeavaju da se jaja ' ca uopee razviju .

Trakavica

Gora od malib glista je traka vica. Vr lo ju je tesko odstraniti jer se sisaljkama koje ima na glavici evrsto pripije uz crijevne stijenke. Kad opazimo u izmetu bijele komadiee parazlta siroke oko 7- 10, a duge 10-20 mm , nema nika kve nade da bismo se mogli rijesiti toga zla. Nairne, izlueeni komadiCi su samo spolno zreli dijelovi odrasle trakavice, koji su puni jajasca. Svaka trakavica proizvede stotine tisuCa jajasca. Premda se trakavica oslobada straznjih dijelova tijela, ipak ne postaje kraca, jer Cim se odvoji dio parazita. smjesta izraste novi . Jajasca dospiju izmetom na dubriste, slieno kao i jajasca oksiura i askarida. Zato je opasno povrtnjake gnojiti gnojnicom iii dubretom jer jajasca dospiju na gredice. Za jakih kisa i pljuskova jajasca dospiju na povree, pa nastaje mogucnost za novu infekciju. Jednako se dogada ako se travnjaci gnoje gnojnicom. Jajasca dospiju na travu, pa nije eudo ako se krave i ovce inficiraju na pasi. Poznajemo viSe vrsta trakavica. JeduCi na pola kuhano meso, mozemo . e inficirati tzv. ikrama govede, svinjske iii riblje trakavice. Ikre se razviju u trakavicu samo u nasem tijelu. Pasja trakavica je opasnija od siroke trak avice koja je duga viSe meta ra, dok je pasja trakavica duga sarno oko 5-6 milimetara. VeliCina nije vaina. Sitan nametnik zvan Echinococcus uzrokuje mnogo veCe tesko6e nego velika trakavica. lake je poznat kao pasja trakavica, ipak se zarazimo i od ovaca, svinj a, koza i goveda, a ce to i od samog psa i macke. U goveda stvara u pluCima mjehure veliCine o raha. a vinje ih imaju u jetrima. Posebno treba biti oprezan kad imamo po la s mackama iii sa psima. Koliko su Ijudi katkad nerazumni u odrZavanju higijene i Cistoee - iako su inare u tome pedantni - vidimo po tome lito im se cesto Cini neumjesno kad ih opomenemo zbog toga sto su pretjerano Ijubazni prema domaci!11 zivotinjama. Ne cini im se nista poebno ako za vrijeme jela glade iivotinju. Ne smijemo nikako dozvoliti da flam zivotinje liill ruke i lice. Zbog opasnosti moramo od toga oduCiti vee ci to male psiee. Vlasnici pasa mogu sprijeeiti infekciju svojih zivotinja ako ih ne hrane sirovim jetrima i plucima. Po povratku, osobito iz drugih 7 malja, treba dati pretraZiti stolicu psa. Kad se psi inficiraju, 7- 8 tjedana po lije infekcije izlaze izmetom mali dijelovi trakavice sa tisucama jaja. Polj ki se misevi takoder mogu inficirati s pa jim izmetom, a preko macke koja miSa pojede, infioira se Covjek . Lieinke ehinokoka uzrokuju

168

u Jctrima covJeka manjc iii vcCe cisticnc kvrge. Treba mi Ii Ii i na to da ' rcd tva protlv parazita djeluju ' amo u erijevu, a cia su u jetri ma sa vIm ncdjelotvornu. Opasno Je kada se iz jaju ca razv ljaju 11 erijevu male zlvotinJice kOJc probiju crijevo, predu u krv i krvotok. U tom slucaju na. la nu po eijelom tiJclu eisticnc kvrge velikc kao glaviea pribadaee pa do velicine djecje glave. Takvo je stanje toliko opasno cia mou na tupiti i smrt. Zato ne smijemo biti rav nodu ni prema opomenama , kako treba oprezno postupa li s domacim zivotinjama. Naravno, mogu nam biti prijatelji i pricinjati ve elje. a.1i samo tako da nam to ne skodi i ne ostavlja posljedicc. Treba upozorili i na turisticki promet stranaea. Neki do laze sa voji m zivotinjama, a to poveeava mogucno t infekeije. Zato moramo biti jos oprezniji i jos viSe paziti na 0 obnu higijenu i cistocu. Suzbijanje trakavice nije tako jed nostavna stvar kako bi covjek mislio. Svojedobno sam nekom djecaku uspio, posebnim lijeeenjem i odredenom hranom, suzbiti trakavieu koja se odupirala vim kemijskim lijekovima . Evo reeepta: bezmesna hra na. mnogo povrea i voca, osobito mnogo siro, ve mrkve, nikakva kruha, krumpira ni kolaea i drugih jela od brasna. Ru ca k : »Ionae«, tj . nekoliko vrsti povrea - locu, mrkvu. luk i cesnjak sk uha mo u loncu. Mozemo dodati hrena . Dva pula dnevno treba pojesti 4--5 vilj uski sirovoga kiselog kupusa. D orucak: nataste pojcsti punu saku otrijebljenih kostica od bundevc i punu aku nezasladenih brusniea (Vaccinium vitis idaea). Sve zajedno treba dobro sazvakati. Sat kasnije popiti 1- 2 sa lice »trakavicna« caja koji ne smije biti zasladen . Cesnjakov sok u mlijeku mozemo pili uz put, bez stete. Recept za caj protiv trakaviee: 5 g praska od aloja (Aloes), 20 g kore od krusine (Rhamnus frangula) , 20 g lisea od sene, 25 g korijena odoljena (Va leriana offieinalis) i 30 g paprene met vice (Me ntha piperata). Sve smije amo i I cajnu zlicieu te mjesavine stavimo u salicu ; zatim prelijemo sa 2dcl kipu6e vode (caj se ne smije kuhati!) i pustimo da stoji 10 minuta. Postoji i drugo, mnogo rad ikalnije sredstvo - prasak Kamala. Jedna, puna cajna zlicica toga praska odstrani i onog parazita koji se sisaljk ama dobro pripio uz stijenke crijeva. To sredstvo mOZemo davati odraslim Ijudima i zivotinjama. Manje grubo i jako sredstvo koje je iSIO tako djelot vomo je Papayasan, ali ga treba uzimati duZe vremena. Treba paziti da imamo redovnu stolieu. Ne smijemo za boraviti da protiv trakavice dobro djeluje i Biocarottin i kapljice protiv trakavice. Kad trakavicu odstranimo, moramo dobro pregledati izmet da vidimo jesmo Ii uspjeli izluCiti i glavieu. Ako glavicu ne vidimo, moramo jos 2- 3 tjedna nastaviti 5 lijecenjem . Ako prvi dan lijeeenja nema uspjeha . treba drugi dan lijeeenje ponoviti. Dobro je ako jedanput na dan damo klistir sa eesnjakovim mlijekom, sto je nadasve preporucljivo. U tvrdokornim slucajevima treba uzeti jos pola zliCice Kamala praska na dan . lzlucene trakavice ne smijemo baciti u smeee, iii medu otpatke, nego ih spalimo, iii zakopamo duboko u zemlju. Kad su ikre trakavice otpome 169

proti svih redstava, upotrijebit Cemo korijen sipka (na ra, Punica granatum). To rcdstvo s u pjehom upotrebljavaju u Africi. Mozemo uzcti ujutro i naveee punu caj nu .lliCicu praha od tog korijena, iIi pak kuhamo eaj od korijena i popijemo dnevno dvije i liee toga uvarka .

BOLESNICKA HRANA (DIJETA) ZA SECERNU BOLEST (DIJABETES) lshrana dijabeticara irna posebnu va.lnost. U usporedbi s drugim bolestima, treba bolesn iku od seCeme bolesti viSe hrane. Meduti111, 1110ra1110 se ne sarno brinuti da boIesnik dobije dovoIjnu koliCinu hrane vee moramo i paziti da ne dobije previse ugljicnih hidrata. Hrana mora bili siromasna ugljicnim hidratima i sastoja ti se pretezno od povrea bogatog vitaminima. M Iijecnu kiseLinu podmiruje kiselim mlijekom, mlaeenicom (stepkom ) i svje.lim nemasnim sirom (sk utorn). Tko je navikao na mjesovitu hranu, mora se zadovoljiti s vrlo malom kolicinom nemasnog (krtog) mesa. Evo jelovnika za jedan dan: Dorucak: mo.lemo piti mlaeenicu (stepku), kiselo mlijeko, iii i itnu kavu. Jedanput rno.lemo uzeti jogurt, ako ga vise volimo. NaCinirno sendviee od krekera, a mozemo upotrijebiti i poseban kruh za dijabeticare, koji namazemo svjezim kravljim sirom (skutom). Sendviee oblozirno kriscica ma rajcica, iIi pospemo persunom , vlascem iii naribanim hrenom . Tko viSe voli voCe moze uzeti zitnu kavu s vrhnjem, voenu kasu s raienim pahuljicama i rliine pahuljice. Sto se tiee voea, ravnamo se prema godisnjem doba, pa mozemo jesti jabuke, ribiz i borovnice. Voenoj ka "i mozemo dodati jos sezamova sjemena iIi naribane bademe. Sve mora bili bez seCera. Kad nema svjezih bobica Uagoda), nadomjestit cemo ih cvjetnim peludom voeaka. Objed: kolacici od soje, mekani bijeli kravlji sir s vrhnjem i hrenom, i za vi no od godisnjeg doba .oblozeno ili pirjano povree. Najvainije je da pripravimo veliki tanjur saJate. Izbor takoder zavisi od godisnjeg doba . lzvrsno je: kiseli kupus, sirovi kupus, zeJena salata prvenstveno krstovnik (dragusac, Nasturtium officinale) ukljuoiv~i i dragoljub (kapucinka: Tropaeolum maju ). Zaeln za salatu naCinimo od vrhnja i Molkosana. MoIkosan gusteraea dobro podnosi. Za piCe preporueamo razrijeden Molkosan, umjesto kojega mozemo uzeti Bambu-kavu iii zitnu kavu, dodavsi joj malo slatkog vrhnja. Treba izbjegavati napitke s kemijskim dodacima. Mo.lemo jesti teIetinu iIi govedinu peeenu na .la ro, te pirjano povree. Veeera: Kori sno je da navecer pojedemo nesto lako, inaee sastavimo jeIovnik sIiean doruoku. Da bi jelovnik bio sto razIicitiji, mozemo mijenjati jeIa, npr: juhu od zelenja iii juhu od sezama ; pirjano povree iii pirjane rajCice ; tanjur zelene salate iii prijesan kiseli kupus. Promjene: Da nam dijetna hrana ne dojadi, moramo je mijenjati. To postiiemo razJiCitim kombinacijama pojedinih zivemih namimica, iii razliCitim pripremanjem hrane. Tko priprema hranu s Ij ubavi, nade uvijek 170

no ~ mogucno ti za itne izmjene. Umje to ojioih kolacica, jedemo kola"iCe od mekinja iii jela od sezamova sjemena. Hren i dragu ac djeluju Ijekovito na gusteracu, zato ta dva lacina cesto mijenjamo. Mozemo dodati i sitno izrczano Ii Ce komonike (Artemisia vulgaris), jer ta biljka povoljno djeluje na gusteracu. Kao zacin dijabetican mogu upotrebljavati luk i ekstrakt kvasca. Izvrsne su Zemlje od Grahamoya tijesta, tanka namazane Herbaforceom i obloZene lukom. I kvasac i luk vrlo su vazni za gusteracu. Ako se diabeticar potrudi da jede polako, d.a hranu dobro sazvace, hranu Ce bolje iskoristiti j biti brzo sit. Tko mora prigusivati veliku potrebu za hranom, tome nije ugodno jer mora jesti veCe kolicine, a to prekomjerno opterecuje organizam. Vrlo jc vaino d.a se hrana sastoji sarno od prirodnih namirnica.

MUL TIPLA SKLEROZA Kad voc sarno cujemo tu rijec, postane nam tjeskobno jer znamo d.a su posljedice te bolesti kobne. Bolest nastaje polako, a pojavi se neprimjetno . Ljudi, osobito oni koji ni u bijele rase, koji iive od prirodnih proizvoda, ne znaju za multiplu sklerozu. Ona se, dakle, smatra bolescu civiliziranih zemalja, pa je mozemo ubrajati medu bolesti civilizacije. Razumljivo je da slieno kao sto traiimo uzroke drugim bolestima, trazimo takoder uzroke M. S. (kako skraeeno nazivamo tu bolest). Na zalost, nauka jo do dan as nije otkrila pravi uzrok M. S. Pretpostavlja se d.a bole t izaziva nepoznat uzroenik kojega jos nisu mogli dokazati. Drre da nedostatak tvari vainih za zivot pomai.e uzroeniku d.a postane aktivnim .

Pravi uzrok

Okolnost da znaci bole ti nisu uvijek jednaki, moZe u poeetku bole ti dove ti do krive dijagnoze. Jedan od pocetnih znakova je eesCe gubljenje refleksa trbusne stijenke. Prilieno pouzdan dijagnosticki znak je ostecenje vidnog zivca. U tom slueaju lijecnik za bolesti oeiju (okulist) vidi na ocnoj pozadini izblijedenje na mjestu ulaska vidnog iivca. Spoznali su da je M. S. postepena bolest centralnoga iiveanog sustava. Rijetko se javlja prije dvadesete iii poslije eetrdesete godine Zivota. Bolest izbije u Zena eesto poslije poroda, dok je u muskaraca izazivaju nezgode, iii za nemarene zarazne bolesti. Medu poeetne simp tome ubrajamo takoder poremecaje senzibi lnih zivaca, najprije na nogama. Bolesnik ima osjeeaj da hoda po vati. Upravo zato se na neravnom zemljistu spotice. Poslije tih poeetnih smetnji u senzibilnom zivcevlju, pojave se smetnje i u pokretnom mi~icju, i to kao bromost iii uzetost. Poslije odredenog vremena pocne bole nik pri hodu VUCl noge za sobom. Ovisno 0 mjestu iari ~ta bolesti zahvaeene su noge i donji dio tijela, iii ruke od ramena i ake, a katkad i ivakaCi mi ici i mislCl lica. Vrlo je zlo kad bolest zahvati crijevne m.i iCe i misic zatvarae mokracnog mjehura (musculus sfincter vesicae urina Li ) tako da bude uzet (paraliziran). MoZe biti zahva6eno i mi icje u ta i gJasnice, pa govor postane nejasan, tj. nerazumljiv. Nema

Znaci (simptomi)

171

uvij k bolova, a vr lo rijetko su jaki. Ne znamo zaSto se ce to za vrijeme bole ti opCe tjele no stanje pobolj§a iIi pak pogorsa. Bole t se moZe vuci dugo godina pa toga M . S. zahtijeva od bolesnika, njegovatelja i rodbine veliko strpljenj i unutrasnju zivcanu snagu. YaZoo je da se bolest pocne lijeciti na vrijeme, jer sarno tako postiiemo zeljeni u pjeh. Lijecenje

Postupak bro} 1. M. S. se lijeci dijetom, a pribliino je takva kakvu je uveo Dr Evers. Katkad sam razmisljao, joil prije nego je bila poznata metoda Dr Eversa, da bi hrana morala biti takva kakvu jedu primitivni narodi koji tu bolest ne poznaju. Hrana mora biti preteino prijesn~ a od kuhanog povrea jedemo sarno ono koje ne moremo jesti sirovo. Nepolirana rila sa svjezim kravljim sirom i hrenom, uz tanjur salate treba da bude temeljni obrok. Sirova jaja moiemo jesti sarno iznimno. Meso brisemo s jelovnika, a zamjenjujemo ga mlijekom i sojinom bjelancevinom. Proizvode od biljnog brasna takoder brisemo iz jelovnika, a nadomjestamo ih psenicom, rizom i jecmom, koje pripremamo kao i riiu. Treba jesti malo kruha, i to sarno od crnog brasna (Grahamov) i krekere. Otpadaju takoder sve konzerve. Mozemo jesti voCe koje biramo prema godisnjem doba. ledemo ga svjeze ili kao Bircherovu kasu (pire). ledino slatko jelo koje mozemo jesti jesu med i groidani secer. Moierno jesti rozine (cvebe) i groide. Postupak bro} 2. Podraiajno Jijeeenje po Baunscheidovoj, iii kineskoj odvodnoj metodi vrsimo na Iedirna. Najprije obradimo gornju polovicu, a posJije 10 dana donju polovicu leda. Postupak ponovimo za, priblizno, 20 dana; opet najprije gornji, pa zatim donji dio leda. To ponovimo i treCi puta tako da smo odvodnu metodu proveli u svemu sest puta. Time postizemo poboljsanje koje bolesnickom ishranom ne postizemo ni. za godinu dana. POS(Upak bro} 3. Danas postoji jos jedan naCin lijeeenja koji prije nije bio poznat, a to je lijeeenje svjezim hormonima. Protiv djecje paralize (uzetosti) upotrebljavaju svjela muda zdravoga bika. Sa muda odstrane kozu, unutrasnjost zdrobe noiem ili mikserom, pa dobivenu masu krepko umasiraju dui kraljesnice od zatiljka do trticne kosti. Tako treba raditi jedanput tjedno, uveeer i iduci dan ujutro. Preko noei mora zdrobIjeni materijal biti na hladnom.

Dokazni materijal

Neki bolesnik iz Basela pisao nam je prvi put 31. III 1964. da vee sesnaes( godina boluje od multiple skleroze. Ponovno se javio 30. IV 1965. i obavijestio nas 0 uspjehu jednogodisnjeg lijeeenja: »Proslo je godinu dana sto uzimam lijekove koje ste mi preporucili: Petasan, Usneasan, Echinaforce Hyperisan, Urticalcin i Biocarottin. Svaki me tjedan masiraju pripremljenim mudom bika. MasaZe su izvrsne, i ja napredujem. Svi znaci koje mi je uzrokovala bolest - mrzle noge, teskoCe s mokrenjem i lolicom, oslabljeli vid, ukocenost polo ice glave - potpuno su ne tali. TeskoCe imam jo' . hodanjem. Mogu stajati, a moja desna noga je gib-

172

Iji\ a 1A oko 60"", amo lij va nogajo· ne radi ispravno. Premda sam bolestan c '. 17 godina. u toku jedne godine lijepo sam napredovao. Naglasa ' am da ni am moga duie razgovarati a da se ne umorim , a ada je i to u redu. Bez ikakvih smetnji mogu vise ati gJedati televiziju, sudjelovat i sasvim normal no u razgovorima i moogo citati «. Vije ti poput ove vrlo su ohrabrujuCe jer nam pokazuju kako je prirada sposobna da sarna., u tako teskim bolestima, pomaZe procese abnavljanja. U ovoga je bolesnika bolest zastarjela, i uspjeh bi lijeeenja bio bolji da se prirodnom metodom lijeCio od pocetka bolesti. Spomenuti lijekovi su dobra potpora lij ecenju jer su povisili postotak kalcija u krvi , uklonili smetnje u krvotoku, upale i grceve. Sarno lijekovima ne bismo nikako postigli takav uspjeh . Moramo se jos osvmuti na dusevnu komponentu bolesoika. Metodu moramo savjesno izvesti i time odstraniti sumnju i strah. Zdrav covjek, sa zdravim udovima, rijetko pomisli to znaci bolesniku, koji mora godine i godine prividno i bez nade cekati , da Ii Ce biti rijesen svojih patnji.

UPALA ZGLOBOVA III ARTRITIS (ARTHRITIS) - GIHT Pet do sedam procenata svega stanovn istva ima posla s tom nadasve mucnom bolesti, od koje u Svicarskoj boluje oko 300.000 Ijudi. a u Americi oka 7 mi lijuna. Mnogi Ijudi godine i godioe trpe od artritisa, a to pomucuje njihovu srecu i dozivljavaju pravi pakao. Postoji velika mogucnost da pomognemo takvim bolesnicima, a to je svrha i ovog poglavlja. Cesto je gnojno iariste uzrok artritisa. To mogu biti mandule (krajnici), granulomi i druga zarista. lz takva zarista prelaze u krv male kolicine otrova (toksina) i otrovni proizvodi izmjene bjelancevina. Te tvari ostecuju zglobove, sree, bubrege i druge unutrasnje organe. Uz to mozemo opaziti da je artritis ma nje-vise bolest kulturnih oaroda kao posljedica neprikladne prehrane i nacina zivota. Sklonost smo naslijedili od nasih preda, pa mozemo reei: »Ocevi jedoSe kiselo grozde, a sinovima tmu zubi«. Osjeeamo da se te rijeci na nama ostvaruju. Poremecaj u izmjeni minerala je u nas na prvom mjestu. Ako ikako mozemo, moramo izbjegavati meso, mesne proizvode, juhe od mesa i jela od -jaja. Tko ne moze biti bez mesa, mora se ograniciti sarno na maJu koliCinu sirovoga mesa . Treba se odreci konzerviranog mesa i mesnih preradevina. Moramo izbjegavati takoder denaturiranu hranu : tvornicki secer, proizvode od bijelog brasna, ostalu konzerviranu hranu i svu hranu koja je umjetno i kvarena. To sve treba brisati iz jeiovnika. lelovnik se mora sas tojati: od krumpirovih i psenicnih jeia, svjezeg povrca i voca, iIi posusenog voCa, i to uvijek bez kemijskih sredstava i tvari 12 konzerviranje. ajbolji je uspjeh kad imamo za temeij vrlo jednostavne prijesne zivdne namirnice. Glavno Ijekovito jelo, kao sredstvo protiv artritisa, je sok od krumpira . U Iijecenju, vjerojatno, ne pomaiu sarno bazicne tvari vee i drugi ne173

PI Inati ~i ni oCl . D ncvno treha popiti sok jednoga krumplr..l 1(, lIm . Iu ' .Ie ima mO/e-mo tu koJi "lnu po eeati. Krumpir ogu limo. 19njei:lmo I i. piJemo ok, naj bolje ujutro, nata t eo Ako ne pod no imo Ci ti sok. moi;erno ga razrijediti topiom vodom, iii sa pomijesati u juhu. To Je glavni Iijek, i tr ba ga uzimati vaki dan. Krumpir toji na raspoiaganJu na ctjeiom ijetu. Drugi ljekoviti sok je ra 01 kiselog kupusa iii ok od mrkve. Sv Ie so kove ubrajamo medu glavne lijekove, i zato ih t reba U2 1mati vaki dan, makar u vrlo malim koliCinama. Sokove moremo pomij ~ati s kuhanim povrcem ako ih tako lak~ podno imo. Najbolje je ako ih pijcmo prijesne. Na bolne dijelove stavimo zgnjeceno lisee gaveza. Izvr no pom are i gavezova tinklura (Symphosan). Kao dopun ki lijek ~ Iuii lopub (Petasites officinalis). M oumo piti i caj od brezova Ii Ca (Betula alba). kravojca (A ngelica a rchangelica, Imperaloria), zecjeg trna (Ononi spinosa). anisa (Fructus a nisi pimpinellae). zla tnice (celebi-grane; Sol idago .vi rga aurea). maslacka (Taraxacum otficinale), iii uruCicc (Spiraea ulm aria). Izvrsno sredstvo je svjeZi ekstrakt ovih biljki. Preporueamo jos borovnice (Juniperus comm uni s), zutiku (Be rberis vulgar is) i koprivu uz dodatak minimalne doze mrazovca (Colchicum autumnale) . Sve to smijeSano zajedno daje izvrstan lijek pod imenom » Imperarthritical(. Uzimamo tri pula dnevno po pet kapi prije jela, najbolje s neSto tople vode, iii jos bolje, sa sokom od krumpira. Svaki dan uzet ce mo jednu kap vi"e, do 20 iii 30 kapi. Tako necemo imati nikakvu reakciju na lijek. Zatim smanj ujemo broj kapi, dole se opet ne vratimo na 5 kapi. Ie ponovno povisujemo do 30. Aka osjetimo jaku reakciju u zahvacenim i bolnim zglobovima, uzima mo manju koliCinu. Kolicinu kapi treba individualno prilagoditi , pa makar sve i do dvije kapi . »lmperarthriticu l( mozemo upotrijebiti i izvana taka da nckoliko kapi stavimo na dian i lako utiremo u bolna mjesta zahvacena a rtritisom. Aka je gnojno Zari "te uzrok bolesti, mora mo izlijeeiti to zari ste.

POLIARTRITIS (POLYARTHRITIS) Bit bolesti

Tu bolest ubrajamo medu reumaticne bolesti . Ma lo Ijudi zna da je to socijalna bolest zbog koje se godisnje gubi mnogo novaca. BuduCi da i ja imam u svojoj pi .tksi mnogo reumatieara cini mi se da moram i 0 toj bolesti nesto napisal. Jos dandanas je sporn" sto je pravi uzrok bolesti. Mogu je uzrokova ti mikrobi, i u tom slucaju .w posljedica infekcije, a mogu je izazva ti i razne otrovne tvari (toksini). (\::sto u tijelu postoji iariste iz kojega uvijek iznova prelaze u krv otrovi, odnosno uzrocnici bolesti. U poeetku su te male kolicine otrovnih tvari za bolesnike nevazne, no s vremenom postane organizam na njib preosjetljiv i reagira tom teskom bolesti. Premda uvijek nailazimo na raz[jcite promjene u krvi, koje ne stvaraju jasnu slik u. ipak moZemo razjasniti stanje ako ustanovimo uzrok bolesti. Opazio sam da su bolesnici od poliartritisa prethodno bolovali ad gibta, artritisa iii 174

drugih reumaticnih bole Ii. Mora, da kle, u doticnog ho le nika postojal l poebna sk lono t za tu bo le t. Tako vidimo cia ne d obllu poliartri li ' svi kOJi imaju u tijclu kro nicna zari"ta, kao npr. gnjile zubt, eki obo le od poliartriti a, neki od bubrega. drugi pak od srca iii krvnl h zi la. Ako posloje jednake zivo tne prili ke i jednaka prehrana, osno\ nom sk lon ostl moze biti sarno bole t koja izlucuje mik robe i otro ve. Ne ugodno je p ri to j bolesti to, sto su zahva6eni razliciti zglo bovi, ad tll, sad ta mo, a uzroka ne pozoamo. Povremeno se bo lest na izglcd pobolj a. nastupi ola k anje, a za tim. iznenada, bez pravog uzroka, pogorsanje. Pogor"a nje se ja vlja obicno ujesen, zimi i u proljece, dok . e bo lest Ijeti za lo plog i suhog vremena poboljsa.

Med icina joY nema pravog lijeka za tu bolest, premda je td iste preplavIjeno »a ntireuma ticnim Iijekovima«. U vetinj slucajeva lijeee reumatiza m sa licilnim preparatima, misleCi cia u pronasli specificno sredstvo protiv ncizvjesnog uzrocnika, no to niJe tako ; jer, niti 6e time trajanje bol esti bitno skratiti , niti broj srcanih komplikacija vidljivo smanjiti. Da bismo, do nekle, ola ksal.i boJo ve i sprijecilj, za neko vrijeme, upalu zglobova. moramo podnijeti dru ge neugodne nuspojave: tegobe sa zelucem, sumIjenje u usima iii vrtoglavicu koja moZe po jakosti biti nalik pravom pij anom stanj u. Aspi rin i druge salici lne preparate lakSe podnosimo nego salicilnu kiselinu, ali na bolesne zglobove djeluju mnogo slabije i polaga nije. Schottmiiller je kas nije uveo Pira midon kao lijek protiv poliartriti sa. Medutim , taj je u nekih bolesnika pokazao jo' teZe nu spojave i promijenio bijelu krvnu sliku (broj bijelih krvnih tjelesaca). Poznato je da su neki i umrli od duze upotrebe piramidona. Sa sulfona midnim su preparalima imali uspjeh protiv infekcije, ali ne i protiv poliartritisa .

Sredstva

U velikoj se nevolji pojavio kortizon, hormon kore na<.lbubrezne zlijezde. Bio je pozdra vljen kao cudesan lijek. To smo takoder dozivjeli s domaCim Iijekovima koji su zatim presli u zaborav jer se pokazalo da nisu to liko djelotvorni koliko se oeekivalo. Kortizon bi trebalo da djeluje nct osnovi nove teorije 0 biti oboljenja, koju je postavio Selye iz Kanade. Taj lijek paralizira bolesne tvari i mijenja obrambenu reakciju organi zrn a . Ako bolesnik uzima kortizon, brzo nestanu boloyi i znaci upale. Medutim, on nije izlijeeen jer se tegobe javljaju po nov no, Cim prestane· mo davati kortizon. Tako kortizon ne utjeee na trajanje bolesti . Iz pokusa nct zi votinjama i mrtvacima koji su se lijeCili kortizonom, vidjeli smo da je zbog duie upotrebe kortizona kora vlastite nadbubrezne zlijezde degenerirala. Na taje atrofija, i kora se nadbubreine zlijezde osusi, pa se eesto jedva moze jos govoriti 0 postojanju kore nadbubrezne zJijezde . Ako tijelo dobiva tYari koje inaee sarno proizvodi, postoji opasnost da se izrodi organ koji tu tvar proizvodi. Sasvim tako se dogada i misicima koji atrofiraju kad se ne upotrebljavaju. Doziyljavali smo to pri secernoj bolesti koju smo Iijecili insulinom. Svaki lijecnik dobro zna cia je

Kortizon

175

~kolske

medicine

in uhn Za lijeccnje seeemc bole Ii sarno pomdgalo. a ne lijek . Dobi\8 II holesnik prcyi c in ·ulin a. degcne rira (an dl ) onai dlo gu £.tcra e koji prOlzvodi in. ulin . Medicim jc to dobro pow' to. i , l l,.j JC lijecnlk dgooran da dajc bole niku amo toh ko insulina kol iko je organizmu prijcko pOlrebno. Ra zboritlja .Ie. dakle. s\ aka drugd mct0da. pomocu kOJe jc l110gucc Iijec nje be7 insulm a. Hormon

ACTH

To je hormon hipotize (mozdanog privjeska). DajuCi taj horm n, poredno drazimo nadbubreine zlijezde da izlucuju viSe kortizona. Time se zljjezda ne izrodi, vee se dogodi bas obratno : silno se poveea (h ipertrofIra). Uspjeh ACTH-a nije tako brz kao kortizoua, pa se neko vrijeme mora podralivati nadbubreinu ilijezdu, dok poene proizvoditi viSe hormona. Kad se koliciua koritizona u krvi poveea, bolovi nestaju. Ako i daJje dajemo ACTH., dode do degeneracijskih promjena u stanicama h.ipofIze, koje stalno normalno luee ACTH. Buduci da hipotiza zauzima kljucni polozaj u upravljanju horrnona naseg tijela dode do razaranja svib hormona u nasem organizmu. Nastaju teskoCe koje je teZe svladati nego osnovnu bolest Pri uzimanju svih hormonskih preparata, bez obzira na njihovo dobro djelovanje. moramo misliti na opasnosti oct lijecenja horrnonima. Ne moZe se poreei vrijednost tog preparata, ali treba upozoriti i bolesnika i lijecnika da moraju dobro promisliti 0 posljedicama takva lijeeenja.

Kombinirano lijecenje

Kombiniranim lijeeenjem poliartritisa postiZemo vrlo dobre uspjehe. Najprije treba promijeniti prehranu i jesti samo prirodnu hranu, 5to je vaino i za sve ostale bolesti. Buduci cia primitivni narodi nemaju tu bolest. autor se usuduje zakljucjti da su naS uaein zivota i ishrana sukrivci za tu bolest. U lijeeenju se uvijek zaboravlja na promjenu hrane i naCina zivota. Drzim da nema nijedne bolesti za koju hrana nije valna i za Cije lijeeenje ne bi imaIa nikakvo znaeeuje. Iako hrana ima sarno pomocnu ulogu, moramo je uvijek uzeti u obzir.

Prehrana

U prvom redu moramo prijeCi na prirodnu hranu i uzeti u obzir sve 5to je vee reeeno u poglavlju »Prirodna prehrana«. Priprema se hrane mora takoder ravnati prema temeljuim naeelirna., i ne treba mijeujati prirodna svojstva hrane. Iskustva pokazuju da kuhane zivotinjske bjelaneevine djeluju neugodno. zato dolazi u obzir preteiuo biljna hrana, vecinorn sirova. Najpogoduija zivotinjska bjelaneevina je svjeZi kravlji sir (skuta). Od mesa mozemo jesti govedinu i teletinu. Svinjetinu i mesne izradevine (kobasice isl.) brisemo s jelovnika. Mast moramo takoder oprezuo upotrebljavati. MasnoCe moraju biti nerafinirane, a treba ill upotrebljavati sarno sirove, tj. ni kuhane, ni priene. Preporueaju se u prvom redu biljna uija., npr. maslinovo, laneno, makovo i ulje suncokreta. Bijeli secer ne treba stavljati na stol jer ga bolesnik s poliartritisom ne smije uzirnati. Zamjenjuju ga koristan peelinji med i prirodni groZdani secer iIi rozine 176

Ribiz ubrajamo u rod ribi za . V oce raste u hladnijim krajevima umjereno to plog podneblja Evrope.

Ribizov grm treba svake godine briiljivo obrezivati Crni ribiz i ogrozd su srodne vrste voca. Uzgajatelji pokusavaju uzgojiti kriianjem plod koji ne bi imao kostica ogrozda.

Kukuruz . Slika iz godine 1542 sl ika zitarice iz Evrope.

mozda prva

Katkad uzgajaju rajcicu vrla uspjesno u prekritim gredama. Kako plodovi dozrijevaju, obrezuju donje listove da bi plodovi bili jos soCniji.

(c ebe). Za tu " rhu sarocl] m j gode grnWa jlJ rozm' J nJIma z' I mo Jelo. lzvrst n jc diem od v·ci. g ~jpk a. u k J m nema • , ra. biJelog ' ra. jcdnako JC neprikladno bij 10 br ' n i J la od nj a . a-

pr ti . p.' ni ' n pahuljlce u maloJ koliCini vrlo u dobre. ko. za pr mJcnu, pripremamo kuhano po ree umj to iro e ' late. uvij k gil za cinjamo Molko anom iii hmunosim kom i ulJem_ b z solJ Iii x Cera. n' mij zavreti d.a nc uni te mineraln tvari , vee g moramo plrj ' ti u malo \ ode kako bi acu ali hranJive tvari. Kao 1 tin nc upotreblja am 01 ni druge jake zaCine. nego sVJei e 1 lenje I ha ni ek tr kt, npr. Herba force. Od redsta a za unutrasnju upotrebu kOrJsnom se pokazala zlatnica ( elebi-grana; Solidago irga-aurea) koja p spjc· uje lzluCivanje i jaca bubrege. Osim toga izvrstan je vjeZi biljni ek trakt »Imperartbntica« . koji sadrii lopuh (Peta ites officinali ). tro kot (Po lygonum a'viculare) , brezu (Betula alba) i bijelu imelu (Viscum album ). To samo bitni a tojci toga izvrsnog biljnog preparata . Za ublaiavanje metnji testo za hvaCenoga optoka krvi iii yen kog zastoja dobar je Hyperisan. Taj je lijek nacinjen od hajducke trave (Achillea rnillefolium), kantariona (Hypericum perforatum) i amike (brdanka ; Arnica montana). dakle, iz biljki koje dobro djeluju na vene. Ifa vCl1 0m mo7.crno pobolj ati i dopuniti nedostatak mineralnih tvari, a istodobno povisiti koliCi nu bemoglobina . Echinaforce (preparat iz svjeiih biljki Echinacea) izvrsno pornaie pro tiv upala. Zajedno s lopuhom. u pozna tom prepa ratu Peta ites, po tize to sredstvo izvrstan uspjeb. Lopuh je osobito uspje an za obnovu citav ib sk upina stanica. Ako je di anje bilo kako oslabljeno, pomaie U nea an . To sredstvo iz lisaja mozemo kombinirati s korijenom gaveza, pa taka\' preparat (Symphosan) odlicno djeluje. Mozemo ga zarnijeniti uljem za trljanje koje se sastoji od kamfora, nekib droga. ek trakta Eucalyprusa i ekstrakta iz svjeZib Ii tova biljke ruj otrovni (Rhus Toxicodendron). Vrlo su dobri oblozi cd ilovace, koje svaku noc stavljamo naizmjence oblozima kupusova Ii Ca. Prvu noc oblog od ilovace, drugu noc od zgnjeeenoga kupusova lisCa. Oblog od naribane mrkve takoder ublafuje bolove. Bioloskim injekcijama jos brie odstranimo bolove. Povoljno djeluju homeopatska sredstva koja mozemo u visokoj koncentraciji ubrizgati pod koiu, npr. mravlja kiselina O Il' zmijski otrov D IU i kopriva D o' te preparati imele. Pocnemo od nistice (0) i polako povisujemo do jed an (I J. Tako uspjesno Iijecimo poliartritis.

Prirodna sredstva

U nekim tezim slucajevirna lijeeenja nisam mogao izbjeCi Fango-kure. To je kura s oblozima od ilovaee iz vrucih vrela Vattaglie (Italija). Bolesnici koji su jedva mogli hodati poslije te kure normalno u obavljaJi svoj posao. Kad takvu kuru provode u toplicama (Abano i Montegrotto Italija), predstavlja to veliki izdatak za bolesnika, premda se to za vlastito zdravlje isplati. Fango-kura u toplicarna ne pomaie samo trenutno. vet je ucinak kure trajan. Dodamo Ii kuri jos injekcije, stanje se jos vise

Fango-kura

177

pobolj a. Samu fango-kuru treba vr~ iti vrlo oprezno, bez formanja. Nakon 4-5 kura dobro je naciniti dan odmora. Preporucaju se jos i kure sa znojenjem koje mozemo obaviti u svakim toplicama. KombinirajuCi jedan dan znojenje, a drugj fango-metodu , stanje se jos vi ~ poboljsa. Neugodno je sarno to sto u toplicama nema opisane bolesnicke hrane (dijete), pa morarno sami paziti da drzimo dijetu, opisanu u prijasnjim poglavljima. Oaljnje upute za lijetenje

Tko zeli ozdraviti, mora poslusati iduCe savjete. Brojnim preparatirna , koji obeeavaju ozdravljenje u kratkom vrernenu, ne smijemo i ne rnoramo vjerovati. Put do cilja nije tako jednostavan da bismo ga mogli postici s nekoliko injekcija. Za bitno poboljsanje poliartritisa nuino je veliko strpljenje terapeuta i bolesnika koji mora biti ustrajan, i ispunjavati sve upute za lijeeenje. Glavno je da taj put postoji. Tko zeli zadrZati postignuti uspjeb i saCuvati se od ponovnog oboljenja, mora se i dalje hraniti prirodnom hranom, a povremeno uzimati lijekove u odredenim kolicinama. Tko financijski moze, neka svake godine ponovi fango-kuru .

STANICA TIJELA SicuSna je, ali zato smisljena i iznenadujuea cjelma prirode. Stanica je kao i mnoge druge male tvorevine veliko umjetnicko djelo. Kao sto je driava sastavljena od brojnih gradana, tako je i nase tijelo skladno gradena od stanica. Kad pomislimo da na zemlji Zivi cetiri rnilijarde stanovnika 0nda je to vrlo malo u usporedenju s nasim tijelom koje ima oko 30 bilijuna stanica. Ta cudesna covjecja stanica je sarno 0,02 rom velika. Oa bisrno lakSe zamislili covjecju stanicu, usporedimo je s kokosjim jajetorn. Izvana je staniena membrana, ispod nje stanicna plazma, a unutra leZi zaSti6ena stanicna jezgra, najdragocjenija i najvamija stanicna tvorevina. Jezgra je najorganiziraniji dio toga, uistinu malog, organizma. Izmjena tvari u stanici

IduCe funkcionalno cudo je izmjena tvari stanice, 0 eemu si istraiivaci uvijek iznova razbijaju glavu. Premda znamo vet mnogo toga 0 Zivotnoj funkciji stanice, to je tek mali dio onoga sto se u stanici stvamo dogada. Znamo da stanica prima bjelancevinaste tvari, seCeme otopine, rastopine soli s razlicitim rnineralima, a odbacuje tvari koje su zapravo otpaci. Jos uvijek nije istraieno zaSto svaka stanica izabire sarno pojedine tvari. Moterno reei da sarna vrsi izbor tvari.

Bolesna stanica

Kad stroj radi duz.e vremena bez ulja, zagrije se, pa ako ne cujerno zviZdanje i Sumijenje pri suborn hodu stroja te 0 tome ne vodirno racuna dodavsi odmah ulja, stroj Ce pretrpjeti nenadoknadivu stetu. Jednako tako i S\aDica prestane raditi ' ko joj nedostaju odredene tvari ili ih ima premaio. Ako takav nedostatak traje toliko vrernena da stanica potrosi sve zalihe, ona oboli. Nedostatak vitarnina zoverno avitarninoza. Ako oedostatak pravodobno uvidimo i nadomjestimo tvari koje stanici nedo178

taJu, ona Ce zdraviti . SlaDica je zdrava, i sve stanice opet dobro rade kao cjelina. tome se toji umjetno t, odnosno spo obnost dobrog IlJ nika cia pravodobno u tanovi nedostatak odredene tvari, i cia j nadomjesli red tvima koja tetu poprave.

Degeneriranu (propalu) stanicu moZemo u porediti sa drtavnim zlatincern jer se oboje ponaSaju lieno. Takve se tanice ne ravnaju viSe po zakonima staniene cjeline, nego kako se njima svida, ne obaziruCi se na ok olin u. Prije nego Covjek du evno i moralno toliko propadne cia postane hladnokrvni ubojica. traje dugo vremena. Jednako je tako i sa stanicom raka koja je u biti propala stanica. Ona takoder Zivi kao zloeinac, na racun drugih. uniStavajuCi bezobzimo sve ~to joj je na putu. Gdje je mTok cia se zdrava tanica prornijeni u stanicu raka? Kakvi krivi kompLeksni dogadaji i skodljivi utjec~jj daju povod cia se tanica tako grozno degenerira ? Danas jo' ne poznajemo e uzroke koji mogu dove ti do promjene (mutacije). zbog koje norrnalna stanica postaje di ov ka stanica raka . I todobnim opaZanjima i i kustvirna u tano Ijeni su rnnogi utje.caji .

Degenerirana stanica

vjeren m da mnogi uzroci zajedno djeluju kao ve liko optereeenje zdrave tanice, tako dugo dok ona ne popusti. Time ona ispada iz harmoniene funkcije taniene zajednice, izrodi se i pon Ma kao zloeudna ilj maligna tanica . 1. Di pozicija ilj klono t ima vainu ulogu U oboljenju stan ice, a ona moZe biti nasljedna. Pri pam lnom na inu zivljenja nije to bezuvjetni UZTok oboljenju od raka . 2. Kri\'a prehrana koja zbog suvremene hrane s tekuCe vrpce remeti biolo-ku ravnolcru u tijelu i tako vrlo tetno djeluje na e tanice. a) Bilnu ulogu irna pri tome preobilna kolicina bjelancevina u hrani, vecinom onih manje rijednih. b) Problem masnoCe do ta pridonosi nastanku raka. Osobito rdavo dj luju Zi otinj ke masti sa malo n ezasieenjh rna nih kj ~ c) Smelnj u izmjeni ffiineralnih tvari takoder djeluju na de5~ stanica. One na taju od denaturirane hrane. d A vitaminoza i fledO tatak drugih italnih t ari utjecu na uzroke koji izazi aju rak. Medutim. to jo' nije znan tveno dokazano. ) Kroni m zat or stouce i druge probavne srnetnje takoder su stetne: 3. edo tatak ki ika ima aznu ulogu u nastanku raka. I ku tva pokazuju cia Ijudi. koji se do ta gibaju na jeiem zralru. rjede oboljeaJu od raka n go onj koji moraJu raditi u zat orenim prostorijama. Bilo bi takoder mnogo bolj cia se vi eeemo po urni, nego sjedjeti u lokalu za taJoim tolom. gledatl u tel vizor i ra pravljati. 4. OtrOVDe plinove i radioaktivna zraeeoja, kojima je danas zrak eeinom zagad n. ubrajamo medu Jake kancerogeoe Cinioce. tj. uzToke koji lzazl\·ajuraK . 5 KemiJ ke lvari u brani dJeluju.. kao to je vei; dokazano kancerogeno.

Poznati uzroci

I 9

B je, mirisi i redstva za konzerviraoje jaCi su tanicni otrovl nego se u pro losti mislilo. Zbog toga su ih vlade nekih ddava zabranile. 6. Razni Iijekovi, kemoterapeutici, osobito iz katranovih derivata takod r pridonose degeoeraciji stan ice. 7. Otrovi za prskanje bilja, voCa i povrca, koje cesto i nepromisljeno upotrebljavamo, ostaju na biljkama i mi ih jedemo. Arsen , bakar, olovo i slicni, strasniji su nego sto mislimo. 8. Umjetna gnojiva pak remete biolosku ravnotezu bilja . Ako se moramo duie vremena hraniti plodovima takva bilja, razore biolosku ravnotezu i u covjeka . 9. Otvrdnula i skvrcena tkiva jako remete izmjenu tvan u stanicama, koja se odvija sporije, pa sve to mnogo pridonosi nastanku karcinoma. Stoga su redovne vjezbe za rasterecenje i opustanje izvrsno zastitno sredstvo. Brazgotine, bradavice i slicno, treba uvijek dobro promatrati, i ne smijemo ih nikad draziti grebenjem. 10. Najjaci utjecaj za razvoj raka uvrijezen je duboko u nama i nasem zivotu, a uzrok su mu brige i srdZba. Brige i srdzba skode jetri. Vee je vi"e puta dokazano da je upravo to bilo uzrok oboljenju od raka. Dusevni pritisak koji traje duZe vrijeme, osteti stanicu tako jako kao ni jedna druga stvar. Zivotni uvjeti stanice su u takvom stanju jaee pogodeni, nego 5tO je pogode svi spomenuti uzroci zajedno.

Rak-

Dok ucenjaci raspravljaju 0 uzrocima zbog kojih nastaje rak, umire od raka sve vise milijuna ljudi. Neki istrazivaci misle da je uzrocnik te bolesti virus. Oni gledaju na rak kao na lokalnu bolest jedne skupine stanica. Drugi pak znanstvenici greevito zastupaju uvjerenje da je rak opea bolest. Virusi mogu, dod uSe, imati odredeou ulogu pn nastajanju te bolesti, no ipak se cioi da istraiivaci koji rak oznaeavaju kao opcu bolest nisu nista blire istini od drugih. Misljenje da je rak bolest civilizacije, snazno potkrepljuju proucavanja primitivnih naroda, pokazujuCi da je rak u njih gotovo potpuno nepoznat. Po mome misljenju, ne postoji samo jedan uzrok raka. nego ih ima vise, ukratko, to je djelo kompleksnog zbivanja.

Pitanje bez odgovora

Do danas nije ni histologija, ni najmodernija ultra- ili elektronska mikrokopija rijesila pitanja kako iz zdrave stan ice nastane rak-stanica. Upravo stoga je tesko postaviti pravovremenu dijagnozu raka. Zato, kao i zbog predavanja koja pitanja raka pojednostavljuju, idu zene koje su pro"le cetrdeset godina zivota uvijek ponovno k svome lijecniku na kontrolu. On ih iz godine u godinu smiruje da nema razloga za strah i da su zdrave. Usprkos tim kontrolama more zena iznenada opaziti otvrdnuce i ode na kontrolu k specijalisti. Tu, pak, cuje prijekor: »Zasto niste prije dosJi?« Zena mu objasni da ju je kucni lijecnik vee godinama kontrolirao, "to joo vi zabrine pecijalistu. Da, rak je i za izvrsnog Iijecnika opec prakse te ki problem, i Cesto se i uzaludno trudi da bi ga na vrijeme otkrio.

strava

180

cslo sa vjc ni lijecnici stoje pred zagonetkom koju ne mogu objasniti. Dogodi se da te korn bolcsniku od raka najednom bolest krene na bolje. MoZe e dogoditi i obratno, da se iznenada bolest pogorsa, i njkakvim sredstvom ne mofemo zaustaviti njen brzi tok. I najbolji kirurg je bespomocan . To su te~ke drame koje nas pogadaju a nemamo nacina da ib izbjegnemo. Za ve nas bilo bi dobro kad bismo imali prirodni lijek koji bi pomagao i u tim slucajevima. Ni najbo lji strucnjak ne pozna takav Iijek. Moramo dodati da poznamo neka dobra sredstva koja su mnogim ljudima olak~ala bolest, no, na zalost, specificno sredstvo protiv raka nemamo. Mozemo se nadati da Ce se u buducnosti i protiv te bolesti nati lijek, jer se znanslvenici Citavog svijeta trude da bi pronasli takav lijek.

SKLONOST RAKU, USPRKOS lDRAVOM NAelNU IIVOTA U vegetarijanskim krugovima drZe da covjek koji zivi posve prirodnim zivotom, ne moZe nikada oboljeti od raka. Razumljivo je da je vrlo tragicno ako strogi vegetarijanac oboli od raka. Kako da to objasnimo? Na Zalost, to je Cesta cinjenica, premda je pokusavamo sakriti. Iskustva su pokazala da hrana vrlo bogata bjelancevinama, osobito zivotinjskim, moZe dovesti do oboljenja od raka. Mogucnost od oboljenja je manja ako jedemo pretezno zdravu, biljnu hranu. Medutim, i vegetarijanac moze uzeti mnogo kancerogenih tvan a da to i ne zna. To su razne boje, mirodije i ostali razliCiti dodaci sto se stavljaju u jela. Zatim moramo uzeti u obzir da nastanak raka ne ovisi sarno 0 hrani. Usprkos tome, za naSe je zdrav lje od kori ti ako se hranimo zdravom hranom, jer izbjegnemo mnoge tvari koje izazivaju rak. Tu prednost vrlo smanjimo ako zanemarimo prirodni nacin zivljenja. Ako se sla lno zadrZavamo u tanu ili radnim prostorijama, zivimo bez dovoljno kisika. Dovoljnu koliCinu kisika moramo pribaviti kIetanjem i ' etnjama u prirodi. Isto tako nije dobro da se zbog sluzbenih obveza ne odmorimo u slobodno vrijeme. Kada je tjelesna i dusevna ravnoteza poremeeena, to draZi stanicu i poslije takva draienja u pogodnom casu pridon se nastanku raka. Du' evni mir i samopouzdanje cudesno su sredstvo za redivanje drugih te-koca. Vel ike brige, neimastina i zalost, popracene premorenoscu, mnogo pridonose nastanku raka. To je mnogo gore i opasnije nego prekrsaj u hrani. Cinjenica je da se Bvatko tko se strogo i razborito ravna po uputama 0 prehrani., moze usprkos tome re ti s rakom. Njega dusevnog stanja ide ruku pod ruku s pravilnom prehranom. Svatko tko umije odrZavati duevnu ravnotezu, moa Ce, usprkos vanjskim utjecajima, naa BvOj dusevni mir. Tko je u obavljanju svojih dUZnosti napet, neka se prije spavanja pro&eee na . jeiem zraku. Najvatnije je da ide rano pavati. Umorni Cemo na erer, iii po noc~ uciniti mnogo manje nego ujutro kad smo odmorenL Probl mi koje zelimo rijeiti iIi narn remete san, nisu zapreka za 181

Daljnja zagonetka

p cinak a ko ih ra' ci timo joo u ere, prije spavanja. T a ko moramo nase t ok 'e, uVaZavajuCi u remeno unistavajuCe doba., premostiti spretno i mudro. Sarno tako Cerno ocuvati zdravlje, a na nama je samima da stvari ur dirno tako da ne bi rno morali zrtvovati neke svoje navike i udobnosti.

MAOEt -OPASNOST 00 RAKA Vee sam vi puta opazio da se s madezima ne postupa dovoljno oprezno. Madd moramo ostaviti na miru. Ako je sumnjivo tamne boje, moramo ga odstraniti. To treba uciniti jos u djetinjoj dobi. Vazno je da ga operira kirurg. MoZe biti da madez dugo godina ne uzrokuje nikakvih teskoca a onda se najednom pojave, obicno u starijoj dobi oko pedesete godine Zivota. Vee mali nadraiaj, ako se ponavlja., moZe izazvati vel ike teskoce. Takav nadraiaj. recimo zbog neprikladnog odijela iii rdave navike grebenja, uzrokuje da madd vremenom postane maligni.

Za!titne mjere

Kome i kusan kirurg operira madez, ucinio je najvise sto moze kako bi se zaStitio da se stanice madeZa ne pretvore u maligne. I na predavanjima i u Iiteraturi lijeenici stalno upozoravaju da treba na vrijeme poduzeti nuine mjere, ako se sumnja na rak. Sto znati na vrijeme? Ima Ijudi koji redovno idu k Iijeeniku i redovno su kontro lirani . Usprkos tome, cesto se dogodi da u zajedno s lijecnikom iznenadeni kad otkriju rak. Kako da po tupamo da bi mo imali u pjeba protiv raka? a to nije lako odgovoriti, jeT dan as utjecu mnoge okolnosti koje izbace stanicu iz njene biolo'ke ravnoteze, i uzrokuju da od normalne tanice nastane tanica raka . Ta promjena, prijelaz normalne tanice u bolesnu. jos uvijek je zagonetka. Vee je mnogo truda ulozeno u rjesenje te zagonetke. no do dana bez u pjeha. Ne mozemo zanijekati da zurba dana' njeg vremena DlJ ukrivac raznih bole ti. bilo da se radi 0 bolestima krvotoka. iIi raka . e moiemo zanijekati ni sudionistvo povecane radioaktivnosti u nastanku raka. Morali bi mo upozoriti i na razne sprayeve i kemicke tvari koje u jednako tako kancerogene. Druga opasnost je - rafiniranje nase hrane. Uza sve te nadraiaje po toji jos i povezanost s razliCitim dusevnim optereecnjirna naseg vremena, koja sigumo pridonose razvitku raznih bole ti. Brige vrlo rdavo utjecu na rad jetara a to opel vodi slabom radu horrnonskih iLijezda. lz toga nastale reakcije, mozda, su sukrivci pri naslanku raka. Treba pomi \iti na ve pomenute cinioce jeT ih sarno tako mozemo izbjeci. Naravno, moramo teziti za prirodnlm nacinom zivotnog ritma. Sva pretjerivanja i protuprirodni postupci mogu na vee tako o labljenu osnovu snaino utjecati. Ako shvaeamo kako treba pravilno zivjeti, misleCi pri tome na najveCe zlo - rak. mnogo ce se manje madeza ilroditi u rak.

RAK PU~AeA Bogatom kapitalu duhanske industrije protupropaganda jedva moze "to koditi. Znamo da je danas u mnogim drZavama zakonom zabranjeno reklamiranje duhanskih proizvoda. Pojmljivo je da uz amo pu enje 182

upoznarno j druge uzrokc z.a oastajanje raka na u nicama, jcziku, 7Ia~nI <.:a ma, bronhijama i plucima. hkul>tva i dokazi nal u~ da je najCcM;c kn 0 pUS nje, odnosno dra.ien ·c koje one izaziva. ikoLin k ji tetl krvnim fiJama i srcu nije odgovoran La nu tanak raka. Uzrok jc uk lra nu. tocnij u fenolu koji svoJim kemijskim draieojem degenerira !>tanicc. a posljed ica toga je rak. Istioa je, medutim, da ne dobije rak vaki pusac jer za na tanak raka nije dovoljan samo nudrafaj katrana. T reba, kako mo vee spomenuli, da podrazuj traje dure vremena. Ni jedan pu ~aC ne lna da Ii ima k lonost za rak iii nc. U svakom lucaju, moZe ~ prilicnom sigurno eu racunati na obo ljenje od raka ako u vee njcgovi rod itelji bo lovali od raka iIi od artriti a.

I ije pametno izlagati se opasno ti od raka zbog rdave navike, 0 obi to kad pomislimo kakve u strasnc muke onm koji obole od raka grla iii pluca. Tko gleda i prozivljava tu tragedij u te vidi kako covjek umire, moZe smoCi snage - a mislim i duinost mu je - da upozori Ij ude na tu stra nu bolest. lstini ti izvje§taji i statistike pokazuju da od pomenutih vrsla raka oboli veliki postotak pusaea i onm koji rade s katranom. Poznato je da poeetno pusenje mladim Ijudima nije uiitak. Kukavicluk preCava mladog Covjeka da savlada prirodnu odbojnost prema pusenju. U drustvu neee odskakati niti biti ismijan, i jer zeli bi ti ravan od rusl im a, oponu-a ih i preda se toj rdavoj nuvici. U mjesto da prem osti smetnJe i osjeeaj manje vrijednosti savjesnim radom, on se predaje p usenju i a lkoholu. M ladic posta ne hrabar, a ipak se radije ponaSa tako jer se os lobada manje vr ijednosti, makar je stvar tako rdava, gorka i peee. Kad se covjek navikne, postane mu pusenje, zauvijek, neobicno sla no. To bi nas moralo uvjeriti da se naviknemo sarno na o ne sto je zd ravo. K ad zelimo zapusiti, stav imo u usta rozine (groZdice) koje nosimo uvijek sa obo m. Z va ka nje rozina ne sa rno da je ko risno i branji vo zbog groZdanog secera vee je i mnogo ukusnije od dub anskih preradevina . Y

-

VODA Na za lost, da nas i voda sadri i tvari opasne po zivot. Ne smijemo zaboraviti da u rijeke i jezera pored industrijskib otpadaka dospiju joil i raznovrsni otrovi, a da za to ne znamo, niti 0 tome razmislja mo. Danas se u poljoprivredi upotrebljava sve viSe §kodljivih sred stava za prskanje bilja. Na cestama su olovni otpaci benz ina i otpaci nesagorjelog ulja. Sva se ta necistoCa pljuskom i blJuzgavicama slijeva u rijeke i jezera. I podzemna voda je takoder viSe puta tohko zagadena da je skodljiva za zdravlje. Sve je to dokazano mjerenjima. Zbog spomenutm ucinaka primamo u sebe sve vise kancerogenib tvari. To je nega tivna posljedica. Pusaci prime u sebe uz katranove tvan jos dodatne kancerogene tvari od radioaktivnosti, raznm sredstava za prskaoje i konzerviranje brane, susenja mesa i sl.; tako se postotak kancerogenib tvari jako poveta . Ako je pri tome zagadena jos i voda, nije iskljuceno da je podraZaj svih tib kancerogenih

183

ldrave nav ike

Ivan toliki da mote uzroko a li maligni ra t staniea. Zbog ' ve veceg broja hta raka, bilo bi prijeko potrebno ve takve nadrazaje ukloniti. tuvaj se kancerogenih tvari

Otkako znamo da p~stoje tvari koje uzrokuju rak , mnogo viSe pazimo kako zivimo. Spoznali smo da preparati katraoa imaju kancerogeno djelovanje. U tu skupinu ubrajamo osim sredstava protiv g1avobolje, bolova i red 'tava za spavanje jos i umjetne boje za hranu , zacine i za konzerviranje. Kancerogeno djeluju i tvari katrana, koje nastaju oslobadanjem. a zalo t, stanovnici velikih gradova ne mogu izbjeci los, plinovima zaiCen zrak koji vojim kancerogenim tvarima uzrokuje razne bolesti pa i rak. Tesko mozemo izbjeCi i radioaktivna zracenja. Dosta je radioaktivna i naSa hrana o· obito mlijeko i voda. Zato treba paziti na sve kancerogene tvari i izbjegavati ih. Ne smijemo te stvari potcjenjivati i misliti da se radi 0 itnicama. jer kad se te sitnice udruie, moZe doci do tragedije.

ZUSI Jo" je uvijek premalo poznato kako su zubi vaZui za zdravlje i kako je zdravlje vaino za zube. Zub cijenimo tek onda posto smo ga izgubili. Mnogi misle da je do ta "to im je na raspolaganju lijecnik zubar, pa se ne brinu za zube. Slikovito receno - zube mozemo oznaciti kao nasu anjsku obrarnbenu strazu. Nalik u stupu koji je izvaoa presvueen zubnom caklmom. Moiemo je u porediti s oklopnom plocom, jer je zubna caklina najtvrde tkivo naSeg tijela. gradeno od tvrdog tluor-kalcija. Zubna ee caklina imati odreden loj tluor-kalcija ako majka za vrijeme trudnoee nije imala nikakvih . metnji u izmjeni mineralnih tvari. Bit ee tako tvrda i izddat ee 60 do 80 godina. a mozda i vi"e. lspod cakline nalazi se zubna supstancija - dentin. koju u poredujemo s poroznim vapnencem. Dentin je zastieen tvrdom caklinom i ne moZe biti nikako osteeen dok god je zastitna caklina netaknuta . Supljinu u zubu koja seZe u korijen zuba, zovemo zubnim kanalom. On je u sredini zuba prosiren i ispunjeo spuivastim fUlim tkivom. kojim prolaze iivac i krvni sudovi, a zovemo ga zubna pulpa. Ona sadrii jo" i limfni sud, tako da se u zubnoj pulpi nalazi disni, Ziveani i limfni sustav. Ziveani sustav u zubu mOZemo oznaCiti kao alarmni sustav jer nas boloima obavjestava 0 svim bolesnim stanjima u zubu. Na taj smo nacin oba ije"teni da sa zuborn nije ne"to u redu.

Mrtvi zubi

a ialo t, mOZemo imati i mrtve zube. Ti zubi nemaju viSe obrane protiv \anjskih utjecaja. Sitni se kvaro neee moti popraviti. Neeemo oi opaziti da je o'tceen dentin. To se moZe dogoditi i na zubu koji je izvana zatvoreno Ako zubar radi s ne teriliziranim materijalom, zub se moZe kvariti l7Jlutra prerna an, a posljedica je - mrtav zub. Neku zastitu daje mu koZica icorijena, koja prekriva korijen. Oko korijena po toji cijeli. splet Zl\aca i hla. Zanimljivo je da zubi ostanu zdravi ako covjek pravilno gnze i hrani se prijesnom hranom. To je upravo suprotno ad onog "to vidimo pri drugim uredajima, koji se pri veeoj upotrebi prije istro"e.

184

AutOT zaposlen na svol'm kulturama liekovltog btlla u SVlca rskoJ

Zbog pritiska pri grizenj u vrs im o na zdrav zub iTYje nj pritisak koji . c zivcima ko kozica ko rijcna preno i na i ile. One c ra ire, pa tako 7ub dobije viSe k rvi . Ta povecana kol ici na krvi bolje prehra njuje z ub I on <,e tako i>am obnavlja. Tvrda hrana iii covjeka da mo ra dobro g r i~ti. a to jaca zube i oni ostaju zdravi. Tko pak uiiva meku hranu, juhe itd . pro puta priliku da zub norma lno za po ·Ii. pa mora racunati ~ tim da Cc mu se vrcmenom raspa ti. Da odrfimo zd rave zube, nije nufna sa mo tvrda hrana vee i punovrijcdna . La obnovu kojc i sarna ima. Ako je brana siromasna kalcijem , i najbolja briga za zube rie pomare jer nedostaje nuzni ma terija l. Zid ar. koji u zbuku pomijda prema lo va pna iii cementa , neee moti naciniti cvrst zid. Jcdnako tako je i sa zubima. edostatak kalcija , vitan'lina D i fluora. te nedo tatak drugth za zivot vaz nlh tvari. dovodi do slabog, iz rodenog stanja zuba. Degcncrira ni zu bi , zubna gnji lost (zubni karijes) i degeneracija donje eeljusti , posljedica su civilizirane prehrane. Primitivni oarodi, koji zive u prirodnim uvjetima , imaju po pravilu dobre zube. Ima naroda u kojih zubar ne bi nasao ntkakva posla . .ledino bi se mogao veseliti lijepim zubim a. Ti Ijudi imaju jos izvrsne nasljcdne okolnosti, pa zato imaju i izvrsnu zubnu caklinu. Moramo se brinuti da prvenstveno djeca dobiju hranu sa dosta kalcija i da uzimaju jos i kalcijeve preparate. Kad osjetimobilo kakvu promjenu na zubima., npr. osjetljivost na hladno iii top lo. zatim o jetljivost pri cvrstom grizenju, neopbodno je da odmah podemo k zubam Tako cemo popraviti jos mali kvar . Ako je ostecen zubni ovoj caklma, mogu bakterije prodrijeti u unutrasnjost zuba. One ne mogu unistiti caklinu jer je pretvrda, ali se nasele u zubnom korijenu iii dentinu te ga rastva raju. U takvim slucajevima moramo odmah poduzeti nuzno, tj. niposto ne smijcmo cekati da se pojavi bol. Moramo redovno iCi k zuba ru da nam prcgleda zube i odmah popraviti sitni kvar. Tako cemo izbjeCi neugodno lijeccnjc zuba kao i mrtvc zube .

Krv moze prenositi same one hranjive tvari i materijal

185

Nuznost pravilne prehrane

Karipski radnici na planta zama odab iru i rezu trstiku za sadenje. Biljke tih sadni ca dat ce i do pet zetava. Zatim zemlju preoru i nanovo zasa de.

Posljedice mrtvih zuba

Vee amo ime kaze da mrtvi zubi nem aju zivota. Takvi se zubi ne mogu vise obnavlj ati i pred tavljaju leglo bakterija. 0 abita t je takvih zuba da promjene na njima ne moraju uvij ek izazivati i bolove. Ako ih pregledamo rendgenom , najces6e nademo granulome (Iegla bakterija u mjehurieu, odnosno vreeici, na vrhu korijena) iii gnojna zari tao Ova stanja ne uzrokuju uvijek lokalnu bol. Tz tih e legla gnoj razJije a po tijelu i moze uzrokova ti glavobo lju, vrtoglavicu, reumaticne bolesti rdavo raspolozenje, zdravstvene smetnje opeenito, i upale i ivaca. Neki se Ijudi upravo zbog toga ne osjeeaju nikad posve dobro i osjeeaj u 'e bolesni pri svakom i najmanjem naporu i promjeni vremena. Sva prirodn a sredstva obicno pomaw vrlo slabo, jer se tesko6e javljaju uvijek iznova. Zato su ti Ijudi tesko pogodeni. Ta kve tegobe mogu uzrokovati i osteeena jetra. Zarista nalazimo u zubima krajnicima (manduJama) i drugim dijelovima tijela. Ako zbog tih zarista odstranimo zubni korijen, iii jednostavno izvadimo zub, sve tegobe nestanu. Uvijek pazim na moguea gnojna

186

7ubna legl.! u IJudr oJi u zdr YI i m u imali nlak 'rh po , OIb bnl~ll. p Ino 0 'Je ' .iu \aku gi,n bol u. 0 jeeaju <;e sl' b . pr u umorm Iii imaju jo' druge bolove kOJl po II ' hj Y nja xuh i.Ul10 pnvrcm no neswnu . Kad 17 ad bolesnt zub i d trane gn dno zari:t . pa 'IJ ntl ., o J CaJU luk dobro kao to nr u jeCah v . niz godm' . Zato JC La na . ci ilizirane ljude, prijeko potr no da se "i' brinemo za zube Moramo redovno iCJ na preglede zubaru. ko kru na ne ,) jedl<' dobro. rl je c' to upa\jena kozi 1 korijena. Zbog ne trucnog Ujeeenja izgu imo po kojl zub. Mnogi Ijudl reagiraju ncugodno na odredcne kOYlne. Ko\ na dJ IUJ kao katalizator i uzro uj neugodnu nap to t Suvr~meru LU un Hlo paze na to. ek i ljud i labo podno amalgamc. Opazi sam d ima Ijudi koje j nepre lano bo ljela glava. G lavobolja Je ne tala tim u iz zuba odstranili ama lgam ku plom bu. [rna lakod '1' zubara koji mi I da zlatna plomba nije nuina M i lim da se u pTkos vecoj cijcni taj Ho"ak i pla ti. D anas je Ijudima steta dati novae za zd ravlje, ali n i za zaba u! Ta kav racun je lo~ jer znamo cia nam za ba a moze pri krbiti razne t 'koCe i neugod no ti. Ako amo ma lo pobrinemo da nam djeca d biju prirodn u hranu, imat Ce zdrave zube i zdra 0 tijelo. Zdravoj hrani pri pada jos i mnogo giba nja na vjezem zraku i uneu. Nu.z no je da pn izboru hrane pravi lno iza beremo i k ruh . lza brat eerno onaj od p"enice i raii - gra ha mov. R ai ima fl u ora. pa tako nepo w ino sudjeluje u Izgrad· nj i zdrave cakline. Njega zubaje vaznija za zdrav lje nego :ve njege Ijepote. Kao malen dj cak. ni am se slagao s time to sam rnorao sva ki dan prati zu be. M i Iio am da mi slobodu vet dovoljno ogra nicuju time ' to se moram vaki dan um ivati i vise puta oCistiti nos. ZaSto bih morao Ima ti joo vise p la? Siu ao sam cia prirnitivni na rodi imaju zdrave i krasne zube premda ih nikada ne peru . Saznao sam da danasnja hrana nije viSe ta ko ko ri na kao hrana primitiYnih ljudi. Roditelji su mj pricali da se medu zube nasele ba kterije koje ih rastva raju i uni tavaju. U svakom malom kutieu nadu bakt erije krovi te gdje se razvijaju, stvaraju kolonije i uniYtavaju zub. Ka ko jt' s bakterij am a u primitivnih Ijudi? Za to njihovi zubi ostaju lijepi i zdravi? Da Ii u njih bakterije nemaju mogucnosti da se razviju i uniste zube ? J primitivni narodi imaju bakterije u ustim a. Buduci da ea klioa luje osteeena, ne mogu se razvijati. Caklina je u njth tvrda kao granit i bakterije ne mogu prodrijeti u dentin. Zasto u zubi u primitivnih naroda u tako dobrom stanju? Odgovor je jednostavao : za to sto njihova hrana oije pokvarena kao nasa. Nisu pogodeni sarno zubi, vet i kosti , i av organizam koji je zbog takve hrane izgubio otporoost. Primitivni narodi imaju takve zube da mogu pravilno gristi i tako cistiti zube.

Njega zuba

Zdrava, oeumjetna, prirodna hrana, ima pored drugih tva n dovoljno ka\Cija i fluora za zubnu eaklinu. Zato imaju primitivni narodi tako lijepe zube; sve nuine tvari dobivaju hranom. Za Ijepotu zuba nije vazna rasa , nego prirodna hrana. Tu tvrdnju dokazuju croci koji iive vet u nekoliko

Prirodna hrana i higijena zuba

187

gcncracija kao civili7iran narod u Sj vernoj Americi . P pnmili u amen kc navik i potrcbc, pa time djel mice izgubili zd r' vlj zuba. Tako .wbar nalazi dan p la i u rnaekoj eet rtl Chicaga iii Virginije. Zdravu u otporno t izgubili, a buduCi da nemaju prirodne hrane, moraju Lub cistiti i njegovati kao i mi. Sklooo t bole tima i gnjilenju zuba mora napa ti \ akoga koji poprimi navike i i hranu bijelca. Da Ii da peremo zube? Sigurno, moramo ih prali jer nemamo vi"c prirodnu otporno. t, pa toga moramo mehanicki odstranjivati nepozeljne bakterije. Da bismo imali zdrave zube, moramo se hraniti prirodnom hranom i zube sta lno njegovati. ko. amo tu i tame jedemo cmi kruh, ne mol. mo vee zbog toga imati zdrave zube. Ima i bijelaca koji imaju lijepe zub , ali takve rijetko vidamo. I medu njima ima Ijudi koji zive prirodoo. Tvrdi kruh pomaie da se mi"ic za zvakanje bolje op Icrbi krvIju. Bijelo bras no i indu trijski secer trebalo bi izvrgnuti ruglu. U vakoj koli i u svakog zubara morale bi vi. jeli jasne like 0 njihovoj razornosti . Slike bi morale postati tako popularne kao Walt Di oeyev Miki-Maus. Morao bi ill imati pred oeima svaki ueenik jer, zapravo, te dvije namirnice najviSe kvare zube. Pravila za njegu zuba

Nekoliko uputa za njegu zuba bit Ce svima od koristi. Zube moramo redovno Cistiti jednostavnim sredstvom. To moze biti sarno ona zuboa pasta koja nema mnogo kemijskih sredstava, a moze biti i pepeo, ili kakvo drugo naravno sredstvo. Svaki oajmaoji kvar zuba moramo smjesta popraviti. Moramo izbjegavati nastajanje mrtvih zuba. Ako ne popravimo manje kvarove, oni se tako povetaju da treba odstraniti i zubou sredinu a bez nje je zub mrtav i djeluje kao tuoi predmet. Na takve mrtve zube moramo dobro paziti jer su opasni za nastaoak granu loma. Ti su opet leglo bakterija koje, same iii njihovi otrovi, uvijek iznova ulaze u tijelo. Vise puta takav granulom ne boli. Pri oboljenju od reumatizma cesto zaboravimo na zube i pitamo se: »Otkud reumatizam?« 00 se moze razviti u artritis i kasnije u pravi poliartritis. Ta teska bolest moZe oastati kao posljedica granuloma. Granulom moze uzrokovati i druge smetnje: bolove i greeve u predjelu srca, jare udaranje srca pri uspinjanju, te smetnje u radu bubrega, jetara i drugih organa. Pri svemu tome ne otkrivamo uzrok tih tegoba niti bolje reCeno na ojega pomisljamo. Prvi su na to upozorili americki lijecnici. Mana je njihova postupka bila u tome sto su, otkrivsi reumatizam, povadili uz zub s granulomom i sve zdrave zube. Naravno, to je besmislica koja je bila svojedobno u modi u mnogih lijecnika u svijetu, dok nisu uvidjeli da je to kriva metoda.

Zdravi zubi - nuinost

Za dobro zvakanje moramo imati dobre zube. Znamo da hranu treba dobro saivakati jer je dobro saivakana hrana po1a probave. Pravu vrijednost hrane dobijemo sarno onda ako dobro iskoristimo zlijezde slinovnice. Nemamo uza1ud u ustima sest velikih i mnogo manjih Zlijezda slinovnica koje izlucuju razne alkalicne tvari. Njihovaje funkcija od ve1ikog znacenja za probavu. Ako je hrana dobro izgrizena i dobro u ustima natopljena

188

slinom, potu probav je e\: oba ljeno. Dobra grizenj pridono I da i zubi 0 ' taou zdravi. Zato necemo je tl u ijck k astu hranu JeT tak hr nw ne mOLemo i ne moram gri ti. Ako jcderno irovu jabuku. na zubi imaju pOc la. dok nam jabucni ok pomaie 6i titi zube. ljek moramo paziti da tiZivamo tvrdu. prirodnu hranu, pomocu koje odr7Alv mo zdr' vc i jake zube.

PARODONTOZA Sve ce Ca parodontoza zadaje dobrom zubaru veUke teskoCe jer se mora boriti protiv nje svom vjestinom i revnost~ a lek kromni uspje i nagraduju njegov trud. Lijeeenje te bole ti, popraeeno kronicnom upalom (desni) zubnog mesa koje propada, predstavlja tezak problem i za zubara i za bolesnika jer zubi pCY. taju labavi pa ispadaju. Djelomicno je rjesenje masaZa oboljelog mjesta rastopinom Echinaforcea naizmjence sa tinkturom Ratanhije, iii Myrrhae. Pored pranja zuba, nuine higijene i masaie, moramo uzimati preparate kalcija i hranu bogatu vitaminima. Parodontoza oije zarazna bolest. Uzrok joj je oedo tatak vitamina (osobito vitamina »A«), sto je m oguCe u ishrani nase eivilizacije. Onlgaeije je u Indijanaca i cmaca, koji su zadriali prvobitnu prirodnu prehranu, pa ne poznaj u tu bolest Prim itivni Darodi koji vole svoja prirodna jela ne znaju za zubara. Oa hrana ima doista vainu ulogu u zdravlju zuba, vidimo iz toga sto naravnom, sirovom hranom p08tiZemo dobar uCinak. Pri tome moramo izostaviti iz jelovDika bijeli kruh i po lastice. Ne smijemo izgubiti strpljenje, jer tek posl ije nekog vremena opaiamo uspjeh takve prehrane. Ako moramo eekati i viSe mjeseci na uspjeb , zahva lDo cemo ga pozdraviti kad ga budemo postigli. Tko ne moZe je ti takvu hranu, mora raeunati stirn da Ce se s vremenom bo lest pogorSati. Usprkos d obroj zubarsk oj njezi, moZe bolest tako napredovati da bolesnik izgubi najbolje zu be.

LlJEPA KOSA - PRIRODNI UKRAS Prolazeci budistiekim zemlja ma i usporedujuCi ka ludere o brijan ih glava, zavite u narancaste rupee, s ostalim stanovnistvom. moiemo tek shvatiti kako je lijepa kosa uistinu ukras glave. M i volimo plavu, smedu i em u kosu, premda je i crvena vrlo lijepa, U starih je Grka crvenokosa siovila kao posebno lijepa ieDa. Medutirn, stanovniei svih zemalja izdaju velike surne za lijepu kosu. Celavost koje se svatko boj ~ cesta je u bijelaca i takoder je posljedica civilizacije. Anatomska grada kose je tehnicko eudo kao i rnnostvo drugih stvari u nasem tijelu. lako kosa nije osjetljiva, niposto nije rnrtva. MoZda je najlakSe rnozemo usporediti s biljkom nalik lukovici. Korijen vlasi, zvan lukovicom vlasi, je oko 3--5 mm duboko u koZi povezan odozdo sa iilarna, iz kojih u vIas ulazi hrana Duma za rast kose. Vlasi izrastu dnevno za 1/4 do 1/2 mm. Korijen viasi pokriva limfni splet, a lirnfa koja sadrzi soli sudjeluje pri elektricnosti kose kao elektrolit. Jako naelektrizirane kose u tami iskre kad ih teSljamo. U ljudi, koji 8U uzrujani iii u ekstazi,

189

Grada kose

l U tami . ijetJi t k jako da n fot grafiJi t kva c ]eka moterna yidl ti ako gla' tzv . vetacki ja.l (aUf olu). Po h.·c jake diJSevnc uzruj
Soja kose

Boja kose ovisi 0 boji pigmentoib zrnaca u lukovici viasi. Pigmentne staniee imaju razlicite nijanse, pa je i kosa u brojnim nijansama: od plave ili erveue, do erne. Kosu mozerno bojiti raznim kemijskim sredstvima, ali je ipak novoizrasla kosa uvijek prijaSnje boje. Danas je moderno da se boja kose cesto mijenja., no takvo bojenje ne ostaje bez posljediea. Prirodna je promjena boje u kvaliteti i boji tako Jijepa, kao sto je lijepa i carobna 5arolikost leptira, ptica, riba i drugib morskib Zivotinja, kao sto je lijep i sareni svijet cvijeea. Sijedenje je kose u vezi s radom spolnib Zlijezda. Hormoni tib zlijezda sa starenjem sabou, pa u skladu s tim pocne sijedjeti i kosa. Vee je spomenuto da prerano sijedjenje kose mogu uzrokovati i dusevna optereCenja ili teSke brige. Istodobno se smanji i rad spolnih zlijezda. Uzrok sijedjenju kose u mladih Ijudi moze biti i u genima. Razumljivo je da to ne poboljSava mladoIiki izgled mladog covjeka. Lieu, na kome se vide Zivotna iskustva i odrafuva uporan zivotni rad sijeda koda pristaje kao Jijepi nakit. (ukras)

190

u\-ati voju prirodnu IJep tu moramo OJ govati. pa tali k u. djb Jj nj ga je prirodan ii\'ot. . mnogo jetla, zraka I krctanja. U7 pametnu prehranu. Po pravilu. ko' odrazuje na:e opee stanJc . Ko bogata mineralima kao -to u: kremena ki . elina. z ijezo, bakar. a rsen. maogan i umpor. Biljke tim sa tojcima dobro u redstvo za njegu ko . Vrlo dobro red t 0 za pranje vijetle kose je caj od kamili , a po lije toga upotrijebimo vodu od luka. Za tamnu kosu je bolja prirodna brezo a oda, iii voda od kopriva. Ako po lije pranja ispcremo kosu ra topinom Molkosan-a (3 zlice Molko ana na litru vode) kosa ee zadrtati lijep, prirodoi jaj. Za vlasi te i proti j padanja kose upotrebljavamo Bioforce kremu kojom namasiramo vlasi te dan prije pranja glave. Bioforce krema je prirodna, sadrZi ma t ovcije vune, koja je oCiseena pravim kantarionovim uljem i ek traktima vjeteg bilja. Ako kosa i pada zbog gljivicnih bolesti, treba oboljela mjesta ovlaiiti razrijedenim Molkosanom. Kada se kosa posusi, nataremo vlas(te prahom Urtica lcina. Obieno gljivice nestanu vei:. za kratko vrijeme. Masna je kosa cesta u djevojcica u pubertetu au odra lih zena nastaje zbog nepravilne funkcije jajnika. U takvim slucajevima moramo Iijeciti uzrok, pa osobe koje imaju masnu kosu moraju nositi toplo donje rublje i uzimati uveeer tople sjede6e kupke. Neki njeguju kosu vrlo skupim vodama za kosu a te viSe koriste proizvodacima, oego ljudima koji bi na svojoj celavoj glavi zeljeli opet vidjeti bujnu kosu. Uzaludna je nada da bi tamo, gdje vise ne po toje lukovice korijena vlasi, mogla opet narasti kosa. VeCina Ijudi njeguje kosu, ali pri tome zaboravljaju da su osnovni uvjeti za to u njima samima. Ako uklone izvjesne nedostatke u prehrani, to 6e se korisno odraziti na kosi. Posto su upotrebljavali preparate bioloskog kalcija i kremene kiseline, mnogi bolesnici javljaju da su veseli i presretni mogli uskliknuti: »Moja je kosa opel postala lijepa«. Dobra njega kose i prirodna voda za kosu sigurno koriste kosi. Medutim, ako ne uredimo unutram ji odnos i ne pobrinemo se za dovoljnu kolicinu kalcija i kremene kiseline, vanjska njega ne pomate mnogo. UnutraSnji je odnos vrlo jednosta vno srediti. Obicno nedostaju kalcij i kremena kiselina. U zerra s masnom kosom ne rade normalno hormooi, i moramo im Iijeciti hormonske zJijezde. Uz dobar homeopatski hormonski preparat, npr. O vasan D 1, sa vjetujem redovne sjedeee kupke, jer nj irna postiZemo pravilno ko\anje krvi. Ako je zastoj krvotoka velik, poboljsamo stanje Hyperisanom, a time posredno utjeeemo povoljno na kosu . Ako tako postupimo, ne koristimo sarno kosi nego cijelom organizmu, jer znamo da su mnoge zivotne funkcije ovisne 0 pravilnom radu horrnonsk ih zlijezda. I

VODA ZA KOSU I SREDSTV A ZA PORAST KOSE U Casopisima preporucuju brojne vode za kosu. Mozda su neke i dobre. lOOna moZe biti bolja od druge, medutim, jedno sredstvo koje narn je uvijek na usluzi i vrijedi kao najbolje - je luk. U Juku ima sumpora, a

191

Njega kos.

pm dm ]c sum por rio dobar za kozu. Tk ima tcskoCa sa vlasl tem ii i ko m. neka upotrcbljava obicni Juk kao lijek. S pola glavice irova lu ka lreba snafno istrljati J asi ~te prije pranja glave. Luk je cudesan lij k za pora t ko e. Vaina hrana za kosu je joYi itamin F kojega ima u lanolinu. Umje to ci tog lanolina mozemo uzeti lanolin ku kremu. Lanolin nije rna t same ovec, vee mast koja se dobiva iz ovcj vune. Prirodno i biolo ki pravilno je upotrijebiti ono to nam pruZa priroda za odredenu vrhu . Ovcama ma t §titi vunu, kosi i koii upravo zbog tih osobina koristi. r-ku tva u potvrdila da u ti zakljueci pravilni. Ako ne zelimo upotrebljavati luk, mozemo prati ko u vodom ocI luka . Ne upotrebljavamo cisti lanolin jer je pretvrd. Treba ga preraditi, ili razrijediti uljem. Cisti lanolin lzv. Adeps lanae, na lazi se vei:. preraden u Bioforce kremi, jednostavnom i prikladnom sredstvu. Vrlo dobro sred stvo za njegu vlasista je uvarak od koprive, iii njen ekstrakt Pomaie osobito protiv osipa na vlasistu. I brezova voda je dobra, iako mi lim da po djelovanju nijedno sredstvo nije ravno sirovom luku. Hocerno li imati zdravo vlasiste s lijepom ko om, upotrebljavajmo opisano sredstvo. pa Cemo postici zadovoljavaj uCe uspjehe.

KOlA Ljudi ne znaju da je koZa jednako tako za zivot vatan organ kao ' to su zeludae, bubrezi, erijeva i jetra. Kad koZa De obavlja svoju funkeiju , covjek umre vee za nekoliko sati, mnogo prije nego kad bi mu izvad ili zeludae i sva erijeva. Trecina sveukupne krvi u covjeku nalazi se u kapilarama koZe. Povr-ina koZe u odraslog covjeka ima oko dva kvadratna metra. Tako je kola jedan ocI najvecih organa nasega tijela. Kvadratni eentimetar koze ima priblizno tri mi lijuna staniea i broine fine uredaje ; od njihova pravilnog djel ovanja zavisi covjekovo zdravlj e. Manje smo osjetJjivi na hladnocu nego na vrucinu, a bol je manja u hl adnom jer imamo u kvadratnom centimetru koze dvije do tri osjetne stanice za hladno. dok ih je za vrucinu sest puta vise. U I em 2 koZe imarno 10-20 dlaka, 12- 15 lojniea i 90-120 znojnih zlijezda. Osim toga, u koii su brojne sitne zili ce - kapilare, i brojni zivei. Kad jagodieama prstiju opipamo tkaninu i razlikujemo sv ilu od la na, tada pri tome sudjeluje oko 25 malih organa . Ako si pritisnemo prst vratim a, zahvaceno je 200 osjetnih stanica u 1 em 1 koze. Iz tih se staniea prenosi osjet boli po ziveima u mozak. Opekline iIi nazuljana mjesta izazivaju na kozi mjehure, tj. gornji se sloj koze odlijepi ocI donjega. Gornji dio zovemo epiderm (epidermis), a sastavljen je ocI epiteinih staniea, dok je donji sloj mnogo deblji , acini ga vezivn o tkivo. Gornji je sloj sastavljen od 20 stanicnih slojeva koji nemaju krvnih sudova. Zato i ne krvarimo kada taj sloj ozlijedimo. Taj je dio koze neosjetljiv, pa stoga ne osjecamo bol kada ga ogulimo. Pri dodiru donjeg sloja, ili kad dode u dodir s vrucom vodom, vidimo da je taj dio vrlo osjetIjiv. Radeci teske poslove sa zemljom, pijeskom, luiinom i sl, jako uprijarno ruke. Peruci ruke, odstranimo s prljavstinom i nesto gornjih slojeva koze. Drugi dan, medutim, imamo opet jednaki broj stanicnih slojeva

192

it'r

pidcrma stalno obnavljaju gornji slojevi kozc. Kad jc ta sposobobnavljanja o' teecna, dobijemo orozenu ili Ijuskavu kozu, vctinom na gla \ i. Ljudi, koji ne mijcnjaju redovno donje rublje. imaju u njcmu milijunc odllmrlih stanica. Odumrle sla nice s posuse nim znojem daju prlja om rublju neugodan miri . SC II

nO ' 1

ko zimi ne m 'izemo redovito sk ijaske cipele, koza ispuca i cipe le ubrzo propadnu. aSa jc kola iiva, i prema potrebi je automatski podmazuju lojnicc. Nemasna je koza vrlo osjetUiva. Takva se kola mnogo lakse osteli od prehlade, infekcije iii suneanja. Umivajuci e sapunom, ne od·tranjlljemo samo rna noeu vee istodobno rastopimo loj, tj . odstranimo rn a t. zastitni loj koz . Zato je vaino, osobito zimi, poslije umivanja sapunom da kofu namaiemo nekim uljem. lskustvo je pokazalo da je za koi u kao i 7.a organe u koii. posebno za kapilare i zivce, najbolje kantarionovo ulje. BuduCi da je to ulje prema no. mijesamo ga s eterienim biljnim uljilna, Cime :.e blagotvorno djelovanje kantarionova ulja jos poveca. Takva je mjesavina u crvenom ulju za mazanje br. 1, koje je izvrsno sredst 0 za njcgu koze, osobito za masazu. Stoga se mora nalaziti u svakoj kupaonici lIZ os tala redstva za njegu tijela. Kad obole lojnice i ne djeluju do oljno, kola se ra puca i krhka je. U takvim slueajevima upotrebljavamo lanolinsku kremu, i kola ubrzo postane normalna. Takva krema je prirodna i ljeko ita krema Bioforce, koja ima u lanolinskoj podlozi jo' a rnikll i druge ljekovite biljke vaine za njegu koze. Protiv uncanih opeklina Bioforce krema lakod r vrlo dobro djeluje. Njena su za ' titna svojstva najdjelolvornija ako njome kofu mazemo vee nekoliko dana prije sunea nja .

Lojnice

Pocrnim od odrcdenih valovnih duiina uneanih zraka kojih ima najvise 1I sunl:dnqi vjetlosti na planinama i na mOnl. Tirozin se promijeni u medu b ju, i taj pigment koji tako lijepo oboji koZu euva kozu od suncanih opcklina. lstodobno podstiec organizam na stvaranje imunih tvari proti raznih infekcija, osobito protiv tuberkuloze i bole ti disnih organa. Prema lo znamo 0 velikoj vaino li uncanja za nase zdravlje, jer bismo se igurno bolje potrudili da pronademo pravu mjeru za suneanje i da ga to iSc kori time za na e ldra Ije. Ne bi bilo ni rahitisa ni ~krofuloze kad bismo djecu hranili normal nom prirodnom hranom i brinuli se da budu t \ i ~ na uncu i svjezem zraku. Suncanjem se ergosterin u Covjecjcm tije lu pod upli om ultraljubieastih zraka promijeni u vitamin D . Znamo da su nedo tatak vitamina 0 i kaicija jedan od glavnih kriva1.::.1 unutra' njlh znako a rahiti " i krofuloze. Napeto i gipko tijelo je zdravo i Iij po. uneenjem nam se povi uje napetost i gipko t, pa izgledamo zado"oljniji I Ijcp'i. U ·tano iii " U da tonus suneanjem pove'a, odnosno da ' P eCa i vitalno t. Kola je kao antena koja zrake prima i oda. IIJt.:. Z.tnimlJivo Je da po!>lijc uncanja bolje vidimo i cujemo.

Suncanje, pocrnjela koia i djelovanje svjetlosti

193

Znoj

L ug . LraJ;t1 dol... dltlo.ll ,\ . ,I r ul ga Lnt j . LO\- J l - urlo im k0 d\a nl1hJun IlHjmh lhj'LJJ, a \db od nJlh I' du ' k.! k) I 'ntimetra. nc"n hlapi II trIa ,l d . n 7001111 0 I d \.. litre \'00' pr'lJ ranog ,"oj -nja U dum III u tro . Kun kra.lc\ 1m mOle til -( izlu lti i de ' L puta vi e vode. Kad bl mo In glJ a ta\ IU ·c fnoJw p re u ij \. blo bi J ~ pr mJcr _. - 30cm . Po ve" razumt,i.... da kroz luk u ad odnu cije . Illazehke k Ii inC" d n par". ko W '1m ap znOj,\ na j zik. 0 JCC m) da jc znoJ Ian. lo . t.:l\ im ) mOJ n' ldkmu ov papil ,idirno da.le kl ' . ZnoJ 'adrLi natrijeve wh. kahJ. . umpornu kl hnu. zcljez , fo for. mlije "nu ki l' linu. i upra\\) t ltko rn kra ' kl'hko izlure buhrezi. Sloga mOlerno reci da ' k( la lr -'i bubreg. Kr l kozu > izlucuju i tr "ne !\ an pa zbog toga n ' taju na k ti razni egzcmi i o . ipi . Zato j nuln da t k - b I li n hJci:imo sarno povr no. Kurama zn jenja moz m iz lij " ~Iti razli --ite bolesti . Zn ~ne ilijczde u tal,.oder agregati 7a grijanj 1 hl
~tetni utjecaji

Kad sam bio kruee vrijeme u M opotamiji, idio am u j -dnom muzeju p ude i7 Babi lona. u kojima u zene ib laro I1.Ih dobi cuvale S\'oJe ma ti i ulja. Iz tarih izvjciulja znamo da tada upotrebljavali biljke kao red ·tva z.a uljep ~ava nje . J o..~ i danas zen Beduina i rapa upotrebIja ju rniri-Ijiva ulja. Iodijanaca koji zivc u dolini rijeke mazone up znao . m b iljku koja daje ma nu, crvenu boju kojom tamo-nj i tanovnjci boje. Ta boja 0 tane postoJana tjednima, i n moZe se oprati apunom. Kozmetika je gotovo tako tara kao i co jci:an tv . Brine se da eovj k bude lijep, iii da ga poljep a. To je polr . co jeka osobilO zen. Postoji kozmetika koja je za koi:u i njen rad kori 'n3, i takva koja je tetna . rIo u ' tetne npr. rna ti i ' minke koje zaceplj uju koz.ne pore. spre\:i\ aju iIi potpuno prekidaju lueenje, pa koia oboU i u n . T ak e u Zene ·tra"ne ujutro kad 'u bez ' minke. t etrdesetgodisnja tena koja godinama ne upotreblja a biolo ka lozm ticka sr d t a. bez 'minke je na lik 70-godi oj j bak.ici. Kola jest. i treba da bude iZTaz zdra Ij a. ko limo njegom koze pomagati, ooda su dozvo ljena arno bioloQka, biljna redstva. Ta eu aj u i pod tieu rad kOle i nisu sarno boje, dakle - obmana. Mnogo naprasivanja (pudranja) takoder ne kori ti koZi i nije higijen ko jer zatvara pore znojnih i lojoih iJijezda.

z

Rdav

rad kole

Kola crnca, Indijanca, iii covjeka s Juinih otoka. kome leda pokriva kromna odjeea i iivi na vjeiem zraku. djeluje goto 0 bolje nego u c.()vjeka Cije je tijelo stalno zavueeno u debelo odijelo. Hladni krajevi zahtijevaju topliju odjecu. Sjevemjaci su lijedili unutraSoji nagon da 0 vr nu koiu sa un om. a zatim snijernim kupkama. Tako odrzavaju funkciju koZe na

194

vlsini , a to koristi cita vom tijelu. Zbog jednakog razloga idu Ijudi, slijedl'ci pri rodnl nagon, na izlete i kupanje. Neki se umjereno bave portom , dlaze na "kijanj i ne sluZe se zicarom vee se penj u uz brdo, dok drugi daju pr dnost masaZi proku anim uljem, i tako odrtavaju zdravu funk'iju koi e. N eispravan rad koze vrlo kodi zdravlj u. Ako je isparavanje znoja preslabo, treba vise puta pili bazgov caj iii caj paprene metvice, a mOlemo ih i pomije ati. Istodobno treba barem jednom tjedno uzeti sauna-kupku. N ki dijelovi tijela mogu izluCivati previ e znoja. Obicno su to ruke, noge i pazuba. Da bismo zaustavili prekomjerno izluCivanje, moramo regulirati rad bubrega. Za to je najbolji caj za bubrege - Solidago, ili kapljice za bubrege - Nephrosolid. Stc bude bolji rad bubrega, to ee biti manje izluCivanje kroz kozu . Vee smo rekLi da je kola treci bubreg. Istodobno pijemo po staroj kineskoj metodi caj od kadulje (lalftja; Salvia officinalis), iii redovito uzimarno kapljice nacinjelle od svjeZe kadulje. Ako izlucivanje ispod pazuha neugodno zaudara, treba se prati Hamamelis-sapunom i upotrebljavati dezodorans. Kome se znoje noge, treba ih svaki dan prati Hamamelis-sapunom, a zatim istrljati Bioforce kremom. Ta krema uspjesno lijeci, a mijenjamo je naizmjence s uljem kantariona i Sympbosanom. Uz to pijemo kapljice dobivene od cvijeta divlje macuhice (Viola tricolor pratensis). Suhe, ljuskave dijelove kOle moramo jedanput dnevno navlal iti Molkosanom. Jako o rozena kola je bolest hormonskih zlijezda, cesto povezana s avitaminozom. Za htijeva posebnu kauzaillu (uzrocnu) terapiju (Iijecenje).

OBZIRNA NJEGA KOlE KoZu treba obzirno njegovati da je pri tome ne ostetimo. Takvo upozorenje nije bez osnove jer imarno oa tdistu brojoe kozmeticke preparate koje dobro razvijena reklama hvali i stosta preporuea. Medu svim tim preparatima vrlo je malo pravih redstava za njegu kole. Pod pojmom njega kOle podrazumijevamo da odredeno sredstvo mora koZu doista njegovati. S pravilnim preparatima kOlu njegujemo i pomladujemo. Samo zdrava kola je svjeZa i mlada. U prvom redu, zdravoj koZi treba dobra prokrvljenost jer je sarno dobro prokrvljena kOla dobro branjena. Drugi je vaZan faktor da kola dobro dise. Kozmeticka sredstva koja zapuse pore, spreeavaju da kola dise. Medu takvim su sredstvima puderi, minke, brojne kreme i masti (pomade), ciji sastav kola ne podnosi. Nepravilno njegovana kola brzo uvene i prije vremena ostari. Osim fizikalnili podraZajnih sredstava koja pomafu prokrvljenju i obnavljanju koze, postoje jos i izvrsne biljke. Poznato je da ulje kantariona (Hypericum perforatum) dobro djeluje na prokrvljenost kOle i najfinijih kapilara. Biljke s biljnom sluzi kao sto je gavez i razLicite vrste mahovina, pomladuju koZu i za kratko vrijeme odstrane bore i kola opet postane napeta. Za njegovanje kOle lica preporuea se poslije umivanja ovLaZiti koZu komadieem vate namoeene u Sympbosanu. Lisajivu i suhu koZu treba svaki dan umivati cajem od cvjetova po1jske macuhice. Ako

195

~Jaho rade iii.! zd 10JOI(; ' . prcrano 0 u i, P Ie morJmo m /.lli mol,n m bJijO m krcmom. lanolmom i uu;, !;!'0m kohcltlom \11 ' mm F Krcma daje kon ono . to 1 .I n 'do , ta)c Kreme \ .lL '1 m kom po 1 . ~cm ni u prikladne, Za ~uhu I raspucanu koru dobro.le red t Bi force. PametDo JC da . nema. nim krcmama ma~emo tedlJiv Je koia na ma t OS] tl]IVl]a ne 0 7..a vrueih dana. ema Da krema koja nije na inJena ad biljnih ~Iuzi . im goto 0 U\ i k tvari kojc zapu'e koZn pore ko upotrcblJd amo tak u krcmu duie r mena, o~tecujemo koZu koja izgubl napc10 t. Kort n) Je k< lu mal.:ltt uljem po 'hje kupanja i umivanja sapunom kOJi od. lranJu.le kOlc manoeu lojm h zlijezda. D obr je u1je za koZu p rijeko p trebno zimi i IJctl Miris kOJi d odajemo red tvima za mazanJe. uljima 1 krcmama . m ra bezu vjetno biti od prirodnih ctencnih ulja, jer ak i parfem lZ umJctnih 1vari vkodi k ozi. Moramo biti vjesni cia ne valJa u potreblja\ati preYl ' c kozmetickih po magala. Zdrava kola tr ba i zahtijeva dodatnu pomt e samo za vrijemc uncanja, protiv vjetra, tudeni i pri kupanju. ,)SLO Je previ e. nije zdra 0 «, vrijedi i za njegu ko:re u kozmetici.

Necista

kola

N e ista je kola za vakoga nepozeljna. Mlade djevojkc, 0 ob ito za vriJeme puberteta, moraju se Cesto boril! tim problem o m. A ko ne pomaiu melemi i mast i. takva koia mOle uzrokova ti osjecaj ma nJe vrijedno. ti . Zato je n uino pro naei uzrokc neei te koze. Bud u6 cia je jeda n od 0 novnih uzroka p rehran ~ p rijeko je potrebno i d o bro uvesti pO ebnu d ijetu. ia ko nije u vijek pozeljna. Djevoj ke koje bi se rado rije~i le te ne olje, moraju u prvom redu ogra niCi ti masnoee na po lovicu iIi na d ijc t recine. Pri tome treba strogo paziti na to da ne jed emo viSe nikakve ugrijane ma ti . Zivotinjske masti brisemo iz jelo vnika . D esert i sla t kise vr lo ogran icimo, iii ih posve izostavimo. Jaja, oso bi to k uhana, i jcla od jaja. u ta kvim u slucajevima pravi otrov. Od sireva svih vrsta d ozvo ljava se svjezi, bijel i. mekani kravlji sir ( kuta). Prijesno povrce, nepoliranu rilu neoguljeni kuhani krumpir, svjeZi kravlji sir i hren. mozemo nazvati lijekovima s velikom kolicinom tvari vaWih za zivot. O Vtri zaCini pogorSavaj u stanje. Kao lijek izvana upotrebljavamo naizmjence vlaienje s Molko anom i Echinaforceom. To mijenjamo sV..1ki dan. Subu koZu bla go nama zemo Bioforce kremom, a uz to pijemo tin kturu cd li vadne macuhice. Mozemo takoder piti i Echinaforce . Ne preporueamo stiskati bubuljice ako prije ne dezinficiramo kozu MoLkosanom. Sti"cuCi bubuljicu, unosimo u pore bakterije koje se u upaIjenim porama cvrsto usidre. Ako ne zelimo da se stanj pogorsa, moram o biti vrlo oprezni. Dok radimo s terpentinom, laStilom za pod, bojama. iii suvremenim prascima za pranje, moramo nositi za stitne rukavice. Ako je koZa naborana i ima siroke pore, poma:re Symphosan sa prirodnom biljnom sluzi koja koZu cini njeznijom i obnavlja je. N ije uvijek dobro umivati se sapunom. Cesto koZa bolje podnosi Cistenje uljem, a poslije toga trljanje alkoholom. To se odnosi u prvom redu na ostecenu kozu Iica. YaWo je da se brinemo za opee zdravstveno stanje i prirodni nacin zivljenja, 8tO ee koZi mnogo koristiti.

196

DA LI TREBA ZA NJEGU KOZE UPOTREBLJAVATI ULJA? Priroda brine da kola ima uvijek na raspolaganju nuznu masnocu. lato imamo cudcsne zlijezde lojnice koje rade automatski. Vidio sam da prim.itivni narodi imaju mnogo masniju koZu nego mi i uopee ne poznaju mazanje uljem. Nase zlijezde lojnice ne rade vise tako cudesno jer ne zivimo viSe tako kako smo Zivjeli nekad. Nasa odjeca, stanovanje, rad u za tvorenirn prostorima, zimi obicno pretoplim, i jos drugi uzroci, krivi su za labiji rad zlijezda lojniea i koze. Nije, dakle eudno da moramo kozi pomagati dobrim uljem za mazanje. Prije kupanja u hladnoj rijeci iii jezeru moramo se uvijek dobro namazati uljem. Tako ee tijelo izgubiti manje topline, neee nam biti zima i neeemo se prehladiti. To savjetujem iz osobnih iskustava premda sam prilieno otporan. Nije nuino i nema nikakve veze s njegom koze ako je bez potrebe toliko namazemo uljem da se poene svijetliti kao komad slanine. UUe za mazanje treba uvijek vrlo stedljivo upotrebljavati i dobro utrljati u koZu. lzbjegavajmo umjetno parflmirana ulja koja mozemo namirisati vee iz daleka. Cisto maslinovo ulje sa nesto limunova soka cijenjeno je i dobro ulje za mazanje. Tko zeli kupiti gotovo ulje za mazanje, neka traii kantarionovo ulje koje je sa svojirn lipoidima izvrsna hrana za kozu. Stoga trazimo u trgovinama ulje za maza nje koje je prirodno crveno od primjese kantariona, a ne zbog umjetno obojenog ulja. U njegu koZe ne pripada sarno mazanje uljem vee i razumno i umjereno uncanje i svjezi zrak. Dobar i pravilan rad koZe pridonosi da se poboljsa op6e zdravstveno stanje, a prije svega rad zlijezda.

NABORANA KOZA I KOZA S VELIKIM PORAMA apeta kola obraza znaei svjezinu mladosti i zdravlja. Nije eudo da osobito zene nastoje duZe sacuvati takvu kozu. To se, medutim, ne postiZe pretjeranom upotrebom · mink.~ pudera i krema. Takvirn sredstvima ne pomaiemo prirodi, vee postizemo upravo protivno. Vee se u mladosti moramo brinuti za zdrav, prirodan zivot, i ne smijemo se opterecivati brigama i problemima, jeT je poznato da to sve rdavo utjeee na nase dobro zdravstveno stanje. Premorenost zbog neprospavanm noti i naporna rada moZe vrlo ostetiti zdravlje. Razumljivo je da se to vidi na koZi liea i da to ne mozemo ukloniti sredstvima za poljepsavanje. Teze je razumljivo da se rnlade djevojke pudraju i sminkaju skrivajuci pravu i zdravu boju liea i usnica. Ako pore zapusimo kozmetickirn sredstvima sprecavamo prirodno disanje koze, zbog eega se kola degenerira. Pore se povecaju, 'to nije pozeljno. Po Ijedica je toga da kola prije vremena olabavi i da 'e jace nabora. Za uljepsavanje tro'imo cesto mnogo vremena. Bilo bi mnogo jednostavnije odrzavati zdTavo tijelo, a prije svega njegovati spolne zlijezde. Tako 197

Prirodna njega Ijepote

C mo 0 tati du go mladi . · Svjetio t, di sanje i kretanje na vjezem zraku pripadaju uz to. Kretanjc u lobodnoj prirodi, rad u vrtu, iii izleti u prirodu, cuvaju mladenacku svjeiinu. Preporueaju se takoder tu~cvi hlad nom i toplom vodom jer to naizrnjenjcno tusiranje poboljsava cirkulaciju i prokrvljenje koze. Lokalno upotrebljavamo tinkturu gaveza i divIjth macubica. Ako obje tinkture upotrebljavamo naizmjence, smanjuju pore i pomladuje koia. Ujutro, poslije umivanja, utrljamo u kozu preparat gavcza (Sa mphosan). Da bismo se zastitili od prejakog sunca iii hladnocc mazemo c lanolin korn kremom . Ne treba to raditi svakj dan. aveeer, prije spavanja, ovlazimo koZu jos tinkturom divlje macuhice. Grudicu vate namocirno u tinkturi i oCistirno lice. Da bj zljjezde lojnice dobro radile, preporucamo da 2- 3 pula tjedno rnaiete koZu uljem za kozu iii prirodnom masnom kremorn. Tko se potrudi da tako mjesec dana njeguje kozu, vidjet Ce da mu se kola pomladila i aa su pore opet postale normaLne.

NOGE -

VJERNI SLUGE

Ako gledamo na svoje noge kao na vjemoga slugu, znat cerno ih cijeniti, posvecivati im pravilnu brigu i njegovati ih. Samo su rijetki medu nama svjesni kakvu vainu ulogu vrSe noge u cijelom nasem zivotu.. Moraju nositi tijelo, sudjelovati pri kretanju, a sve po nasoj ie1ji. PodlijezuCi modi , osobito ienskoj , morarno se usprotiviti zato sto moda rdavo postupa s Dogama u usporedbi s njibovorn njegorn. U mlado ti sam eesto slusao 0 ravnim stopalima Indijanaca. Kasnije sam imao mogucnost da osobno upoznam Indijance, pa sam vidio kako je bilo krivo rnisLjenje 0 njihovim no gam a. Uzalud sam trazio u Indijanaca ravna stopala (Plattfuss), koja u, medutim, u nas bijelaca eesta i dobro poznata. Primitivni narodi, koji po svom starom obicaju jos uvijek hodaju pretefno bosi, im aju cvrste i zdrave noge, na kojima im mozemo samo zavidjeti. U civilizaciji moramo noge stamo stj e~njavali, obicno u neudobne cipele, zbog eega iskvarimo prste na nogama. Bilo bj pravilnije kad bismo noge nagradili painjom i pravilnom njegom za njihov vaini rad u :livotu.

Grada i pravilna njega nogu

Nome. u kosti jednostavno gradene, dok je grada misiCa pravo tehnicko cudo. Oni u gradeni za neravni teren. za neravno tlo. Ako ih ne upotrebljavamo, i kvare se. Zbog toga se promijeni obLik nogu, a lime i njihove mogucnosli . Najprije se zbog ncaktivnosti degenerira duga muskulatura nogu . Noge izgube voj staticki oblik, a posljedica toga je pljo 'nato, ra krcecno, i krivljeno i kandZasto stopalo. Postoje jos razni drug; oblici deformiranih nogu. Kneipp, Prie snitz i Rikli nisu uzalud upozoravali da Ijeti hodamo bosi, veC rano ujutro, po svjeioj, rosnoj lra i. To krijepi rni iee nogu. Hodanje po neravnom terenu je za noge krepka masahl. Ljeti hodajmo ~to viSe bo . po morskom pijesku, plaii, gorskim travnjacima iii u vlastitom vrtu. Sve te mogucno ti treba izda~no kari tit~ jer Je to razmjerno arno kratko vrijerne prcma onome "to ho-

198

dame obuveni po a. fa ltu. Razumljivo je da u to vrijeme treba dvostruko vise nj gova ti noge. A kako?

I. Treba nabaviti udobne cipele. 2. Moramo uvazavati trl vaina pravila: Noge peremo svaki da n. Poslije pranja redovito trljamo i masiramo misi6e. Poslije masaZe namazemo noge dobrim uljem za noge. Bolesnici od reumatizma, artritisa i s vodom u nogama, kupaju noge u toploj vodi od 37°C dnevno 1/4 do 1/2 sata. U vodu za jednu kupku dodamo I zlicu biljne soli sa Santamarom. - Ranjene noge kupamo u uvarku kupusa iIi caja mi logleda (petoprstac; Sanicula Europea) . 3. Znojenje nogu nije nikako dozvoljeno lijeciti jakim sredstvima jer time ostecujerno unutrasnje organe koji izlucuju vodu. Da bismo sacuvali normalnu funkciju bubrega. pravilno je kupati noge u uvarku od kadulje (Salvia officinalis) i poslije kupanja natrljati uljem borovice (Juniperosan). Vrernenom 6e se stanje normalizirati, a znoj 6e se izluciva ti prirodnim putem. 4. Protiv lisaja i gljivicnih (mikoticnih) oboljenja nogu upotrebljavamo kupke od uvarka divlje macuhice, iii caja iglice (krvavca; Geranium sanguineum). Poslije kupke navlazi mo oboljela mjesta Molkosanom, a kad se taj posusi, namaiemo ib Bioforce krernorn. 5. Modra mjesta na Dogama, koja nastaju zbog prosirenih kapilara, JijeCimo kao i hemoroide, preparatom Hyperisana. 6. H1adne noge njegujemo izmjenicnim kupkama. Pripravimo toplu kupku od caja tirnijana (majcine dusice), u kojem namacerno noge 3 minute, a zatim ih drzimo u obienoj hladnoj vodi 3 sekllnde. Te izmjeDicne kupke ponavljamo 20 minuta, pazeCi da voda bude sve vrijeme jednako topla. 7. Ako noge peku, sto se cesto dQgada u starijih Ijudi. postllpamo jednako kao pod br. 6. Buduci da su tome uzrok suZene krvne zile, dobro je uzimati sredstva za prosirenje zila. Tko je dozivio bilo kakve teskoee s nogarna, zoa dobro cijeniti zdrave noge. Preventi vno se njegovanje nogu uvijek isplati jer je opee zdravstveno tanje usko povezano sa stanjem nogu.

Primjerna njega nogu

Kakav vjeran rad obavljaju naile noge! Naviknuti na to, rijetko kad pornislimo da one moraju citav dan nositi tdinu tijela i da se po zelji mozemo s pomocu njih kretati. Osim toga, noge vrse i funkciju izluCivanja kojoj se opcenito poklanja malo painje. Opcenito se wade da su znojne noge neugodne i dosadne, pa nastojimo da se toga rijeSimo. Medutim, to moze imati te ke posljedice. Sigumo da nije ugodno kad znojne noge jako zaudaraju. To ne retno ishlapljivanje je teznja da se znoj sto prije IzluCi i kroz taj nuZni ventil tijela. Ako znojenje nogu postane suvise jako, treba bubrege i koZu oa prirodni nacin podstaci da bolje rade kako

Njega nogu

199

hi ..:.,n mOja llluci, ..II..! kr07 La I . or . na Ta l~ ':c 'Inc J oli I ' rnllrao 111u Itt na nogamJ. l/luel\ all drUl!lm putem reb i n)l IItt 11<1 til da 0tromc tvan moraju hill ill I 'cnt: u tlJel ICT mogu UJfC\\"O\ tl pra I ' l ce opec tanje popravilo. Protiv glavobolja kOJima jc uzrok ncja an I n poznat, lreba aki drugi dan upotrebljavati bilJne kupke za n ge. MajCina du'iea, div lji timijan, iglicc borovmcc ( 'mreke) iii drugo aromatieno biljc izvr no Jacaju i 0 jeZavaju noge. Nara n . preporuCa e po lije kupki namazati noge uljcm i dobro ga utrljati u kozu . Najbol]C JC kantario no 0 iII rna Iinovo ulj . Dnevna nJega nogu 7a koju tro~imo , amo malo vremena, pri5tedjct Ce nam mnogo vrcmcna koje bi mo inacc utro'ii i za dugotraj no liJecenje nogu.

Sprecavanje znojenja nogu

Da Ii je nuino zaustaviti znojenje nogu ? ije)j prirodna pojava orga ni zma da se na taj nacin rije-i odrcdenih otrovnih tvari koje in ace ne bi mogao odstraniti? Cini se da je ispravno da tako mora biti. Ako budemo zaustavi ii znojenje, u koro cemo opet osjetiti po ljediee. Pogresno je umjetno sprecavati znojenjc no gu. Kad j uno neugodno, onda je doi~ ta korisno kupa nje i pranje nogu u biljn im uvareima. Pos lije kupanja treba noge natrljati nekim vrlo a romaticnim uljem koje <;e dobro upija. Pri tome je nuzno ce'Ce mijenjati carape. e smijemo. medutim , spreeavati prirodne funkcije jer su na po moc covjecjem organizmu. Za njegu nogu je vrlo dobro ulje borovnicc (smreke).

Visoke pete iii - bez peta?

U zem ljama gdje ne znaju za ci pele, visina peta nema nikak vu ulogu. Za nas to ne vrijedi. Nije samo naSa suv remena zena izab rala tanke i vi oke pete. Tko je promatrao zene luzne Amerike, morae je iznenaden zakljuCiti da su se takve pete tame sve vi'e udomaci le. Covjek bi cak pomi lio da visoke pete odande potjec u. Ta draga tastina ima porijeklo i osobito uspijeva tame gdje imaju manje smisla za duhovne vrijednosti. lednom smo zgodom prom at ralj neku lndijanku koja je stanova la u siromasnoj eetvrti Lime. Kad je napustila svoj un krug sta nova nja, brzo je izula neugledne natikaee i sakrila ih u neku baraku, obula moderne cipele . visokom petom i ponosno krenula da lje. U zemlji gdje nema asfaltiranih eesta, visoka je peta vrlo neudobna jer se na neravnoj povrsini lako spotaknemo. Ako neka zena dode u grad iz zabaeena imanja koje sa svojim travnjacima, njivama i prirodnom okoli-

200

'om nill' prikladno III visokc p'te, vee amo l-
e" to se cudimo vrlo mladim djcvojkama kako ponosno hodaJu U vi sokim petama, iii pak imaju cipele nalik papueama. I jedno i drugo je kodIjivo i rdavo : obuCa vi sokim pctama kao i obuCa bez pela, Obje, na ime, uzrokuju neprirodno drfanje nogu , a timc i citavog tijcla, Takvo drzanjc uzrokuje brZe umaranje, Najprije dode do venskog zastoja, a zbog toga do pro irenih vena, Ljudi koji uvijek hodaju bosi ne pokvare noge, a za to posloji prirodni razlog. Takav covjek ne bi mogao dugo hodati po lvrdom i ravnom asfa ltu , Tko hoda po travnjacima, njivama i sumama, ncravna mu povr~i na stalno masira nogu, osobito u stopalnom vodu. Ako tu prednost pro udujemo sa zd ravstvenog gledista, mozemo uslanoviti korisne utjccaje za cijelo tijelo. Bo~ hodanje za top log vremena dok smo slobodDi iii radimo u vrtu, znaCi djelotvorno i okrepljujuCe prirodno lije6enje. Kad moramo hodati po asfaltu, pravilna je 2- 2,5 cm vi'io ka peta. Tako je noga stabilna, to je vazno i za noge i za tijelo, a najmanje umara, Katkad je nuzno dodatno malo upori sle da bi e spr ijcCi li bolo vi u noga ma i urn or. Ne mora to biti b~ poseban ulozak, jer stoje na raspolaganju brizljivo izradene ortopeds ke cipele koje vee imaju ugradeno tak vo upori ste. Ako pomi slimo da noge nose dan za danom citavu tezinu tijela, zasluzuju osim odredene njege i dobro izabranc cipeIe. I to se ubraia u p ravilno i napredno njegovanje zdravlja.

Zdravstveno razmilljanje

Bo'>onogo hodanje sve viSe pada u za borav. Mogli bi 'mo misliti da je cak prezreno, Ako se je-danput odlucimo cia krenemo bo i u setnju, opazit Cemo brojne zacudene, &aialjive i 6ak prezirne poglede prolaznika, 06to, vi ti Ijudi ne poznaju korisn f>t bo onogog hodanja, Onj nisla ne znaju o jed in stvenoj tajan tvenoj nazi koju bo onogo hodanje u se bi gomi la, jeT bi inare im ali drugacije misljenje. Dakako, Cesto noge ni u vicne i oe moiemo bodati po kamenju. Medutim, tko ujutro proseta bos po rosnoj travi, ubrzo (;e opaziti kakvu mu ugodnost pruia takvo hodanje, Kad osjelimo da smo preumorn~ iscrpljeni zbog teskih duoevn ih napetosti , hodajuCi bosi mozemo opel skupi.ti snage i regenerirati sc, C inj se kao da zcmlja i!>ijava soage koje poboljsavaju rad zlijezda, Zato je cudno cia se, pr moreni i i~crpllcnih i'ivaca vi§e ne koristimo tim iskustvom, Svaku mogue-nost da hodamo bo i po vrtu, sumi i poljima, morab bi mo i8kori titi i u slobodno vrijeme i na godi~ njim odmorima, Posebno jc ugodno Ijeli kad ~ u tla lopla, 1 reba na~to.iati da hodamo bosi ba..~ po ncravnom Ilu . Bolje je ako JC tlo pnrodno ob ra 10, a nc asfa lt, cement, plocicc i dru) umJctna tla, jer magnellcna moe prirodnog tla boljc djeluje na lijelo.

8050nogo hodanje

201

Po takvim tlima mozemo mimo hodati obuveni Ako hodamo bosi po mokrom i hladnom vremenu, moramo se ~uvati tcZe prehlade. U brdovitim krajevima djeca hodaju bosa cijelo Ijeto, cak i po hladnom ki ovitom vremenu, jer je obieaj da obueu u proljeee spreme, a upotrijebe je opet zimi. BuduCi da u planinama za vrijeme kiSe jako zahladi, taj obieaj igurno nije pametan i moze naskoditi zdravlju. Razumno bosonogo hodanje je neprocjenjivo Ijekovito redstvo za preumorne Ijude koji pate zbog slabog rada zlijezda i raznih drugih funkcionalnih smetnji. lednako tako koristi i psirucki umornim Ijudima. Vee su stari Grci poznavali okrepljujueu moe zemlje, inaCe ne bi nastale priCe o Geji - majci zem lji koja daje snagu. Iz nje je div Antej, sin Gejin, crpio svoju moe i to upravo iz zemaljske povrsine. Njegov ga je neprijatelj svladao tek onda posto je primijetio da Antej dodirujuCi zemlju opet iznova skuplja snage. C im ga je neprijatelj podigao u zrak, njegove je moCi nestalo. Kolikogod to zvuCi kao bajka, ne moZe se poreo da zemlja ima moe regeneracije koja takoder jaea covjeka.

Hodanje i jutarnja gimnastika na mokroj t ravi

Hodati po rosi i gimnasticirati u ranoj jutarnjoj svjeiini za mnoge je velika umjetnost. Stanovnicima grad a, koji zive previSe stijesnjeno medu zidovima i uskim ulicama, jutarnje gimnasticiranje na livadi i uiivanje na svjezem zraku, upravo je nedostizno_ Kako bi takvo osvjezenje dobro doslo svakom gradaninu prije napornoga radnog dana. Kako je lijepo onima koji zive jos u tijesnom dodiru s prirodom i obavljaju jutarnju gimnastiku koseCi travu, iii radeCi neki drugi posao. Oni nisu svjesni kako im je to korisno za organizam. Smatraju da je to zadaea kojom pocinje njihoy radni dan. Kada smo u gostima na selu, pruia nam se takoder prilika da se zdravstveno regeneriramo i nadoknadimo istrosenu snagu. Vee je Zlipnik Kneipp predoCio korisni ucinak rose. Dobro je jacati zdravlje onim 5tO nam daje priroda. Kao sto nam kultura boravka u stijesnjenim stanovima gradskih kuea krade dio slobode, tako nas priroda Uel kako mozemo sacuvati tjelesnu ravnoteZli u prebrzom tempu suvremenog zivota.

Bolovi u krizima (sacralgia)

Pri napornom radu, kao sto je pranje iii proljetno ciscenje stana, zene se cesto tuZe na bolove u krizima. Uzrok bolova nije uvijek umor, vee i drugi uzroci mogu izazvati bolove u krizima. Ako se bolovi redovno ponavljaju, treba im traziti uzrok. Ako se bolovi javljaju nesto vise u kriZima i oboljeli ne osjeea da ga steze, moze se raditi 0 bubrezima. Ako osjeea bolove nize od krifu, to moZe biti jedan od simptoma da je oboljela prostata, iii da je pogoden mokraeni mjehur. Bolovi u kriZima mogu biti posljedica trosenja kostura, kao npr. u oboljelih od artritisa (arthritis deformans). U zena moZe takve tegobe uzrokovati i promijenjeni polozaj maternice. Bolovima u kriZima moZe se odraziti takoder reumatizam misiea i poeetni isrujas (»isijas«). Bolovi su u krizima vrlo neugodni, i svatko ih se zeli sto prije rijesiti.

202

Odaberemo dobro ulje za trlj anje, koje ugrijemo da bude toplo. Moze to biti i Symphosan . Pametno je navecer poloziLi na bo lno mjes to vl ai.ni to pli o blog nam ocen u uvarku od trina iii kamil ica . Ako bolovi pos lije takva po stupka ne presta nu, treba poCi k lijecniku da ustanovi pravi uzrok. A ko g'd ne ustanovi, bo lovi mogu postati kronicni, a o nda ih je mn ogo teze iz lijeCi ti. Bolje je a ko se odmah u pocetku nade pra vi uZTok i savladaj u teskoce.

Trbusna je stijenka tako do bro gradena da u norm a lnim uvj etima ne moze popucati, cak ni onda a ko je posebno op terecena. Zd ravo je tijelo u toli koj mjen o pskrbljeno rezervama da se 5 pravom pitam o, odakle to li ko raspuklina u ob li ku svih mo gucih kila u trbusnoj stijenki ? D obra promatranja pokazuj u da je uzrok kile najcesee nasljedna sklo nost, iii prethodna operacija 5 ozilj kom na trbuhu. Kada postoji takvo slabo mj esto, dovo lj an je sarno pritisak, ili jaCi kasa lj da bi nasta la kila. Za to ne mo ra biti uvijek krivo podizanje teskog tereta. Ako je trbusna stijenk a raskidana, moze crij evo kroz nasta li otvor zaci u izboceni dio stijenke. Ako ga odm ah ne gu.rnemo natrag, crijevo se napne, ne mozemo ga vise potisnuti u trbusnu supljinu, i nastane tzv. uk lijestena kila (incarcerata). Takva kila za htijeva hitan ki rurski zah va t. A ko kila nije uklijestena, moze jos do sta pomoci trbusni poj as za kilu.

Kila

Uvijek je dobro znati kako mozemo izbjeci razliCite teSkoCe. T akoder je pametno sprovesti zastitne mjere ako smo bili operirani. Redovno masiranje Symphosa nom jaea trbusno misicj e, a spreeava i gornilanje masti. ledna do dvije sjedeee kupke tjedno u uvarku od hrastove ko re pojacavaj u dje lovanje masaze. Sli cno dj eluje i umjerena gimnastika. IstodobnQ ba vljenje spo rtorn, npr. veslanjem, skijanjem, vrlo jaea trbusne misice. Svatko tko redovno izvodi prikladne tj elesne vjei.be, mnogo je 0tporniji protiv kile nego o naj koji radi sarno dusevno.

Zastitne mjere

NE~TO IZ BILJNOGA SVIJETA Neke cemo biljke sasvim na b rzi nu pregledati jer bi inaee to podrucje za htijevalo podro bnu o bradu .

K AKO NASTAJE DO BAR LlJEK? Ako zelimo upozn a ti djelova nje biljnih iii drugib lijekova, nui.no je imati dobar dar o pazanj a. Uvijek je bilo ljudi koji su imali poseban osjecaj da v l ~ stitirn pok usima i zapaza njirna na drugima ustanove razlicita djelova nja ta kvih preparata s prikladnim ljekovitim tvarima. Za takve je proma traee do bro da 2- 3 dana poste jer za to vrijeme nesmeta no i temelj ito mogu osluskivati utj ecaj raznih tvan na tijelo.

203

Upoznavanje djelotvornog ucinka

Posve je razumljivo da i pltujcmo sam one biljke I 1\ an l3 k .JC mamo da ni II Olrovne. Kad jedemo neku blljku. utvrdujcmo da pod lic rad criJevd ii i bubrega. More UIJecati na lcludac, povocati lck. Iii na neki drugl nacin Oh\ijeli ljelcsne funkciJc. ko Imamo IIjelo kojc dobro radio mOZemo na laj naCin opa/ili neke vawc ucmke. To je lZv. i pIlivanje lijeka na zdravom llJelu. Lijecnik iii ranarnik mogu svoja opalanja 0 Iijeku cinili i 113 bole niku. Pacijcnt izvjeslava da mu je neki lijek. osim poznatih ucinaka, proizveo jo' i druge; lijeCnik Ce IU cinjeni cu upamtili. iii je zapisa ti. Ako tu vijest ponove i drugi pacijenli , moie i lijecnik utvrditi novo. prije jos nepowato, djelovanje dOlicnog lijeka. Tako dodemo u odredenim okolnostima do izvr nog Jijeka koji do danas po tim novoolkrivenim ucincima jos nije bio poznat. Pri sastavljanju lijekova pazimo i na kombiniranje lijekova da se ucinak jedne biljke dopuni dodatkom druge.

Sastavi

Kad pokusamo nadok naditi nedoslatak kalcija, pazlt cemo da Ii. nije iSlodobno u pitanju nedostalak kremene kise line i daval eemo odmah u pocetku obje lvari . Aka se ieli mo rijesiti i nocnog znojenja, propisat cemo kadulju (zalfiju; Salvia omcina lis). a da bismo uspjesno stali na kraj kaslju, dajemo ekstrakt vrsaka omorike, iii du guljastog trpuca (Plan tago la nceola ta). Taka maZe lijecnik izab rat i uspjesan sastav lijeka da bi otklo nio ra zlici te tegobe. Pri tome mora biti oprezan i dobro paziti da tvari medusobno nisu oprecne, tj. da nemaju suprotno dje lovanje, jer neke daj u tijel u vitalnost, a druge je sma njuju. Posve je normalno da za odabi ranje pravih lijekova i za nj ihov dobar sastav treba farmakolosko znanje. Lijeenici iz proslih vremena koji nisu bili skolova ni kao sto e mogu skolovati lijecruci da nas, ostrim su promatranjem, usporedujuCi svoja isk ustva, takoder pronaS li mnogi izvrstan lijek. Uspjelo im je da su, prikladno kombinirajuci sredstva, djelovanje jednog lijeka znatno pojacali drugim taka da je ukupni ucinak bio izvanredan. Kad sastav nije sretno iza bra n, uCinak se maZe smanjiti, urnjesto da se poveea. Nauka 0 vitaminima nas uci kako se spretnirn sastavljanjem moZe prikladno pojacati djelovanje lijekova. Kalcij koji se inaee dobro asimilira, nije vise prikladan kad nema dovoljno vitamina D i obratno, vitamin D neee nista koristiti bez dovo ljno ka lcija. U tijelu mozemo ustanoviti slicno djelovanje. Solna kiselina i probav ni enzim pepsin u zelucu su medusobno tijesno povezani. Pepsin maZe probaviti hranu sarno onda ako u zelucu, zbog prisustva saine kiseline, postoji odredena ki selost. Inace je pepsin potpuno bezvrijedan. Taka postoje raznovrsne povezanosti i ovisnosti koje moramo otkriti, aka hoeemo naei dobre lijekove koji ee pri lijecenju boles ti doista izvrsiti svoju zadaeu. Zato nikako ne valja bez izbora sastavljati biljke iii ekstrakte u iskrenom .'... ~ : ·i.rvie.renju da ee covjek, mozda, imati sreeu i tako u trenutku pronaei nesto . pa·n:i~tno . U svakoj biljci i prirodnoj hrani postoje sastavi u Kojima odrede'ru: :~a:~tojci jedni drugima prije smetaju nego sto se podupiru. Prijeko .. ' : : (: ..... . Je, p'ot'i:e~an dobar unutrasnji osjeeaj - ako mozemo tako reei - dobar -<.. ............. ':

. ", '. i~ -_. 1

_

..

. ..'

:

..... ; .. ~ . ,1/

~ . .. -~----~---~-------

da r opala nj a, da usta nov imo cjelok upne ucinke i da ih pravilno spojimo. Pri tom ne moiemo uvijek prosuditi sarno prema sastavu tvari jer postoje jos mnoge tva ri i dj elotvorni cinioci koje jos nismo upoznali i otkrili, a imaju pri dj elova nju svoju ulogu. Stoga treba racunati ne sarno s poznatim vee i s nepo zna tim ciniocima. Pogledajmo sasta ve 'rednj ovjekovnih lijekova. Postoje takvi koji su se sacuva li do da na snjega da na i na dobrom su glasu po svom uCinku zbog toga sto su bogati vita minima i imaju neke cnzime, iako te tvari tada ni su poznava li . Do bar pro matrac ondasnjeg vremena opazio je ucinak vita mina i enzima i kori sno ih upotrebljavao, a da nije nista lOao 0 njihovu postoja nju. Prak ticno je iskustvo u takvim slucajevima upravo to liko vrijed no, a ko ne i vise, kao temeljito poznavanje kemije.

Cesto pnplsuJemo uCinak neke bilj ke a lkaloidu iii nekoj drugoj tvari. Ako dobijemo ta kav alka loid u cistom o bliku, djelovanje je inaCe jos uvijek slicno, sarno sto je trajni ucinak , moida, drugacij i. U kemica revu objasnjenju, dak le, nedostaje nes to sto pripada ucinku cijele biljke, a to je upravo o naj vaZoi nepozoa ti cinitelj koji se nikakvim znanjem ne moie za mijeniti. Za to je za prirodne lijekove prijeko potrebno da priroda ostane sacuvana kao cjelina. N i pri jednom biljnom prepa ra tu, dakle, ne bismo smjeli racuna ti na pojedinacne cinitelje i pripisivati im ukupni ucinak. Ako npr. izdvoji mo iz a rnike a rnicin, taj nea: djelovati na srce i i ile jedn a ko ta ko kao sto djeluje tvar sa ekstraktom a rni ke, koji dobijemo iz nedirn utog korijena ami ke. Slicno je ta koder sa sokom od mrkve. Sa cistim karotinom kao provitami nom necemo nikad postiCi jedoa ko djelovanje kao s cijelim sokom mrkve. Nesto slicno opalamo jeduCi kiseli kupus jer djelovanje mlijecne kiseline, koje postiiemo kiselim kupusom, nije jednako djelovanju koje dobijemo sa cistom mlij ecnom kiselin om . To je za to sto ne djeluje sa rno mlijecna kiselina, vee su u kiselom kupusu i dr ugi pro izvodi vrenja koji obogacuju ku pus kao Ij ekoviti cinitelji. M noge od njih niti ne poznam o. N eizvjestacena priroda je, kao sto pokazuju svi ti pri mjeri, jos uvijek najbo lji izvor koji nam daje naj bolje pripravke za lijekove. Priroda jest i ostaje najpouzdanija Ijekarn a. Tko je dobar proma trac i posebno nada ren da te vrijednosti shvati ozbiljno, sluiit a: se tom izvrsnom Ijeka rnom , jer ona nea: razoca ra ti ni istraiivaea koji traii, ni o noga koji se prepusta da ga ona savje tuje i lijeci.

PRIPREMANJE BILJNIH LlJEKO

Nepoznati cinioci

faj

Jo je i dana. gotovo vuda, obicaj da Ijudi posifu za biljnim cajevima kad imaju teskoea sa zdravljem. To je najstariji oblik pripremanja biljnog lijeka. a za lost, u caju i koristavamo samo u vodi topljive biljne tvari.

Tinktura

Upotreba tink ture ima prednost jer se u njoj , osim u vodi topivih tvari, nalaze takoder alkoholni ekstrakti, osobito smole i ulja, te razlicite djelotvome tvari: amicin. petazin i jos mnoge druge. Alkoholna je otopina postojani oblik lijeka, istodobno prikladna i za pravljenje razrijederiih tekueina, dak le doza. Asimilacija je tvari iz alko holne otopine bolja nego iz vodene. Nekad su za pripravljanje tinktura upotrebljavali sarno posusene biljke, dok danas daju prednost sokovima svjezeg bilja koje irna vise djelotvomih tvari.

Spagiricne metode

Prije mnogo desetljeea dr Zimpel je izradio spagiricn u metodu (alkemiju). Pomoeu te metode biljku fermentiraju kvaso m. Ugljikohidrati nestailU i promijene se u alkohol. Neke se ljekovite tvari rastave i promijene. Novi fermenti koji nastaju, poveeaju mnogim biljkama ukupno djelovanje, dok ga npr. sluznim tvarima smanje. Kao i svaka druga metoda i metoda vrenja ima svoje prednosti i nedostatke.

Mlijecnokiselo vrenje

U Kini, Koreji i Japanu vee stoljeeima upotrebljavaju mlijecnokiselo vrenje. U tim zemljama preraduju mlijecnokiselim vrenjem Ijekovita biIja, povree i jake zacine. Pripremaju kao i u nas kiseli kupus, kiselo jelo iii tzv. »kimCi«. U Evropi nisu jos m1ijecnokiselo biljno vrenje preuzeli naveliko, premda one ima vel ike prednosti zbog aktiviranja djelotvornih tvan u razliCitim biljkama. Osobito biljke, koje upotrebljavamo za sprecavanje i lijecenje dijabetesa , artritisa, reumatizma i raka, dobile bi vel ike prednosti kad bismo pripremali iz njib lijekove sa mlijecnokiselim vrenjem na temelju iskustava Dalekog Istoka. Zato su sokovi Molkosan i Biotta ne sarno hrana vee i lijekovi. Cini se da su danas, u doba poveeane radioaktivnosti, preparati s mlijecnom kiselinom jos vafuiji. Ako je tako, onda dr Kuhl ima pravo sa svojom metodom.

Prasci i tablete

Iz cijele posusene biljke dade se pripraviti prasak koji mozemo odmah upotrijebiti i za izradbu tableta. Prednost je u tome da prasci i tablete irnaju sve tvan kakve i biljke, cak i sastave pepela. Susenjem se Ijekovitib biljaka osjetljive aktivne tvan izgube, ali ostanu aktivni minerali, ulja i smole. Taj je oblik vrlo prikladan kao lijek za Ciseenje crijeva iii kao dijetna hrana za cnjeva i sredstvo protiv proljeva, kao probavni ferment i sredstvo protiv glista, npe. preparati biljke papaye.

Naribane svjeze biljke

SvjeZe bilje iz vrta iii polja obradimo s mlijecnirn iii groZdanim seeerom, iii drugim dodatkom. Iskustvo je pokazalo da je ta metoda priprave biljnih lijekova jedna od najboljih i najdjelotvomijih. Na zalost, premalo je

206

upotrebljavaju jer je takva metoda pripreme lijeka mucna i dugotrajna. Pokazala se vrlo dobrom u Urticalcinu koji se zbog ka lcija mnogo lakse asimilira. Kantarionovo ulje i ulja za masaiu su uljni pripravci. Njihova je prednost u tome sto se u njima tope smole i a ktivne tvari topive u ulju, pa se lakse dovode u tijelo. Za zivce je npr. u ulju topiva crvena boja kantariona (Hypericum perforatum), mnogo djelotvornija kao kantarionovo ulj e nego kao tinktura kan tariona .

Uljni pripravci (preparati)

Poznato je da je i oblog cd svjeZe zgnjecene biljke prikladan za lijecenje, pa ga u posljednje vrijeme vrlo vole upotreblj avati. Mnogi poznaju ucinke koje postiZu stavljajuCi zgnjeceno kUpusovo lisCe na rane i bolna mjesta. Ako tu metodu pravilno upotrebljavamo, postizemo mnogo dobra ; ona posve nadomjestava druge lijekove. Medutim, ne preporucamo sarno kUpusovo lisee,jer postoje jos i druge prikladne Ijekovite biljke koje svjeze zgnjecene stavlj amo na bolno mjesto da bi kroz kofu predale svoje Ijekovite snage. Protiv glavobolje i zivcanih grcenja prikladna je za lijecenje a lpska (planinska) kislica (Rumex alpina) koju zgnjecimo i preko noei stavimo na potiljak. U tropskim krajevima stavljaju na Cirove zgnjeceni sirokolisni trputac (Pla ntago maior). Protiv upala cljdesno djeluje zgnjeceno lisee Echinaceae, dok zgnjeceno lisee gaveza (Symphytum officinale) ubl aiava bolove artritisa. Iz svega vidimo da je upotreba biljnih lijekova vrlo raznovrsna i vrijedna naseg povjerenja, jer je poznato da je biljka posrednica medu anorganskim minera lnim svijetom i tijelom covjeka i zivotinje. Buduei da tij elo moze asimilirati i preraditi sarno minerale u sitnom obliku, vrlo mu pogoduje da taj posao za njega vel; prije uradi biljka koja u sebe prima tvari iz anorganskoga rudnog svijeta, pa ih zatim putem biljke lakse iskoristimo .

Zgnjecene svjeze biljke za obloge

DA LI SU PLANINSKE BILJKE LJEKOVITIJE NEGO ONE U DOLINAMA? Na to pitanje ne mozemo odgovoriti same sa »da« ili »ne« jer moramo uzeti u obzir razna gledista. Opazio sam npr. da su jagode koje sam uzgajao u Teufenu (oko 950m nadmorske vis.) imale nesto manje seeera nego jednaka vrsta u nasem vrtu u Engadinu (oko 1600 m n.v.). Pitao sam se da Ii veeu kolicinu seeera treba pripisati crnoj visokogorskoj i mocvarnoj zemlji u Engadinu, iii su tome pridonosile jaee suncane zrake? testo mi se u Teufenu takoder cinilo da su jagode bile slade kad je Ijeto bilo dosta suho i suncano. Zato sam morae zakljuciti da toplina i sunce pridonose veCoj kolicini secera. Osim toga treba rnisliti i na to da i gnojenje ima vaZnu ulogu. Kad smo se, nairne, pobrinuli da jagode imaju dovoljno organskog kalcija, bile su slade nego onda kad ga nismo dodali zemlji. Moramo, dakle, uzeti u obzir i razlicite okolnosti ako pokusamo

207

Prakticna zapazanja

Autor zaposlen na svojim kult urama Ijekovi tog bilja u Svajca rsko j

stvoriti ispravan sud. U Engadinu i mrkva uspijeva osobilO dobro i daje bogaliji urod nego u Teufenu. Slada je i bolje mirise, a tome se ne treba cuditi jer ima vise sunea. Med utim, ne mozemo sarno toj okolnosti pripisati spomenute prednosti buduCi da visoki polozaj Engadina pruZa jos i druge dobre klimatske prilike koje uz visokogorsko mocva rno zemljiste obogacuju sadrzaj biljki . Svaki visinski kraj nema jednake odlike. Juzne AJpe imaju vise sunea nego sjeveme. Upravo zato u sjevernim, visim polozajima, biljke uspijevaj u sla bije nego u srednjim i nizim. Postoje eak okolnosti u kojima kasne sa dozrijevanjem. Sve te ugodne i neugodne okolnosti utjecu, naravno, i na Ijekovito bilje. Tako sam opazio da zlatnica (celebi-grana ; Solidago virga a urea) iz Engadina bolje podstiee bubrege nego ona iz srednjeg polozaja u Teufenu . Svakako da ona jace djeluje nego biljke koje rastu na polozajima ispod 500 m nadmorske vi sine. Znanstveni pokusi

Sva spomenuta opazanja dosla su do izraZaja u zanimljivom predavanju prof. Flueka, koje je oddao pred. kolegijem Ijekarnika. S obzirom na razliCite pokuse, govornik je upozorio na brojne Cinioce koji sudjeluju u Ijekovitim biljkama. Te su pokuse vrsili u dolini, srednjim i visim predj elima u potpuno jednakoj zemlji. Vrseci razlicita promatranja, dosli su do razliCilih iskustava i uspjeha. Na temelju svih tih pokusa prof. Fluck je nesumnjivo dokazao da najbolji rezultati, koje je imao s razliCitim Ijekovitim biljem , nisu uvijek zavisni sarno od nadmorske visine. Da bi mogao sigumo usta noviti koje su jos okolnosti bile vaZne, posadili su istu vrstu biljke na razliCitim nadmorskim visinama, i to u potpuno jedna kom tlu, posadivsi ih na svakoj visini u jednaku zemlju. Pokazalo se da su biljke - u zasticenim kotlinama u kojima toplina i suncana svjetlost bijahu povoljne i jaci vjetrovi nisu imali pristupa, kao i one na nizim polozajima - bolje uspijevale i sabrale viSe djelotvornih tvari nego biljke u visim predjelima, na jednakom suneu i u vjetrovitom kraju. Zato su i rezultati u odredenih biljki bolji na srednjim visinama nego na visim 208

Gore: sviea rski sir ima rupiee zbog ugljic nog dioksida koji izlazi kad bakterije fermentiraju mlijecni secer iz mlijeka.

Dolje : sir u kojem vidimo gljivicne iiliee.

polozajima. Sarno je u rijetkim slucajevima sadriaj dj elotvornib tvari u polusjeni, iIi cak u sjeni, nesto yeti nego na suneu, i to sa rno U onih biljki kojima treba sjena, sto je, na neki nacin, iznimka. Ako planinske biljke, dakle, pokazuju mnogo vise aktivnih tvari, ne smijemo to jednostavno pripisati samo ucinku nadmorske visine, nego prije svega vrsti biljke, duzem obasjavanju sunea, vecoj toplini i zastiti od jakib vjetrova. Stoga se ne smijemo cuditi da biljke, koje rastu u zasticenim planinskim uvalarn a, imaju viSe djelotvornih tvari nego one iz dolin a. Pokusi su prof. F IUeka pokazali iznenadujucu pojavu - da u srednjim predjelima biljke imaju viSe branjivih tvan nego u visim. U pocetku nisam rado prihvatio te navode jer sam u vlastitim pokusima s planinskim biljem imao osobito lijepe uspjehe. Dalje su znanstvene raspra ve rijesile zagonetku da nije od presudne vaznosti visina, vee biljna vrsta.

209

Planinske (alpske) vrste bilja

Planinske biljke vee i arne imaju c..: to u sebi viSe tvari nego i te biljne \ r ' te iz doline. Sam sam nesumnjivo ustanovio rl~ ~toli nil< (haiducka Irava) iz doline ima manjc etericnog ulja i manje miri e od i to takve biljke u Engadinu , o 'obito u Donjem Engadinu. Pri tome .ie. mozda. vaina i zemIja. dui.e sijanje sunca, veea toplina i u izvjesnom mi lu ultraljubica te zrake. Pri pokusima pror. F IUcka ultraljubicaste su zrake manje utjeca le na rezultate, iii uopte nisu utjecale. lz njegovih bismo izlaga nja mogli zak ljuCiti da ultra lj ubicaste zrake nemaju veeeg dje lova nja na biljke, barem sto se tiee glavnih i poznatih aktivnih tvari. Medutim, postoje jos i dru ge tvari koje su jednako tako vaine, iako ne pripadaju pozn atim djelotvornim tvarima. C ini se da te tvari, oso bito ostaci elemenata, imaju od ultraIjubicastih zraka viSe prednosti nego poznate, glavne djelotvorne tvari . Rererent je takoder dodao da jos ni su istrazili da Ii ultra ljubicasto zraCenje i planinsko podneblje utjecu na ostatke elemenata. Trebalo bi provesti vrlo skupe pokuse da bi se to znanstveno nesumnjivo moglo dokaza ti. Za nas su, medutim, mjerodavna prakticna iskustva s biljem i biljnim ekstraktima i bez potvrde ta kvih pokusa. Znamo da alpska vrsta kantari onova cvijeta (Hypericum perforatum) ima u sebi mnogo viSe djelotvornih tvari nego biljka iz doline, iIi iz srednjeg klimatskog podneblja. Tinktura je tamnija i crvenija, sto potvrduje da je u njoj viSe crvene boje koja je poznata djelotvorna tvar. Ta se planinska vrsta bitno razIikuje od opee poznatog, obicnog kanta riona iz dolina, iIi srednjib visinskih predjela. Rastom ostane niska, a drugacije se i razvija. BuduCi da uspijeva u alpskim podrucjima, zovu je takoder alpski kantarion (Hypericum alpinum iii alpigenum). Znacajna je planinska biljka, dakle, ona koja ima viSe aktivnih tvari . Odlucujuea je, d akle, vrsta biljke, i u tom je takoder rjesenje zagonetke zas to mnoge pl a nin ske biljke imaju u sebi viSe djelotvornih tva ri nego biljke koje rastu u dolinama. Slicno kao kantarion i zlatnica (celebi-grana ; Solidago) alpske vrste je malena i niska. Iz sitnog korijenja izraste 12-15 stabljika, dok biljka u d olini ima samo jednu stabljiku za cvjetove. Planinska vrsta (Solidago a lpestris) mnogo jaCe miriSe i ima viSe etericnih tva ri. Njena je diureticka djelatnost takoder mnogo jaea (pospjesuje mokrenje).

Drugi vazniji utjecaji

Shvatljivo je da pokusi s biljkama iz podrucja srednje nadmorske visine, kao npr. s beladonom, daju manje dokaza 0 pravom utjecaju visinskog podneblja, nego s biljkama koje ceste nalazimo u visim predjelima. Netaknutost tla irna za uspijevanje biljke takoder bitnu ulogu. Razna kemijska gnojiva izmijenila su u dolinama bakterijsku flom i zato, naraYno, pruiaju slabije okolnosti nego netaknuta zemlja planinskih udolina. Potpuno prirodno gnojenje osigurava osobito zemlja u usovima. jer se s usovima redovno naplavljuje golemo mnostvo humusa; tame i inaCe nije covjek poremetio bioloske odnose. Takva tla daju prave uvjete za izvanredno dobro uspijevanje Ijekovitog bilja tako da je njihov sastav ma ksimalan, jer su bioloski odnosi za biljke, kao sto smo upravo spo-

210

menuli, u takv im plan inskim ud olinama doisla vrlo dobri. Te zaS licene do line imaju jos drugu prednost : u njima su biljke manje izlozene vjet rovirna nego u visinama. Bi ljke se osobito dobro razvijaju u gudurama. koje su izrovale lavine. Te biljke lijepo mirisu. a svjei:e su biljke prik ladne za Ijekovite proizvode. Znanstvena su istrazivanja posebno za nimljiva za terapeuta koji moze stvo ri ti odredene zakljueke i postupali smis lj eno. Za ocjenu nekoga biljnog preparata od luean je praktieni pokus na bolesniku. Cisti biljni pripravak iz eitave biljke sad rZi skup razlieitih [aktora, poznatih i nepoznatih. To je razlog zasto je pokus na bolesniku u praksi od lueujuCi kad se pros uduje da Ii je lijek uspjeSa n, iii rnanje uspjesa n. Zato je ispravno da zna nstvenici i terapeuti zajed no, u tijesnoj suradnji, iz velike rizni ce prirode crpe korist za dobro bolesnika, jer je to konaeni cilj svih znanstvenih istrazivanja, iii bi barem treba lo da bude.

Tu su izvrsnu Ij ekovitu biljku nepravedno dugo zapostavlj a li. U nekim knj igama 0 Ijekovitom bilju srijernusa uopee ne nalazimo. I velika knjiga o bilju dra Loscha, koja je jedna od najboljih, govori sarno 0 ees nja ku. SrijemtiS nazivaj u i divlji eeSnjak jer mirise po eesnjaku. Upotrebljavaju se nj egovi listovi koji su slieni listu durdice (Convallaria ma ialis). Obje biljke rastu u sjenovitirn sumama, pa ih zbog toga cesto zamjenjuju. Srijemusu su draZa vlazna, no ipak zdrava tl a. Uz potoke raste u tolikom broju, da bismo ga mogli kositi. SrijerntiS saddi mnogo sumpora, i zato dj eluje na kozu, kosti i bronhije, osobito kad bronhije izlucuju mnogo sluzi. SrijemtiS uspjesno djeluje protiv nadima nja u crijevirna, zestokih bolova u donjem trbuhu Ie jakog pritiska na mokrenje pri upali mokracnog mjehura. SrijemtiS povoljno utjeee na osjetljive sluznice zeluca i crijeva, protiv kron ienih crijevnih ka tara. Djeluje vrlo dobro protiv ovapnjenja arterij a. Zato ta biljka svim starim Ijudima produZuje zivot, a katkad ga u nevolji i spasava. Srijemusev sok iii vino mogu zastititi od prijetece kapi, no ako je vee doslo do kapi, moze ta biljeica bolje lijeeiti nego najskuplji lijek. Ljudi u godinama s povisenim krvnim tiakom, koji su u opasnosti od kapi, mogu sebi pomoCi sa ova tri lijeka: srijemusem, ime10m (Visca-kapljice), le s bijelim glogorn s a rnikorn (Arteriokornpleks). Zasto da se izlazemo opasnosti od uzetosti, kad postoje vrlo jednostavni prirodni lijekovi koji ujedno izvrsno djeluju i na srce i eitav sustav zila, a mogli bismo ih neposredno upotrijebiti kao prirodnu kuru za pomladivanje? Sirovi srijemus mozemo jesti kao salatu. Pirjan na ulju daje izvrsno va rivo na lik spina tu. Premda pirjanjem gubi nesto od svoje djelotvomosli. jos je uvijek zdraviji od obienog povrca. Srijemusevo vino i srijemuseve ka pljice (tinktura) jzvrsno djeluju. Tko se neee potruditi da sam priprerna svjeZi srijemus, moZe uzirnati i pripravke od svjeZe biljke, koji irnaju sve sastave u trajnom obliku.

211

Srijemu5 (medvedi luk, divlji ceSnjak; allium ursinum)

Obicni pelin (Artemisia) vulgaris)

Plinije i Gmelin su mislili da je ta biljka dobila ime (latin ko) po tome SIO u nekada tavljali njeno lisCe u obucu da bi se titili od umora. Tako su rimski legionan sa pelinom u sandalama. moida. lak§e prepje acili do vicarske (Helvetiae). Tko je vee proveo Ijelni odmor u planinama, igurno poznaj pelin koji je tame vrlo tvrdokorni korov. Zavisno od tla, nara Ie i do 175 em visoko. Po okusu i mirisu mogao bi ga slabi poznavalac bilja driati vrstom pravog pelina (Artemi ia absintium). Tvrdnja da pelin izvlaCi umor iz nogu, moZe se dokazati ako covjek po povratku s dalekog puta opere noge u pelinovoj vodi. Osim etericnog ulja i gorkih tvan pelin sadrZi jos insulin. Ta je tvar nalik skrobu i, suprotno pravom skrobu iii drugim ugljikohidratima, dobro je podnose i upotrebljavaju takoder dijabeticari. dakle, secerasi. Tako tijelo dobije prirodne tvari nalik se6eru, a da ne opterecuju gusteracu, tj . Langerhansove otocice. Zbog toga zasluiuje pelin posebnu painju dijabeticara. Sitno isjeckane zelene listove mozemo dodati sa lati kao aromaticni zaCin. Stare se kuharice, sigurno, jos sjecaju da su nekada nadjevenu gusku pripremale dodajuci zaCinima jos i pel in (neke to rade jos i danas). Pelin je ideal an lijek protiv kronicnog proljeva, zelueanog i crijevnog katara pa cak i protiv dap.as tako cestih glista. Bioforce kapljice za gliste sadrie svjdi, biljni ekstrakt pel ina. Protiv histeroepilepsije tj. posebnog oblika padavice koja je povezana s poremecajem funkcije jajnika, ekstrakt svjeze biljke pel ina jedan je od rijetkih djelotvornih lijekova. Lijek dra Zimpela protiv padavice, koji je napravljen prema receptu Paracelsusa, sadrii takoder pel ina. Inace, pelin podstice funkc iju bubrega da izlucuju mokracu i pospjesuje zakasnjelu menstruaciju. Dovoljno je da pet kapi ekstrakta svjeze biljke rastopimo u casi vode, koju u toku dana pijemo u gutljajima.

Bedrenika (bedrinac; Pimpinella saxifraga)

U srednjem su se vijeku zene sastajale isto tako kao i danas i pomagale raznovrsn im savjetim a. Katkad je lijecnik bvio daleko od naselja iii mjesta, a tada jos nije bilo telefona. Ako se mlada vlastelinka naSla u nesretnom polozaju, i nije prvorodenom sincicu davala dosta mlijeka, sigurno je unutar zidina dvorca zivjela neka starica koja je mogla toj mladoj zeni dati savjet. Zacijelo je odmah neka djevojka smugnula s posebnim naredenjem preKo pokretnog mosta da izvan zidina nakopa svjeZe korijenje. Dobro oprano korijenje ugurali su u njedra mlade majke, i sest do sedam sati kasnije bilo je na raspolaganju toliko mlijeka da su morali korijenje brzo odstraniti. Tako izvjestavaju usmene predaje i zapisi 0 cudesnom djelovanju nase male bedrenike. Danas postoje lijekovi koje nije tesko dobiti (Lactabono, Rhizinus communis D, i sl.), no po starom obieaju moZe pomoCi bedrenika. Zene bi mogle isprobati da Ii je djelovanje bedrenike i dan as jos tako brzo kao sto porucuju stari izvjestaji! Maloj bedrenilG, Ij. njenom korijenju, jos i dandanas pripisujemo cudesno djelovanje na glasnice. 212

Protiv katara i bolesti grla treba u toku dana zvakati korijen bedrenike jer djeluje bolje od svib skupih lijekova u Ij ekamickim staklenkama fan tasticnog ob lika, sa svim mogucim reklamnim opisima i napisirna. Doduse, korijenje male bedrenike neOla dobar okus. Ne zovu tu biljku uzaIud »jarcevo korijenje«, jer doista miriSe po jaretini. Valjda ipak nije tako neugodno da bi taj ljekov iti korijen zavrijedio takav nadimak . Upravo zimi, kada Ijudi cesto pate od katara, moZe bedrenika biti od vel ike koristi. Kad je katar popraeen i promukloscu, dobro je uz korijen bedrenike zvakati naizmjence (svaki drugi dan) i plodove oskoruiie (Sorbus torminalis), koje ponekad osusene dobijemo u ljekarni. U tezim je lucajevima sirup iz svjeZih smrekovih vrsika (Santasapina) iduCi blagotvorni pomagac. Nekad su ·cak upolrebljavali bedreniku protiv tegoba od kamenaca i zasta rjelib lisajeva. Kao zasti tno sredstvo proliv zaraznih bolesti, bedrenika je uz lopuh (Petasites) i kravojac (Imperatoria; Angelica archangeliea) bila u nasih oceva vrlo eijenjena. 0 tome govori i stara izreka koju su tada pozna va Ii patuljei i vrapei po krovovima: »Jedi cesnjak i malu bedreniku, pa ces starost dozivjet ' veliku 1«

Kad okopni snijeg i proljetne su ncane zrake pocnu grijati zemlju, probudi se zivot u utrobi majcice zemlje. Na sunCaoim obroneima, strminama i bregovima rastu zeleni, lino nazupCani listovi koprive. N itko za njib ne mari , a koprive tiho i skromoo mije§aju svoje sokove i pripravljaju lijek koji bi mnogim Ijudima mogao spasiti Zivot, kad bi to znali i upotrebljavali ga. Moogi plucni bolesnik ne bi do kraja iznemogao kad bi pravodoboo upotrijebio prezreou koprivu. Moogome bi djetetu nestale oteeene limfne zlijezde na vratu. a blijedi, sivkasti obrazi poslali Opel svijetlorutieasti. arno kad bi roditelji mali kako cudesoe sokove sadrZi prezreoa kopriva_ Moogi te§ko zasluZeni dinar ne bi zavrSio u ljekaroi za ok repIjujure vitaminske pripravkc (preparate), kad bi svako prolje6e pomagali mladi izdanci koprive. ema biljke koja bi po vrijednosti bila jednaka koprivi u Iijeeenju .. Iabokrvnosti. rahitisa. skrofuloze bolesti organa za disaoje, a osobito "mfnm tJijeLda. Priroda ni}! uzalud odjenula koprive u za tilni, zam plllSt jer bez nJ g;l n' bismo, iguroo. uotili njenu Ijekovitu moe. livotinje bi sve izjele jeT De brzo i nagoo 10 nadu one SIO je dobro. C:etveronomi prdivaci -.a Ia.~ pojedu mooge dobre biljke. pi! kopriva. moida, upravo zbog t 8'\ im I ~Latni ovoj da bi i Covjek mogao upotrijebiti ncito od njene l rion La 1 IJcko ilo ti K pri u tina mDog kalcija. ~ fora. zcljeza i jos drugih vaZnib mineraJ.. bllo JC valuo da koprivu ubrajam medu rijelke biljke sa moogo ~Ilamina ,jOlt. Zn da je taj vitamin vaZun u prvom redu za stvaranje kl IIJU I Imil .clju kalciJu iz hran • upra 0 zalO dJCluje prij na Kopriva

213

Mala kopriva (Urtica urens)

(kao sok, ili zgnjecena u kasu) tako brzo i pouzdano protiv rahitisa. Prije mnogo godina imao am predavanje u Winterthuru, i tada sam objasnio kako bi koprive mogle cudesno pomoCi osobama kojima prijeti opasno t od tuberkuloze. Oodinu dana kasnije opet sam predavao u istoj dvorani . Javio se slusatelj koji je pred svima potvrdio da je upravo u toj dvorani prije godinu dana doznao kakvu cudesnu moe ima kopriva. Kod kuce je imao zenu tesko bolesnu od tuberku loze. BuduCi da mu lijecnici nisu predskazali nista dobro, vee je od prvog dana poslije predava nja poceo davati zeni hranu sa mnogo kalcija, dodajuCi svaki dan u juhu nesto sirovoga soka od koprive, ili sitno isjeckano lisCe mladih kopriva. 00dinu dana kasn ije bila je zena, na iznenadenje lijecnika, potpuno zdrava . Tznenadio sam se toj vijesti kao i slusatelji u dvorani. Priznajem, treba mnogo truda da covjek ide svaki dan traziti koprive, da ih zatim samelje rucnim strojem i istisne iz njih sok. Medutim, to se u svakom slucaju isplati ako mozemo nekome vratiti zdravlje. Mlade koprive mozemo takoder sitno nasjeckati i kao zelenje dodati u juhu. Sok nema dobar okus, zato je najbolje da ga uzimamo s drugirn povrcem, s krumpi rom iii u zobenoj julll. Za Iijek je odraslom covjeku nuzna samo jed na veli ka zhca soka na dan. Djeci dajemo 1/, do 1 vrhom punu cajnu zliCicu, a malom djetetu sarno 5- 10 kapljica soka dnevno u razlicitim tekucinama, kasama itd. Tko hoCe iskoristiti sarno dio Ijekovitog djelovanja, a uz to uzivati poslasticu, moze pirjati mlade koprive sa nesto luka i ulja, pa Ce dobiti jelo nalik spinatu, koje izvrsno prija uz krurnpir-pire iii pecenku, a nadasve je zdravo. PotraZimo, dakle, mjesta gdje Cemo uvijek moti nabrati mlade koprive, jer ako budemo uvijek otkidali samo mlade izdanke, imat cemo mjesecima· sto obirati. Neki Ce Citaoci, mozda, reci da nemaju vremena traZiti i pripravljati koprive, pa Ce radije kupiti gotov sok. Ponekad se moZe dobiti cak i sirovi ekstrakt u kapljicarna, no nijedan preparat ne djeluje tako dobra kao uvijek svjeze pripravljen sok iz svjeZe ubranih kopriva. Kalcijevu kompleksu (Urtica1cin) takoder je dodana kopriva (Urtica). Urtica je, naime, latinsko ime za koprive ; ovo zvucno ime kazuje samo to da kaIcijev preparat s razliCitim spojevima kalcija ima jos dodatak svjezib kopriva. 0 tome kako homeopatija upotrebljava koprivu, nati cete u poglavlju 0 homeopatiji, pod naslovom »Urtica«.

Kravojac (I m peratoria, Angelica archangelica)

Kada je u srednjem vijeku harala »crna smrt«, kuga, prestraseni su se Ijudi potucali po sumama i mocvarama trazeci pomoc da bi u rukavcima potoka i vlaZnim proplancima nakopali korijenje angelike, nadajuti se da Ce im one pomoCi. Angelika je uz lopuh bila najvaZniji Iijek protiv kuge, i u spisima iz toga vremena citamo cudesne priCe 0 pouzdanoj pomoCi toga lijeka. Kronicar izvjescuje da nije obolio od kuge onaj tko je cijeli dan drzao u ustima komadic korijena angel ike. Aromaticni, ostar okus daje korijenu etericno ulje, kiseline valerijane i angelike, te jabucna kiselina. Ekstrakt sirove biljke djeluje izvrsno protiv slabe probave, slabog 214

teka. podrazaja ie luca ne sluzni ce i greeva u ie lucu. K a pljice kravojca s mcdom izvrsno po maiu proti v zaccpljenosti bronha i proliv kron icnog bronh iti sa. Za ze lud ac treba uzeti tri p uta na dan, po la sata prije jcla, 10 kapi u cas i vode. Upotrebljava se i sjeme kravojca. Oat CU yam sta ri recept kako se priprema pravi li ker od a nge like »vespetroK Uzme se 60 g sjemena an geli ke (ako ga ne dobijemo, mozemo upotrijebiti i isjeckane korijencice), 8 g sjemeoa ko mo raea (Foeniculum officin a le), 8 g a nisa (F ructus anisi). 6 g sjemena korijaodra (Cori aodrum sativum), ukupno 82 g ; sve laga no zgnjecimo i stavimo u 200 g cis tog alkoho la. Osam dana kasnije uzm emo jos 1/2 kg secera (oajbo lji je groZdani), rastopimo ga u 1 do 1,5 litre vode, pomije!iamo 5 predasnjom alkoholoom otopinom i procijedimo kroz krpu iii vatu. Pro tiv nadim a oja i slabe pro bave nema ugodnijeg i boljeg lijeka. Ka luderi srednj ovjekov nih samosta na priustili su sebi sva ko jutro, prije setoje po hodoicima, casicu toga zla tnozuckastog napitka. Ako bi k njima dosao gost 5 pokvarenim iii prehladeoiro zelucem, pomogao bi gutljaj »vespetre« bolje i brie oego daoas neka kemijska ta bleta .

Oa Ii se ta biljka lOve tako jer ima Ii stove u obliku plasta, iii zato jer stiti zeoe od bolesti poput plasta koji ih cuva od zla ? Mozda je i jedDo i drugo pridooijelo izboru imena. Pogledajmo tu travicu izbliza. Zbog nje se mora mo iz dolioe popeti u visoka predalpska podrucja. Ne treba , doduse, iei previsoko, jer obicni virak oalazimo vee oa visini od 600 do 700 meta ra. Njegova su prava domovina alpske sjenokose gdje raste zajedoo sa svojom sestrom, sjajoom vrkutom kojaje ljepsa, aIi vrlo skromna i bez velikih zahtjeva pa raste oa kamenitoj , siromasnoj zemlji. Obicao vira k, medutim, usprkos jednostavnom izgledu, vise voIi nesto masnije zemljiste. Cesto raste zajedoo s pooosnim jedicem (Aconitum oapellus) u alpskim udolioama koje sadrie nesto vise hraoe bogate dusikom. U blizini planinarskih kueica otima se za prostor s velikom kiselicom (kiseljak, sta velj ; Rumex obtusifolius), pa je zbog obilja hrane vrlo velik. Ta je biljka Ijekovita osobito za zeoe. Izvrsno pomaie protiv slaboga vezivnog tkiva, tj. protiv sklonosti prema kili (hernija). Kad su u pitanju takve bolesti u gradi tijela, treba pili caj od virka najmanje godinu dana da bi se uklooile takve konstitucionalne slabosti. Svjeie zgnjeceno lisee, polozeno izvana, djeluje brlO i vrlo je dobar lijek za zacjeljivanje rana. Tko zadobije u AJpama ogrebotine i manje raoe, ima oa raspolagaoju dosta djelotvornih lijekova. Nekoliko zgnjecenih cvjetova kantariooa, iii samljeveni korijen arnike stavimo oa ranu, sve zajedoo zavijemo sa zgnjecenim virkom, i doblli smo jeftin, Ijekovit zavoj. BeruCi bilje moramo bili spretni i trgati ga tamo gdje je oajcisce, a ne kraj putova i u blizini planioarskih kuCa. Nekad su iz svjeze ubranog virka i iz njegova korijena pravili dobre masti. Upotrebljavali su \h za lijeeenje rana i laksih prijeloma. U djece virak prekine proljev bez ikakvih neugodnih pojava. 215

Virak (gospin plast; Alchemilla vulgaris)

Zob (Avena sativa)

Gotovo svatko zna da zob daje konjima nagu. Za covjeka je takoder okrepljujuCa hrana. Kad imarno pokvaren zeJudae, u pravilu Cerno najprije priprerniti zobenu juhu jer Ce nam vecinom pomoci da se rijesimo tegoba s probavorn. Zob kao hrana ima vise dobrih osobina za covjeka i zivotinje. Njezina se vrijednost, rnedutim, ne krije sarno u tom obliku , vee je i zobena stabljika, dakle, visoka zelena trava, takoder cudesno Ijekovito sredstvo. Mozda je manje poznato da je zob, kad pocne klasari iii evjetati, zbog avenina hranjiva za ziveani sustav i ziveane stan ice i stoga je ubrajamo rnedu izva nredno dragoejene lijekove za zivce. lz zobi mozemo kod kuCe pripremiti ravi lijek za zivce. NekoLiko tek dozrelih stabljika sameljemo iii na drugi nacin usitnirno. Dobijenu zelenu kas u prelijemo toplom vodom, pustimo da odstoji oko dvije minute, a zatim oeijedimo ; zasladimo medom iii secerom, najbolje grozdanim secerom iii groZdanim koncentratom. Lijek mozemo sastaviti i drugacije: sameljemo zobene stabljike s bobieama grozda iii rozinama (evebama), prelijemo toplom vodom, i poslije 2 do 3 minute oeijedimo. Time je ovaj napitak vee zasladen. Taj je zobeni napitak, u nase nemimo vrijeme, za svakoga cudesan lijek. Ako ga pijemo dUle vrijeme, zivei se preporode i smire, te dobiju novu snagu. Cak i poslije zetve zobi nismo u neprilici jer i suhu zobenu slamu mozerno upotrijebiti za caj, no njegovo djelovanje nije tako snafno. Takav se eaj preporuea protiv katara, kaslja i grozn ieavih stanja. Premda ne djeluje tako dobro kao svjeZa biljka, ipak ga ubrajamo medu vrlo dobre lijekove. Kupanje djece u uvarku zobene slame uklanja nedostatni rad koze. Time nisu iserpljene sve mogucnosti za upotrebu zobi. Nepreradeno zrnje zobi takoder sluzi za pripremanje eaja. Od nepreradenog zrnja mozemo napraviti i napitak. Kada u polju nema vise zobi, upotrijebit Cemo zob kakvom hranimo konje. Taj zobeni caj mozemo zasladiti kao zobeni napitak, koji daje snagu i okrepljuje. lzvanredno smiruje upale zelucane i erijevne sluzniee. Zelenu zob mozemo takoder pripremiti kao zobeni napitak eim je visoka 4D do 50 em. Najdjelotvornija je dok evate, dok ima u zrnju jos mlijeenog soka. Tko se lijeCi zo benim napitkom, uvjerit ce se da Ce njegOY zivcani sustav eijelu godin u zahvaLno reagirati. Homeopatija upotrebljava izvrstan lijek za zivce iz soka zelene zobi pod imenom »Avena sativa«, sto je latinsko ime za zob. Lijek se dobiva iz zgnjeeenog soka zobenih stabljika u evatu, a uzima se u kapljieama. Osobito je za djecu i osjetljive Ijude izvanredan Iijek za zivce. Sa ekstraktom koreanskoga Ijekovitog korijena ginsenga, poznat je pod imenom Ginsavena i pouzdano krijepi zivee. Zobeni je napitak vrlo zdrav i za dijabeticare.

Ourdica (Convallaria maialis)

Prolazeti u svibnju po sumama, nati Cemo lijepe, zelene, sabljaste listove koji podsjecaj u na srijemus, i uz njih stabljicice pune bijelih, Iijepih zvoncica. Zbog te njeZne, prirodne Ijepote obradujemo se, premda 216

mozda malo tko zna da to lijepo cv ijece, koje pobuduje rado t, ad rZi Ijekovite tvari koje jacaju srce i bodre ga na rad. Vee u u red njem vijeku upotrebljavali durdicu kao dobar lijek za srce. Kasnije ju je potisnuo mnogo jaCi i djelotvorniji digitalis (crveni naprstak), Ciju je djelatnost otk rio engleski lijecnik Withering u cajnoj mjesavini neke stare skupljaCice trava, koja ga je upo treblj avala protiv vodene bolesti . T ako jc digitalis godine 1785. uveden u medicinu. Pokazalo se da su durdicu nepravedno zapostavili jer nije uvijek biljka s najizrazitijim djelovanjem i najbolja . Dugogodisnja lijecenja s digitalisom pokazala su i neke njegove nedostatke u usporedbi sa durd icom. Najvainiji je nedostatak digitalisa sto se nak upIja (kum ulira). On se dugo skuplja u srcanom misicu i ako se duze upo trebljava, nakupi se u to lik oj kolicini da dode do tesk ih, zbog nepazljivog lijecenja, upravo ozbiljnih srea nih poremeeaja. Takve opa nosti ne prijete od durdice jer se vee poslije 4 dana glikozid, njena djelotvorna tvar, razgradi u tij elu , a zadrii se sarno povoljno djelovanje na srce. koje traje jos dugo. Durdicu je najprikladnije upotrebljavati kao standardni ekstrakt svjeze biljke, kakav je npr. preparat Convasci ll a n. Pri srcanoj slabosti jaca sreani misic, a izrazito povoljno dj eluje i na same krvne zile. lednak a doza ne djeluje tako neumitno i snazno kao digita lis, ali nema ni neugodnih nuspojava, kao sto je npr. na kuplJanje u srcanom mi sicu. Pri srcanim slabostima, poslije gripe, upale pluca, plucnih bolesti i mnogih drugiS infek tivnih bolesti , kao i poslije angine, protiv kojih digitalis cesto ne djeluj e, djelotvoran je ConvasciLlan, dakle, durdicin preparat, pouzdan i izvrstan. Kao lijek za okrepu srca prije operacije, i kao dodatno lij ecenje da se izravna teiak ucinak na srce poslije operacije, Convascillan je izvrstan. Sporlasi koji su pretjerali u sport u, na laze u Convascillanu izvrstan lijek koji opel dovede u red sreani misic. Cak sam imao izvrsne uspjehe u lijeeenju srcanih smetnji za vrijeme i poslije oboljenja bubrega, isto tako pri oboljenju a rteriosk leroze, dakle, povisenoga krvnog tlaka, sta rosnih pojava, te klimakterija. Protiv svih tih sreanih tegoba durdica se pokazala kao pouzdan i dobar lij ek. Durdica je takoder prikladna za lijecenje neugodnih srcanih smetnji koje nastaju zbog poveeanog rada stitne zlijezde (stitnjaee), dok digitalis ne preporucamo. Convascillan je zanimljiva kombinacija durdice i mors kog luka. 0 loj cemo biljci takoder nesto reCi.

Na obalama Sredozemlja, mozda na obali tamnoplavoga mora u Grckoj, ispod Peloponeza, nalazimo neobicnu biljku koja tjera iz posusene zemlje i naraste viSe od melar visoko, zavrsavaj uCi lijeporn, bijelom, cvijetnom caskom. Nema li sca, a kopamo Ii zemJju da nademo odakle raste, nailazimo na veliki luk s promjerom od 15 om, teZak. viSe od I kg. To je pravi morski luk koji dobro uspijeva upravo u tom suhorn tlu i mirisnom morskom zrak u. U botanici tu biljku poznaju pod imenom Scilla maritima. Osim etericnog ulja sadrZi jos i scillidin, scillain i druge za nimljive tva ri . Vee su je stari tanovnici Sredozernlja upolrebljavali 217

Morski 1uk (Scilla maritima)

za va njsko i unutrasnje lijecenje. Hva lili su njenu djelotvorno t protiv za tojnih edem a, sla bog i jakog pulsa, protiv srca nih tegoba i tegoba disanj a, ledenih ruku i nogu, vodenas te mokra6e i katara, osobito katara gornjih disnih putova. Morski su luk s uspjehom upotrebljavali takoder protiv takvih srcanih tegoba koje nas taju zbog zastoja mokraee, pa protiv katara s tesko topivim ispljuvkom , dapaee i koznog svrbeza. I druga opaZanja, koja se temelje na iskustvima preda, pokazala su da je svjezi ekstra kt morskog luka izvrstan lijek za spomenuti kompleks simptoma doticnih bolesti . Gdje, da kle, postoje takve teske smetnje, moZe biljni, prirodni lijek pruziti pai nje vrijedn u pomoe. Vee malena ko licina, naime 5 kap ljica tisueu puta razrijedene izvorne tinkture, moZe imati vanred ni ucinak. Ako spojimo korisnosti opisane durdice s morskim lu kom, nastane uistinu idealni sastav, poznat pod imenom Convascillan. Bolesniei od srea, koji su dosad mora li posizati cak za strofantinom, imaju u Convascillanu lijek koji se moze upotrijebiti u istu svrhu kao i strofantin, a nema na srce tako snamo djelovanje kao strofantin . Strofantin mozemo usporediti bicem za srce, dok je Convascillan blago, ali ipak vrlo pouzdano i trajno ljekovito sredstvo .

Imela (Viscum album)

Kad 0 Novoj god ini vidimo u izlozima i na trgovima tako mnogo granCica imele koja je svojim smedeze lenim gra ncica ma i lijepirn zuekastim bobicama sluzila vee starim Germanima, tko bi pornislio da se u toj neobicnoj biljci nalaze najcudesnije ljekovite snage! Imelu ne upotrebljavaju sarno zbog stare tradicije vee ona koristi starijim ljudima, odnosno prerano ostarjelim krvnim zilama. Protiv popustanja elasticnosti zila, tj. ovapnjenja a rterija i povisenoga krvnog tlaka svjeZi je ekstrakt imele jedan ad najcudesnijih lijekova. Sa srijemusem (Allium ursinum) i glogom (Crataegus oxyacantha) mozemo se boriti protiv spomenutih starackih tegoba koje se tako zalosno razvijaju, najbolje i bez rizika i mozda ih potpuno ukloniti. U .kombinaciji s indijskom biljkom Rauwo lfia serpent ina, imela je takoder izvrsno sredstvo protiv krvnog tlaka. lz te kombinacije je nastao preparat »R auwolvisca«, u kome je stoljetno iskustvo 0 poznatom snizava nju tlaka pomoeu imele, i najnovija istrazivanja 0 Rauwolfiji, udrliZeno u vrlo sretnu kombinaciju . Da bismo postigli uspjeh u lijecenju, moramo ograniciti kuhinjsku sol i hranu bogatu bjelancevinama. Kako je imela vazan lijek, govori i to da sarno u Njemackoj potroSe godisnje u normalnim prilikama po 170.000 do 190.000 kg imele. Imelin ekstrakt (Visca kapljice) ima jos i drugo djelovanje, a ne sarno protiv povisenoga tlaka . Imelini preparati pomazu protiv glavobolje s lakom vrtoglav icom, protiv napada vrtoglavice sa sklonoseu da covjek padne nauznak, protiv teturajueeg hoda bolesnika koji se plase prostora, protiv utrnulosti (» mravaca«) u udovima i protiv hladn ih nogu. Visca kapljice, uz druga sredstva za srce, vrlo dobra pomafu ako dode do nenada nog napada i snaznog udaranja srca, grceva u krvnim zi lama, nedostatka zraka i noenog napada astme. Dovoljno

21 8

je 3 do 5 puta na dan uze ti 5 do 10 kap ljiea . I protiv drugih bole ti imela pruZa svoj u pomoc. U trazenju djelotvornih tvari i bilja protiv boles ti raka, imela se, UZ lopuh (Petasites), pokazala korisnom. Stoga se ne bi smio odreCi imele nitko tko irna zlocudne izrasline. Djelotvorni su pripravei iz svjeZe bi ljke, a izvrsno djeluju i homcopatske injeke~e. Bolesniei koji su godinama imali, zbog kronicnog artri tisa iii artroze. bo love u zglqbovirna, ozdravili su poslije homeopatskih injekeija imele.

Kad u trgovini vocem i povrcern vid im plodove papaje, uvijek se po novo sje lim svog boravka u lagunarna Maranj ona. Tamo sam se navik nu o da poslije svakog jela trazim papaju, da bih dobio po koji list, sto mi je sluZilo kao profilakticno sredstvo i lijek za probavu. Dovoljan je bio list ve lik kao kovani novae od 5 franaka. Mozda je redovno Zvakanje tog lisc::a pridonijelo da sam se na svojirn brojnirn putovanjima po tropskim krajevima zastitio od nekih parazita, ako sam ih, rnozda, dobio hranom. Bio sam, dod use, vrlo oprezan jer tarno svuda vrvi od opasnih ameba, anki lostorna, glista (oxyura), askarid a, bicasa i jos mnogih drugih, jer se ti straSni stetoCinje razrn noZavaju rnilijunima jajasaca. Neki sisu krv iz erijevne sl uzn iee, drugi uzrokuju upale, cak apscese i cirove. Prodiru eak do jetara i ti suCe njih ovih Zetava gube polagano zivot zbog posrednih i neposrednih posljedica.

Papaja (Papaya carica)

Svuda, gdje na covjeka vrebaju opasnosti, dana je ta koder rnogucnost da se zastiti iii lijeci. Papaja je biljka koja dobro uspijeva samo u vrlo vlaZnom tropskorn podneblju. Upravo sam u laguna rna Maranjona nasao najljepiie bilj ke te vrste. Sta bla su visoka 3 do 4 rn, presjek irnje 20 do 25 em, a izmedu peteljlci li sc::a visi na deblu 20-25 plodova. Odozdo su zuti, zre li, a prema gore sve manji, zeleniji i nezreli. Po obliku su nalik dinji, eemu se ne moramo cuditi jer se zapravo radi 0 drvetu dinje. Zreli plod ima u sredini udubinu punu sitnih, sjajnoernih, vlaZnih kugliea. To su sjernenke. Prava djelotvorna tvar je pretezno u nezrelom plodu ; u zrelim plodovima nalazi se u kori koja se ne jede, nego je bacaju. Meso ploda je zuto iii ervenkasto, irna poseban okus, na koji se covjek sarno polako navikne tako da ga razblaii sa neSto limunova soka. Buduci da za probavu pornaZe i plod, vremenom se u ljudi stvori potreba da poslije objeda pojedu jos krisku papaje. U vocnoj salati od ananasa, banana i mangoa izgubi se nesto ostriji okus papaje. Ako poroijeSamo papaju i ananas, dobijerno ukusno, nektaru slicno piCe koje u tropskim krajevirna posebno prija. Na zalost, u zrelorn se plodu ne nalazi veliko ljekovito djelovanje, prernda u nekim reklamnim napisima 0 tom govore, preporueaju ga i hvale. To se, vjerojatno, temelji na krivom uvjerenju jer se ljekovite tvari , prije svega tzv. papain, nalaze u nezrelom pkJu, sjemenkama i liseu. Zato se sirovi pa pain moZe dobiti takoder iz nezrelih plodova. Za refu Ii I.e zelene plodove, teee iz njih tekucina bijela poput mlijeka kao i iz kaucukova drveta. Kada to mlijeko posusimo, dobijemo Zuekastu

Prikladan lijek

219

tvar nalik gumi, koju mozemo nazvati sirovi papain. Taj iJovi papain je izvrstan lijek sa dva potpuno razlicita djelovanja. U.bija, iii bolje receno, probavlja crijevne parazite, dakle sve one hladnokrvne zivotinje koje se rado naselj avaju u tankom i debelom crij evu. Dakle, tko poslije svakog obroka pojede list papaje, kao sto sam iz preventivnih razloga i am cinio. iii pak zvaee punu cajnu zlicicu crnih sjemenki i to pojede, makar mu i ne ide u tek, rijesit Ce se parazita i tegoba zbog njih. Tko bude redovito provodio tu mjeru opreza, zastitit Ce se i oct infekcija.

Pomoc gusteraci (Pancreas)

Papaja ima jos i druge prednosti jer dobro djeluje na gusteracu i pomafe probavljati bjelancevine. Tko se posluti papajom poslije jela sa mnogo bjelaneevina, osjetit Ce naglo olaksanje jer Ce osjeeaj punoCe koji ga cini tromim nestati vee poslije nekoliko minuta. Stoga nije cudno da Papayasan nacinjen iz lisea i soka nezrelih plodova cini dobre usluge kao cisti prirodni proizvod, kada gusteraea pati zbog smetnji od tzv. pankreasne stolice. Cak se i pri tipicnom pankreatitisu Papayasan pokazo izvanredno, osobito zajedno s Kelpasanom koji sadrZi kalijev jodid. Nije cudno da i dijabeticari nalaze u njemu izVfstan lijek jer im pomafe pri preradi masnoCa i bjelaneevina. Tko pari od slabe probave i tegoba zbog metabolizma bjelancevina, morao bi poslije svakog jela uzeti dvije tablete Papayasana. To Ce nas prirodno sredstvo oduseviti. Tko putuje po jutnirn zemljarna iii tropskim krajevima, iii ide sarno nekoliko dana na odmor, morao bi u svakom slueaju imati pri sebi Papayasan, jer dvije tablete uzete poslije jela stite od svih opasnosti. Sigumo je bolje ako svome tijelu, a time i svom zdravlju, poklonimo malo viSe pafnje da se ne bismo morali kasnije boriti s nepozeljnim arnebnim proljevima i tvrdokornim glistama.

Lopuh (Petasites officinal is)

Posljednjih se godina pokazao kao dobra pornoc i prirodoi lijek. Zacuduje sto se sve moZe njirne postiCi. Buduci da se radi 0 jakom lijeku, ne podnose ga svi Ijudi u izvornoj tinkturi. Zato ga testa treba razrijediti, izabravsi D" D, iii jos razredeniju tekucinu. Upravo ta jaka reakcija dokazuje da je covjek izabrao pravi lijek. laka reakcija je do bar znak. Treba jos sarno izabrati pravilno razrijedenu tekucinu. Umjesto da se ravnarno po uobicajenim uputama za uzirnanje lijeka, mozemo umjesto toga kapljicu Petasitesa staviti u 2 del vode, i u toku dana piti u gutljajima. Poslije 8 do 10 dana organizam se vee toliko priviknuo na lijek da ga smijemo bez straha pojacati i razrijediti jednu kapljicu u I del vode. Osam dana kasnije mozemo kapljicu lijeka poroijesati sa 1/2 del vode, a vremenom cemo smjeti uzeri jos jacu koncentraciju Petasitesa. Lijek djeluje vrlo dobro osobito protiv tumora, izraslina i svih patoloskih promjena u stanicama. Oboljenja disnih organa, npr pluCa, osobito zahtijevaju cisto malu kolicinu Petasitesa. Nedavno sam razgovarao s nekim profesorom medicine iz Njemacke, koji u svojoj praksi upotrebIjava Petasites, i on mi je potvrdio ta zapaianja. Kad sam mu dao Jijek 220

da ga isproba. rekao mi je da je o,jct ljivim bolesnicima i jedna kapljica bila prejaka. Lijek je ndkodljiv i pOlpuno neolrovan, no izaziva za~u dujuee reakcije. Bilo bi dobro za mnoge lijecnike i studente medicine kad bi prirodne lijekove sarni isproba li. jer obi~no misle da su pre labi i da neee s njima postiCi dosta jaku reakciju. Posloje prirodni lijekovi. prije svega pripravci iz svjefih biljki. koji izazovu tako jake reakcije da u lorn pogledu ne zaostaj u za kemijskim lijekovima. s tom razlikom da nisu otrovni. To pokazuje da su u prirodi skrivene rnnoge snage koje bi se mogle upotrijebiti oa korisl bolesnika. lz Ascooe sam nedavno dobio vijest 0 lijeeenju zivotinja Petasitesom. led nom psu je izraslina na prsnoj bradavici oestala poslije davanj a Pelasitesa. Za lijeeeoje svih izraslioa. oso bito takvih koje se rado pretvore u rak , pa i samog raka, Petasites je jedno od oajbo ljih, ako oe i oajdjelotvornije prirodoo sredstvo, od kojega mozemo rnnogo viSe oeekivati nego se i nadamo. Dajemo Ii ga istodobno sa Visca-kapljicama tj. svjezim ekstraktom imele, iii u kombin ira nom prepara tu Petasan u oapravljenom od lopuba i imele, katkad cemo uspjeti i tame gdje kemoterapija viSe nista ne moZe uciniti. Kad lijecnik izjavi da ne moZe viSe pomoci. da je ucinio -to je mogao i da oe moZe vise dati nadu za poboljsaoje, tada ne bismo smjeli nikako propustiti lij eeenje lopubom i Visca-kapljicama. Zajedno s pravilnom branom, osob ito mnogo sokova. vOCa i povrea, postizemo barem poboljsaoje opcega zdravstvenog staoja. Na svaki naCin matno ublazirno bolesniku osjetljivost na bolove.

NOVA ISTRAZIV ANJA 0 LOPUHU Petasites iii pozna Ii korijen lopuba. cioio je covjeku dobre usluge tamo negdje do srednjeg vijeka. a mozda i dalje. Sto se viSe bavimo tim neobicnim korijenom. to viSe smo pod dojmom njegove mnogostruke upotrebe. ili strucno receno. terapeutskog opsega njegova djelovanja. Cini se da lopuh kao lijek protiv bolova irna veliku zadacu. Protiv glavobolje. migrene, greeva za vrijeme menstruacije. pa cak i bolova zubnog zivca. rana i jos mnogih bolnib stanja. pokazao je lopuh u tabletama (petadolor) izvrsne rezuIta te. Ne sa rno da se covjek djelomicno iii sasvim oslobodi bolova vee cesto potpuno ozdravi. Kad pomislimo kako mnogi Ijudi gutaju kemijske tablete protiv bolova i na njib se naviknu, drZimo da ee lijecnici i bolesnici toplo pozdraviti neotrovni lijek protiv bolova. Petadolor je potpuno neskodljiv. sto pokazuje nedavno iskustvo. Nekom bolesniku iz kantona Graubiinden dojadio je :!:ivot pa je progutao 80 tableta Petadolora protiv bolova, u nadi da ee uCiniti kraj svome teskom :!:ivotu. Pozlilo mu je pa je pozvao svoga kucnog lijeenika. On je telefonirao nama jer izradujemo Petadolor. zan imajuCi se za sastav i otrovnost lijeka. Rekli smo mu da je lijek potpuno neotrovan i, da bismo ga umirili. dali smo mu adresu jednoga farmakologa koji je naCinio vee mnogo pokusa s tim prepa ra tom. Farma-

221

kolog mu je takoder potvrdio da je lijek potpuno neskod lji v. Usprkos ve li kom broju uzetih tab leta lijeenik nije morao pacijentu isprati Zeludac. Kas nije nam je telefonirao da je pacijent izlueio vrlo mnogo mok raee i da je u kratkom vremenu izgubio mnogo na tezini, ali da se inaee osjeea posve dobro tako da je od uslao od svoje nepro misljene odluke. Lijecnik je da lje napomenuo da bi to sredstvo moglo bili dje lotvorno takoder protiv debljine i vodene bolesti. Petadolor, dod use, ne dj eluje tako brzo kao kemijski lijekovi, ali njegova neotrovnost potpuno nadoknaduje taj mali nedosta tak. Priblizno 50 % svih bolesnika srazrnjerno su brzo umirili bolove, u oko 30 % je djelovanje bilo polaganije, tako da protiv greeva za vrij eme menstruacije iii migrene poene djelovati priblizno jedan sat poslije uzirnanja. U daljnjih 10 % bolesnika, osobito oboljelih od raka, djelovanje je nastupilo istom poslije tri dana, ali je tada djelovao jaee nego morfij. Sarno 10 % bolesnika reagira na lijek slabo, iii uopee ne reagiraj u. Mozda Ce i za te bolesnike naCi s vremenom neko rjesenje u veeoj koncentraciji djelotvornih tvari. Petadolor, dakle, smeksava ukoeenost grea. Najbolje i najbde djeluje ako pustimo da se rastopi na jeziku, da djelotvornu tvar djelomice rastope vei; zlijezde slinovnice i sluznice, pa se lakse apsorbira.

Uklanjanje navike

Danas, kad tako grozno raste navika na narkotike - tablete protiv bolova, sigurno nije mala prednost Petadolora koji moZe srazmjerno lako osloboditi te navike one koji ga redovno trose. U tom pogledu postaje taj vrlo jednostavni lijek, uistinu, pravi dobrotvor za tisuee domaCica koje najcesee pate od te slabosti. Tko bude svaki sat uzimao po jednu tabl etu, za nekoliko ce se tjedana posve odviknuti droge. Cak i protiv jakih napada migrene s tipienim povracanjem Zuei, posto je bolesnik god inama uzimao svakojake kernijske lijekove, moZe Petadolor pomoCi vee u srazmjerno kratkom vrernenu. To narn je nekoliko za hvalnih pacijenata i potvrdilo. Cesto nije dovoljna norrnalna doza od 3x2 tablete dnevno. U tako teskirn slucajevima mora bolesnik rastopiti na jeziku tabletu svaki sat, iii pak svakih pola sata, dok tablete ne pocnu djelovati.

Povoljno djelovanje protiv grceva za vrijeme menstruacije

Protiv grceva za vrijeme rnenstruacije (dizmenoreje) pomaZe Petadolor go to vo smjesta. To je za djevojke i zene veliko olaksanje. Imamo vijesti o slueajevirna kad su otkazala najjaea sredstva, a taj je vrlo jednostavni, biljni lijek pomogao. Stoga bi taj lijek morao biti u svakoj kuenoj Ijeka rni, putnoj to rbi, u ladici portira svakog hotela i tvorn ice, i u kancelariji poslovode svake trgovine. U Baselu je u nekom poduzeeu 40 djevojaka upotreblja valo Petadolor protiv glavobolje i menstrualnih greeva, i taj je prirodni lijek, koji djeluje bez ikakvih nuspojava, svima dobro dosao. 222

Drugi preparat lopuha jc sthmasan. On ima neSto viSe djclotvo rnih tva ri jer djc lov3 njc lo puha pOJ3 cavaju ekstrakti dviju Iropskih biljki koje su a nti spazmoli tici. Zbog toga Asthmasan moze katkad po moCi i u o nim slucajevima gdje najjaea kemij ska srcdstva ne postizu ni ta o Glavni lijecnik jedne Kneippove ustanovc op isao nam je slucaj astme kad bi se bolesn ik bez lijecnicke pomoci ugu sio. Asthm asa o, preparat lopuha, pomogao mu je bolje nego naiiaCi lij ek koj i je prije nerado uzi mao. Nada sve veseli da taj biljni lijek ne pruZa samo trenutnu porn o(; vee s vremenom bolesnika po tpuno izlijeci. Postoji v i ~e vrsta lopuha, zato Ast hmasan ne djeluje uvijek jednako snaZno. Cesto treba pojacati lij ecenje preparatom bi o loskog kaicija, npr. Urticalcinom. Neki drugi astma ticar koji je patio od nesnosnih napada za vrijeme juzoog vjetra i niskoga zracnog tiaka, izvijestio je da sc, uzimaj uCi Asthmasan, usko ro os lobodio svih tegoba. Tko upotrebljava to sredstvo, ne samo da ee posti ci blagotvorno djelo vanje vee ee u izvjesnim okolnostima vremenom i ozdravi ti.

Sa vrlo zgusnutim lo puhom opazili smo u o bolj elih od raka vee vise godioa neo bicne uspjehe koji su tako povoljni da podsticu i obavezuju na daljoja istraZivanja i pokuse. Nije iskljuceno da ee lopuh biti umirujuee sredstvo za oboljele od raka, koji su da nas izgubili svaku nadu zbog svoje neizvjesne sudbine. Inaee su u stampi pisali vee 0 mnogim lijekovima koji mnogo obeeavaju i pobuduju paZnju kao lijekovi protiv raka, no kao sto su se brzo pojavili, isto su tako brzo nestali. Vee nekoliko desetIjeea pokazuju prom a tranja sa ekstraktima lopuha da ta biljka ima neku vezu s opeim zbivanjem pri oboljenju od raka. Koliko ee ona pomoei da .se rijesi pitanje raka, stvar je buduenosti. Do sada stoje na raspolaganju vee razliCita iskustva. Glavru lijecnik neke veee bolnice . saop6io nam je da u kirurski lijecenih bolesruka kojima su davali ekstrakte 10puha, nije vise bilo metastaza, a opee stanje bolesnika bilo je zadovoljavajuee. Sezdesetogoilisnja bolesnica iz B. dosla je u l:Iolnicu zbog vrlo .pro ' irene izrasline raka. Njezinu sinu H. lijecnici rlisu dali povoljne obavijesti jer ni su mogli obeeati ozdravljenje, vee su naprotiv mislili da ee njegova majka zivjeti najviSe nekoliko tjedana. Pacijentica je dobila ekstrakt lopuha, i vee su je za nekoliko tjedana, oa iznenadenje lijecnika, mogli otpustiti iz bolnicke njege. Nekoliko takvih primjera u posljednje vrijeme .opravdavaju nadu da lopuh ima djelotvornih tvari koje mogu mnogo pomoCi u lijecenju raka; stoga ih lijecnik ne bi smio zanemariti. Iskustva su osobito pokazala da se lopuhom (Petasites) ublaZavaju nesnosru bolovi od kojih bolesrlik pati u uznapredovalom stadiju raka, kad injekcije morfija vise ne djeluju. Petaforce, ekstrakt iz lopuha, treba davati svakom oboljelom od raka pored ooih lijekova koje propisuju lijecnici. Iskustva s kojima raspolazemo opravdavaju mislJenjc da PeLaforce svakom bolesniku od raka moze bili od velike pomoei, da vrlo smanjuje opasnost od metastaza, da opee zdravstveno stanje i izglede na ozdravljenje bitno poboljsava, a vee posto-

223

Dobro djelovanje protiv astme

Petaforce

jeee bolove ublaZava, i bolesnik ih l ak ~ podnosi. Ako pomislimo da je Peta rorce po tpuno neotrovan biljni Iijek koji ne uzrokuje nikakve nuspojave, ne bi smjeli o klijevati ni lijecnici, ni bolesnici da iskoriste njego vu pomoe. U toku su pokusi nekih poznatih lijecnika, kojib uspjesi to liko obeCavaju da postoji cvrsta nada, kako Ce Petruorce, vremenom, bili vai an sastav hrane za obo ljele od raka, i da Ce ima ti pose ban udio u rjesavanju teskog problema ra ka. Lijecenje rana u Indijanaca

U Meksiku mi je nek i Indij a nac pricao kako je jedna ozljeda zavrSila smreu. SjekuCi mladice u pras umi, Indijancu se na tvrdom ko rijenu iskliznu macheta (maceta) iz ru ku, i tes ko mu ozlijedi nogu. Indij anac je isprao ranu u rijeci, a za lim bez zavoja trckarao sa sk upinom lndijanaca koji su u prasumi rusili stabla. Pratili su ib konji i mule, pa mozemo zaklj uCiti da je tu i tame na putu bilo konjskib balega. Mozda su mu prod rle uranu jer se uskoro poceo svijati od grceva, ukocio se i nije mogao hodati. Njegovi ga pralioci prenesose u ta bor gdje je drugo jutro umro. Indijanci reko~ da mu je uranu us ia otrovna zemlj a, a mi mamo da je ubojica bio bacil tetan usa. Ne radi svaki Indijanac ta ko neoprezno. Neki instinkti vno puste da rana dobro iskrvari, zatim je zavefu kakvom krpom a da je ne ispi ru. Kad nemaju na· raspolaganju anti septickih tvari , krv koja curi je najbo lja dezinrekcija, a krvna krasta neko vrijeme najbolja zastita ad infek cije. Spo menuti zavoj sprecava prodor bakterija u ranu. Indija nci, kao dobri poznava oci bilja, pomaiu si i dru gacije. Na ranu stavljaj u svjeie lisCe Ijekovitog bilja. O ni, nairne, poznaju bilj ke koje za ustavljaju krva renje, i one koje lijeee.

Echinacea purpurea

Za vrij eme svog bo ravka u Mexicu opazio sam mn oge korisne stvari. Osobito je cesta jedn a bilj ka koja nije urodenicima nepoznata jer ima posebnu ulogu. To je Echin acea koja je vee prije vise desetljeea svratila na sebe pozom ost str ucnj aka u Evro pi i na drugim kontinentima. Ta biljka koja sprecava upale stek la je mnogo prijatelja medu pristalicama bioloskib metoda lijecenj a, pa su joj u posljednje vrijeme pridali vise painje. Pokazala se djelo tvo rnom takoder pro tiv nuspojava ad penicilina, oso bito protiv ba kterijske rezistencije na lijek.

Vlastita iskustva sa echinaceom

Lijeceei rane dosao sam do za nimljiva iskustva. K ad sam jednom, rano ujutro kosio, oskliznuo sam se niz strrninu Iivade jer je bila rosa, pa sam pri to me jako posjekao lijevu nogu. BuduCi da sam, vjerojatno, ra nio i neku manju arteriju, rana je o bilno krvarila. Obicno bib uvijek isprao ranu nerazrijedenim Mo lk osa nom jer je taj prirodni preparat ml ijecne kiseline za to izv rstan. Medutim , sad sam htio iskusati Echinaro rce, pa sam na ranu iz koje je curila krv stavio komad va te namocene u tin kturu Echin acee, na trgao u vrtu i svejeze listove Echinacee pa jos i nji h polozio na ranu. Zatim sam sve zajedno zavio gazom. Premda je krv

224

Kupus (crveni) (dolie)

gore

CVl eta~a

Kesten je dragocjen plod stabla skupocjena drveta

Proku lica (gore) Koleraba (dolje)

Orahe rado jedu, osobito u Evropi. Ponegdle U svijetu rastu i divlji orasi koji nisu ni~ta manje ukusni; osobito su omiljeli u Aziji i Australiji . (dolje)

Biljkama su nuzne neznatne kolicine minerala. Medutim, posljedice su teske ako ih u zemljl nema. Kupus (1ljevo gore) uvene i prije se iii kasnije osusi kad u zemlji nedostaje kalij. Secerna repa (gore u sredini) sagnjije ako jOI nedostaje bor. a zboQ nedostatka mangana (gore desno) njeni IIstovi pOI ute i uvenu .

Luk (crveni) , kozjak, vlasac i poriluk. Rasplodni organi tog povrca i drugih biljki Iz obltel ji Ijlljana (Lillacea e) su lukovice u kQjima vise slojeva obav lla mladicu. Njihovo korijenje pocinle na plocici kratke stabljlke kOja t ini osnovu lukovice.

probila zavoj. ipak sam mogao oprezno hodali i daljc radili naj nu inlJc poslove. Budllei da ra na nije viSe krvarila. po"ezao sam zavoj i sta rim rupcem. pa sa m mogao jos bo lje hodali. Preko noei nisam ni la dirao , a li sam se pripremio n3 1I0bicajene leskoee. Proliv oee kivanja . nisam osjeeao go tovo nikab'u bol. Poznat o kljuvanjc. uob icaj cno za veee rane. nije nas tupil o. Zbog loga sam bio veseo. pogo tovo zbog cudes nog djdo anja te jednoslavne biljkc. Istom sa m treccg da na opn:zno kinuo zavoj da ne bih okrznuo ra nu. du gu oko 5 em. Odrezan je bio gotovo eij eli jastucic pod palee m. a dria la sc jos amo trecina gornjega ruba jasluCica. Po lije opisa nog lijcccnja sve se lij epo zalije pil o. Ponovno sam slavio na ranu svjeiu vat u. narnocenu u Eehina foree. dodavsi i sirove listove Eehinacee. upravo tako kao SIO rade lndij a nei. Iznenadio sa m se zbog cud esnog ucinka. Bez upa lc i. prakticki bez bolova. ra na je lijcpo zacij elil a. Imao sa m. na ia lost. smo lu da mi je jedan od mojih slu zbcnika dok smo radili u sumi, teskim cipdamastao upravo na ra nu. Razumljivo je da sam zbog Ie neopreznosti imao bolove. Vidio sam sve zvijezde. Na jed nom mi se dijelu ra na malo otvori la i pocela lagano krvariti. ovi oblog s Eehinaforceom opet ju je umirio i ublazio nevolju srazmjemo brzo. Moram priznati da sam se vrlo obradovao svim dobrim isku tvirn a s tom biljkom. pa sam uvjeren da ee lijekovi koje daje la biljka suptropskih podrucja, ima ti jos veliku ulogu u bioloskoj medieini. Radosna je Ci njenica, da Echinacea uspijeva ne sarno u suptropskim vee i u nasim krajevima. Uzgojio sam je vee u Teufenu i Engadinu, i vrlo dobro u pijeva. l ako engadinsko sunee pridonosi da je biljka jos djelotvornija nego u d o lini, jer su suncane zrake u juinom Engadinu mnogo jaee i po jacini na lile o nima u Mexicu. Moguenost da iz biljnog svijela dobivarno dragocjene i neSkodljive lijekove. sigurno je mnogo veea nego sto danas misle Cak i u strucnim krugovima. Stoga bi bilo pozeljno da se istraZiva nja iz cisto kemijskog podrucja usrnjere na biljno biolosko podrucje. Trebalo bi savjetovati da se pobliZe razmolri poznavanje bilja tzv. neciviliziranih naroda, umjesto da ga s prezirom odbijaju. Ozbiljno ispitivanje njihovih bogatih iskustava moglo bi nam mnogo ko ristiti .

Gavez je neprimjetljiva biljka koja raste u blizini seoskih dvori sta. Zbog njenih djelotvornih od lika treba je izvuCi iz njene tisine i korisno je upotrijebiti. Narod joj je dao ime »korijen za slornljenu nogu« a to nije bez razloga, jer su gavez vee u najstarija vremena upotrebljavali za lijecenje rana, prijeloma i osobito prijeloma noge. Dokazano je da gavez u takvu slueaju podstiee zacjeljivanje rane; pospjesuje, nairne, stvaranje novih kostanih stanica, i zato taj korijen cini tijelu veliku uslugu lijececi povrijedena tkiva. L:ini se da treba to djelovanje pripisati 0,8 do 1% alantoina u biljci. Ta tvar podstiee nastajanje epitela i granulaciju pri zaejeljivanju. Gavez sadrZi holin i jos druge nepoznate t vari koje, moida, pridonose iZlijecenju. Prakticna su iskustva u takvim slucajevima Cesto odlucnija od znanstvenih oh;~~njavanja.

225

Obicni gavez (Symphytum officinale)

Tinkturd gavaa IlVr. no d)c1uj' protl\ ;'t~ ' rnFl poko nice (perm la), gnojnih ciro a i rana koje tel,ko 7acjcljuJu. I protiv cira potk I) I1ICC . Za vanj ku up trebu protlv gl hta (ko tobolje) nema bol)ega lijeka od \)czcga na truganog gavcza kojim oblau mo mjesta obol) Ia
Symphosan je sluzava tinktura iz korijenja svjeZega, sirovog korova nazvanog gavez (Symphytum officinale).

Unutrasnje i vanjsko djelovanje

Iznutra djeluje gavez, kako su dugogodisnja isk ustva pokazala, izvrsno protiv artritienih tegoba i eestih poremecaja u optoku krvi. Osobina je gaveza da povoljno djeluje protiv povisenoga i protiv snizenoga krvnog tla ka uskladujuCi nepravilne odnose tlaka. Vanjska je upotreba jos vaznija od unutrasnje. Symphosan je izvrstan lijek za masaiu bolnih zglobova (giht). Bolovi nastaju, vecinom, zbog degeneracije zglobova koji pri kretnjama uzrokuju skripajuci sum .

226

Kada pra vodobno podu zm.:mo IIJ cce njc iznutra tako da prehranu usmjerimo na prirodnu hranu, imat Ce mo izvrsne uspjehe sa Sympho 'anom. Ca k u slucajevima. kada su godinama uza lud provodili lijecenje. bilo je moguCe prekinuti i 7Al ustavili uznapredovali proces artrit isa iii gihla. Symphosan se pokazao kao za hva lan i dobar lijek i protiv upale zivaca. Gdjc god na lijelu na taju bolna mjesta, osjetljiva na priti ak, i to se odrazi na perifernim zivcima, Symph osan je jednostava n, prirodan i prikladan lijek. Odlika je Symphosana i to da preporada kozu. Navoranu, oSlarjelu koi u s bora ma oko ociju. sto su nastale zbog ra zliCitih kozmetickih sredstava, poslije duze upotrebe Symphosan Ce regenerirati. Srazmjerno prema godinama koZa postane opet mladenacka, svjeZa i napeta . Zalo je Symphosanu kao sredstvu za uljepsavanje mjesto na toa lelnom stolieu, :l i inaee kao lijeku, jer se prava IjepoLa ne da namazali kiCicom. vee je identicna sa zdra vljem. Kada se Symphosan upolreblja va u tu vrhu, savjetujemo da se nai zmjence upolrebljava za njegu liea jos i dobro ulje. Symphosan umiruje i lijeci ta koder bolove na lieu bez obzira zbog cega na staju. Symphosan moZe brze izlijeciti ogrebotine i lak Se rane kojc slabo zaejeljuju. Ublazava bol i djeluje izvrsno protiv upale i podliva krvi . Protiv upa le vena Symphosan se lakoder pokazao kao do bar lijek za vanjsku upotrebu, osobito ako se za unutrasnju uzi ma jos i Hyperi san. Kada kva senje ra ne Symphosanom uzrokuje jake bolove na otvorenoj nozi, treba nakvasiti sarno predjele oko ra ne. To ima takoder svoje prednosti .

Kao dopuna Cistom preparatu gaveza (Symphytwn offieina le) dodan je jos ekstrakt svjeie biljke kanta riona (Hypericwn perforatum). Poznato je da tu biljku eijene kao lijek protiv krvarenja i rana. Time se izdasno pojacava djelovanje gaveza. Prema iskustvima starih Indijanaca i Hamamelis je lijek za zaejeljivanje rana, i cak u modern oj medicini ima La biljka vee dugo vremena ugledno mjesto medu lijekovima za lijecenje rana. Stari eijenjeni se1jacki lijek za rane koje slabo zaejeljuju je Sanikel. U narodu je vee stoljeeima omiljeli lijek. Na zalost, u mnogim ga krajevima upravo rijetko nalazimo. Narod ga zove milogled (\jecura), a nauka Sanieula Europaea. Solidago virga aurea, nema uzalud u narodu ime zlatnica (celebi-grana) jer su je vee pogani poznavali kao biljku protiv rana. Ime dokazuje da su je vee od najstarijih dana poznavali i u nasim krajevima i upotrebljavali kao lijek. Djeluje protiv upala i pospesuje zaejeljivanje rana. Sadrzi etericna ulja, tanin i saponin, sto je vrlo vaino. Takoder naSa brdanka (Arnica montana) koju nalazimo u alpskim podrucjima na 2800 m visine, zbog eega je zovu i ruiom divokoze, dokazala se vee stoljeeima. U najstarijim spisima 0 lijeeenju biljem spo-

227

Osam sastavnih dijelova

minju je s pohvalom. Ekstrakt njena korijena izvrsno lijeei rane, osobito nagnjeeenja s izljevom krvi u tkivo (kontuzije). Arnika po pje uje dovod krvi u najsitnije kapilare pa predstavlja izvrstan sastojak za sve upravo spomenute Ijekovite biljke. Daljnji sastavak je sluz iz sjemena dunje (Cydonia oblonga) koja je dobro pozna ti lijek za njegu i obnovu koze. Sluz dunje mogli bismo nazvati nekom vrsti biljnog glicerina. Uz tih sedam pomocnih sredstava koja se dodaj u ekstr ak tu gaveza moramo spomenuti jos jedan Iijek. To je cuvarkuea (Sempervivum tectorum), zva na i netres, omiljela bilj ka selja ka, koja je u stara vremena imala casno mjesto na krovovima, osobito on ima od slame i sindre. Mozda je to bilo na stetu krovova. all za to na korist stanovni ka koji su upotrebljava ll svjezi li st protiv upale ociju, opeklina, cirova i ka o izvanredno sredstvo za hlade nje ran a. Sa svim tim izvrsnim pomocnicima Symphosan je vrlo dobar lijek koji bi se morae nalaziti u svakoj kucnoj ljekarni i naprtnjaci.

Preslica livadna (Equisetum arvense)

Preslica je rasire na kao dosadan korov na njivama, osobito na vlalnom i pjeseanom tlu ilovace, zeljeznickim nasi pima, neo bradenoj zemlji , li vadama i poljskim putovima. Ta biljka ima mnogo kremene kiseline pa je Nijemci zovu cincanim zeljem (Zinnkraut) jer su nekad njome cistili posude od cinka. U nas ima oko 20 razlicitih vrsta preslice. Za lijecenje se' uzima sarno li vadna preslica (Equisetum arvense). Neke vrste su i otrovne kao npr. Equisetum heleocha ris, u kojoj su nasli otrovni alkaloid eq uisetin. Ta vrsta preslice je veea nego livadna. Nalik je mocvarnoj preslici (Equisetum palustre) koju takoder ne va lja upotrebljavati za lijecenje. U karbonskom su peri odu preslice bile vrlo vazne, jer se iz grade pougljenih biljki vidi da su tada postojale preslice i da su bile veLike kao drvo srednje velicine. Danas se moramo zadovo ljiti malom, njemom biljcicom. Pogledajrno njenu prekras nu gradu l Poput njezne, male jelke stoji savitljiva i zilava. Voda moZe preplaviti tra vnjak i sve pritisnuti uz zemlju, ali preslica se opet uspravi. Sto joj daje tu gotovo neunistivu cvrstocu i savitljivost ? Istrazimo Ii dijelove njena pepela, vidimo da preslica ima od svih mineralnih sastojaka 60 do 65 % kremene kiseline i 15 % kalcija, tako da za sve druge mine-rale ostaje jos sarno 20 %. Krerneha kiselina, posve sigurno, sudjeluje kao g1avni Ijekoviti cinitelj preslice. Preslicin caj djeluje, kao sto je opee pozna to, na bubrege povecavajuci izluCiva nje mokrace. Osim toga dobro djeluje u slucaju kad netko baca krv, bilo iz zeluca bilo iz pluca. Sto se tiCe tog djelovanja, s njome se moZe mjeriti sarno jos ekstrakt srcenjaka (stela; PotentiLla erecta), tj. sarno jos od nje mozemo ocekivati tako naglo djelovanje. Kremena je kiselina uz kalcij nadasve valna za ponovnu izgradnju i obnovu bolesnog tkiva. Kremena je kiselina nepogresivi lijek osobito za bolesti pluca, bronha, porebrice i zlijezda. Preslicin caj i ekstrakt sirove biljke imaju mnoge dobre ucinke. Smrdljiva kopriva (Galeopsis 228

ochroleuca) je jedina u nas poznata biljcica koja se sa svojih 72 o~ kremenc kiseli ne moZe mjeriti 5 preslicom . Biljke s kremenom kiselinom djeluju vrlo dobro i na koiu. Zato su preslicine kupke kori sne za lijecenje kofnih bolesti, pa ih mozemo propisali i preporuciti.

DIVLJE VOCE NaSc oko ne razveseljuje sarno lijepa, skromna rutica u zivici, nepra- Sipak ved no nazvana »Rosa canina« iIi pasja ruta, nego i lijepi plodovi koji (Rosa canina) se svojim crvenilom sjaje poput zakasnjelih cvjetova u jesenskom krajoliku. Da, jos i zimi stoje ti sipkovi patuljciCi kao sitni vragoljani s bijelim, krznenim kapicama, ako ruzini grmovi nisu bili ujesen potpuno obrani. Mnogi gladni pticji zelucic dobije na njemu dobar i hranjiv zajutrak kada se sve ukoci pod snijegom i ledom. To je dobar objed jer zreli sipak ima mnogo secera i sladak je kao najbo lja slastica. On je i hranjiv jer osim secera sadrZi jos mnoge hranjive soli kao sto su kalcij, kremena kiselina, magnezij i fosfor. Fosfor je dobar za mozak, i sigumo nasi mali pemati prijatelji imaju zimi mnogo briga pa moraju dobro misliti, i tko zna da Ii se upravo taj fosfor iz sipka ne brine za to da se perje till lakokrilih zimskih gostiju i zimi uvijek tako lijepo sjaji. Mozda pri tom sudjeluje i kremena kiselina. Usprkos svojoj zivahnosti nasi su mali trubaduri mimi upravo zbog visokog sadrzaja C vitamina u sipku, jer C vitamin smiruje zivce. Sad znamo zasto su preparati od sipka i za nas tako dragocjeni. Priroda nam pokazuje uvijek nove putove, a toliko hvaljena znanost moze nam dati najvise sarno jedno razjasnjenje zasto je tako. Mnogo puta to objasnjenje nije pravilno, ili je tek onda pravilno posto znanost svoja dokazivanja nekoliko puta izmijeni i ispravi. Koliko znamo, sipak je medu nasim najbo ljim dobavljacima vitamina C. Sipkova srZ (meso) nije sarno ukusna, malo kiselkasta poslastica vee lijek i hrana za zivce prema starom osnovnom pravilu : »Hrana mora biti lijek, a lijek mora biti hrana.« Ne zaboravimo da se sipkova srZ ne smije kuhati ako hocemo da sacuva svoje djelovanje. Komad kruha debelo namazan sipkovim pekmezom pokriva dnevnu potrebu vitamina C. Sipkov pekmez zasladen groZdanim iii vocnim secerom ima jos i tu prednost da su u njemu najbolje vrsti secera, koje se lako asimiliraju i prelaze u krv kao prvorazredne kaloricne vrijednosti. Pripravljanje sirovoga sipkova pekmeza. Dobro sazrele plodove divIje ruZe, tzv. sipka, oberemo i pustimo da do kraja dozriju na suhom i suncanom mjestu. Treba paziti da u sanduciCima i kosaricama bude sarno jedan sloj sipka jer plodovi polozeni jedan povrh drugoga popJjesnive, umjesto da prezriju. Kad postanu lijepo mekani, sameljemo ill strojem i dobijemo crvenu kasu koju drvenom kuhacom protisnemo kroz site na kome se zadrZe kostice. Pekmez prolazi kao crvena pasta kroz site pa je sa donje strane sita odstranjujemo zlicom iii nozem. Toj sirovoj, vitaminom C bogatoj pasti dodamo med iii grozdani serer (koji je gust kao

229

Autor u pustinji kak· tusa u Arizoni

med) pa vee tu pasru mozemo upotrijebiti kao poslasticu i kao lijek. Cajna zlicica tog pekmeza svaki dan po dmiri nasu dnevnu potrebu vitam ina C i moze iscrpljenom covjeku bo lje koristiti nego sve tablete vitam ina C. Caj od sipkovih kostica. Ostatak toga dom aeeg proizvoda, kostice i kozicu ploda s dj elieima »mesa« posusimo i zimi upotrebljavamo kao eaj jer je i on za nas vrlo vazan. Ima vrlo !inu aromu, pogotovo ako mu dodamo jos ma lo soka od lim una iii, prema zelji, ma lo mlijeka. Mozda zbog veli ke ko lici ne kremene kiseline, taj caj bl agotvo rno djeluje na bubrege, jer i teSki bolesnici koji viSe ne pod nose nikakve cajeve mogu bez brige piti caj od sipka. Zutika trpka (Berberis vulgaris)

Tko uj esen prolazi sa reno obojenim padinama nasih pla ninskih predjela, otkrit Ce ne sarno zivice pune sipka vee i mnoge grmove zutike nacickane bobicama. Mnogi prolaze mimo tih crvenih divljih bobica i ne znajuCi da su u njim a skri ve ne cudotvo rne Ijekovite moCi! Ti mali grozdiCi s dugoljastim crvenim bobica ma lijepi su za gledanje, a u strucku jesenjeg bilja prava su naslada za oCi. Medutim, rijetki Ijudi znadu da se te bobice jedu i da su jedan od naj boljih lijekova za zivce. U nas ni jedan drugi di vlji plod nema toliko vitamina G kao Zlitika. Mnogome bi malo nervoznij em prolazniku koristilo kad bi prolazeCi planinskim udolinama od vremena do vremena stavio u usta nekoliko bobica zutike i dobro ih izmijesavsi sa slinom, polako Zvakao i zatim progutao. Premda nasi dragi. mali, pernati pjevaci vrlo vole te hranjive dobavljaee vitanilna, ipak bi bilo bo lje da vitaminsko bogatstvo bobica Zlitike koriste bolesnici sla bih zivaca. Mozda bi danas bilo manje Ijudi koje moramo ubrajati medu takve kojima trebaju sredstva za jacanje zivaca, jer bismo opeenilo mogli usta no viti kome su prijeko potrebna. Kad iz pot puno dozrelih plodova zutike dobijemo mezgru, i to bez 230

Gotovo say rad u poljoprlvredi i vocarstvu moze se mehanizirati. Slika prikaz uje stroj koji voce mehanicki obire, razvrstava i utovaruje.

kuhanja, onda proizvod sadrZi mnogo vitamina, osob ito dragocjenog vitamina C, tzv. asko rbinske kiseline. Za pripremu takvih proizvoda (pekmeza i sl.) ne smijemo upotrebljavat i bakreno sude jer bakar djeluje kao kataliza tor, oiti ih smijemo kuh a ti buduCi da kuhanje unistava vitamine, sobito vi tamin C. Kuhanjem vita min C veCinom propadne, i zato treba bobice zutik e pripremali jos si rove jer moramo naCi ni ti ne sarno dobru hranu vee i trajno Ijekovito sredstvo. Temeljita su istrazivanja pokaza la kako da se najbolje priprema pekmez od zutike. SvjeZe na brane zrele bobice zutike operemo u hl adnoj vodi, sameljemo i dobivenu masu protisnemo kroz sito na kojem se zadde kostice i kozice, a oslobodi cisti sok s mezgrom. Na 500 g mezgre dodamo 100 g grozdanog secera i sve dobro promijesa mo. Kad se rastopi sece r, dodamo 200 g meda i na kraju jos 200 do 250 g gusto teku6ega, cistoga grozdanog sece ra. Tako pripremljen zasladen pekmez od futike jos neko vrij eme dobro mij esa mo, a zatim njime napunimo staklenke. Ako je masa jos uvij ek prerijetka, mozemo dodati nesto grozdanog secera. Kad pripremamo velike koiicine, grozdani secer treba zgusnu ti u vakuumu i zatim polako dodavati sirovoj masi. Pokusi i iskus tva su pokazali kako izv rsno djeluje taj prirodni lijek na oslabljele zivce. Pekmez od zutike djeluje izvrsno takoder na bubrege i protiv skorb uta (krva renje iz desni ). 231

Zuti ~ipak (Hyppophae rhamn oides)

Rijctko se neki grm s plodovima tako raspros lra nio kao z uti ipak. Od jevernog Portuga la preko Pirineja i Alpa na Ba lkan, Tur ku i jos dalje prema Istoku, po citavoj sred njoj Rusiji, cak do Mongolije, Koreje i Japana moiemo nati tu neobicnu biljku. Kad bi mo mogJi skupiti sve bob ice zutog sipka i preraditi ih, ta bi ko licina bila dovoljna da Citavo covjeca nstvo pok rije potrebe za vita minom C. Kad nasem tijelu nedostaje vita min C, vrlo smo prijemljivi na za razne bo lesti. Zato tre ba osobito u proljeCe ukl oniti taj nedostatak. Osirn pekmeza od i utike ima i sipkov pekmez takode r veliku ulogu pri ukla nja nju spomenutog nedosta tka. Osobito su dragocjene bo bice i utog sipka, koje imaj u izva nred no veli ku ko licinu vita mina C. U vrij eme siromasno vi tam inima kad se tesko dobije svjeZe po vree, a i voCe je vee zbog uskladistenja pocelo gubiti vitamine, mnogi Ce rado posegnuti za Biosandorsa n-sirupom da bi nadokn adili nedosta tak vita mina. NaSe tijelo moze zad ria ti sa rno male ko licine vitami na C, pa ga za to mora mo svaki da n ponovo uzima ti. Drzi se da vitamin C ima veliku vaznost za norrnalni rad ho mlonskih zlijezda jer su ga nas li u velikoj kolicini u nadbubreznim zlijezda ma i u mozdanom privjesku iii hipolizi . U boles nika od ra ka postoji uvijek izraziti nedo sta tak vitamina C, a to je za one koji su skloni toj bolesti kao i za one koji vee od nje boluju vazno upozore nje; to bi ih treba lo potak nuti da jedu hra nu boga tu vitaminom C. T aj mozemo dobiti iz bobica zutog sipka i malina, Iimunovim so kom, pek mezom od sipka iii zutike. Med utim, to nije sve sto nam moZe pruiiti zuti sipak, jer uz biljno vezani vita min C imaju njegove bobice jos i druge vitamine, npr. u vodi to plji ve vita mine B, te u masnoea ma toplji vi provita min A. D a kle, ta skromna biljka sadrii za zivot vaine tvari u bioloskom obliku, koje su n uine tijelu da ostane zdravo i sposo bno. U bobicama iutog sipka nas li su ta koder kiseline vezane za ka1cij, a to su jabucna i vinska. Cak nam i sje menke bo bica zutog sipka mogu koristiti jer sadrZe ulje ko me ne mozemo poreei dijetnu vainost. Tko se mora cesto boriti s infekcijama, iii pati od krva renja sluznica i desni, rado Ce se i korisno posluiiti proizvodima iz bobica iutog sipka, koje za njega znaee i dij etno pomoeno sredst vo. Buduti da u bobicama zutog sipka ima mnogo vitalnih tvari i tragova elemenata, naravno da njegovi proizvodi koriste djeci i odraslima kao sredstva za jacanje i dopunska hrana, pa ih mora mo preporuCiti. Za vrijeme branja plodova sjaje se crvenonarancaste bobice zutog sipka medu maslinastozelenim liseem i krase ravnice uz potoke i rijeke kao i brdovite obronke. Zimi te bobice dobro dodu kao dod a tna hrana ptica ma.

Jarebika (Sorbus aucuparia)

G dje god ras te j arebika, pok azuje ujesen svoje lijepe crvene bobice koje se dadu posusiti i pouzdani su lijek protiv promuklosti . Kad treba, zvacemo ih i tegoba ee brzo proci.

Plod jarebike (Fructus sorbi)

Danas jo ', tu i tame na selu, upotrebljavaju zrele plodove jarebike za kompot.

232

jih dosta dobro poznamo jer ih vadimo iz kiselog kupusa i slavljamo na rub tanjura. Covjek zna 0 toj prezrenoj bobici sarno to da je tu i tamo spominju kuharske knjige kao zatin i da je djed o bicavao ujutro zvakati neko liko bobica borovice. U starim knjigama 0 bilju testo cita mo da o rl ovi moraj u svoju visoku starost za hva liti bobicama boro viee. One sad rze fino elericno ulje i vrlo mnogo secera tako da bi te erne bobiee bile slatkog ok usa kad ne bi imale jos i gorkih tvari. Bolesni ad gihta i reumatizma naCi Ce u bobicama borovice izvrstan Iijek za lucenje putem bubrega, tj. za pojacano lucenje mokracnokiselih tvari u urinu. Uzme Ii se previse borovica, sto se moZe dogoditi pijuci sok iii ekstrak t, podraiujemo bubrege. Za lijecenje bubreinih upa la i podrazaja dozvo ljena je samo homeopatska doza kapljica borovioe (Juniperus communis 0 , iii 0 ,). Ekstrakt bo rovice dj eluje vrlo dobro protiv astme, osobito protiv zatepljenosti sluzi koja moze biti posljedica te bolesti, a jos je bolje ako se uzima naizmjenoe s bobica ma zutike i jarebike. Borovica je vrlo djelotvorna kao caj, tinktura iii ekstrakt protiv nakllpljanja vode 1I tijelll i akutnog katara mokracnog mjehura . Ako pojedemo ujlltro jednu bobicu borovice, iduci dan dvije i tako redom po jednu bobicu vise, sve do 20, a o nda opet obratno od 20 do jedne bobice, djelovat Ce to vrlo dobro ako nemamo teka. na ze lud ac i na zl ijezde. Prokuhane iglioe borovice, stavljene u vrecicu i dodane kupki djeluju vr lo dobro pro tiv reume i gihta.

Bobice borovice (smrekaj Fructus juniperi)

Iz bobica obicnog gloga. koji nas ujesen pozdravlja citavirn grozdovima iz trn ovitih grmova lIZ putove, pripravlja se cudesan lijek Crataegisan. Kad smo jos bili djecaci, vee smo pozna va Ii glogove bobice i premda 0 njima nismo znali nista drugo nego da su zdrave, jeli smo ih kada nije bilo nicega boljega. U mladosti tih bobica nismo ni trebali jer Crataegus je lijek za srce, koji je djelotvoran osobito za srcane slabosti. Protiv ovapnjenja arterija, povecanoga krvnog tlaka, a prije svega protiv suzenih i vee otvrdnutih arterija srcanog vijenca (arteria coronaria cordis) Crataegisan je najboIji, potpuno neskod ljiv i pouzdan lijek. Pojacamo Ii mu djelovanje dodatkom aro ike. dobijemo arterio-kompleks koji mnogim starijim pacijentima ciui zivot opet podnosljivim i vrijednirn zivljenja. Pri angini pektoris (prsna angina) kada povremeno dolazi do srcanog grca, a sroe sIabo radi i probadanja su u predjelu srca jaka, kad bolesnika mute nedostatak zraka i osjecaj tjeskobe i nep ravi lan puIs, Crataegisan 6e mu mnogo pomoci. U takvu slucaju treba uzim ati svak ih pola sata 5 do IO kapi , dok najgore ne prode. Kasnije je dovoljno tri puta na dan po 5 kapi. BoIesniku sa prosirenim srcem pomaiu osobito srca ni hormoni uzeti i tod obno sa Crataegus 0 ,.

Glog (bijeli.obicnii Crataegus oxyacantha)

233

MALI IZBOR IZ HOMEOPATIJE To j podru cje rio op· irn o. a da bismo ga mogli i crpno obraditi. ·toga -mo uCini li a mo ma li izbor. Jedic (Ac onitum napellus)

Ponosno (oji taj lijepi. opa ni ali i Ijekoviti pomocnik . Ras le vuda na cVrScem tlu plan in kih livada, oso bito u vlaz nim ud oli na ma. alazimo ga medu nisk im grmljem i u prorijedenim suma ma cak do zadnjih predstavn ika crn ogo rice - dib unja. Svi u dijelovi Ie biljke vrlo Olro ni. Za linkluru. koju upo lrebljava homeopa lija, uzima sc cijela biljka zajedn o s go moljem koji svake godine naslaje iz ko rijena i sluZi za rast nove biljkc u idueoj godini. Kad bi Ie uzeli vecu dow linkture, smrl bi bila neizbjeina zbog pa ralize rca poveza ne s oSlecenjem hrplenicne (kicmene) moidine. Tu opas nu biljku, u razrijedenju li sueu do sto lisuCa pUla, uvrstava mo medu najbo lje i najpo uzda nije lijekove homeo pa tije. Proliv svakoga upalnog oboljenja, koje bi moglo preei u grOZI1lCU III vruCicu, Aconit um je najbolja prva pomoe. Protiv zaraznih bolesti osobite kad je kola vruCa i suha, Aconitum razrijeden do trete ili cetvrte potencije djeluje vrlo dobro i brzo: bolesne tvari izlucuje na koZu i pospjesuje znojenje. U velikim potencijama (D ,J je Aconitum najbolji lijek protiv navale krvi ad koje pate rene u klimakteriju. Osobito djeluje kad se daje zajedno s Ovasa norn D )' Vrlo je prikladno davati Aconitum D . naizmjence s BeLladonnom D, u pocetnim stadijima svih bolesti koje pocinju nenadano i zestoko, s lemperaturom (vruCinom), unutrasnjim nemirom, navalom krvi, jakiro lupanjem srca i neugodnim osjeeajem tjesko be. Cim opazimo da se bolesnik znoji i da je izgubio unutrasnji mir, mozerno Aconitum D, izostaviti i nastaviti s Belladonnom D, iii drugim propisanim lijekovirna. Zato Aconitum i Belladonna u homeopa tskom obliku ne bi smjeLi nedoslajati ni u jednoj kuei, jer su medu Iijekovima koji se najvise upotrebljavaj u i koje moramo ubrojiti u prvu po moe. Ne preporucamo tinkturu Aconitum jer je odviSe opasna. Neki je Ijjecnici propisuju protiv ziveanib bolova koje uzrokuje prehlada. Upotrebljavaju je takoder protiv gihta i reume. Medutim, za to postoje lijekovi koji su manje opasni a jednako tako dobro djeluju. Dode Ii Aconitum u oko, djeluje kao i Atropin iz Belladonne, tj. rasiri zjenice. Najbolje je upotrebljavati Aconitum homeopatski razrijeden u eetvrtoj, a za jaee osobe, mozda, u treeoj potenciji. Pet kapljica u casi vode, svaki sat, dovoljno je da postignemo spomenute uspjehe.

Velebilje (Atropa Belladonna)

Ta lijepa biLjka, stabljikom i liseem nalik jarbolu, podsjeea na biljku duhana. ledino zelenkasto-tamnocrveni cvjetovi, koji rastu iz Iisnih pazusaca, pokazuju da se ne radi 0 duhanu, nego 0 slavnoj i ozloglaSenoj Atropi BeLladonni. Dozrele, lijepo blistave bobice marne djecu pogubnom jelu, i mnogi

234

se mladi livot zbog takve zelje prerano ugasio. Ne bi bilo pravedno govo riti samo 0 slabim svojstvima te lijepe biljke, vee treba spomen uti i njene dobre oso bine. I u Ijudi s izvanrednim osobinama nademo gOlovo lIvijek i ve like slabosti. Nesto slicno je i s bi ljem. To se dogada i s nasom Belladonnom koja nije sa mo ubiea, vee i spasiteljiea zivota , i u tom je pogledu jos poznatij a. Belladonna je sukr ivae za veliko otkriee zakona 0 slicnosti . Dr Hahnemann je bespomocno sjedio kraj neke tesko bolesne zene kad su mu na rukama donijeli onesvijesteno dijete. Lice mu je bilo plavkastoerve no i zajapureno. Hahnemann je odmah shvatio 0 cemu se radi kad mu je otae djeteta pokazao lijepe erne jagode koje je uzeo iz ruku djeteta: otrovanje Belladonnom. U oei mu je pala posebna slicnost izmedu majCina i djecjeg vanjskog izgleda. Oboje su bili plavkastoervena i zajapurena lica. Razliciti uzroei , a iste posljediee. Tada lijecniku si ne misao koje su sm isao istom danas potpuno shvatili i ocijenili - »Similia similibus curantur«, to staro Hipokratovo ueenje 0 zakonu slicnosti. Posto je dao djetetu sredstvo za povracanje, izisao je s muZem iz so be, uzeo granCicu ve lebilja sa cvjetovima i plodovima, zgnjecio sve u vodi, nekoliko pula raz rijedio dobivenu zelenofutu tekuCinu i dao leni prvu dozu (oko DJ tako dobivenog lijeka. Reakcija ga je zadovoljila. Kad je djelovanje prestalo, dao je drugu dozu itd., dok zena nije bila izvan svake opasnosti. Tako je otrovanje djeteta velebiljem izlijeCilo njegovu majku i ujedno potvrdilo dublju spoznaju staroga, velikoga prirodnog zakona. Belladonnu, dakle, dajemo uvijek s uspjehom onda kada je pri otrovanju zbog vanjskih iIi unutrasnjih uzroka zahvacen i mozak, kao npr. : protiv glavo bolje, navale krvi u glavu, galopirajueeg pulsa, delirija i kada svaka kretnja, cak i mieanje ocima, pogorsava bolesnikovo stanje. Ako sve tegobe nastupe nenadano i snaino, ako je paeijent osjetljiv na svjetlost i zjenice prosirene, sluznice suhe, vruee i upaljene, a sve te pojave po pravilu prati groznica, tada je uputno uzeti Belladonnu D,. To je cudesan lijek za zivahne, za Ijude vrele krvi, osobito za mlade ljude koji vode uzbudljiv umni i dusevni Zivot, dakle, za one koji umno rade. Belladonna djeluje za nekoliko minuta protiv grceva, osobito zivcanoga grea cmara (anus) koji nastupi iznenada i veoma je bolan. Protiv zaraznih bolesti, ospiea, sarlaha, hripavea, upale ocne spojnice (konjunktivitis), panarieija (kukea), cak i upale pluta, Belladonna D, je, osobito u pocetnom stadiju, brza i sigurna pomoc. Belladonna je jedan od glavnih lijekova u kucnoj Ijekarni, i kada je odmah upotrijebimo, mOlemo izbjeCi mnogu nesrecu i sprijeciti je ; kad se bojiroo upale moZdanih opni, a djed se iii olae zaervene u lieu te bi ih mogla udariti kap, iii kad tetku iznenada napadnu zivca ni bolovi koji se sele sad tu, sad ta mo, kad se brat iii sestra vrate s posla sa grcevitim bolovirna u zelueu, erijevima, jetrima, bubrezima, u mokra6nom mjehuru ili drugdje u donjem trbubu. Iz ku6ne Ijekarne brzo uzmemo Belladonnu D " nalijemo u 1/4 caSe vode 5 kapi i popijemo, pruZivsi tako prvu pomoc. Belladonna je dala lijepe uspjehe cak i protiv mokrenja u krevet, osobito kad su otkazali drugi lijekovi. 235

Dozira nje: O pcenito je u upo trebi razrij edena Bellado nna 0 , . Sarno u rijetki m slueajevima va lja uzima ti O J' Kad su u pitanju ka ra kt eristiena obo ljenj a. ne smije se iei ispod D •.

Kaktusova u~ (Coccus cacti)

To je izvrstan lijek pro tiv hripavca, koji zajedno s rosikom (Drosera rotundifo lia) brzo i sigurno dj eluje, te se u uspjeloj ko mbinaciji nalazi u Tbydroca ka pljica ma protiv hripavca ; kad taj lijek upotrijebimo na vrijeme, tj . preventivno, bripa vac posve sprijeeimo. Osobina je rosike (Drosera) da je mesozdera biljka, dok je Coccus cacti lijek koji nema mno go zajedniekog s biljnim svijetom. U zelji da ispita mo sirovinu tog lijeka protiv hripavca moramo otputovati u Alzir, Ka na rske otoke, iii eak u srednju Ameriku, gdje u pustim i kamenitim podruejima rastu mn oge vrste ka ktusa, medu kojima i Opuntia coccinellifera. Tu vrstu ka ktu sa moramo posebno ispitati. Na njemu cemo naei sitnu zivotinjicu dugu oko 3 mm, koja se evrsto upila u soeno kaktusovo meso. Zivotinjica ima sirok ok lop i ostavlja za sobom crvenu mrlju ako je zgnj eeimo na bijelom papiru. To je zenka usi zvane Cochenilla, koja neka to nikoga ne prestrasi - daje sirovinu za Coccus cacti, izvrstan hohomeopatski lijek protiv hripavca. Taj lijek djeluje takoder izvrsno na bubrege. U Beeu su opazili da to izvanredno sredstvo protiv svih vrsta greevitoga i vlaZnog kaslja nevjerojatno dobro utjeee i na kasa lj plucnib bolesnik a. U velikoj knjizi pozna tog Amerikanca »Kent« (Homeopatski prirucnik), spominje se Coccus cacti kao jaki lijek za bolesti centralnoga ziveanog sustava. Vee su 'stari lijeenici upotrebljavali taj lijek u velikim dozama, tj. kao prvobitni (originalni) ekstrakt biljke, prije svega protiv teskib bubrdnih bolesti. Homeopatski treba Coccus cacti upotrebljavati samo u srednjim razredenjima (0, do OJ.

Guajacum (Gvajak)

U vrijeme Paracelsusa trgovci su donijeli u Evropu novu vrstu drveta koje je va ljda imalo u sebi ljekovitu smolu. Ondasnji su se medicinari odusevili za smolastu tvar kao sto se oduseve zene za novi modni hir. Bilo je to posebno drvo jer je potonulo u vodi, dakle, bilo je tde od vode, na sto nisu bili naviknuti ni kod jednoga drugog drveta. To je zanimljivo drvo doslo iz zapadne Indije i JliZne Amerike. Pri zagrijavanju je iz njega curila smola koja je, va ljda, pomagala plucnim bolesnicima. Danas je Guajacum u niskoj potenciji 0, jos uvijek medu najboljim lijekovima protiv jakog ka tara zdrijela . Tko uzima svaki sat iIi svaka dva sata pet kapi Guajaca na kocki secera, brzo ce se rijesiti i najjaceg katara Zdrijela. Vee poslije dvije ili tri doze osjetit Ce olaksanje. Lijek mozemo, uistinu, smatrati specificnim. Gvajak je prikladan lijek osobito protiv ispljuvka koji ostro zaudara, protiv slabog izlucivanja kroz koZu i neugodnog mirisa po znoju, a treba ga uzimati u srednjim potencijama tri puta dnevno. Protiv bodenja i trganja u bolnim zglobovirna, S otcklinama od gibta u velikirn zgJobovima, to se sredstvo pokazalo izvanred-

236

ni m. Stoga je Gvajak pogodan sastavak ulja za ut iranje (masatu). Zajedno sa Lachesisom G uajacwn je izvrstan za brzo prekida nje upa le ma ndula (kraj nika : Angina tonsilla ri s). To je Iij ek koji skolska medicina grdno zlo upotreblja va dajut i ga u nerazumnim, velikim d ozarna. Prof. Bier je pridonio da je taj lijek posligao veliki uspjeh. Svojirn je po kusima dokazao da taj Iijek djeluje u po tenciji 0 , cak do 0 . sasvim pouzdano protiv kata ra svih vfsta , te ih prekine i odst ra ni sluz. Za reumatieare koji naginju prehladama Kalium joda lum 0 . je lijek koji vrlo brzo djeluje cak protiv bronhija lnog i p lutnog kala ra , a more se pjime utj eca ti i na zas ta rjele slucajeve. Ka lium jod a tum 0 . je pogodan lijek osobito proliv upa le pluta sa m nogo isp lju vka, za koji se cini da do lazi dubo ko iz p rsiju, pa se tn~ ba boj a ti luberkuloze. Pose bno je povo ljan uCinak a ko se mijenja sa sirupom od srn rekov ih vrsika, iii s kravojcem (An gelica, lmpera toria). G la vni ucinak morske lrave Kelp lreba sva kako pripisati Iije ku ka liwn jodaturn.

J odni kalij (Kaliu m jod atu m)

Ne prestra- ite se, d ragi citaoc i, ako v~ kazem da je to Iijek od zmijskog olrova, i to zm ije - ugriz koje je nemi novno smrtan (vrsta ko bre Lachesis mu ta). Homeo patski, tj. jako razrijeden, Lachesis je jedan od naj bolj ih lij ekova. Za ot krite to ga vaZnog lij eka mo ra mo za hvali ti d ru Co nsta ntin u Heringu jer je Lachesis vet rnnogim Ijud ima spas io zivot kada je ugriz zmije Lachesis za htijevao smrtne zrtve. Za o bo ljele od tesk ih bolesti otrovanja krvi, sepse, kro nicnih ra na, furunkula, karbunkul a, osp ica, sa rla ha, crnih kozica i sl., Lachesis je siguran i za hvalan Iijek. S povjerenjem mozerno d ati Lachesis Oil uvijek kada se za vrijerne neke bolesti pojave na tijelu ka rakteristicne tarnnoplave mrlj e. Lachesis Oil izv rsno dj eluje prot iv bolova na lijevoj stra ni zdjelice, osobilO u zena. Pos lije preboljel ih teskih bo lesti kada se po lijelu jos uvijek vrzmaju razlici li o l rov~ a tijelo se j os m ora boriti s bo lesnim tvarim a, Lachesis Cin i cudesa. Poslije napada kapi, oso bito kad je uzeta lijeva stra na tijel a , daje se s uspjehom a rnika i Lachesis. K a ko smo ceslo brzo i bez posljed ica prekinuli a nginu injekcijom Lachesisa IO! Pro tiv vra tnih bo les ti, .oso bito o pih tezih, Lachesis je do bra pomoc. To sred stvo m ora imati svaka o bitelj jer je nezamjenljiva pomoc protiv teskih bo lesti koje prijete da se pretvore u opte o tro vanje krvi. Lachesis treba uzima ti uvijek u homeop atskim dozarna, najbolje

Lachesis

°

0 '0 iii 0 " . Poce tnu a nginu o bicno prek inemo sa Lachesis 0,0. Ook u gorskim d o lina ma i na padina ma lere jos zadnji ostaci prlja vog snijega, vet na lazimo lijepe crvene cvjetove obicne maslinice. Iz kore te lijepe, iako otrovne biljke, pripremaju izvornu tinktnru za naS horneopa tski lijek Mezereum .

237

Maslinica obicna (Daphne mezereum)

"Mezcrcum« je izvr tan lijek protiv crvcnog vjetra (vrbanca) mjchuraslih pristcva na pocrvl!nJcloj koli. koje grcbcnjc jns rogorsa a. Za lijecenjc dllbokih ci ro a potkoljenicc luii bolje nego ijedno drugo sredst vo. Upotrebljavamo ga lakoder za lijece nje suhe slllznice. podrazajnog kaS lja i noenog grea u prsima. jake zedi s bolnim pecenjem u dus niku i jctkog izluciva nja iz nosa . Cak ni u akutnim lucajevima ne mijemo laj lijek davati oera zrijeden, tj . ispod 0 ,.

Sepij a (sipa; Sepia)

Bit eete odusevlj eni kad yam opisem od like toga c udesnog homeopat kog lijeka. 0 ko me skolska medic ina nc ma nista. Mozda eete se nam rgod iti ako yam kazem da sep iju do bivaju iz sipe. Tko je bio na Sredozemlju iii nekom drugom j uz nom moru , poznaje vee lu cud nu zivo tinju s lovka ma i ma da ispuSla boj u. tam nu kao t inta . Nekad su tu boju upotre bljavali sli ka ri, a dob iva li su je dire ktno iz si pe. I d a nd a nas kemijs ka indus trija oz nacava odreden Io n boje kao sc pija. No da je sepia medu naj bo ljim lijekovima za ze ne. z na sarno ma li broj preds tav nica ze nskoga roda. Vrlo iznemogle ze ne koje se vee pos lije krat ke setnje umore i brzo se oz noje ne ugodnim mojem koji uspavljuj e, na laze u sepiji izva nred a n lij ek koji opce ni to dj ellij e. U A me rici zovu taj Iijek Iijekom za pra lje. Sepija djeluje. ka ko smo lIpravo spo menuli, na zene iscrpljene radom , um o rne i pot istene ze ne, koje muee teski bo lo vi u kr iZima iIi, moZda , imaju kronicne pristiee po kozi, koji svrbe i peku, i mjehuriee na zglobovima; sve je to ceSlO popraeeno sla bim pa mcenjem i vrtogla vicom , pa spavaju po d a nu do k po noei spa vaju sla bo, iIi uopee ne spa vaju . Tu po maie sepija kao c lld esan lijek a ko je se uz ima dllie vrijeme. Stupanj raz redenja se pije rav na se prema osjetljivosti pacijenta . Ljudi jaee na ravi uz im aj ll razrijede nll tek uc inll D" a za osjetljiv ije pogodniji je lijek D . do 0 ".

Tarantula cubensis

Tko bi pomislio da Olrov loga kosmatoga kllba nskog pallka djeluje ta ko cudes no, 1I homeo pa ts kim doza ma! Protiv furunkula, panaricija (kukca), oso bito kad bo lesna mjesta popla ve te pric injaju jake, zestoke bolo ve, ne postoji nijedno sredstvo kao sto je Tarantula Cubensis, cije dj elo vanje got o vo gra niei sa elldom. Pogotovo protiv furunkliloze nema u homeopatiji bo lj ega lijeka; a ko je nuino brzo djelovanje, ubrizgamo ga injekcijom. S tim lijekom brzo izlijeeimo ognojene nokte i prste, koji dovode bolesnike u oeaj, osobito noeu. Panaricij i manja gnojeoja na rukama i nogama taj lijek lijeei bolje nego ijedan drugi. Tarantulu cubensis dajemo samo vrlo razrijedenu (Ds do Dd i ne smije se zamijeniti sa spanjolskim pallkom (Tarantu la Hispanica).

Urtica

Urticaje u homeopa tiji ime za ekstrakt svjeie koprive (vidi str. 351) u obliku iz vorne teku6ine (tinkture). Osim glikozida, taruna i mravlje kiseline, saddi i mnogo kremene kiseline (40 g na 100 g pepela), isto toliko kalcija, fo sfora, zeljeza, natrija i nesto sumpora. 238

Urtica djeluje sigurno protiv bolesti artritisa. upale zglobova na ba zi gihta, protiv sm a njene kolicine mokraee talogom. te lakog podrazaja mokracnog mjehura. U tak vim slucajevima cesto i koZa izlucujc neugodan znoj ostrog mirisa SIO je posljed ica nedovoljnog rada bubrega. Vremenom se stanje pogo rSa jos i osipom koji pete i svrbi osobito noeu. U takvim slu cajeviroa uzimamo izvo rnu tinkturu urtike. Deset kapi treba razrijediti u casi vode i piti u gutljajima u toku dana. Za pojacani rad bubrega dobro je davati i Solidago iii Nephrosolid. Oha se lijeka piju naizmjence, u gutljajima.

NEKOLIKO PRIMJERA IZ BIOKEMIJE lz boga te riznice biokemijskih pomagaea dajemo cetiri primjera. Kada vas pri jelu bole zubi iii se klimaju u desnima, a zubna caklina postaje krhkija, rado se lomi i omogueava ulaz bakterijama, a time i gnjilenje zuba, pomislite na biokemij ski lijek Calcium fllloratum . Tim se lijekom u takviro silleajevima moZe popraviti nedostatak minerala. Dobro je istodobno uzimati i prijeko potreban silicij (kremenu kiselinll) jer je ona od posebne vaznosti za gradu zuba i kostiju . Sigumo nije slucajno sto brdani u Val-d' Isere imaju tako lijepe zube. Kruh od nepreciseene raZi pridonosi Ijepoti i zdravlju njihovih zuba, jer znamo da u nepreciscenom raZenom brasnu ima kalcijeva flllorata. Kalcijev fluorat je nuZan 7.3 vezivno tkivo. Zato preporucaju da bolesnici uzimaju taj mineral prije i poslije operacije, jer brazgotine cvrsee i i jace zacjeljllju. Zar ne pomisljamo da nedostatak kalcijeva fluorata ima takoder vainu ulogu pri naslajanjll trbusne kile (hemije)? Nikada ne zaboravimo da priroda cini sve sto sarno moie, ako ima na raspolaganju dovoljno osnovnih si rovina. Vodimo 0 tome racuna u ishrani, pa ee sve teCi pravo i dobro, a one sto nedostaje, moramo nadoknaditi. U posljednie Sll vrijeme pravili zanim ljive pokuse s kalcijevim fluoratom s lumorima tvrdim kao kamen, koji nastaju na tetivama (tendo) i vezama (ligamentum), na ovojnicama tetiva i zglobnim cahurama tzv. ga nglija (vaginae tendinum el capsula art icul aris), pa cak na ilijezda nirn tumorima i otvrdnu liro cistama. Veliko obogacenje prirodnog lijecenja znaci da si moiemo protiv tako tesk ih bolesti pomagati jednostavnim lijekom. Posve je razumljivo da ne moiemo ocekivati sve od jednoga lijeka, jer testo pri nekoj bolesli nedoslaju razliciti sastojci minerala koje treba dodali. U slvaranju sive ocne mrene (cataracta oculi) nedostatak kalcijeva fluorata ima takoder vaznu ulogu pa je sloga prcporucljivo uzi mati taj lijek naizmjence s kalijevim kloratom, liZ sve druge metode lijecenja. Taj lijek dobro pomaZe i protiv ovapnjenja srednjeg uha kad se nakupi kalcij na bubnjicu, sto uzrokuje D~gluhost i uobicajen sum u usima .

239

Calcium fluoratum (Fluorkalcij)

Bolne gnojne zanok tice i egzemi koji se kidaju i jako sv rbe zahvalno reagiraju na dulju upotrebu kalcijeva Ouorata. Protiv hemoroida. pro irenih ve na (varices) i upala vena (phlebitis) treba uzimati Calcium nuora tum uvijek zajedno sa stolisnikom (hajducka trava: Achillea millero lium), iii Hyperisa nom (preparat kantariona: Hypericum perforatum), i to zbog toga sto po boljsava elast icnost venskih stijenki. Oojencadi kojoj kasno izbijaju zubi daje mo Calcium nuoratum umjesto Calcijum phosphoricum. G o tovo bih za borav io nesto vazno za ze ne - kako da sprijeee viseCi trbuh poslije poroda. Tu neu godnu i tesku tegobu, nastalu zbog popustanja trbusnih misica, mogu sprijeCiti ako uzimaj u Calcium nuoratum iii kalcijev kompleks (Urticalcin) vee prije poroda. Calcium nu o rat um o bicno dajemo kao 0 ", rjede kao D •. Normalna do w je tri puta na dan po 2 tablete ad 0, 125 g.

Kuhinjska sol (Natrium muriaticum). Farmaceutski: Natrium chloratum iii Natrium hydrochloricum

Na trium muriaticum utj eee na ove tipove Ijudi : nadu te vodenim tkivom , iii na mrsave usprkos dobrom apetitu, koje zebe, osobito po lediIpa i hrptenici (kicmi), koji imaju hladne ruke i noge, koje tjelesni i dusevni rad brzo umara, koji ne pod nose su nce, naginju glavobolji i migreni i razd razIjive su naravi. Kad pokusamo takve bolesnike tjesiti, raz bjesne se iii zbune. Crijeva im sla bo rade, imaju tvrdu stolicu u komadicima. U zena se te smetnje pogorsavaju cesto neurednom menstruacijom iii za vrijeme nj e. Znacajno je da ti bolesnici cesto od bijaju kruh. Kuhinjsku sol zele, iii je neee uzimati. Ljudi s veci nom navedenih cinjenica naCi ee u kuhinjskoj soli cuqesan i neskodlj iv lijek. Oojencad i mala dj eca brzo reagiraju na Natrium muriaticum, osobito kad su u pitanju crijevne i lake jetrene smetnje. Ako maloj djeci dajemo duie vrijeme Natrium muriaticum, rijeSit ee se glista. Bolesnicirna od Basedowljeve bolesti Natrium muriaticum odmah olaksava tegobe. Vrlo dobro djeluje protiv vazomotornih poremecaja, qrhta nja srca s osjecajem nesvjestice, nepravilnog pulsa (svaki treci udar ilOs!ane). Kozni pristici sa svijetlim vodenim iscjetkoffi, egzemi, akQe i necista koza, brzo se popravljaju posto je pacijent uzirnao Natrium muriaticuffi, osobito ako lIZ to irna jos i suhe sluznice. Ooziranje : protiv tvrde stolice, dajemo s uspjehom razrijedenu tekucinu 0 ,. Protiv svih qrugih obicnih tegoba upotrebljavamo srednju potenciju 0 6, iii nesto visu, kao npr. 0 ", iii jos visu do 0 ,0' osobito u vrlo osjetljivih Ijudi.

Natrium sulfuricum (Glauberova sol)

Tu je sol godine 1658. otkrio Glauber, pa je za to jos i danas lOvu Glauberova sol. Usprkos njenoj dobroj topivosti u vodi crijevo tu sol vrlo tesko upija. Sarno se u biokemijskom obliku, u silnom prasku, Natrium sulfuricum u sestoj potenciji potpuno asirnilira da bi mogao bez nuspojava Ijekovito djelovati na covjecje tijelo. 240

Pogled na rilina polja u Vi et namu .

Proizvodnja kakaoa u Ghani. Plodovi se sabiru od listopada do prosinca. a u travnju imaju vee drugu letvu. Zrna kakaoa dozrijevaju u hrpama koje su pokrite liseem . Zatim ih posuse i spremaju u vrece. Say urod prodaju posredstvom driavne komisije za trgovinu .

Prasuma dUl ekvatora u bazenu Amazone. Na tom pro stran om zemljistu live samo malobrojni Indijanei . Ostali Bra zilei live u drugim podrucjima driave gdje je iivot laksi.

Obradivanje riie i ietvu na Istoku obavljaju rukama. Rad je neobicno naporan i seljaci moraju mnogo sati stajati u vodi. Riiina su polja vecinom malena.

Branje limuna na Krfu . Limune su donijeli u Sredozemlje oko 900. godine.

Bogatstvo voca na ulici Kaira.

Medu najvaz nijima dje lovanjima je povecano iz lucivanje zuCi u dvanaes lnik. pa se za lo probava masti pomocu toga jednostavnog lijeka opeenito poboljsa. G la u berova sol djeluje jako i na krv, osobito u obo ljelih od hemofilijc. Pri toj bolesti krv nema sposobnost zgrusavanja. pa i najmanja povreda, kao i najs itniji urez, mogu biti opasni po i ivOL jer bo les nik moZe isk rvariti ako odmah ne poduzmemo nuzne mjere. Tu pomaZe Natrium sulfuricum oso bito ako ga uzim a mo du ze vremena zajedno sa svjeZim ekst raktom stde (srcenjaka ; Potent ilia tormentila). T aj lijek izvrsno pomaie takoder obo ljelim od jetara, osobito poslije prebo ljele zutice. upa ljenil1 z ucn ih vodova iIi podraZaja dvanaesnika. Protiv jutarnjih pro ljeva s jakim nadimanjem nema boljeg lijeka. pogotovo kad ga uzimamo naizmjence s ilovacom (ljekovitom zem lj om). Ako protiv svih bol esti izmjene tvari (metabo liz ma) koje potjecu od jetara. uzimamo 3 x dnevno po 2 tablete Natrium su lfuricuma D ., dozivjet cemo eudo. Vrlo jednostavno sredstvo, a takvo djelovanje! Natrium su lfu ricum D. vrlo brzo djeluje i protiv debljine, laksih slucajeva vodene bolesti, nekih oblika astme, kro nicne malarije i protiv poznatih prolje tnih bubuIjica, osobito u mladih Ijudi. Neka dojilje ne uzim aju taj lijek jer smanjuje stvaranje mlijeka. Zelimo Ii dijete odbiti od sise, Natrium sulfuricum je prakticna pomoc. Dobro je da Ij ud i z utih obraza, iIi zuckastih bjelooenica uzim aju taj lijek od vremena do vremena. Ti su bolesnici obicno pomalo melankolicni.

Taj izvrstni lijek cijene u biokemiji i u homeopatiji. Pokusat eu ci taocu ukratko o bj asn iti njegova najvaznija djeJovanja . Siliceu upotrebljavaj u protiv gnojenja SVil1 vrsta, dakJe i o nda kad post iiu vrhunac, iIi kad bolest jenjava. U sj evern im je zem lj ama Silicea narodni lijek i o pcenito se upotrebljava protiv gnojenj a, osobi to protiv furunkuloze. Za gnoj ne kosti, m andule (krajnike), zubne i druge fistule . Silicea je polagan a li siguran lijek. Ona je pravi lijek za gnojne zanokt ice, bolesti mjes iea kose, kao i za rast kose i noktiju. Za limfaticno -skrofuloznu dj ecu s oteklim limfnim zlijezd a ma nema boljeg lij eka koj i bi izmijenio gradu tijela. Ta su djeca u pravilu mrsava iIi naduta, imaju ve lik trbuh i slab apetit, slabe su izdrZljivosti i nestalnog raspolozenja. U lijecenju pluenih bolesti i skrofuloze uz preparate ka lcija trebalo bi uzimati Si liceu u pra hu·. Ona djeluje takoder na kozu i tki vo, osobito protiv zn ojenja ruku i nogu, protiv znojenja koje za udara i izluc ina koje medu prstima na nogama izjedaju njdnu koz icu. Silicea, istina, sprecava znojenje nogu, no nije isk ljuceno da se krivo spreceno znojenje nogu opet vrati ako i dalje uzimamo Siliceu. Nikad se ne bi smjelo sprecava ti znojenje nogu, vee je bolje podsticati rad koie i bubrega, pri cemu znojenje polako prestaje bez pos ljed ica, posto su otvorena druga d va ve ntila (koZa i bubrezi) koj i su preuzeli sav posao. Ljudi koji sta lno drhte od zime iIi im je hl ad no usprkos tome sto se

241

Silicea (kremena kiselina)

~r~ · u.

treba da nek vrij~me uzimaju iliceu. pa ee se 7a nckolJko tJedana u po tavitl bolje izgaranje u krvi. Volja za zivol, koja Jt! u tak im sluc
MIRISNI ZACINI MIRISNI ZACINI SU LJEKOVITI as bi vrt mogao kras ili bogat izbor aromaticnih zacina od zacinskog bilja kad bismo imali misla da ih posadimo i uzgaj amo. Kad bi nam jos pri tome bilo jasno da zacini cine naSa jela ne same ukusnijim i slasnijim vr:i;. da su i dobri Iijekovi, bilo bi razborilo da nastojimo korisno upotrijebiti njihovu Ijekovitu mot u svakodnevnom kuhanju. Biljni zacini u zdravi same sto, na falost, premalo poznajemo vaWost sirovih zacma za naSe zdravlje, pa ih zato i ne znamo pravo cijeniti. Bilo bi dobro ne same da poznajemo pojedine sit ne, neugledne, ali pune dragocjenog rnirisa, pomocnike iz biljnog svijeta vr:i;. i da naucimo korisno upotrebljavati njihovu Ijekovitu vrijednost. Pogledajmo izbliZe neke zacinske biljke. Persun (Petroselinum hortense)

Taj poznati zacin upolrebljavaju vrlo ceslo za oblaganje jelaa on je izvrstan Iijek za bubrege. Sitno isjeckan poboljsava okusjuhe. umaka (sosa), sa late, krumpira, va riva, sira i drugih jela. Novija su iSlraZivanja pokazala da persun sadrzi vitamin B Il, taj lako vazan vitamin iz B-grupe, koji mjerodavno sudjeluje pri nastajanju crvenih krvnih tje leSaca (eritroci ta).

Celer (Apium graveolens)

Celer je zacin za oboljele od reumaizrna i gihta te one koji takvima ne zele poslali. Tko cesee upotrebljava korijen i lisee celera kao zacin, vjerojatno se neee luZiti na pijesak iIi kamence u bubregu. Za one koji boluju od vodene bolesti celer je lijek vrijedan painje.

Majorah (Maiorana hortensis)

Ta zacinskll biljka potjeee iz sjeverne Afrike gdje je upotrebljavaju kao blago, pouzdano sredstvo za jaeanje Zivaca. Majoran pospjesuje izlucivanje vode, pa time olaksava teSkoCe u vezi s mokrenjern. Dobro djeluje takoder na slab rad crijeva.

Majcina dusica (Thymus serpyllum)

Ta je biljcica kao dobar zacin vrlo omiljela Ona ujedno posjeduje dezinfic irajuCe svojstvo, pa stoga povoljno utjeee na obnavljanje bakterija u ustima. 242

Zaslugom madar ke kraljice lzabele, ruzmarin je postao cuven kao sredstvo za pomladivanje. Svuda je poznat kao drevni mirisni zacin i kao hjek. Povoljno utjecc prije svega na i ive.: krvnih zila, a posebno na srca ne zivee. Zbog toga ta mirisna biljka treba da kao zacin ima i u kuhinji casno mjesto, jer ee je cijeni ti sva tko tko pozna njenu ljekovitost. Odvajkada je vrsni kuhari upotrebljavaju za wnake, pecenja, a kao mmsnl zacin osobilO za pripremu morskih riba. U vege tarijanskoj ga kuhinji svcst rano upotrebljavaju. Svjez ruzmarin 1I starom vinu dobar je tonik za sree, koj i osob it o povQljno djeluje protiv sniZe noga tlaka. Ko risti blijedim, slabima i starim ljudima. Poslije gripe i gripoznih oboljenja casa ruimarinova vina pridonosi brzem ozdravljenju. Skroman , lijep grmie sa svojim liseem i evijetom omiljeli je zacin i lijek.

Ruzmarin (Rosmarinus otficinalis)

U nasem povrtnjaku ima ta biljka stalno poeasno mjes to. Kao zaein i kao Ijekovita biljka, vee se u srednjem vijeku nalazila u svakom samostanskom vrt u. Opatica Hildegarda iz Bingena, koju jos i danas eijene kao najboljeg poznavaoca bilja, cubar je osobito preporueala. Njemacko ime tog zaCina (Bohnen kraut) upueuje oa mora imati neku vezu s grahom i, zaista, jos i danas nijedna domaeica ne moze zaciniti grah nieim boljim ad eubra. Mnoga variva zacinjena eubrom gube svojstvo nadimanja. Dobri kuhari upotrebljavaju tu mirisnu biljku takoder za pripremanje ukusnih jela od mesa i pileeeg pecenjfl. Cubar treba upotrebljavati protiv tegoba zbog snizenoga tlaka. U srednjem su vijeku biljku vrlo cijen il i pripisujuei joj moe da podstiee rad spolnih zlijezda ; upotrebljavali su je kao potpuno neskodljiv afrodizijak (sredstvo za podraiaj spolnog nagona).

tubar (vrisak; Satureja hortensis)

Matienjak nalazimo u povrtnjacima. Va bi nas njegov ugodni mms, a vabi takoder peele i bum bare koj ima je kao prehrambena biljka nadasve prijatna. Miris ma tienjaka dolazi do izraiaja i u eaju. Tko mora smiriti zivee, pomoei ec mu, 0 obito na veeer, caj od maticnjaka zasladcn medom koji kao dobro i blago srestvo za uspavlji vanje jos povecava ugodno djelovanje caja. Taj je eaj osobi to drag zenama. Pomaie im pro tiv smetnji za vrijeme menstruaeije i protiv grceva. U proslosti su ga s uspjehom upotrebljavali protiv otrovanja duhanom. Poznato je da su u 17. stoljeeu Karmel ieani u Parizu iz maticnjaka pravili izvrsnu i omiljelu karmelicansku rakiju. Osim maticnjaka redovniei su za pravljenje te rakije upotreblj avali jos betoniku (srpac; Betonica offieinalis ili Stachys betoniea), pod ljekarnickim nazivom Herba betonieae, zatim koru ad limuna, neSto korijandra (Coriandrum sativum), klineiea (Ca ryop hyll us Jambosa) cimeta (Cortex einnamomi Ceyla niei). Mozda je matienjak u nas poznat sa rno kao caj, no ipak ga mozemo

Maticnjak (Melissa otficinalis)

__________________________________________________ 243

korisno upotrebljava ti i kao zac in. Vjeroja tno ma lo tko zna da svjei.a bi ljka djelujc jednako ta ko ljekovito kao sa mljeveno brSljanovo Wee koje utiru 1I ra nicu gdje jc ubola pccJa iii osa. Umirujc bol i lijcci .

Bosiljak (Ocimum basilicum)

Do mov ina le stare biljke je, vjeroja lno, prednja Iodija, a u sa nskrtu je poznata kao a rj ak. Ta mirisna biljka nije sa rno dobar izvor prehrane za peele vee i cijenj eni zac in i lijek. Vee su u starom Egiptu znali da bosi lj ak poma ze protiv ujeda zmij a. skorpijona i protiv ocnih bo lest i, a zgnjeceno su lisee polagaJi na zglobove cak protiv re um a tizma. Uspjeh su lijecenja pripisivali rimolu , eugenp lu i kamforu koje ona sadrzi. Plinije je savjetovao eaj od bosiljka za lijecenje slabih zivaca, gIavobo lje i opee slabosti. G rci su upotrebljavali bosilj ak za miri sa v~ kupke u svrhu okrepe zivaca. Nj ime su lakoder aromat iz irali most, vino i liker. U sjevernoj Njemackoj upotre blja vajll bos ilj ak kao zacin za juhu i nj ime pripravIjaju poznatu hambursku jegllijinu juhu, a d odaju ga takoder za kiseljenje krastavaca. U juZnoj Ita liji bosiljak se naJ azi svuda 1I vrtovima, i cijene ga kao izvrstan zacin jer SlI jela zaeinjena bosiljkom ukusnij a.

Selen (Ligusticum levisticum)

Ta zacinska biljka na raste i do 2 m visoko. Upotreblja vaju je kao zelenje za j uhll. Domovina joj je, vjerojatno, u A ziji gdje od nje pripremaj ll krepke umake. Pozoato je da selen pospjes uje izlueivanje mokraee, vjeroj atno zbog svoga eterienog ulj a. Usta novili su da podstiee tek. Protiv vrenja i plino va u crijevu selen djeluje lImirujuee.

Krbuljica (krasuljica); Antriscus cerefolium)

Po nekad je upotrebljavaj u zbog njene Ijekov itosti. Prava krbuljica im a jak i sladunjav miris koji podsjeca na anis. BiJjka podstiee i pospj eSlIje izillciva nje mokraee. U proljeee pripremaju od oje, maslacka i sto lisnika (taraxacum officin a le i Achillea millefolium) Ijekovi ti caj. Upotrebljavaju ga protiv skrofll ioze, vo dene bo les ti i egzema .

Kumin

Tih pet im ena lIpuellje na m iris ne sjem enke koje covjeka zagriju, i lijece ze lud ac i crijeva od prehl ade i upale te mnogih dru gih tegoba. Poznato je ka ko dobro djeluje caj od a nisa i komoraea na malu djecu koja pate od zeilldacnih i crijevnih tego ba. Kopar pom are dojiljama da imaju vise mlijeka.

(Carum carvi), anis (Pimpinelia anisum), Koriandar (Coriandrum sativum), komora~ (Foeniculum vulgare) i kopar (Anethum graveolens)

Luk (Allium cepa, Allium sativum)

Medu mnogirn vrstama luka, a ima ih oko 250, neke su Ijekovite, a mnoge korisni zacini. Sve vrs te sadrre ulje Ciji je glavni sastojak sumporni alii koji d aje biljci karakteristican miris. Sve vrste luka dobre su za ZiIni sustav jer odrZavaju elasticnoSl krvnih ziJa i tako spreeavaju prijevremeno slarenje. 'Ni glisle ne ostaju u crijevima kad upotrebljavamo u kuhinji dosta ceSnja ka, vlasca (Allium Schoenoprasum) a u proljeee srijemuZa (med vedeg luka; Allium Ursinum).

244

Od sv ih vrsla lu ka najv ise upotrcblja vamo o bicni vlasac. Irna ga u cijeloj Evrop i, istoc noj Aziji, na Istok u. ~ak na Kavkazu, sve do Sibira. Dodalak silno nasjeckanog vlasca ugodno obogacuje okus alatama, iru. krumpirll i varivima, povecavajuCi im i hranj ivu vrijednosl. Tko nema vrta, moZe lIzgajali vlasac u lo ncu na kuhinj skom prozo ru iii balkonu. Zi mi se za njega uvijek nade sv ijetao prOslor u kUhinji .

Vlasac (Allium schoenoprasum)

Upo lrebljavamo ga kao mirisni zac in , sa lalu, iii kao pirjano vari vo. Silno nasjeckan dod ajemo drugoj salati, iii od njega pravimo sala tll. Kad ga pripremamo kao varivo, mozemo ga pirjati s Igcem spinata i malo ulj a. No, i bez tog dod a tka je, na 1I1ju pirjan medvedi lu k, varivo izvrs nog okusa.U proljete je taj luk najbolji lij ek koji eisti krv, z u~ i jetra od zimskih proi zvoda sago rijeva nja. Za oboljele od arteriosk leroze s pov isenirn tl akom med vedi je luk Ije kov ita hrana. Zato ga treba sto ceSce jesti, ma kar sa mo sitno nasjecka n u sala ti .

Srijemui (medvedi luk; divlji cesnjak; Allium ursinum)

Kada danas, Ijuljajuci se na ledima deva iii vozeci se u elegantnirn auto mobilim a, prolaze turisti mimo velik ih eovjekovih djela gradevinske lImjet no sti, mimo piramida, ne misle na to da su se prilikom njihove gradnje faraonovi snabdjevaei mueili ne sarno pitanjem, kako nabaviti orude i kamen, vee jos vise velikim poteskocama oko nabave ziveZnih namirnica. Greki povjesniear Herodot pripovijeda da su za zidanja Keopsove piramide samo za ceSnjak, luk i povrtnicu (rotkva; Raphanus sa tivlls) platili 1600 sre brnih talenata (oko 5 milijardi starib dinara) da bi prehranili radnike. Za Egipcane su eeSnjak i luk bili Rosvecene iii Ijekovite biljke kojima su pripisivali brojne eudesne moti protiv zlih duhova. Grci i Rimljani su takoder upotrebljavali eesnjak kao Ijekovitu i zaeinsku biljku. Obavijest u bibliji kaZe da su i Zidovi visoko cijenili eeSnjak. To vecinom vrijedi jos i danas. Mozda se mora taj narod za svoju Zilavost djelomice zahvaliti i tisucgodisnjoj navici da jede eesnjak. Ovapnjenje arterija i slab rad limfnib zlijezda u sem itskib su naroda rjedi. Cesnjak kao zaein je takoder u Turaka i Rusa vrlo omiljelo jelo. Zato, vjeroja tno, i tamo stariji ljudi rjede oboljevaju od povisenoga krvnog tlaka jer redovito jedu eesnjak. U nas ga mnogi izbjegavaju zbog njegova prodornog mirisa koji u drustvenom zivotu ne vole. Postoji, medutim, vrlo jednostavno sredstvo da se toga mirisa brzo rijesimo: istodobno sa eesnjakom treba jesti i SVeZi pedun. Ukusna je poslastica ednjak narezan na sitne komadice, kojima pospemo kruh namazan maslacem i dodamo Herbaforce. Poput drugih namirnica ostra mirisa i okusa ni eesnjak ne mozemo uzivati u vecoj kolieini jer bi mogao naskoditi bubrezima. I eesnjak i luk adrze eterieno ulje sa sumporom, koje, vjerojatno, sudje1uje u djelovanju ednjaka protiv glista. Poznato je da je Cesnjakovo mlijeko dobar lijek protiv glista. Valja zgnjeeiti dva sirova oljustena eesna u I del mlijeka i piti taj do bar lijek protiv glista. Mozemo ga davati i kao klistir. Umjes[o

tesnjak (Allium sativum)

245

u mlijeku, mozemo zgnjeeeni cd njak upotrijebiti u pelinovu caju (Artemisia absinliull1). koji mozemo piti, iii davali kao klistir. Pola cesna ce~ njaka , koje stavimo izmedu zubnog mesa i sl uznice obraza, zaCas smiri zubobolju. S pomoeu obloga od cdnjaka ii i luka vee su cesto popustili iii posve prestali bolovi u uhu iii g1avobolja.

tesnjakovo mlijeko

Izvrsno djeluje proliv glista i za pripremu klistira, ali i protiv bolova od ishijasa. Ako ga duZe upotrebljavamo, taj jednostavni lijek ukl anja bez ikakvih nuspojava takoder i znojenje nogu . Neki automehanicar koji je dugo vremena bolovao od ishijasa (»isijasa«), pisao nam je da je posillsao savjet i pia svaki dan ce5njakovo mlijeko, buduei da je lijecnicka vjes tina kod njega zataj il a. Vee je poslije nekoliko dana osjetio olaksa nje, a 14 dana kasn ije bolest je potpuno oestala. Cesojakovo mlijeko mozemo priprema ti prijesoo iii kuhano. Prijesno dj eluje jace od kllhanoga jer kuha nje lIbl azava miri s. no jo' uvij ek djeluje zadovo ljavajuee. CeS nj ak oaj prije zgnjeci mo. Danas ima ma lih, prirucnih oaprava koje to rade svrsi shodno i sitno. Prodaj u se u robnirn kueam a. Takvom se spravom mozemo posluz iti oso bi to za pripremanje cesnjakova mlijeka. Zgojeeen i cesnjak odmah pomijeSamo s prijesnirn mlijekom i popijemo . Kao sto smo spomenuli, neki radije skuhaj u cesnjak u mlijeku. Zelimo Ii postiei jate djelovaoje, moramo ispili na dan najma oje 2 del eesnj akova mlijeka. Svaki co vjek ne reagira jednako, niti sva ki lijek djeluje jednako povoljno. Proti v jakih bolova od ishijasa va lja pok usa ti to jednostavno sredstvo. S obz irom oa prijemljivost i sk lonost pojedioca, bolje djeluje mravlja kiselina nego hiropra ktieno lijeeenje, iii lijeeenje eeSnjakoviro mlijekom.

Crveni luk (Allium cepa)

Luk je svestrano upot rebljiva, zdrava zaei nska biljka iako ga mnogi ne pod no se, osobito ooi koj i nagioj u vrenju i stvaraoju crijeyoib plinova. Takvirna luk poveeava legobe. Prijesni luk bl ago podst ite izlueivaoje mokraee. Luk ima mnogo vitamina C. [zvrstan je lijek za zivce ako ga redovoo jedemo u manjirn koliein ama. Sitno narezan luk, za motao u gazu, stavIj aju kao oblog oa zatilj ak protiv oteklina, glavobolje, bo[ova u usima, zubo bolje, upale oeiju, a osobito protiv prehlade. Oblog Ce bolove smanjiti iii sasvirn uklooiti. Protiv temperatu re iii vel ike oavale vr ueine u glayu brzo i izd as no pomaZe oblog luka, koji stavi mo na tabane, a protiv sreanih smetnji na [islove nogu. Sasv im sigurno Ce potpomoCi druge metode lijeeenja. Za oboljele od gihta, iii seeerne bolest~ kao i oct ovapnjenja zila, luk je nepogresivi sastavni dio Ijekov ite ishra ne. Luk djeJuje povoljno na kozu, osobito protiy prhuta i ispadanja kose jer sadrzi etericno ulje sa sumporom .

246

»Cepa« je najbo lji homeopatski lijek protiv hunjavicc sa mnogo isejetka. Cesto je dovoljno da stavimo po la prereza ne glavice luka na nocni orm aric i da udisemo njen miris. Ujutro i navccer odrdemo uvijck nov u krisku. To ne pomaZe odm a h. a li ipak bitno pospesuje ozdravljenje poslije prehlade. Cepa je nes kodljiv i po uzd an lij ek pro tiv grteva i nadim anja u predjelu pupka te protiv grea mokracoog mj ehura sa ervenom mokracom koja pece, oso bito u ma le djeee i dojencadi. Tko nema u kllcnoj apo teei Cepe, odreza t ce posve tanku kr isku lu ka, za moc iti je na trenutak u casu mlacoe vo de i dati djetetu svak i sa t po jedan gutljaj. Zac udit cete se kako brzo olaksava bo love.

~

Osim obicnog luka, udom acio se kod nas kao zatin i sitni luk kozjak. Latinsko rnu ime podsjeca na stari filistejski grad Asea lo n, koji su pono v00 izg rad ili na o bali Sredozernnog mora. Kriza ri su upoz na li luk kozjak u Palestini gdje mu je bila prvo bitna domovi na, te su ga na povratku do nijeli sa so born u Evropu. Po vrijednosti i upotrebljivosti nalazi se nekako u sredini izmedu o bicnog luka i ceSnj aka.

Luk kozjak (Allium ascalonicum)

Upotreblj ava se vise vrs ti dragu sca: o bicni iii grbanj (Lepidium sa livurn) . dragusac (Nast urtium offici na le), drago ljub iii kapueinka (Tropaeolum maius). U sjevernom umjereno toplom pojasu uspijeva oko 90 vrsta, od kojih su oeke obicne, a neke Ijekovite biljke. Nov ija istrazivanja pokazuju da dragusac irna neke vrste penicilina kao i hren, i za to poho\jsava bakterijsku floru u ustima i crijevirna. Buduei da u biJjci irna i oesto joda, prikJadna je hrana za bolesoike koji boluju od sti tnjace. Toplo je preporucaju takoder protiv skrofliloze. Redovno uziva nje dragusca srn anjuje takoder sklono st koznim osipima. Dobro djeluje protiv bubrd nih srnetnji i legoba zbog kamenaca jer sprecava da se stva raju . Dragu sac je izvrstan kao sa lata. Treba ga lIvijek dod avati drugim sa latama jer je vaioo da redo voim uZiva njem iskoristimo njegovu vrijednost. Dragusae ne bi srnio nedostajati u so ku od povr6a, koji istiskujemo da bismo svaki dao dobili dod a tne vitamine. U orniljenoj biljnoj soli Troco rn a re je vise vrsta dragu -ca koji pretezno daju soli biljni okus.

Dragusac (krstovnik; Nasturtium officinale)

Hren je jed an od najzdravijih zac ina koje poznamo, pa bi bilo dobro da ga sto vise upotrebljavamo. Ima rnnogo vilarnina C i za to je jedoa od Ijekov itijih biljki protiv skorbuta. U tom pogledu jedna k mu je sarno sirovi kiseli kupus. Hreo djeluje takoder oa obnavljanje ostecenih bakterija (disbakterija) i porna ze pri poremeceoom radu gusterace. Za bolesoike od secerne bolesti hren je dobar zacin, a ujedno je za njih i

Hren (Cochlearia armoratia)

__~__________________~____________________~__247

Ijeko\ it. Ako ga kao z.atin ui iva mo umjereno. ali redovno, poma.ie nam do S\ ladamo prolje lni umor. I tom odned avna znamo da hren ima jako a ntibioticko djelovanje, nalik penicilinu. Upravo za to se hn:nov ir up pokazao tako prikJadnim z.a bolesli u H a tu. Zbog antibiot ickih tva ri tinktura od hrena djeluje na rane koje la bo zacjeljuju. osobito kad iz njih izra te divlje me 0 , a mozda i onda kad dru ga sredslva i lijekovi o tk azu: ne sarno da trenutno ubl aiaYa bo li vee i lijeci . Za k ucnu upo trebu pripremamo hrenovu linkturu ovako: naribamo s iro \~ hren. dobro ga pomijdamo s alkoholom. pustimo da dosta dugo sloji loko 14 dana) i da nas tane ekstrakt: ostalak iSlisnemo i upotrebljavamo dobi venu tinkturu. kao SIO smo vee spomenuli. proliv gnojnih rana. Boli naglo popuste. Za svjd e je rane hreno a tinktura neSto prejaka. ali jedna ko vrijedna. Hren mo zemo upotrebljavati z.a lijecenje oteklina kad otkaiu oblozi od luka. Protiv jake glavobolje stavljaju npr. na potiljak kasu od na ribanog hrena. Iz spomenutih vei: ra zloga ubrajamo hren medu zacine koji imaju ta ko siguran ucinak da ta biljka z.asluzuje svoj prostor u nasem malom vrtu. Ako salati od mrkve dodamo hrena, iei ee u slast osobito muskarcima. I siru ee takav dodatak dati ugodan ok us. a z.a promjenu moze poslliZiti kao umak salati. Medutim, moramo uvijek paziti da ne dodamo pre iSe toga jakog zacina. Kinezi ga osobito rado upotrebljavaj u kao z.atin. Tko previSe upotrebljava taj posebno pripravljen zatin, nece mu skoditi. no ne znajuci 0 cemu se radi, malo ee se prestrasiti kad mu ja ki miris udari u nos, iii bolje - cak do mozga, i zacas odmah djeluje. Kao svi jaki podraiaji i taj je bolan, no, kad pomislimo da u isto vrijeme djeluje z.a proCisCa va nje. brzo se umirimo ga toga neugodnog iznenadenja koje prisutne gledaoce zabavlja.

Hrenov sirup

Kada kalari ne popustaju, napravimo sirup od hrena, koji izvrsno djeluje pri oboljenjima pluca. bronha i svih bolesti diSnih organa jer sadrii an lib ioticnu tvar nalik penicilinu. Med u naribani hren stavimo seeera od seeeme trske ili jos bolje meda, masu dobro zgnjecimo i istisnemo sirup. Ostatak sk uhamo dodavsi malo vode, jos jedanput istisnemo i dodamo vei: dobijenom sirupu. Tako dobijemo jak i Ijekovit sirup. Nariban hren, kao slo smo vei: spomenuli. dodan svaki put salatama, smanjuje osjellj ivost prema prehladama ako ga uzimamo redovito. u ma lim kol icinama. H ren sa ces njakom je iz rstan lijek osobito z.a sla rije Ijude. I jedan i drugi djeluju na obnavlja nje krvnih iiIa, osobito arterija jer smanjuju krvni tlak. Kad covjek prede Celrdeselu, postaju ti zacini vrlo korisni buduci da djeluju na ob navlj anje i podsticanje funkcije organa. pa ih stoga ne treba izbjegavati.

248

PO\Ttnica je najbolji lijek za jctra. koji imamo kod kuce. Nc mijemo jest i najed nom mnogo rotkve jer moze skodili. Medutim, ako je uzi mamo teste u malim kolitillama, moze nas ocuva ti od bolesti jctara. bolnih grceva zbog zucnih karnenaca i drugih probavnih tegoba.

Rotkva (povrtnica; Raphanus sativus)

Sitno nariba na ro tk va, posula !iecerom od trske (iii medom) tako da dobro izmijesana daje sok. naj bolji je sirup protiv bronhijalnog kata ra. Da ne bi propao Secer, treba rotk vu iSlisnuti i dodati toliko secera dok sirup ne posta ne nesto gusci. Tako ga mozemo tjednima uziva li i svaki dan uzimali ko liko nam treba. Protiv dugotrajnoga magareceg kaslja (hripavcal to je jeftino i sigurno sredstvo. Tko nema vremena za to iii nema rotk.ve. moze kupiti gO lovi sirup sirove pov nniee. koji je sli cno sastavljen. Prot iv zucnih bolova dovoljno je uzeti tri puta na dan, u velikoj zlici vode, po 10 kapi alkoho lne rastopine hl apljivog ulja od sirove rolkve (Rapha nus-perkol a t). Protiv hripavca i bronhijalnog katara mozemo os im spo menutog sirupa uzeti takoder sarno alkoho lnu rastopinu hlapIjivog ulja. Casu vode zas la dimo medom i dodarno 10 kapi, pa tu kolicinu ispijemo u manjim gut\jajima.

Sirup od rotkve (povrtnice)

KUHINJSKA SOL KAO LlJEK Kuhinjska 501 (Natrium chloraturn - Natrium muriaticum) moZe takocler posluziti kao lijek, a li ne u obliku u kome je obicno upotrebljavamo. Tako poznamo prednosti kupanja u slanoj morskoj vodi, koje djeluje proliv poremeeaja u radu zlijezda, koji se cesto ispoljavaju kao debljina. Kupke u morskoj soli koriste takoder i stitnjaci. Tko boluje od guSe i bori se s preslabom iii prejakom funkeijom stitnjace, postici Ce kurom kupanja u morskoj soli dobar uspjeh. Tko ne moze se bi priustiti Ijekovito kupanje u moru, moze upolrebljavati suhe ili vlaZne slane obloge da bi izv ukao iz tkiva suv isnu vod u. Tko ima natecene udove zbog vode koja se u njima nakupila, (edeme) postici Ce slanim oblozima lijepe uspjehe. Grglja nje slanom vodom je takoder vrlo korisno. Tko nema novaea da kupi dobru biljnu vodu za usta iii bi htio stedjeti, moze cesCe grgljati slanu vodu. Tko irna katar i upalu sluznice, dobro je da nos ispire redovno slanom vodom, a za tim ga joil isplahne obicnom vodom. Tako vrlo jednostavno ukJoni osjetljivost za katare i upale u grlu. Tko stanuje na moru, rnoze za grgljanje upotreblj avati slanu morsku vodu. Kuhinjsku Ce 501 upotrebIjava li onda kad nema na raspolaganju morske soli. Sol djeluje povoljno ne sarno izvana vee usprkos onome sto smo prije rekli, irna takoder u mnogim slucajevima dobar unutrasnji uCinak. Po mogucnosti. ne treba za unutrasnju upotrebu uzimati cistu, obicnu kuhinjsku sol, ili pak sol obogaeenu jodom iii nuororn, nego sarno morsku sol ili jos bolje neku biljnu sol. Tragovi elemenata 1I morskoj iii biljnoj soli izvrsno djeluju na hormonske zlij ezde, bilo da rade preslabo ili prejako, dovodeei ih u

249

normal no stanjc . Debljina je ~es to odraz nedovoljnog rada zlijezda. U 10m lucaju nije naj bolja obicna kuhi njska sol jer poveeava tdinu, dok biljna sol s morskim biljem dje luje llpravo supro tno. Dakle, uzimajuci redovno biljne soli, npr. Herbamare, covjek se moZe na prirodan naCin rijdili nepot rebne lezi ne koja ople recllje tijelo. Sol je izvrsno sredstvo za konzerv ira nje. Sol konze rvira takoder ekstrakte svjdeg biJja, a da im ne smanji dj elova nj e. U biljnoj so li Trocomare prerade no je osam razlicitih svjezih biljki s prot ubakterijsk im djelovanjem. Kad je covjek sklon cestim infekc ijama, iii je inaee u opasnosti da se inficira, biljna sol Trocomare pruzit ce mu dragocjenu pomoc da takve nevolje svlad a, iii da povoljno utjece na boles t. U homeopatiji nalazi sol takoder veliko podrucje upotrebe.

o

POJEDINIM LlJEKOVIMA I NJIHOVOJ UPOTREBI TESKE POSLJEDICE NEDOSTATKA VITAMINA U PROLJECE

o

posljed icama nedostatka vitamina zimi i u proljeee bili su prije Ijudi mnogo slabije o bav ijesteni nego danas. 0 tome su zna li premalo, pa si nisu znali ni pomoei. Osobito u udaljenijim krajevima nedostatak je vitamina u hrani cesto uzrokovao velike nevolje. Stariji su Ijudi redovno umira li u proljece iii zimi jer im je hrana siromas na vitaminima 'Vrlo pospjeS ivala gu bljenje snage. Prijemljivost za prehlade, katar bronha i upale slu znica, temelji se, uz ostalo, llvijek na nedostatku vitamina A. Upa le ociju, ocnih kapa ka, roznjace, kao i nesnosno nocno sljepilo, moze se go tovo uvijek sprijeciti uzimajuci hra nu koja sadrzi vitam in A. Rane leS ko zacjeljuju kad orga nizmu nedo staje vitamin A. R azne vrste paprika i rajcice imaju upravo dovoljno vi tamina A, sarno sto ih zi mi ne mozemo dobiti iii su preskupe. Na sreeu, ima na raspol!lganju dovoljno rnrkve koja je dostupn a, a saddi takoder mnogo vitamina A. Zato eemo se pobrinuti da sva ki dan imamo salatu od svjeze mrkve i svjeZi mrkvin sok. Svima koji su optereceni poslo m, koji nemaju vremena da sami naprave sok, dobro dode ta koder k iseli mrkvin so k (Biotta - mrkvin sok). Tko pati od povisenoga kr vnog tl aka, treba svakako jesti mnogo salate od mrkve, jer ako bi redovno ui ivao mrkvin sok mogao bi mu se poviseni krvni tl ak jos vise povisiti. Ponekad se moZe u robnim kucama nabaviti zg usnuti mrkvin ok Bioca rottin koji takoder pomaZe da nadoknadi nedostatak tog vitamina.

Daljnja opaianja

Pokusi da hrane zivotinje hranom bez vitamina A, pokazali Sli da zbog loga nastajll bubrezni kamenci i pijesak 1I bubrezima. Zatim Sll pokusali Ie kamence otopiti dajuCi iivotinjama hranu sa mnogo vitamina A. Pokus je uspio i to su rendgenski snimci nesumnjivo potvrdiJi. To je i za nas pouka da ne smijemo nikad oskudijevati u vitaminu A. Posljedica takva nedostatka su cesta krvarenja desni i plave mrlje na odredenim dijelovima

250

tijela. koje opaiamo oso bito u pro ljeee. jer nedosta tak vitamina A t in i krvne iile pro pusnima i krv se iz njih izlije u o kolno tkivo. Te nepoieljne mrlje plavocrve ne boje poj av ljuju se ugJavnom na noga ma gdje se mogu pretvo riti u opas ne rane i cirove. Noge Les ke kao olovo i nedostatak teka (apetita) takoder su posljedi ca nedos tatka vitamina A. Mnogi opaiaju da im testo krva ri iz nosa kao i iz hemoro ida, a testa je poprntna pojava i sla bos t srca. Tako su se nekad j av lj ali znaci korbu ta koji je dugo za davao tes koee posadaroa brodova, do k ni su otkrili vai nost vitamina C. Spaso nosno Ije kovito sredstvo u takvim je slucajevima bio ki seli kupus. VeJiki pomorac James Cook uspjeSno je njime posluzivao svoju momcad, sto je i druge pOlaklo da ga u tome slijede. Umjesto ki selog kupusa nedostatak mozemo nadoknaditi i salatom od sirova kupu sa koji zaCinimo limunovim so kom. v et je u Srednjem vijeku lijecnik imenom Carlier, ustanovio da je eks trakt iz smreko vih i borovih vrsaka lijek protiv skorbuta. Kasnija su ispitivanja u toj oblasti potvrdila da pupoljci cetinjaea (crnogorica) sadrie go to vo najvise vitamina C. Stoga sirup cd smrekovih vrsaka, nacinjen od svjezeg soki!, ima dvostruko djelovanje. Pri kataru ugodno djeluje na sluznice, a istodobno poboljsava opee stanje jer tvari iz smrekovih vrsa ka nadoknaduju vitamin C. Go t.ovo svi divlji plodovi imaju mnogo vitamina C. a pored toga sadrie i dragocjeni voeni seeer. Zutika lrpka (Berberis vulgaris), sipak (Rosa canina} i :luti sipak (Hippophae rhamnoides) mogu se, na sreeu, dobiti na tdi stu u uku.snom i ugodnom oblikl!. Ne predstavlja, dakle , nikakav problem da zimi i u proljeeu podmirimo potrebe C-vitamina. Dragocjene su takoder kombinacije obicnog i :lutog sipka (Biosanddorsan), koje su nadasve ugodnog okusa. Djeca osobito vole takve namaze na kruhu. Velika je prednost sto ugodno povezuju s korisn im, a to je cd koristi prvenstveno malim sladokuscima koji potrebu za slatk.im mogu zadovoljiti necim korisnim. lednom sam cuo kako je neko dijete s bolesnim izrazom lica ustanovilo da one sto godi - rtije zdravo, a one sto vazi kao zdravo - nije dobro. To sam zapamtio, i cd tada sam se dvostruko trudio da zdrava hrana bude ukusna, sto se moze postiCi spretnim kombinacijama (kao spomenuti Biosanddorsan). ,Medutim, u proljeee su nam korisrti ne same divlji plodovi vee i poznate divlje salate koje nicu iz zemlje ciro okoprti srtijeg: maslacak (Taraxacwn officinale), obicni dragusac (Nasturtiwn officinale), mladice koprive (urtica dioica). srijemuZ (medvedi luk ; Allium ursinum) i jos mI10ge druge. t esto sitnice uklone nastali manjak, zato ih ne i?ismo smjeli nehajno prezreti, jer je uZivanje prirodnih vitamina bolje i uspjesnije nego umjetno proizvedena sredstva koja nude kao nadomjestak.

PROLJETNO LIJEtENJE tim zasja svjetlo proljetnog sunca kroz prozorskast~kla, neke dQmaCice obuzIIie posebni nemir koj i nagovjestava rat prasirti, prljavstirti i neredu u kuei. Poziv za ciseenje vrijedi takoder i za nase tijelo, pa obicno u pro25 1

Ijeee osjeeamo potrebu da pose bnim lijeccnjem ocist imo svc nakuplj cne produkte sago rijevanja. Zbog izvje ne proljetne umorno ti nase odusevIjenje postepeno popusta. lako smo se zimi dO Sla ba vili sportom i re vno snim kretanjem i disanjem cijelo vrijeme odrzayali na visini ljele~ne poso bnosti, ipal< imall10 osjeeaj da su naSe zalihe vise-manje islrose ne. To je moguee jer namirnice, koje smo ujesen spremi li za zimu. sve vise gube vilamine. a suSe se i druge za ziVOI vaine tvari. To gubljenjc vilamina poveeavaju i mnogi dani bez sunca kad i one jos preostalc vitami ne bitno labije iskoristavamo. Siabijem djelovanju nasih organa nisla manje ne pridonosi i debela zim ka odjeea. osobito nepropusni krzneni kaputi koji sprecavaju norma lno i vrlo nuZno isparavanje lijela

Neka pomocna sredstva

PrOliv neugodnoga pro ljelnog umora moze mo sebi pomoei na razliCite nacine. U svakom slucaju. utjecal eemo na njega s viSe krelanja i vjeibama disa nja. Za vrijeme marljivih setnji disanjem cemo odslranili mnoge nakupljene produkle sago rijevanja. Pri lome se eesto i oznojimo, sto ugodno podstiee koZu da bo lje odstranjuje olrove. Medutim, ne smijemo se prehladiti, nego tim se vratimo kuei. moramo bezuvjetno odma h promijeniti vlazno donje rub lje. los eemo postiei bolji uspjeh izlutivanjem kroz kozu kad provodimo redovno lijecenje znojenjem, bilo kuenim pomagalima, bilo u sau ni. Pri tome moramo biti razumni da ne pretjerujemo i da sta lno pazimo na srce. Prirod na sredstva za jacanje srca cesto nam olaksavaju lijecenje. Svakako imamo cudes nu moguenost da preko koZe bilno pospjesimo odstranjiva nje ta loga i otrova iz naseg tijela, pa ne bismo smjeli previdjeti tu pomoc u na se m pro ljetnom lijecenju.

Hrana bogata vitaminima i hranjivim solima

einjenica da je proljetni umor posljedica nedostatka vitam ina i vaznih mineral a, daje nam neosporan povod da upotrebljavamo proljetne i divlje sa late, te mlado povrce. Neko cvijece i lisee upotrijebit cemo u proIjeee za eaj. Zlatnozuti cvjetovi podbjela (Tussilago farfara) pomoci ce nam da se rijeSimo zimske sluzi koja se, mozda, jos nalazi negdje u nama . Mnogo minerala ima takoder caj od raznoga mladoga proljetnog lista. eim izbiju zeleni listovi maline, kup ine, gloga, trnjin e, jagoda, breze, brat cemo ih i jos od svjezi h sprcmati zele ni eudesni proljetni eaj. Taj caj nad omjd tava nedoslatak nekih soli. podstiee brii rad bubrega, na sto moramo osobi to pa ziti za vrij eme proljelnog lijeeenja ako zelimo postie i uspjeh. .eim ml adi izdanci koprive budu dovoljno veliki, svaki dan cemo sitno isjeckati nekoliko listova i dodati sa lat i. I la ko pirjano varivo od koprive izv rsno prija poput spinata cije njeino, malo, proljetno lisCe mozemo lakoder pirjati, ako nam nije draze kao sa lata. U salatu dodajemo takoder malo si lno nasjeckanog srijemliZa (medvedeg luk a). Mnogi ga rado jedu kao pirjano va ri vo. Buduci da ima ostar okus, upolrebljava mo ga, kao sto smo vee islakli, u sirovom sla nj u, prema principu da slabi podra-

252

zaji pOdSlicu, a jaki uni !'; la vaju. To vrijedi za sve jake zaci ne. Prem a 10m lemelj nom n3celu upo lrebljava mo i rot kvu (po vrlnicu) koje u proIjeee ima dosla . Ma lo rolkve je dobar lijek za jel ra. dok ih veea kolicina moze osleliti. Svi poznajemo la koder divlju sa la lu koja blagolvo rno djeluje na jelra. naime, sa laru cd maslacka. O ok je j os fin i njdan, mora Ii bi smo ga sva ki dan priprcmali kao salatu. Ako i elimo zbog svojih jetara jcs li ma laeak i po loplom Ijeln om vreme nu. kad je vcc iz ra ' Iao u biljku, stvorio evjelOve u sjemen ke pa se mora pokosili , Irebamo u pro ljece, dok je zemlja jos dovoljno vla:ina, pripre mili posebnu gredicu 7.a maslaca k. U tu sv rhu povuei cemo na gredici duboku brazdu. u koju poloiimo gusli red maslackova korijenja, koji izgleda kao na peta vrpea. Zatim pokr ijemo ko ri jenje sitnim otpacima treseta i zas pemo zcmljo m ; ubiremo po pOlrebi samo mlade izdanke koji tje raju iz korijenja. T ako imamo mas lackov u sa la lu cak do jescni. Oje lovanje na jetra je cudesno. Ako hoce mo da proIjetno lijecenje bude uspjeS no, moramo bez uvjetno povoljno utjeca ti na jetra. cime ce mo ojaca ti jedan cd naj valnijih organa. Mnogi od nas misle da je proljelno lijecenje posl iglo svoju sv rhu ako lemeljilo ocislimo crijevo. Tocno je da moramo i tome organu posve titi paznju. J a kim s redslvima za c iscenje necemo posli(;j ono SlO je nu l no . Lijecenje ne bi smjelo sa mo cistiti, nego i gra diti, tj. obnavljal~ a lime lijeCi ti .

Na c ijelu izmjenu lva ri utjecat cemo povoljno ako osim crijeva budemo istodobno pOlakli na normalan rad takoder jetra, zuc i bubrege. Pri to me pomai:e i kura za ciscenje sokov ima saslavljena po iSlocnjackom uzo ru , pozna ta kao kura Rasayana. Ona ocisti i obnovi tjelesne sokove, regulira izmjenu tvari i tako dovede do normalnog djelovanja organa. Nijednom lijecenju nije svrha da ide u krajnost. Prije su na selu za pro ljelno ciscenje pluea upotrebljavali jaku Arona-biljku i to supro tno cd temeljnog nacela: »M nogo pomai:e mnogo«, sto ipak nije mudro jer mnogo, naproliv, cesto vrlo skodi. Zato moramo proljetno lijecenje vrsiti raZlimno i voditi racuna 0 stanju svoga tijela i utrositi dosta vremena da lijelo polako priviknemo na povecanu promjenu, jer lijecenje znati za lijelo uz uobicaje ni dnevni posao jos dod a tni na por. Kad takvo lij ecenje razumno i uspjesno zavrsimo. ono Ce nam pruliti ne same bolje zdravljc vee la koder veeu otpornost i snagu, a zbog toga se trud isplati.

LIJEtENJA (KURE) ZA tl$CENJE KRVI Nekoe je u Svicarskoj, osobito na sel u, bio obicaj da svako proljece provode kuru ciscenja krvi. Zato su nabrali lzv. zeleni caj, prokuhali ga i pili ujutro i naveeer. Zeleni se caj sastojao od svjezega zelenog lisea kupina, ma lina, jagoda, bokvice (kopljasti trputac ; Plantago lanceolata) , cvjetova podbjela (Tussilago farrara) i, po mogucnosti, jaglaca (Primula vera). Taj caj nisu pripremali sa seeerom vee s medom.

253

Dobro podeseno lijecenje izmjene tvari (metabolizma)

Taj proljctni napitak j~ i danas cijenc jcr priba"lja covjeku 7dra,lje. Tk ga rcdovito pije, u"Jerit ee se da moZe njime oCi titi tijelo od 7im kih taloga i dobiti S\jcZe proljetne nage. Razni znan - tvcnici mogli bi prigo\oriti daje pojam ci ' Cimja krvi pogre na. lazna zami ao laika. no u prk o lOme taho ciscenje kr\'i waci podstiC'dj za tjele nc funkcije, te u tom smislll dOl ta pO tile ci tenje. Prema bvaeenjll tarih Indijaca moZe se i mora od \'remena do vremena oci ti ti tjelesne sokove. Staroindij ko ime za tjelesne oko e je »ra a u. pa je prema tome Rasayana kalpa ime za ti -eenje sokova prema primjeru i metodi u taroj Indiji. Takvo se lijecenje sa toji od tel iri sredst\'a koja pOdSlicu rad crijeva. jelara. zeluca i bub rega . I . Rasayana br. I je biljna tableta za pod ticaj i ('iscenje crijeva. 1. Rasayana br. 2 je sliena ta bleta od bilja. koja a drZi korijen kurkume (Rhizoma Curc umae lo ngae) i podstiee rad jetara. 3. Posebni bubrezni caj podstiee rad bubrega i po pjcluje izlueivanje tvari mo kratom. 4. Arap ka biljna alkoholna rastopina hl aplji og ulja. priprema se po starom receptu travara. -to ga je u Evropu d o nio Pa racel us. Pojedine biljke iz toga recepla potjecu s Bliskog i D a lekog iSloka. Sred tvo dobro djeluje na crijevnu i ie lueanu sluznicu. Sva celiri sred tva zajedno sluZe za provodenje neke vrsti proljetnog ci-tenja, slo koristi osobito onima koji pate od tvrde slolice i lijene izmjene I a ri i prakticna im je pom oe. Pos lije Rasayana ku.re provedemo jos proljelno lijecenje zelenim cajem koji lada djeluje dvostruko bolje. aSe ee lijelo za hvaliti no vom zivotnom snagom, ako ga njeguje mo jedna ko tako dobro kao i aulo kojem poklanjamo svu painju prije nego je nui na reparalura.

MORSKE TRA VE

PROLJETNI UMOR

Znamo da je alga iii mor ka tra va biljka za koju neki pilaju. sto ona u svom hladnom elementu irna s proljetnim umorom ? 0, mnogo toga zacuduje. pa tako i cinjenica da nam ta biljka koja raste u moru, moZe pomoci da nadoknadimo nedostatak minera la. U proljeee moZe nedostatak minerala i vitamina izazvati neugodan umor. Poznato je da alga (Ke lp), ose bujna biljka iz Pacifika (Tihog oceana), sadrZi mnogo mineralnih tvari ; pokusi su pokazali da tu biljku mogu uspjclno upotrebljava li ne sarno protiv debljine i guSe vee i za svladavanje proljetnog umora. Stoga se vijesti 0 uspjebu ne ogranicuju sarno na ugodno i neopasno smanjiva nje tjelesne tezine i spreeavanje ponovnog stvaranja guse, vee pocinju sve viSe potvrdivati da morska trava pomaie svladavati vrlo teZak umor koji se javlja u proljeee i poveeava s porastom proljetne vrucine. Alga (Kelp) nam. nairne, moZe posluiiti svojim bogatstvom vainih elemenata u tragovima. lalo je moiemo oznaciti kao najjednostavnije, najbolje i najjeftinije sredstvo za spreeavanje. proljetnog urn ora. Z bog

254

jednostavnosti d ovoljno je ako uz imamo poslije sva kog o broka po I i licu Kelpasana (Kelp morska trava, a lga u njem. jez iku. - Op. prev.) On i koji boluju od Basedo wljeve bolesti i osobe koje pate od hipervitamin oze, mo raju pazili kad uzimaju taj preparat morske biljke da ga uzimaj u u ho meopatskom obl iku. u razredenju 0 , do D., jer ce u tom slucaju ucinak ov isit i od pravilnog razredenja.

=

LJEKOVITO DJELOVANJE VODE Vee su prosle ce tiri godine otkako sam u podrucju gdje izv ire Amazona proma trao Indij ance koji su se kupa li u potpuno bl a tnoj vodi njezine pritoke Ma ranjon. T drugdje sam u tropskim krajevima vee viSe puta opazio taj obieaj . l ed na voda bij aSe sasvim crna, a dru ge su se Cinile i ute iIi crvenc. Jndijanci, oso bito djeca, u takvoj su se rijeci vrlo rado pracaka li bez ikakva razmisljanja, jer im je kupanje godiJo i oc ito su se dobro osjeca li. Usprkos oc ito dobrom rezultatu koji, kao sto se cinilo, takvo kupanje ima. ni kad mi nije bilo do toga da se i sam okupam u toj vod i. i to ne same zbog grabeiljivih Pira nha- riba koje odvuku sve sto im dode pod zube. Tu i tamo i sa mi Indijanci ni u postedeni od tih proidrljivib razbojnika. no u tim krajevima to ne uzimaju oso bito tragicno. Kad am jedanpu t bio posebno umo ran i na pet. pokusao sam jednim sigurnijim putem doei do svjeie vode jer me temperatura od 40" u sjen i u toku cije log dana postepeno vrlo iscrpl a. a uz to je bilo i neugodno vlaino. Mo rao sam sta ln o duboko disati kako bih lakSe podnio nesnosne oko ln osti. Buduci da nigdje nije bilo bistre vode. tada sam se odlucio da isku -am tu blatnu vlagu jer bi mi osvjeiavajuCa kupka do bro dosla. los uvijek nisam jerovao rijeci pa sam za molio neku Indijanku da mi u velikom glinenom lo nt:'u donese vo du iz rijeke. Prijelaz od bambusa izmedu dviju kuCa lui io mi je kao brvno. Stao sam na njega, polio se vodom po glavi i pu tio da se razlije po cijelom tijelu. Zatim sam se osjecao mnogo bolje. Indijanka se lrud ila i talno mi donosila vodu. Posto sam vee neko li ko puta izlio vod u iz glinenog lon ca na glav u. opet sam bio potpuno 0 vjd:en iako oda nije bila hl adna kako sam zel io.

o

tom sam ucinku poeeo dublje razmiSljati kad am se kasnije kupao na sje eru Skandina ije u jed nom mocva rnom ribnjaku iz kojega sam takoder iza ' ao 0 vjeie n. ehotice mi je palo na urn da upotreblja vamo i obloge vodom u kojoj mo razmutili glinu. koj i bolje djeluju nego oblozi izvorskom vodom. U lU vrhu upotrebljavaju i moevllrne kupelji i obI ge s moevarnom vodom . jeT i nju smat raju boljom od eiste, bistre vode. Tada mi je izncnada sinul o. i ja sam pocro prijaznije gledat i na tu po izgledu prljavu vodu. P s talo mi je jasno da usprkos svom neugled nom i/gl du mole i todobno bili Ijekovita. pa je, dakle. shvatljivo da e nl' radi ni () Cemu drugom vee samo 0 prirodnoj zagadenosti sa zem ljom . . a jugozapadu Sjedinjenih Amcrickih D dava naisao sam kasnije na

255

Rjes enje zagonetke

rijeku koja bija"e ervena i s pravom jc nazva na Redriver. lj. Crvena rijeka. Olkuda lim rijekama njihova boja? U njima je rastopljena ervena iii i ula ilovaca, iii pak nose sa sobol11 1110cvarnll zem lju pa su erne. Zivo si zamis ljam kako bi iup nika Kn eippa razveselio pogled na tako obojene rijeke kad bi ih 1110gao vidjeli. Svojim prirodenil11, in tuitivn im prirodnim instin ktom dao bi se sigurno odmah na posao da isp ita Ijekovitost takvi h voda. lednom kasnije neki mi je uecnjak poka zao posebnom napravo m, kojom je mogao mj erili polje elektri enog napona u vod i, da je voda nosae energije koja se moie prenijeti na eovjeeje tijelo. Mjerili smo npr. polje elektrienog napona u kadi za kupanje. Poslije kupa nja mj erenj a su pokazala da je napon u vodi sma nj en . To je dokaza lo da se nesto energije pre nij elo na onoga koji se kupao.

Porijeklo Ijekovitosti

Nema svaka voda jed nako po lje elek lrienog napon a, prern a tome ni jednako Ijekov ito djel ova nj e. To ovisi 0 tva rima koje vo da nosi sa sobom , iii kojima je natop ljena, da Ii se radi 0 ilovaei, odnosno, glini, iii tresetu. Rastopljene min era lne tvari daj u vodi takoder Ijekovitost dok teee kroz naslage ruda duboko u zemlji, na poeetku izvo rnog podrueja. Za visno od toga kasnije je Ijekov ila, za kupa nj e, iii za pice. Te Ijekov ite primjese koje na prvi pogled oeijenimo kao zagadenost, dobiva voda protieuCi kroz razne naslage zemlje iii ruda . T ako na prirodan naein dobi va svoju Ijekovitost, min erale i energij u. Isto tako sam na otoeima lu i nog mora imao svojedobno priliku da vidim uroden ike koji su se kupali u takv im blatnim vo da ma. Time ne ielim upozo ravati na o pce nehigijenske okoln osti, na koje sam poneki put naisao kad su u vodu baea li Ijlldskl;! izmeline iii drugu, bakterioloski neospornu neeistoC:u . To pra vo zagadi vanje vode ne bih, dak le, spominjao, vee bih jedn os tav no upozorio na prirodne zernljane i minera lne dodatke koji su prornijenili svojstva vode. Takve vode nisu, dakle, bezuvjet no neprikladne za kupanj e, iako u tropskim krajevima mora covjek bili dvostruko oprezan zbog brojnih pa razita koji mogu zagaditi vodu , kao sto su npr. opasne Bilharziae, ovcji metilj (Distomum hepatieum) i jos mnoge dru ge baklerije koje su opasni uzrocniei i prenosioei raznih bolesti . S pitkom vodom moramo biti jos oprezniji nego s vodom za kupanje. Ima cudesnih Ijekovitih voda s minera lnim sastojeim a, a ima i takvib koje sadrie o tro vne minera le. Tak ve sam upoznao u Sjevemoj, Srednjoj i Latinskoj Ameriei. Moie se dogoditi da tokovi vode teku preko rudnih naslaga koje sadrie arsen, bakar, iii druge jake kovine; zbog toga vode postanu otrovne i opasne za pice. Za to tamo nije dozvoljeno piti vodll iz svakog izvora kao kod nas. Takve opasne izvo re poznajemo cesto po boji. Katkad se u koritu potoka kristaliziraju so li koje imaju ostar i zarki okus kad ih okusimo jezikom. Za vanjsku iii unutrasnju upotrebu vode vrijedi jednako kao i za biljke. Mnoge su Ijekovite, dok su druge skodIjive, iIi su dozvoljene u odredenim dozarna da bi mogle biti Ijekovite. Inaee priroda pruZa mnogo dobra, a li treba uvijek imati otvorene oci i upotreb-

256

Ijava ti sa mo ono sto se poka7alo korisnim i dj elotvomim. Besmisleno bi bi lo nanijeti sebi . tetu 7bog neopremosli iii n
LJEKOVITA MOt MORSKIH KUPKI Pi a nove za godisnji odmor pocnemo praviti cim poraste toplina koja nehot ice zahva Li nase srce i ono pocne ceznu ti za vjecnom pjesmom va lova . Nezabo ravna je njih ova igra. njihovo stalno udaranje 0 nepomicne stijene kao i njih ovo pjenasto klizanje po pijesku. Usprkos cudovisnoj snaz i kojom jure prema nama i opeL se gube na obzorjll, djelujll ugodno i smirujue':e na zivce. Nikad nam ne dosa di da ih gledamo. Mimo se odmaramo, a da se u na ma ne budi zelja da sudjelujem o u njihoV1.l pl esu.

Navecer iii rano ujutro javi se u nama potreba za gibanjem pa $clamo duz o ba le. Mozda e':e ujutro drugi gosti jos Ie:i:ati u posteljama, a mi e':emo vee upij a ti osvje:i:avajue':u snagu zdravoga morskog zraka. Ostar. mirisav, sian , pun joda, prodire u nas i pocinje topiti naS okorjeli katar. Redovite vjezbe di sanja za vrijeme setnji po oba li pomafu da se konacno rijeSimo svih ostataka zimskih prehlada. Stvamo je morski zrak Ijekovit za disne organe, kao i za zlijezde s unutrasnjim lucenjem jer ih cisti i podstiee na rad. Poznato je da osobito stitnjaea jako reagira ne sa rno na morski zrak vee': i na mo rsku vodu i biljke. O sobito je djelotvoran jod. Tko pati od Basedowljeve bolesti iii povee':a ne funkcije stitne zlijezde, mora svakako postupa ti odmjereno. C im se nekome na morskom zraku iii prilikom kupanja u moru ubrza puis, iii osjeti jaee udaranje srca , mora svakodnevno boravljenje na obali toeno odmjeri ti . Vremenom Ce se orga nizam prilagoditi , pa Ce covjek moci postepeno produzivati svoj boravak na obali na nekoliko sa ti . Sto viSe bud1.l sme tnje nesLajale, to ee duze moei ostati na oba li. Ako pazim o i ponasa mo se razumno, brie eemo postici Ijekovito djelovanje, nego ako budemo nepromisljeni.

257

Morski zrak

Morske kupke

Kupanje u moru utjecat Ce na nas ralJ icit o. Za sla nu jc vodu macujno da djeluje osrn o lick i i da izv laCi vodu iz tij ela. Posljedica je da se Ijudi , koji uvijck imaj u u nogarna neSlO suvisne vode. poslijc morske kupke rnn ogo bo lje osjecaj u. U tom pogledu dje luju rn o rskc kupke kao o bloz i s rn orskorn so li . Tko nag inje debljini, a kupa se u rno ru, po pravilu. gubi na tezini ia ko prehra na ostane it a. Suvisna se mast rn oZe razgra diti je r more podstice rad stitnjaee i spolnih zlijezda, te pospjcS uje svcukupnu izrnjenll tvari u sta nica rn a. To jc od koristi takoder i da nas orniljcloj Vilkosti koju ne ki mogu na taj nac il1 postici. Morski zrak i morske kupke su vrlo prikl adne za smetnje u organima krvotoka. Secerasi takoder im aju koristi od mo rskih kllpki a ko ml1ogo plivaju i dosta secu po o ba li i sprudo vima . Kome prijeti menad ze rska bo lest sa svojim mn ogim opasnos lirn a, ne bi smio oklijevati vee treba da joj se uspjesno op ire mors kim kupkam a. Gotovo da nema boljeg lijeka. Uz to treba prekinuti sva ku vezu s poslom i ne odrzava ti je oi telefonom u hote lskoj sobi. Potpuno iskopcava nje za vrijeme lijece nja bezuvjetno je nuzno jer samo tada mogu djelova ti prednosti boravka na mo m u sv rhu lij ecenja. Za sve vrijedi pravilo koje osigurava uspjeh, a koje za htijeva da za vrijeme lijece nja treba bezuvjetno iei rano na spava nje. Zato o tpada noeni zivo\, dok Ce juta rnji sa lovi vrijediti zlata jer poslije mirne nob nije tes ko ranD ustat i i obav iti svoju jut a rnju se tnju obalom potpuno osvjezen. To Ce nam otvor iti dobar tek, i zajutrak Ce nam ici osobito u slas t, pogotovo ako se bude sastojao od Bircherove voene kase, kruha s medom i sladne kaye. Tko zna pra vilno rasporediti vrijeme, moZe od god isnjeg odmora na morskoj obali ocekivati jedn aki ucin ak kao i od odmora u planinama. Ako dajemo tijelu sto mu odgovara, postiei cerna zeljeni uspjeh u oba rnjesta borav ka. Lijeno izlezavanje na sun cu nigdje ne koristi. Covjek se mora na {istom zraku temeljito razgibavati, mnogo i duboko disati, a noeu dobro odmor iti. Tko pri lome pazi jos i na zdravu hranu, poslije odmora je opet sposo ban da se snazan i odmoren prihvati svojih du zno sti.

IZMJENltNIOBLOZI Kada zelimo ozivjeti protjecanje krvi koja za staje, najbolje je upotrijebiti izmjenicne ob loge koji na cudesan nac in uklanjaju zastoj. VruCe vodene iii biljne obloge slavljamo u tom slu caju u trajanju od 3 minute, a za tim ih za mijenimo hladnima samo po la minute. Obloge mijenjamo svakih 20-30 minuta . Slicno postupamo kad hodamo po vodi; tapkamo 3 minute u toploj, zatim pola minute u hladnoj. Kad vrsi mo izmjenicne kupke cijeloga tijel a, iIi pak samo udova, ostajemo u toploj vodi toliko minuta koliko smo sekundi bili u hladnoj vodi. Pri tome se ne sm ijemo tresti, vee se moramo cijelo vrijeme osjecati Iijepo ugrijani.

258

PARNE KUPKE U KUCI Pa me kupke pripremamo kod kuCe da bismo o laksa li zas toj cirkulacije krvi i limfe. i uklonili za drzava nje vode u tj elesnim tkivima iii -upljin ama 1I star ijih Ijudi koj i viSe ne mok re kako treba. Pa rne SlI kupke do bre takoder i pro tiv ka tara i lI pa le mo kratnog mjehll ra jer ubl aiavaju teSkote s prosta toni. Mozemo ih jedn os tavno kod kuCe pri premiti. Naj bo lje je od trin e, ka milice. majCine du sice (Th ymus Serpyllum ), iii slicnoga arom aticnog bilja priprav it i vrel i uva ra k koji izlijemo 1I ko tao (veliki lonac iii ska t). na koji po loz imo usku dasc icu da na nj oj sjedimo. Da se para i toplin a ne bi prebrzo izgubile, do bro se po krij emo od nogu do vrata pokrivacima (deke. pla hte) . Ak o nam je tesko sjedjeti na das ki , mozemo kotao (\on ac, ska t) sta viti ispod ple tenog sto lca iii sl. Nema mo Ii ta kva stolca, skinemo sjedac u das ku s o bicnog sto lca i tako omo gutimo da pa ra moZe djelovati odozdo. U sva kom slucaju mora mo se uvijek dobro pokriti plahtama iii pokrivacima . Biljni uva rak iii vo du moramo obna vljati da bi stalno bilo do vo ljno pare. l os je pra kticnije ako moze mobiljni uva rak stalno grijati na resou (rechaud ). Ta kva parna kupelj kod kuCe ne za htijeva mnogo truda, jeftina je i post ize svoju svrhu.

LJEKOVITOST SJEDECIH KUPKI SjedeCe kupke ubrajamo u njegu nasega zdra vlja, a ujedno su uspjesne i za njegu Ijepote. Redovitim sjedetim kupkama pospjesujemo za zdravlje nadasve korisno ko lanje krvi svih organa donjeg trbuha. Takva je redovita njega osobito preporuclj iva za jajnike koji su neobicno osjetljivi na hladnotu i zastoj cirkulacije. Sjedeea kupka upravo podstiee kolanje krvi uklanjajuei zastoj, podraiaje i pocetne upale jajnika i jajovoda. To moze sprijeciti stvaranje priraslica i jalovost (steri li tet). Kakva korist ad najbo ljih lijeko va ako zbog zastoja iii smetnji u optoku krvi ne mogu stiei do oboljelih organa? U krvi su, kao sto je poznato, zivot i Ijekoviti cinioc~ i upra vo je za to ta ko Yaino da krv dode do obolje.lih dijelova tijela. U prvom redu za to je prikladna voda, a zenama upravo sjedeea kupka najbolje pomaze. Siabo djelovanje organa u donjem trbuhu odraiavaju i neke vanjske pojave, kao npr. masna koza, bubuljice, prhul, Iis ajev~ svrbe.i i slicno. Zato je osnovni zahtjev briZljive zdravstvene njege da suvremena zena ne bllde ravnodusna prema organima donjeg trbuha, vee da ih svrsishodno njeguje. Takoder dusevna i osjetajna ravnoteia Zene mnogo zavisi 0 tome da Ii trbusni organ i, pogotovo jajnic~ dobro i pravilno rade. Svaka Zena moZe kretanjem, tjelovjeibom, a osobito redovnim sjedeeim kupkama , omoguCiti pravilno kolanje krv i. Kad pomisli kako njeno do bro zdravstveno stanje silno zavisi ad savjesne tjelesne njege - kao sto smo vee

259

spo menlili - sigllrno ce se po brinlili da 1I " mn oge drll ge dll zn osli prcuzme na sebe jos i lu . l os je bo lje ako sjedecoj kll pki doda mo biJjni lI va ra k. Ljudi sla bih zivaca lreba da kllpki dodajll eaj ma licnj aka (Me lissa omcin alis), a o ni umo rni i skl o ni hl adn oCi upo lrije bil ce caj od limijana (Thymus vul garis). Pro liv suhe kOle i skl o nos li prhuti najbo lje je uzeli caj od maeuhice (V iola tricolo r). G ruba koZa s ve likim po ra ma za htijeva gavezov caj (Symphytum orficinale). U lakvll slucaju mozemo poslije kupke trljati koZu gavezovom tinkturo m (Sy mphosa n). Naprot iv, masna ko la do bro reagira na mors ku bilj nu sol Santa mare. Za osjetljivu i ranjivu kozu treba upo trebljava ti caj od Ij ecure (Sanicliia Euro paea). Trine i smrekove iglice moze mo la koder upotrij ebiti kao biljni dodat ak sjedeeoj kupki. A ko im amo na raspol aganju euk aliptu sova lisea, mo zemo ga ta koder upo trijebiti. Bilj ke s mirisnim tvarima mo gu draz iti iii smiriva ti, pa ih iza biremo prema potrebi kao sto smo upravo objasnili. Ko risno mozemo upo trij ebiti i zo benu sla mu za koju bismo mogli po mi sliti da je nellpo trebljiva. Nesllmnji vo je sjedeea kupka s doda tkom biljnog uvarka vrednija od o bicne vode. Vrijeme i trud sto utrosimo za pripremu sjedeee kupke ispla li nam se ta ko sto isko ri stimo Ijekovito djel o vanje bilja . Sjedecu kllpku treba o bav iti najmanje jedan do d va puta tjedno, a u nuznirn slucajev ima i cesce. Kupka traje 20 do 30 minuta, a cijelo to vrijeme toplina vode mora biti 37°. Ohladenu vodu odlijeva mo, a dolijeva mo vrueu . Najbo lje je da kupke o bavlja mo navecer, nepo sredno prije spavanja jer poslije kllpke ne smij emo na hl adn o, aiti se po vlac iti sjedeci po kuei. Prvi je uvjet do bro ugrij ana kupaonica jer hladan prostor oduzima tijelu previse to pline. l os je bo lje a ko tijelo i dod a tno ugrijemo za ma tajuci ga u tople pla hte iii pokrivace. Rashladivanje tijela, iii cak drhtanje od hladn oee, smanjuje ko ri snos dj elovanje kupke. ] 05 ce mo la kse o bav iti kupku u sjedeeoj kadi koja ima uredaj za otica nje hladne i do tica nje vTllee vo de. T a ko mozemo bez tes koce odrZavati sta lnu toplinu od 37°C. Moze mo upotrijebiti i obicnu kadu , u koju montiramo drveni cep pri dnu , a po red nas postavimo skaf s vrucom vodom za dolijevanje. Ako ima mo pravu kadu za kupanje obavljamo sjedeeu kupku kao po lov icnu kupku , tako da voda seze sarno do pupka. lrnamo Ii posebnu sjedeeu kadu , stav imo je na das ku koju smo polozili preko obicne kade, i na punimo je vrueom vodom. Rucnim tu sem dolijevamo vrucu vodu a ohladena preko ruba sjedeee kade otjeee u obicnu, iii je odlijemo vrcem. Predno st je sjedeee kade u lome sto poslije kupke ne mora mo di za ti sjedecu kadu punu vode, vee je jednostavno izlijemo u obicnu kadu . Redovne sjedeee kupke povoljno djeluju na zdravlje, duZe ostajemo ml adi, 8tO se povoljno odra zava na naS dusevni zivot.

260

SCHLE ZINA KURA (pregrijane kupke) ijemogao Sc:bmoom

~

SchImziooj metodi oSllrounm41)Stj" Bjcgo\~ !ada ocdar.-oo UlaD--IjIiJa ~"" tije0

PriF Dq!D sr odIlICilDO cia kod tair nzirmmo Sc Nn"i-- bqJh. IIIOI'aIIIO poIwro upoma u udoj primaIoj - ;g SrNriMliwr

.......

kupke, da bismo je mogli provodi ti sa svim pojedi nos tima. U tom slueaj u mora kada biti dUla od norma lne kade. l os je bo lja d rvc na. U suvremeno uredenoj k uci to je jed va moguce, za to se mora mo zadovoljiti o bicnom emajlira nom kado m. Pozna to je da pri Schl eozinoj kup ki dode glava pod vod u, stoga u prek ratkoj kadi treba skv rciti noge. S o bzirom na to da je pri takvoj kup ki i glava pod vodom, moZe se toplina podj edn a ko razdij eli ti po svemu tijelu. Tko te~ k o podn osi o bieou vru cu kup ku, upravo zbog toga ne bi imao 1I Schlenzinoj kupki oi ka kvih teskoCa. Da kllpae moze di sa ti, vire mu iz vode sa mo nos i usta. Budllci da to um ara., prievrsti se na kraju kade pojas, a moZe i o bican cvrsti ruenik koj i sluzi kao upo ri ste za glav u. G lavu polozimo na pojas tako da iz vode vire sa mo nos i us ta. U poce tku podesimo to pliou na 36-37" Celzija, dakle na temperaturu krvi, i ne dozvo limo da se sn izi. To postizemo tako da uvijek iznova dodajemo vrucu vodu . T oplina mora doseCi najm anje 38°C. Prije kupa nja ispijemo 1-2 case vru cega biljnog caja, bilo od maticnjaka (Melissa o rficina lis), bazge (Sambucus nigra), iii zla tnice (Solida go Virga a urea). T ko ima ne' to slabije srce, doda caju jos nekoliko kapi C ra taegisan a. Pregrijavanje tijela za 2-3 stupnja uzrokuje neke vrsti umje tnu vrucinu koja slicno na ravnoj vruCini sagorijeva ta koder mnogo slja ke. Nehotice se sjecamo rijeCi nekad asnjeg oca metafi zike Parmenidesa koji je izjav io : »Dajte mi moe da stvo rim vrueinu, pa eu izlijeCiti svaku bolest!« S pregrijava njem mozemo do ista izlijec iti viSe oego se opceoito cini mogucim. Ako pustimo da toplina naraste preko 39°C, da kle na 40° do 41 °, unistit Ce mnoge uzrocnike bolesti koji su osjetljivi na temperaturu. A ko se pregrij ava mo u vise puta ponovljenim Schlenzinim kupkarn a, bit ee osobito pogodene tumorske sta nice jer ne mogu podnijeti tu toplinu. Tjedna Schlen zina kupka je do bra takoder za one koji pa te od smetnji u optoku krvi i limfi. Prepo ruea se ta koder onima kojima slabo radi kola i limfne zlijezde. Protiv koznih os ipa i egzema dobro je neko vrijeme sva ki tjedan uzima ti Schleozine kupke. Za sve te smetnje i bolesti redovna je Schlenzina kupka put do ozdravljepja. U pocetku Schlenzioa kupka smije trajilti samo pola sata. S vremeoom se moZe produziti na dva sa ta. Protiv debljine preporueamo dodati vodi morsku sol, iii dobru sol za kupaoje kao dodatak biljoim uvarcima. Osoba koja je uz kupaea treba da mu za vrijeme kupanja jedaoput iii dvaput iscetka cijelo tijelo tvrdom cetkom. To je jednako podvodooj masazi jer ozivljava kapila re. Time uklanjamo zastoje i svaki neugodoi osjeeaj tjesko be . Poslije kupke sjednemo, polako i duboko disemo, pa odemo jos mokri, ogrnuti rucnikom iii plahtom, u zagrijan krevet gdje se temeljito oznojimo. Gospoda Schlenz je upotrebljavala pletene vunene pokrivaee kako bi sto du Ze sacu va li topliou. Glavu zbog mokre kose takoder dobro i toplo zamotamo da se ne bi rashladilo tijelo. Prednost je Schlenzine kupke kod kuCe u tome sto je obavljamo naveeer, pa mozemo odmah poslije nje zaspati. Poslije znojeoja umijemo se mlaeoom vodom i oamazemo kantarionovim uljem, ili drugim uljem za 262

m~l/ a nje koje se nal azi u crvcnom kantar ionovom ulju. P o~ lo jc to obavIjen . zaspat cemo umorni a li o lak a ni. Ncko liko Schlenzinih kupki mo Ze nadomje lili sk upa kupalisna lijece nja. PrednOSI je slo takvo Schlenzino lijeccnje mo zemo obavili kod kuer. Tko se kupa uvcce. moZe po danu o bavili nu i ni po ao. a po lije krepkog na ujutro je opel svjci. i sposo ban za rad. Kad se jave prvi znaci djecje pa ra lize, lijecenju sa svjezim hormonima . koje savjeluje » Narodni lijecnik«, dod al cemo lakoder Schlcnzinu kupku s pomocu koje moze mo sprijeciLi uze lost. To je lijecenje prikladno i proliv mult iple sk lcroze, za koju je Schlenzi no lijece nje pravi blagoslov jer poma Ze da se ocuva mo ad leSkih posljed ica bo lesli koje pretvore ziVOI u patnje. S obz irom na m noge pred nosti koje omoguc uje Schlenzino lijcce nje, lreba lo bi tu metodu bolje poznavati i cesee je upotrebljavati .

KUHNEOVE KUPKE Lo uis Kuhne je u pri rod nom lijecnis tvu jos uv ijek poz na to ime. Pripadao je on im pamet nim Ijudi ma koji su upot rebljava li vodu kao uspjesnu podrazaj nu terap iju. Svoju je metodu tako le melj ito razradio da su njegov ud zbenik koj i je obisao cijeli sv ijet p reve li na vise jezika. Na za los t, nij e mu bio suden nepos red ni nas ljed n ik, a Ilijedno ud ruze nje nije pre uzelo njegove mis li i s nji ma upozna lo javnos t, kao sto se d ogodilo s metod arna Priessnitza, Sebastia na Koeippa i drugih hid rote rapeuta.

SJEDECA KUPKA SA CETKANJEM Posebno je vrij edoa i vazna Kuhneova sjed eea kupka sa ce tka njem. Jed nos tavno i bez posebnih teS koea moze mo je izvoditi kad kuce. Uzmemo obiCan kolao i 3/4 oapun imo hl adn om vod om. Za lim po lovicu kotla pokrijemo d asc icom i na nju sjedn emo, sv ukavsi do nji dio tijela. Kupaeu cetku s drskom ovijemo krpo m, um oCimo je u hl adou vodu i isce tk amo predio oko spo lnih organ a. Na hladn oeu ee reagirati sarno jedan dio tijela ako ne d odir ujemo rukom hl adnu vodu, vee pazim o da osta ne suha. Za vrijeme tog pos tup ka lreba kao i za vrijeme kure znojenjem odriavati sla lou ljelesnu tem pera turu zbog spo meou le rea kcije na hl adnocu. Zato bezu vjetno treba omo ta ti tijelo to plim rucnicim a. Kup ka ee biti najuspjesnija navece r ; pribavi narn mnogo mimiji sa n jer pov uee krv iz glave u d o nji trbuh, a to nam omogueuje da la kSe iskopCamo misli . Tko ne moZe zaspati, treba jednom isproba ti tu metodu, budu ei da je ees to d osta sa rno 5 minuta da krv ode u srediste tijela i izazove hiperemiju. S o bzirom na tjelesnu rea kciju i zeljeni cilj, produzimo kupku na 10- 15 minuta. Pri to me mo ra mo uvijek paziti da se ne pocnemo tresti, nego da nam je ugodno to plo, jer in aee kupka neee djelovati blagotvo rn o. Tko se boji da bi se mogao prehladiti zato sto cetkom ulazi stalno u hl adnu vodu i kvasi hladn om vodom uvijek isti dio tijela, va ra se jer je upravo taj dio ta ko gusto pro krvlj en, da nije osjetljiv oa hladoocu. Pr i ee tka nju mo ramo sa rno paziti da ne dirarno podrucje mjehura koji je

263

osjcl ljiviji. Tko uopCe ne reagira ugodno na hl adne vodc ne kupke i njim a ne posliie loplolnu reakciju, mora vr lo oprezno ustanoviti da Ii mu jedece kllpke sa celkanjem koriSle. Tko moZe lIspjes no obavili neku hladnu vodenu kupku, moci Ce korisno upolrij ebili i Kuhneovu kupkll . Ona uljeee ugodno na glavoboljc, nava le krvi u glavu, teski (o lovni) umor, pokvaren ieludac, nedosla lak apet ila i mnoge druge lego be. Na spolnu hladnocu (frigidnost) i pretjera nu spolnu nadraz ljivost te kupke uspjesno djeluju, pa se te funkcije opet urav noteie, Poslije neko liko tjedana depres ivna se i teska dusevna stanja poboljsaju, a da ljnim kurama nesta nu, Tko bude s nui nom opreznosti provodio sjedecu kupku sa cetkanjem kod kuce, nece mu skodili. Iznenadil ce ga uspjeh.

PODRAZAJNO LIJEtENJE Cini se da Kinezi imaju vrlo ve lika iskustva na podrucju podraiajne terapije. Mogao sam se osobno uvjeriti na svoj irn putova njima po Dalekom lstoku koliko su u tOllle vjesti. Tako sam npr. prollla trao kako su lijeCili i podrazajnolll lerapijolll izlijecili pocetnu gangren u, Neki stari kaillder, koji zivi u jed nom budistickolll samoslanu i tamo vrsi takvo lijecenje, potpuno je izlijecio jednog Evropljanina koji mi je to povjerio. Usporedujuci takav nacin lijecenja s dan asnjim, vidimo da je danasnji svakako blah Nekoc su do bjeline uzarenim ze ljezom vrlo brzo prelazili preko bolesnog mjesta da bi na taj nac in podrazaj sto bolje djelovao. Danas je tu metodu za mijenilo razno zar ko korijenje koje vecinom sadrzi gorusicino ulje, Najprije na bolno mjeslo stave vruCe obloge, zatirn utiru u to mjesto naribano korij enje, pokrijll vatom i puste djelovati 4-5 sati, Djelotvorne tvari iz korijenj a, priprav ljene kao kasa, jako podraZuju i bolesno se mjesto dobro napuni krvlju , To potakne tijelo da luci brojne leukocite i limfocite, pa nasta ne nekakvo umjetno gnoj enje, Svrha je toga gnojenja da sve potakne na akt ivnost: zacepljene krvne zile, mali trombi, razni otrovi i otpadne sljake izmj ene tvari, krecu se i izlucuju. Kad lijecenje izvedemo pra viln o, dovedemo u red i izlijecimo kronicna ostecenja, Prije nekoliko godina, kad smo jos primali bolesnike, imali smo i mi priliku da s uspjehom vrsimo takva podrazajna lijecenja, lednom je iz Jure dosao neki stariji covjek da mu odreiemo nogu. Poslije takve podraiajne tera pije otvorilo mu se bolesno mjesto na nozi, isteklo nesto krvi i gnoja, i bol je u tren popu stila, Tim temeljitirn ciscenjem rana je zacijelila, i stari je urar svoj u nogu lIpotrebljavao opet kao prije.

Lijecenje po Baunscheidtu

Ta je metoda srodna lIpravo opisanoj podrazajnoj metodi kineskog umijeca, Baunscheidt je nije preuzeo od Kineza, nego je vlastitirn iskustvima spoznao da je takav nacin lijeeenja svrsishodan, To je metoda za podrazivanjc koie s pomocu naprave s iglama poznate pod imenom zivotna budilica, Poslije podraiaja treba koiu trljati Baunscheidtovim uljem.

264

ob loi it i va tom i pustiti da djelujc preko noci. IduCi se dan lijccenje naslav lja i upo trijebi se neka punomasna krema. Ova se podrai ajna metoda poka za la prikl ad nom za lijecenjc mnogih kro nicnih bol es ti, pa i multiple sk leroze. Pri loj bolesti draie bolesnika lijevo i des no uz hrptenicu. Mcdlllim. nije prepo rucljivo 8aunscheidlovo lij ece nje provoditi nas um ce. lj . da covjck nije temeljilo upoznal 5 naCi nom kako se me loda vrsi. 8ezuvjelno je mora poznava li i ra zumjel i. To vrijed i za svako vCCe podraiajno lijecenj e, pa je sloga bolje radili zajed no 5 Iizio lerape ulo m, iii bio losk i obucc nim lij ecnikom koj i im3 po trebna isk usiva. Osob ito oprezno lreba lIpol rebljavat i na pravu S igla ma, jer se njome smije obradiva li sa mo misicje, a nip oslo i lijezde iii pokosnica. Podra zajnu lera pijll upo trebljavaju s uspjehom kada zakazli lijekov i. jer op lok krvi 1I pogoden im dijelovima lijela ne rad i vise praviln o. pa za lo lijckovi ne mogu krv ljll doCi do obo lje lih mjes la. Sloga je podslicanje s po mocu podra zaj ne lerap ije izlaz koji moie bili dobrodos la pom oc.

ILOVACA KAO LlJEK 1I0vacli Sll od pa mtivij eka lIpotrebljava li kao lij ek i kao po moc proli v ra znih bo les li. tes to su laj slari lij ek slrogo za bra njiva li upravo oni koji bi ga mogli korisno upo trebljava li. Usprkos lo me il ovacu Sll i da lje upolrebljava li za lijeeenje. U pos ljednje joj vrijeme prid aju o pel vise pa znje. oso bilO pri lijecenju tllmora na koje se moze djelovati izva na. 8iblija lakoder govori 0 za nimlji vom Kristovom dogadajll kako je lijecio slij epca ilo vaco ll1. Ako se lamo ra dilo u prvom redll 0 simbolickoj usporedbi, treba promis lili 0 oko ln osLi da Ii je za to upotrijebio ze mlju iii ilo vacu, jer veliki prorok iz N aza reta nije prirodne moci samo poznavao, vee ih je i c ijenio . Primili vn i narodi takoder upotrebljavaju ilovacll. U veterini se takoder pokaza la korisno m, a u kozmetici prave od nje maske za lice. U sportskim je krugov ima takoder cijene jer poma ie protiv lIganuea i slicnih nevo lja. Lijeccnje se il ovacom. prema to me, ocuva lo vee sto ljeci ma. Osobito se preporuca kombinacija il ovaee s Ij ekovitim biljem. K asasta se ilovaca jednostavno razmllti vrucim biljnim cajem i lIpotrijebi kao kombinirani o bl og. Il ovaea dj elovanje pojaca, cak uce tveros tru ci. Lijecenje Ce il ovacom bitj uspjeS no sa mo o nda ako dobra poznajemo njeno djelova nje. Ima Ijudi koji lIpotrebljavajll ilovacu la ma gdje bi treba lo lIpotrij ebili sje me piskav ice (grcko sijeno ; Trigonclla foenllm Graecum), iii la neno sjeme. To nije ispra vno . lIovacu npr. ne mozemo upotrijebiti protiv furunku loze, da bi ubrza la skuplja nje i cu renje gnoja. Za to treba stav ljali, kao - to smo spomenllli, tople o blo ge piskavice, iii la nenog sjemena. jer ilovaea nc sk llplja gnoj, vee ga rastjerllje. Zavisno od god isnjeg doba lIpotrebljavamo hladne iii tople obloge od ilovace. Ljudi osjcl ljivi na hl ad nocu vise vo le tople obloge. Preko top loga o bloga od ilovaee mozemo poloziti jo vrec icli s vrllpim biljem, koja bolje

265

Uputa za upotrebu ilova~e (gline)

dr.rlloplinu. 'a hl.ldnc oolo(lc oJ lima' n' ,mijcm ,tavill takYU \fU<:U \n:cicu jer hi to ~rnjc,ta prekmu d clovan;: hladnocc. lA muleni obi god (lhnc. po prtl"ilu. d(l\oljna 1! \ehka Lh ghn kOju cajem ra7:mulimo u njctku I.a ' u Tu ka u podjcdnako i 2 do Jmm dchcl namaicrno na lanenu krpi:u I pol0llmo na mjcslo kojC lije 1m . Dodala k kantarionova ulja \ rio JC kori Lan. pogotovo "ko radl 0 upali. I lO upali [ivaca. D odavanje kantMionov3 ulj;) irrul J • i tll prednoo;, cia • ilovaea ne pOll i i tako p l~tanc hUla i tHda. O ,lane amo zO lj"na p:1 !-.C kao o blog mnogo boljc podnosi. 'to je l.a 0 jetljille pacijenLe e\ika prcd no l. Prcpo ru Ql se oblogc od dovaee , ta.ljali prcko noei jer ma nje smclaju nego po da nu , kada prcma mogu no -tima obavlja mo . voje du zno Ii. Ka lkada je, o. o bilO kad sc rad i 0 kronicnim bolestima. bo lje sta vlj31i obloge od ilovaec n aizmjent~ S ob lozima od kupu .·ova Ii Ca i to lbog toga SIO ilovaea rastjerllje. a kuplL'i kuplja. Taj dvostnlki ueinak tllara blago, pr irodno podraiaj no lijecenjc koje izaziva po oljnu rcakciju u kron icni h obo ljcnja, osobito reumatizma i artritisa. [Iovaca dje llije vr lo povo lj no protiv pro lje va i upa la crijevne slu znice . la ic lijekove moze mo lada staviti di rck lno u vodu od ilovacc. Do bro ciSeenje crijeva post iZcmo tako da se dva pUla godisnje u toku nekih osam dana lijeCimo glin o m. Za to jc bolja bijcla glina od zu te premda se i i UIa upo lrebljava za LU svrhu.

° Izbor b ilja

Za pripremu obloga od ilovaee prot iv lu mora pr ikladn i u cajevi od preslice (Equise tum a rvense) iii hras tove kore (Cortex Q uercus). U pa lu i ivaca lijecimo cajem od mati cnjaka (Melissa oflicinalis). Prol iv reuma tien ih boles ti bo lje je upot re bljava ti caj od e uka liptusova Ii ~ea, m re kov ih iglica (Ju niperus co mmuni s), majcine dllSice (Th ymus serpyll um), iii timijana (Thymus vulga ris). Sve te a romaticne cajeve ne kuharn o, nego sa rno poparimo vre lo rn vod o m, a o ne koji ne m irisu, do vo ljno je prok uha ti sarn o kra tko vr ijeme (2 do 3 min u te). Po pa ren iii prokuhan eaj procijedimo pa 5 proc ijedenim uva rkom sm ijesa mo kasu od ilovace. Kalkad priprern aju caj u vreeici. Posto lIpo tr ijebimo caj za razrjedivanje gline, jo vrueu vreeicu poloi imo na ob log od gli ne, koji ta ko d uZe zadrZi topli nu.

BILJNI OBLOZI Bilje koje povoljno uljeee na neki o rgan upotrebljavaju tak oder izvana kao Ijekov iti oblog. To se slaie s razlicilim sa bra nim iskustvima . Biljke za bubrege, kao zla lnica (Solidago Virga a urea), Ii ~Ce breze (Betula a lba), preslica (Equ iseturn a rvense), iii druge, mozemo zgnjeciti iii samljeti te svjeZe stav iti na kom u predjelu bubrega. Vanjska upotreba bitno ee poduprijeti unutrasnje lijecenje. SvjeZi biljni oblozi do bro utjeeu na limfni tok i zastoj u optoku krvi. Lijecenje svjd im biljkama vrlo jednostavno upolrebljavaju izvana. Kad upotrebljavamo Usee kiselice (Rumex acetoza), iIi lisee velike kiselice

266

(sla ve lj; Rumex ob t usifo lius) kao i lisCe rabarbare (Rheum offieinale), pa samljeveno polazemo na o ne dij elove tijcl a u kojima su za loji, nagnjecenja, o tekline i slieno, pos lizemo blagotvorno djelova nje koje zaIl1jenjuje svaki skupi oblog s lijekov ima. Upolrijebili se mogu lislovi raznoga poljskog i vrln og biJja, osim otrovnoga. Liseem otrovn og ruja (Rhus toxikodendron) mozell1O izazvati osip. l ednako tako ne smijell10 ni u kojem slueaju upotrebljava li velebilje (A tropa bellado nna) i druge otrovne biljke. Njih imaju pravo upotrebljavati jedino iskusni strucnjaei i lijecniei koji lijeee b iljem. Druge ob loge od lisea, kao npr. od kupusa i slicno, mo iemo bez razm isljanja upotrebljavati. Ako oblog previse drai i, treba ga skinuti i ta ko smanjiti djelova nje, pa ga radije od vremena do vremen a ponovno staviti. Na taj su nam nac m pri ruei vrlo jednos lavna pomagala.

OBLOZI OD KUPUSOVA LlSCA I DRUGOGA LJEKOVITOG BILJA Ljekovito djelovanje kupusova lisCa sve je poznalije. Dr Blanc, koji je o tome napisao brosuru, upozorio je na sve Ijekovite moguenosti, i mnoga je siromasna djevojka to jeftino sredstvo vee uspjeS no iskoristila. Polaga nje zgnjecenih Ijekovitih biljki na bolesne dijelove tijela ili organa, nije uostalom nisla novo. Vee sam prije mnogo godina protiv upale zivaca polagao na odredena mjesla zgnjeceno lisee i cvjetove kantariona i imao izvan.redne uspje he. Na ra ne koje sam dobio berllCi bos planinsko bilje polozio sam svjeZe zgnjeceni obieni dllpcac (Veronica officinal is), pokrio listom virka (Alchemilla vulgaris) i sve zajedno povezao rupcieem. Tako sam mogao nesmelano iei dalje i obavljati svoj posao. Rana mi nije vise smetala buduei da je brzo i dobro zacjeljivala. Tko pati od bubrefuih bolesti moZe zgnjeCiti ili sam lj eti svjeZe lisee breze i zlatnice (Betula alba, Solidago Virga a urea), pa tu kasu staviti na podrucje iznad bubrega i povezati toplim rupcima. Toplim termoforom iIi bocom vruee vode moze se djelovanje potpomoei. Uvijek sam se iz nova eudio uspjesima takvih i slicnib pokusa s oblozima od svjdeg bilja. Indijanei u oblasti Amazone ivaeu svjeZe biljke prije nego ih stave na dio tijela koji lijece. Zato preporuka 0 Ijekovitom oblogu od kupusova lisCa nije bila za mene nista stran o. Na izrasline lisCe kupusa djeluje izvanredno. KUPllSOVO lisee naizmjence s oblozirna 1I0vaee djeluje povoljno i protiv tumora. Dogodi se da su u poeet\.:u bolovi tumora jaci, no kasnije opet popllste. Kupusovo lisCe moZe vrlo jako djelovati, tjerati na mokrenje, tvoriti mjehure, iii same izlucuje sokove, tako da se lisCe na tijelu jednostavno posusi. Pokusi koje sam pravio na sebi kao i mnoge obavijesti paoijenata uvijek mi iznova potvrdivahu korisno djelovanje ob lo/ffi od kupusova lisea. Kupu sovo lisee uvijek im amo na raspolaganju, pa zasto ne bismo za lijecenje rana od nagnjecenja, tumora i unutra snjih upala, osim lijekova za unuLrasnju upotrebu, stavljali izvana kupusovo lisee? Ako jedan dan stavIj amo obloge od kupusova lisea, a drugi dan od ilovace, imat eemo izv rsne

267

uspjehe koji imaju osobilO pri kronicnil11 bolcslima Lacudujucc ucinkc: Kako esto 1110zel110 upotrebom tako jcdnostavnill sred stava SprIJCClli opcraciju. rezanje nozem I . . . . S lukom i svjci.im hrcnom po tizemo la koder IIJepe u PJehe. Protlv lisaja dobro djel uje kaSa vjeicg'd preslic ina (Equisetum arvcnse) iii neve nova (Ca lendula on'icinalis) Ii-ca. Mo zemo upolrijebi ti takoder i smcksa nu psenicu koju najprije sameljemo u ka ' u. a za tim pomijeSamo sa pOl11enutim cajel11 . 1 to je takoder djelotvorno i blagotvorno.

MALI OOKAZI 0 OBLOZIMA 00 KUPUSOVA LI~CA Medicina cesto za daje sebi mn ogo muke. a ne postize ze ljen i cilj. Katkad je put koji je poduzet da bi odstranili neke defekte, nalik labiri ntu stra nputica. Kada poslije mnogih neuspjeha vrlo jedn ostavno prirodno sredSIVO kao slO je list kupusa slvara cudo, iznenadeni mo aktivnim snaga ma koje mogu pomaga ti i bez nasega l11uk olrpno sa branog znanja. Neda \rno nam je neka 62-godisnja tesko bolesna pacijenlica jav ila 0 jednom takvom slucaj u za nimljivo za pa za nje. Zbog infekcije koju je jos pogorsa lo uz ivanje prskanih tresanja, izb ila joj je po noCi na jeziku kao din ar velika glji vica . Lijecnici su joj glji vieu ispalili Japiso m. Zalim su je jos osam dana zraCili radijem jer ju je jako boljelo. Poslije tri tj ed na pacijent iea je napusti la bolnicu s paralizira nim jezikom . Pet tj edana kasnije izrasla joj je na vratu velika oteklina koju su joj htjeli operirati, no paeijentica se usprot ivila jos jednom operativnom zahva tu. K ad su poslije osa m tjedana bolovi posta Ii prejaki, a operaeija nije vise bila moguca, zraCiJi su je 43 puta. Pos lije tih zracenja paeijentiea je bila tako osla bljena da se osjecala kao na rubu groba. Lijecniei su izgubili sva ku nadu da bi mogla ozdravi ti. Rana nije htj ela zac ijeliti i nep'restano se iz nje eijedio gnoj. Poslije devet tjedana pacijentica je zeljela da se vrati kuci. Njeni najblizi su je po zrtvovno njegovali i svakih 10 minuta mijenjali ovoj s posebnom masti. N i time nisu mogli ubl aziti jake bolove od opeklina nasta lih zracenjem . Neka znan ica koja je cita la 0 uspjesnom lijece nju oblozima od kupusova Jisea savjetovala joj je da ih i ona stavi, i gle, poslije cetiri dana poceo je gnoj dobro izlaziti, a jaki bolovi su pres tali. Usprkos kronicnom za tvoru stolice i s tim u vezi gJa vo bolje, pacijentica se poslije toga osjeca la mnogo bolje i bila je presretna jer ju je bolest mucila gOlovo godinu i po. Cini se go tovo nem oguCim da kupus moze ta ko uspjesno pomoci, no ipak je tako, jer da ga pacijentica nije upo trij eb ila, njeno se zdravstveno slanje sigurn o ne bi poprav ilo. lzvrs tan ucinak kupu sova lisea vrijedan je pai nje, i nitko kome je na sreu zdravlje bolesnika neee ravnodusno niti s prezirom preci preko toga. Od mnogih dokaza evo jos jedna vijes l. Zabrinuta je majka pisala 0 otekloj zlijezdi na vra tu svoga djeteta : »S lijekov ima i oblozima od kupusa uskoro je bilo bolje. Kupus je doista cudesa n. Nas 13-godi snji sin - visok 174cm i vee je promijenio 268

glas - jos sc nije opora \ io od prehlade a 111 0rao je u pontxljeljak po nO\ no u sko lu. Tu i io se da ga ics toko bo li glava, a jueer u podnc. na ostre bolove u des nom o ku i nad nj il11c. Prep las ila sa m se da bi mogao do biti upa lu ceone sup ljine (Sin usit is frontalis) pa sam mu na dva sa~l stav ila kupusovo like na celo iznad ociju. Za tirn jc ot isao u kolu. a naveccr e bez bo lova. za dov oljan vratio kuc i«. Z nacajno je veC to da skro man kupus krijc u scbi tak ve djelolvornc Iva ri koje neocekiva no brzo po maz ll. a pri to me nista ne skode. Tu rnogucnost posjcdujc kupus jer izv laCi iz lijela o trove. a istodobno os lobada Ij ekov ile tvari. Takvo sreds tvo treba pozdra viti 0 o bito tamo gdje nema dru gi h lijekova.

KRUMPIR KAO POMOCNIK U LIJEtENJU Prijesan ogulj en kr ulllpir dj eluje izvrsno na ra ne koje td ko zaejeljuju. protiv izrasta nja di vlj eg me a i vih za risnih bo lesti iz kojih se lu e; smrdljivo tan ieno tkivo. za tim protiv o tek lina, izraslin a. na gnjccenja. reurn atiz ma zglobova i upa ljenih mjes ta na misicima i kos tima. KaSa od sirovoga na ribanog krumpira pomijeSa se s malo mlijeka i stav i na bo ln o mjesto. I neoguljeni krumpir kuhan u Ijusci moie mo jos vruc zgnjeciti s prijesnim lijekom u ka' u i po loz iti na ranu kao i o blog od ilovace. Tko bolje podnosi to plo nego hladn o, moZe upo trijebiti topic krumpirove obloge. Obloge od irovoga krumpira prepo ruea mo sv ima koj i dobro reagiraju na hl adn o. Pos tizemo izvanredan uc in ak a ko sva ki dan mijenj amo ova tri obloga: prvi dan o bl og od krumpira. dru gi dan o blog od kupusova lisca. a treci

Krumpir je zadebtjani produietak biljne stabljike pod zemljom. Iz tih zadebljanja (gomoljal izraste nova biljka.

269

dan oblog ad ilovaee sa cajem preslice i malo kantarionova ulja. Ako te obloge ponavljamo dui.e vrijeme. neee se njihovu izvrsoom, izmjenicnom ... djelovanju moei odup rij cti ni teSk i. dobroeudni tumori. Stari krumpir koj i tjera klice moramo prije nego ga upoLnJeblmo za jelo iIi za zivo tinjsku hranu dobro ocis titi ad kJica. Otrov. tzv. Solanin je 'skodljiv, a nalazi se sarno u krumpirovirn klicama. Tko priprema sok od svjezeg krumpira. iii ad tarog krumpira. ako temeljito ods tra oi klice. ne tre ba se bojati da Ce mu prijesni ok -kod iti . Naprotiv, brizljivo prireden sok od sirova krumpira vei: je uklonio mnoge bolesti. Sok od sirova krumpira je, kao sto znamo, izv rstan za upale ze lucane sluznice. Tko boluje od Cira na ze lucu. treba piti krumpirov sok razr ijeden s toplom vodom ujutro, nataSte. Dovoljan je sok jednoga manjeg krumpira. Tko ne moie ispiti say sok, moze ga dodati zo beooj juhi, ali ga ne smije s nj om prekuhati. Tako se izg ubi neugodan okus. Krumpirov ok Gastronol i laga na dij etna hra na s ma lo celuloze, vei: sami po sebi lijeee te -ke ze lucane cirove. Razumlji vo je da moramo pravilno jesti. dakle polako jesti, temeljito iva kati i hranu dobro nalOpiti slinom. Sa s ojirn baz icnirn tvarima krumpirov sok djel uje izvrsno pro tiv reumatizma i a rtriti sa jer vei.e mokracnu kiselinu . On, dakle, nema otrovno dj elovaoje. ali treba paziti da ne dode u dodir sa solaoinom iz klica.

PORIJEKLO I DJELOVANJE PAPAIN A U suma ma jui ne Floride ima na tisuee Kabis-palmi i drugoga tropskog bilja, a u si bljiku mnostvo divljih papaya. Ta je biljka sluzila lodijancima ces to kao hrana buduCi da su jeni zreli p lodovi, s obzirom oa cijeou i Ijekovitu vr ijed nost. nad asve dragocjeni. I u kuhinji upotrebljavaju tu biljku kao izvrstan dodatak jelima. Vee prije mnogo stoljeea, ili bolje receoo, prije vre mena koje ne mo zemo ustaooviti ni zamisliti. ti su prirodni narodi znali da u Iiscu, sta bljikama i plodovima te svojevrsoe biljke, koju bismo mogli nazva ti lubenicom sa stabla, ima neka tvar koja razgraduje bjelancevine. Kad bi lovci ubili starije iivotinje, kojib je meso bilo pretvrdo za jelo, zamota li bi ga u papajine listove i ostavili ga u ojima preko noei. Dan kas nije su ga ispekli na ramju jer je u medu vremenu posta lo meka no kao meso mlade Zivotinje. Tu oeobicnu tvar koja razgraduje bjelancevine i. gotovo bismo mogli reci unaprijed probavlja , zovemo dao as papa in. U srednjoj Americi, Guatemali, San Salvadoru i brazilskirn prasumama oailazirno takoder na tu lijepu biljku koja svojiro velikirn liscem, nalik liseu smokve, podsjeea na palmu. Kad bismo jednom mogli prisustvovati sjeCi stabala u brazilskoj prasum~ uzivali bismo u zanimlj iyom promatranju kao u cudu. U gustoj prasum~ oaime, nema n igdje papaje, ali se ubrzo poslije sjeee stabala pocnu dizati visoko iz zemlje. Doseljeni su se Svicarci cud iIi sto su se papaje tako naglo pojavile, premda u gustoj prasumi 100 do 200 km unaokolo nisu mogJi vidjeti nj jedne

270

jcdin e. Ot kuda bi da kle. mogle te bilj ke doci? ije Ii njihova p java bila poseban pri rodni fe no men ? Dugo sa m trazio odgovor na to pi ta nje i ko nacno ga nasao. jer je u biti vrlo jed no tava n. Na ime, ptice vrlo rado jedu pa pajine plodove. Kad ih pro nad u na mje tima do kle sun ce jos dovo ljno dopire, pojedu ih zajedno s ko- tica ma. Zat im ih zajedno 5 iz metina ma ispustaju negdje dubo ko u pras umi na ze mlji gdje se drze 10, 20, iIi eak 100 godina, a mozda jos i du ze, jer, prak tick i, prasuma ne pro pu5ta nepos rednu s un ea nu svjetlost da bi sje me moglo pro kl ij ati. Medutim , to se dogodi kad pos ij ek u drvece. Pa paje posvuda pocnu naglo ras ti ta ko da su vee za godinu dana viSe od covje ka. Indij anci jedu mn ogo papaje u krajevima gdje je ima. To su opaz il i ta koder bijelci. Kad jed u papaju , osob ito poslije jela, dobra im je pro bava . l ela sa mn ogo bjela neevina oece zadavati teskoee jer pa pain dobro razgrad uje bjelaoeevioe. Uvijek se iznova moglo opaz iti da su Ijudi koj i jedu mnogo papaje, postedeni od glista, tih nepozeljn ih stanovnika ta nkog i debelog cr ijeva; nairne, one nes taju ako dufe vrijeme jedu papaju. Oso bi to su sjemenke u tom pogledu vrlo djelotvorne. Zato je do bro uvijek pojesti i nes to sjemena. Sa cime bi to moglo biti u vezi? Istraziva nja su pokaza la da pa'paio iz pa paje razgraduje takoder bjela ncev ine u stanica ma tih hladn okrvnih zivo tinjica, tih nesnosnih pa razita. Za to crijevo ne pro bav lja sarno sir, meso, jaja i druge bjela ncevi ne vee i gliste. Bud uci da se njihove stan ice pune bjela ncevina ras tope, ti pa rasiti jedn ostavno i bezopasno izginu. T ako su pro nasli najbolji lijek pro tiv glista. Pa pajine sjemenke, odo osoo papain koji je u nj im a, unistava takoder crij evne amebe. Na za los t, plodovi papaje sla bo pod nose, iIi oi ka ko ne podoose prijeVOl, jer se zrel i ne mogu odri:a ti. Ugod oo je, medu tirn , sto je ustaoovljeoo da pa pa ina ima mnogo vi Se u nezrelom vocu, liscu i sta bl ima oego u zrelo m. Cini se da je tako otpa la najveea za preka jer nezrelo voce, lisce i stabla mogu mnogo bo lje pod nijeti prijevoz. T a ko je, da kle, omoguceoo da iz nj ih ova mlijecoog soka pro izvode prepa ra te koji sad rfe papa in koji jed nako snazoo pospjeS uju pro bavu i uklanj aju tegobe koje nastaju zbog glis ta. Papayasan sadri:i papai n, povezan s cjelok upnim sastavom citave biljke i djeluje jednako tako kao i uzivanje jos nezrelih plodova s papai nom. Sigurno se vesele svaki lijecni k, medicinski prak ticar, a po tekar i drogerist, a kooacno i svaka bri zna maj ka , da u ta ko djelotvornom proizvodu papaye imaju bezo pasan lijek pro tiv gl ista. U treeem izdaoju farm akologije profesora Eichh olza mozemo proCitati kako ta koder strucnjaci priznaju da uo bicajena sredstva prot iv glista nisu bezopasna. Mozemo doslovce procitati: »T reba uzeti u obzir da od svih sredstava protiv glista prijeti opasoost od otrova nja. Katkad je, mozda, bo lje da ostavimo parazite nelijeeene, nego da preuzm emo na sebe riziko. takva lijece nja«. Tako pisu strucnj aci fa rm akolozi; ka ko se tek moraju oad time za misliti obiem Ij udi ! Svi koji se brinu zbog opasnosti od otrovanja, rijes it Ce se brige ako upo tr ijebe vrlo djelotvoran pro izvod papaje, koji ne sa mo da je neskodlj iv vee irna i tu prednost sto pospjes uje pro bavu, tj. asimilaciju 271

bjelancevinastih tvari. To sredstvo mozemo bez opasnosti davati i slabijim osobama, trudnica ma i svakom covjeku bez ikak va rizika. Papayasan je vee za kratko vrijeme pomogao stotinama i stotinama bolesnika. U skoroj budu6nosti pom06i ce jos tisu6ama koji Ce se bez riz ika osloboditi velikib neugodnosti i opasnosti od glista. Oboljenje od glista nije niposto l1eSkodljivo. Bilo da se radi 0 oksiurima, sitnirn opasnirn koncicima, koji uzrokuju neugodan svrbci oko cmara (izlaznog crijeva) i kojih irna na tisuce u vijugama debelog crijeva. bilo o askaridama, obicnim covjeciim gli stama, koje zive 1I tankom crijevu. iii trihurama, biceglavcima, iii nekim drugim crijevnim pa razitima, sv i oni mogu covjeku tesko naskoditi. Ostecenja od glista mogu tesko ostetiti zdravlje. Pomislimo same na eozinofiliju, tu promjenu u krvnoj slici, koju cesto uzrokuju otrovi glista! Otrovi u izmjeni tvari (metabo li zmu) glista vrlo skode tijelu i uzrokuju neugodne promjene: slabokrvnost, malokrvnost, oste6enje jetara i jos mnoge druge bolesti. Papayasa n topi bjeiancevine, te kao biljni enzim irna svojstvo da rastapa pokozicll askarida, oksiura, trihura i drllgih gli sta, koje poslije toga zajedno 5 probavnirn enzimima do kraja probavi.

LJEKOVITO DJELOVANJE MLIJEKA Poznato je da je rnlijeko izvrstan izvor mineralnih tvari jer nam osim magnezija, mangana i mno gih rninerala prvenstveno daje jos kalcij koji se dobro asirnil ira. Te su rnineralne tvari koncentrirane u kise loj surutki i ujedno oplemenjene i obogacene fermentacijom mlijecne kiseline. Koncentrirana mlijecna kiselina s mlijecnim fermentirna , sto saddi Molkosan, djeluju kao dezinfekcija, pa Molkosan mozerno uspjesno upotrebljavati iznutra protiv bolova u vratu i katara, dapaee i protiv angine. Za vanjsku upotrebu Molkosan je prokusan lijek protiv lisaja i laksih rana. Druge mogucnosti lijecenja

Nije Ijekovita sarno spornenuta kisela surutka, vee i sarno mlijeko i svjeZi sir pomafu protiv izvjesnih bolesti. Upalu Zucnog mj~hura, koja je vrlo bolna, odrnah -ablaz uje oblog od bladnoga sirovog rnlijeka. Cesto se time prekine upala brZe nego bilo kojim drugirn lijekom. Prijesno mlijeko brzo neutralizira suvisak kiseline u zelucu, koja se javlja zestokom zgaravicorn. U takvu je slucaju prijesno mlijeko djelotvornije od alurninijeve so li krernene kiseline. Upotrebljavaju takoder s uspjehom mlijecne injekcije protiv razdraZljivosti. Odvajkada se upotrebljava svjezi sir za obloge protiv oderotina, nagnjecenja i dobr06udnih izraslina.

MOLKOSAN Odvajkada Sll smatra li da je mlijeko lijek. Mlijecne obloge s uspjehom upotrebljavaju protiv upale zucnog mjehura. Oblog od svjezeg sira i drugi ob lici mlijeka dobro su poznati u njezi bolesnika. Kao lijek Sll

272

od uvij ek upo treblj a va li sur utku. pravi mlijecni serum , jer se u mlijecnoj surut ki na laze hranjive so li, mineralni sas tojci mlijek a . Sir cije ne prije svega kao hra nu zbog masti i bjelancevina. Hranjive soli i minerali nalaze se 1I surutki , dakle, u sirnoj vod i. E nzimi, prije svega ferment za zgrusa vanje, koje upotreblj avaju za pravljenje sira, vrlo je vaian za djelova nje surutke. Mlijeko je poznato kao punovrijedna hrana. Ono osim hra nji vi h tvari - bj ela ncev in a, masti i seeera - sadrzi jos i mnoge hranji ve soli, dak le, min era lne sastavne dijelove i elemente u tragovima: zbog toga je surutka mn ogo vaznija nego se nekada mislil o. Mnogi vojvode i razni od li cnici iz Fra ncuske i dru gi h zemalja nisu uza lud dolazili u Sv ica rsku da bi tame vrsili pozng te mlijecne kure sa surutko m. Posjetioci Sll obicno bo lova li od bol es ti izmjene tvari (metabolizma), bij ahu debeli , patili su od zas toja krvi iii probavnih smetnji, iii im je sla bo radil a gusleraea, pa se m ora hu boriti s vrenjem. Surutku su upotrebljavali i protiv tipicnih disbak terija . Ta je bolest d a nas vrlo rasirena. Mnoge lJmjetne namirni ce, sredstva za konzerviranje i prska nje osteeuju tijelo i ono se m ora bo riti protiv njih i njihovih posljedica. Molkosan se pokazao kao izvrstan Iijek protiv svih tih nevolja . Tko zeli p oduprijeti probavu, neee za vrij eme objeda pili same minera lnu vodu, nego ee joj dodati jednu ma lu iii jednu veliku zlicu Mo lkosana. To je korisno jer stva ra nllzne uvj ete za probavu. Medutim, nije prijeko potreboo ra zrijediti Molkosan mioera lnom vodorn koja nekima ne prija , a za neke je presk upa . Molkosan, nairn e, m ozemo razrijediti i obicnom vodom. Protiv zgarav ice i nedosta tka zeluca ne kiseline Molkosan djeluje kao izvanredan regulator. Poma Ze i bolesnicima od seeerne bolesti jer mlijecni fermenti podsticu rad gusterace. Molkosan predstavlja najbolji Ijeko viti napitak i za oboljele od seeerne bolesti. Ako bolesnik drZi stalnu dijetu i redovn o provodi prirodno lijecenje, seeer u krvi pada, a i izluciva oje seeera putern rn o kraee se smanjuje vee same nekoliko tjedana na kon upotrebe Molkosana. Tko pati od de bljioe, dak le, tko je pre teZa k, regulirajuCi rad gusterace, povoljno ee utj eca ti na izmjenu masti ; ako je preteZak, izgubit ee postepeno na teZ ini uzimajuCi redovno Mo lkosan, pogotovo ako bude istodobno tro sio i Kelp-ta blete (tablete morske trave). To oe znaci da rnrsavi rnoraju izbjegava ti Molkosan buduei da on ne djeluje same za iskoristavanje vee i reguliranje, ta ko da i oni koji sla bo iskoristavaju manu, pomoeu Molkosana bolje iskoristavaju njen u hranjivosL Molkosan korisno sluzi i za vanjsku upotrebu. Kao lijek za unutrasnju upo trebu djeluje bolje od mnogih skupih lijekova, protiv lisaja, egzema i peruti. Veliki dio egzema moZe nestati ako ga natvpimo nerazrijedenim koncentratom Molkosana. Molkosan sluzi i za Ciscenje neciste koze bilo da ga upotrebljavamo izva na iii iznutra. Kada u lijecenju gljivica na nogama i noktima za taje sva druga sredstva, Molkosan djeluje brzo i pou zdano ako na bolna mjesta stavirno preko noci vatu namocenu u Molkosanu. To potvrduje takoder izvjestaj dr Devrienta iz Berlina, koji tvrdi da ne pozna brZi i pouzdaoiji lijek za gljivicna oboljenja nogu i nokata nego slO je Molkosan, koncentrirana surutka. Sluzi korisno

273

Kukuruzni klip

i za ispiranje i mocenje laksih rana jer je vrlo dobra sredstvo i za raskuzivanje. Pri pocetnoj angini iii u toku same bolesti pomaZe ako bolesniku namazemo grlo, iii ako grglja surutku. Ako to uradi odmah u pocetku, moZe anginu sprijeCiti, pogotovo ako uzi ma jos i dru ge lijekove. Vee sam prije mnogo godina upozorio na svoja iskustva s koncentr iranom surutkom u lijecenju unutrasnjih i vanjskih tumora raka. Mazanje Molkosanom raka lsoZe i vanjskih bolesti raka dalo je dos ta cesto dobre uspjebe. Jos se zivo sjeeam bolesnika koji je imao rak na potkoIjenici (listu). Kad je lijecnik izrezao rak, izrazio je sestri koja mu je asistirala sumnju u moguenost izlijecenja uopee. Poslije toga smo ranu kvasili Molkosanom, i na veliko cudenje kirurga brzo i dobra je zacijelila. Imali smo jos i druga dobra isk ustva sa vanjskom i unutrasnjom 274

upo trebom M olkosa na. Nadasve veseli sto danas dr Kuhl na temelju vlastltih Isk ustava potvrduje da je mlij ecna ki selina u lijecenju raka i pomaga nju tog lijecenja od veli ke vaznosti. Time ne zeli mo reci da su preparati mlijecne kiseline neko un iverza lno ljekovito sred stvo, a li svak ako pridon ose da se u lijecenju ra ka postize izvjestan uspjeh. Mo lkosan sad rii veliki pos totak prirodne mlijecne kiseli ne pa je prikladna hrana za oba ljele od ra ka. Kao napitak s minera lnom vodom sprecava ra k, a lijece nje pomaze. Upravo zbog mlijecne kiseline dr K uhl preporuCa tak oder svjezi ki eli kupus. Veselirn se kad vid.im da se stara iskustva i zapaZanja, koja su u nasirn spis ima prije mnogo godi na o bjavljena, u novije vrijeme potvrduju ka o Isp ravna . Tko . poznaje raznovrsno djejovanje koncent ri rane surutke, zna je cijen iti i ne cudi se da u proslosti uglednim oso bama ne bijase ispod casti koris ti ti se mlij e.cnom kurom i lijeciti se surutkom.

LJEKOVITO OJELOVANJE ULJ A 00 P~ENICNIH K LICA Kad smo govoril i 0 psenici i G rabamovu kruhu, upozo rili smo na prednost nepreradenog zita i ista kli kako su razne vrste zi tarica covjeku korisne kao na mi rn ioe kpje se dobro i du go d rie. Tek trideset godina znamo da se u k1icama zita rica nalazi izvrstan lijek, i to u ulju koje do bivamo iz k1 ica. Buduci da je u Ijudi sve jaci otpor protiv cisto kemijskih lijekova, to lijecnici, Ijeka ri i fiz iolozi sve vise po mis ljaju na lijekove koji se mogu napraviti iz cisto prirodn ih osnovnih tvari. M nogi sposo bni i sko lovan i istraZivaci temelj ito se bave istraZivanjem ulja koje do bi vamo iz klica zitarica. To ulje ima vaZno djelovanj e.

U lje psenicnih klica ima, u prvom redu , mn ogo nezasicenih masnih kiselina koje imaju bitnu ulogu u izgradnji i odriavanju zdravih tjelesnih stan ica i vrlo su vazne za izmjenu bjelancevina. U terapeut.s kom rjesenju pro blema raka imaju takoder vazan udio. Jakci nezasicene masne kiseline, pozna te kao esencijalne masne kiseline, podsticu unutrasnje disanje stan ica, uopee citavu izmj enu tva ri. Druga vafua sastavina ulja psenicnih klica je, kao sto smo vee spomen uli, dragocjeni vitam in E. Poznatiji je, mozda, kao rasplodni vitamin. BuduCa majka, rodilja iIi dojilja ne bi smj ela zanemariti da redovna uzima ulje psenicnih klica. Iskustva su pokazala da zene sklone pobacaju iIi prijevremenom porodu nemaju dovoljno vitamina E. Dulje uzimanje ulja psen icn ih k1 ica moZe tu zalosnu pojavu ukl oniti. U lje psenicnih klica ces to pomaZe i pri k1imak terij skim smetnjama, narocito kad je menstruacija slaba, neredovita, iIi pracena grcevim a. Tko redovno trasi ulje psenicnih k1ica, moZe poboljsati iii izlijeciti oslabjelu spolnu osjetljivost, dapaee i impotenciju. To ulje nije sredstvo za 275

Dvije vazne sastojine

podrazivanje kao npr. pripravci iz ko re yo himbe. Na protiv, ulje psenicnih klica prirodno jaea i norma lizira funkciju grga na. Ono jednosta vno daje tijelu vitam in E koj i mu nedostaje da bi moglo normal no raditi . U lje psenicnih klica A. Vogel a, koje dajemo protiv spo lne slabosti i impotencije, djelovat 6e jos bolje zajedno s Pollavenom.

Tegobe sa srcem , optokom krvi i protokom krvi (kardiovaskularne i cirkulatorne tegobe)

U lje psenicnih klica pokaza lo se prikladno i za jacanje srca, pa i to djelovanje ne smije ostati nezapazeno. To 1I1je je lI vijek dobro doslo kao pomoc ptotiv smetnji 1I krvotoku srca, porn ate lIkloniti sla bost srca nog misiea iii njegova ostecenja, kao i sllzenja srcane koronarne a rterije i druge srca ne sla bosti. Mnogi Ijudi pate od smetnji perifern og krvotoka i njih ovih posljedica, drugi opet od smetnji krvotoka u mozgll, sto moze uzrokovati slabo pamcenje, vrtoglavicll, smetnje u ravnotezi i dr. I u tim sillcajevima ulje psenicnih klica djeluje vrlo uspjesno, osobito kad ga uzimamo zajedno sa H yperi sanom, pro kll sa nim pripravkom iz svjeze biljke. Tako je ulj e psenicnih k1ica dobrodoslo obogacenje prirodnom lijecenju.

Reguliranje debljine i mrsavosti

Uljem psenicnih klica uspjesno se borimo protiv neZeljene debljine i to vrlo jednostavno jer one sim i da se poboljsa rad spolnih zlijezda. Pojacamo Ii ucinak ulja psenicnih klica joil i Kelpasanom, preparatom morske alge, potaknut ce rad stitnj ace i drugih hormonskih zlijezda. T ako jednostavno norma liziramo tjelesnu tezinu i poboljsamo opce zdravs tveno stanje, a da se ne moramo prid rZavati neke stro ge dij ete. Veseli smo sto mozemo takoder jaku mrS-avost s vremenom poboljsati regulirajuci djelovanje ulja psenicnih klica. Dobro je sto cak oboljeli od jetre i zuci izvrsno podnose ulje psenicnih k1ica. Dijetorn za jetra prije cerna postici uspjeh ako istodobno uzimarno i ulje psenicnih klica .

Povecana prostata

Ulje psenionih klica pomate i pri toj bolesti, osobito kad se uzima zajedno sa Sabal D I ' Taj Sa bal prireduju iz _sjernenja palrne koja raste u Floridi. Iskustva su pokaza la da taj biljni lijek srn_a niuje povecanu prostatu ako ga bolesnik uzima zajedno s uljem psenicnih k1ica, sto se inaCe ne bi postiglo samim Sa balom. Za tu bolest postoje jos i drugi dodatni lijekovi kao i flzikalno lijecenje, koji su cesto nmni, no osobito u pocetnom stadiju dovoljni su Sa bal i ulje psenicnih k1ica. Za lijecenje su prakticne kapsule s uljem psenicnih klica.

Uputa za lijecenje i trajanje lijecenja

Normalna doza Zl). odrasle je 1 velika zlica uju tro, u podne i navecer. Djeci dajerno tri puta na dan punu cajnu zlicicu, sto im sluZi za jacanje, osobito protiv urnornosti od skole i kasnije u razvojnoj dobi. Za odrasle je dovoljna za okrepu iii preventivu jedna puna cajna zlicica na dan. Ulje psenicnih klica mozemo uzimati cisto, u juhi, iii pomije-

276

Sa no u voenoj kasi (alat i). Traja nje lijeeenja zavisi od zd ravst enog tanja. Gdje god mo raju djelova ti vita m ini i m ineralne tva ri. treba uzimati lijekove neko li ko mjeseci. Kad je nedostatak uklo njen, prepo rucIj ivo je nastaviti da lje lijeeenje 5 po la doze. da bismo kasnije prcili na cetvrt in u i 5 njom po lako presla li. T ko poslije ozdravljenja umj es to prijasnje malovrijedne hrane jede punovrij edn u, moZe izos taviti koncentrirane vita mins ke proizvode. Medu tim, ako i da lje oslane pri o bicnoj denaturiran oj hrani i s bijelim braSnom i industrijskim seeerom, treba uvijek paz iti na to da istodobno uzima i prepa rate boga te vitaminima. Tako moZe sprijeciti da se ponovi stara avitamin oza. Moramo spomenuti jos Whea tforce, drugi obogaeeni doda tak hra ni i za hvalna djelot vorna pomoe. Vo gelovo ulje od psenicnih klica ima tu prednost sto ga dobivaju suvremenirn presa ma s hladnirn oba ri va njem. Toj okolnosti treba za hva liti sto sadrZi toliko djelotvornih tva ri, vita mina E i nezas ieenih masnih kiselina. Stoga potpuno odgovarn i najvisim za htjevima lijecni ka i po tro-aea .

WHEATFORCE BriZlji vo spremljeno ulje psenicnih k1ica ima prijatan okus, no mnogi. osobito djeca i osobe 5 osjetljivim jetrima, viSe vole Wheatforce (psenicnu moe) nego obicno ulje. Wheatforce je ulje psenicnih k1ica zajedno 5 voenom jezgrom, prirodnirn seeerom i drugim punovrijednim sastojcima. Njegova je odlika sto nam je poslo za rukom da ga sastavirno bez dodatka alkohola. Potrosac je to pozdravio kao ugodnu prednost. Wheatforce irna sve dobre osobine ulja od psenicnih k1ica, obogacen je vitalnim tvarima vOCnog seeera. Idealno dopunjava prehranu, podstiee i podrZliva e1asticnost misi9a i djelatnu moe spolnih zlijezda. Wheatforce ima mnogo djelotvornih tvari kojima zadovolja va za htjeve svakidaSnjega poslovnog zivota, i za pojacanu potrebu sportasa. Za kratko vrijeme postao je Wheatforce omiljela okrepa za djecu.

POSEBNO LJEKOVITO DJELOVANJE MEDA Bilo bi doista zanimljivo istraziti kako pcela. ta mala cudesna tvornica, proizvodi med . Prije svega mora li bismo prouciti njeno tijelo; zapanjili bismo se da ovako sitno, njezno gradeno ustrojstvo, daje proizvod koji od nas Ijudi zahtijeva brojne strojeve. Cudili hismo se neumornoj marIjivosti peele i mogli bismo s njome zajedno uiivati u letu preko cvatucib livada. 0 svemu tome neeemo danas niSta cuti vee sarno upozorenje na Ijekovito djelovanje meda, koje treba pomoCi da mu osiguramo mjesto medu starim prirodnim lijekovima. Med suo nairne, vee u starn vremena dobro pomaval~ cijenili ga i voljeli. a zalost, njegovo su ljekovito djelovanje kasnije gotovo potpuno zaboravili. U takvirn je slueajevima obicno nuino posebno manstveno obrazlozenje, neko novo »otkriee« starih Ijekovitih cinil~ca ga bismo ih. opet cijenili i uzimali u obzir.

277

U nekom lijecnickom glasil u jedan je lijecnik oapisao znanstvenu raspravu 0 upotrebi meda za lijeeenje kJiconosa bacila difterije. Jz napisa nog je vid ljivo da 25 % -tni dodatak meda nekom drugom lijeku, moze spriieCiti razmnozavanje bacila i da snazno djeluje protiv ol rova lih bacila. Taj je zna nstveni pokus nesumnji vo dokazao da je doista pravo kad naglasavarno da je med pravi narodn i Iijek i da mu poklanjamo zas luze ol:1 pair)ju. Sigurno nije bez razloga sto su u proslosti protiv pravog krupa, upaJe grJa iIi difterije uvijek prepisivali mn ogo meda. Na mnoge je \jude to obicno lijecenje djelovalo ne sarno ugodno vee je cesto upotreba meda pridonijela izlijece nju, jer tad a jos oisu poznavali tako d obre metode za lijecenje difterije kao danas. Sigurno bi tocna oaucna istraziva nja i drugih prirodnih lijekova mogla potvrditi narodou mudrost. Poziv iz Biblije: »l edi med, sine, jer je dobar« potpuno je osnovan jer nam uziva nje meda koristi i Ijekovito je. Dr Miiller 'utvrduje da se Iijeceoje kliconosa koji su sistematski uzivali med bitno poboljsalo. Kliconose su, naime, oni Ijudi koji nose u sebi baciJe, ali sami nisu bolesni. Upravo zato sto su kliconose, predstavljaju opasnost za mnoge Ijude, pa svakako treba pozdra viti lijek koji tu opasnost sprecava. Zelimo upozo riti sve o ne koji moraju izbjegavati med - pogotovo bolesnike od seee rne bolesti - na tvrdnje fi ziologa za prehraou ; oni, nairne, tvrde da bi cak i dij a beticari rnorali uzimati svaki dan jednu do dvije zlicice rneda kako bi osigurali pravilnu razgradnju masti u organizmu.

LJEKOVITO DJELOVANJE MEDA Iz preporuka sta rih spisa proizlazi da je med vee u biblijska vremena bio poznat kao Ijekovita hran a. On je najbolji oblik ugljikohidrata koji tijelo rnoze vrlo lako primati (asimilirati). Drugo staro iskustvo kaze da pcelinji med pojacava djelovanje svih prirodnih lijekova koje upotrebIjava mo za Iijecenje disnih organa. Tko se hoee koristiti tom prednosti, mora jednostavno propisa ni broj kapi prirodnog Iijeka staviti u cajnu zlicicu punu meda, iii u casu s ma lo tople vode koju je prije zasladio medom. Ako tu rn edenu vodu pijemo zajedno s Iijekom, u gutljajima, onda je to jos pogo dnij e. Protiv katara bronha i pluCa lijekovi pomijesani s rnedom dj eluju mnogo brie i jace. Za to se i svaki sirup protiv kaslja priprema s medom, npr. sirup od vrsaka smreke (Santasapina). Znanost je utvrdila da je rned izva nredno korisna hrana za srce jer omogueava veee napore; to su dokazali i uspj~si sporlasa na Olimpijskim igrama, posebno metoda priprerna austrijske skijaske ekipe skakaea veCinom clanova skijaskog kluba iz seoceta Za homec u Slovenskoj Koruskoj, koji su se neoce kivano nasli medu vrhunskom elitom svjetskih skakaca. Da bi postigli takve rezultate, dosljedno, redovno uzivanje meda oa trenin zima i natjecanjima bilo je sastavni dio priprema ! Sudionici jugoslavenske ekspedicije na Himalaju god. 1976, koji su se prvi

278

popeli na do lada neosvojenu za padnu lilicu pl a nine Trisul I visok u 2500 m, za pisa li su, medu oSla lim, u lijecnicki izvjeSlaj : »Za cijelo vrijeme ekspedicije svi su cla novi uziva li u velik oj ko li cini med koji se po kazao kao izvrsna lua na sto zad ovo ljava goleme pOlrebe ka lorija u a lpin isla na velikim visinam a; zbog svoga sastava med je idea lna luana za la kve pri li ke.

Cajna zlicica meda sa 20 do 30 kapi tinkture Echina force izvrsna je ma st za ogrebot ine i la kse ra ne, a slav lj ena l<; ao oblog za eirove i kra Ie. Za lij eee nje sla rih ra na koje labo zacj eljuju pomijeSamo 10 0' 0 hrena sa peelinj im medom, tako da upotrijebimo sok od svj eZe naribanog hrena iIi hrenovu tinkturu. Tim prokusanim prirodn im lij ekom jednostavno nam aze mo ra ne koje sla bo zacjeljuju. Dobar ueinak je ocit. To je izvrstan lij ek o sobilO za zan o ktiee i sliene du gotrajne povrede koje se sta lno gnoj e.

Med kao Ijekovita mast

Ka kva Ii dobroCin stva ako , upotrebljavajuCi med izvana, postizemo eud esnu po moe protiv bo lova od artritisa i gihta! U sa lieu stavimo 4 velike zliee meda i dodamo I malu zli eu Symphosana (tinkture gaveza). Zatim dobro izmijesamo i ugrijemo nad parom vrele vode. U tom vrueem lijeku od meda namoeimo 3 do 4 puta preklopljeni rubae (iIi krpu) i stavimo ga na najbolnija mjesta: na ruke, laktove, koljena iIi na noge. To je najbolje ueiniti naveeer da bi oblog djelovao u toku noei. Toplina ee se odri:ati duze ako preko toga .s tavimo i vreeieu s tueenim kostieama od tresanja, iIi vrecieu s trinom, iIi s kamilieom, koje prije ugrijemo, a za tim sve omota mo suhom, toplom krpom. Ta je metoda vee mnogima pomogla tako da su opet mogli hodati iIi mieati rukama bez bolova. Zato je upravo korisno obloge s medom tako dugo pon a vlj ati dok za nekoliko tjedana ne postignemo uspjeh. Tko nema na raspo laganju biljke, moZe stavljati sarno oblog od meda. Med ina taj naCin dobro djeluje iako traje nesto duZe dok nastupi zeljeni uspjeh .

Artritis i giht

CUDESNI SOK PCELINJE MATICE Ne znaju svi da se peela radilica u 28 marljivih radnih dana toliko izradi da umre. lednako tako nije svima poznato da iz jedna!
279

Nerijesena tajna

za bogove i 0 eudcsnoj hrani. nc nalazeei ni sta pouzdano kako su je dob iva li . Za to neeemo pretje rati kad pretpo stavlj amo da se tu radilo 0 matieinu soku (mlij eCi). U tom su sok u, bez sumnje, vaine tvari jer inaee ne bi mogao dat i matici posebne moguenosti da, posto je sa me jeda nput oplodena, izlei:e dn evno do 2000 jaja. Taj vel iea nstveni po sao koji matica na taj naein obavi. dogada se u prirodi sa me jedanpul.

Svjetski se tisak (stampa) bavi maticinom mlijeci

Danas u zna nstvenim i ilustrira nim easo pisima eitamo brojne vijesti IZ cijeloga svijeta 0 dj elova nju ma tieine mlijeei. D akako, LOme pomaie i spretna rekl a ma jer svatko mi sJi da je njegov proi zvod najbolji. U svakom slueaju, ti na pori pokazuju da Ijudima danas treba tak vo sred stvo za jaeanje koje ne predsta vlja nikakav ri zi ko , da kle, nije kemo terapeutieno vee prirodn o. N itko ne zna kako peele pripremaju taj prirod ni komplek s. One imaju nuian nagon da tu hranu pripremaju iz o noga sto im pruza priroda. U nj emu se os tvaruje pozna to shvaea nje koje vee za ht ijeva od hrane da bude ujedno i lijek, a od lijeka da slu zi kao hrana. Svojedobno se u dn ev nom ti sk u pojavila vijest 0 brzom ozd rav lj ~ nju Pape, posto !TIU je nj egov kueni lijee nik dr Galeazzi prepisao matieinu mlijee kao Jij ek za jaea nje. Nadasve je takoder zanimljiva vijest 0 misljenj u dra Pa ula Niehansa, poznatoga svicarskog lij een ika. On presaduje tki va, tj. vrsi transplantacije, i u oblasti prenosenja horm o na svoj im je Jijeeenj em pomoeu svjezih stanica postigao vidne uspjehe. On je, naime, izj av io da Gelee roya[e (matieina mlijee) na tki vo zlijezda vrsi slieno ozivljavajuCe djelova nj e kao i ubrizgava nje svjez ih stanica. Sve te tvrdnje stvaraju, nesumnjivo, doj am da je posve opravdano ako u buduenosti pridamo vise painje matieinoj mlijeei . U travnju 1956. godine bio je u Baden-Bad enu , pod predsjednistvom pro f. dra Galeazzia, Drugi medunarodni bi9geiletski ko ngres. Zanjmljivo je da se veJiki dio izvjestaja bavio rezultatima istraziva nja Gelee royalea . Moramo se iznenaditi kad iz saopeenja Fra'ncuza prof. Belvefera iz Pa riza, koji vee desetljeeima istraiuje matiCinu mlijee, doznajemo sto su sve razni zna nstvenici na tom podrueju vee 'istrazivali i do danas ustanoviii. Tu ubraja mo vee spomenutu einjenicu da m atica zbog pose bnoga hranjivog kompleksa m oze izleCi i 300.000 do 450.000 jaja godi snje. To je golem posao kome u prirodi za ista nema premca. Mlijee (Gelee royale) se najbolje odrzi u mediju koji joj daju peele, tj. u medu . Iz drugih 'izvjestaja mozemo ustanoviti da matieina mlijee ne samo ozivljuje i pomladuje djelujuCi povoljno na hormonske zlijezde, vee nadasve uspjesno djeluje protiv hripavca i as tm e, osobito u djece. I slabunjava su se djeca naglo popravila i dobila bolji tek posto su uzimala mlijee. Matieina mlijee povoljno utjeee takoder na bronhitis, migrenu, bolesti zeluca i zuei, probavne smetnje, i ivea nu slabost i na svojevrstan umor koji se javlja zbog slabe funkcije endokrinih zlijezda (hormonskih iIi s unutra snjim lueenjem). Ako matieina mlijee sve te i jos mnoge druge bolesti ne izlijeei, ona ih ipak bitno poboljsa i, u sva kom slueaju, povoljno 280

ulj ece na njih . Neki misle da bi proli v skl o nosti k o boljenj u od raka izvrsno dj elova la mati cina mlijee. Gelee roya le djeluje lakoder do bro na kozu, bilo da ga jedemo iii ulrljamo u kozu lako da med raz rijed imo malo vode i tom vodom rn a iramo.

Matieinu mlij ee prodaju po raz licitim cijenam a. U Am erici lraze za nju 5, 6, pa i 10 pUla viSe nego sto placaju u Evropi . Posebni ev ropski prepa rati imaju vrl o razlieitu cijenll. Na za losl, lrgov in a s takvim prepa ralima nije uvijek ispravna, SIO moze bacili sla bo svjello na prehrambeni proizvod koj i je sa m po sebi do bar. Prema tome, posve je opravdan za htjev da malieina mlijec mora bili tako pripravlj ena da sa rna iii u medu saeuva svu svoju bioloskll vrij ednost. Yrlo dobri preparati mlij eei u medu su Gelee royale i Gelee royale fo rte, koje pro izvodi Ijubljansko poduzece Medex, kao i sarna mlij ee u lin guetama 3M . Sva tIi pomafu u svladavanju teskoca poslije dusevnih i tjelesnih na pora, iznemo glosti poslije bolesti, ziveane iscrpljenosti i staraeke iznemo glosti. Mlijee u kJ'emi Medex euva svjezinu koze i prijeko je potrebna za vrijeme godisnjeg odmora ; ublazava opekJine nakon pretjeranog suneanja i stva ra ugodno raspolozenje.

PELUD Tisak je u pos ljednje vrijeme tu i tamo objavio elanke koji su pobudili zanimanje za pelud, pa se nehotice javlja pitanje: »8to je zapravo pelud ? Da Ii je to proizvod suvremene prehrambene industrije, iii prirodni proizvod ?« Pelud je postojao davno prije pojave eovjeka na zemlji jer su biljke postojale prije zivotinja i eovjeka. Cvjetni prahje postojao jos prije nego je peela letjela sa cvijeta na cvijet jer je pelud biljna muska oplodna tvar. Yjerojatno je u poeetku vjetar raznosio biljno sjemenje jer se inaee, dok nije bi lo kukaca, biljke ne bi mogle oploditi. Danas se osim vjetra brinu za to prije svega peele. Svi smo vee mnogo puta vidjeli te marljive kukce pIi njihovu zivahnom radu. Dok peela neumorno lijece od cvijeta do cvijeta da bi sabrala med, nehotice obavlja i drugo sabiranje kad nozicama skine cvjetni prah koji ostane visjeti u sitnim kvdicama na nogama poput zutih hlaeica. Taj sabrani cvjetni prah je tzv. biljni pelud. PeelaIi su redovno dobIi promatraei pa su se dosjetil i da radi pokusa saberu pelud i njime hrane peele za ruznog vremena. Kasnije su ustanov iii da su peele, koje su bogato hranili tom polenskom hranom, posta Ie nakon 8 do 10 generacija vece, jaee i zdravije, te da su gradile vece sace. Srazmjerno njihovoj velieini povecao im se takoder jezik, sto se pokazalo korisnim jer su takve peele mogle skupiti nektar i na onim biljkama do kojih obiene peele ne mogu doprijeti. Ta su zapazanja potak!a peel are da posvete peludu vise paznje. Poceli su vrsiti pokuse s misevima doda281

Pitanje cijene

jllCi ga hrani. Taj je dodatak hrani pokazao razne prednosti, jer Sli opazili da se time smanjila sklonost k bolestima, da se povecala plodnost miseva. da im je dlaka postala sjajna i zdrava, a koznih oboljenja nije bilo. Zivotna se snaga zivotinia znatno poveeala i zivjele Sll duze. Sva ta zapazanja bila su povodom da su pelud jos temeljitije istrazivali i posvetili mu jos vise paZnje. Ana liza peluda je pokaza la da je bogat vitaminima i da sadrZi gotovo ve mineralne tvari i elemente 1I tragovima, koj i su od zivot ne vazno ti za covjeka i zivo tinje. lZ ferment iranoga, prirod noga cvjetnog praha Medex izraduje kapsllle Polljuvena, koje se tope 1I ustima. U nasem o rgani zmu obnavljaju dragocjene tva ri koje se trose zbog napo ra, cuvaju tj elesnu i dusevnu svjezinu i zaustavljaju procese sta renj a.

Umor i snizeni krvni tlak

Pokusi na eovjeku pokazuju da pelud snaZno djeluje na spolne zlijezde, a preko njih na sve horm onske zlijezde (zlijezde s unutrasnjim lueenjem). Ljudi koji se uvijek osjecaju umomi i iznemogli, eesto se rijese urno ra ako izjutra uz dorueak uzm u jos eajn u zlicicu peluda. Pelud izvrsno pomaze protiv snizenoga krvnog tlaka, osobito ako ga uzimamo istodobno s morskim biljkama (haloga). Najjednostavn ije cemo se oslobod iti neugodnoga sniZenog tlaka a!<:o kao dodatak jelu pijerno sok od mrkve, koji moZe bi ti i u koncentrir~nom stanju (Biocarottin). Neugodni sirnptomi omaglice i iznemoglosti s pomoCu toga jednostavno ga, prirodnog liieka obieno vee za kratko vrijeme nestanu. U oso ba sa snizenim krvnim tlakom mozemo eesto ustanoviti spolnu nemoe, dakle nedo statan rad spolnih zlijezda. Pelud zajedno s morskim biljkaJUa (ha1.ogarna, aJgama) uklanja, u pravilu, i to mucno stanje.

Poviseni krvni tlak, Basedowljeva bolest i smetnje u izmjeni tvari

Tko irna poviseni krvni tlak, moraiz9staviti pelud. U tom slucaju numa je opreznost pa treba najprije krvni tlak prirodno izravnati s pomocu dijetne hrane od nepolirane rize, svjdeg si ra i salate, kao sto smo 1I ovoj knjizi vee opisaJi, a za tim moZe poeeti kurom peluda. Oboljeli od bazedowa, dakle prejake funkcije sti tnj aee, smiju uzirnati pelud tek posto nestanu smetnje. Smetnje izmjene tva ri, kao i zatvor stolice i proljev, rno gu se peludom vrlo dobro regulirati.

Dusevna opterecenja

Pelud je prirodna, jednostavna i okrepljujuea hrana za umne radnike koji rade napet i nap oran posao. S pomocu peluda mogu du ze izdrZati radnu napetost, a da se ne umore. U dan asnjoj svakidasnjoj furbi, pelud je nadasve dobrodosla dop una hrani tj . dodatna hrana koja pomaZe osobito pri vecim dusevnim optereeenjima. Doduse, jos nisu ispi tane sve dj elotvorne tvari peluda, ali one koje su nasli. zaiedno sa sabranim iskustvirna, daju dovoljno razloga da taj prirodni p~oizvod mozerno preporuciti · suvremenorn covjeku.

282

Do bra kombinacija peluda sa ekstrak tom cva tuce zo bi je pro izvod Po ll avena, koji je za kratko vrij eme postao vrl o omiljen. Buduci da nam je pri roda pribavila ta ko eudesno sred stvo za jaeanje, morali bismo mu da ti pred nost pred umjetnim i kemij skim pro izvodirn a. Zasto ne bismo smatra li dragocjenim o no sto nam nasa Zernlja pru Za za nasu ko ri st ? Izvanred ne uein ke postizemo s prepara tima meda u kojima su dodaci ma tieine mlij eCi i cvjetn og pra ha, pa sve troje u praviln om o mj eru i strucno pripremljeno daje za zdrav lje ta ko dragocjeni pcelinji p ro izvod. Zbog vrlo dob re kakvoce razlicite su vrste preparata Melbrosin a, sto ih iz raduje Medex iz LjubIj a ne, stekle ugled u cijeloj Ju goslav iji. U vrij eme kada treti na sv ih bolesti nastaje zbog ned osta tka nekih prijeko potrebnih tva n u hrani, pruzaju nam kombinira ni p ro izvodi od meda, mlijeci i peluda dragocjenu po moc u bo rbi pro tiv o boljenja jetara, srca, zila, krvi> zeluca i zivaca. S po mocu tih prepa rata posti gli su lij epe uspj ehe u lij ecenju ostecenja i tego ba koje uzro kuje rend gensko i radiol osko zracenj e, za tirn u svl adavanju smetnji za vrijeme klima kterija i u o brani od im po tencij e. M elbro sin osim meda sad rli I g mlij eei i 10 9 cvjetnoga pra ha ; Melb rosin super im a 2 g mlij eCi i 2S g cvjetn og pra ha, pa mu je, na ravno, i uc in ak jaci. Dija betica rima je namij enjen Melbrosin super D, dok je Melbrosin super A 140 sa mo za sta rije Ijude. U njemu je i med suncok reta, koji zajedno s ma ticin orn mlij eci ko risti srcu i zil ama ; djelovanje toga prepa rata do punjpje d osta veli ka kolicina vita mina E, koji je u sta rosti eovjecjern o rganizmu sve nuzniji. Melbrosin super A 140 djeluje pro tiv ovapnjenja zila, povisenoga krvnog tl a ka, protiv ukocenosti misita i bolova u udovirna. Prepa rat Melbrosia P.L.D. sad rli ml ijee i pelud u Jl ka tara i ra nica na ze luca noj sluznici te protiv upala, tankog i debelog crij eva . Najnoviji proizvodi API KOMPLEKS iii APIKOMPLEKS-kreme predstay ljaju ui stinu prekretn icu u priprerna nju Ijekovitih prepa ra ta iz meda i drugih pcelinjih pro izvoda. Izradeni su na temelju znanstvenih sazna nja istrazivaea u Mikro bio loskorn institutu Medicinskog fakulteta u Ljubljani, koji su dokazali da neke ko mbinacije ma tiCine mlijeCi i peluda (propolisa) im aju izva nredan protu virusni ueinak! APIKOMPLEKS djeluje npr. vrlo snazno pro tiv virusa cak u razrjedenju I : 100000! Ta ko je, da kle, zna nost pronasla u prirodi djelotvo rno Ijekov ito sredstvo koje kao visokovrij edna hra na povecava o tpo rnost organizma protiv za raza od gripe (influence), a pro tiv kqjih industrija lijekova u cijelom svijetu nije do danas uspjela proizvesti djelotvorniji lij ek!

283

LJEKOVITO DJELOVANJE KOKOSJE MASTI I KOKOSJEG MESA Iduea priea u cjelini i polpuno potvrdllje nek u staru prirod nll metodu lij ecenj a. l ed na zena iz Wel sha htj ela je skinllti sa stednj aka leski lo nac vrllCe vode, no poskli znula se i po lila vodom po vratu i prsima, opa ri vs i veli ku povrsinll koze. Lijecnik je mislio da je nj eno stanje opasno po zivot jer su opek line bile drugog, i djelomi ce treeeg stupnj a. Njen je mliZ znao da mu je maj ka sve o pekJ ine lij ecila kokosjom mas ti. Sto je bde mogao, nabavio je kokosje mas ti i nj o me debelo na mazao zeni prsa i vrat, tj. sva opecena mjesta ; i gle, opek lina se poboljsa la, bo lesni ca se smiri la i vee je iste noei pocela lijepo spavati. Za neko li ko dana bo lo vi Sll minuli , a nova je kozica nastaja la bez teskoea. :lena je bi la spasena, a bila je postedena i tezih bo lova. SvjeZa kokosja mast je sta ri prirodni lijek; osim kant ario nova ulj a nema boljeg lijeka za opekline, pogotovo kad Sll teske. Zanimlji vo je i drugo iskustvo s kokosjom masti: na osamljenom salasu jedan je mladie pri sjeCi drva posjekao sjek irom koljeno i presjekao casic\J 1I koljenll. S teS koeom se dovw<:ao kuei; daleko unaokolo nije bilo lijecnika. Seljak nije imao telefona i nije znao sto da lIradi. Noga nj egova sina je vee jako otekla, a boja se koze vee pocela mijenjati. :llijezde u preponi su mu pocele oticati i postale su vrlo osjetljive. Cinilo se da pocinje olrovanje krvi. T ad se majka sjeti da je baka protiv otrovanja upotreblj ava la koko sju mast. Odma h je za kJala nekoliko kokosi i nam aza la, sto je deblje mogl a, ci ta vu nogu svjezom !<.okosjom masti. Lijecnik je dosao istom drugo jutro. B\Jd\Jei da je bio isk usan seoski Iijecnik, nije mu lijecenje ko kosjom masti bilo nepoznato. Bio je zadovoIj an lijecenjem, sta njem boles nika i njegove noge. Poveo je sina sa so bom 1I bolnicu, da bi mogao poduzeti kirursko lijecenje. Noga je opet bila u redu , a majka je bila uvjerena da joj sin ne bi ostao ziv, da nije kokosjom masti pr~dusrela upalu i otrovanj(: krvi.

Kokosje meso obustavlja krvarenje

Ni sta manje za nimljiv dogadaj ispricao rni je jeda n lijecnik iz Berlina, koji je svojedobno radio u cuvenoj bolnici »Charite«. Na bolesniku s prirodenom sklonosti za krvarenje (HemofiIija), trebalo je izvrsiti manju operaciju. Lijecnika je brinlilo k1J.k.o ee za ustaviti krva renje. Neki se lja k~ koji je u to vrijeme Idao u bolnici, slucajno je to CUO i rekao mu za vrijeme vizite da on zna nesto dobro za za ustavlj anje krvarenja, sto je bolje od svih mirisav ih masti u bolnici. Lijecnik je selj a ka paZljivo slusao; buduei da je dugo godina bio seoski lijecnik, stosta je vrijedno doznao od svojih pacijenata. Dobro je poznavao i tu vrstu selj aka. »No, sto dobro znate?« - upita ga o »Pomoei Ce kokosje meso koje treba sasvim svjeze i jos top lo poloziti na ranu «, rekao je seljak i stvar je bila gotova. Lijecnik je prije operacije nabavio kokos, nesto iz puke radoznalosti, a neSto vjerujuei iskustvima selj aka. Posto Sll za kazale injekcije koloida i druga sredstva, u nu zdi se lijecnik masio kokosi. Spretno je odrezao komad me284

sa, pa jos toplo polozio na ranicli iz koje je sta ln o krvarilo. I gle elida I Krv se zgrusaJa, i krvarenje prestalo, usprkos siroko otvoremm ocima, punim nevjerice, drllgih lijeenika.

eRVENI SIRUP 00 PUZA U teskim_ slucajevima, kad nista vise ne pomaie, djelllje jos jedno, iako ne baS simpaticno sredstvo - puiev sirup. On ee malo koga oduseviti, ali pomaie protiv tegoba bakterijske naravi , cirova, ze\ ueanih cirova i pluenih bolesti. PriredlJjemo ga jednostavno. C rvene sumske puzeve golaee polozimo u slojevima u casu. Svaki sloj pospemo seeerom, pa onda stavlja mo pllzeve. Kolicina .seeera mora biti jedna ka teiini puzeva, a bolje je ako je nesto veea. Seeer brzo rastopi puieve. Drugi dan sve zajedno procijedimo. Taj sirup polako pretacemo dodajuei 30% -tni alkobol, sm ijesamo, i sirup je gotov za upotrebu. Ostatke sa cjedila bacimo. Od tog sirupa, koji je nalik likeru, treba lI zimati ujutro, nataste, punu veliku zlicu, a II teskim slucajevima punu casicli za li ker. Djelovanje tako za panjuje da su se sami lijecnici nakon uz imanja tog lijeka na sli pred zagonetkom. Iako priprava tog sirupa i stosta drugo, nije baS idealna, u nuzdi se progleda kroz prste. Seljaci rado uzimaju takva sredstva jer su u blizoj vezi s prirodom i nisu tako osjetljivi. Nekom mladom poljoprivr~ dniku sa cirom na zelucu, koji je bacao krv i nije mu pomagalo ni medicin sko ni prirodno lijecenje, pomoglo je to jednostavno, mozda i odvratno sredstvo. On je danas opet zdrav i krepak, te vodi svoje gospodarstvo. Jednoga drugog zbog teske pluene bolesti napustise i lijecnici. Puzev sirup vratio ga je opet na noge. Mnogi uspjesni primjeri pokazuju da je u nui di bolje iza bra ti i tako neugodan put koji pomaze, nego se prepustiti beznadll . Tko ne zna od cega je sirup naprav ljen, moze ga uze ti i dobro podnijeti, jer nema los oklls. Taj lijek uspjd no lijeCi stari_ bronhijalni katar koji nikako ne kreee na bolje. CitajuCi takve izvjdtaje, mnogi ee se lij ecnik smijati, iii rugati takvom prirodnom lijeku. Medutim. ne bi smio zaboraviti da su takva sredstva vee stoljeeima, a mozda i tisueama god ina poznata kao dobra i da Sli prezivjela mnogi kemijski preparat. Sasvim je sigurno da ee se svi Qobri, stari prirodni lijekovi i dalje odrzati i biti jos uvijek djeloJvor_ni, dok ee jednom svi dan aSnji proizvodi kemijske industrije preZivjeti i pasti u za borav.

285

o

PITANJIMA PREHRANE

PRIRODNA HRANA DomaCici sigurno ne bi bilo lako kad bi htj ela sebe i svoje drage hranili cisto znanstveoo. Pa i znanstvenicima nije to pitanje lako rijesili. Kako da se, da.lge, ispravoo hranimo da bi tijelo dobilo sve hranjive tvari, mioera1e, y itamine, elemente u tragov ima i sve ono sto bismo morali dobiti prav ilnom isbranom? Tko bi so usudi o tvrditi da zoa sto sve covj!'!ku treba? Zar nisu iz god ine u god inu, iz desetlj eea u desetlje6e otkrivali novosti 0 faktorima vainim za zivot ? Kad bismo se za 50 iIi 100 godina mogli osvrnuti na ono sto danas znamo 0 tva rima nuzn im za izgradnju i oddavanje naseg tijela i zdravlja, mogli bismo utvrditi kako Ce se Ijudi tada cuditi zbog oasega zaostalog poznavanja svih za zjvot vazoih tvari u zdravoj prehraoi. Bilo bi mnogo jedoostavoije kap bi se covjek radije vratio jednostav noj spoznaji da je u prirodi sve pa i nasa braoa, a oe da se upusta u razoe pustolovine i pokuse, i na kraju se sve zbrka! Gledamo Ii oa hraou s tog gledista, ooda imamo u prirodi na raspolagaoju sve po znate i oepozoate tvari u praviJoom omjeru, a nasa je hraoa sigurno dobra i moZe pruziti tijelu sve sto mu je numo. Prirodnim je oarodima to jedoostavnije oego nama. Sve uzivaju takq kako izraste, sarno malo na jednostavan nacia prerade ; sto jednostavoije maou prerade i pripreme, to vise saeuvaju ojenu vrijedoost. Zar oam oase bolesoo covjeeaostvo ne daje dovoljno povoda da se oad tim zamislimo? Staloo otkrivaju nove lijekove, i staloo se javljaju bolesti i to takve koje su za oas zagooe!ke. Osobito oam daju misliti bolesti kao sto su rak, multipla skleroza i jos druge koje se javljaju u staoicama tijel a, iIi u ceotralnom ziveanom sustavu. Ne pad a Ii nam u oei da prirodni (primitivni) oarodi ne zoaju za rak i da im je multipla skleroza oepoznata bolest ? Dakle, degeneracija staoica kakva se javlja u tih dviju bolesti, nastaje u civiliziraoim zemljama. Mnoge zarazne bolesti javljaju se sarno u Ijudi koje je civilizirana hrana oslabila. Prirodni oarodi, koji zive u blizini tzv. civiliziranih, oisu tim bolestima pogodeni premdiJ. bi se uzrocoici i medu ojima mogli prosiriti. To je prije svega sluGaj pri multiploj skleroziiako do danas jos oije dokazaoo da je uzrocoik te bolesti oeki rnikrob. U prirodoih oaroda oema oi drugih slieoih oboljenja jer oni svojom prirodoom hraoom oddavaju normalou ravootezu ; stoga posjeduju do sta obrambeoih soaga koiima se mogu oduprijeti mogucim uzroenicima i drugim uzrocima bolesti, pa se bolesti oe mogu razvijati oi razorno djelovati. Dajedioo prirodoa hrao~ moze prmiti tijelu 000 sto mu treba, pokazuje jedoostavao pokus s prirQdoom riZom. Svaka hrana, svako zrno, jediostvena je cjelioa, vee gotov lijeenieki recept. Ako oduzmemobilo koji sastavni dio, vee nesto nedostaje i oastaje steta. Stoga moramo nepreradena zrna pripremati za hranu. Nepolirana riia

Pogledajmo riZioo zrno. Unutrasnji slojevi sad de kao i u svakom zrnu, npr. psenice, jecma, iii koje druge zitarice, zrna skroba. Od ojih prave bijelo brasno. Taj je skrob kao ugljicni hid rat prijeko potreban za sago-

286

rijevanje. Zato ne bi bilo pametno skrob baciti i upotrij eb iti samo vanjski dio jer je omjer izmedu skroba i ostalih tvari takav kakav odgovara nasem tijelu. Nikako ne sm ijem o zabo rav iti da je taj recept mudar i da ga je priroda stvo rila za nas i nase nijeme prijatelje zivot inje. Osim sk ro ba u sva kom zrnu ima i mekinja koje se sastoje od bjelancevinastih slojeva , mineralnih sastavi na i elemetJata u tragov im a. Osobito ovi posljednji imaju vaznu ul ogu u nov ijim istrazivanjima, jer se usta novi lo da od raznih elemena ta koristimo za ista ma lo iako su od neizmjerne vaznost i. Ti znani i neznani elementi u tragovima nalaze se u va nj skim slojevima zrna, dakle u Ijusci. Im amo jos i klicu. U nj oj su masti, fosfati , bjelancevine i, sto je vrlo vazno , dragocjeni vitamini, osobito vita min E. Klica je, dakle, nuzna da odrii normalan r,!d nas ih zlij ezda. Mozda bi tkogod mogao tvrditi da u zrnu neSto i nije nuzno, npr. celuloza. Tu vanj sk u, celofa nu slicnu kozicu, taj vanjski zas titni sloj kojim su ovita zm a, trebalo bi, prema tome, baciti. Zaista, ona je neprobavljiva i ne mozemo je pojesti. Medutim , ona mora obaviti vrlo vaznu funkciju. Ojel]Jje kao cetka za ciseenje crijeva. Neprobavljiva celuloza stalno podstiee crijevne resice, i tako ol)1ogueava izvrsno ciseenje crijeva. Nase bi crijevo pravilno radilo kad bismo vodili racuna 0 normalnoj, prirodnoj hrani u kojoj su pravilni odno si izm edu skroba, mineralnih sastavina, hranjivih tvari i celuloze. Od celuloze zav isi pravilan rad crijeva, tj. peristaltika, i pomicanje ostataka od izmjene tvari (feka lij a). Koliko su vaini vanj ski slojevi rlie i klice, mogli smo na drastican nacin doznati u istocnih naroda. Oni zive pretdno od rize, ali se, na zalo st, nisu mogli oduprijeti primamlji vim stvarima bijele brace. Poeeli su riiu p o lira t ~ tj. presli su na o ljustenu, bijelu [iiu. Zato je izbila posebna bolest - beriberi. Ougo joj nisu mogli utvrditi uzrok, pa su je lijecili svim mogucim lijekovim,!, a li bez uspjeha. Kolonijalni lijecnik dr Eijkrnan i drugi istrazivaci vidjeli su da u vanjskirn slojevirna riiina zma, dakle u Ijusci, ima lijek za tu strasnu bolest. Spozna li su da je beriberi bolest koja nastaje zbog nedosta tka vitamina, tzv. avitarninoza. U nas ta bolest, usprkos trosenju polirane riie, ne mora nastati jer imamo raznovrsniju hranu. Nedostatak jedne tva ri nadoknadujemo dodatcima iz druge hrane. Medutim, to je sarno dj elornice, jer irn amo smetnje u ravnotdi 0 kojirna cerna jos govo riti . U ist ocnih se na roda ta bolest pretvorilj! u pravu nesrecu. Tamo gdje su preSli na hranu s doda tnim tvarima, iii su opel pocelijesti nepolira nu riill , teSke su pojave beriberija opet nestale. Beriberi , dakie, nije za razna bolest kao sto su u pocetku mislili, vee je to bolest koja nastaje ~bog nedostatka tvari prijeko potrebnih za zivo!. Iskustvo bi narn trebalo pokazati da bismo se i mi morali vratiti prirodnoj riii, nepreciseenoj psenici i raii, dakle brani pripravljenoj od nepreciscenih zitarica. CUd.no je i zvuci paradoksalno da studenti, koji su vidjeli dokaze na filmu iJi na pokusima da golubovi obole kad se hrane iskijucivo oljustenom rizom, a da opet ozdrave kad zo blju neoljustenu rizu, da ri studenti ostaju prema sebi slijepi i bez razmisljanja jedu i dalje o ljustenu riill. SIO kori sti say rad i muean posao istraiivanja ako javnost

287

rezu ltate tih istraziva nja i sazna nja ne uzima u obzir, nego i da lje ide sve po staro m ! Kako je neshva tlj ivo da se radije prilagodimo bolestima i njihovim pos lj edieama, umj es to da se vrat im o prirod noj prehran i! Pomi slimo sa mo da nepo li ra na ri'Za ima devet i po pu la vise minera lnih sastojina nego o lj ustena, ob icna bijela riza, i da su upravo te min era lne sas tojine za nas od ve li ke, izva nredne vaznost i. lstraziva nja su takoder pokazala da prirodna ri'Za sadrZi tva ri koje od rzavaju elastieitel krvnih zila. Za to Azij ei koji se hrane takvom rizom, rijetko kad boluju od ovapnjenja zila i poveca noga krvnog tl aka. Prirod nu rizu p riprav lj amo za jelo jed nako kao i po li ra nu , same se ne smije odliti voda u kojoj se ri m kuha. Rizu omeksamo sa mo u to li ko vode koli ko moze upiti, a kuhamo je sa toli ko vode koli ko je nuzno da omeksa, a li da osta ne zrna ta . Tada ne izgubi ni sta od sas tojaka. Prirnrlnu rifu takoder mozemo prirediti kao slatku rizu, kao rizoto, kao du ved, s rajcieama itd . K io es ki su i arapski reeepti za priprema nje rile na posebnoj eijeni.

Psenicno zrnje

I pSenica kao i rim nema dragoejene tvari u unu tras njosti zrna nego u va nj skim slojevima, u mekinj ama. G otovo sve sto je bilo receno 0 rizi vrijedi i za psenicu, pa i psenieu treba pripremati nepreciscenu. Mozemo je samljeti i upo trij ebiti kao svjezu psenicnu krupieu (griz) koja je pogodna za juhe, pecenje pecenje kruha i raznog peeiva. Kada nemamo mJina za mljevenje krupiee, iIi zelimo prirediti kasu, smeksa mo psenicu nekoliko dana prije u vodi, pa na bubrenu sameljemo u stroju za mljevenje. Tako do bijemo pa hulj astu masu koju mozemo upotrijebiti za kas u. Tko zeli takvu kasu zasladi ti, dod at ce grozde iii rozine pa sve zajedno samljeti s na bubrenom psenieo m. Tako mozemo dobiti podlogu za Bircberovu vocnu kas u. Mozemo d oda ti i ln eda, mozda nesto sitno nariba nib badema iIi bademove kase, razno voce, osobito jagode i bobiee, i kasl! je, s obzirom na godisnje d oba 0 kojem ovisi voce koje dodajemo, razlicito pripremljena. U smjesu mozemo doda ti i nesto smeksanoga lanenog sjemena, osobito kada ima mo posla s lijenim crij ev im a. T ko zeli posebno sred stvo za jaca nje, neka pusti psenicu da pro klija. Zavisno od topline, to traje 2 do 3 da na , a tada proklij alu psenieu pripremamo kao sto smo upravo o bj asnili. D o bit cemo lijek koji o krepljuje i stvara krv, kakav ne bismo mogli dobiti ni za skupe novee. Kliee moraju izrasti 2,3 do 5 mm , no to nije vazno. Psenicno zrnje drzimo na topl om da moZe do bro klij ati. Dodajemo to li ko vode koli ko treba da se psenica dobro natopi. Ne treba, dak le, dodavati prev ise vode. U mjesto toga mozemo pse nicu poloziti na mokru krpu, pa Co i tada prok lij ati zelene kliee. Te su oso bito do bre za sla bokrvne osobe kojima je nuzno 11sno zelenil o (C hl orophyll). Slicno p6prav lja mo takoder krub i pogacu. l edn a ko postupamo sa razi, o lj ustenim jecmom i drugim zitarieama . Tako pripravljen kruh i samlj evena kasa, imaju kvalitetniji sadrZaj nego kad kupimo brasno koje je bilo u skladistu, a zatim ga i sami jos duZe vremena cuvamo . DjelovaJ

288

Tropska Kochia

Peela pri sabiranju nektara i peluda na cvijetu . Biljke sa svojim cvijetovima nastoje isto toliko primam iti peele, ko liko i peele nastoje skup iti hranu , 'buduci da su insekti vaini za oprasivanje mnogog bilja. Mirisi i boje cvjetova su takvi da mogu sto vise vabiti insekte i iz vece udaljenosti, a tako su gradeni da ce insekt skup ljajuci hranu automatski prenositi pelud s jed nog cvijeta na pesti c drugog cvijeta.

njcm zraka, dakle kisika, za vrijeme uskladi stcnja izg ube se mnoge vazne, hranjive tvari , pogotovo djclotvorni fermcnti. Drugim postupkom sa&!vaju svu hra njivu vrijedn osl. Kad jedemo prijcsnu psenicu. a mljevenu kao kasu iii drugacije pripravljcnu. imamo krepku hra nu koja sadrzi sve vaznije vitam ine i min eralne tva ri u nepromijenjenom ob li ku. Up ravo zacud uje kako bo les ni ci rca giraju na takvu hra nu I Pos tizc mo vise nego naj sk upljim lijekovima i u biti, bio bi to najprirodniji lijck za sve prirod no usmjerene Ijude.

Ako zelimo zd ravo povrce, trcba ga uzgajat i bio losk i. Treba da uspijeva na sto zdravij oj zemlji, a zdrava je o na zemlja koju pravijno o bradujemo. Tko zivi u bli zini s ume iii vebh trvnj aka , treba upotrebljava ti divlje povrce. Divlji sp inat i mn oge druge divlje biljke vrlo su dobre, i treba lo bi ih braLi i jest i. Pomislimo sa mo na srijem uz (d ivlji cesnjak; Allium ursinum) koji daje izvrsno var ivo za ciscenje krv i. Toga treba brati i uzivati osobito u pro lj ece. Divlji ccSnjak djeluje, kao sto je pozna to, , izvrsno na h ie. Obnavlj a ih i time snizuje krvni tlak. Tko uziva nepoliranu rizu i srij emuz za lij ecenje, saznat ee kako dobar i zvo~ Ijekovitog sredstva posjeduje. Ako istodobno pije jos i caj od imele (Viscum a lbum), o nda je ta kombinacija najbo lji lijek za ukla nja nje sta rosnih pojava s pov isenim krvnim tlakom i smanj enim elasticitetom a rterij a. M lade koprive, si tn o isjecka ne kao sa lata iii pirja ne kao sp in at, takoder su do bro va rivo za stva ra nje krvi. Maslacak (Taraxacum officinale) treba jesti kao sa la tu bogatu vita minima jer dj eluje vrlo dobro na jetra. Za to svi koji bilo kako zele cistiti jetra, poduprijeti ih u radu, iii cak lijeciti, moraju svako proljece potraziti pom oc u sa la ti od maslacka. U svom vrtu mozete i sami uzgajati maslacak tako da u brazde posadite korijenje maslacka , koje treba pokrili kompo stom , sumskom zemlj om iii tresetom i, ako je lTIoguce, posuti sve smrekov im iglicama te pustili korijenje da proklija. Kad se pojave iz zemlje sitni ze leni vrSci, odstra nimo smrekove iglice iii treset, odrezemo maslacak pri kor ij enu , opet pok rijemo i pustimo da iznova proklija. Tako moze te im a ti u vrtu dugo u proljeee uvijek svjeii maslaca k. Ako ste spretni, mozete ga imati cijelo Ijeto. Dragusac (Nasturtium officinale) kao divlja sa la ta je vrlo dobar za stitnjacu i uopee za hormon ske zlij ezde. Dragusac ima neilto joda i to u prikladnom spoju. Oso be koje imaju smetnje sa stilnjacom, lupa nje srca, koje su osjetljive na sva ku sitnicu, iii imaju debeo vrat, moraju u sva kom slucaju redovno jesli salatu od obicnog dragusca , dok god ga ima. Ta je sa lata izvrstan lij ek i za o ne koji imaj u premalo zivotne snage, koji su uvij ek utuceni , sto ukazuje na slabi rad hormonsk ih zlijezda. Dobro je a ko u ttl sa la tu uvij ek nareie mo nesto stolisnika (hajducka tra va; Achillea millefolium), ali ne previse. Mozemo ga dodavati u um ake za sa latu, koj ima daje izvrstan gorkast okus. Taj dodatak djeluje izvanredno na venski sustav. Neee skoditi a ko dodamo i nesto lisea iii cvjetova kantariona (Hypericum perfora tum). Takva prirodna hrana je ujedno i lijek.

289

Povrce

Sampinjone su posadili 14 dana prije nego su ih fotografirali kako su narasli u toku 24 sata.

Stolisnik (bajd ucka trava ; Achill ea mill efolium) i kantarion (Hypericum perfora tum) upotreblja va mo vrlo uspj es no protiv smetnji 1I krvnom o ploku a ko Sll za to krive velle. Moze mo lItj ecati i Ila bemoroid e. Zasto ne bismo upotrebljava li takve prirod ne lijekove kojih ima na raspolaganjll sVlld a po negnojenim tratinam a, uz plIt ove, vrtne ograde i drugdje ? r ovdje je bo lje sprijeciti nego lijeCi ti. Komu za daju bri ge o rga ni za di sa nje i ima cesto katare, treba uzeti ma lo dll glllj asLOg trpll ca (P lallLago la nceo la ta), sitn o ga narezati i pomi-

290

jesa ti sa sala tom. Sitno na sjeckan izgubi se u sa la ti , a sa latu smo obogati li vaznom travicom koja na m koristi. Sve te lrave sa mn ogo minerala i vita mina kao zacini u ma njoj ko li ci ni od koristi su za na se zdra vlj e. U vlasti torn vrtu mozemo uzgaja ti najra zlicitije povree i bilje, koje nije sa me zacin vee i inace izvrsno Ij ekov ito sredstvo za nase tijelo, kao npr. cuba r (Sat ureja hortensis), ti mijan (Thymus vul ga ris), mazu ra n (Majorana ho rtensis), Ijupcac (divlji selen ; Lev isticum olTicin a le) i jos ml10ge druge.

Vlastiti vrt mo ramo prirodno gnojili. Zernlju po boljsamo kompostom, kostan irn brasno m, roznatim otpacima i sum skorn zemljom. G dje je tl o glinov ito iii mocva rn o, dobar je sitni pijesak. Sva su ta pri rodna sred stva nliZna za ispravno gnojenj e. Napustit eerno jaka kernij ska gnojiva . Najbo lji dokaz da je povree dob ro je to sto se dob ro povree du go drli i ukusno je. Bioloski prav ilno uzgojeno povr6e drzi se d liZe nego umjetno gnojeno iii za lij eva no gnojnicom. T ko ima na raspo laga nju gnojnicu, iI i zivotinj ski (stajski) gnoj, mora ih kompos tirati. Kad priprema kompost treba izmjenjivat i, ako je mogiJee, sloj srnrekovib iglica sa slojem stolisni ka (hajducka trava; Achillea rnillefo lium). To 6e pridonij eti sazrij evanju . K ompost 6e biti jos vredniji ako izmedu slojeva stavite sta bljike stolisni ka, jer ee te ga moCi prije upo trij ebiti. P rve godine mozete bez razmisljanja sta viti na ko mpost takoder zivotinj ski gn oj iIi gnojnicu. Druge godine ne smij ete dodavati nika kve nove tva ri, nego morate kompost sarno pre kopavati. T a ko do bije d ovo ljno kisika, i na kraju druge godine irnate punovrijedan, do bar kornpost koji je za biljke od velike vamosti . Mozete mu dodati jos nesto kos ta nog brasna i rozna tib strugotina, vee prema tome da Ii biljkama treba vise ili rnanje dusika. K ao gnojivo za gra h, grasak i slicne vrste povrea, mozete upotrebljavati i pepeo kao i za gomolj aste biljke i sve povr6e sa mnogo ka lij a, jer pepeo sadrZi rnnoge minera lne tva ri , a najvise kalija. Tijelu dajemo minerale iz tla jeduei same nekuhano pov ree, jer se min era lne tva ri kuhanjem izlliZe.

Gnojenje zemlje

Vee god ina ma ni sam prekopavao nji vu, nego sam sva gnojiva posuo sa rno po tlu i proveo tzv. pov rsinsko gnojenje. Pognojeno sam tlo pokrio travorn, liseern mrkve, iii dru gim o tpacirna povrea da bioloska gnojiva, kao sto je ko rn post i osta lo, ne bi oprzilo sunce. Sadnice sam podupro ko lci6ima, a okolo sam oko 10 em debelo nasuo svjefu pokosenu travu. O tprili ke 3 mj eseca kasnije ponovio sarn postupak. Zemlja je ostala uvijek vlama, ba kterije u zemlji rnogle su se jako razmn oziti, a rast biljki bio je brzi nego pri obicnom nacinu sadenj a. T a kva se rnetoda po kazala osobito do brorn za uzgaj anje jagoda. Treba sarno paziti da trava, iIi korov koj e smo upo trijebili, budu rnladi, tj. da ih upotrij ebimo prije nego dobiju zrelo sjemenje. Ako tlo do bro po krijem o, neee biti numo prekopava nje, a korov se

Zeleno gnojenje

291

nc moZe raz ras li ; naime, a ko je sjemc i prok lija lo, klice se zaguse pod po kri vaeem zelcnog gnoj a . Va pno iz morskih trav a

T lo moiemo o bogaliti joil i d ragocjcnim mo rskim clemcnt ima u lragovima a ko tu i la mo upolrije bimo vapno iz mo rskih trava. T a ko 110 do bije i dragocjcni jod veza n na ka lij. Opaz ili su da su b iljke, kojc su gnoj il i mo rsk im lrava ma, mn ogo zdrav ije i manjc pod lijciu glji vienim o boljenj ima .

Sirovo pov rce i sokovi od povrc a

U siro vo m pov rcu ima naj vise Ijeko vili h lv ari. Za Ijude koji imaju sla bu pro bavu i sla bo pr imaju hranu najbo lji su sokovi. Sok od kupu sa i kudrava kclj a djcluju npr. izvrsno i nepos red no pro liv mnogih bo lesti kao lijek, kad se radi 0 bolovima od a rt ri tisa, 0 eiru na ielucu, smetnjama u izmjeni tva n i sl. Oboljeli od eira na i elucu mo ra li bi pi ti jos i sok od prijesnog krumpi ra. T ime se moZe veo ma mn ogo posti ci. N eki bolcs nici ne podn ose eiste sokove od sirova povrca, niti razrijedene toplom vodo m. Stoga ih mogu dodati kakvoj dobroj juh.i ad zelenja, zo bi, ii i jeemene kase. Na taj ih naein mn ogo lakse uzimaju. Osim loga, sokovi djelomice po bo ljsavaju ok us juhe. Premda mn ogi Ijudi ne vo le juhe, o ne su u ovom slu eaj u ipak prikladne za uzimanje sokova od pov rca. Prijesni sok moi emo takoder dodati kuhanom pov rcu iii nekoj kasi. Kuhani kupus i ke lj svatko ne podn osi, dok to povree u sirovom stanju kao sok iii sitno isjeckano, ne uzro kuje nikakve smetnje. K iseli kupus izv rstan je lijek, no necemo ga, po mogucnos ti, kuhati , vec ~esti sirov kao sa latu , ako hocemo isko ristiti svu njegovu Ijekovitost. Lj udi koji pate zbog nedos tat ka kalcija, morali bi jesti mn ogo kupusa , kelja i kiselog kupusa, jer su to jeftini i jedn ostavni izvo n kalcija. Dijetna hrana sa so kovima ne smije t rajati predugo jer su eovje ku nui ni takoder celul oza i dru gi saslojci, pa zato dajemo so kove samo kao dodatak, ali ni kad lraj no, vec samo za lijeeenje. Kasnije treba jesti o pet cijelo pov rce . T ko ima sla be zu be i ne moze do bra sazvakati prijesno povrce, treba ga na sitno sasjeci, protisnuti kroz stroj za mlj evenje mesa, iii sa mljeti u mj esa lici (m ikse ru). Prijeko je po trebno da uz to tu masu do b ra na lo pi slin om. Slina je neutraliz ira, razgradi i tako je priprem.i za prabavu. Nek o prav ilo kaie da je do bra sazvakano vec na po la pra bav ljeno. So kove od voea i pov rea treba ta koder do bro pomijesati sa sli nom, a ne jedn ostavno na du sak ispiti. Mn ogi Ijudi npr. ne podn ose vocne sokove jer ih ne po mij esaju dovoljn o sa slin om, pa ih zbog toga premalo neutraliziraju s a lka lienom slin o m. Lj ud i la kse pod nose sokove od pov rca nego vocne, oso bito o ni koji boluju od jetara i bub rega.

Dobra prirodna hrana

Ona se o bieno sastoji djelo mi ce od kuhanih namirnica, djelo mice od sirovih. Pri tes kim bolestim a, npr. ra ku , prijesna hrana eini eud a. Cesto moze bolesni proces, eak i zao, zaustav iti. Tko vise ne p ro bav lja i ne as imili ra do bro, preci ee najprije na so kove, za tim na sitno isjeckanu hranu , povrce i voce, i ta ko ma lo po ma lo na o bienu prijesnu hranu.

292

Tko ne mora vise provoditi tako strogo lijecenje, moZe je ti kllha nll i Il ekli hallll hra llll, a li mo ra sva kom obrokll dodati i Ilesto prijesno. Po vrCe i voCe Ile smijemo jesti zajedllo za isti obmk jer to uzro klljc vrellja. la ko Ileki tera pellti za prehranll , kao i dr Bircher, Ile vide 1I tom e Ilekll osob itu pogrdku, isk ustva su pokaza la da to nije dobro. Obdareni smo ta koder i zivcima za ok us, koji nas u tom pogled ll vode . I sam prirodni in stinkt lIpozo rava; jer, tko bi mogao jes ti jagode zajed no s povrtnicom (rotkvom)? To bi se sma tra lo nes kladnim jedna ko tako kao kad bismo nakon sa late od rotkve jeli jagode. D akle, jela treba strogo razgranic iti> i za isti ob mk jesti sa rn o povrce, iIi sarno voce. Z itarice mozemo , prema mi sljenju mnogih, jesti zajedno s povrcem iii vocem, ali jelo mora biti od prirodnog zrnja . Mlijeko je besprijekorn a, pllnovrijedna hrana. Medutim , prijesno mlijeko nije uvij ek prikladno jer ima mn ogo bo lesn ih goveda, osob ito od tuberkuloze (Bangova bolest). Tko boluje od raka, artriti sa i drugih teskih bo lesti , bolje je da uopce ne pije mlijeko. Dobm mlijeko je punovrijedn a hrana koja sadrZi bjelancevine i masti. Nismo lI vij ek nacisto da Ii da pijemo slatko iIi kiselo mlije ko. Jedan kaze ovo, dru gi ono. Kad pijemo slatko mlij eko, kakvo dobijemo od zivotinje, one im a, na rav no, vise hranjivih tva ri , dok ki se lo mlijeko izgubi prije svega mlijecni secer koji mlijecnokisele bakterije prev riju. Takvo mlij eko je lakse probavlji vo i bolje utj eee na crijevnu fl o ru. Prema tome, im aju pravo i jedni i dru gi: i oni koji savjetuju slatko mlijeko, i oni koji savjetuju kiselo, npr. jogurt, jer Sll im vrijednos ti razlic ite.

Mlijeko

Sirova jaja naj bolje djeluju, na rav no, sarno a ko su od zdravih kokosi koje zive, po mo gucnosti , na slo bodnom. Zato moramo poznava ti osobu kod koje kupuj emo jaja. Razne opasne bakterije mogu prispjeti i u jaja, a prenose ih bolesne kokosi. Osobito su poznate infekcije paratifusa putern guscj ih jaja. Zivad moze biti nao ko zdrava, a ipak se u njihovim jajima kriju opasni bacili. Zato moramo s gu~cjim jajima biti osobito oprezni. Ne smijemo za borav iti spomenuti lec itin kojega ima u jajima, jer je oso bito, dobar za zivce. Prijesno je jaje nadasve prikladno da podstakne otjecanje zuCi. Vrlo dobro djeluju zdrava, sirova jaja koja sarno umutimo u juhu, a li ih ne kuhamo, iIi jaja umucena s malo prirodnog secera. U jaj ima ima mn ogo bjelllncevina, osobito u zumanjku. U tom pogledu im amo cesto kriva gledista kad mislimo da je vecina bjelancevina 1I bjelanjku , medutim nije tako. Na za lost, jaja imaju tu sla bu osobinu sto proizvode mnogo kiselih tvari u mokraci. Pri tome se oslobada sumporna kiselin a, sto cesto ustanovimo prilikom podrigivanja s neugodnim mirisom po tvrdo kuhanim jajima. Stoga jaja nisu dobra za bolesnike od artriti sa, reumatizma i od raka, i ne treba ih preporucati. Moramo, dakle, sta lno i tocno razlikovati za sto je i gdje neka hrana prikladna. N a protiv, voce i povrCe gotovo uvijek preporucuju ako ih probavni organi mogu probaviti, a crijeva ne reagiraju stvaranjem plinova.

Jaja

293

Danas je upolreba kem ijskih Ivari saslav ni dio poljop rivrede kao i ora nJe zemlje. U l u svrhu sve cesee up olrebljavaj u av ion e, koji ma iz zraka vrse zap ras ivanj e in sekli ei dima. Da II su I i prasei dOi sl a nes kodljivi za covjec je zdrav lj e?

Prskano voce

S vocnom hran om mo ramo biti oprezDl I nastoja ti da dobijemo voce koje nije prskano, jer voCe prskano olovorn i a rsenom uzrok uje teska os tecenj a. Zn akovi otrovanja ne pojave se odm a h, al i malo pomalo mogu nas ta ti tragicna stanj a zbog otrov nih tvari u sredstvima za prskanje, koje se zad rZe na vocu. Zato u svakom slucaju moramo voce prije jela brizljivo oprati ; a ko i poslije pranja vidimo jos negdje mrlje od prskanj a, treba voCe oguliti , buduci da ni brizljivim pranj em nismo mogli odstraniti otrov. Tim sredstvima za prskanje, nairne, dod aju tva n koje otrove cv rsto prilijepe na voce. Na taj nacin pokusavaju sprijeciti da kisa ne ispere sredstvo za prskanje. Guljenjem voCe izgubi mn oge vrijedne tva n koje se nalaze u ljusci i ispod nje. Medutim, cesto narn ne preostaje drugo nego da ga ogulimo. Zato treba nabavlj ati sarno neprskano voce. T ko moze, najbolje da uzgaja voCe na vlast itoj zernlji.

Zacini

Bolje je da izostavimo ostre zacine kao npr. muskatni o rasak i papar, te ih za mijenimo nes kodljivirna i korisnima za zdravlje. Od proizvoda mozemo u prirodnu hranu ubrajati sarno kvasni ekstra kt jer se radi 0 prirodnoj brani. Kultura kvasnice sadrZi kompleks vitamina B, a kao zacin je nesto najbolje sto postoji danas na tom podrucju. K vasni ekstrakt je upotrebljiv kao namaz na krub, kao ras topljen tekuci zacin u to ploj vod i i slicno. Kad god je m ogu c~, ne treba ga kuhati s hranom da ne izgubi svoje izvanredne vrijedn osti . Ne treba posebno sporn inj ati da od kruha koji jedemo preporucamo dvo pek (prepeeenac), Gra bamov krub i sarno kruh od prirodnog zrnj a. Ako prirodnu hranu spretno priredimo i upotrijebirno takvu nepromijenjenu kakvu narn priroda nudi, vidjet cemo kako tijelo za hvalno reagira. Razne bolesti Ce nestati I?ez lijekova, a do izra:i:aja Ce doci zdrava podloga. Sarno prirodna hrana ima sve sto treba da tijelo ostane zdravo

294

uravnotezeno. U prirodnoj su hrani svi poznati i nepoznaLi raktori. e treba rnnogo proueavati lijeeenje pre hranorn ako se drZirno pretpostavki koje je stvori la priroda, jer je sve predvideno i mudro sastav ljeno, upravo ona ko kako nam je nu Zno. Im at eerno mnogo kor isti vee sa rno od toga ako ponudeno upotrijeb irno u prirodnom obliku. Ako sarno ne' to od uzmerno od toga rafiniranjem , izmjenom i nadomjescima, ' kodit Ce nam, kao sto se vee za losno odrazilo u cij elom civiliziranom sv ijetu . Zato, natrag prirodnoj hra ni!

KORISNA LAKA DIJETA Svi Ijudi koji pate od probav nih smetnji iii smetnji u izmjeni tvari. poviSenoga krvnog tlaka, reum at izma, a rtritisa iii gihta, mora li bi duze vrijeme zivjeti sa malo bjela neevi na u hrani . Bjela neevine se nalaze u ovim namirnicam a: u mesu , j ajima, siru, mlij eenim proizvo dim a, gra hu , leei i gras ku. Vegeta rij a nci moraju, dakle, vrlo ogranieiti mlij eene pro izvode i sarno ma lo uzivati mahun as to povree. Tko se hrani raznovrsnim jelima, mora izos taviti svinjetinu, kobasice i salame, te preei na teletinu, govedinu i ovcetinu. Mora izbjegava ti jela s jajima i sirom. Tko jede jaja . mora ih jesti umjereno i to sarno sirova. Moze ih malo istuei i doda ti juhi kad je vee na stolu, ali ih ne smije kuhati u juhi. Jaja proizvode mnogo mokraene ki seline i oboljeli od a rtritisa ne smiju ih uopee jesti . Pri nedostatnom dj elovanju jajnika dozvoljena su sirova jaja u ogran ieenoj ko lieini . Ljubitelji sira mogu za rueak s va ri vom jesti sarno malo sira , ali posve blage vrste. N ajbolji je svjezi kravlji sir (skuta). T a izvrsna bjelancevinasta hrana nema slabih strana kao druga hrana bogata bjelaneevinama. Vrlo dobro djeluje na jetra, sto pacijenti s jetrenim tegobama ne bi smjeli zaboraviti. Teska bjelaneevinasta hrana za veceru rado prieinja po noCi teskoee, pa stoga veeernji obroci moraju sad rzavati malo bjelaneevina. Tesko probavljivu hranu treba jesti za objed. Buduei da joj treba vise vremena za probavu, optereeuje tij elo, i covjek nema pravi mir za san ako takvu hranu jede za veeeru.

Opei savjeti

Tko ima osjetljiva jetra, mora izbjegavati jela peeena na masti. Od masnoCa je dozvoljen sarno svjeZi maslac, ili malo svjdeg ulja. Jetra nesto lakse podnose jela peeena na ulju nego na masti. U tdim slueajevima treba i takva jela izbjegavati. Tko zeli pravu laku dijetu kako ne bi optereeivao jetra, iii tko zeli svako lijecenje potpomoci isbranom, taj ee se odreei takoder svih proizvoda od bijelog brasna i bijelog seeera. Mora se odreei svih konzervi i drugih denaturiranih namirnica. Hrana mora biti sastavljena ovako: Dorucak: Obicna kava nije punovrijedan, dovo ljno hranjivi zajutrak. Prema godisnjem doba, treba uzimati Bircherovu kasu od jabuka iii drugog voea. Obogatimo je orasima i zobenim pahuljicama. Mozemo joj dodati psenicu u zrnu, koju smo prije smekSali i samljeli da bi bila

Izbjegavanje hran pecene na masti i denaturirane hrane

295

Ilranjivija. Osuseno grozde iii rozine samljevene sa p"enicom obogale kasu, pa se preporucaj u za stvaranje krvi. Tko pali od za lvora slO li ce, moZe doda li jos jed nu ve liku zli cu sa mljevenoga lanenog sjemena. Zasladimo medom iii grozdanim secerom. Uz tu kasu jedemo jos graham-kruh, iii dvopek 5 ma lo mas laca i na mazom od sipkova pekmeza iii meda. To sve mozemo posuli i psenicni m klicama. iii ill pom ijesali 5 kasom. Tko zeli pil i, odabral ce sipkov caj zasladen medom iii grozdanim secero m. Caju moze po zelji doda li malo vr hnja, iii vrlo ma lo mlijeka. Zitna kava je takoder do zvo ljena. Bolje je dodati samo vrhnje nego mlijeko jer vrhnje ima masnoce, a nema bjelancev ine. Za osjetljiva jetra prepo ru camo neSto ml ijeka, no jos je bolje bademovo mlijeko. Zajulrak pripremamo razlicito : prema godisnjem do ba, vocu koje m(}zemo dob ili, prema ukusu i prema tome sto rado jedemo. Za do rucak je vrlo dob ro pili sokove, npr. sok od grejprruta, nara nce iii grozda. OsobilO je preporucljiv sok od grej pa jer po malo podsliee rad bubrega, jelara i zljj ezda uopce. Bolesnici sa sla bim jelrima zamjenj uju slatke vocne ob roke sa I do 2 del prij esnoga mr kv ina soka i prepecencem nam azanim 5 malo maslaca, preko kojeg moze mo jos pos ipali psenicne klice. Ko me to nije dosta , moze dopunili o brok send vicima, kako ce mo kasnije opisali u odjelj ku »Vece ra«. Objed: Prema god isnjem do ba, lre ba sto o biJnije priredi vat i razlicite saJate. Treba ih uvijek prip remali 5 limun om i Mo lkosa nom koji 050bilO do bro dj eluje na probavu, a ni kad 5 octom. Salatu moze mo za kiseliti kiselirn vrhnjem iii jogurto m. Mozemo ih zaCi niti naj razlicitij im kuhinjsk im zacinima. kao npr. cub rom (Sat ureja ho rtensis), mazuranom (Majo rana ho rtensis) i majcinom du sicom (Thymus se rpyllum). Sve te zacine naj bolje je sirove dodava ti u salatu jer kuhani kao umak la ko i cesto uzrokuju vrenj a. Salata od kupusa je vrlo prist upacna, pa je treba cesce pripremati jer je vrlo zdrava i hranjiva. Pi rja mo samo ono pov rce koje ne uzro kuje vrenje. Kao t reea sastojina slijedi hra na sa skro bom. U dijetnoj hrani prirodna je riza na prvom mjestu . Ona djel uje povoljno na krvni tlak jer ga no rmalizira, a krvne zile regenerira. Sa prehrambeno-zdravstvenog gledi stariia je jedan od najbo ljih izvora skroba. U mj esto riZe mozemo izabrati takoder krumpir kuhan u Ij usci, koji prije upo trebe ogulimo . Razu mljivo je da krumpir mozemo priprav iti i na drugi nacin, ali tko ima osjetlj iva jetra ne smije jesti krum pir pecen na mast i. Psenica je takoder izvrsna hrana. Pripravlj amo je kao i rizu, pa umjeslO rilO ta, jedemo »psenico to«. Proso i heljda tako der su izvo r sk roba i hranj ivih soli. Ljubitelji juhe uzivat Ce juhe od povrea sa sla birn zacin ima, Mesna juha nije zdrava jer saddi mo kracnu kiselinu, i stoga j e ne bi trebalo uzeti u o bzir. Juha od pov rea je, naprotiv, zdrava, oso bilo za o boljele od artritisa. Prije jela dodajemo juhi uvijek svjeie zelenie, iii jos bolje - sok od svj ezeg pov rca. Mozemo joj dodati i sirovo na sit no isjeckano pov rce

296

ako nam nc prija kao sa lata. Sitno isjecka ne koprive i dru ge Ijekovite biljke, npr. srijemuz (medvedi luk; Allium ursinum) i sli cne, mozemo u manjim kolicin a ma dodati juhama, c ime im poboljsamo ok us i vrijed nost. Ljubitclji mesa mogu uz spomenuto jesti jos teletinu iii govedi nu. a li sa me kao ma li prilog jer bjelancevine treba svesti na minimum . Slarki cleserr poslije objeda s varivom nije sastavni dio lake dijetne hrane, i moramo ga bezuvj et no izostav iti jer u takvu slucaju sla tkisi izaz ivaju vrenje. Tko ne moze svlada ti potrebu za voeem iii prirodno cistim slatkim jelima poslije rucka , neka pomakne taj uzit ak za ce tiri sa ta poslije podne. Tko se takva med uobroka moze odreci, cini dobro jer je za zdravIje bolje jes ti malo nego mnogo. Ma lo hra ne, ali dobre, odriava tijel o zd rav im. Isko rista vanje hrane mozemo poveeati ako jedemo pol ako i hranu do bro sazvace mo sa slin om . Na taj nacm rastereeujemo gusteracu, smanjujemo vrenJe i stvara nje plinova u crijevima. Kao nadomjestak za juhu od povrea mozemo za objed piti i so k oct povrea iii nezaseeereni jogurt. Ako je ikako moguee, neeemo jogurt zaseee riti jer to uzrok uje vrenje. T ko bi htio dobiti na teiini jer je premrsav, dobro Ce uciniti a ko jede juhu ; med utim , tko mora smrsaviti jer naginje debljini, taj ee juhu mudro izoslaviti. Vecera. Taj eemo o brok nazvat i vecerom a ne noenim obrokom , jer je bo lje jesti rano navecer nego istom kasno po noei. Prije spavanja mozemo hranu jos dobro probaviti, osobito ako jedemo lako probavljiva jela. Vecera moze biti jednaka dorucku , ali je treba pripraviti bez voea i slatki h jela. Svakako ee nam. voena sa lata za veceru prijali vee zbog promjene, a mozemo joj dodilti zobene pahuljice, same iii pomijesa ne 5 rozin ama i neS to sa mljevenih oraha. Njih moramo navecer uzivati umjereno. In ace, orasi su punovrijedna i zdrava hrana. Umjesto or.a ha mozemo jesti i jezgre pinija. Uz voenu salatu mozemo takoder posluziti prepeceni kruh , iii graham-kruh 5 ma lo maslaca. Tko se zbog jetara mora odreei maslaca, moZe kruh namazati medom , iii sirovim pekmezom od sipka. Za promjenu mozemo navecer umjesto vOCl! jesli sendviee i razne salate. Ako zelimo nesto pOpili, mozemo uzeti zitnu iii voenu kavu , 5 malo vrhnja iii mlijeka. Pri izrazitoj jetrenoj dijeti , treba popiti casu mrkvina soka. Za promjenu mozemo katkad jesli i juhu od povrea. Senclviii ( obloieni krusCici) . Sendvici imaju najrazlicitije oblike ako ih vee ne mozemo pripremiti onako kako je to obicaj l) restoranima i hotelima raznih ze malja. Najprije odaberemo prepeceni iii Graharnov kruh, namazemo ga tanko maslacem iii sasv im tanko specijalnim biljnim zacinom, npr. Herbaforceom iii kvasnim ekstraktom. Za promjenu je dobar i namaz mekoga kravljeg sira, iii skute. Prema podlozi .na kruhu odabiremo druge dodatke. Dobro je i ukusno sir posuti sitno nasjeckanim vlascem (Allium schoenoprassum). Tko vo li eesnjak, namazat Ce kruh sitno nasjeckanim iii zgnjecenim cesnjakom. [ na sendviee oblozene rajcicama mozemo dodati nesto vlasca i dragusca. Rajcice mozemo posuti sitno isjeckanim lu kom, naribanom mrkvom i malo naribana hrena. Tako pripremamo najrazlicitije sendvice, prema uku su i moguenostima. Dobro je a ko uvijek upotrebljavamo uz to i kuhinjsko zelenje. Ono je vrlo uku sno

297

u svjezem siru s vr hnj em kojirn na maze mo kruh, iIi zelenjem pospemo krumpir kuhan u Iju sci i za lim ogulj en. U proljeee su takoder rotkvice izvrstan dodatak. za oblaganje krusc ica. Treba ih uzimati u manjoj kolicini jer vrlo snazno dj eluju i nadrazuju jetra, pa bismo postigli upravo protivno od onoga sto nastojimo postici lakom dijetom . Ukusno je ako na send vice stavimo male, sitno na reza ne krastavce i silno nareza ni kupus. S nes to sm isla i prirodnog ukusa mozemo vrsiti razlicite promjene. Tko voli, moze sendviee obloziti socnom rajc icom koja je boga ta mnogim vitaminima i uvijek osvjezava. Oboljeli od artritisa moraju paziti da jedu za ista zrele rajCice.

opel SAVJETI Laka dijeta mora biti uvijek takva da s pomocu nje izbjegnemo smetnje. Zato se moramo bezu vjet no ravnati prema nas irn organirna koji ne rade do vo ljno i brinuti se da ih rasteretimo. Rad jeta ra i gusteraee ne smijemo ometati nezdravirn masnocama i pretjerano slat kirn stvarima. Ne smijemo opterecivati ni bubrege kuhinjskom soli i drugirn zacinirna. Novija su istrai:ivanja pokazala da je morska sol mnogo bolje uskJadena s tjelesnim so kovim a, tj. morskom soli cemo izbjeci mno ge po zdravlje stetne ucinke kuhinjske soli. Dodavsi morskoj soli zacine, kao sto je Herbamare, dobijemo zacinsku sol koja odgovara i okusu i drugirn zdravstvenim zahtjevima. Protiv skJonosti prema katarima, protiv upala i kao dobro profilakt icno sredstvo protiv za raznih bolesti, upotrebljavamo Trocomare. U toj dijetnoj soli podloga je prirodna morska sol, obogacena s~ osam razlicitih svjei:ih biljki koje djeluju antibakterijski, poput penicilina, ali nema opasnosti da bi nasta le otporne bakterije ili tes ke posljedice zbog djelovanja na bakterijsku crijevnu floru . Za vrijeme kuhanj a propadne mnogo djelotvornih tva ri, za to valja Trocomare bezuvjetno dodavati s,amo poslije kuhanj a. Tako mozemo s dobrirn zacinom istodobno uzimati i dragocjenu tva r. S morskom soli moramo takoder postupa ti promisljeno i ne soliti previse, iIi preostro zaciniti. Bolesnici koji moraju zivjeti bez svake soli, npr. oni koji boluju od akutne upale bubrega ili teske vodene bolesti zbog srca, i slicno, ne smiju upotrebljavati oi morslru sol. Zacioe treba svesti oa oajmanju mjeru. Time ne zelimo reci da jela moraju biti b_ez okusa i bljutava, buduCi da povree koje kuhamo sarno u pari za,dri:i svoje prirodne mirisne tvari. Ako lIZ to upotrijebimo razlicito zacinsko zelenje, dobar okus neee biti oi u cemu prikraceo . Sarno po sebi je razumljivo da salate oikako Oe smijemo soliti. Isto tako ne smijemo, kao sto smo spomenuli, dodavati octa, nego ih zakiselimo samo limunovim sokom ili Molkosaoom. Ako se pravilno hranimo, mozemo najbolje potpomagati svako prirodoo lijecenje, uzirnaoje prirodnih lijekova i razne fizikaloe metode lijeceoja. Nista ne vrijedi ako uzimamo lijekove j razne kupke, a pri tome zanemarimo najvaznije - prehraou . Morali bismo, naprotiv, oastojati da oajprije oju korigiramo. Sto koristi ako pokusamo razlicitim lijece-

298

nj em istjera ti mok racn u ki selinu, a onda je zbog pogresne ishrane opet obilno do bijerno ? Kakva je korist od toga sto izlu cujerno talog od izmjcne tva ri ako se neumjesnom hranom brin emo da se u tijelu nakuplja? Sto za biljke znaci gnojenje, to za covjecji orga ni zam znaci prehrana. Kada ne gnojimo prav iln o, tada i najbrizljivijom njegom necerno postici ono sto bi posti gao vrtl a r. Tako je i s prehranom. Ako nije besprijeko rn a i ne odgovara sv rsi, nikakva nastojanja nece dovesti do ze ljenog ci lja. Na ono sto je za nemareno vecinom zbog udobnosti iii iz Ijubavi prema dobrom jelu, ubudu Ce mo ra mo dobra paziti ako hoce mo provesti za ista uspjesno lijecenje. Ako budemo dosta ustrajn i, ozdrav it cerno, jer to ov isi prije svega 0 sa morn pacijentu , a ne 0 lij ecni ku nili 0 spretnim strucnjacim a. Boiest je trajala vise godin a, stoga ne mozemo ocekiva ti da cemo ozdraviti za neko li ko dan a. Vec su mn ogi ustraj noscu postigli o no sto bez nje ne bi mogli.

POST Post je najbolje sredstvo lij ecenj a, koje nam uvijek stoji na raspo laganju . Kad se poslije preobilnog objeda ne osjecamo dobro, il i smo pokvarili zelud ac nep rikladn om i pokvarenom hra norn pa do bijemo proljev, post je najprirodniji lijek koji nas vrati na no rmalan put ozdravljenja. Domace zivotinje reagiraju u takvim slucaj evima jos prirodnije nego mi. One o tklanjaju svaku hra nu ako im je nesto naskodilo. Pas i macka jedu tada sa mo travu, iii kakvu celul ozu, da bi je kasnije sa sluzi izbljuvali. Zatim slij edi prav i posni dan , jer zivo tinje nago nski otklanja5u svaku hranu dok se ne osjete opet dobro i u redu. Takvo prirodno ispravljanje smetnj i pravode takoder i divlje zivo tinje. One isto tako ne znaju za neko posebno sredstvo, nego sa mo za post kao jedini lijek ako im se dogodi nesto neugodno . Legnu u sjenu, miruju i poste. Nama takoder korisli ako tijelu opet jednom omogucimo ciscenje. Za vrijeme posta tijelo ima priJ iku da odstrani sve sto mu srneta. Zato bi bilo dobra k.ad bismo od vremena do vremena ima li dan vocnih sokova, pa onda postili da n-dva pijuci sarno dobru cistu vodu. Pred post treba crijeva dobro isprazniti. Za ciscenje crijeva pomaie sve sto proizvodi sluz, kao npr. sjeme bokvice (trpuca), laneno sjeme, iii neko biljno sredstvo za ciscenje, kao npr. mana (Glyceria). Dobar je i biljni kJistir, u prvom redu od kamilica. Kad su jetra u redu , mo zete poceti post vocnim sokovima, i to zavisno od godisnjeg doba: sokorn od naranci, grejpfruta iii sokom od grazda (mostorn). U vrijerne jagoda dobro Ce pomoci i sok od jagoda. Tijelo Ce odstraniti sljaku i organi Ce bolje raditi. Protiv mucnine dobro je izlucivanje kroz koZu. Tijelo valj;:t. snazno prati, brizljivo ga t rijati iii cetkati i tako ponovno pOlaknuti cirkulaciju. Protiv manjih tegoba pomagat ce i pravilno disanje. Kratke setnje, osob ito po mirisnom sumskom zraku i lake vjezbe disanja pornoCi Ce nam da se osjecamo dobra i zdravo. Kad poslije toga ogladnimo, stavimo u usta posusene bobice grozda i zvacemo ih. Zvakanje ne smije biti povrsno da bismo ih brie progutali, nego polagano da bismo ih temeijito i dobro izmijeSali sa slinom. Beduini na svojim

299

pustinj sk im putova njima imaju cesto za hranll sa mo neko li ko dat ulja na dan. Taj os klldni o bro k ih zasit i jer ga do kraja i ko ri te i pro bave vee u ustima. Upo trij ebimo i mi to lImijeee za vrijeme posta. Lj usku jagodica grozda mozemo ispljunuti. a isko ri st imo sa me voeni seee r. Vazno je pravi lo da se za vrijeme posta ne smij emo Ijutiti . Veselo raspo lozenje je pri rodan i neophodan Iijek koji podstiee ho rm on ke zlijezde. iii da ih d m na raz ini (ni vo u) nj ihova djelova nja. Za to skodi zdravlju naglost nasega zivo ta sa mn ogim dogadajima koji nas Ijllte. e smij emo za bo rav iti da ostanemo mirni kad nas uh va ti srd zba, da bismo se la kse lIdo brovolj ili. Ka ko du go da pos tim o? To je osobna stvar sva kog pojedinca. a ravna se prema po trebama. M ozda ee bi ti do vo ljno vee same 2 do 3 dan a. Kad prode treCi dan pos ta. stela ga je za pravo prekinuti jer je one najgore vee proslo . Prva tri dana su kao teiak uspon na viso kll planinu. K ad smo go re. tada pocne osvjeiavaj uea setnja na visinama. Mrtvu IOcku smo svladali, pa se cudim o ka ko je laga no dalje ho<;l anje. Ta ko je i na ko n trodnevn og posta. T ijelo se priviklo na nove prili ke i moze sasvim dobro izd riati jos da lj nih 5 da na. Osmodnevni post u pro ljeee same s voeni m sokovi ma. provest ee temeljito proljetno ciseenj e. Zbog art rit ien ih tegoba koje nikako ne pres taj u, mozemo posti ti jos i d uze. Uvaieni Ijud i ni sll postil i za to da se tjelesno ociste, vee da postom d usevnu koncentraciju pod ignu do m aks im uma. Poznato je da su neki Ij udi post il i pun ih 40 dana . O okazana je Ci njenica da post pri ve li kim du sevnim poslo vim a po maie iskristalizira ti mi sli, a pojm ove prav ilno i u tanCine o bl iko vati. Ako smo uspjeli u lijecenju postom, ne srnij erno i naseg susjeda koj i bol uje od Basedowljeve bolesti (bazedova) iii tuberkul oze, nagovo riti da se i on tako lijeCi. Bolesnici od spo rnenutih bolesti ne srniju se proti v njih bo riti postorn jer o ni ne mogu podn ijeti Jijecenje postorn , pa rnora mo biti op rezni. Bo lesni ci s izvjesnim srcanim srn etnja ma ne smiju se lijeciti st rog im poslO m. Post voenim sokovima nije ta ko teiak buduei da se ne radi 0 pravom po stu gladova nj a, nego tijelo do bi va toliko hran e ko li ko je nuzno da nesmetano provede Ciseenj e. Pri jetrenim smetnjama post voeem uzrokova t ee teSkoee, za to treba post iti sokovima od pov rea . prije svega sokom od mr kve. Oakle, prijeko je pot rebno da svatko prilagodi post prema svom vlasti tom tanju . Ook posti mo valja uzima ti treeinu iI i cetvrt inu normalne ko liCi ne prirodnih lijekova . To je dosta jer za vrijeme posta tij elo radi mnogo tocnij e i reagira brie. Za vrijeme posta moramo bezuvjetno sacuvati norma lni ritarn kretanja i m irovanja. Stetno je sve sto je pretjera no. Covjek se ne smije prepustit i toku zbiva nja i sa me se izleiava ti, jer to postu ne bi ko ristilo. Ne smije ni pretjeri vati npr. da za vrijeme posta ide neprestano na napo rne izlete. jer ni to ne bi vodilo do bru. Lijepo uskl adeno k reta nje i mirova nje za vrijeme Iijecenja postom covjeka ozivlj ava i vraea mu os novnu cv rstu ravno tezu. Vazno je da covjek polako uvodi da ne posta i da se ope t vraea na no rma lnu hra nu .

300

LlJECENJE DEBLJANJEM Da nas je vee do bro pozna lo da lijeeenja deblja njem ne pred slavljaj u korisna lij eecnja dij elo m, i ni su u skl adu sa suvrcmenim znanj em. iako ih neki jos uvij ek vrk Djeca s o tecenim zlij ezdama i zasjenj enim plueima za vrij elll e odm o ra u pl a ninama ces to se ta ko ud ebljaju da se vra tc kuCi debeli i o krugli po pw' lopte. Ka snije se ne smijemo cud iti a ko se ta kva djeca u d o lini tu Ze da su um o rna i da imaju tes koee s jetrim a, iii cak zuticu. Poveea nje tjel esne lezine pomoeu mlijeka, maslaca i drugih do brih slva ri, ne vrijedi vise kao mjerilo za bio loski o rijentira ne lijeenike koji suvremeno mi sle. To je zasta rjel a metoda jer su da nas pozna li da illla drugih stvari vrij ednih pazlije, koje illlaju Illnogo veeu ulogll . Debljanje je cesto optieka varka jer debljina i td ina djeteta nisu ga mncija da su ta djeca zdra va. Poslije kure deblja nja javljaju se eesto slllelnje u izmjeni tva ri . Preoplereeena jelra, prepunjena ma seu i jos drugim stetnostima, moraju se ponovo d ovesti u red. Tko se, dakle, ne zeli razoearati neka ne podllzima kure deblj anja, jer to nije pogodno lijecenje koje bi dijetom prema d anasnjem shvaeanju medicine moglo dovesti do uspjeha. Ne smij emo za boraviti da se deblj a njem smanjuje otpornost prema zarazn im bolestima , a to je upravo suprotno od namjere debljanja.

KOLIKO HRANE TREBA COVJEKU Cesto smo se vee pitali koliko, zapravo , hrane treba odraslom covjekll? Da Ii se JT1oramo ravnati prema brojll ka lorija, ili na neki drugi naein regulirati tjelesnu tdinu, da bismo se ocuvali od pot hranjenost i ? Racunanje ka lorija je nepotpllno kao i svaka shema. Stoga moZe bili sarno teoretsko lIsmjeravanje, a locne sheme za raeunanje kalorija nema niti Ce je _biti. Potreba za hranom Qvi~i 0 mnogim okolnos tima koje se sta lno mijenjaju, pa sheme u praksi vise stete nego koriste. Tjelesna tezina ima pri lo rn , sigllmo, izvjesnu 1I10gu jer jak covjek treba norma l no, bolje receno leoretski, vise hrane od mrsavog. Mozda je upravo taj mrsavi mnogo vitaln ije naravi koja vise sagorijeva, nego mirni, vel iki i cvrsti , pa nas raeun opel nije pravilan. Veseo covjek, prijazne naravi, treba manje hrane od nezadovoljnog i mrzovoljnog covjeka kojemu zbog njegove dllsevne poveeane djelatnosti zlij ezde bolje rade. Zato bolje probavlja hranll i bolje je iskoristava. l ed na starn istin ita poslovica kale da se ne zivi od onoga ilto se pojede, nego od o noga ilto se probavi. Ra zlika je da Ii radimo u vrtll lopatom i krampom , iIi sjed imo u ured u. Pri izboru hrane moramo i na to misliti. lednako je tako od preslldne va znosti i za kolieinu i vrstu hrane da Ii zivimo u :Jugoslaviji, Svicarskoj , Africi , iI i u Ka lifo rniji. Neeemo se pouzdati u sheme koje se mijenjaju kao sve covjeeje, kao moda . Siguran je savjel da se mozemo pouzda ti . jedino u uredaj naileg tijela, koji radi a utomatski i u normalnim razmjerima sam od sebe regulira potrebu za hranom. Tako sam naj bo lje prolazjo u umjerenom pojasu svoje domov in e, na visokom sjev(!ru, te u tropskim stepama i pustinjama. Yazno je samo da jedemo 5tO prirodnije proizvode

301

ida. po moguenosli. iz bjegavamo sve slo je bezvrijedno. U prehrani ne smijemo biti suvi!ie jednoSlrani. SIO vise dozvo limo prirodi da djeluje svoj im neizvjeslacenim mogucnoslima, 10 vise Ce nas voditi svojim pouzdanim lI nli lrasnjim glasom i nece nam javljali samo 0 gladi i zedi, nego i silnije pojed inosti prema kojima se moze mo ravnali. kao slo je to sasvim ra zll mlji vo u na roda koj i zive prirodno.

P RIRODNA HRANA ZA ZIVCE Z lili ka lrpka (Be rberis vul ga ri s) sa svojim crve nim bo bicama izmed u lrnov itih gra ncica bez lisea sva ke jeseni i zime poziva na bra nj e, a jedna ko tako i zrele jagod ice ribi zova grnliea sj aje se svojim crve nil om na zrakama jese njeg slln ca. Do bro je go tovo svaki dan nabrati saku iagodica i jed liCi ih lIziva ti u jakoj kiselini, pozna toj pod imenom askorbinska kisel ina iI i vit a min C. To je pri rodna hra na za zivce. Cim snijeg pokrije juzne o bro nke, po brinllt Ce se i ptice da se bi prillste lijepe, dllgoljaste, crvene bo bice. T a ko do bij ll nllznll za lihll seeera, mine ra la i vita m ina za zimu . C rveni du gllljasti pl odovi sipka (Rosa ca nina) jos se uvij ek prima mlj ivo svje tlll cajll kroz snj e:zni pokri vac. Z reli su oso bito sla tki. I o ni su ta koder zbog vita mina C clld esna hra na za zivce. Za to nije clldno sto je pekmez od sipka i zutik e u zimskim mjesecima izvrsna i za zivo t vazna hra na koja mora bi ti na svakom sto lu. Ispunit Ce vaznu prazninu j!!r je pozn a to da go tovo sve vrste hra ne prilikom sprema nja za zimu. iz tj ed.na u tjed a n g ube vit a min e. T a ko se nedosta ta k vila mina C lIkl o ni tim divljim voeem u o bliku pekm eza na lI kusan i ugodan nacin. Medutim. nisu sa rno plo dovi ribi za. zuti ke i sipka izvor vita mina C. l os su boga tij e vitaminom C bo bice zut og sipka (H yppo phae rhamno id es), koj i i u nas do bro uspijeva. Njihovo lijepo na ra ncasto crvenilo izmedu maslinastozelenih Iistova ulj epsava o ba le po toka i rij eka lIZ koje lIspijevaju, i 1I cij oj Ij epo ti uzivaju Ijubitelj i prirode.

Prednosti hrane s mnogo vitamina C

Kad god pokusa mo o bjasniti ka ko je vazno da se cuva mo da ne dode do ned os ta tka vita mina C, uvij ek se iznova vraea.mo u proslo.st, na iskustva ka peta na Coo ka . T aj bistri covj ~k je shva tio da se pro tiv nesrece zbog ned osta tka vit a mina C morae bo riti .hra nom koja sad d i taj vita min da mu sva momcad ne o bo li od Sko rbuta ida ne propadne uspjeh njego ve ekspedicij e. N a sva svoja putovanja uzimao je sa so bom pos ude i posude ki sela kupusa. U 100 g sirovoga kiselog kupusa ima priblizno 20 mg vita mina C, da kle jedna ko to liko kao u prijesnom krumpiru koji je u prijes nom stanju ma nje prikladan za jelo. Zna kovi i posljedice ned osta tka vita mina C ispolj a vajll se u slabosti mi "iea, krvarenju iz tkiva, osobito zubnog mesa ; zubi se pocnu klimati i ispada ti. Otpo rnost protiv za raznih bolesti vrlo se sma nji, i vrlo se poveea prijemlji vost za ka ta re, upale pluea i porebrice. KapiJ a re osla be i os te te se, sto o pet sla bo utjeee na o ptok krvi. 302

Plantaia naranci u Kalifo rn iji. U ka nale za navodnjava nje sli jeva se voda sa snjez nih vrh ova plani ne San Bernardi no (u pOlad ini slike). Brdo San Go rgonio (3850 m vi 5.) najvisi je vrh.

Sto

se li ce dnevne nuzne ko licine vita mina C, mi slj enja se razil aze. C ini se da odraslom covjeku lreba p ri blizno 75-1 00 mg, d akle deseli nka grama, dok djeci treba o tp ;'i li ke polovica ma nje. Po pis koji navodim o mozemo uzeli kao os novu za d nevnu ko licinu vita mina C. K olicina je izrazena u gra mima za pojedine branj ive tva ri. 12 g zutog si pka iIi sirovog pekmeza od zut og sip ka 20 g zrelih si pkovih bo bica, iIi pekm eza od crve nog sip ka 70 g bobica crnog riboza 120 g sa la te od zelenoga, prij esnog kelja (ras ti ka) 170 g crve nih sumskih jagoda 180 g sa la te od sp ina ta 200 g sa la te od (bij eloga) ku pusa iIi kiselog kupusa 300 g maslacka (radic ; T a raxacum officin ale) 500 g u Iju sci kuhanog i oguljenog krumpi ra To su samo priblizne kolicine jer se ko licina vitam ina C u biljkama m ij enja s o bzirom na kraj u kojem ras tu i na godisnje doba . Poznato je da naj viSe vita mina C imaj u svjeie ubra ne bilj ke. Uskladistava njem ga, na zalost, gube. Ako jed emo razlicita jela boga ta vitaminom C, razumIji vo je da cemo od svakoga uzeti sa mo dio navedene ko licine. Ako jos sirovom , svjeie pripravlj eno m pekmezu dod ajemo sece r, o nda d odajmo srazmjerno viSe da bismo mogli pok riti navedenu potrebu. Da se ne bismo bespot rebno brinuli, treba reci da nam prirodni vitamin C u hrani ni kako ne m oZe skoditi , cak ni o nd a kad bismo uzeli viSe od spomenute d nevne d oze. Dru gac ije je s nekim umjetnim vita minom koji smij emo uzima ti sarno u p ropisa noj dozi, a taj nije jednako vrij edan kao prirodni vitamin iz bilj a. T ko se drzi os novnog pravila da mu hrana mora biti istod o bno i lijek, neee upotrebljavati umje tne vitamine jer ee se mudro po brinuti da svoju dnevnu po trebu na mi ri brizlji vo iza bra nom i pripremljeno m hra no m . 303

Dnevna kolicina vitamina C

VITAMIN A Kako b ijasmo prije bespo moen i pro ti\' poz nate upa le oc ne spoj nic (Conj unctivitis). te p rotiv suse nja spoj nice i roz nice ( Kera titis). koje su nastajaie u novo rode ncadi i ma le djece . zbog ned os ta tka vi la mina da pace i u od ras lih ! ed os talak vila mina m oze izaz ati pluene bo les ti . upa lu plu ' a. upa lu srednjeg uh a . skl onost gnoj enj u. st a ra nje cirova i sli<: no. Gdje m zemo naei taj tako ai ni it a min A ? U m aslacu, ribljem ulju (Ced e ita). u liseu m as lack a . ko pri va ma . ze lenom perS unu. kelju. kupusu i mrkvi. Od voCa ga imaj u kajsije (m a relice). da rulje. a najvise sipa k. ed os ta tak vitamina A u djece i od raslih vrlo b rzo ukJanj am o CedevilOm. sipk o im pekm ezom i seeerom od d a tulj a . Djeca i od ra Ii koji sla bo pro bavljaju hranu. uz im aju Bioca rottin (prijesan zgusnuli sok bio lo ski uzgaj a ne proljelne mrk e). Biocarortin ima jos tu prednost da p odstice rad jeta ra . ZaSlo da posi zemo za kemijskim sred stvima kad im a mo na ra spol aganju d o bra prirodna sredstva koja brzo djeluju. U gramu majcina mlijeka ima npr. 2 do 5 meduna rodnih jedinica vi lamina A. u soku crn og ribi za 3 do 5, a u prijesnom sipkovu pe kmezu ca k60do 100.

MRKV A, KAROTIN I BIOCAROTTIN M rkva je ta ko bogata minera lima i vit a minima. da je s pra vom ubraja.mo medu Ijekovitu hranu. Zimi i u rano proljeee tj . u vrijeme siromasno vitaminim a . treba svaki dan sto ise i u bilo kojem obliku jesti svjezu mrkvu jer je u svjeiem stanju naj vrednija. Djeca rio vole mrkvu i grickaju je kao seeerni stapie. Ako majka prereze ostruganu mrkvu po duzini na ceriri dijela i slavi je na slol prije objed a, same ee b(lka ja diko ali slO je ne moze vise gri sli, dok ee djeca svojim oSlrim zubima ra do ulo ziti nes to vise truda nego obicno. Neka d je sal a ta od mrkve znacila kuhanu i na ploske nareza nu mrkvu. Olkad znamo za vai nosl vitam in a . zamijenila ju je prijesna naribana mrkva s m a lo riba na hrena.

K ori stan sad riaj m rkv e

Jedan kg rnrkve sadrZi oko _.5 g kalija. 300 mg ka lcija. 6 mg zeljeza . 0,5 mg bakra. Podsjelimo se kako su zeljezo i bakar u organskom. dakJe u biljnom vezanom obliku, azoi za krv. onda imamo valjani razlog da osobito djeci dajemo mnogo mrkve iii Biocarottina. Poznato je da je fosfor vai an za mozak i 10 prvenstveno za pamcenje, pa smo stoga za do oljoi sto u 1 kg rnrkve ima oko 300 mg rosfora. Uzivanje mrkve koristi i Zlijezdama jer se u mrkvi nalazi jod koji je tako vaian za njih. JeduCi mrkvu primamo takoder magnez ijum i kobalt. Osobito je, medutim . vamo sto rnrkva Sildrzi karotin ili provitamin . i to 70 mg u 1 kg. Karotin je neobicno vazan za zdravu gradu sta nica, dobru funkciju probavnih organa, te za gradu zdravih i otpornih zuba. Uz kalcij i vita min D , pridonosi vitamin A. dakle karotin . najviSe tome da zubi ostanu zdravi. 304

Zdravo govedo daje zd ravo mlijeko.

Znatajna slika finskog krajolika gdje zrak jOs nije zag aden i livot je u prirodi zd rav

Za nimlji vo je i vrijed no zna ti da ob il nim uzivanjem karotina mozemo sprij eciti stvara nje bu brezni h ka menaca, sto su usta novili od redenim pro ma tra nj im a. Nedosta tak ka ro tina ii i vi tam ina A povecava skl onost raznim infekcij a ma i bo lestima prehl ade. Dosta ka ro tina u hra ni Do maZe bolj em i bd em ozdrav ljenju od upal e pluea, ra zlicitih obli ka srca nih bolesti, egzema i psorij aze. I trudni cama treba vise karotina. Zna mo da je ka rot in do bar za oci jer poveeava ostr inu vida. Sa dovoljno vit ami na A po bo ljsava se vid u tam i, sto je vazno . za av ijatica re i a uto mobiliste u nocnoj voznji. Oso bito je ko risno sto karotin sma njuje sklo nost ocnoj mre ni. Karotin po boljsava i fun kciju spolnih zlijezda vrseei izvjestan utjecaj na srvaranje se ksualnih ho rm ona , te pomaze pri impo tenciji (spoln oj n emo~ i ). Ka rotin zajedno s Pollavenom djelovat Ce jos bolj e. Mozda taj ucinak po tj ~Ce od vita mina E. U I kg mrkve ima o ko 25 mg vitamin.a E. Od ostalih sastojina Una jos u I kg mrkve 0,5 mg vitamina BI' B, i B., te jos vaZan vitamin K i pribli zno 50 mg vitami na C koji je, kao sto znamo, vrlo dragocjen za zivce.

Zi mski prehram beni plan za htij~va svaki dan jedan od .pro izvoda mrkve. Na raspQlaga nju su nam mrkvina salata , casa svjeZe isti snutog soka od mrkve, iii katkad prepa rat Bioca rottin.. Veliki urod mrkve omogueava da visak ko risno upotrijebimo. Za to sok bio losk i uzgojene mrkve zguseujemp u vakuumu , na niskoj temperaturi u vrlo zgusnu ti prepa ra t Biocaro ttin. Osim d rugih prednos ti izvrsno djeluje i protiv glista. Ako istodo bno pijemo i Papayasan, priprllvljen od tropske biljke pa p.aye, mozemo ocistiti crijeva od stetn ih I;;rijevnih na metni ka. Bioca ro ttin takoder izvrsno dopunjava jetrenu dijetu , jer njegove mn oge prednosti u koncentrira nom prepa ra tu
Mrkva zimi

VITAMIN B Pozna to je da je vitamin B vazan kao vita min protiv beriberi-bo lesti . Beri je hindu stanska rijec i znaci »ovca«. Bo lesn ici kojima zbog uzivanja po lirane ri ze ponestaje tj elesna snaga, pocnu s tim u vezi zbog djelomicne uzetos ti nogu vuei za sobom noge poput ova ca. Za to je ta bo lest, a to je av itaminoza, da kle nedosta tak vitamina B, do bila ime beriberi. Vita min pro tiv beriberi-bolesti nalazi se u velikoj kolicini u aleuronskom sloju zrna zita i u kvascu. Ta se djelo tvoroa tyar sastoji od vise kemijskih spojeva koji, ia ko kemijski nisu srodni , ipak imaju to zajednicko svojstvo da se tope u vodi. . . . . •' . ' . ~~" Vitamin B je neophodan za regu hranJe dlsa nJa zlvcal1lh sta • ~'~L::l(..j C, '';'~ voljna kolicina vitamina B je prva i najbolja pomoc pro tiv b ifWl·,upa!lY-' .¢.;,{ ~\ ~ta1fi ~l ~ Sr' p.,. PoJiedinih zivca nih regija kao i za opCe jacanje nervnog susta • --(:< r;;.

t/

\;;~:. ~'

'm

,,~~r

B pouzdano pomale pri slabom rad u zel uca i crijeva, kao i nedostalk u apetita koji je slim u vezi. Ako trudnice uzimaju veCe doze vilamina B, neCe imali tegobe za vr ijeme lrudnoee. Svaki biljni lijek djeluje brle i bolje ako obo ljeli od srca i zila uzima istodobn o jos i vitamin B. Sloga eksped icije na Sjeverni pol i Him a laju ni su uza ilid nosile sa so bo m. u prij as nja vremena, kvasne preparate, da bi lIZ koncenlrirane hranjive lvari imali takoder dovo ljno vilamina B. U suvremenoj ishra ni je Herbamare vrl o koristan jer ima kvasni ekstrakt ciste kulture kvasnice, a uz to je uku san i o bogaeen dodalkom prijesnih biljnih ekslrakata. Kao na maz vrlo je prikladan za send vice (o blo ze ne krusciee) koje jedemo izmedll obroka iii na izletima. Kao zacin snazno o bogaeuje umake i jela. Vitamin B' 2 i krv

Kad sam razgova rao s prij ateljem lijecnikom 0 bolesniku koji je odavna bolovao od sla bo krvnosti (anemije), izrazio je misljenje da je izvor svih tegoba ovoga, inaCe zdravog covjeka, t:Jjegova biljna hrana (vegetarijaniza m). Bolesnik mora bezuvjetno jesti meso zbog vitamina B" koji je lako vazan za stva ra nje krvi. Tako je mislio lijecnik. Kad je doznao d a ja zivirn vee 45 godina kao vegetarijanac, da mi hemoglobin u krvi izno si 100 do 105 i da je na laz krvi inaCe izvrstan, bio je vrlo iznenaden i morae je svoje poglede nesto izmijeniti. U vegetarijanskoj je hrani veoma mnogo zeleno..g povrea, aromaticnih biljki za zacine, razoih vrsta dr~gu saca (Nasturtium) i jos posebno, persuna. U njima je dovoljno vita mina B". Zelen i aromaticni zacini, a posebno persun , djeluju istodobno na bubrege i izluCivanje vode. Zato moramo nastojati da uzivamo mnogo to ga kuhinjskog zelenja, a ne da ga upotrebljavamo samo kao llkras za pripravljena jela. Nasem Ce zdravlju svakako koristiti ako svaki dan dod a mo sa lati iii svjezem kravlj em siru sitno isjeckane aromaticne zacine i njima pospemo variva i jela od krumpira . Trajnu i pra kti cnu upotrebu zacina mole za mijeniti biljna sol (Herbamare) sastavljena od svjezih, zelenih zacina. Tko se hrani prirodnim jelima, izlaze se manjoj opasnosti da oboli od posljedica nedostatka vitam ina.

VITAMIN E Rim ski gladijatori ni su jos zoali za hormone i vitamin E . Iz iskustva su ipak zna li da su na natjecanj ima bili mnogo sposobn iji ako su neko lik o dana prije nabavili bikova muda (testis), od kojih su dali prirediti jelo i poj eli ga kao posebnu okrepu. Morao je biti pametan covjek koji je znao pravi lno bioloski misliti i za kljucivati, kad je mogao naei lakvo rj eSenje. testo je slucaj, dobro promatranje, iii pak bistro razmisljanje, dovelo do otkriea. Tim se otkrieima jos i danas za hvalno sluzimo da bismo uklonili greske u prehrani, .k oje nastaju zbog nedostatka odredenih tvari i avitaminoze. Izrazite prednosti vitamina E

Proslo je 40 godina otkako je istrazivac Evans dokazao da postoji vitamin E. U meduvremenu je usta novlj eno da protiv jalovosti i neplodnosti

306

Domoroci na Jamai ci beru kokosove orahe. Kokosove orahe kao voce cijene zbog bijelog »mesa« i »ml ijeka«, tekuceg endosperma. Kao izvor ulja upotrebljavali su ih od najstari jih vremena, mozda isto tako dugo kao i masline.

nema bo lj ega lijeka od vit a mina E. Mnoga zena ne bi mora la poslij e eestih pobaeaja (a bortusa) to liko pat iti od srcan ih bolova kad bi ima la pojma 0 djelovanju vita mina E. Taj vitamin ne sa me da spreeava pobaeaj vee utjeee i na normalni razvoj ploda i ja mci pravilan tok trudnoee. Med utim, vitamin E nije vaza n sa me za zene. Takoder u mu sk araca no rma lan rad spo lnih zlijezda vrlo za visi od dovo ljne kolicine vitamina E. Od normaln og rada spo lnih zlijezda za visi vitalnost, volja za rad i izdrzljivos t. Vitamin E utj eee na obnavljanje i rad glatkog i prugas tog mi sieja sprecavaj uCi degeneraciju mi siea. S obzirom na srea ni misie danas je to oso bito vazno. Pokazalo se da je vita min E vrlo pogodan za slabosti srca nog misiea uz druga prirodna sred stva, kao Crataegisan, Auroforce i sl. Nedostal.ak vitamina E nada_sve je steta n i za zivce. Usta novi li su da nedostatak vitam ina E u7rok uje bubrenje medu staniene supsta ncije i smanjenu cvrstoeu stijenki krvnih zila. S tim u vezi nastaje zastoj krvi u kapilarama i slab krvni optok . Sve to vodi do smetnji u izmjeni tva ri i do poveca ne potrosnje kisika. Vece d oze vita mina E mogu utjeca ti na smetnje u razvoju i rastu. Srednje doze po vo ljno utj ecu na tegobe u klima kt eriju i na reumatiene bo lo ve. 307

U svakom slucaju. vitamin E je vrlo vazan jer odrZava zdrave funkcij e tijela . U krava moze nedostatak vitam ina E izazvati Bangovu bo lest. tzv. zara zni pobacaj. Knna s mnogo vitamina E, npr. mekinje u kojima su i psen icne klice, pomaze da bolest nestane. Dnevna doza vitamina E jos nije toc no utvrd ena. Dde da iznosi 15 do 25 mg. Znaci da bismo morali vaki dan uzeti 15 ccm tog ulj a kako bismo podmirili cijelu tu koliCinu. Izvori vitamina E

Vitam in E je rijetko prisutan u zivo tinj skoj hrani. lzuzelak cine neki dijeJ ovi tijela koj i nisu za jelo, kao bikova m ud a, slezena, place nta (posteljica), gusteraca (pankreas) i dio hipofi ze (mozda nog privjeska). [rna ga takoder u ribama i zum a njku, a vrlo malo u mlij eku i maslacu. CeSCe ga ima u biljnim proizvodim a, osobito u klicama zi la, uljnim plodovima i sjemenk ama pamuka, kukuruzu, kikirikiju (a ras idu), te u razli citim vrstama krstov nika (krese): kresa o bicna (Lepid ium sa tivum), dragusac obicni (Nasturti um offici na le), ka pucinka (Tropaeolum ma ius) i americka kresa (Cardam ine pratensis). To je jedan od razloga zasto se te vrsti krda upotrebljavaju za proizvodnju Herbamare i Trocomare. Vit amina E imajos i u spinatu, obicnoj sa lad glava tici, lucerni (Medicago sa tiva) i veci ni lisnat ih sala ta. Zato vegetarij a nci lakSe dobiju nuznu kolicinu vi ta mina E nego o ni koji se hrane sarno mesom. Kome nedostaje vitamin E, mora jesti spomen ute biljne namirnice. I uljem psenicnih klica moZe brzo nadok nad iti vitamin E. Tko ne voli ok us tog ulja, moze ga uzeti u kapsul ama. Ka psule oct zelatine lako proguta. Buduci da se tope istom u crij evu, nema opasnosti da bi mogle uzrokovati neugodno pod rigivanje po ulju.

UKLANJANJE NEDOSTATKA BJELANCEVINA Nije se uvijek lako zastititi od nedostatka bjelaneevina, pogotovo a ko netko kao lal<:tovegetarijanac pu tuje po dalekim zem ljama koje nemaju razvijenu proizvodnju m lijeka. C isti vegetarijanci ni u nas ne mogu uvijek lako primiti hra nom svaki dan svojih 18 aminokiselina, a one su im prijeko potrebne buduci da stva raju gradu za bjelancevine u tijelu. Nasi su preci se bi pomagali prosenom kasom (Panicurn miliaceum ) kao biljnim izvo rom bjelancevina, te m1ijekom i mesom. Kasnije obogaciva hu obroke krumpirom koji takoder daje dragocjenu bjelancevinu, a u novije se vrijeme pridruzila i soja kao izvor bjelancevina. Pokazala se kao dragocjena biljna bjelaneevinasta hrana koja je spas ila zivot milio nima Kineza, kada zbog prena pucenosti u Kini nije zadovo ljavala opskrba zi vo tinjskim bjelancevinama. Zbog izvrsne ka kvoCe sojini bi proizvodi zavrijedili u nas mnogo vise paznje, ne sarno zato sto ta dragocjena biljka ima izvrsnu bjelancevinu vee i zato sto sadrzi vrijedne minerale i druge vitalne tvari. Trebalo bi takoder vise cijeniti proSQ jer je nase prede nekada nasitilo i okrijepilo, inaee se ne bi sjetili da gladnim Strasburzanima (Strasbourg) pomognu 308

kuhanom prose nom kasom dok su plovili niz Rajnu. Prije nek ih 40 godina proso je toliko palo u zaborav da su ga dr:za li jos samo hranom za kokosi. Poslije ozbiljnih napora da obogatim o nasu ishra nll punovrijednom biljn om hranom , postiglo je proso pos ljednj ih desetljeea postepeno opet svojll vr ijedn osl. Silo bi korisno kad bismo proso jeli redovno, naizmj ence s krumpirom i sojom. Putujuci po lzv. nerazvij enim africkim i azij sk im zemlj ama, naCi cemo cesto, osobito u tropskim podrucjima, de sa mo mnogo odraslih vee uglavnom djece, s debelim trbusi ma i mrsavim tijelom. Takvo sta nje veci nom ukazuje na nedo statak bjelancev ina. Cisti h kalorija, d ak le, uglji kohidrata u obli ku voea ima u tim zem lj a ma dovoljno na raspolaganju. Masti moze tijelo sa rno napraviti, no opskrba bjelancevinama je u tim zemlj ama cesto veliki problem. Zbog prevelike vrucine nije razvijena ni proizvodnja mlijeka. Zato nije cudo da 1I takvim zemljama cijene biljno sjemenje kao hra nll. U muzej ima, koji prikazuju zivor sta rih na roda i njihov ih kultura, pobudllju nasu paznju sjemenj a, kostice i orasi kao prehrambeno sred stvo. Upravo smo spo menuli da su vegetarija nci, ako se i drre mlijecnih produkata, u tropsk im zemljama zbog potrebe bjelan cevina cesto u neprilici i nevo lji. U tropima je za govedo prevruce, pa mlijeko i mlij ecni proizvodi otpadaj u. Soju i o ra ha ne mogu d o biti sv ud a. Kako da covjek pribavi bjelan.cevine u tim zemlj ama ? Pogo tovo maleni na rodi na otocima ne bi mogli zivjeti bez morskih zivo tinja. U tim su krajevima sko ljke i rak ov i dobrodosla i dragocjena bjelancev inasta hrana. Kako takav d odatak zdravstve no utjeee na nas ako imamo na raspol ag1! nju dosta bjela ncevina ? Takve morske zivo tinje, sigurno, nisu za nas zivo tna potreba, no ipak smo navikli da jedemo stosta sto nije prijeko potrebno za odrzavanje zivota. Tako bismo mogli biti i bez juznog voca iako na m ono obogacuje prehra nu, pa smo zbog te promjene zadovoljni i za hva·lni. Morske zivotinje imaju vrlo dobre i lako probavljive bjelancevine, pa im u mnogim krajevima daju prednost pred mesnim bjelancevinama. Za nas je vazna i ta okolnost sto se u morskim zivotinjama nalaze tragovi iod a. Veliki napred ak zrako plovst va (aviiacije) olaksao je putovanja i dovezao k nama s trance sa stranim obicajima, koji su nam za hvalni sto mogu dobiti u nas svoju uobicajenu hra nu. Mnogi od nas izlazu se opasno stima leta u daleke zemlje da bi upoznali tamosnje obicaje. Tako upoznamo, pa cak i zavolimo stosta novo sto je prije bila rijetkost.

POVRCEI VOCEZAISTIOBROK Oba vijesti uvijek iznova potvrduju da nastaju smetnje i teSkoee kad covjek za isti obrok jede povree i voce. Iduci primjer to jasno pokazuje: »U posljednje se vrijeme mnogo govori 0 suvremenoj prehrani i 0 lOme na veliko drze predavanja. Moja kcerka i ja posjelili smo predavanje dra Birchera. Predavanje je bilo vrlo zanimllivo, a predavac j e vrlo islicao da

309

Skoljke, morske ribe i rakovi

prije svakog obroka Ireba jesli voce i svje::e, I). sirOl'O povree, iii salalC'. Tado je Cilava nasa obilelj pocela prije objeda jesti po j ednu jabuku. Reakcija: moja jedanaesl godina slara bra::golina od operacije guse Iri do celiri dana me vrlo boljela i lagano olekla. Zalim su bolo vi preslali, ali ne sasvim. Mo ram spomenlili da sam II veeer priie log preda vanja hodala neslo br::e, i prvi pUla u i ivo lu osjelila gdj e mi se nalazi srce. Od Ie veeeri me gO lo vo svaki dan snala::i/a neka bolesl. Tada smo preslali j esli jabuku prije objeda, koja j e bila uzrok nadu venosti i oleeenog liiela ...« Ta obavijesl dovodi nas do ovoga zakljucka: sigumo je dobro da uvijek prije rucka ponudimo sirovu hra nu , sarno pri tom treba pazili na uskladenost i prije objeda od povrea jesti sarno prijesno povrce, a nik a ko voce. Voce je do bro kao predjelo za objed sa slatkim jelima. Teorija dra Birchera je mozda dobra za sasvim zd rave osobe kojima organi dobro rade. Ako, naproti v, neki organ, prije svega jetra i gusteraca, slabije radi, istodobno uzivanje voea i povrea uzrokovat Ce tegobe. Pretraga urina osobe spome nute obavijesti pokazaIa je smetnje u radu jetara, a vjerojat no i gusteraea nije radi la osobito dobro. Zbog toga nastaju neugodne smetnje, kao sto je vrenje u crijevima i plinovi, uz osjecaj naduveno sti cijeloga tijela. Kad gusteraea i jetra rade dobro> a izluceni sokovi su dovo ljno jaki da obave norma lan proces razgradnje i vefu vocne sokove, tada Ce teorija dra Birchera biti, moida, dobra i neCe imati nikakvih posIjedica ako i jedemo voCe prije objeda s povrcem. Medutim , kada nema ntilnoga zdravog temeIja, tad a se ocito vocne kiseline ne apsorbiraju dovoljno na ferme nte; u svakom sIueaju dode do reakcije izmedu vocnib kiseIina i bazicnih sastojina povrca, a posljedica su neugodna vrenja. Dr Birchc
310

Banan e koje dozrijevaju okrenu prema gore da bi dobile dovoljno sunca.

o

DJELOVANJU SOKOVA

Mozda ne znate koji je sok za vas najbolji, iIi yam je tesko iza bra ti kad ga zelite preporllciti rod ak ll iIi znancli. Idllci savjeti dat Ce yam zeljeno o bj as njenj e. Etericna ulja u mrkvi djeluju na sluz nice i jacajll krvotok u tkivima zeluca i crijeva. Zato mrkv in sok pomaze pri tvrdoj sto lici i proljevu jer djeluje kao regulator. U male djece za kratko vrijeme ukloni opasan 311

Sok od mrkve

Banane umacu u razlicite otopine da odstrane sredstva protiv gamadi.

proJjev, a tjera takoder gliste. S probavom su povezane i mnoge druge tegobe, kao glavo bolja, egzemi i necistoCa koze. Mrkvinim sokom moze mo ih takoder ukloniti. Zene cijene mrkvin sok kao prirodni lijek za unlltrasnju llpo trebu, koji daje vitkost i Ijepotu. Biotta - mrkvin so k djeluje blagotvo rno za vrijeme oporavka poslije operacija, tes kih bolesti , prehlada i boles ti popracenih groznicom. Biotta - mrkvin sok bOg;I t je karotinom (provitaminorn A), pa za to jaea ostrinu vida i podstice stva ranje vidnog purpura nedostatak kojega uzrokuje nocnu sljepocu. To je vrio vazno za vozaee automobila, koji putuju nocu . Sok od kupina (Rubus fruticosus)

Djelotvo rne tva ri tog soka su beta in i. Oni pOdslicu rad jetrenih stanica i zas ticuju jetra i zucne putove od raznih smetnji. Sto gram a soka od kupina ima 5 mg zeljeza, brojne tragove elemenata, koji vjerojatno dobro utj ecu na as imilaciju zeljeza u krvi. Osobito mn9go zeljeza za htijeva zdrav o rga nizam u prve d vije godine zivota, z.a vrijeme p)lberteta, trudnoce, dojenja i u klimakteriju. U tim zivotnim razdobljima sok od kypin e osobito preporueamo. Blijeda, slabokrvna djeca morala bi svaki dan prije jela popiti casu so ka od kupina.

Sok od celera (Apium graveolens)

Taj sok ima izraziti baz icni visak i jako podstiee izlucivanje. Biotta sok od celera preporucamo protiv svih tegoba koje nastaju zbog gomilanja slj a ke i otrova kao i protiv tegoba od reumatizma i artritisa. Sok od celera regulira kolicinu vode u tijelu i pobuduje volju za zivot u starijih !judi.

Sok od rajcica

Preporucaju ga kao lijek protiv prijevremenog starenja i kao lijek koji sprecava pojave premorenosti. Naime, sok od rajcica osvjeZuje i cisti o rganizam te mu oduzima neugodne mirise.

312

Zrele se banane brzo kvare, pa ih zata reiu sa staba la jos ze lene i puste da dozrijevaju pod nadz orom sarno ondje gdje ih mogu odmah prodati .

Nas uprot drugim sokovi ma koji su Ije koviti i izvrsni kao a peritivi, krumpirov je sok izrazito Ijekov ito sredstvo, osobito protiv ulkusne bolesti (Ci ra zeluca) . Sokovi ad povrea op lemenjelli su mlijecnokiselinsk im vrenjem (Ia ktoferme n tacijom) i zaID pod sticu i reg uliraju crijevllu noru sluznice, koj a je va zlla za zivot.

PRIJESNI SOKOVI -

Sok od krumpira

LJEKOVITI SOKOVI

Kad sam u kolovozu 1950. god . kra tko vrijeme sta novao u 57. ulici New-Y o rk a, im ao sam priliku da u jednom zdravljaku redovno pijem sirovi nara ncill sok. C udio sam se da su im ali na raspo laganju takoder sok ad kupusa; Amerika nci koji prez iru smrt pili su ga iz velikih casa. Djelovanje soka ad prijesnog kupusa vee sam dugo pozna vao, a znao sa m i to da nije bas prijatnog ok usa. Kasnije sam u reviji » Digest« iz Toronta nasao Ilapis 0 djelovallju soka ad kupusa protiv ulku sne bolesti. To je potvrdilo metodu lijecenja , koju vee du ze poznamo jer iz iskustva znamo da je sok ad kupusa izva n313

Znanstvena ispitivanja

redno djelotvoran protiv cira zeluca. Dr Garnett u spo menutorn clanku , n
Nije toliko vaZno kako znanost tumaci djelpvanj~ sokova, vee je mnogo vafuija njihova ljekovitost. Znanstv!!na istrazivanja sarno potvrduju isk ustva koja su poznata vec desetJjecima. Vee prije 40 godina, kada sam kao mlad covjek predavao 0 tome, upozorjo sam na djelovanje prijesnih sokova, no nisam naisao na veliko razumijevanje. Danas se prema tome otkricu odnose mnogo bolje jer znanost potvrduje cudesno djelovanje prijesnih sokova i po vrca. Jest i ostaje cinjenica da prijesni krumpir i sok od kupusa mogu izlijeciti cir zeluca i erijeva. Jos je zanimljivija cinjenica da sok od prijesnog krumpirll, kupusa i kelja te sok sirove mrkve vode do iZljecenja reume, pa cak i do ozdravljenja drasticnih oblika gihta. U lijecenju spomenutih bolesti postiZemo Ijekovito qjelovanje pre.hranom koja se temelji na prirodnirn namirnicarna i prijesnirn sokovima.

Posebna (specijalna) dijeta

Prije dOl1lck
Za vr ijeme ovog lijeCe nja treba sasvim napu st iti voce. U obzir dol aze jedino vocni sokovi. Hraneci se cetiri tjedna tom dij etnom hranorn , cir zeluca 6e zacij eliti, a giht i reuma ticne tegobe za 2-3 rnjeseca pobolj ~ati i polako sasvim nesta ti o Poslije toga drzimo i dalje dijetu , a vo6e dodajemo svaki drugi dan . I dalje in oramo izbjegavati kobasice, svinjetinu, konzerviranu hranu , industrijski secer, slatkise, bijelo brasno i proizvode od bijelog brasna. Ako ikako mozemo, treba ih potpuno izostaviti. Nakon pola godine, ako drugacije ne ide, smijemo opet jesti meso, ogranicivsi se sarno na teletinu i govedinu . Ako te savjete savjesno i dosljedno provodite, izlijecit cete i naj teze napade gihta. Dobrim prirodnirn lijekovirna moute, sigurno, lijeeenje jos i poduprijeti. Za vanjsku upotrebu dajemo gavezovu tinkturu (Symphosan) koja donosi olaksanje, za unurrasnju Petasan, a za bolji rad bubrega N ephrosolid. Tko pati od ulkusne bolesti, uzet 6e poslije jela jos i Gastronol. Bitno i osnovno lijecenje nalazi se u prijesnirn sokovirna. BuduCi da sokovi, osim rnrkvina, nisu prijatnog okusa, savjetujemo da ih dodajete corbi (gusta juha od povrca, minestra) koja razn.im povr6em prikrije neugodan okus. Tu juhu zajedno sa sokom treba uzeti dva puta dnevno iii u meduvremenu popiti jos 2dcl soka. U teskim je slucajevima prijeko potrebno 4 do 5dcl dnevno. Vee smo spomenuli da sok treba dodati u juhu poslije kuhanja, inaCe gubi svoju Ijekovitu vrijednost. D a ne bi zbog toga juha postala mlaka, a to nije pozeljno, treba prije casu sa sokom ugrijati u vrucoj vodi. Tako se juha ne6e sasvim ohladiti. Bilo bi dobro kad bi metodu prirodnog lijecenja i lijecenja hranom dokazali znanstvenim istrazivanjima jer su vee prije viSe desetljeea upozorili na prednosti prijesnih sokova. Bolesnici mogu to zapamtiti i ustrajno provoditi lijecenje sto 6e zavrsiti s uspjehom. Cudno je da su upravo u Americi, gdje su bolesti civilizacije zbog nepravilne ishrane u sve vecem porastu, vee izradili izrazite metode lijecenja i dapaee ih provode. I naSi bi bo lesnici morali jednakom ustrajnosti provoditi to, po okusu ne baS ugodno, lijecenje. Ako ono vodi k cilju, neugodnost je neznatna i nije vazna. Za.r nije bolje da izbjegnemo patnje nego da se prepustimo gihtu da nas polako osakati?

o

MIJESANJU SOKOVA

Katkad i zene misle da je ispravno mijesati vocne sokove i sokove od povrca, dodajuci npr. mrkvin sok narancinu. To je tako neprikladno kao kad bismo za isti obrok dali voce i povrce, jer to mijesanje u svih osjetljivih osoba izaziva vrenje. Zato treba bezuvjetno paziti da biljne sokove mijesamo sarno s biljnima, a vocnom soku dodajemo sarno vocni sok. Tako je dobro narancinu soku dodati drugi vocni sok jer to neee remetiti probavu. U pravilu je povoljnije piti sarno jedan sok, dakle, 315

Lijecenje

ne mijdajuCi ga 5 d rugim. M o ra mo jos pazi ti da sokove ne ispijamo nag10, vee ih Lreba piti po lako i u ustima do bro mijda ti sa slin om . T ako ce mn ogo bo lje dj elova ti i uzro kova ti mn ogo ma nje po tes koca. I tzv. prehlade od sok ova (grla i pro bavnih o rga na) spreeava mo a ko so k do bro pomijdamo sa slin om u usl im a . S prepecencem iii d vopekom d o nek le neutra'lizira mo vocne sokove, a to dobro dj eluje na slu zn icu zeluca. Tko ne podn osi so kove, usprkos njiho vu do brom djelo va nju, moze ih dodati Bi rcherovoj kas i, a so kove povrea juhi, i to sa mo vee kuha noj j uhi , jer p rijesni sok ne smij emo kuha ti. U svakodnevnoj zurbi svaka dom acica ne m isli na to, pa je d o bro d a je. u njenu korist, na sve to prije upozor imo.

SLABE STRANE LIJECENJA PRIJESNOM HRANOM Cesto je nuzno ogra nieiti hra nu 5 mn ogo bjela neevin a, mi sleCi pri tome pr ije svega na je la od jaja i jela sa sirom te meso. Poviseni krvni tla k, gusta krv, o boljenje vena, ukrat ko, sve te i sli ene bo lesti za ht ijevaju promjenu visko ziteta (zit kosti) krvi i za to va lja uzivati ma nje bjelan eevin a . Nije uvijek la ko, pogotovo sta rij im Ijud ima, prijeci na vocnu hra nu, jer vo ena se kiselina ne slaze uvijek sa zeluea nom, pa tu pro mjenu treba spretno izvesti. Kad prela zimo na voenu hra nu. mora mo u prvom red u pa ziLi da jedemo sasvirn po la ko, da voCe i voene sokove dobro natopimo slino m, jeduci uz to uvijek neSto sto veie voenu ki se linu iii je donek le ne ut ra lizira. Za to je prikl ad an prepeeeni kruh i to od zita u zrnj u, zobeni dvopek ii i nesto slicno, przeni kr uh, ukratko sve sto se sastoji od skroba , bil o pa huljice, bilo pecivo. Kad zelimo prijeei na prijesnu hra nu , mora mo po mi sliti da se pro ba vni orga ni ne mogu odjed nom preo rijen tirati od mijesane iii jednostra ne bjela neevi naste hra ne na prijesnu hra nu . Za to tre ba vremena i strpljenja . Pri tome mo ra mo postupa ti razu mno i d a ti tijelu nuzne moguenosti . To stanje mozemo naj bo lje sli kovito p red staviti idueim primjerom : sva ki vozac a uto mo bila zna da ne moze sarno tako prijeei od super benzin a na o bieni , vee mo ra prije izmijeniti rasplinjac. Slicno je i 5 p ro bavo m koj u m oramo usmje ri ti na novu vrstu prehra ne. Cesto promjene d ijetne hra ne ne uspij u jer upravo to me ne posveeuju dovo ljno painje.

DRUGE SLABOSTI PRIJESNE PREHRANE Poznato je da siro va na fta u odredenim oko lnostima daje vise energije nego prociseeni proizvod. Med utim, treba uzeti u obzir da mo ramo imati na raspo laganju pogodni rasplinj ac koji moZe na ftu preraditi . T a ko je i 5 prijesnom hra nom ; ima bolesni ka sa posve iscrpljenim pro bavnim o rganima, i ta kvima prijesna hrana u o bicnom o bliku moze sarno skoditi . Nj ihovo je stanje ta kvo da mogu prijesnu hran u pro baviti jedin o, mozd a , u o bliku prijesnih so ko va.

31 6

Danas ietvu secerne trske obavljaju slrojevima. Trsku izreiu na 1,20 m duge prutove koje kasnije preraduju u Ivornicama .

SvjeZe voCe i prijesno povrce sadrzi, kao sto znamo, najvi se tvari koje daju i:ivotnu snagu , za to se jed an dio svakog obroka mora sastojati od prijesoe hrane. Tako dobijemo dovoljno vitamina i enzima. Ako smo u slanju da prijesnu hranu dobro preradimo, korislil Ce oam da jedan dan u tjednu jedemo prijesnu hranu. Po ugod nom vremenu , osobito na prijelazu zime u proljece, mozemo pod jedoakim uvjelima neko vrijeme provoditi lijecenje prijesoom hranom . Tako imamo pri li ku da tij elo temeljito ocistimo. Lijecenje prijesnom hranom oije pogodno ako ne mozemo proba viti orahe ni sa latu , pa ih neprobavljene izbacujemo. Moramo dobro pazin na djecu koja pokaz uju smeloje proba voih organa, iIi cak boluju od Herterove bolesti, jer nema smisla da im dajemo prijesnu hranu koju ne mogu proba viti. Kralkovidnost bi u tom slucaju mogla samo skodili. Bolesnik ne smije nastaviti dijetu jer bi oslabio iIi zbog opCe iscrpIjenosti propao. Im ao sam prilike da to vidim u jedne djevojke koja je

317

bila fanaticki slijepo privdena svojoj jednoSlranoj prehrani. Istina je da prirodni narodi zive gotovo isk ljuCivo od prijesne hrane i ostaju pri tom jaki i zdravi. 0 , mi se ne mozemo vise ubrajali medu njih i ne smijelll o: dak le, slva rali krive . zakljucke. Civilizacija narn je, sli kovito receno, zada la mn ogo ra na; mn ogi od nas imaju potpuno oslabljele probavne organe, i zbog toga 1ll0gu si rovu hra nu probavlj ali tesko, iii sarno u naj manj im ko lic in ama. U takvim slucajevima treba hranu kuhanjem razgradili i za tim joj dodavati vrlo ma lo i postepeno prijesnu 11 o bliku ka-e iii so ka. Na taj nacin necelllo o rganizam nepotrebno opterecivali . Kad opet toliko ojacamo da su proba vni sokovi dovo ljno zgusnu li te mogu ra stavljati svjeze bi ljne sta ni oe i razgradivati hranjive tvari. tada mozemo oprezno ope t poeeti jes ti prijesnu hranu. Pri tom niposto ne smijemo za bora viti da mora mo sirovu hra nu dobro sazvakati i temeljito pomijesa ti sa slin om, i stoga je nikad ne bismo smjeli pojesli na brzinu . Tko zeli da od prijesne hrane ima punu korist, mora utro siti za jelo vise vremena nego kad jede ku ha na jela . Opasnost od glista

Pozna to je da su oso bito sa la te o pasne zbog glista. Tko moZe u vlastitom vrtu bra ti bioloski uzgaja no povrce, ne treba se bojati Ie opasnosti. Za kupljeno povrCe ne mozemo ni kad bi li sigurni da ga gnojeCi gnojnicom iz nuznika nisu za razili jajima glista. Zato je upu tno da salatu dobro operemO u slanoj vodi, a za tim isperemo, jer se tako mozemo donekle zastititi od gl ista. Posljedioe oboljenja od glista vrlo su neugodne, i covjek se mora dobro osigurati protiv njih. Mnogi Ijudi koji imaju gliste ces to ni ti ne znaju da u sebi nose god ina ma, da paee desetljecima, crijevne parazite. Stoga nemaju ni pojma zas to su tako nervozni, cesto boleSlji vi i sla bokrvni. Jednako tako ne znaju zas to im aju oko ociju tarnne kolobare. Bilo bi dobro kad bi se jed nom ozbiljno upita li da Ii nemaj u, mozda, gli ste ! U takvu slucaju nuza n je veci o prez pri pripravlja nju sirove hrane, a moglo bi pomoCi lijecenje biljnim lijekom Papayasanom.

Tifus, griia (dysenteria) i druge zarazne bolesti

Povrce i sala te sto se uvezu iz stra nih zemalja mogu biti za nas opasne, ako nisu besprij eko rne, i prenij eti tifus, dizenteriju i druge zarazne boles ti. U vrucim krajevima, osobito u tropima, ne treba jesti nista sirovo sto se ne moze oljustiti iii dezinficirati. Naravno, to vrijedi ta koder za sve koji putuju u te zemlje. Vrlo brzo mozemo sebi navuCi zlo , pa je uputno da budemo bezuvjetno vrlo oprezni . Cak IjusteCi voCe ne smijemo zaboraviti da inficirane Ijuske (lupine) mogu zagaditi ruke, a s njima i oljusteno voce. To za htijeva stalnu op reznost koja sigurno oteiava covjeku zivot.

Zakljucci

Bilo bi sasvim krivo kad bi smo prema tim razmatranjima za kljucili da vrijednost sirove hra ne ne nadmasuje njene sla bosti. Moramo sarno zna ti sto moZe smanjiti vrijednost sirove hrane ito s nuinom opreznosti korisno upotrijebiti. R azmi sljanja 0 tome moraju nas potaci da za htijeva mo bio318

losko uzgajanje i dobivamo sa mo bespr'ijeko rno povrCe i voce. Ako nelko im a vlasLiti vrt, ni sLa ga ne sprecava da ga bi oloski obrad uje. Radosno je SIO se vee, lu i tamo, pocinje po lako bi oloska obrada vrlova bo lje orga ni zira li i sto dobro napreduje .

VOCE 5 BOBICAMA Kad bi uopCe bilo poznato kako je pun ovrijedno i vitam inima bogal o voCe s bo bieama, sigurno bismo ga viSe eijenili. Vecina log vOCa sadri i velike ko licine vitamina C. Koliko je vaia n vitamin C razumije svalko tko poznaje znakove (simplome) njegova nedostalka. Posljedice su npr. krvarenje desni kao jednoslavan znak sko rbula. K limavi zubi , sk lonost prehl adama i krvarenjima la koder su posljed ica nedosta lka vita rnina C , jer eim usla no vimo ned ostalak vitamina C, krvarenja su sve eesCa i jaea. Mno go vitamina C irna erni ribiz koji zbog svoga svojstvenog ok usa sva ko me ne ide u lek. Malom ko lieinom od 50 g dnevno mozemo podrniriti dnevnu potrebu vitam ina C. Mllogo vitamina C irnaju uopce sve vrsti voca s bo bieama, kao sipak, ma line, iuti sipak, erni ribiz, boro vniea (Vaeein ium myrtillus), ·brusnice (Vaeeinium vitis idaea) i dr. Razne vrste bobica rnogu takoder zadovoljiti nuznu ko liCinu vitarnin a A. Tako u 100 g svjeiih borovnica ima 1,6 mg eistog vitamina A, dok 100 g kupina sadrZi 0,8 mg. U vrijeme kad dozrijevaju bo biee, moramo upo lreblj avati ne sarno sok od rnrkve i obiene vrtne krese (krstovnik ; Na slurtium officina le) - da bismo podmirili dnevn u po trebu vitamina A - vee i spomenute bobiee obilno pomazu. To bi mogli zapamtiti osobito o ni' koji su zbog nedostatka vitamina A na bilo koji naCin patili. T akav nedostatak moze npr. uzrokovati koine bolesti, ispadanje kose, zubi i nokala, cak i omeksanje oene roznice. Debljina zbog nepravilnog djelovanja hormo nskih i lij ezda i nocno slj ep ilo su - osim vee spornenutib teskoCa - znaci koji za htijev
319

bio los ko gnojenje s kompo to m, kos ta nim bras nom iii do brim prirodni m va pn enim gnojivom ne djel uje ta ko ja ko. T ada ne uzro kuju jaki osip koj i nastaje zbog velike preosjetlji vo sti i moze izazva ti pra vu ko pri vnj ac li ( lirtik a riju ). Osjetlji ve osobe mogu jesti prave sum ske crvene jagode jcr o ne uzrok uju ma nje rea kcije nego vrtn e. l os je bolje ako se ograni ce na druge vrste jago da (bobi ca), koje nemaju ta kve nu spoj ave, a boga t Sll nado mjes ta k. O sobe koje p a te od nedovo ljn og rada limfnih zlij ezd a, iii one kojim a zlijezde uvij ek oti cu, mo raju jes ti mnogo vota s bo bicama jer bo bice do bro djeluju na zlijezde . Predn ost im je sto ta koder smanjuju skJonost za raznim bolestim a di snih o rgan a. O vo voCe kori sti osobito trudnicama , jer mn oge teSkoCe za vrijem e trudnoCe isceznu a ko zena ima u o rga ni zmu do vo ljno vitamina i minera lnih so li. Oso bito vitamin C dj eluje protiv povracanja u trudnoci , za to trudni ce moraju jesti hranu bogatu vitamin om C. Obilno uziva nje voca s bobicama uklanja iii ublaza va a lergijske bol esti i proljetni umor. Tu odliku imaju, nara vno, sarno sirove bobi ce Uagode), za to valja najprije podmiriti svoje potrebe prijesnim vocem, a za tim ga konzervirati. Za lihu za zimu mozemo mirno spremiti , sa rno ne smijemo nikad zaboraviti da mora mo izbjega va ti industrij ski secer koji nam oduzima kalcij , pa ga treba zamijeniti vocnim secerom . Bijeli secer moze izazvati u tijelll vrlo neugodna ostecenja. Vocni secer, naprotiv, pripada najboljim i najdra gocj enijim vrstama secera. Poznato je da su bobice ta koder bogate secerom. Ukuhano voce (kompote) mozemo kvalitetno poboljsati ako upotrijebimo sarno nepreciscen, smedi ser er od trske, dodavsi malo grozdanog koncentrata ; ukuhano Ce voCe biti mnogo vrednije ma kar smo doda li sarno 10 do 20°'0 od normalne sadrzine Secera.

LJEKOVITOST VOtA S BOBICAMA Velika Ijekovita vrijedno st bobica Ua goda) dolazi najbo lje do izrazaja a ko ih jedemo prijesne. Ako Rustimo da potpuno dozore u vrtu, bit ce dovoljan njibov vlastiti Secer, i necemo morati doda vati secer cd trske iii med. One sadde takoder mnogo vitamina, vitalnib tvan i boja, sto je za nas neprocjenjiva, Ijekovita hrana. Ako jetra iii gusteraea ne rade dobro iii su vrlo bolesna, borovnice ne sarno da dobro podnosimo vee one vode istodobno k ozdravljenju. Divlje jagode su dobre za reurnaticare, oboljele od artritisa i raka, a dobro dodu i oboljelima od multiple skJeroze. Tko je alergican na vrtne, crvene jagode, moZe lIzi vati sumske crvene jagode bez bojazni od tegoba. Osim jetara i bormonske zlijezde imaju veliku korist od ljekovitih tvari u jagodama, a u izvjesnom su smislu hrana koja pomladuje. To nije ni najmanje cudno jer, jeduci ib redovno, mozemo drzati kure mrsavljenja, a mogu povoljno utjecati na funkciju jajnika, stitnjace, hipofize, ukratko, svih endokrinih zlijezda (zlijezda s unutrasnjim lucenjem). Divlji plodovi imaju prednost jer su izrasli doista bioloski, pa su se njibove_ ljekovite vrijednosti mogle potpullo razviti. 320

Ne va lja izbjegavati kisele bob ice iz stra ha da stvaraju kiselin u. jer nije sve kemij ski kiselo sto je kiselog o kusa. Cak u vrlo kiselim bobica ma prevlad avaju bazicne tvari. Jed ina vrsta bobica koje im aju visak kiscl ine jesu srazmjerno ma lo kisele brusnice. Sve dru ge prije pomaiu smanjiti kise linu, i to upravo u Ij udi koji im aju prev ise kiseii ne, npr. obo ljeli od reum atizma i a rtriti sa .

Osobitost kiselih bobica

VeCi na voea s bo bicama ima mn ogo vita mina C. i u vrijeme njihova dozrijeva nja moze mo podmiriLi po trebe toga vitamin a. Bazicne min era ln e tvari la koder su vrlo ko ri sne. T a ko dugo dok mozemo brati svjei:e bobice, ne za boravimo da su svjeZi pl odovi bo lji od voenih sokova. Posto prode njihovo vrijeme, dobri su i njihovi so ko vi koji nam kori ste svojom IjekovilOSeU i u dru go vrijeme godin e. Pozna to je da bolesni cim a od jetara vrlo koristi so k borovnica, kupina i cmog ribi za. Da nas zna mo da Ijekovito djeluju i njihove boje. One djeluju na crijevnu fl oru, ciste je i o bn avlj aju. Stoga nastojmo da nam vrijeme dozrije vanja tog vota ne prode neiskoristeno . Ako redovno pijemo ciste prirodne voene so kove, u to ku godine ta koder pravilno biramo so ko ve Ijeko vitih bobica .

Sokovi od bobica (jagoda)

OPREZ S KOSTUNICAVIM VOCEM! Kome slabo rade jetra i gustep .ca, mora paz iti dl\ ne jede previse kOSIUnicava voea jer Ce ubrzo pozaliti zbog neugodnosti i bol ova. Treba takoder pazi ti da takvo voCe ne jedemo na prazan zeludac. Treba ga jesti pol a ko i zalogaje dobro pomijesati sa slinom. Uz to voCe treba jesLi dvopek iii Gra ham-huh koji smanjuju neugodnu kiselu reakciju , osobito cijanovodicne ki seline. Zdrave naravi, osobito Ijudi koji su naviknuti na prijesnu hranu , mogu kostunica vo voCe dobro podnijeti i smiju ga jesti u svako doba. Medutim, to ne bi smjelo biti povod bolesnim i osjetljivim osobama. da ih opon asaju , kad iz iskustva znadu da im skodi. Bolje je suzdrza ti se od kostunicava voea, nego si njime skoditi i osjerno poremetili zdra vlje. Ako tim voeem pokvarimo zelucanu i crijevnu sluznicu, uzet Cemo nekoliko dana ujutro i uveee I veliku zlicu ilovaee s malo vode. Tko ima mno go zelucane kiseline, uzet Ce prije jela jos i jednu cajnu zlicicu drvenog pepela. Tegobe Ce zacas proei. Ipak, ne bi bilo pravilno da si previse dozvolimo ako sad znamo sto lreba ucinili u slucaju da dode do ta kva osteeenja .

NEKA PRAVILA ZA UZIVANJE KOSTUNICAVA VOCA PoznalO je da je osuseno kostunica vo voCe za naSe zdravlje prikladnije nego svjei:e u vrijeme dozrijevanja. To uku sno voCe mozemo i tada uzivali bez tegoba ako se drzirno nekih osnovnih pravila. BuduCi da kostunicavo voCe ne moi:e dozrijevati uskladisteno, moramo ga brati i kupovaLi u potpuno zrelom stanju. Nezrelo voCe stvara neugodne

321

Uiivanje beztegoba

tcikoCe, a nije ni uku sno. Tko kupi takvo nezrelo voce, osjeea se razoearan i prevaren. Nitko neCe dozivjeti eudo da npr. nezrele marelice kod kllce dokraja dozriiu. Makar kako strpljivo eekao, one nece, njemll za Ijubav, postati soene i slatke, vee ce se na njegovu ve liku zalost smerurati . Tresnje takoder moraju biti zrele i svakako neprskane jer inaee mogu izazvati zdravstvene smetnje. Zrele, neprskane treSnje sa crnim kruhom (Graham) i dobro pomijesane slin pm, neCe nikada uzr9kovati vrenje, nego Ce dobro djelovati na jetra. Nikada ne smijemo Riti vodu za vrijeme dok jedemo tresnje iii poslije, a to je pravilo koje vrijedi i za sve drugo kostunieavo voCe. Poznato je i to da ga ne smijemo, po navici, ni premalo sazvakati. Ako budemo kostunieavo voCe uvijek dobro pomijesali slinom, mozemo izbjeci smetnj e, uz uvjet da je voCe potpuno zrelo i neprskano. Te prednosti danas tesko nalazimo ako ne znamo prave izvo re odakle voCe potjeee, buduCi da voCe obieno kupujemo. Vlastiti vrt koji sam i nj egujemo, dat Ce nam sve sto nam lreba, iii pak poznati selj aci za koje znarno da vocke uzgajaju na prirodni nacin i dr'le da im sluZi na cast ako ubiru i prodaju sa rno potpuno zrele plodove.

Pripremanje pekmeza i suhog voca

Bogati urQ
Korist za zdravlje

Prirodno Cista hrana tako je sastavljena da nas odrzava zdravima, i uvijek mozemo racunati da Ce koristiti nasem zdravlju. lako npr. treSnje nemaju mnogo vitamina C, ipak je vazan jer ga tijelo lako prima. Vitamina B, imaju 0,05 mg, a ipak djeluje protiv bolesti krvnih 'lila, smetnji u optoku krvi, ostecenja srca, a dobro utjeee j na snizeni krvni tlak. Zbog tih prednosti i tu malu kolicinu vilamina moramo pozdravi ti. Tresnje sadr'le 0,01 mg drugog vitamina koji je poznat kao nikotynamid, a stiti od peJagre. Ako zubno meso ceSCe krvari, ako se pod upaljenim zubnim mesom pocnu klimati zubi, morarno nabaviti prirodnu hranu koja sadrZi vitamin C, a dok ima tresanja, jesti neprskane, potpuno zrele tresnje. Visnje imaju vise vitarnina C nego tresnje, ali imaju 1% manje secera. Premda su po okusu kisele, ta vrsta tresanja, tj. visnje, imaju

322

Secerna Irska je najveca medu vrslama Irava. Siljka skuplja secer osobilo u slabljici.

visak baza (Iuiina). One imaju manje natrija nego trcinje, ali zato vise kalija i sumpora, te mnogo jabucne i lirnunove kiseline. Nekad su upotrebljavali posebno pripremljen sirup od njihovih plodova i kostica u kojima ima cijanovodonicne kiseline, kao sredstvo za tjeranje mokraee pri vodenoj bolesti i kao osvjezavajuee pice. Plodove zajedno s kosticama istucemo, dobivenu kasu protisnemo i dodamo na 35 dijelova soka, 65 dijelova seeera. Prije su kostice od tresanja upotrebIjavali protiv kamenaca, uzimajuci dnevno po 6 kostica. I peteljke treSa-

323

nja, osobito crvenih, kao i peteljke visa nja, upotrebljavali su prije u svrhu lij ecenja. Pripremali Sll od njih caj i upotrebljavali kao prsni caj i kao caj za mokrenje. Nekad su posusene tresnje slo vile kao dobro sredstvo proriv bljedoce i slabokrvnost i. U tu su ih svrhu namakali 1I crnom vinu. Osusene slji ve i danas upo trebljavajll protiv lij enih crij eva. U vodi omeksane plodo ve pojedemo navecer iii prije dorucka. Ako to jed noslavno lij ecenje provodimo du ze, mozemo utj ecati i na tvrdokorni za tvor sto lice. Zrele kaj sije i breskve, prirod no Ciste, obogacuju nasu hranu jer imaju srazmjerno mnogo vitamina C, nes to vita min a B, i B2 , mnogo karotina i pantotenske ki seline koja , navodno, cuva kosu da ne sijedi . Trnjina (crni trn; glog; prunus spinosa)

Mnogi ne znaju da trnjinu ubraja mo medll kostunicavo voCe ia ko ga ne uzivamo kao voce. Treba ga, medutim, spo menuti jer upotpunjuje Ij ekovile mogueno sti raznih vrsta kostllnicava voca. Tu su biljku mnogo upotrebljavali jos u stara vremena. Brali su cvjetove i od njih pripravljali alko holnu o topinu hlapljivog ulja, koju Sll upotrebljavali za ciscenje krvi , crijeva, zeluca, te protiv kaslja i plucnih bolesti. Od plodova su pravili sirup za lijecenje proljeva osobito kad je pomijesan sa korijenom srcenjaka (stda ; Potentilla erecta). Sirup povoljno djeluje na zeluca nu i crijevnu sl uznicu. Oso bito za anemicne sirup trnjine je dobar i priroda n lijek. Ta ko nam plodovi crnog trna sluZe iskljucivo u svrhu lijecenja, dok ostalo kostunicavo voce i jedemo i upotrebljavamo u Ijekovite svrhe. Namirnice bi uvijek morale biti i Ijekovite. Ook nemamo ga rancije za to, stalno se brinemo za prirodnu i Cistu hranu. Vrlo je vazno da upravo pri kostunicavom voeu pripazimo da zbog sredstava za prskanje voca ne navucemo kakvu nevolju. Bolje je da se odreknemo takva voCa nego da imamo nepotrebne teskoce. Ni obrada suhog voea sa sumporom ne kori sti zdravlju. Naravno, nije uvijek lako na baviti potpuno prirodne i ciste narnirnice. Vee smo spomenuli da ne smije svaki bolesnik sebi priustiti uzivanj e kostunicava voca. Oso bito oni koji imaju smetnje s jetrima, moraju se cesto potpuno odreCi voea izuzevsi neke vrste jagoda. Mnogima se takvo ogranicenje cini neopravdanim, jer se teSko odupru onorn sto im se svida iako im stvara tego be. To nije pametno jer vremenom treba ddati dijetu da bi se neki organ opet oporavio. Ako zelimo jesti kostunicavo voce, moramo mi sliti na te savjete.

PRSKANO VOCE Buduei da se uvijek ponovno ja.vljaju otrovanja prskanim vocem, tre ba tu neugodnost poblize razjasniti. Svi Ijudi ne reagiraju odmah na otrove kao sto su olovo, arsen , bakar i rnnogi drugi, koji sluZe kao sredstva za prskanje. Medutim, neki su Ijudi osjetljivi i u njih se odmah pojave otrovanja od prskanog voca. U manje moramo traziti sarno neprskano voce. Takvo voCe ima veeinom neke kozmeticke mane, tj. krastave pjege; sa zdravstvenog gledista nema ni324

Berb a datul ja u Irak u. Svaka zrela bilj ka daje god isnje priblii no 59 kg dat ulja koje sad rie mnog o ugljikohidrata, bjelancevina i mas ti.

kakvih posljedica jer se ra di 0 bezo pasn im biJj nim glji vicama. T ko nije sigm an da Ii je voce koje zeli jesti prskano iii ne, mora ga, na za lost, ogu liti i ta ko se odreCi ko ri snih fos fata i drugih dragocjenih tvari ispod Ijllske. Svaka ko je bo lje da se toga odreknemo, nego da si nas kodim o otrovima koji su se mozda zad rzali na voc u. Ako vocni nasad prskajll sa rno zim i, kad su sta bla go tovo ogo ljela, tada mogu naj vise stradati bilj ke koje rastu ispod vocaka i mik ro bi u tlu. Samim pl odovim a zim sko prska nje ne sko di jer ot rov kroz ko ru sta bl a, koli ko su do danas mogli usta noviti , ne djeluje na pl odove. Nada mo se da ce prska nje otrov im a lIsko ro pres tati jer istrazuj u bioloska sredstva proti v in se ka ta. Nairne, 1I biljnom sv ij etu postoje moguenosti koje mogu po ljo pri vred i i bezopasnim sredstvima osigura ti vec i prin os voca, a da po trosaCi ne bud u 1I o pasnosti od os tece nj a. Stoga treba nas tojati kao i u prirodno m nacinu lij ecenja da takva sred stva traze i nadu . Pok ll si prska nj a eks trak tom presli ce (Equi setum arve nse), stoli sni ka (Achillea millefo liu m) , kap llcin ke (T ropaeolum ma ius) i d ru gim slicnim biljnim ekstraktim a. da li su vee sasvim dobre, zadovo lj avajuCe uspj ehe, pa bi takve pok use treba lo nastaviti. Prepo rucaju takoder prskanje ekstrak tom dllhana, koji je takoder biljn og po rijekla i ma nje opasan od ke mij skib sredstava.

RABARBARA tes to pitaju da Ii je ra ba rbara skod lji va za jelo. Sigurno je da ra barbara im a veli ki h predno st i. Dragocjeni Sll nj eni vitamini , ki sel ine i razlicite minera lne sastoj in e. Njena je velika slabost u tome sto vrlo nepovo ljno djeluje na bubrege oso bito 1I oso ba koje su skl o ne bllbreznim kamenci-

325

rna. S rabarbarom uopee moramo biti vr lo oprezoi kao, usput receoo, i sa spargama i s prokulicom. Te tri povrtne biljke imaju mnogo kiseiine, i zato su dobre u manjim kolicinama, dok u veeirn, kao sto je spomenuto, djeluju vrlo nepovoljno na bubrege. Dakle, svi koji boluju ad bubreinih kameo aca iii pijeska u bubrezima, mogu jesti vrlo malo tog povrea iii ga se moraju posve odreci. To vrijed i i za ooe koji imaju previSe kiseline , iii pate od reumatizma i artritisa. Treba paziti na gnojenje ra barbare jer umjetoa gnojiva iii gnoj nica mogu uzrokovati jos i otrovanja.

o

SECERU

Treba ukra tko razjasniti i pita nje secera jer nije svakome jasno sto treba mi sliti 0 Seceru od trstike, iii 0 bijelom, industrij skom seceru. Donedavno je prevladavalo mi sljenje da secer od trske nije bolji od bijelog secera jer se preraduje sa sumporom , dok se bijeli secer, da bi se odrza o, preparira plavom bojom. l stioa je, medutim, da u ocisceoi secer stavljaju plavu boju, ali ne zato da bi se odrzao, vee jednostavoo zbog Ijepseg izgleqa. Priocip je jednak bijeljenju rublja plavilom. Zbog plavi la rublje se cioi bjeljim, a bez njega vremenom posivi. Secer se drZi neograoiceoo dugo vremeoa i ne treba pokusavati da ga plavilom uci nimo lrajoijim, jer praviloo uskladisten i nakon 100 godioa bit ee jos uvijek secer. Plave ga sarno za oci. Bijeli se¢er je preciscen i zato pripada produktima kulture, koje oe mozemo vise ubrajati u prirodnu hranu. lednako je i s bijeiim brasoom. Ta denaturiraoa, tj. neprirodoa hrana, kriva je za mooga osteceoja organizrna, koja se ocituju u razlicitim bolestima. Da bismp ostali zdravi, moramo se kloniti svega sto utjeee na vrijednost hrane, izbjegavajuCi bezvrijednu hraou u svim okolnostima. Zato imamo pravo tvrditi da je Secer ad trske bolji ad iodustrijskog jer ima jos i razlicite mioeraloe sastojine i visak luzi ne. Nije to coo da seeer dobi ven iz seceroe trske obraduju surnporom. N!\jbolji secer jeste i ostat ce prirodoi secer kakav je u prirodi, u plodovima svih vrsta, u svjeiem i posuseoorn grozdu, rozioama, datuljarna i smokvama. Vocoi secer u takvu obliku je najbolj!\ hrana jer prelazi oeposredoo u krv i daje snagu. Naime, posve je hivo kad rnislimo da nam bjelaocevioasta hrana daje nilZou soagu, zaboravUajuCi npr. da bik svoju oeogranicenu snagu oe duguje nekoj bjel!lJl!3evioastoj hrani, i da krava obilou masnocu koju proizvodi, izvlaci iz svoje biljoe hrane. Ako hoc,erno zaslad iti kaSu, ne lreba bezuvjetoo posizati za secerom ad trske iii medom. Ne, jednostavno sameljerno rozine iIi grozde, i tom masom zasecerimo jelo. Med je takoder, uz grozdaoi secer, izvaoredno sredstvo za Secereoje. Dalje preporucamo takoder zgusouti sok seceme trske, iii zgusouti sok krusaka, te neprecisceo secer u drugim slicnim oblicirna. Prirodni secer nije iSIO sto i tzv. grozdaoi secer koji dobivaju iz kukuruzoog shoba. Za svoje dvolicoo ime treba zahvaliti kemijskoj formuli koja je jedoaka formuli prirodooga grozdaoog secera koji dobivamo iz

326

Sadenje secerne trske

groida. Taj svojevrstan slucaj ne oznacuje ga ipak ni u kojem slucaju kao prirodni secer, i nema nikak vo pravo da ga tako zovemo. Kad kupu jemo taj secer u bijelom pra hu iIi kockama, moram o znati da se u biti s nepravom naziva groida ni secer. lstina je da i umjetni groidani secer ima izvjesnu hra njivu vrijednost, no nikada Ijekovitu iIi hranjivu vrijednost pravoga groida nog secera koji dobivamo neposredno iz grozda . Konacno, s tirn u vezi nas ne zanim a kemijski sastav nekog secera, nego njegovo povoljno djelovanje na naSe zdra vlje. Za to va lja upotrebljava ti sa rno pravi secer, tj. zbilja secer dobiven iz groida, najbolje zgusnuti , cisti sok zreloga grozda. Za ra zliku ad umjetnog i kr ivo nazvanoga grozdanog secera , zva t cemo ga hranjivi groidani s.ecer iIi grozda ni koncentral. Prave ga iz svjezeg iIi posusenog groida (rozina). Moiemo ga nazvati naj boljim sladilom koje je u raznim pogledima jed nako vrijedno kao i med , a bolje ga podnosimo. Mnogi bolesnici ne pod nose med, dok groidani secer rado uzimaju jer im ne stvara nikakve poteskoce. Bolesnicima sa vrucicom, djeci i dojencadi, Ie bo lesnicima s teskim tegobama u izmjeni tva ri d ajemo umjesto ociscenog secera uvijek hranjivi groi dani secer, prije vega za sece renje pica. Hranj ivi groidani secer lako prelazi u krv i agorijeva bez mn ogo sljake. Njegova je vaina prednost pred ociscenim , tj. industrijsk im secerom, sto ne oduzima kalcij (va pno) kao ocisceni secer, pa ne sprecava ozdravljenje bolesnika. Hranjivi groidani secer jaea ta kod er srce i umiruje i ivce. Tko uzima kapljice za spavanje,

327

caj ma ticnj aka (melissac oflicin a li s), iii to nikwn za srce, spava mn ogo bo lje i mirnije. l edina sla bo t hra nji voga groZdanog seeera je njegova visoka cijena, cemu sc, s o bzirom na cij enu grozda, ne smijemo cuditi . BlIduei da 1I preda va njim a cesto dajll neugodne obavijes ti koje nastoje prirodnu hranu diskreditirati a dena turira nu opravda ti , treba pitanje seee ra tako razjasniti da neee viSe pos lojaLi sumnja sto je pravo a sto nepravo. U vezi sa spomenulim prednostima voenog seeera treba jos upozorili da pri kllpnji suhog voCa moramo uvijek dobro pazili da ne dobijemo sumporeno iii drugacije OS leeenO voce, jer samo cisti prirodni produkti imaju svojstva zbog kojih ih treba jesLi.

o

VRIJEDNOSTI PRIRODNOG SECERA

Neza boravno su mi oSla la u sjeea nju plaha indij anska dj eca u Srednjoj Americi. Zbunjeno se smijuei opkolila su nas grickajuCi pri tom stabljike seeerne trske. Time su zadovoljilipolrebu za slatkim , a pomoglo im je takoder da se oslo bode skuceno sti i zbunjenosti. Gotovo sva djeca vo le seeer, jer taj ugljikohidrat izaziva u nas im oku snirn zivcima onaj ugodni osjeeaj koji zovemo slatkim. Ma li lndijanci nisu voljeli samu seeernu trsku , nego njen svjezi sok koji su zgusnu li nad vat rom i onda uziva li. Zval i su ga »pilosillo«. Ta su djeca imala neobicno i izuzetno lijepe i cvrste zube iako su toliko uziva li tu ta mnosmedu slatku tvar. Zube su cesto upotrebljavali kao orude jer ni su imali noz niLi drugi pomoeni a laI.

Opravdana upozorenja

Sad nam se javlja nekoliko pitanja jer se sta lno sreeemo s upozorenjem da uzivanje vere kol icine seeera skodi. Zasto to? Oa, zasto danas opeen ito misle da seeer i slatkisi skode zubima i kostima, i to tako jako da katastrofa lni broj karijesa zubi u skolske djece treba pripisati prevelikom uz ivanju seeera i poslast ica? Oa Ii je tocno da i seeer od trske ne odgovara potpuno onome sto se oznacuje zdravim prirodnim proizvodom? Kao dobri promatraci koji znadu prakticna iskustva dobro iskoristiti, mozemo izvuCi ove zaklj ucke: Rjesenje zagonetke mora biti sigumo u kakvoci seeera, inaee ne bi sva indijanska djeca, koja uzivaju vjerojatno jednako toliko seeera kao i naSa omladina, imala. tako dobre zube, dok istodobno 90% .nase djece boluje od zubnog karijesa, usprkos pravilnoj njezi zuba cetkicom i pastom za zube, sto je Indijancima uopre nepoznato. Serer koji uzivaju lndijanci nije cist, nego saprzi i sve P9pratne tvari koje su u biljci. Radi se, dakJe, 0 pravoj mjesavini mineralnih tvari, kao sto su kalcij, fluor, magnezij, mangan,. zeljezo, kremena kiselina, fosfor i dr. Nasa djeca koja jedu industrijski serer dobivaju, dakle, cisti secer bez minerala, a to remeti ojelokupnu izmjen u minerala, pa nastaje nedostatak minerala i vitamina. Tu vaznu okolnost pojacavaju jos dodatni i drugi neprirodni proizvodi, kao npr. bijelo bras no i polirana riza. Posljedice tih nedostataka jesu zubni karies i druga oboljenja.

328

Zetva secern e trske u Jam aiei sa

machetom kaja je nalik sablji a as tra kaa britva. Radniei na plantaiama su vecinom erneL

Kad se odrasli stranci iz dalekih zemalja presele k nama i zbog toga zamij ene svoju prirodnu hranu s nasom civiliziranom, vee nakon nekoliko godina im aju leskoCe sa zubima. C injenica je da slastice i preCisceni, bijeli secer skode zdravlju vise nego sto je op.Ce poznato. Besprijekorna sla tkoCa je med branjivi grozdani secer koji se dobiva iz grozdao razne vrsti slatki.h suhih plodova voca, kao sto su grozde, cvebe iji rozine, smokve, te prirodne cjatulje, jer se u njima nalazi prirodni secer koji je bogat mineralnim tvar ima i la.ko se asimi lira. Zato mozemo za pripremanje kaSe mime duse samljeti neko grozde i njime zasladiti obrok. A Sto je s nepreciscen im secerom ? Ako je dobiven iz secerne repe, nije prikladan za sto lnu upotrebu jer nema oso bit okus. Ta slaba stra na dol azi do izraiaja osobito za secerenj e samljevene vocne kaSe koja cesto ima ok us po sapunu. Moramo misliti jos i na drugu slabu stranu. Neprecisceni secer pripravIjaju s vapnenim mlijekom koje mu oduzima dio mineralnih tvari . Nas nepreCisceni secer iz secern e repe ne moZe se, na zalost, mjeriti sa spomenutim pilosillom jer nije jednostavno zg uscen, kri stalizira n.. nepreCiscen sok. nego su ga cistili, obicno vapnenim mlijekom, a to upravo smanjuje vrijednost nepreciscenog secera iz secerne repe. Buduci da sadrzi jos nesto tzv. mela se i ukupno oko 2% mineral nih tvari, jos je uvijek mnogo bolji od bijeloga, potpuno rafiniranog secera. Vrlo d obar neprecisceni secer je takoder javorov secer (Acer saccharum). J

329

Punovrijedni prirodni secer

Graide pripada najplemenitij em vac u

Indijanci iz Sjeverne Amerike i Ka nade dobivaju ga zguscavanjcm so ka sla tkog javora. Javo rov secer je vrlo ukusan. Tko hore zivjeti zdrav. mo ra pit a nju secera prid a ti nui nu paz nju . Ro ditelji kojima je stalo do dobrog zdravlja djece, zadovo ljni su sto 1ll0g11 s P OIll OC U savjeta 0 llpo trcb i sccera i slatkisa dobiti jasno objasnjenje.

330

PRIRODNE DATULJE Tko ima pri li ku da ode u Mezopotamiju iii Perzijski zaljev, za ista 6e se razveseliti kad vidi mili one datuljnih palmi . lz praisko nske minera lim a bogate zemlje palme svake godinc crpe na tisu6e tona cudesnoga vocnog secera, a da mi u Evropi uglavnom od toga ncma mo korist i. Radoscu, ali i bolnim osjecajem ocaravaju nas prekrasni zubi ml adih Arapa. Radost je pom ucena boli kad us_poredimo to s nasom om lad in om kojoj su zubi. prema izvjeiitaju skolskih zubara, u vrlo ozbiljn om stanju. Kad sam se kra tko vrijeme za ustav io blizu rusev ina starog Babilona, popeo se jedan mladi Arapin veselo i sa zavidnom okretnoscu na datulju da bi mi bacio potpuno zrele plodove. Zadovoljno se sm ijao jer je njegova dardljivost na isla na odaziv, pa sam tom prilikom vidio njegove zdrave, bijele zube. Svidjela mi se i okretnost njegovi h napetih, snainih mi siea , koja daje tim sinovima pustinje gotovo narav i spretnost divlje macke. lako su ti si novi pustinje ka tk ad grubi i usiljeni. ipak ostavljaj u nezaboravan uti sak. NaSa omlad ina kvari zube slastica ma od industrijskog secera, a ovim su stano vnicima oaza i puslinja jedina slastica datulje koje s pravo m zovu mesom stepskih i pustinjskih Arapa. Nj ihova djeca jedu mnogo datuljina secera, a zubi im ipak ostanu krasni i zdravi, kao i u indijanske mladezi koja potrebu za slatkim utaiuje zelenom secernom trskom iii pilosiliom, njenim zgusnutim sokom. Steta sto i u nas nema takve skromn osti. Za zube na se sko lske mladeii bilo bi takoder bolje, kad bi mogla izbjegavati industrijski secer koji je sukrivac zubne gnjilo6e i mnogih drugib degenerativnih pojava u organizmu, kao i mnogih bolesti odraslih. Osim toga , industrij ski je Secer postao trostruko skuplji nego pred nekoliko godina. Zbog sv ih tih razloga morali bismo pokusati , koliko god je moguce, ukJon iti ga iz nase prebra ne i zamij en iti vocnim se6erom. Datuljin seeer i groZdani koj i dobivaju iz posusenoga groZda. tako su dragocjeni da bi svaka domaeica, kojoj je zdravlje njenih dragih prva briga, morala nastoja ti da slatka jela sladi prirodnim !iccerom. Time obitelj dobiva ne sarno visokovrij ednu branu iz uglj icnih hid rata vee za i ivot vaine mineralne i druge tvari koje stite od bolesti . Sigurno je bilo 5 razlogom sto me pitanje seeera ta ko osobito zainteresiralo u sjeni datulja Mezopotamije. Naumio sam da J?unovrijedni prirodni secer njihovih pl odova potan ko isprobam kad mi se pruii prilika, i tako dobijem proizvod koji bi bio pri klad an i za sladokusca i za zdravIje. Svaka hrana, a pogotovo svaka poslastica, morale bi imati takva svojstva da naSa djeca u buduenosti ne bi vise imala pokvarene zube, nego bi i u njih bili lijepi i zdravi zubi kao u mladih Arapa koji svoju slatkocu dobivaju iz gajeva datulja u Mezopot
VRIJEDNOST KONZERVIRANOG VOCA Pitanje iz kruga Citalaca: »U posljednje sam vrijeme procitao u knjizi »Refo rma«, da su sterilizirani i vru6e konzervirani plodovi tijelu sarno teret. Nad time sam se za mislio. Proslih sam godina ukuhao mnogo voea 331

jer je kod kuce pripravlj eno voCe prirodno, uprotno od onoga u konzervama<<. Odgovor: » BuduCi da je vaSe pita nje od opCeg znaeenj a, rado bih na njega javno odgovo rio. Pri sterilizaciji, tj . ugrijavanj u, propadne, doista , mnogo vitamina iako je potpuno krivo mi sljenje, 0 kojem Citamo u knjigama 0 suvremenoj prehrani, da je sterilizirano voCe tijelu sarno na tere!. Lzvo rne hra njive tvari , prije svega uglji ko hidrati, sece r, skrob i minera lne sastoji ne ostanu netaknute, tako da ste rilizirano voCe i povrce ima , kada je prirodno ste rilizirano, jos vecu hra njivu vr ij ed nost. Drugacije je s konze rvarna koje m asQvno proizvode u tvornicama, jer povrce u njima izgubi svoju vrijednost izluCivanjem i kernijskim dodacima za uljepsanje izgleda i ok usa. Ako sam tu i tamo »grdio« konzerve, bilo je to zato SIO u mn og im krajevim~ zbog udobnosti upo treblj avaju konzerve iako bi , ba r djel o mice, mogli nabaviti svjeZe povrce. Prije svega takva nemamost vla da d a nas opeenito u sa na torijima i bolnica m a. Bo lesnicima treba za izlij ecenje Ijekovita hra na , a najvecu vrij edn ost irna sa mo svjeZe voCe i povrce. Zato treba u vrijeme sazrij eva nja jagoda i osta log vOGa i povrea sto viSe trositi svjezu hranu. PovrCe tre ba jesti kao prijesne sa late, a voce kao Bircherovu kasu iIi vocnu sala tu. Ono sto ne rnozemo upo trijebi(i svjde, steriliz ira mo za zimnicu. Tko za konzerviranje uzima uvij ek sa mo svj de voCe i povree, rnoZe ja mciti za zdravu prehranu. Ne treba da sve bude bogato vitaminima jer je dovoljno ako samo jedan dio hra ne im a potpun sa drZaj vitam ina. Ya zno je da u cjelokupnom sastavu ne nacinimo nikakve pogreske. Uz mimo da jedete zimi za objed jogurt koji vee sadrzi vitamine, i uz to nesto svjeZe sala te, makar sarno od mrk ve iIi cik le. Tome mozete dodati vlastito konzervira no povrce, krumpir iIi prirodnu rizu. Tada tijelo dobije iz prijesnoga zelenja v ita min e, a iz konzervirane hra ne druge hranjive tvari, pa ste tako dobro i pravilno ishranjeni. Zalo visak voea i povrea steriliz irajte i dalje. Pri tom nemojte ciniti ne razumne greSke, koje se dogadaj u mno gim domaeica ma, a ko djeci d aju u vrijeme voca i jagoda prema lo prij esnog vOGa da bi ga irnale sto vise za konzerviranje i ukuhava nje. Sjeeam se da sam kao dijete morao cesto gledati kako su sve bo rovnice i maline ot isle u lonac za pe kmez, a ja bih tako rado poj eo i nesto prij es nih. Mnogi bi rodilelji zeljeli spremiti sto veeu zaIihu zaborav lj ajuei na veliku vrijednost prije snog voea«.

NAS KRUH Kruh je oduvijek u covjekovoj pre hrani imao veli ku ulogu. I danas j e svakodnevno na stolu , Ie je postao temeljnirn pojmom prehrane i svak idasnja potreba tijela. K a ko strasno je bilo za vrijerne ra ta kad je kruh bio strogo odmjeren. On je za ista te melj prehrane premda im a mo i druge vazne i nuzne namirnice. N ije, d a kle, c udo ako zelimo zbilja dobar i viso kovrijedan kruh.

Visokovrijedne vrste kruha

Uvijek sam se veseli o kad sam na svojim putovanjima ustanovio da tu i tamo jos u vijek prave punovrijedni kruh iz cijelog zroja, pecen na stari

332

n ac in. Tako sam opazio kilko su Indijallke pripremal e kruh od zita lIpOtrebljavajll ei pri tome jos zrvnjeve. U Arapa, Berbera i drllgih africk ih naroda viada obicaj da prave krllh od cit avoga zrnja. Jedni upotrebljavaju vise psenice, dru gi vise rai i, a treei vise jecma. Sve te vrste kruha od nepreciscena zrnja vrl o Sli lI kllSne i daju tijelll sve vrijedn ost i koje zito moze pruiiti. Kao !ito je pozna to, zito sadrzi mnogo toga sto je potrebno za gradll i ocuva nje zdravlja nasega tij ela: hra nji ve so li , minerale, enzime (fermente), vit a mine i kako se sve ne zovu ti poznati i nepoz nati cinioci. r u selj aka koj i zive II planinskim predjelima Grcke, temelj prehrane cini dobar krllh iz nepreciscenog zrnja . SVllda gdje je dobar kruh , srazmj erno je dobro zdravlje i ot po rnost stanovnistva. Gdje, pak , jedu bijeli kruh i bijelu tjesteninu , ta mo sam uvij ek nasao i slabe zdravstvene lIvjete. Sigurno je da kruh nije sam za to kriv, ali je medu uzrocima koji su civiIizira ne na rode neprirodnom prehra no m izbacili iz zd ravstvene ravnot eze. Sigurno je tak oder da pozna ta beraCica klasja Ruta, koja je pabircila Ila po ljima Boasa, nije pra vila bij elo bras no ni bijeli kruh iz sk upocjenog zrnja kojim se mo rala pre hra niti . Biblija priea kako su pekli pogacu s medom i brasnom od nepreciseenog zrnja koje su sam lj eli zrvnjem. Od sta rih Rimljana znamo da su svojim legionarima davali dn ev no izvjesnu koliCinu i ila jer se dobro usk ladi steno zito drzi neograniceno du go, a da ne izgubi vrijed nost, dok je s brasnom drugacije. C im je vanjska celul ozna ovojnica osteeena i zito se samelj e, pocinje u njega ulaziti zrak i djelova ti kisik. Poci nje oksidacija, i za vrijeme uskladistenja brasno gubi dio vrijednih t va ri . Pri tom su najosjetljiviji fermenti. Poznato je da se u zitu nalaze ak ti vni fermenti kao sto je npr. dijastaza koja se javlj a pri klijanju zitnog zrna i omogueuje pretva ranje skro ba u seeer. ZanimIji vo Ce na m opazanje to zivo prikazati. Ako odmah napra vimo tijesto od svjeie sa mljevenog zita i mijesimo ga ruk ama, one ee pocrvenjeti. Ta tzv. hiperemija nastaje zbog aktivnih fermenala koji se nalaze u zitu , osobito u meki nja ma i klicama. Ako brasno od istoga zita zamijesimo 5 do 6 tjedana kasnije, takvu koznu reakciju jedva primjecujemo. To znaCi da se uskladistavanjem aktivni fermenti reduciraju i vremenom izgube. Zato bi bilo nuzno i dobro kad bismo se pri pravljenju kruha drzali metoda nasih preda koji su mljeli zito kamenim mlinovima (zrvnjevi_rna), i odmah poslije meljave zamijesili kruh i ispekli ga, kao sto i danas cine ne ki na rodi koji zive prirodnim zivotom. Iskoristi li bismo vrijednost svih fermenata, a na raspolaganju bi na m bila ne sarno hrana vee i sve Ijekovite tvari nepreciscenog zita. Tako bi trebalo priprema ti svaki kruh iz nepreciseenog zrnja i takvom kruhu dati prednost u svakidasnjoj upotrebi , jer bi zbog velikih za htjeva danasnjeg vremena moralo ono sto je naj vrednije imati prednost pred manje vrijednim.

Pravi lno pecenje kruha

Vaian je takoder nacin same melja ve iita. Nedavno sam posjetio nekoga starog mlin a ra koji mi je pored svojih lijepih, novih strojeva pokazao takoder stari ka meni mlin koji vise ne upotre bljava. Sam od sebe, a da

Mljevenje zita

333

nismo 0 tome govorili niti sam sijedog mlinara na to potaknuo, poceo mi je pricati da je taj sta ri mlin mljeo cisto dobre i zdrave proizvode. dok oba druga mlina samelju i ito u prah. ajprije sam. igurno, pomislio da je to malo pretjerano, a li sam nakon duzeg razmisljanja morao dati mlinaru u mnogocemu pravo. Stari Rimlj ani, u kojih je metalurgija bila na visokom stupnj u. mogli su izgraditi i mlin od meta la. kad ne bi bili uvjereni da su bolji kameni mlinovi jer melju vrlo ekonomicno. Svaki metalni mlin. osobilO kad se jako ugrije, predstavlja riziko jer djeluje na mnoge tvari u zit u. Danas npr. znamo da Ce biti unisten ve liki dio vitamina C ako dode u dodir s bakren im posudama i spravama. Mozemo usta noviti da i druge kovine imaju slicno dj elovanje. Da Ii i ze ljezo moze to uzrokovati na zitu. jos nije ustanovljeno, iako tu mogucnost ne bi trebalo zanemar ili .

Rjesenje pitanja kruha

Sva su mi ta razmisljanja d a la povod da i za pil a nje kruha nadem rjeSenje koje odgovara spomenul im za htj evima. Prije duZe vremena poceo sam s jednim strucnj akom za pece nje kruha pra viti pok use s lim u vezi. Od zita smo izabrali ne sa rno psenicu vee i rai koja je bogata Ouorom. U pravilu. jedemo vecinom sa rno psenicni kruh. Rai je, medlllim, vrlo vaina osobito za zube i kosti. Pozn a to je da u onim podrucjima gdje jos jedu razeni kr uh, imaju izva nredno zdrave zube i dobra gradene kosti. To sam opazio i u sjevernim zemljama. Gdje jos uvijek jedu razen kruh , osobito prepeceni, la mo postoje dobri izgledi. U svim podrucjima gdje se udomacio bijeli kruh, poceli su i poznati nedostaci, katkada vee u prvoj generaciji. Za kratko vrijeme, dakle, u drugoj generaciji, ti su nedostaci dosli toliko do izrazaja da vee zapaiamo ka rijes i druga obolj enja zuba i kostanog sustava. Ta su ostecenja tijesno povezana s proizvodima od bijeloga brasna. Na lemelju tih razmisljanj a i opaianja proizveo sa m prirodni kruh od pahuljica, pod imenom »pahuljieavi kruh A. Vogela «, koji po sadrzaju odgovara tocno kruhu prirodnih naroda. Sastoji se od 80 0 0 razi, 20 0 0 nepreciscene psenice i dod atk.a riZinih mekinja u kojima ima mnogo vaznih minera la. Na za lost, navikli smo jesti vecinom poliranu riiu , umjesto neoljustenu. Stoga je dobro da kruhom barem djelomice uklonimo Ie nedostatke. Taj je kruh sastavljen prema vec spomenutim naeelima. Zito se samelje kamenim mlinom , od svjeze umljevena brasna odma h zamijesi i ispeee kruh! Tako pripravljen kruh miriSe, ima sve vrijednosti u maksimalnoj kolicini, i time odgovara onome Sto nam kruh treba pruiiti. Bilo bi pozeljno loj metodi prilagoditi i druge vrste kruha od nepreciscenog zrnja. Onom tko jede takav kruh godinama i hrani se prirodno. bit Ce tijelo za hva lno za dobra zd ravlje, jer se priroda ne ravna po nasem ukusu, raspolozenju i zelj ama nego po drevnim zakonim a. Ravnamo Ii se po tome, imamo od loga koristi : ako se pak ne ravnamo, tada cemo nem inovno osjetiti ostecenja mi sam i. iii Ce se to dogoditi nasim potomcima. Zato neka uvijek bude na stolu d obar kruh jer je dobar kruh lemelj prirodne, zdrave prehrane. 334

»Pahuljica v kruh A. Vogela« pro izvode i prodaju diji , Nj emackoj, Austra liji i Novom Zela ndu.

1I

Svica rskoj. Holan -

N EPREC I ~ C E N A P~ENICA I DRUGE ZITARICE lako slalno upozo rava mo na zlo koje mogu na nijeti nasem zdravlju proizvod i oct bijelog brasna i dru ge preciscene zivezne na mirnice, jos lI vijek prid aj u prema lo vaznosli loj einj enici. Ako nedostaj u mek inje i klice. od uzeli smo hrani naj vrcd nije sastav in e. Vita mini, hranlji ve soli , masli i jos mnogo dru goga izgubi se, pa se ne smij emo euditi sto nasa prehrana ima sve vise ned osta laka, iako je in aee o biln a, bogata i raznolika. Ot pornost zdravlja nekog naroda vrlo se sma nji, iako se to mn ogima cini neshva lljivo, lIpravo zbog bijelog bras na, indu strijskog bijelog sece ra i drugih preciscenih proizvoda. P remda istrazivaei u novije vrijeme upozo ravaju ka ko su va zni minera li i vitamini za oeuva nje zdravlja naseg orga nizma, rezu lla lima tih iSlraziva nja prid ajemo prema lo painj e. N asi su nam djedovi, mozda, pripov ijedali ka ko su nekoc zivjeli mnogo prirodnije i da jednos tavnost tadanj eg je\ovnika nije odrazava la nedosta tak nij edne vazne sas tav in e. Na selu su jos sa mi pe kli kruh, i to d o bar selj aek i kruh koji je pred stavlj ao krepku podl ogu ishrane. Los o bieaj denilturira ne prehrane, oso bito jela iz konzervi, te za nase zdravlje skodlji ve tekovine civiliziranog do ba, treba lo bi jednostavno skinuti s jelovnik a. Pojedin ac moze d anas sebi jos u izvjesnom smislu pomoci tako da nabavi psenicll u zmll. Buduci da psenica u zmu predstavlja eudesan recept za ispravan sastav i razdi o bu vrij edn osti koje sad rii, treba bezuvjetno upotreblj ava ti cijelo zrno. l ela od eitavog zrnja je osobito ukusno i okrepIjujuee. Psenica se o mekiia i pirja na mas lacu iIi ulju s lukom i. ukusnim zaeinsk im bilj em . Tko ne vo li luk , moie ga izostaviti. To jelo mozemo peCi i 1I pecnici, iIi d oda ti juhi neko liko zrna psenice, sto joj poboljsava o kus i sadrzaj. Psenica pripravljena kao rizo to daje izvrstan »psenicoto<<. Zasto je ne bismo pripremali na sve mogllce naeine? Ko mu godi, moze je zasladiti i dodati bademe, rozine i grozde. Slieno mozemo up otrijebiti nepreeisceno zrnje raii i jeema, sarno ce ovo bi ti nesto ma nje ukusno. Kuhinj skim zelenjem zaeinjenu kasu od zrnja mozemo takoder brzo sa mljeti u stroju za mljevenje i ispeci ukllsne popeeke. Pos toje mn oge metode za priprema nje i spretn a ce domacica time lIgodno o boga titi stol. Za oml adinu u raz voju, za djecll koja su »gladna kao vukovi« i oso bil O za teske radni ke o bj ed od nepreeiscene psenice je ok repljujllCa hra na. Ako lome dodamo jos do bro povrce i prij esnu sala tu, tada im amo izvanredan sastav koji vrijedi kao dobra i zdrava prehra na. BuduCi da u priprema nju jelo vnika katk ad vladaju pose bne navike, bo lje reee no zle navike, koje zavode ok uso m, po novno bi smo upozo rili da sla tku kasu od zrnja nik ad ne jedemo sa sala tom iii po vrcem, vee prije s vocnim kompo tom iii sa svjeie nariba nom kasom (rra ppe) oct ja buka i vrhnjem. Do bro je takoder u kuha ni kompot nariba ti nes to prijesnog voca. Sipkov caj ugodno djeluje kao dodat ak slatkom o brok u od nepreciscenog zita.

335

PROKLIJALA PSEN ICA ZA JAtANJE

JEFTINO SREDSTVO

Iscrpljen i Ij udi obicno izdaj u novce za sk upa sredstva za jacanje, raz lic ile p repa ra le, to ni k ume i lO me slicno. Neki bi bili vrlo iznena den i kad bi zna li da posloje mnogo je fliniji izvori po m oc i. Jedn ostavna pse nica, a jednako tako rai i jecam , daju na m u stanju kJijanja o ne SIO mn oga sk upa Ijekov ila sred stva ne m ogu da li. Kako d o bijemo lakvu psenic u ? Vrl o jedn oslavno! Mokru krpu prek lopim o 2 do 3 pula i stavi mo je na la njur , a na nju pse nicu. Zal im me lnemo la njur na lopl o i pazim o da krpa bude sla lno vlazna. Pseni ca poc ne klija li , i kad su klice posve ma le jedva 1/2cm , iii j os ma nje. sa melje mo je i nacinim o p rijesnu kas u. Mozemo je bez d a ljega jesli , sa mo je lreba d o bro sazva ka ti i do bro pomijesa li slin o m. Fe rment d ij as taza koji se na lazi u klici, pretvo ril ce visokomo lekul a rni skrob u ni sko molekula rni secer. lj. fer melll za pocinje proces prelva ra nj a u slad. T ako se prireduje i jecme nov slad. Ako se prok lij a la zrna temeIjito sazvac u, p rimjecujemo ka ko su sla tka. T aj je svjezi slad , ako ga mozemo lako nazva li , s boga lst vom svoj ih ferm ena ta, oso bito dijastazo m. d o bro red stvo za jaca nje. Jedu ga takoder s la nenim sjemenom , sto je osnova za »kru sk u«. kako zo vu lakvo jelo u Sved skoj. On o po boljsava probavu. o sobilO probavu drugih skrobnih pro izvod a. Mrsavi Ij udi koji sla bo asimiliraju hra nu. im aju od ta kve hra ne posebnu ko rist jer im pomaie da d o biju na tezini. R adi se, d ak le, 0 Cisto jedn osta vnom , jeftin om i do b rom sred stvu za jaca nje, koje takoder po boljsava krv i povecava joj ko li cinu . T ko uz to jede jos d osta m r kve iii pije mn ogo svjezega soka od mr kve, a mozda d rzi j os i kuru grozda, moZe ojacat i, a d a ne izda mnogo novaca. Za srca ne je bo lesnike lijecenje sa mn ogo grozd a iii svjezim grozdanim sokom upravo izv rsno. T ko bo luje od za tvora sto lice. treba paz iti da ne jede kozicu i kostice grozd a. Tko pa ti od vrenj a, mo ra takoder mi sli ti na to, j er lime sto ih ne jede sprecava vrenje. Dr Bircher je svojim pacijemima takoder prepo rucao klij a lu psenicu jer je im ao s nj om dobra isk uslva.

PSENltNE KliCE Jos uvij ek prema lo c ij ene i upo treblj avaju psenicne klice, te ma le zute pa hulj ice. K ad bi sve do maCice i maj ke zna le kako cudes nu, hra njivu i Ijekovitu vrijed nosl im aju te sicusne pa hulji ce, stavlja le bi ih sva ki d a n na stol, a za Bircherovu kasu redovn o upo lrebljava le pse nicne klice. Djevojke i ml ade zene ta ko der Ce jesti pse nicne klice kad uvide kak ve su cudesne snage u nji m a. Psenicne kli ce sa d rZe visokovrijednu bjela ncevinu i mnogo masti. Medutim, naj vaznije je s to sad rZe fos fa te koji su vazni za zivce, jer su neki spojevi fos fo ra od zivo tne vaznosti za nase zivcane sta n ice. l os je vaznije od upravo spo menu tog to sto u tim kJ ica ma ima mnogo vila mina E. Ukra tko cemo razmo tri li sto znaci taj vita min za naSe tije lo. Vit a min E nije uza lud nazvan vita min om za raspl od. Medutim, smi336

jemo mirne duse reCi da on ima glavnu ulogu u funkeiji i razvoju nasih spo lnih orga na. Bud uei da ni jaj niei zene, ni lesti si m uska rca ni su samo organi za rasplod, vee imaju vaznu ulogu takoder u ejelok u pnoj izmjeni tvari, tj . u rad u svih zlijezda s un ut rasnjim lucenjem, i vitamin E ima jos jedno da lje znacenje za opeu izmjenu tvari. Neplod nost zena. za koju ne postoj i anatomski uzrok, cesto se moze uklon iti hra nom koja sa d rzi mnogo vita mina E. Bud uei da psenicne kli ee imaju od svih namirn ica najvise vi ta min a E, najprikladn ije su za opee Jijecenje. U IOOg dobr ih psenicn ih kl iea na lazi se oko 30mg cistog vilamin a E. Pkn icne su klice jedan od najbo ljih lijekova za spreeava nje prera nog porodaja, pa bi m nogim maj ka ma bi la pristedena bol zbog gubitka prerano rodenog djeteta kad bi jele psenicne kli ee. Za Ba ngovu bolest (pobaeivanje ploda) u domaei h zivot inja nema boljega speeilicnog sredstva medu vita min skim prepa ra tim a nego sto Sll psenicne kJ ice i iz nji h d obiveno psenicno ulje. Seljaei su sigllrn o vee odavno opazil i da hra njenje mekinjama sma njuje pobaeivanje ploda. Nairne, u dobrim su mekinjama i k.l ice. Zene i djevojke koje se debljaju jer im jajniei ne rade dobro, rnoraj u jes ti mnogo psenicn ih kliea i llpotrebljavati bilj ne sjedeee kupke. Ako de bljina potjeee sa mo od jajn ika, ubrzo ee postiei zeljenu vi t kost iii barem »oblu« Vi l ku liniju. Ako budu uzimale jos i Velposa n, prepa rat od morsk ih trava, uspjeh ce bili j os brzi. M nogi o pas ni pobacaj mogao bi se o pet sred iti kad bi zene uzi male dovoljno vita m ina E. tj. pse ni cnih kli ca. Osim psenicnih kli ea, mnogo vita mina E sad rZe j os i sa la ta glavatica (Laet uca saliva), dragusac (Nasturtium oflieina le) i soja. Pri svim spomenu lim tegoba ma treba jes ti te prirod ne proi zvode. Pri sma njenoj elasti cnosti poslije napornog rada, rastrojenos ti zivaca zbog o na nije i slic nih zaslra njenj a, djeluje hra na boga ta vita min om E, poslije d uieg uzima nj a, bo lje od sv ih drflgih Jijekova. Impotentni muska rei prije nego izgube svaku nadu, pod uzet ee d uZe lijecenje psenic nim kli ea ma iii uljem od pse nicnih kliea i istodo bno vrsiti Kuhneove kupke. To ee im sigurno pomoei, a mozda ih i potpuno izlijeciti . Zna nstveni pokusi s vitamin om E, takozva nim Tokoferolo m, da li su sasvim zadovoIjavajuee rez ulta te. Zanimlji vo je da ni pri dava nju veeih doza ni su ustanoviJi ni kakva oSleeenja. Zbog navedenih predn osti, trebalo bi da sve majke i zene bezuvjetn o red ovno iznose na stol psenicne klice jer Sll vrlo vazne za no rma lni razvoj najvaznij ih zlijezda. Izvrsna su okusa, ne sarno posute po voenoj kas i vee i na kruhu s medo m id u bo lje II slast od lo rti iz slasticarniee. Psen icne klice kao koncenlri ra na hra na nuzne su prvenstveno civiliziranom covjeku jer on jede bezvrijedn u, dena tu rira nu hranu, pa zbog toga uvijek vise-ma nje pa ti zbog nek ih nedosta ta ka. Ljudi koji ;!ive prirod no kao i suvreme ni Ijudi koji zive od pun ovrijedne hra ne, ne mo raju vise redovno jesli ko neentrira nu hra nu kao sto su psenicne klice. T ko red ovno jede cijelo, prirodno zrnj e, tj . hra nu iz pun ovrijedn og zrnj a , 337

do bi va vee spo menut c tva ri u praviln o m o mj cru . pa ih Ile mora uzi mat i jos i kOll ccll tr ira lle u pse ili cil im klica ma .

PSENICN A MOe Kad bi smo pseni cilo zrno prcrcLa li uzdu z. vidjeli bismo da se bijel i d io u redini zrn a. vee in o m sastoji od zrn aca sk ro ba. Poz na to je da od njih izraduj u bijelo bras no. Na jed no m kraju zrn a je zuekas ta kli ca. Prije nisu poz nava li njenu vrij ed nost kao nosioca vitamin a. pa je nisu znali isko ri stava ti . Sve ovojnice oko skro bove jezgre cine mek inje. Tu je r02na ta. tvrda ovoj ni ca od ciste ce lul oze koj u ne mozemo pro ba viti . T ko ima osjetlji vu ze luca nu sluzniclI ii i pa ti od ulk ll sne bolesti (Cira i e!uca), Ile sm ije lI o pee uzim ati celul oz u jer je ta ko tvrda i ostra da os teccnu slllZll icu jos vise drazi i uzro kuje upa le. Na Cir i eluca djeluje ta ko da moze izazva ti bo love i la ka krva renj a . U ovojnica ma pse nicnog zrna. koje se na laze izmedu sk ro bove sredine i celul ozne Iju ske, na laze e m noge dragocjene minera lne. sastojine. U tim su ovojnica ma ta kQder vit ami ni kupine B. za tim glu ten i mn oge amin o kiseline koje po maiu izgradnju bjel a ncevina u nasem tijelu . Upravo te dra gocjene i vazne dije love pse nicnog zrna vecinom upo trebljavaju za krmu domac ih i ivo tinja. kojima ih daj ll zajed no s celulozom i klicama kao mek inje. Za nas je do bro sto u suvremenom metodom m ljevenja uspjeli dob it i te dragocjene ovoj nice u ci stom obli ku. bez nepro ba vljive celul oze. T a ko nam je omoguceno da te boga te zitne sastojke moiemo ukljuciti u svoj prehram belli program jer ih u trgovin i prodaj u pod imeno m psen iena moc. Pseniena moe je, prema lI pravo o bjasnjenim svoj stvima. prirodn o priklad na za priprema nj e okreplj ujuCih jela. G ladna djeca mogll brzo i za dovolj no utai iti glad kre pkom j uhom od psenicne moei. M oiemo je pri rediti kao kasu koj ll treba samo ma lo k uh a ti. Zaeinjena svjd im . sitno nasjeckanim zacinima i nesto Plant a forcea iCi Ce na m izvrsno u tek kao doda tak va ri vima i sa la ta ma . Ako, promjene rad i. zacinimo kas u od psen icne moCi !ukom, cesnja kom i Herbamare. mozemo priredit i ukusne popecke. Djeca go to vo uvijek vise vole sla tku kasu s nariba ni m badem ima, sezamo m. rozinama i medo m, zbog cega je psenicna moe vrl o hra nji va.

HELJDA (FAGOPYRUM VULGARE) U do njim o pcinam a Puschlave. blizu talijanske gran ice. mn oga su polja zasadena bilj kom koja je u nekim krajevi ma jos go tovo nepoznata. O ndasnj i su stanovn ici bili mud riji od nas u vlas ti tom sna bdijevanj u. Brasno. krupica (griz). prekrupa. sve su to bili proizvodi pod lozni porezu dok je heljda sa svojom velikom hranji vom i Ijekovito m vrijednosti bila oslo bodena poreza. O na vrlo do bro uspijeva na siromasnoj, vrl o pjesko vitoj zemlji i ima kra ta k vegetacijski peri od jer dozon za tn mjeseca. pa se moze uzgajati cak do sibirskih stepa. Biljka naraste priblii no 1/2 m

338

visoko. Njeni crvenkastobijeli cvjetovi pcelama Sll dobrodosli. U Americi , kao i 1I nas, ima podrucja gdje u vr ijeme cvjelanja helj de sab iru med i prodajll ga kao heljdin med. Cini se da francusko ime »ble sarras in« upucuje na to da Sli u svoje vrijeme Saraceni do nijeli heljdu sa sobom s j uga i poceli je uzgaja ti . Rusko ime »greca«. »greCika«, moze takoder znaciti da su te punovrijednc hra njive plodove uve li i istocni Grci. U mnogim krajevima RlI sije postal a je heljda narod no jelo. Tamosnji sta novnici znadu vrl o uk usno pripremiti heljdu pecenu u peci. tl eljda se kuha kao riza. H eljdina je kasa pogodnija zaj uhe i popeeke. Od brasna se dobiva tzv. kratko tijesto i izvrsna je primjesa psenienom brasnu. Pecivo postaje njeznije kao kad je u njemu dosta maslaca, sto je. npr. za vrij eme rata kad nema dovo ljno maslaca, d vost ruko vred nije. Njemacki su biolozi svojedobno otkrili da helj da smanj uje krvni tlak . Do te su spoznaje ponovno dosli Amerikanci . Oni vr!ie poku se dajuCi ekstrak te heljde direktno kao lijek protiv povisenog tl aka i arteriosk leroze (ovapnjenja zi la). Riza. osobito nepolirana, ima takoder sliena svojstva. Za sta rije hi Ijude bilo od velike koristi kad bi svoj jelovnik nesto izmijenili i delj na stol jela od heljde, nepoli rane ri Ze i soje, a reducirali jaja. tvrdi sir i ma hun a rk e. l ela od heljde pomladuju krvne zi le. osobito a rterij e, pa svi koji im aju povi sen krvni tl ak treba da jedu malo bjelancevina i so li , a vise jela od heljde i nepo lirane ri ze.

Nep reCiscena heljda. H eljdu najpr ije skuha mo u malo vode iii u juru od povrca, za tirn d oda mo umak naCi njen od 2 zlice bras na od nepreciscenog zrnja zila, sitno nasjecka nog povrea i malo bl age ka!ie (pi re) od rajcica, pa sve zajedno kuhamo u pirjanom luku i ulju, dok zrna ne o meksaj u. Narezak od heljde. Heljdu pripremimo kao gore, pustimo da se ohladi, a on da sve prevrnemo na tanjur, cijeli o blik o blozimo s persunom i serviramo s rajcicama i zelenom salato m. Pope{;ci od heljde. Gore spome nutoj beljdinoj kasi dodamo jos sitno nasjeckani luk, cesnj ak i nes to majorana, nacinimo od toga ma le kolacice i s obje ih strane lijepo smede ispecemo na ulju.

~TO VALJA ZNATI 0 KRUMPIRU Sto drugo mozemo zna ti 0 krumpiru, osirn da svoj irn ukusnirn gomoljima obogacuje naS stol. Mnogi znaj u jos i to da ta neo bi cna biljka iz porod ice pomocnica ima latinsko ime Solanum tuberosum. Nasi predi koji su donijeli krumpir u Evropu dozivjeli su s njirn zbog imena posebno razocaranje. N itko nije poznavao biljku od prije, buduCi da je porijeklom iz peruanskih planina. PutujuCi peruanskirn planinam a, zac udit ce te se koliko vrsta krumpira lamo uspijeva. Osobito na velikom visogorju, od C uzco do Puno na T iticaca jezeru Indij a nci uzgajaju lijepo i raznovrsno povree i mnoge vrste krumpira, koje kod nas nisu pozna te. 339

Nekoliko jela od heljde

Istom su se u 16. stoljecu spa njolski pomo rci, kao Francis Drake, sjeIi Ii da tu ukusn u biljku s gomoljima do nesu u Evropu CIa bi i u nakrn dijelu zernlje slu zila za hranu . Na za losl, n itko od onih koji su prenijcl i i poklo nili taj skupocjen i dar nije objasnio kako se uzgaja. U ZiVO lu se vise pula dogodi da onaj koji je upucen u nek u taj n u, rn isli da bi je rnorao znaLi i neupueeni. To je bio raz log za veli ko razoea ra nje. N it ko, na irn e, od sad ite lja nije naslueivao u novoj bi ljci otrovne lvari, niti je pos um njao da se ne smiju jesti zeleni plodovi, vee sa rno gomo lji na koje se nitko od njih nije uo pee obaz irao. Nije eudo da je uziva nje pl odova irn alo sletne poslj edice, jer je svalko lko je htio pro ba li novo povree dobio o trova nje s povraea njem i pro ljevo m. Bijesni i razoca ra ni sudionici tog objeda, zapa lili su cijele bilj ke na otvore nom po lju, sa sta blji kama i plodovima, a neke i s viseCi m go moljima koji su se u va tri lijepo ispekl i. Kad je kas nije jed an od ueesni ka stao na peceni gomo lj koji se d oko trljao iz pepela, ta ko je d ivno zamiri sao da je do tieni, bez obzira na lose iskustvo svojih dru gova, od lueio da ga kusa - i gle - izvrsno mu je prijao. Tada im je pos ta lo jasno da za jelo ni su pl odovi nego sa rno go mo lj i. Zago netka je bila rijesena, i Evropa je do bila dodatnu hranu koja nije vazna sa mo zbog bjelancev in a, skro ba i vita min a C, vee je mozemo upolreblj ava li i kao lij ek.

Razne mogucnosti lijecenja

Prijesni kr umpirov sok je vee do kazao svoju Ijekovitost prot iv artrili sa , cirova zelu ca i je trenih tego ba. A ko ujutro, na taste, popijemo so k krumpi ra srednje velicin e, tj . o ko 1/3 case, cirovi ee za 3 do 6 tjeda na u pravilu nes tati. O kus soka mozemo po bolj sa ti dodavsi mu nesto mrk vina soka . Prijesni krumpirov sok, zajedno s kicico rn (Eryt hraea centa urium) ukla nja visak kiseline koja uzrokuje poznatu zgarav icu. l os ni su ustanoviii da Ii povoljno djeluje sad rzaj od 0,002% Solanin a, iii djelovanje lreba pripisa li a lka licnim so lim a. Ned avno smo saznali za nimlji vu vijest da je kompl eks Solanuma zajed no s Petasanom rijesio bo lova jedn oga bo lesni ka koji je pa tio od zeluca i jela ra, pri bav io rnu miran sa n, do bar tek i poveea nje td ine. Buduei da kompleks So lanum dobiva mo iz krumpi rovih sta blji ka koje, kao sto smo proc itali, mogu djelova li Olrovno, lij ek djeluje sa mo u homeo pa tskim dozama. Veee ko lieine Sola numa su vrlo o trovne, dapaee opas ne za zivo t.

Paznja!

Li see zelene slablji ke ima o ko 0,06% Solan in a, cvjetovi 0,6%, a pl odovi, slicni zelenim jagodama, im aju ga 1%. Vrlo su opas ne bijele klice, a jos opasnije zelene, pa ih treba odm ah odstraniti Cim se zimi iii u proljeee pojave. O ne rnogu vrlo skodil i oeirna . Kada gorn olj izrllste tako da rnu po lovica viri iz zernlje i laj dio pozeleni, treba ga odbaciti jer je o trovan. T reba sve zna ti i pravi lno upo trijebiti, jer ni kad nij~ receno da biljka koja slovi kao sletna, ne rn oze biti i ko risna, da paee i Ijekovita. Krurnpir je prcrna tom opisu upravo rjeeili primjer ta kve vrste, koji pokaz uje da ga, zaista, treba poznava li kako ne bi postao sudbonosan, n(!go ko ri sla}1 . 340

MIRAN SUDIONIK U BOLESTI Ist razujuci zajednicke lIzroke zbog koj ih na staju giht, artritis, rak , mul tip la skleroza, razlicita jetrena oboljenja i drll ge teske bolesti, u toku visegodisnjega marljivog istraz iva nja naslo se uvij ek nesto novo. Go tovo su svi slruc nj aci jedinstveni u lome da bilnu ulogu ima nasljed no optereeenje. Ne bi trebalo za bo raviti ni du se vna i tjelesna op tereeenja, zurbu , srdibu, strah i bri ge danasnji ce kao suuzroke, a mozda i kao izazivace bolesti. U toj sk llpnoj igri uzroka bolesti djeluju takoder otrovi koj i dodu u tijelo kao lijekovi, iii ih primamo hran om u obliku sredstava za konzervira nje iii drllgih dodataka. Suvremenoj, rafi nira noj odnosno denaturira noj hrani nase civili zaeije sa svim nj enim vee dugo pozna tim nedostaeim a, pripisujll takoder bitan udio u na staja nju bolesti. Tu se u prvom red u mi sli na konzerviranu hra nu koja je tako pripravljena da nema vi ~e nikakve snage za odrzava nje zivo ta. Jednu vaznu slvar d llgo su ispus tali iz vid a, iako se cini da je najbo lja zas tita nasem zdra vlju. Ako je uk lo nimo, osjeea se njezin vaza n utj eeaj na spo menute leske bolesti. Radi se 0 tvari u prirod l1 im uljima i mastim a, koja je poznata kao visokozas icena masna kise lina. Du go vre mena ni su opazi li da zbog jakog zagrijava nj a, preciseavanj a, skrueiva nja i drugih poslupaka ta tvar propada. Stoga nisu primijetili da zbog ned osta tka te tvari mogu nastat i dalekoseini poremeeaj i izmj ene tvari u sta niei, sto bilno utjece, kako vee rekosmo, na postanak i tok bo les ti . Sve su to usta novili tocnim istrazivanjima istom u novije vrijeme. Zato je sasvim razumlji vo da prirod na ulj a i masti morajll takoder biti saslavn i dio sta lno trazene prirod ne ishra ne. Do sada su mas tima i 1I1jima prid ava li malo paznje jer je vazno sl viso konezasieenih mas nih kiselina bila jos neislrazena. Stoga su o ne do da nas jos osta le nepoznati tihi sudio niei 1I nastajanjll bo les ti .

Na koga pri tom mislimo?

Masnoee nisu izgradene iz nekih posebnih, nepozna tih lvari , vee se sastoje od jed nostavnih elemena la: ugljika, vodika i kisik a. Sve masti i ulj a sto nam sluze za hranu im aju jed nll iii vise od tri vrste masnih kiselina: zasice ne, jednostavno nezasieene i visokonezasicene masne kiseline. Ako nase tijelo d obiva mnogo zasicen ih masnih kiselina koje se na laze u obicnim preciseenim (rafi nira nim) uljnim mas tim a, pro bava za htij eva mnogo energije, pa covjek poslije jela sa mnogo zasieenih masnih kiselin a postane um ora n, mlohav i najradije bi spavao. Zasieene masne kiseline su spojevi sa malo ki sika, pa zato za htijevaju mnogo kisika. Upravo sto ga bilo bi dobro da se covjek posteno razgiba i duboko dise kad ih mnogo poj ede, no on to o bicno ne cini jer nema nikakve volje za to. Zasicene masne kiseline, dak le teske mast i, koje istod o bno imaju uvijek viso ko ta li ste, najcesee su u zivo tinjskim mas tima. Biljne masti i ulja imajll vecinolll nile taliste i bogatije su nezasieenim, cak i visokonezasieenim masnim kiselinama, pa su sto ga osobito dragoejena prirodna, dakle, nepreciseena ulja. Otpremanje i uskladistenje ulja u boeama je tesko i skupo, pa ih industrija nastoji slvrdnuti jer je pra kticnije sla ti tvrde masti u ploca ma, nego puniti boee uljem i drza ti spremne

Nesto o svojstvima ulja i masti

341

Zelene masline u otopini kuhinjske soli ukusna su poslastica.

za posilj k u. Sa rno sk ru civa nje ima izraz ile sla bos li jer kod te me tode OSla nu u mas tima meta lni spojevi u ho meo pats kom o bli ku. Pri to me se ta ko der nezasicene masoe kiseline pro mijene u stear in ske kise line s visok im la li stem. Time, pa k, masti izgube svoju Ijekovitost koju su jos im ale sa viso ko nezasice nim masnim kiselin a ma. Tk o, da kl e, vo li biti zd rav, cuval Ce se stvrdnu li h masti , iako je upo treba i ruk ovanje s mastima u o bli ku pl oCa prak licnije. Z asto upravo nezas icene masne ki seline im aju spom enute predn os ti, a stvrdnule ih mas li ne maju ? Pita nje je cisto jednos tavno rijes iti, je r sto jos nije za siceno, im a mog ucnost da se zas iti. Z a lo su nezas ice ne masne kise line j os pripravne da se vez u. Slikovito pred oceno, mogl i bi smo reci da su jos slo bodne pa su spremne i zele da se veZ u. U tijelu se vezu s min era lim a, bjela ncevin a ma i s ki siko m pa lako po mazu normalnu izmj enu lva ri u sla nici , a prije svega ispra vno disa nje. Kad sta nic no d isa nje i sla ni cna izmjena lva ri ni su u redu, pa to lraje god in ama i dese tljecim a, stani ca se izrodi i posljedica je bo lest, a mozda se sta n ice razras tu pa nasta ne ra k. M ogu ta koder nasla ti izrodeni fosfo li pidi koji pos pj es uju lro mboze. Kad nedos taju viso ko nezas ice ne mas ne kise lin e, a po red toga uzima mn ogo zas icenih mas nih ki selina , veZe se ho les lerin u kr vi s masl ima i ta lon kao izrodena lvar na slijenke krvnih zi la ; time se slva raju povo lj ni uvjeti za a rteriosklero zu s povisenjem krvnog ti aRa i sve vecom o pasnos ti od uda ra ka pi . Iz svega recenog la ko je za klju citi ka ko je vazno usmjeriti kuhinju na 342

Maslina je najvainija uljarica. Maslinovo ulje korisno upotrebljavaju u kuhinji. a od o ~ tecenih maslina prave sapun i strojna ulja.

upotrebu sa rno prirodnih, nerafiniranih masti i uljll kao s to su ulja suncokreta, maslin a, maka i lana, zatim prirodne masti sto se na la ze u uljnim i ma snim plodovima kao sto su svjdi lesnjaci, bademi, plodovi pinije, seza ma i proizvodi lanenog sjemena. npr. Linosan. Svi su prikladni da podmire nasu tako vainu potrebu za nezasieenim i viso kozasicenim masnun kiselinama i tako pridonesu odrianju zdravlja . Treba posebno istaei seza movo sjeme jer njegovo ulje ima 43% visokonezasieenih masnih kiselin a, a sa rno sjeme ima jos za nimljive spojeve s mineralima i bjelancevin ama, zbog kojih je ta malo poznata uljarica dragocjena hrana. BuduCi da na Istoku sezam i njegovi proizvodi sluie milionima Ijudi kao dnevna zdra va hran a, ne bi bilo naodmet da sezamovo sjeme i njegove prirodne proi zvode ukljuCimo i u nasu prehranu. To bi nam pomoglo da ukl onimo nedostatak nase civilizirane brane, koji postoji vee duZe vremena.

DANASNJE MISLJENJE 0 MASTIMA I ULJIMA Kada sam sa svojim prijateljem Arapinom putovao kroz lijepe maslinike gornje Ga lil eje i duboko urezao u sjeeanje visoko kvrgavo drveee , staro i do 2000 godina, shvatio sam zasto su vee u pradavna vremena pripisivali maslinovu ulju tako veliku vainost. S jednako dubokim postovanj em proma tra stanovnik otoka luznoga mora svoje kokosove palme koje mu daju odjeeu i bitni su dio njegove prebrane. lednako su ruskom selja ku dragocjeni suncokreti u krajevima s crnom zemljom na Kavkazu jer mu daju nuzno ulje, a ako zvaee sjemenke i ispljune lupine, rna da mu ta hrana daje snagu i mnogo pridon.osi njegovim skromnim za htjevi 343

ma. Slicno osjeea i egipal ki selj ak. mali covjek. koji nalapa polja vodom iz rijckc ila dok uzgaja svoj seza m do ielve. Suvremeno pitanje

K oje je od svih ulja i masli . slo na m ih pruZa priroda. najbolje za covjeka? a 10 pila nje nije bas la ko odgovoriti jer mora mo znali s kojega gled isla prosud lljemo ne ko 1I1je iii masl. Danas ocjenjuju ulja i masti u prvom redu prema kolicini nezasicenih masnih kiselina. Pronadeno je. na ime. da Sll one prije ko pOlrebne za norma lnu obnovu mnogih ljelesnih sla nica i za njih ovo zd ravlje. Takoder ZIlamo da je s nedosta lkom neza icenih masnih kise lina po eza no prebrzo sta renje zilnih slijenki, prije svega arlerijsk ih . Slime povezuju lakoder i ka ncerogenu degen eraciju sla nica. ezas icene su ma sne kise line vaine za i ivOl jer bez njih ne moiemo ocuva ti zdravlje duie vremena . ije jos doka za no da Ii se ulje iii masl ocjenjuju sa mo prema kolicini nezasicenih masnih kiselina. Pravilno je i gO IOvO sa mo po se bi razumlji vo da o lkrice za i ivO l vainih lvari za htijeva da u poce tku Ie tva ri procijenimo. kako se ne bi pronosile vijesti kao 0 vilaminima. U najvecem jeku 0 vil a minima sasvim se za boravilo da Sll minera lne lva ri iii tzv. hra nji ve soli jedna ko lako vaine kao i vitamini. Mas lin ovo ulje ima npr. vrlo skrom nu kolicinu nezasicenih masnih kiselin a. pa ga za lO danas. neopravda no. manje cijene. T oj opcoj ocjeni je upra vo SllprOlna ocjena jednog zna nslvenik a. On je o pazio da su molekule mas ti u maslinovu ulju najbliie onima u majcinu mlijeku . [z loga bismo mogli za kljuciti da bi covjek u odreden im prilikama najlakse podnosio u hra ni maslinovo ulje, jer bi ga lijelo moglo naj bolje preradili u maSl sli cnu vlas titoj. Da Ii je gledi sle iSlraiivaca pra viln o iii nije, lreba tu lvrdnju sas lu sa ti i 0 nj oj razmisliti. To Ce nam u buduen os li pomoei da pri ocjeni nekoga priro dn og proi zvoda ne budemo jednos tra ni i da za vo lju posebne predn os li. u ovom slucaju zbog nezas ieenih masn ih kiselin a. jedva o bra timo pa znju na druge sastoji ne.

Sto je pravilno i pametno mjerilo?

Prirodni su proi zvodi bogati i sves tra ni. i u svom prvo bim om saSlavu svi su vrlo dragocjeni. Medut.im. covjek je testo previdio u njima skrivenu mudrosl. pa je od njih ma lo iii ni sla nautio. U vezi s tim sjeeam se rijeci prof. K o lla tha : »Pustile prirodu da bude prirodna!« a ia los t, vee dugo ne dozvoljavaju prirodnim proizvodima da budu samo prirodni. nego poCinjaju prema njima zlotin jer ih pretiseavaju, da kle drobe. kva re. o bezvreduju. bojad isu i aromatiziraju upot rebljavaj uCi pri tome kemijske dodalke. Pri tom nabrajanju i nehotice porn isIjamo na opravd ano gledi ste KUrla Lenznera koji je u svojim djelima pisao 0 o trovu u hrani .

Preciscavanje i skrucivanje

U spomenutoj preradbi hrane nisu postedeni ni ulja ni masti. Zbog preCiseavanja i sk ruei vanja masti i ulja lIZ dod alak emulgalo ra uobitajenim meto dama. 5 pravom su ulja i mas ti na zlu glasu. Time se izbacuju iz ravno teZe ne sa mo viSe masne kiseline vee cjelokupni sa tav prirodnog

344

proi zvo da sa svim pozna tim i nepozna tim vrijedn osti ma. Svako ulje i masl u prirodnom o bli ku daje se lj aku i urodeniku sve sto mll lreba i sto od mas ti i 1I1ja moze ocekiva li. Covjekovo posredovanje kem ijskim i te hni ckim me todama kvari hran u, smanj uje joj vrijed noS I, slo ceslo skodi zdravlju. lstina, i prije Sll hra nu preciscava li i poboljsa vali joj ok us, ali su upotreb lj ava li jedn ostavne metode. U lje Sll CiSlili s pomocu drvenog pepela koji svojim lu znatim lva rima odllzi ma nes lo suvisnih kiselina, slo pobo ljsava ok us. Druga je prednosl bila u lome sto nisu stva ra li veli ke za lihe ulj a, nego su tiskali uvijek svjeze ulje jer se 1I1jni plodovi drze duze i bolje nego same ulje. Vrlo je skodljivo elek lro liticno skr uCi va nje masli s po mocu metalnih so li. Time se lIniste velike vrijed nosti pri rod nog proi zvoda, sto nije jedina slabost poslupka buduci da i tragovi me talnih so li izazivaj u. prema homeopatskim dokazim a, dalja ostecenja zdravlja, djelujllci kao o lrov i u manjim koliCinama. Znan stvena iSlraziva nj a i zdra vs tveno prosvjcciva nje posljednjih su go dina mn ogo lICinil a na tom podrucju .

Istrazivanja i sta lna o bjasnj ava nja vee Sll posti gla to da danas i velik a poduzeea izraduju neskrlleeno prirodno ulje i masti , a tome se osobito rad ujemo. Mnoge trgovacke ku6e nas toje dati na trzisle nes krucene, prirodno netaknute mas li. T ako Sll posti gli , sto se masti tice, lijep na predak. Sve te nu zne novos ti za htijevajll od velikih podllzeea da 1I tom pogledll ispllne zadacll koju Sll teSko za nema ril a, jer ih je vodila prije svega lrgovacka a ne zdravs tvena kori st. BlIdliCi da je na podrllcju masti pocelo svil a ti , mozemo za kljuCiti da 6e se probuditi i druge grane prehra mbene indu slrije. SIO se tice kemij e, ona mora oSlati ta mo gdje joj je mjesto i ne smije se mijeSa ti 1I sektor prehrane. Stalno poveeavan broj bolesti jeta ra i raka, mo rae bi na m biti do voljan znak lIpozore nja i potaei nas da uklo nimo sve uzroke bolesti, koji su u vezi s prehranom.

Prije su bila sarno mala poduzeca" a sada dol aze vel ika

Razbor ito rjesenje pitanja mas ti je istodo bno i vaino rJesenJe u borbi proliv spo menutih bolesti. To je jasno dokaza na cinjenica. Zivotinjske su masti, osim svjeieg maslaca, u prod aj i s pravom o pa le na skromni minimum . Mudra zna nstvena pravila sigurno su uzeta u obzir kad je Mojsiju prije 3500 godina bilo naredeno da pri htvova nju spali sve zivotinjske mas ti . Te poduzete mjere 1I zdra vstvenom su po gledll povo ljno djelovale na say na rod . Zadovoljni smo da i da nas postoji sk lonost da prirodn a biljna ulja i masti postanll dostupna sirim slojevima, kako bi svoje potrebe za mas ti mogli podmiriva ti na zdravstveno besprijekornoj osnovi. Potrosnja masti je jos uvijek opeenito prevelika buduei da preobiln a upotreba masnoea uzrok uje zdravstvene smetnje. Porast broja teski h bolesti vrijedan je za ljenja ; ta nas okolnost sili da otkrivamo razliCite uzroke i da se bo rim o proliv svega sto pridonosi daljnjim oboljenjima. Pri tome upotre ba masti im a odredenu vaznost, pa je opravdano da se podredimo nu znim promjenama koje 6e na m koristiti .

Razb orito rjesenje

345

VAZNOST ULJNIH PLODOVA testQ sam se eudiQ kad sam vidiQ kakQ tu i tamQ. 0. QbitQ U naroda kQji zive prirQdnQ. uljni plQdQvi imaju prilienQ vel iku ulQgu u prehrani. Pri tQme uPQtrebljavaju ne samQ ulja vee i eitave plQdQve kQje za neka jela ee to. i usitne. Ljudi kQji su jQS vezani uz prirQdu , kaQ neki seljaci kQji zive u krajevima iii zem ljama gdje se jQS zivi na prirQd ni naein, buduei da ci vili zacija sa svoj im PQkvarenim Qbicajima i PQstupcima tamQ jQS nije prodrla , vee inQm su dQbrQg zdravlja ..TQ je prije vega PQvezanQ s njihQvim prirQdnim navikama u prehrani. PQlakQ pam i zna nQst daje ra zjasnjenja zastQ izvQrna. prirQdna hrana, kQjQj pripadaju i uljani plQdQvi. ima takQ izra zitu vaznQst za zdravlje. Uljani plQdQvi

U sVQjim sam 30-gQd isnjim iskustvima uvijek PQnDVnD upDzo ravaD na to da je neDbienD kQri,nD upDtrebljavati cjelDvitu hranu. ZbDg tQga ne treba iz nekDg plDda isti snuti sa mD ulj e, vee treba i dru ge tvari, kDje zaQstanu kaD neka pDgaea. dDdati hrani . AkD su jetra VdD Qsjetlji va takD da. mDzda. ne PQd nDse neka ulj a, ugla vnDm rafinirana, veein Qm jDS uvijek mDgu preradit i nepreCiseena ulja. a j DS lakse prerade uljane plDdDve u punDm sastavu, sa tzv. suvi snim tva rim a. U mnDgi m slucajevi ma ta su se uPQzo renja uvijekpDnDvnD ut vrdil a , a u dDglednD ee ih vrijeme s PDmDeU znanstvenDg istraziva nja i dDkazati. U interes u cDvjekQva zdravlja suvreme na prehrana treba u vezi s tim naei nDve putDve i njima krDciti naprijed. Za dDmaCicu dDlazi vee danas u Dbz ir spD menuta kDmbinacija plDd Dva uljarica i cistDga pcelinjeg meda. MDZemQ za misliti da sprecava naglu Dksidaciju . a time i razgradi va nje dragDcjenih tvari. Medu najzdravija, najbDlja i najhranjivija jela ubrajamQ namaze za kruh s makQm i medQm , svjeze sa mljevenim sje menQm suncDkreta i medDm , iii nekDm drugDm uljari cQm i medDm. T o. je Dd dVDstruke vaznDsti DSD bilO za Dne kDji imaju bDlesna jetra iii Qslabljelu funkciju jetara, jer im je takva hrana, u praVDm smislu rijeci. ujednD i lijek.

Lan eno sjeme

PDcnimD lanenim sjemenDm. U naro da kQji su navikli da redDvnD jedu lane nD sjeme. jetra dDbrD rade. IstDm su nDviji pDkusi Qpet pDkazali i pDtvrdili kakD je lane nD sjeme vaznQ za rad jetara. LanenD sjeme najprije usitnimD priklad nQm sp ravDm ili sa meljemD mlincem , a mDZemQ kupiti i vee samljevenD. Treba jesti svjeie sjeme. a kupimD Ii vee sa mljevenD, izlaiemD se prilicnDm riziku jer uskladistavanje sak ri va u sebi Qdredenu DpasnDst ZbDg Dksidacije kDju ne mQZemD pDsve izbjeei. Na zalDst. pDslije 4 do. 5 dana samlj evenD se lan enD sjeme »uzegne«. kakD na rQd naziva tu neugDdnu prDmjenu Qkusa. PDznatD je da to. Dvisi 0. veza nju prQiZVDda s kisikDm . DDduse. PQslije takD kratkQg vremena djelQva nje sJemena nije jDS bitnD smanjenD, ali je zatD sa mljevenDm sjemenu vrlD brzD pDk va ren Qkus; stDga nije dobro dugD driati za lihu sa mljevenDg sjemena, akQ ga kan imD upDtrijebiti za hranu, negD

346

Laneno ulje je jestivo. Dobiva se iz sjemena lana. Naveliko ga proizvode u Argen ti ni.

j e naj bo lje da ga pojede m o od ma h poslije mljevenja . Moiemo ga pomijesa ti s medo m , iIi mu dod a ti zaci ns ko bilje i svj eii sir. Postoje razlicite vrste dod a taka koji mu d aju ugoda n oku s. Laneno sjeme moze mo smatrati krepkom hra no m , i tko se pri vikn e da ga redovno uzima, nece moci biti bez njega . Za to dom a Ci ce moraju pazili d a dobiju dobro lan eno sjellle koje je bogato djelotvornim tvarima i visoko nezasicenim masnim kiselina ma i koje ce same sa mlj eti u ml incu za gri z, iIi u Illikse ru koji ne radi prebrzo. l os je jednostavnije upo trije biti Lino san , uku san preparat od la nena sje mena u kome se sa mljeveno lan e no sje me duie ddi je r j e spretno pomijesano s medom , zg usnutim gro i d a nim sokom i pekmezom od i u tike (z utikov in a; Berberi s vul garis). T aj je pro izvod dragocjeno obogacenje su vrem ene kuhinje. Sjelll en ke s uncokreta su takod er dragocjeni ulj ani plod . Opcenito im pokl a nj aju premalo paznje . S rozin ama izvanredl10 prijaju. Vrednije su od sUl1cok retova ulj a, jer sjeme nke osim nezasicenib ma snih kiselina sa drze i dra gocjene bj elal1cevine . Na za lost, ulj e suncokre ta d o lazi na tri iste p reteino samo preci sceno. los uvijek ga mo zemo ubrajati medu razllljern o dobra ulja, iako ga ne moze mo usporedi vat i s vrijedno5Cu prirodnih ulj a koja sadrze jos sve nezas i6ene ma sne ki seline. Sjemenke suncokreta kao hra na sad rze pun ovrijedne i izvrsne ma sno6e .

Sjemenke suncokreta (Helianthus annuus)

Za mak vrijedi o no sto smo rek li 0 sjemenk ama sun co kreta. Za to ga kao hranu ne bisrno srnjeli zaposta vlj ati kao sto je obicno slucaj. Ne bismo se smjeli zadovo ljiti cinj enicom da se samo nekoliko puta godisnje, za pose bne blagdane, kao npr. u Ma d a rskoj, priprem a dobra makovnjaca, nego bi smo rn a k morali redovno upotreblj avati za hranu. U makovu zrnju nema opijuma kao !ito lj.udi pogresno rnisle pa ga iz stra ba izbjega-

Mak (Papaver somniferum)

347

Ul je sun cok retovih sjeme nki upotrebljavaj u mn ogo za je lo, izra db u sapu na, boja itd, Pogaca koja osta ne sluii kao stoc na hrana.

vaju. Opijum se do biva sa mo iz ovojnice mak ove glav ice, a ne iz ma kova zrnja. Dogodi se da se 1I nekom pl o dll zad rze jos l ragovi kakve sko dlji ve Ivari. kao 510 je np r. cijanova kiselin a u slji va ma. BlIdliCi d a Sll Ie lva ri 1I bilj no veza no m o bl ik u i 1I minima lnim d oza ma. ne skode lijelll , vee na p roli v. vrlo ko ri slc. Sezamovo sjeme

Jos je rela li vno ma lo pozna lo siln o 1I1jnalO sje menje supl ropske biljke seza m a. Sje menje im a mn ogo razlic il ih mineral a i viso kovrijednih bj ela ncevin a. Budllci d a Sll ove dj e lo micno veza ne na vise nezasicene k iseline, bez ll vj eln o ul aze u sIa n ice. Ki sik prije ko pOlreba n za sago rij evanje 1I covjecjem lij elll s nezasicenim masnim ki selin a ma bolje prelaz i u sla nice i la ko pod sli ce izmj enll Iva ri , a 10 o la kSava o d slra nji va nje slj a ke. Slim silnim nezna lnim sje meno m sprecavam o lvrdu slo li cll . Pro li v bo lesli jela ra i zellica moze mo bez smelnji upo lrijebili svjeze sezamovo ulje i sezamovo sj emenje. T o sjemenj e jaca la koder zivce i po d sti ce rad srca nog misic':a. Suz bija gnoje nje. egzeme i tjemenicu, a slva ra i o bra mbene Iva ri p ro li v o bo lj enj a od ra ka. Z bog vil amina . oso bilo vila mina E, vazno je za Irudnice. Buduci da je seza movo sjemenje zbog raznovrsne ko ri sti vrl o vazno za nase zdra vlje, bilo bi do bro kad bi na m osim siro va sjemenj a bili na

348

Suncok reti na far mi u Keniji gdje izra stu i 4 m visoko.

ras polaganj u i razliCi li pro izvod i od sezam a. Oso bi lO za djecu vrijede kao poslasli ce, a ujed no podSlicu njihov rast. Sezamovo sjemenje mozemo zbog mnogih p redn osti ubroj iti medu pun ovrij ednu hra nu . Bademi su o pcenito jos ma lo poznati kao pun ov rij edna hrana. O so bito ih na selu rijet ko upot reblj avaju . Za vrijeme rata bili su vrl o sk upi , zbog cega se nj ihova upot reba zna tno smanjil a . Za to je raz umlj ivo da su za boravili na izvrstan sadrzaj te hra ne. Bud uci da su danas bademi pos ta li o pet jertio iji , bil o bi do bro da njihovu vrijedn ost izblize razmotrimo jer ce ih upravo zbog toga mnogi vise cijeoiti . Bjelancevina je u badem ima izvrsna i iznosi otpril ike 1/4 njih ove tezine. O ko 60 % tezin e cini izvrsna masnoca bademova ulja . To ulje prepo rucaj u za boles na jetra koja ne mogu preraditi razne masooce. Ono je dragocje no i zbog m inera ln ih sastoj ina . Ka lijeve i ka lcijeve so li moramo pose bno spomenuti . SadrZi i o bilje dragocjeoog magnezij a. No kao posIjednje mora mo spomen uti jos vaioe rosra te koji su oso bito ko risni za nase i ivce. Bezuvjetn o je nu zno da bademe do bro sazvacemo jer nedovo ljno sa349

Bademi

zva kani nisu probavljivi. Bademova je kasa osobito prakticno jelo od badema . Ona se lako asi milira, pa je preporucaju pri slabom djelo va nju jetara i gusterace. U mjda lici (mikser) moze se od bademove kaSe izvrsno pripremiti bademovo mlij eko. To je za ista lako probavlji v izv rstan. hranjiv napitak boga t itaminima. Bademova je kasa prikladna hrana takoder za malu djecu . Protiv tjemenica [reba je upotrijebiti umjesto o bicnoga kravljeg mlijeka. U vrl o rijetkim slucajevima dojencad ne podnosi dobro bademove bjelaneevine. dok ih u vise od 90 0 0 preradi bolje nego bjelaneevi ne od kravljeg mlijeka. Mnoga majka znade da im a za hva liti bademovu mlijeku ako je uspjela odstra niti tjemenice. zelucane i cr ijevne poteskoce u male djece. Od bademove kase mozemo pripremiti takode r izvrsno bademovo mlijek o koje polako odstranjuje prividno tvrdoko m e teskoee dojeneadi. To je mlijeko osobito prikl adn o u proljeee kada dije te ne pod no si kravlje mlij eko jer se lj aci pocnu hra niti krave mladom travom. Ako istodo bno dajemo jos kaka v do ba r bioloski kalcijev prepa rat i divlju mabihicu (Viola tricolor arvensis) u homeopat sko m o bliku, o bicno cemo tjemenice vrl o brzo odstraniti. Zbog spomenutih predno sti morali bi bademi u svakoj suvremenoj kuhinji na ci dostojno mj esto koje zasluzuju 5 obzirom na to sto nam pruiaju.

Orasi

Kad se pribliii vrijeme obiranja oraha, probude se neza boravne uspomene u svima koji su imali sreeu da odrastu na selu. Bio je to pose ban praznik kada smo se, oboruiani stapom , smjeli pope ti na viso k orah i stresa ti zrele orahe koji jos nisu htjeli ispada ti iz zelenih Ijusa ka. Sigurno i najodvazniji penjac nij e to radio bez malo jaceg lupanja srca jer je bil o situ acija koje ni su biJe uvijek bas tako jednosta vne i bezopasne. pogotovo kad neka vrl o tvrdogl ava va njska gra na nije htj ela ispustiti svoj dragocjeni tere!. lake pri pobira nju oraha ni smo imali bas naj lj epse ruke. ipa k je to bio vese li posao da sve te pl odove. koje smo sa mnogo muke i spretnosti stresli na zemlju , skuplja mo u sje nci o ra hovih sta bal a. Za gradske djevojcice lijepo nj egova nih ruku i lak iranih noktiju to ne bi bio prikladan posao, jer nam i 14 da na nako n toga posla bija hu ruke jos uvijek zutosmede. Sigumo znamo da su svjeii orasi vrlo uku sni , oso bito dok im jos mozemo skin uti kozicu, a najvise kad ih serviramo sa seljackim kruhom i slatkim mostom , tj. svjeie istisnutim sokom od grozda. Prije svega oni koji pate od probavnih smetnji i tvrde stolice, moraju dobro zapamtiti da su o ra si i Ijekoviti. Kada sredstva za stolicu vise ne djeluju, orasi mogu katkad omoguciti crijevima nuinu aktivnosl. Orasi su izvrsni za jetra, pa se vrlo vjerojatno time objasnjava njihovo dobro djelovanje na crijeva. Bolesnici koji imaju bolesna jetra i ne pod nose vise nikakve ma snoce. mogu bez smetnji jesti umjerene kolicine oraha. Zasto , zapravo, jedemo orahe sarno za praznike, a ne LIZ vocnu hranu?

350

MLlJEKO I MLIJECNI PROIZVODI M lijeko je sig urno dragocjena hrana za djecu. da kle za organizam 1I razvoju. Medlilim, o no mo ra bili uvijek be prijekorno. U mnogim krajevi rna prilike 1I staja ma ne odgova rajll o no me - to s nasega bi o loskog gledista drzim o da je nllzno i ispravno. T o vrijedi lakode r za krmlj enj e krepko m hra nom , a o dnosi se i na gnojenj e. T ako na slajll razne kva lilele m lijeka koje ni su sasv im besprijekorn e. U lakvim je slu cajevim a bo lje da mIijeko prekuhamo. Na za losl. opas nosl od Ba ngove boles li u Svicarskoj i nek im drza va ma Evrope jos ni su suzbili. Zbog loga je bolje uzivati sa mo prok llh ano mlijeko. Ako idem o s djecom na god isnji od mo r u planine gdje bl ago daj e besprijeko rn o mlijeko, moze mo bez opasnosli piti prij es no mlijeko. Dapace, takvo je mlij eko pored crn og kruha , pov rca i voea te drugih dobrih i krepk ih jela dobro doslo za o bnov u orga nizma.

Ako pOlrebu za bjel a ncevinama po kri va mo mesom i mesnim pro izvodima , moramo racunali da se slvaraju vece kolicine slja ke, sto nije slucaj a ko upotrebljavamo mlij eko kao bjelancevina slu hra nu . Vecina Ijudi d o bro asimilira mlijecne bj ela ncevine , a mlijec ni su proizvodi lakoder izvrsni kao bjel ancevinasta hra na. Danas u mn ogim krajevima vrlo vo le svjeii kravlji sir i vrlo ga cijene jer je uisli nu prakliean i mozemo ga prip remili na razne naCi ne. Tko zna prirediti doba r kolac od sira, imal ce uku sno, zdravo i slalko jelo. U mn ogim se sv icarsk im o bileljima udomacio sladak svjd i sir, pomijesan s bademima, jagodama i drugim vocem. Ni si r s breno m ne bi smio nedostajati a ko je za objed na slo lu oguljeni krumpir kuh an u Iju sci. Svjd i sir mozemo o bogal it i i so kovima od povrca, a omiljen je nadjev i za svjeze raj Cice. Sir je drugi oblik ra zlicilih mlijecnih proi zvoda, koji oso bil O leski m radn ici m a pru zaju hra nu koja ih za duze vrijeme dobro zas ili . Sa zdravslve nog gled ista naj bolji je bijeli si r. Najbolje je da si r jedemo uvijek sa sal atama i dru gim sirovim pov rcem jer ga tako bolje pro ba vim o i pricinja m a nj e leSkoca. Poznata je cinjenica da je si r ujutro zlalo , u podne srebro, a navecer olovo. T o znaci da nije uvijek jednako prikladan.

Mlijeko - vrlo preporucljiva bjelancevi nasta hrana

lako je mlijeko u Svicarskoj o miljela hra na , trebal o bi ga jos vise trositi kao pice. Amerika je u tom pogledu ispred nas jer se ta mo moze svagdje dobiti u ma lim pa ketiCima svjeze, prijesno ml ijeko. Radnik, sko lska mladez, putnik, cinovnik, ukratko, tkogod zazeli hladan i osvjeiavajuci gutljaj mlij eka, moze ga nabaviti . lunas na nekim ze lj eznick im st·a nica ma loje na raspolaganju mIijecni a Ul oma ti . Sigurno je po Ijelnoj vrucini bolje i jeftinije hlad no svjeze mIijeko, nego a lkoh oln a pica iIi slat ke, umj etno proizvedene vode. Mlijeko je zbi lja prirodni proizvod s mno gim ·prednoslim a. Na i a losl, nije jos sva ki seljak tako napredan da bi s obziro l1l na kakvocu i cistocu, Olprel1laO besprijeko rno mlij eko. Opcenito poduzil1laju na pore da bi se kval ilel I1llij eka sla lno poboljsavao.

M lijeko kao pice

35 1

a za losl. katkad i najbolje mlij eko moze zbog hotimicnih za hvat a biti iskvareno. To se dogada osobi to sistema tskim cijepljenjem, pa je nu zno i posebno vazno da e na to uka ze seljacima.

Posljedice cijepljenja

Kad su have cijepljene protiv tuberkuloze, ne bi trebalo prvih 4 do 5 dana poslije cijeplj enja nik ako jesti prijesno mlijeko. Cijepljenj e moze stetiti svima , a osobito onima koji uzivaju prirod nu hranu , jer uzrok uje razli cit e smetnje , kao sto su jet rene i probavne smetnje, gla vo bolju i grozn ieava sta nja. Znaeajno je da covjek usprkos vru cini ne izgubi apetit. Djeca jedu kao i obie no. Da bismo se zastitili od tih smetnji , trosi mo lijekove Echinaforce, Usnea i Urtica lcin . Na bubrege i na jetra dobro djeluje eiscenje je r ods tra njuje ostece nja . Za to je prijeko potrebna opreznost ako eovjek ne zeli na ru sa vati svoje zdra vlje. Kad se ljaci isporueuju mlij eko bo lesni h krava ka o besprijeko rno, moral e bi im biti jasno da zdravlje njihovih sugrada na vrij ed i vise nego ta mala financijska korist koje se ta ko nerado odrieu. Na la lost, eesto su privredne koristi jaee nego odgovornost prema bliznjemu.

o stetnoj

Neprik.ladne prilike u stajam a vrlo su vaine za tuberkulozu stoke. Trebalo bi ih bezuvjetno poboljsa ti. oso bito u dolinama , da bi mogli uspje'nije suz biti tuberkulozu. Idu Ca mjera u borbi protiv tuberkuloze morala bi omoguciti stoci dovoljno gibanja na svjezem zraku. Stoka koja mora stalno bora viti u staji , ne moze ni uz najbolju hranu oSlati zdrava. Morali bi je ba rem za napajanje izvoditi va n da se za kratko vrijelT)e nau zije prednosti svjetla, zraka i gibanja i dobrog disa nja. To joj je za zdravlje prijeko potrebno. testo nastoje prikaza ti da opasnost od tuberkuloze nije tako ozbiljna . Istina je da bacili predu u mlij eko same iz tuberkuloznog vim ena. Tko se, medutim. usudi tvrditi da tuberkuloza pluCa iii kojega drugog organa ne utjeee nepovoljno na kvalitetu mlijeka? SanlO potpuno zdrava zivotinja moZe davati i potpuno besprijekorno mlijeko: mlij eko bolesne krave sigurno je skodljivo iako u njemu nema bacila tuberkulo ze. Kvaliteta svakako nije vise punovrijedna kao kvaliteta mlijeka zdravih k.rava. Ne bismo se me rali euditi jer je i u Ijudi jednako tako. Bo lesna majka koja vee i sama ima premalo mineralnih sastojaka i zdravih tvari, sigu rno ne moze dojeneetu preno siti jednako toliko izv rsnih gradivnih tvari kao zdrava majka . lz svib tih einjenica slijede osnovna nacela koja moramo ostvariti. Da bismo ukloniJi izvo r zJa, moramo bezuvjetno zatvoriti eitav krug. Ako se zelimo uspjeSno boriti protiv danasnje bijede, moraju postojati zdravi osnovni uvjet i. Moramo se, dakle, pobrinuti da stvorimo zd ravu zemlju koja bi dala zdravu hranu za stoku. Zatim su nuzni zdravi zivotni uvjeti ako zelimo dobiti zdrave proizvode. Sve te okolnosti pridonose da Ijudi opet stvore moguenosti za dobro zdravJje.

kvaliteti mlijeka

352

Transport 5vicarskog sira.

----

--- -

Svicarska izyozi sir u vise ad 50 zem a lja. O sim si ra izvozi

takoder i mlijecnu cokoladu i kondenzirano mlijeko. Svicarska planinska visoravan ,

sjeve rno od Alpi, prikladan je kraj za ml jekarsku industriju.

Ne bi skod il o da nasu mljekarsku proiz vodnju sa svim njenim slabi m stranama. usporedimo s a merickom. Nasim seljacima sigurno ne bi skod il o kad bi upoznali ta mosnjll o rga ni zacijll s izvrsnom o prem om i nacelima. I kod nas bi se stosta od LOga moglo postici na korist proizvodaea i potrosaca . Dodajmo da u Americi im aj u mn ogo vece mogucnosti nego mi, a li se dobro m voljom dade mnogo toga poboljsali sto treba poboljsat i. Ako mlijeko mora biti dobra hrana , ond a mora, naravno, odgovarat i i za htje vim a zdrave hra ne.

Americka mljekarska proizvodnja

eki vegetarijanci tvrde da se moze bez mljeka rske proiz vod nje. T o je mozd a moguce u d olinama jer svu ze mlju mogu upotrij ebiti za poljodjelstvo. T ako mogu i mn ogo vise proizvesti. Tipi ca n je primjer takve vrste bila svojedobno Kin a. Broj njenih sta novnik a se toli ko povecao da je rasireno zivinogojstvo mo ral o nestati u korist poljodjelstva, kojim su mogli dobiti iz zem lj e vise bjelancevina. minera la i vila min a. Za planin ske pri li ke, pogoLOvo u Svicarskoj , to je potpuno nemoguce. U Alpama ne bi uspijeva le vocke, a na a lpski m pasnj acim a mozemo se baviti sarno proizvodnjom mlijeka. Zbog toga dobivamo tame najbolje mlijecne proizvode, bez kojih ne mozemo vise za mi sliti na su privredu.

Privredna strana

S neSLO smi sla za opazanje m ozemo cesto primijetiti neobicne pojave. Nek i selj aci nataknu maloj teladi brnjice da bi im sprijecili pristup do sijena iii hra ne. Ako se hrane sa rno mlijeen o m hranom , njihovo meso ostane lijepo svijet lo i bijelo. pa donosi vise no vaca nego crve nkasLO, misicavo meso. Takvo je glediste sigurn o kra tkovidn o jer je crve nkas to meso hranjivije i vrednije od bij eloga, pa i kupcu moze pruziri vise. Buduci da je bij elo meso nesto njeinije, treba za njega i vise placati. Svuda daju prednost uzicima a ne razum u. Zbog uzitka sve profinjuju i obezvreduju . U biti je slicno i s bijelim kruhom , bijelom tjesteninom i mlijecnim kruhom. Z bog sv ih tih navika zanemarena je crijevna peristaltika, a nedostatak celuloze cesto uzrokuje jako tvrde sLO lice. Sve te nezgodne za blud e koje civilizira nom covjeku zado volj avaju nj egov profinjeni

Nezgodan proracun

353

ukus, cine lanac uz roka ra zli citih bo lesti. Zbo g toga je covjek vremenom po tao say izva n se be, posize za inj ekcijama, kemika lijama da bi mo gao svladava ti simpt ome boJcsti . Pri to m prijeti opas nost da zdravu ravnoteZu sa rn o jos vise pogorsa. Mora , dakle, ve sladokusne uzil ke prije iii kasnije plaeat i nekom bolescu. Buduei da se uku razmje rn o brzo priuci na promjenu , Ill oglo bi se za htijevat i da e ne ravna mo prema njemu , vee radije prema razu mu . To bi se povo ljn o odrazil o na nase zdravlje i na cita vu na- u privred u.

JOGURT Kad cita mo 0 jOgu rtll , moram o se gOtovo uvijek sjetiti starih Bugara, jer ne kazll, va ljda, bez razloga da za svoju visok ll staros t im aju za hva liti tom hra nji vom i zdravo m mlijecnom jelu . StO je zapravno jogurt ? N a to pita nje do bi vamo o bicno odgovor da se rad i 0 nekoj vrsti kiselog mlijeka . U izvjesnom smi slu taj odgovor zado vo lj ava iako u I litri o bicnoga kisel og mlijeka ima priblizno 6 g mlij ecne kise lin e, dok jogurt moze poslu ziti sarn o sa 2 g. . U pripravljanju jogurta ima bitnu ul ogu mlij ec nokiselo vrenje. Ono tipicno sto do lazi do iz rafaja u djelovanju i ok usu jogurta treba pripisati tzv. bacilu Maya, koji s o bicnim istocnjack im bacilom mlij ecne kiseline zivi u simbiozi i zajednicki djeluj e. Da Ii je jogurt zd raviji od obicnoga sla tkog mlijek a? Kad popijemo mlijeko, o ne se odma h u zelucu sk rutne (koagulira) u si r. ]ednako se dogada i sa siram koj i nast aje ako u toplo mlijeko dodamo tzv. sirisni ferment. Uostalom , sirisni je fe nnent takoder ferm ent iz zeluca, a za pro izvodnju sira pose bno ga dobivaju iz teleCi h ze ludaca . Kad se mlijeko u zelucu usiri , mo ra ze ludac jako raditi da taj sir preradi. Ako nekome Ze ludac ne radi dobra , ako im a smet nj e s lucenj em iii mu je zeludac o mlita vio, on bez dalj ega ne podnosi mlijeko. Bolesni k sa slabim zelucem bolje podnosi kiseli jogurt nego sla tko mlijeko, a uz rok je ovaj : jogurt dolazi u zeludac u obliku sitnih pahuljica, a ne kao mlijek o. To najbolje vidimo pri povraeanju. Djeca povraeaju mlij eko u bijelim grud ama , a jogurt iii kiselo mlijeko kao tekueinu. Medutim, veli ka korist od joguna dola zi do pune vrijednosti u crij evu. On cisti crij evnu sluznicu i vrlo dobro utj ece na crijevnu noru. ] ogurt istjera razne bakterij e koje bi mogle skoditi crijevu , a to bitno utj eee na citavu probavu i pospjesuje asimilacij u hra ne. ]ogurt bi trebalo jes ti kao predj elo, a tek poslije jogurta salate i povree. testo jedu jogurt zajedno s voee m, SIO je ma nje prikladn o jer moze lako izazvati vrenj e. Tko ionako naginj e vre nju , ne smije jes ti jogurt s voeem , a jos ma nj e sa seeerom. ]ogurtom postepeno ukla njamo od vratan gnjilez crijeva, koji ustanovIjujemo po za ud a ranju stolice. Tre ba pose bno naglasiti da se to postize istom nakon du zeg vremena, jer neki pacijenti mi sle da bi sve sme tnje mora le nesta ti ako su jeda nput pojeli casu jogurta. Jogun bi se morae nalaziti u svakom suvremenom dom ae instvu , dapace, isplati se da ga 354

redovno sam i pripremamo . J os je zdraviji ako za pripremanje upotrijebimo Acido philu . M lij eko je dobra hra nji va podloga za svakovrsne ba kterije. Kad Ij et i os tavim o neprekuhano prijesno mlijeko u norma l no top loj ob i, o ne se ukisel i. Mlijecnokiseli bacil, koj ega su spore vee bile u mlijek u iii su u nj ega d osle u kuhinji , uzrokovao je vrenje. Ne prepo ruca se mlijeko koje se ne moze ukiseli ti ako ga pu stimo stajati , jer su ga tako prom ijenili kemika lij am a da gnjij e i vuce se u Ij epi vi m ko ncim a . Postoj i vise vrste mlijecnokiselih bakterija koje im aju veli ku vazno st u pr iprema nju posebnih sireva . Jogurt takoder nastaje ubri zgavanjem mlijecnok iselih bak terij a u mlijeko. Sve vrste tih ba kterij a ni su pogodne za duzu upotrebu jer ne bi korist il e crijevnoj no ri . J ogurt je npr. vrl o dobro uzim a ti od vremena do vreme na. Medut im , ako ga uzim amo redovno cijele godin e, moze dj elova ti na bakt erij sk u no m u crij evu jednostran o, dakle nepovo ljno . Nek i istrazivaci mi sle da se crijevu nuzne ko li-bakterij e izrode (degener iraj u) ako netko du ze vremena jede sva ki dan jogurt. Za to je pametno od vremena do vremena prestati uzimati . jogurt. Postoj i sigurn o jos i dru ga vrsta bacil a, poznata kao Acidophi lus koji uspijeva u m lijeku i vrl o dobro se slaze s crijevnim bakterijama . Ako se, dakle, Acid op hilu s uzima du ze vrij eme, raz vij e se zdrava crijevna nora . I protiv disbakte rije koja je da nas, na za lost, tako cesta, pruZa Acidophilus u stvara nju nove crijevne n o re vrl o dobre usluge. Americki istrazivaci mi sle da Acidop hilu s zajedno s crijevnom biosintezo m sudjeluje u stvaranj u vitami na B". Poznaro je da vita min BI2 sudjeluje odlucujuCe u stva ra nju eritrocita. Odatle mozemo za kljuciti da Acidophi lus pruza veli ku pomoe u borbi protiv slabokrvnosti i perniciozne anemije. Kad a ima mo previse iii prema lo ze luca ne kiseline, to slabo utjece na crijevnu noru koja se neu go dno izmij en i, a kao posljedica nastaju nadim a nja i sla ba probava. I u tom je slucaju uzi manj e Acidophi lu sa pokazalo izvanredno djelovanje . Acidophi lu s m oze takoder povoljno dj elovali protiv upaljene sluznice crijeva (kata ra crijeva) i protiv nek ih uzro ka tvrde stolice. S obzi rom na te korisne mogueno sli djel ovanja preporucljivo je za sva koga od nas da 2 do 3 pula godisnj e pribliz no mjesec dana uz ima redovno Acidoph ilus je r o n moze obno vi ti (regenerirati) bakterijsku nom . U tehn ickom pogledu mo gli bismo to uspore dili sa Ciscenjem ra splinjaca u a utomobilu, jer kad je rasplinjac u redu i benzin se bolje iskoristi. Tu usporedbu mogu raz umjeti i razjasniti osobito a uto mobili sti.

Acidophilus

KAVA P ro izvod kavina grmiea poznat je d anas sirom svijeta. Godisnje se potrosi na milione rona kavina z rnja. N ije eudo da 0 pitanju kaye vee godina ma i dese tljecima zivo raspravljaju u suvremcnim zdravstvenim krugovirna. Kava skodi prije svega osjetlji vim Ijudima iscrpljenih zivaca jer 355

Opcenito djelovanje kaye

je bic za zivce, pa je stoga ubrajamo medu skodljiva sred stva uzivanja. Takvo je i moje gled iste, iako obicavam posegn ut i za tim otrovom za zivce, kad noenom automobi lskom voznjom moram nasilni ck i lIpravIja ti svoj im zivcim a. To ni kako Ilije dobro , no jos uvijek je bolje nego da covjek za vo la nom zaspi i da se izlozi opasnosti. Tko nije navikao na kavu , nego je upotrebljava sa mo kao lijek, moze ustanoviti Iljeno brzo i izvrsno djelovanje. Tko, pak, svaki dan ispije svoje tri iii jos vise sa lica jake kaye, navikao se vee na nju pa ne mo ze racllnati na tako snazno djelovanje. Kofein siri zil e. Rad ije prepo ru camo kavu kao lijek za prosirenj e zil a umj esto nekog kemij skog sredstva.

Arapska kava

To vrijedi opeenit o 0 kavi i njenom djelovanjll . Med utim , mogao sam llt vrditi za nimlji vll cinjenicu 0 ara pskoj kavi. Uvjerio sam se da i takav prirodni proizvod mozemo pripremiti i piti u manje stetnom o bli ku. Iz nenad io sam se d a kava kako je pripremaju Arap i ne izaziva razdrazIji vost niti utjece na spava nj e. Opeenito sam bio iznenaden da usprkos to me sto sam pio kavu u kasne sate, ni sam u LOm kraju primijetio jednake poj ave kakve in ace prate dru gacije uzivanje kaye. Arapi serviraju kavu kao i Turci u ma njim salicama (fildzanim a), zajed no s ta logom. U pravilu je pripremaj u te k kada stignu gosti i to svjeze przenu i sarnlj eve nu kavu koja nije du go bila na za lihi . Tek prije kuhanja kaye o ni je isprZe i sa melju , brzo zak uh aj u, i posto kratko zav rije, laga no je prelij u s malo hl ad ne vode, te zajed no 5 talogom i prilicno mnogo seeera serviraj u i piju jak u i koncentri ra nll . T a a rapska vjesto priprem lj ena kava, suprotno kavi koju inaee pij em 5 mlij ekom iii vrhnjem i bez seeera , stvarala mi je vrlo ma lo potdkoea. Vjero va tno takva vjesti na p ripremanja kaye uklanja uo bieajeno stetno djelovanje kave, ako uopee rnozemo tako daleko zakIjucivati. Poslije mno go opaza nja i pok usa pron aSao sam da se llpravo u talogu kaye nal aze neke vazne tva ri koje djelomice osla be i neutraliziraju djelova nje hl aplji vih kavinih tvari, pa i kofein a. Tko, dakle, zeli da sebi priusti takav liZita k, neka pok llsa skuha ti arapsku kavu, a li neka uzme sarno malu sa li cu kao i A rapi, i to sarn o onda ako mu zivca ni sustav do bro radi . Osjetlji vi i preosjetljivi Ijud i rno raju se odreCi kaye.

Odstranjivanje kofeina

Prije sam sklon tome da na gornji nacin nadem neki izlaz, nego da odst ranji va njem kofein a unistim prirodni proizvod. Na irne, mozda ta tvar nije najskodlji vij a sastavina kave. Na zdravlje rnogu nepovo ljno djelovat i jos i dru ge tvari , a 0 tome postoje razlicita misljenja, i mogli bismo 0 tome raspravlj ati. K ofein ods tra njuju iz kaye kemika lijama, benzolom , iii neeim sli cnim. Ta metod a pre radbe ima opet nove slabosti. U zna nstvenim krugovirna postoje 0 torn pitanju razlicita misljenja, i mozemo se medu so bno uvjerava ti , a li vraga s Belze bubom nismo istj erali. los uvijek nisu dokazali da Ii u tragovirna zaosta la otoplj ena sredstva ne uz rok uju dru ge, mozda jos veee neprilike, nego bi ih nacinio ods tranjen i kofein.

356

U Spaniji kolima prevoze narance na sabiralista. Spanjolske plantaie naranci su preteino na istoku i jugu driave, osobito U okoliei Valeneije.

U aparal im a pripremaju kavu osobil O u kavanama i restoranima jer Sll praklicni. Medlllim, to nije oso bilo pogodno jer se pri tome izgubi dio najukusnijih lva ri koje im aj u najugodn iji miri s. T a ko dobijemo cmi lI va rak, po nesto go rak, koji mozemo zasladiti seee rom, ali se na sadriaju i ok ll su mn ogo gubi. Tko vee pije kavll, mora se po brinuli da pije dobar, pravilno pripremljen napitak. Veeini poznava laca kaye ne svida se ni

357

Aparati za kavu

po znat i dodatak surogata (nadomjestak) koji se kod nas uobicaj io. a i in ace n ije pogodan da bitno sma nji skod lj ivost kaye . Buduti da bi za zdravstve no sta nje ve lik og pos totka uziva laca kaye bil o mn ogo bo lje kad bi se odrek li p rave kaye , postavlja se pit a nje kako bi se to moglo naj lakse i naj bo lje postie i ?

Zitna i vocna kava

Napori da se to pit a nje rijesi do isla su vrl o sta ri. Da nas se do bijll u trgovini d o bre zilne i voene mj esav ine. Zajedn o s mlijeko m pokazuju izvj es ne prednos ti , a nemaju stetne osobine prave kaye. M lijeko koje na taj nacin pop ijemo koaguli ra ka d dode u zeludac, lj. zgrusa se. U kiseloj zel uea noj sredini to se sla lko mlijeko pra kti cki pro mij eni 1I sir tako da svak i glltlj aj mlijeka posta ne gru d ica sira. M lij eko se zgrusa u fin e pa hulj ice i s dodatko m zitn e iIi voene kaye lakse je pro bavlji vo . Toj kavi mOZem o s uspjehom doda ti takoder hl adno prijesno mlijeko koje rad o pijemo oso bito \jeri . Go rke t va ri koje potjecu od :lira kao i druge minera lne tva ri u toj kavi korisne su za orga n izam . Pozna to je da veCina go rkih tvari dobro djeluje na jetra, a to m oze vrij ed iti i za go rk e tva ri sred stava za uz iva nj e. Najvaznija je prednost uziva nj a kaye u tome sto se mlijeko zgrusa 1I sitne pa huljice i tako najbo lje probavlja. Za o noga tko irn a evrsto zdravlje to sve nije bitn o , a li je vazno za onoga Cije je zdravlje osla bil o i zbog nepri rodn oga naein a zivota posve os teeeno . Za takva bi covje ka morale im ati predn ost nesko dlj ive na mirn ice.

Kneippova kava

Tu je kavu svojedo bn o izmi slio Knei pp. Vjerojatno je istodo bn o vodi o rae un a i 0 ekono msk im mo mentim a, ka d je sastavio sladnu kavu koja se odrza la d esetljeCi ma, a d d i se jos i da nas po red zitne i voen e kaye. K o likogod danas vise vole voenu kavu jer vise pruza, ne sm ijemo za bo raviti uvjerljivu zaslugu Kneippa kojem u je uspj elo ostvariti sladnu kavu. Kad bi Kneipp zivio jos i d anas, sigurno bi mogao s pomoeu sve veeeg znanja ostva riti jos bolji nadomjes tak za ka vu od svoga prvo tn og p ro izvoda.

Sto preporucamo?

Nije. dakle, neosnovano da se suvremena zdrava prehrana ba vi i dobrim kav inim nadomjesko m koji nema stelno djel ova nje kao prava kava a prija tnog je ok usa. Pri to me moram o paz iti da namirnice i sredstva za uziva nj e ne b udu sarn o zdrava vee i ukusna. T o je bitno pri iz boru neke hrane. Na sreeu, nas se okus pril agodi novoj hra ni pa nasjedn e lu kavstvll , a to je za nj egov u ko ri st. T ko, na irne, mi sli da se ne bi mogao pri viknuti na dru gu kavu , i da ee bezu vjetno m ora ti ustrajati pri pravoj kavi pa makar lime i skodio svome zdravlj u, neka pokllsa po mijesali pravll kavu s izvrsnom zit nom i voel)om kavom tako da najprije dod aje manje ko licine, a kad se ok lls priviknllo, uvijek sve viSe do k sasvim izostavi pravu kavu. Ta ko ee se po lako od viknuti prave kaye mnoga Ij ubit eljica kaye. koja zbog nje ne moze spavati . Rado ee kupova ti miri snu zitnll i vo cnll

358

kavu koje su po ok usu nalik pravoj kavi, a takvih danas ima. To ce kori stiti njen u zdravlju . oso bit o ako je navikla piti bije lu kavu. Dobro je, dakle, za vo lju zdravlja zamijeniti pravu kavu dobrom i itnom i vocno m kavo m. Ka ko je ugodno ako covjek moze na laj naCi n sledje ti svoje zivce i srce, pa se u nasem vrelll enu koje na m iscrpljuje zivce osjeca ugodnije nego nasa jureca oko lin a koja od siln e i urbe go(Ovo za bo ravlja di sa ti . Da. ui stinu pre po rucamo do bru zilnu i vocnu kavu , koja c uva zdrav lje. Po ne kad se d o bije takva zim a i v06na kava kao lako topivi ekslrakt u o bliku praha. kao np r. Bambu . Za dom acice je (0 o laksa nj e. J edn a cajna zliCi ca Ba mbu a preiiven a vrucom vodom iii mlijeko m daje fino , a romatic no pice.

KISELI KUPUS Od istraziva lacke zna nosli sa za hva ln oscu prim a mo sva ko razjasnjenje o djeJotvornim lvarima neke hra ne iii prirodno g lijeka. Za bo lesnike i sve koj i pale njihova je pra kti cna upotreba jos vaznij a nego otegnule rasprave zna nst venik a. Tko je u logorim a , usta nova ma iii na brodovim a vidio !jude o bo ljele od skorbula, razumjet ce kakvu ce veliku uslu gu pruzili bol esnicima hra na koj a sadri i an ti skorbutne l va ri. I naj boga tija prehrana kojoj nedostaj u vitami ni nece moei taj ma nj ak nadoknaditi , a kamoli uklonit i. Ki se li je k upu s osim lim un a najbolji lijek proti v skorbuta. Ne smij emo se cuditi sto odvaini pomorac Jam es Cook nije im ao ni jednog jedinog bol esnik a od skor buta iako se dugi niz godin a povlacio po najuda lj enijim morima. Ond a jos nista ni su znali 0 nek o m anliskorbutnom vil a minu , a ipak je pro mat racki dar Ijudi koji su razumjeli prirodu o tkri o najbolji lijek protiv te strasne bolesti . Posude s ki selim kupusom ni su nedostaja le ni na jedn oj Cookovoj ladi, i tome jednostavnom prirodnom proizvodu, koji nije bio sa rno hrana vee i lijek, morao je za hva liti da je mogao nastavlj a li svoja otkri ea i iSlraziva nja be7 zdravstvenih teSkoea. Kome desni lako krva re, iii slu zni ca oko zubi o labav i te opaza stalno na sluznicama u ust ima male ci ri ee i gnojna ra spad a nja , a istodobn o mu oticu zglobovi i rado mu krva ri koza , iii osjeea neke druge znako ve sko rbuta kao opcu slabost i umor, taj bi bezuvjetno mo rao pripremati sa la tu s limunovim so kom , a neko vr ijeme svaki da n jesti kiseli kupus kao sa la tu . Vee se vise put a o bi sti nil a Slara izreka koja kaie da kiseli kupus u ku6i tjera iz nje lijecnika, je r je kiseli kupu s osobit o bl agotvoran lijek. U svakoj seljackoj kuci morao bi kiseli kupus za zimnicu imati pocasno mjesto u klijeti iii ostavi. Tko ne moze sa m sprem iti ki seli kupus. moie ga po vo lji kupiti. U kiselom kupusu nije zdra v sarno vit am in C vec i prirodn a mlijecna ki selin a i dru gi djelotvorni enzimi , koji j os ni su posve istraieni. Raso l je izva nreda n lij e k za mnoge i eluca ne i crijevne tegobe. Medutim , moramo se cuva ti presla nog, industrijski na brzinu pripravlj enoga kiselog kupusa koji ne moze mo nazva ti lijek om. Zalim treba zna ti i to da protiv sko rbuta djeJuje sa rn o ki seli prij esni kupus, a ne kuha ni. jer sa rno prijesni kupus sadrii nuzne, dopun ske Ijekovi le t vari.

359

Pripravljanje kiselog kupusa

Tko ima dosla bijeloga kupu sa i ne lre ba kupovali ki seli kupu . moze se d rZali idu ee upule za pripravlja nj e ki selog kupusa . Ki seli kupus s lu kom . Kupu s, kao o bicno , nareZele nozem iii ribeiem . sla vil e u posudu iii drven u bacvieu oko 2 em debelo. T aj sloj pospele smrekovim bobica ma, zrnj em gorusiee (slaciea : Sinapis alba), korijandro m (Coriand ru m sa li vum) , a mozele staviti i cupak kuhinjske so li. Sol moze te i izoslavili, pa sta vite malo vise zrnj a goruSice. Za lim slijedi I em debeo sloj lu ka na reza noga na ploske, pa opel novi sloj k upu sa. zacin a i opet lu ka, dok pos uda nij e puna. Tada sve do bro zgazite. izgnje· cile, prekrijele cislo m k1ne no m krpo m, a na kraj u slavile CiSl u dascieu obli kova nu prema posudi i na nju leZak , do bro op ra n ka men, pa sve prepustile vrenju . Ako zelite pospjes iti vrenje, dolijete ma io vode u kojoj ste ras lopil i jogurtov fermenl ii i mlij ecni konce ntra t surutke. R azumljivo je da mo zemo kiseli k upus pr iprem it i i bez lu ka. Yazno je da ga pri premamo u to ploj sobi i da ga 2 do 3 tjedn a d rzimo u prosto riji gdj e tempera tura nije ni Za od 20°e. Kasnije moze mo posudu stavi ti na hl adno da ne do de do ma slenok iselog vrenj a i do kva renja kupusa . Ako pripremate kupus sasvim bez soli , mora sve bi ti oso bi to cisto, a rad savjesta n ako zeli te da se kupu s odrzi d uze vrije me. Nekad su upot re bljava li 1-2°0 so li, da kl e 10--200 g na 10 kg kupusa, a da nas je dosta 1/20 0 iii j os ma nje. Prev ise so li spreeava mlij ecno ki selo vrenje, pa tako ne nastaje doba r kiseli kupus.

KUHARSKA JE VJESTINA U PRAVILNOM ZACINJANJU JELA T ko je imao prilike da na p utova njim a razgl eda svijet moze, sigurn o, neke stva ri bolje prosuditi nego onaj koji je na viknut da stva ri oejenjuje sa svoga o gra nicenog gledista u vlastito m kru gu. N a ta kvim putova njima Covjek upoznaje, izm edu ostalog, i ra zlicite kuhinje i rado daje prednost o nim a , koje nisu sarn o ukusne vee uzim aju u obzir i zdravstvenu vrijednos t hrane. Tri izvrsne kuhinj e upravo su me pose bno odusevile, a to su: fran euska, a rapska i kines ka. Sve tri rade po os novnom nacelu da je vjeslin a kuh a nj a u zaCinima. l ela koja nemaju u se bi bitne zacine, mo ramo oso bito brizljivo pripremati i zacinj a ti a ko zelim o da budu uku sna i da ih o pet rado jedemo. Ako hoeemo to postiei, ne smijemo j ednosta vno posizati sarno za soljenkom. Ona ne moze nadoknaditi ne dos tat a ~ miri snih Iva ri. Kuha nj e je umj etnost koja moze nekome leia ti u krvi , dok dru gi moraj u steCi tu vjestinu briZlji voseu i razmislja njem. Da bi jelo bilo zdra vo i ukusno priredeno , ne pomaie sol iz soljenke vee biljni zacini. Osobitost kineske. arapske i francuske kuhinje

Kin es ki kuhari vise vole da po vree ni.kada ne skuhaju do kraja, vee oko 20 0 0 osta ve u siro vom slanju. U tom stanju ono nema ugodan miri s, jos je trpka o kusa. Zadaea je zaCina da taj nedosta tak vjesto ispra ve. Kineski kuhari znadu ta ko pripremiti jela da ih covjek rado jede iako ih mo ra temeljitije ivakati nego obicno. Sva ki kineski kuhar voli nesto veei

360

Sparoge (sparge; Asparagus officinalis) su drag ocjen o po vrc e.

Dozri jevaju pod ze mljom.

iz bo r zacin a koji su n a m maida pozn a ti. a m azda i ni su. po treblja va C urry i soj ine zaCi ne. razli c ite vrste pa prik a , svakov rsne ma hun as te zac ine koj i su n a li k c rven o m i c rn o m C hil e. Uv ije k upo treblja vaju i nesLO 111 0 rs kih tra va koje. d od use. ne po jeduju mn ogo l11iri sa . ali taj miri m oze da ti jelil11 a pose bne nijanse o ku sa. Z bog uo bi cajene poveza nos ti koja se vee slolj eeima po na Ija. Kin ez upot reb lj ava tu l11iri snu tvar prema nav ici sta ln o je r d aj e lije lu ne ke prij e ko po tre bne l11ine ra le i oSla tke ele l11 ena ta. T o je ve li ka predn os t koju u d ru gi m biljk al11 a nadem o rije tko iii nik a ko . Si g urn o su la ri Kin ezi upo tre blj ava li m o rske a lge Ci Slo instin kl ivno jer ni su ni sla po uzd a no zna li a os ta cima elemena ta i necem slicno m . Medu lim. bili s u d o bri prom a traci pa su o pa zili da priroda nudi mn ogo toga SIO, do d use. ne m ozem o ni vidjeli ni uh va titi . iako bi moglo b iti za nas a d i ivo tne vainosli. T aj dra gocjeni d a r o pazanja nij e pridonio sa l11 0 tom e da se kin es ka kuhars ka vjes lina taka povo ljn o razvila i ra s-

361

C\jetala. vee su se raz ile i druge grane znano ti. ko je dana zabora\"Ijeno mnogo toga sto je nekoe stara kultura otaca po Ligl a. kine ki je narod ipak tisuCljeeima imao koristi od toga. ije sarno kine ka kuhinja snabdje ena razlicitim zacinima ee i arap ka. Medutim. arapski kuhar njeguje s ojevrstan obicaj kojemu smo manje skloni. aime. on mijeSa Ijuto sa slatkim i gorko s blagim uku nim mirisnim tvarima. Tako nastaju neobicne suprotno ti koje proizvode iz jesni podraiaj na oku , no u pravilu nas u poCetku odbijaju dok se tek postepeno na njih pri iknemo. Arapima nimalo ne smeLa da biber pomijesaju s naraneama iii drugim v<>Cem. dok ee kod nas proei jo- dugo da nam tak a hrana bude uku na. Jednako tako ne smijemo zaboraviti da arapski narodi hranu ne sole. nego zapra vo zacinjaju mirodijama. a to je velika prednosl. Francuska kuhinja ima po znati ugled jer je i ona tajnu svojega kuharskog umijeea ostvarila zacinima iz vna gdje su joj sLajale na raspolaganju najrazliCitije vrste povrea i zacinskog bilja. Escofier poznat kao kralj kuhara bio je mali. skroman co jek koji je znao majstorski upotrebljavati mnoge aromaLicne biljke. kojih irna na raspolaganju na evropskom LITistu. ije nikak 0 cudo sto mu je njegova strucnost omogueila da s ojim umacima (sosovima) i jelima oduSevi eak knezove i kraljeve.

Korisna oc jena sakupljenih iskustava

Korisna iskustva koja sakupimo na putovanjima po raznim zemljama morali bismo nastojati kao dobre ideje isprobati u praksi. Prihvatio sam e te zadace kad sam prema posebnim nacelima sastavljao nove zacine. Osobito zadovoljava kombinacija s jeiih zaCina sa svjeiim povreem i morskom soli . kao sto je to ostvareno u proiz odima Herbamare i Trocomare. ekad su zaCinske biljke susili i pretvarali u praske. danas je pak poznato da su svjeie biljke m nogo aktivnije i kao zaCini bolje mirisu. ZaCin iz svjeze biljke prikladniji je i lakse se prilagodi i zadovolji razmaien okus. Kad upotrebljavamo proizvode Herbamare i Trocomare u praklicnim dozama za posipanje. tada imamo na raspolaganju proizode iz s jezega povrea i zacinskog bilja. U proces proizvodnje dolaze bioloski uzgojene i svjeze ubrane biljke. Iz toga nastane cudesna zelena kasa. soku koje dodamo cistu. na suncu posuSenu morsku sol. Sol se rastopi i upije sokove te izvuCe svu odu bez zagrija anja. Gotove zaCine razdijele u doze za posipanje. pa su kao takvi dobro dosli na stol svake suvremene obitelji. Za dnevnu upotrebu stoji na raspolaganju jos i tekuCi zacin Kelpamare sastavljen iz sokova svjeieg povrea i zacinskog bilja. a dobiva se cisto posebnim nacinom fermenlacije. U tu svrhu priklad ne biljke fermentiraju prema postupku slarih K ineza i Japanaca. i to sa gljivicama koje se potpuno prirodno razviju. Po do rSe noj fermenLaciji raspolazemo zacinom koji cemo kao i svuda u Japanu i K ini trositi sa sojom . Taka prirodni naCin pripreme omogueava sasvim drugaciji proizvod nego ekstrakcija solnom kiseli nom koja moze un istili aine tvari. Taj proizvod je po okusu i sadriaju mnogo bolj i nego proiz odi po staroj

362

metodi. Kelpamare ima jos dodatak morskih tra a koje se preraduju zajedno i tako cVrSee veZu s ek traktima aromaticnih biljki. lednaku biljnu podlogu imaju i namazi za kruh Pl antaforce i Herbaforce. istodobno obogaceni s kvasnim ekstraktom i vitaminom B. l os jedan proizvod luzi za pripremanje juhe od povrea nalik bujonu. a nazvan je Pflanzenkraft (biljna moe). ledna eajna iliCica na salicu tople vode do oljna je da naSe goste bogato nahrani i okrijepi. Kad se vratimo kuei gJadni i iedni i nemamo priliku da odmah sjednemo za prostrti stol. pomaie nam takader 'alica takve juhe koja nam daje nove snage brzo i s malo truda. 'tedi nam vrijeme. vrijeme pak snagu. Korisna upotreba sakupljenih iskustava omogueuje svakome od nas da bez posebnog truda. znanja i vjestine pripremi ukusno zaCinjeno jelo koje vrlo koristi zdra Iju. To je dragocjena prednost za ve koji nemaju remena. Medutim. tko ima remena da brizlji 0 priredi jelo. imat ee bogatu koris!.

KUHINJSKA SOL Pitanje oli vee je mnoge navelo na pog.reSno g.lediste. pa je dobro da ga jed nom razmotrimo. ' koli su nas utili da covjeku treba 7 kg soli godiSnje da bi mogao zivjeti. Kako postupati kad su u pitanju bolesti koje zahtijevaju hranu sa malo soli iii uopCe bez nje? To sarno prividno teSko pitanje lako je rijesiti ako mamo da nuinu sol ne moramo dobiti bezuvjetno iz soljenke. Prirodne potrebe mozemo podmiriti bez kristalizirane kuhinjske soli. j eki narodi koji nve prirodno. na rodi azijskih stepa pa Indijanci na podrutju izvora Amazone, uopCe ne znaju za pojam soli. usprkos tome 510 im svake godine treba odredena kolicina soli da bi irn organizam ostao zdra ida bi uopee mogJi iivjeti. Sol je vee u krvi. a krvni serum bez izvjesne koliCine soli ne moiemo uopee zamisliti.

Kol iko soli trebamo?

Kako da pravilno rijeSimo pilanje nuine koliCine soli. a da ne moramo opteretiti tijelo s previSe soli? Tu nam dobro dade okolnost da su mnoge biljke bogate solju. osobito eesnjak i luk. Kad go orimo opCenito 0 soli. mislimo u pryom redu na natrijev k.lorid. a njega ima u bilju. OanaSnja ci\ilizirana hrana le okolnosti ne uzima u obzir. 'vfisli se da treba upotrebljavati jos dodalno mnogo kuhinjske soli. a to previSe oplereeuje bubrege. Poznati lijeenici . kao dr Gerson , dr R iedlin . dr Hermannsdorfer. kao i poznati kiru rg dr prof. Sauerbruch nesumnjivo su ustanoviJi da pretjerano uzimanje kuhinske soli nepo oljno djeluje na tuberku.loZll, osobito na tuberku.loZll kostiju. dok. naprotiv. dijeta sa malo soli iii uopCe bez nje. poboljSava opCe stanje i korisno djeluje na zdravlje. Svi bubrei:ni bolesnici znadu da njihovu ozdra\'ljenju koristi dijema hrana sa malo soli iii polpuno neslana. lato je i za zdrave dobro i pametno da sol sto viSe ograniee i tako postede bubrege. I neke druge bolesti zahlijevaju dijetnu hranu sa ma.lo soli iii bez nje. pa treba lOj okolnosri pridali viSe pamje.

Svrs ishodno uzimanje soli

363

o

KVASU

Englezi su vee prije 30 godina pravili s kvasom i kvasnim ek traktom zanimljive pokuse. lstra zivacima su i ekspedicijama davali kvasni ekstrakt kao zgusnutu hranu (koncentrat). Po lenni i kolicini bio je taj ekslrakt prikladniji od bilo koje druge hranejer sa I kg kvasnog ekstrakta moze covjek duze izdrZati nego s bilo kojom drugom koncentriranom hranom. Vrijednost su kvasa upoznali iz prakticnih pokusa , iako tada joil nije bio poznat ni istraZen vitaminski faktor kvasa. S obzirom na postignula iskustva , danas s pravom drZe kvas i kvasni ekstrakt najboljom koncentriranom hranom. U kvasu su razliciti vitamini B. prije svega B, koji je vrlo vaZan za reguliranje stanicnog disanja, dakle kao faktor disanja stanica (vitamin B,). Dalje, kvas je od velike korisli za citav ziveani sustav, a razgradnja ugljikohidrata vrili se takoder pravilno samo ako ima dovoljno vilamina B,. U tom slucaju kvas ima bitan udio. Prof. Abderha lden je pisao u svojim spisima 0 kvasu i kvasnom ekstraktu i oznacio ga kao neku vrst biljnog inz ulina. Kvas i kvasni ekstrakt podstiee slabo djelovanje guilterace, osobito kada hormonske zlijezde ne rade dobro, dakle, kad Langerhansovi otoci vrlo slabo rade i izlucuju premalo inzulina. Dijabeticari moraju zato upotrebljavati kvasni ekstrakt kao zacin . Mogu takoder pripremati sendvice oblaZuei ih i lukom da bi istodobno iskoristili djelovanje sumpora kojega ima u luku. Kvas i kvasni ekstrakt ne smijemo jesti u vel ikim ko licinama, nego samo u manjima , i to redovito. Svjezi kvas ima jedan nedostatak, ilto treba posebno naglasiti: ako kvasne glji vice dospiju u crijevo, uzrokuju veeinom vrenje i crijevne plinove stvarajuei neugodne teilkoee. Ako je crijevna flora u redu, to se neee dogoditi. no tko je osjetljiv mora umjesto svjdeg kvasa uzimati kvasni ekstrakt. Taj mozemo lakile upotrijebiti i bolji je jer sluzi isto tako kao namaz za kruh. a rastopljen u toploj vodi kao tekuei zacin. Poznato je izvrsno djelovanje kvasa i kvasnog ekstrakta protiv furunkuloze (gnojne priiltavosti). Tko je sklon toj bolesti , morao bi bezuvjetno duze vremena uzimati redovito manje kolicine kvasnog ekstrakta. To vrijedi za sve one kojima rane tesko zacje ljuju. Opazili su da veee koliCine kvasa mogu izazvati furunkulozu. To potvrduje homeopatsko nacelo da tvar u umjerenim kolicinama lijeci, a u prevelikima moze izazvati upravo one smetnje kojih se zelim o lijeeenjem rijesiti. K vas i kvasni ekstrakt djeluju izvrsno i na opee slabo zdravstveno stanje. Kvasni ekstrakt povoljno utjece na sve neuralgicne bolove. na bolne upale zivaca. na neuralgiju zivca ' trigeminusa i dr. Korisno je da trudnice za vrijeme trudnoCe redo vno uzimaju kvasni ekst rakt bogat vitaminom B. Kvasni ekstrakt je izvanredna hrana za one koji pate od zelueanih i crijevnih tegoba i koji imaju smetnje u optoku krvi. Kvasni ekstrakt ispunjava zahtjeve koje su vee istrazivaci starih vremena traZili od hrane. a oni su glasili: »Hrana mora biti lijek, a lijek mora biti hrana«.

364

Pivo dobivaju fermentacijom jecma s pomoeu kvasa. T aj proces fe rm entacije upotrebljavaju vee vise od tis ueu godina iako su istom u 19. sto ljeeu upoznali veliku vrijed nost kvasa i kvasnih gljivica. U suvremenim pivovarama upotrebljavaju samo cisti pivski kvasac od redenih usjeva.

Prije su mnogo upotrebljavali pivski kvasac koji je inace dobar, a li ima , na zalost , tu slabost sto su u njemu jos go rke tvari neu godna ok usa. Gorkost ne uspijevaju uvijek posve odstran iti , pa Sll ostecene i drllge vrijednosti . Kad god mozemo, bolje je upotrijebiti ekstrakt cisle kulrll re k vasca. . Herbaforce i Planlaforce Sll vrlo lIkll ni kvasni ekstrakti posebno lI god-

365

na mirisa. obogaeen i sokovima bioloski uzgajanih biljki. Oba proizvoda su izvrs ni nama z za kruh i za endviee.

RAZNO Umorna zemlja - bogato more

Mnoge rijeke zure prema moru i mnoge moene struje nose u svoj im si lnim vodenim masama svake god ine na tone, za zemlju nepovratno izgubljenih minerala, u morske dubine . Dobro je rekao Salomon koji je vee poznavao kruZenje vode: »Sve rijeke idu u more, a more se ne napuni; lama kamo rijeke teku , tamo se i vraeaju «. To putovanje je neumomo kao sto neumomo nestaju i mineraln e sastojine. One se usprkos kruZnom toku vode ne vraeaju vise u zem lju jer je voda , koja isWaPUuje i vraCa se na zem lju kao kisa iii snijeg, kao destilirana voda bez minerala. Ako pri tome ne mislimo sarno na rijeke koje izviru u nasim planinama, nego na mnogo veee rijeke, npr. Amazonu , Rio Grande, Misisipi, G a nges i Nil , ukratko na sve bogate tokove vode na nasoj planeti, istom tada eemo, mozda, moei prosuditi kako je veliku pljacku pretrpjela Zem lj a tisueljeeima. Ki sa i snijeg stalno tope u zemlji kalij, kalcij , magnezij, jod, bor i jos mnoge druge minerale, a za tim odlaze valovima rijeka u more. Zbog toga postaje zem lj a sve siromaSn ija mineralima, a more sve bogatije.

Pomoc pri ruci

To je razmisljanje potaklo razumne Ijude raznih zemalja da iz mora opet dobiju nesto od onoga sto je u njemu nestalo. Tu su razliCite vrste algi koje uspijevaju u moru , i njihovo bismo mineralno bogatstvo mogli korisno upotrijebiti. Te bi a lge morale sluZiti za gnojenje kako bi zemlji vratile tvari koje joj tu i tamo nedostaju. U Kalifomiji vee upotrebljavaju aIge za gnojenje, za hranjenje stoke, kao dopunsku hranu, dapace i za lijekove. Vee su prije 40 godina u Holandiji gnojili morskom pjenom i a lgama. Fram:uski se ljac,i vee stoljeeima upotrebljavaju kalcijem bogate alge kao gnojivo na poljima. Njihovi su uspjesi privukli pafuju znanstvenih krugova. Prof. Boucher je izvijestio 0 zacudujueem djelovanju praha neke crvenkaste a lge, koji su upotrebljavali kao gnojivo na Glenamskim otocima juino od Bretagne. Na tako obog~eenom zemljistu mogli su opaziti ne sarno da biljke bolje rastu vee da su i same postale od toga algina brasna zdravije. Pokusi s povreem, voeem i jagodama dali su dobre uspjehe jer zaprasivanje a lginim brasnom unistava peronosporu, razlicite glji vice, krastavost, dapace zivotinjske stetocine kao sto su lisne usi. Taj prah od algi, dakle, ne sluZi sarno za poboljsanje tla, vee djeluje u izvjesnom sm islu i kao lijek za biljke. U Francuskoj taj prah poznaju i prodaju pod imenom Galmagol. Morska alga Kelp vrlo je bogata jodom , dok je za algu Lithothamne Galmagol 0 kojoj se ovdje govori analizom dokazano da ima malo joda, a li zato mnogo lakotopiva kalcija. Prof. Boucher misli da je za vrijeme epidem ije slina vke i sapa jed no podrucje u Francuskoj ostalo postedeno upravo zato sto seljaci tamo gnoje polja spomenutim alginim brasnom. Buduei da sve te obavijesti potjecu 366

iz ozbiljnih izvora, s pravom se nadamo da su istinite. Zato driimo da morske alge mogu im a ti veliku ulogu ne sarno za gnojenje i za poboljsa nje (ame li oraciju) zernlji sta vee upravo za obnavlj anje (regeneriranje) umorne, bolesne zemlje. Sigurno bi vrijed ilo truda kad bi mnoga gospodarstva (i vlasnici vrtova) pomogli da te djelomice jos skrivene snage obnavljanja i Ijekovitosti ucine korisnirna .

BEZ JODA NEMA ZIVOTA Nekoe sa m negdje proCitao pricu 0 princu koji nikada nij e bio veseo i nikakav poticaj nije mogao odagnati njegovo tumo raspolozenje. Stoga je kralj priredio sveca no st, i princevi iz cijelog svijeta odazvali su se pozivu. Svi su sudionici slavili, p\esali i zabavljali se salama glumaca i komedijasa , koji su nekad po obicaju bili na dvorovima. Ook se veeina prisutnih nij e mogla oduprijeti smij ehu i pustopasno sti, princ se nije pridruzio opeem veselju vee je ostao i dalje zalostan. Kralj je ponudio veliku nagradu onome tko bi razveselio princa. lavio se pastir ko za, koji je zivio visoko gore u Alpama. On je opazio kako su se divokoze svaki put razveselile i udobrovoljil e, kad su bile kraj odredenoga mjesta sa slanom vodom. Zato je uzeo nekoliko zrnaca so li jer je mi slio da bi ona mogla donijeti sreeu princu i njemu. Kad je ta zmca soli dao princu, on ih je slavio u usta i najprije razvukao usta i iskrivio lice, a zatim zivnuo i poceo sudjelova ti u zabavi i nehotice postao veseo. Petmilijunti dio jednoga grama joda mogao bi napraviti to cudo, kad bi ta prica bila istinita.

Ucenjaci su izracunali da svirn Svicarcima treba sarno 25 g joda na dan. Mozda je ta mala kolicina tocna. U svakorn slucaju treba nam ga vrlo malo, i ta posebna mineralna tvar moze pokriti nasu potrebu . Kad bi , pak, potpuno nedostajala, ne bi ni najbolja hrana ni vitamini mogli sprijeciti da Ijudi oglupave i propadpu. Ookazano je da nedostatak joda djeluje prije svega putern stitnjace i izaziva posebne pojave. Tako moze na stati gusa iii rniksedem (myxoedema), koje stanje moZe napredovati do umne zaosta losti. Obralno, poremeeaj u koliCini joda izaziva Basedowljevu bolest. Ta je bolest poznata po preosjetljivosti koju prati cesto lupa nje srca, nervozno unutrasnje treperenje, sto iscrpljuje snagu zivaca jer previse drazi simpatikus. U takvu slucaju su uvijek pretjerano podrazene takoder probavne zlijezde, jetra, gusteraea i veeina organa. Pogodene su i zlijezde znojnice, covjek dobiva napade znojenja, zbog kojih tijelo vrlo slabi. Kao neugodne posljedice javljaju se ceste depresije koje se ocituju u nesredenim dusevnim raspolozenjima , od ushieenja do l!tuceno sti. Vel ike doze joda pogorsajll stanje do nesnosnosti. To znaci da lreba tu cudesnu tvar, jod, uzimati oprezno jer i nedostatak i pretjerana kolicina znace za covjeka nesreeu. I jedno i drugo rnoze izazvati opasna stanja. Zato savjetujerno sarno jod u horneopatskirn dozama kako bi se mogla sprijeci ti nevolja. Buduei da u Svicarskoj i drugim susjednim zem367

Pravilno doziranje

Ij ama nema dovoljno joda , svojedo bn o se Eggenberger iz Herisa ua. poznat i specij a li st za gu5U. za uzeo da bi kuh injsku so l oboga ti li jodom. To bi koristilo Svica rcima koji oaginju gusa vosti , do k oni s basedovo m ne bi vise imal i tes koca zbog cestoga ubrza nog pulsa. Pozna to je da se jod na la zi 1I mo rskoj so li i vodi koje su za mnoge pravil no izabra ni lijek . O so be sklo ne based ovu mn ogo bo lje reagiraju na maJe ko licine joda ' u bilj no veza no m oblik ll , jer taj ne izaziva ni kak ve ncugodne smetnje.

Biljke

s jodom

Na ia lo st, nema mnogo biljki s jodom . Fa rma kol og, pro f. Gessner je dokazao da sad rze vita min A i sraz mjem o moogo joda island ska ma hovina (C itra ria isla nd ica), plucn a ma hovina (Sticta p ulmo naria), so bov lisaj (Cladonia ra ngiferin a) , U snea i Carragen (M uscus s. fucus Caraghen). U Svica rskoj postoji 38 ra zliCi tih vrsta biljk i na lik ma ho vini , koje bo tani ea ri uVrS ta vaju mea u lisajeve. Prof. Gess ner kaie da one sadrze jos an tibi oti cke tva ri koj e po kazuju o so bito j ako tuberkulo stat icko djelova nj e. Prava mors ka trava (Zostera ma ri na) i travulj a (vranjak ; A rmeria ma ritim a s. vul ga ri s), koje na laziro o na o ba la ma Sjevem og i [stocnog mora, im aju u se bi jod , bro m i Ou o r, tragove triju vainih elemena ta koji su za oas od veli ke va znosti . U o bicnom draguscu (Nas tu rtiu m officin ale) ima ta koa er ma lih ko licin a j oda . Jod a im a u svim mo rskim a lgama, a njegova ko licin a se mijenja prema vrsti a lgi i njihov u na lazistu . Smea e alge (Fucus vesicul osus) mogu biti do I m duge i 5 cm siroke . U njima im a 0,03-0, I o ~ joda. N a rod uzima smeau a lgu p ro tiv deblji ne> guse i tuberkuloze zlij ezd a (skroful oze). Za ne ke je Ijud e o pasno uz im a ti vece ko licin e smeaih a lgi, oso bito ako im je osjetljiv rad stitnj ace. l odn a a lga aga r je naj veca a lga koj a pos toji jer moze biti i 700 m du ga, pa je to sigumo najdulja biljka koju poznaj emo . Ima prednost pred dru gim a lgama sto nj en sad riaj joda ne va rira mnogo, pa ga mozemo mn ogo bolje dozira ti . A ko red ovno uzim a mo ma le koli cine mo rskih trava , iii ako od ojih pripravlj a mo jelo , mozemo pola ko uklo niti postojeci ned os ta ta k joda. Za to je ko risno da pripremajuci j ela, oso bito juhe i variva, sta vljamo u njih ma nje ko licioe mo rs kih a lgi. Tako se moze, osobito u alpskim krajevim a, pola ko ukJ oniti nedosta ta k j oda i dru gih elemenata u tragovima. Ta su me doslj edna razmislja oja po ta kla da sam razlicitoj hraoi dod avao mo rske a lge u o bliku jodne a lge (Kelp, aga r). Tako Herba mare i Trocoma re, o miljene bi ljne so li, sadrze taj dragocjeni dodata k, a sad rii ga i Herba fo rce koji je poznat kao pra kticao i u kusa n na maz za kruh. T ekuci zacini Kelp ama re i juhin ekstra kt Kelpa fo rce im aju, kao sto kaze njihovo im e, neto m spo menll ti ko risni doda tak . T a ko se covjek moze svestra no i na izmjence posluziti razlicitom hra nom koj a nadokn aauje postojeci nedosta ta k. Sto se covjeca nstvo vise mnozi i s to se vise povecava broj bolesti civilizacije, to postaje nuznije d a i more sa svojim mioera lnim boga tstviro a sudjeluje ka o opskrblji va c hra nom. 368

-.

~

.

TESKO LU CENJE OTROVA Opa nost od otro\'a ne smijemo pro udi\'ati samo na temelju pecificnog djelo\'anja otro\'a, nego moramo imati vise u vidu njihovo dugo djelo\·anje. Otrovi koji izazivaju tipicne pojave. kao npr. povraeanje. proljev i dr.. ali se mogu opet lako izluCiti iii neutralizirati. mogu za povrijedenog biti vrlo neugodni i po njegovu sudu vee opasni. Medutim. mnogo u opa niji oni otro\'i koji ne izazivaju takve pojave vee ostaju u tijelu i imaju za posljedicu degenerati ne i skrivene bolove. Mozda sudjeluju bitno cak u nastajanju raka. Tab~ su otrovi vrlo opa ni. a sto je jo' gore. strucnjaci i zdra\,stvena slui:ba tesko ib mogu prepoznati. Jos nismo zaboravili teSke po Ijedice koje ,ie izaz ao poznati i 5 mnogo nade upo trebljavani proizvod Thalidomid. Posto je bilo na stotine. mozda cak na tisuce osteeenih za cijeli Zivot zbog upotrebe takvih sredsta a. moglo se cisto slucajno otkriti zle posljedice njiho~h otrova. Isku tva u pokazala da nikad ne znamo kako ce neko vrlo djelotvomo kemijsko sredst 0 konacno dalje djelovati. \ ijedan kemiear, ni iskusan lijecnik iii biolog. ne moze to sa sigumoscu reCi ni za jedan kemijski proizvod. Laboratorijski pokusi i pokusi na ii otinjama daju nam sarno zaokruzenu sliku subjektimo ustano Ijenib uCinaka koji mogu koristiti za specificno iJi simptornaticno lijeeenje odredenih bolesnih stanja. Kako. dakle. da pro udujemo i kako da postupimo ako - kao npr. pri tbalidomidu iznenada opazimo nepravilnost u raz oju. osteeenja spolnih ilijezda. jalo\'ost (sterilitet). iivcana i genetska ostecenja? I najopreznijem lijec· niku tdko je u takvu lueaju po esti dokazni po tupak. Morat ee temeIjito razmisliti. rnoze Ii risk irati da na rupi protiv mocnoga kemijskog poduzeea iii da radije odustane. jer je lakvo poduzece noveano jako. a -tite ga i pravni strucnjaci. Poduzecu neee biti teSko Iijecniko sud ponistiti protudokazirna i osramotiti ga pred svirn lijecnicima. Moze se dogoditi da ga osudorn za naknadu Stele potpuno uniste. Od zastupnika neke kemijske indu trije koja proLz odi sredstva za prskanje i inseklicide, CUO sam da je pozvao protivnike da kao dokazni materijal pokaiu smrtne slucajeve. Nitko neee zanijekali da je arsen teSki otro\". To se ne mole zanijekati ni za opijum. Medutirn . nere bili lako na \'e ti kao dokaz za otrovnost arsena srn rtni slueaj neke od zena koje jedu arsen da bi imale Ijepsu put i izgled. Cak kad bi to i uspjelo. bio bi dobro plaeeni strucnjak spreman da navede drugi uz rok smrti. lednako tako bi se mogJo dogoditi i s uZivaocima opijurna. Sred t\'a za konzerviranje i prskanje mogu biti vrlo opasni orro~. Ako se s njirna oprezno postupa. ne javljaju se akulni znaci olrovanja. Obit no se ne molW dokazati tela oSleCenja ako se ravnaju prema uputarna. Medulim .-slo se dogada kad seljaci rade prema nacelu: »Mnogo pornaie puno ~« Kakve ce bili posljedice ako upouijebe pre~Se ouova, prskaj u prekasno. ili u poprskane susjedove biljke? I u S ~carskoj i d rugdje u inozems!vu vidio sam rezuitale pretraga koji su se i strucnjacirna ut inili znaeajni. U nekom ameritkom za \'odu koji podupire driava, upoznao sam 369

Mnogo pomaze puno

rewltate koje je pos ti gao g1avni p rofesor vrseCi oso bno pok use na zivo tinj ama. Sve sto sa m tamo vid io i d oznao nije na mene uCinil o same uti sak, vee me pres traili lo. Oso bito du go trajno djelova nje gru pe kloriranih uglji kovod ika kao np r. D DT, Dield rin, Ald rin i jos mn ogi dru gi, nt bi se smjelo previdjeti , vee snositi od govo rnos t ako se takva opaZanja pres ueuju . Pri znajem da su ta sredstva , oso bit o II trops kim krajevim a , vee mn ogim Ij udim a spasila zivo t. S d rll ge strane mora mo takoder razmi sliti da se, konacno, na vrapce ne mora puca ti to pov im a. U svakom sillcajll ne bih, sto se mene tice, zel io svaki dan jesti va ri va i voCe, koji sadrZe uvjerlji ve tragove o trova i im aj ll sumnjivo svojstvo d a se taloze u tij elu . Za to se kol icin a tih o trova u tijel ll sve vise poveeava dok II odredenoj koncentraciji ne ugrozi zd ravlj e i zivo t. Pozna ti i od vazni prof. Ei chh olz iz Heidelberga napominje da u velegrad ov ima nema ni jedn og lesa u cijem masno m lkivu ne bi pri secira nju nas li DDT. Ako netko zbog bo lesti omrsavi, o nda je gomil anje tih o trova u masno m tki vu vrl o o pasno jer mrsavljenjem pocinje tijelo tros iti svoja vlastita tki va, pri cemu prelaze otrovi u krv gdje cesto izazivaju reakcije koje lij ecnici ne znaj u o bj asniti . Casa soka od povrca

Svaka ko je veliki na pred ak da danas maloj dj eci dajll kao doda tak kasa ma i mlijecnim jelim a takoder so kove od povrea . T o je prido nijelo da Sll danas rjede avitamin oze koj e su prije bile Ces te. T a koder se sma njil a sml1nost djece, a to me je takoder prid o nijela povo ljn a ishrana. Medutim , sto se dogada a ko je mrk va, iz koje majka s mnogo Ij ubavi i sk rbi priprema sok , za tro va na prska njem ? M ajka se stva rn o nade pred zago netk om , ka d mo ra usta noviti da dij ete usprkos do broj njez i iznenad a vise ne napreduje vee naproti v mrsavi. Sto lica pos taje uvijek sve rjeda ia ko Iijecni k za djecje bolesti ne moze usta no viti Hertero vu bolest. Nedavno sam na put ovanju po inoze mstvu dob io na uvid rezulta te pokusa s mrkvom njemackog, svicarskog i ta lija nskog porijekla. U svima je· bil a prilicna kolicin a o tro va iz skupine klo rira nih ugljikovodika . Zbog to ga sa m se vrl o prestras io. Po ku si s ta kvo m mrkvom na zivo tinj ama po kaza li su da nij edna zivo tinj a iz o koeenog legla nije prd ivjela do b sisa nja. Kad bi svaka majka kao do kaz u tuZ bi navela ml1vo d ojence, za koje mi sli da je umrl o zbog o tro va takve mrk ve, nijedan lijecnik ne bi bio sprernan da na tome gra di d o kazn i postupa k. Seljak u svojoj kratkovidn osti nij e sposo ban da spozna poslj edice prevelikih doza iii prekasnog prskanj a . Zato u interes u na rodnog zdravlja postaje sve neodloznije da pitanje o trovnog prs ka nja ispita drZavna kontro la. Posto ustanove stete, odredeni ee d rZavni o rga ni na temelju odredenih odluka odobriti nui nu pomoe.

Poziv za upotrebu neotrovnih sredstava za prskanje

Sve je hitniji poziv da za prskanje sluze sred stva koj a neee steliti nasem zdra vlju ni zdra vlju na ile dj ece. Ako se do iSla ne mozemo bez otrova boriti proti v ste tocina, tada bi ba rem treba lo upotreblj ava ti biljne otrove koji se izlucuju , neutra liziraju i gube djelotvorno st. Svojedobno sam II

370

Napala divlje masline uzg ajali s u aka Sre daze mlja vee u vrijel'1e starih Egipeana.

J uz noj A merici upoz nao ko rijenje koje su upotreblj avali kao jake in sek licide. o. cim su ih olk rili , vec su ih zamijenili simel ickim sredslvom. Kad bi sislemalski iSlraziva li duha nov ekslrak l, p roizvode jedne vrSle k ri zan le ma i raznoga lro pskog bilja, si gum o bi nasli mogucnosl da ne bi lreba lo naru'aval i bio losku ravnoleZu n il i sk~di l i covjek u. Mozda bi bi lj na red stva bil a mn ogo sk uplj a, a li bi zd ravslve nim razloz im a lre ba lo dali pred nosl pred CiSlO malerijal no m dobili. Trebal ce ve vise o braca li painju na poz iv za bi o losk u obradu zemlje. Do adas nj i su rezu ltali lakvi da ih ne mozemo odbacili kao neko za nesenjastvo. Pose bn o za djecj u hra nu lre ba hiln o za hlij eva li bio los ki uzgojeno povrce. osobilO m rk u . T ko ima vlaslil i maka r i ma li vn. moze bili za dovo lja n SIO ima takvu mogu e nosl da ga o braduje bi o losk i, i SIOje sig ura n za pri prema nje sokova. Bi o ll a soko e lakoder priprav ljaju iz bi o los kog pov rca . pa su jed nako tako vazni oso bil O za djecu i bo lesni ke. Zgusnuli (ko nceI1l rira ni) mr kvi n sok Bioca ro llin do bi vaj u iz bio loski uzgaja ne m rkve. Tko ne ma mogucnosLi da sa m uzgaja bi o los ko povree. moze ga vec da nas nabav ili kod na predn ih se ljaka. Upotre ba kemij sk ih sred slava za prska nje moze se nepo vo ljno odraz ili nc samo na pov rc u vee ina vocu. i ' le w o dje lova li na zd ravlj e. Taj pred371

B iolosko ob radivanje zemlje

met zahtijeva podrobnije razmatranje. 5 akom lutaj u. moramo dobro zapamtiti da mogu oastati tcike posljedice ako u proiz vodnji hrane dajemo prednost ekonomskim . dakle. malerijalnim i praktienim rasudivanjima a ne zdrav tveoirn.

Tko jos misli na peele?

Samovolja i u prasumi

ee smo se navikli da Covjekovu zdravlju pridajemo premalo painje. a za blagostanje peela gotovo se i ne brinemo. Milijuni peela i drugih korisnih insekata ugibaju svake godine zbog redsta"a za prskanje i zapraSi'·anje. Mozda cerno istom kasnije shvatiti kako se nepovoljno odrazuje ta steta. 'Ie bismo nikako smjeli zaboraviti da insekti osim oplodivanja "oeaka imaju jos i druge zadace. Tako npr. obad (strk) uoistava ariSeva leptira koji se javlja u milijardama i ubrzo uniSti lijepo zelenilo ariSa. Tamo gdje ne pomaie DDT. bit ce taj mali obad brzo golOV 5 opasnirn stetoCinarna koje su zabvatile velika podrueja. Le5to jedino biolo-ka sredstva rnogu uspjeS no rijeSiti takav problem.

'laSe iskustvo u GuatemaJi pokazuje kako bezobzimo posrupaju poduzelnici .. as pouzdanik Kanadanin . oi:enjen [ndijankom . vee je godinama proiz odio za nas prasumski rned . . eoeekivano su u njegovu podrugu o novali veliku i rnoCnu pamutnu tvnku. iskrCili goleme pOvrSine prasume i po adili pamuk. Bez pra,'e potrebe. jednostavno iz Cisle navike. dali su vlasnici prskati svoje pamucne nasade. i to obilno. kak i Arnerikanci "ee jesu. iz aviona. Ta njezna otrovna rnagJa rnorala je zamisljene stetoUne odnatiti ad toga da se tu nasele. Ti se trgovci n.isu nimaio zabrinjavali sto su time poubijali i druge insekte. prije svega peele. 01aS je proizvodac zbog toga izgubio 300 rojeva peela. ouidi se morao s ostatkom peela preseliti na drugo mjesto. 'la naknadu Slele taj priprosti cO'jek nije oi pomisljao jer nije imao hrabrosti da preuzme oa sebe riziko za izgubljeni proces. Kako da se mali pojedioac uspjeSno bori protiv Wadnoga proracunatog. financijskog di va. ada se pri tome ne izlon jos veCUn troskovima i bude prisiljen da se porniri s jos veCorn stetom' Odseliti se. zabora"iti gubilak i graditi sve iznova. najbolje je sto osteeen.i moze poduzeti. Kad bi se umjeslO toga zelio u daoim okolnostima upustiti u bor· bu. rnorao bi osim vremena i zi aca zrtvo"ali i svoje zdravlje. a to se ne isplali. 'la i:alos\. potpuno netaknuta rnjesta u prirodi poslaju sve rjeda. S pravom se danas mozerno pilali gdje ee se to zavrSiti: slime u vezi i nehotice se sjeeaIn zoologa kojega sam upomao u GuayaquiJu (Ecuador), kada se spremao da posjeli zmajevima nalik zivotioje na otoku GaJapagosu. Potuzio mi se da uskoro oeee znati kamobiiSao da proucava neke ''fSle Zivotinja u slobodnoj prirodi. Sve ee viSe biti unisleno. postreljano i naprelkorn ci iJizacije lako prornijenjeno da neke i:ivolinje nere irnati uvjeta za zivol. ''';jek se osvecuje kad kratko,idnirn. jedno lran.im poslupcima porernelimo biolo- ku ravnoleZu. Sw ne uni-Ie otrovi, ukJanjamo na drugi nacin iz n'·ola. te pOpUI neiskusna earobnjaka moiemo reCi:

3 2

»Duhova koje sa m pri zivao. sad se vise ne mogu rijesili«. Pri da naSnjem prezira nju prirode i nje nih m lldrih zako na les ko je opel 1I poslavili prirodno m isljenje da bi se vralio m lldri 10k slvari. a skriven im i opce vidIjivim olrovima navijeslio rat.

OPREZ, METALNE SOLI! Vee p rije nek ih 20 god ina d r E. Eckm a nn je u jed nom pred ava nju lI pOzorio da se soli kovin a, posebno ldki h kovina, nak upljaju u covjekovu li m fnom SUSlav u. Drugi su zna nsl ve nici upozorili da lakve soli mogu Slvarali 1I bll brezima za pre ke (ba rijere), a kas nije je uSla novljeno da se Ie so li zadrzavaju i u ki cmenoj moidini pa i poslije desetak godin a mogu uzrokova li leSkoce. To se odnosi oso bito na a rse n. I otrovi biljnog po rijek la mogu nam vrl o sko di ti iako se u pravilu o pel vrl o la ko izlucuj u, dok se kov inski olrovi zadrzavaj u u tijelu gdj e, kako je vec naglaSe no, u pra vilu poslij e vise go dina i desetaka godin a mogu izazva ti ve li ka oS lecenj a. Jos nije sasvim razj as nj eno ko liko sudj eluju metalni o lrovi pri uze losli , alro fiji misica, lim fog ra nul o mima i raz nim bo les lim a hrple ne (k icmene) mozdine i kra lj es ni ce.

C ila lelj ce to i ne ho li ce upil ati . Tu mo ra mo na prvome mjestu spomenuli razlicile Iijekove. Ako npr. uzi ma mo Sa lvarzan , primil ce mo u se be zivu i a rsen jer Salva rza n sadrzi obj e ove kovin e. Pozna to je d a za krv cesto daju lij ekove sa zelj ezo m i ba kro m. Na dru go m mjest u mogu biti meta lne so li koje jos uvijek up o lreblja va mo za razlici ta ko nzerviranja. l edn ako ta ko treba spomenuli i sred stva za prska nje s bakrom , olovo m , a rse nom i mnogim d rugim meta lim a. Ova su sredstva o pasna vec za vrijeme prskanj a jer ih udisemo. Ona se slegnu na povrce i voce i vrlo mu s kode jer se pranjem jed va dadu odstra niti iii tek nez na tno. Da nas jos ne zna mo ko li ko je u poslj ednje vrijeme novih , slras nih bo lesti poveza no sa skri ve nim otrovnim djelovanj em kovinskih so li . O ne se ceslo ociluju djelomicnom uzetoscu, pa ca k i para lizo m. Za sad a pred stavlj aju za lij ecnike neraz rjesivu zagonetku , a za bo lesnike mukolrpne neizlj ecive bo lesti , i 10 lre ba pripi sa ti , kao sto smo upra vo spomenuli , pored zracenj a rendgenom i radijum om, vrlo vjeroj alno i solim a kov ina . Sloga ne mozemo bili dovo ljn o o prez ni , i moramo dobro paz iti da sa so lim a kovina ne primim o u tij elo opasne slra ne I va ri koje bi POlkopa le nase zdravlje.

Kako primamo u sebe kovinske (metaln soli?

Istom sm o nedav no od ne ke oso bito brizne majke doznali d a je njeno Neke obavijesti njezno dijete prska nim grozdem na vukl o osobito opa sno otrovanje . . o smetnjama Dru go zapaia nje nam je o pisa la ze na koj a je upravo navrsil a sezdeset godina . Buduci da vrl o vo li tesinsko groZd e, svjesno je ka tkad propuslila da to grozde izbj egava zbog sredstava za prska nje. Kad god bi jela 373

to grozde, redovno jc im a la probavne smclnje

jakim pojavama vrenja. Najprije je mi slil a da joj je naskodil a ve li ka ko li ci na svjezcga kiselog kupu sa. Kad je vrij eme grozda proslo te vise nije dolazila u iskuse nje da si priusti prska no grozde. pres la le su i nje ne legobe iako je uvijek redovno jela svjd i kiseli kupu Tako je mogla okrivi ti sa mo prska no grozde. U jedn oj dru goj vij eSli opi suje neka ze na isku slva svoje 80-godi snje prijateljice. T a je 12 godina leZa la prikovana uz krevel zbog kapi. Uzetosl se prosiri la od kraljeSnice na prsni koso Probavni orga ni joj ni su radili osam tjedana, a kasn ij e joj se probava opet besprijekorno sredil a. Usprkos lo me bolesni ca nije smjela jes ti ni bobice ni kos tuni cavo voce, koje su joj posjetioci vise pUla don osili , jer bi je vee pol a sa la posto ga je pojela pocelo u trbuhu sti ska ti i probadati , za tim bi na stupilo podrigivanje i go tovo redovilo proljev. U tom stanju koj e bi potraja lo 1-2 d a na bolesnica se katkada osjecala vrlo bij edno, pa je i zbje~ava l a sve voce za koje nije sigurno znala da Ii je bilo prskano iii kemijski gnojeno. Bioloski uzgojeno voce bolesnica je jela bez smetnj i, pa je uzimala tresnje, jagode, sljive, grozde, ribi z, maline iii kupine , dakJe takvo voce koje nije bilo ni prska no ni kemijski gnojeno . Tegobe je uvijek mo gao objasniti jedna ki uzrok , naime, sred stva za prs kanje iii gnoj ivo. Njene je za kJjucke potkrijepio i cla na k u nasem »Zdravstvenom vjesniku« 0 »prskanom grozdu«. Umirio ju je s to je pravilno prosudila, buduci da su je kratkovidni Ijudi staJno ismijavali zbog toga misleci da samo umislja uzro k svojih smetnji. Spomenute pojave otrovanja mozerno pazIjivom opreznoscu izbjeCi , no mnoge druge skriveno jos opasn ije djeluju jer se ne ocituju kao vidljiva opasnost.

OTROVANJE SREDSTVIMA ZA PRSKANJE Nedavno sa m neocekivano posjetio se lj acku obitelj s kojom su me upoznali prijatelji. Gospoda me prepozna la po imenu, a moje joj stampane stvari nisu bile strane . Zato je iskoristila priliku da me lIpita nesto za dijete koje jos nije islo u sko lll, jer je mala lezala u postelji kao odsutna, lImoma i gotovo apaticna. Majka mi je opisala simptome bolesti , i ja sam ih u mislima odma h povezao s nekim otrovanjem. U bolnici su djetetu dali penicilin, medutim stanje se jos vise pogorsalo. Inaee je glavni lij ecnik te bolnice, kojega osobno poznajem , veoma sposoban covjek, ali je u tom slucajll, na Za lost, tra zio lIz rok bolesti na krivome mjestu. Majku sa m ispitao 0 razli cit im okolnosti ma kojih se jos sjeeala od pocetka bolesti, a koje bi mogle nepovoljno utjecati na dijete. Sto mi je znala ispricati , pot vrdil o je moje slutnje jer je njen muz upra vo u to vrijeme prskao vocke ot rovom, a mala je po nesreCi lItrca la u jedan mlaz rasprsivanja. Od tad a je majka opaZala potes koce. Za mene vise nije bilo sumnje jer su okolnosti i simptomi potvrdili uzroke i razjasnili sillcaj. Jos sam pitao majku da Ii je 0 dogadaju koji mi je opisala obavijestila i Iijecnike, sto mi je ona potvrdila. Svakako je samo jedan lijecnik lIZeo u obzir otrovanje sredstvom za prskanje, dok su njegovi kolege takvu misao jed nostavno odbili. Meni je osobno bilo sasvi m jasno zasto penicilin nije vise 374

im ao simptoma tsk i ucina k. Penicilin bi mogao d ovesti ba rem do prolaz nog po bolj sanj a da se radil o 0 ba kterijama. a ne 0 kemijsk im otrov im a koji su izazva li bolest. Sad nije vi -c bil o tesko iza bra ti naCi n i sred stva lijeccnja pa prctpostavlj am , da pacc siguran sa m, da su djeretu pomo gle prirodo e meLOde i nuzni pri rodni lijekovi. Odu vijek sa m bio II nacelu protiv prska oja otrovim a . Ako postoji misIj enje da se bez ojih ne moze, mogli bi to ba rem obavlj ati zimi . U sva kom slu eaju mo rali bi poljo pri vrednici biti svjesoi od govornosti za prskaoj e, pa sebe, radnike, a pogotovo djecll , dovoljoo zas tititi od otrovanja i osteee nja . Posljedice ni su uvijek odmah vid ljive jer sred stva za prskaoje sa drze djelimi ce otro ve koji dj elllju po lagano , a medll takve ubrajamo ba kar, o lovo, a rse n i katra n. Jo s Sll mnogo opasnij a novija sredstva za prskanj e, sp ojevi kl o riranih ugljikovodika i esteri fo sforne kiseline u razlieitim obli cim a, jer se ti otrovi ne prime samo na vaoj skoj Ijusci voea , vee prodiru II lisee i kru ze takoder u biljnom soku, pa su mnogo opasoiji od ostalih sred stava . Opomena je prekasna ako se selj ak 10 iii 15 godina ka snij e mora boriti s ra kom plllCa, jer upozorenje da oitko ne smije obavIjati rasprsivanje bez maske, njemll vise ne koristi. Ne smijemo misliti da se organizam vremenom privikne na otrove pa mll vise ne mogu skoditi . N a zalost nije tako . Ni rlldar se ne navikne oa kremeni (silicijev) pra h, pa ee i za njega biti prekasno ako 0 opasoosti kojoj je izvrgnut govorimo istom onda kad je vee »zaradio« nei zljecivu bo lest , tzv. silikozu. Na ime, ta ee ga ·bolest spremi ti, sasvim sigurno , u grob prije nego bi trebalo. Stoga nije dobro ako se prema vid lji vim opasnostima odnosimo nepailjivo i izgubimo strab pred takvim profesionalnim osteeenjima zaoema rujuei podllzeti nuzne mjere.

Pravodobno upozorenje

Prskanje otrovima moze izazvati jos druge, vrlo srodne stete koje se dosta cesto javlj aju kao posljedica uzivanja prska nog voea. Upraviteljica jedne djevojacke skole telefonirala mi je u vrijeme tresanja da su sve djevojcice, osim jedoe, oboljele od proljeva. Neke Sll Idale u· krevetu i tllzile se na mllcninu u zelucu . Najprije sam se interesirao za jelovnik da vidim sto su djevojke jele dan prij e. Podatak rni je pruZio samo uzroenu vezu jer su u 4 sata poslije podne sve djevojke, osim jedne, jele svjeZe ubrane tresnje. Upravo ona koja je odbi la da ih jede nije imala smetnje. Ta nas je okolnost, naravno, lako dovela na trag uzroka bolesti. Od upraviteljice sam dobio uzorak tresanja i zamolio sam je da se raspita kod seljaka 0 sredstvu za prskaoje. Kasnije je raspitivanje pokazalo da je seljak prskao vocke tik ne$to pred sarno dozrijevanje i zato, naravno, nije bilo nikakvo eudo sto su se l)a tresnjama jos zadriale posusene mrlje tekucine za prskanje. Kol iko bi bilo jednostavnije kad bi odgovorni krugovi mislili na to da sredstva za prskanje budu neotrovna. Kad bi ustrajno trazi li, moZda bi cak u biljnorn svijetu nasli prikladnu pom06. Naravno, to bi bilo vrlo radosno jer bismo tako mogli izbjeCi stetna djelovaoja otrova.

Jos jedno otrovanje sredstvima za prskanje

375

KUHINJSKO POSUDE 00 BAKRA Njegovi nedostaci i stetnosti

Nekad su mno go upotrebljavali ba kreno kuhi njsko posude. Bak rene su tave slovile kao nuzili sastavni dio imu enog domaeinstva. Danas je to, vise-ma nje, posve zasta lj elo, otkako je zna nje 0 vitam inima postalo opee dobro . Ustanovili su da bakar dj eluje kao kata li zator i unistava vitamin C. Pek mez od sip ka iii zuti ke, iii neka druga hra na bogata vitami nim a, ima poslije kuhanja u bakrenom posudu jos sa mo ma lu, sk romnu kolicinu vita mina C, dok isti proizvod ku han u emaj liranoj iii celi cnoj posudi ima mnogo veeu kolicinu toga dragocje nog vitami na . Zato iz zdravstvenih nizloga moramo napustiti bakreno posude. Bakar vrlo lako oksidira, a djelovanje ze lene patine svi dobro poznajemo. Vee sam testo vidio ze lucane i crijevne tegobe, dakle poremeeaj zelucane i crijevne sluzn ice (gastroenteriti s) zbog upotrebe te kovine. Jetra su takoder vrlo os teeena jer je poznalo da preraduju sve sto dode iz probavnog trakta u ve liku jetrenu venu (Ve na porta), pa se moraju baviti i o trovima. Cesto nasta ne z utica ako redovno dolaze u lijelo veee ko licine takvih kovinskih oksida i kovinskih so li. Moze Se takoder promijeDiti krvna slika, te su s tim u vezi i neki oblici a nem ije (slabok rvnost i). Ne smij emo za bo raviti ni bubrezna osteeenja koja nastaju zbog kovinskih oksida. Opazili su da bakar jed nako osteeuje ce nlra lni zivca ni sustav kao i a luminij .

Zdravstvena razmisljanja

Sve bi nam to moralo da ti povod da kuhinjsko pos ude ispitamo sa zd ravstvenog gledista i da bakre no posude prestanemo upotre bljavati za kuhanje i drza nje hra ne. Hom eopa tija upotreblj ava bakar (Cuprum) do 0 ,0. Ako se moze, dakle, pri tako visokoj potenciji u&ta noviti jos neki ucinak djelovanja, trebalo bi tome pridati mnogo viSe paZ nje. Zanimljivo je takoder dj elova nje bakra na in fuzor ije. Ako stavimo bakrenu posudu u sto fa noj vreeici u vodu, mozemo vidjeti da ee u njoj propasti sve infuzo rij e, dakle sve male gljivice, a lge i druga si tna biea cak i bakterij e. Iako se pri tom bakar go tovo ne trosi, ipak moze ta kovina tako jako djelovati kao katalizator da si tna ziva biea propad nu . Cesto izazivaju osteeenja i igracke od bakra lako prevucene srebrom iii ni·klom. Posto se igrom prevlaka izguli, moze oksidirana kovina naskoditi dj eci. Svi bi nam ti d okazi morali biti d ovoljni da nemamo povjerenja u bakar. Tko zeli zdravo kuhati i zivjeti, pazit ee prijc svega na besp rijekorno kuhinjsko posude. Da nas je covjek i bez toga izv rgnut najraznovrsnijim stetnostim a. K em ijski d odaci i sredstva za konzerviranje, visestruka denaturira nja kao i sredstva za prska nje i umj etna gnojiva smanjuju vrijednost zivein im namirnicama, a u zd ra vstvenom pogledu osteeuju ih i Cine opasnima. Zato bi covjek morao mudro i brizlji vo paziti da u vlastitoj kuhinji i sam ne prid o nese tome da se zdravstveni ni vo ishrane jos vise snizi.

376

OA LI RUBLJE IZ UMJETNE TKANINE SKOOE ZORA VLJU? Prije 50 godina prof. J ager se potanje bavio problemom rublja. Tada se radilo 0 tome da Ii lreba upolrebljavati svilu. vunu iii pam uk. Dr Lahmann iz Dresdena lakoder se uk.lju cio da rjeSava pit a nje rublja. Tko je imao novaca nosio je svilu jer su lad a mislili da je to naj zdravija lkanina. BuduCi da je vuna zbog kvalitele gri zla koi u. nije ju svatko mogao nositi na golo lijelo. Osobito zene u klimakleriju i poslije njega, vrlo su osjetIji e na vunu. Mnogima u toj dobi i pamuk draZi kozll, pa moraju na bavljati skupo rublje od ciste svile. Sta novnici puslinje. Arapi i Beduini. nose siroke vunene haljine i plasteve da se zastite od vrucine po danu i od hladnoCe po noCi. Pamuk je u pocelku imao mnogo neprijatelja. ali se ipak udomacio kao jeftina i dobra tkanina. Sluzio je prije svega kao dobar nadomjestak za mnogo skuplje la neno plalno i vremenom je zameo njegovo mjesto. SYe spomenute tkanine daje nam priroda, i svaka od njih kao prirodni proi z od ima S ·oja vlastita svojstva. Vuna i svila mnogo bolje izoliraju nego Ian i pamuk. zato su te dvije tkanine prikladnije za zimu i hladno vrijeme. Svilu je ugodno nositi Ijeti i po vrucini jer hladi.

Vee se prije vi Se godina pojavilo na trzlStu tkanina nesto sasvim novo. To je vlakno koje sintetski. dakle umjetno. proizvode strojevi. Princip je izrade posve nalik postupku kojirn gusjenice dudova svilca (Bombix mori) izraduju svilene niti. Kad hocemo prirodne proizvode zamijeniti nadomjescima. i opet moramo osluhnuti tajne prirode. Kroz fine mlaznice (dizne) potiskuju tekuCinu koja se na zraku stvrdne u vrlo tanke ali cvrste nili. Te niti predu i tkaju jednako tako kao i svilu. Tako dobivene tkanine. najlon. perlon i kako se vee sene nazivajll, kao umjetne tkanine od elike su vainosti za industriju. Da Ii su takve tkanine preporucIjive za zdra vlje ? Odgovor na to pilanje zanima osobito bolesnike kojih pi sma slalno dobi vamo. as odgo or mozemo obrazloziti sarno iskustvima. jer tek sto su se spomenut; tkanine pojavile na ldistu, ee su mnoge zene pocele osjeeati bolove. osobito kad su nosile carape od urnjelnih niti. Jednake je slabosti im alo takoder tak 0 rublje. BoIO\~ koji se pojave na lik su reurnaticnim bolovima. Znacajno je da takve smetnje nisu imali S\~ koji su nosili umjetne tkanine. Lini se da urnjetne IVan jako utjecu na elektricni napon iIi energetsko polje pa ga djelomioe ometaju.. Odrasli iii djeca, koji imaju takve teskoce. moraju nositi sarno Lkanine od prirodnih vlakana. Lakoumno je od nas ako se na bolesti ne obaziremo samo zato sto je odriavanje umjetnih Lkanina udobnije i lakSe nego tkan.ina od prirodnih proizvoda. Ako nosimo umjetne tkanine mogu se pojaviti i grcevi. Reumatican i zivcano osjetljivi Ijudi morali bi se odreCi umjetnih tkanina, a isto tako i oni koji i inaee imaju teSkoCe s optokom krvi, koje im se u odredenim okolllostima rnogu jako pogorsati. 1 ije moguCe predJoZiti neko

377

Umjetne tkan ine

opec pravilo, vee svaki pojedinac mora sa m ispilali kako ec reagirali na sva ku pojedinu lkaninll, jer ee nas praklicno isku SlVO po kojem se savjesno ravnamo manjc ra70carali nego dobronamjerni savjNi drugih . Svaka lkanina ima iIi razvija odrcde nll elektromagnetsku ene rgijll. To mozemo osobilO dobro opazili noeu kod sv lacenja, jer zavisno od vrste tk a nine rublje koje no simo pucketa iIi svjcl luca. Znanost jos nc zna svc. i ispiti vanja s lim u vezi jos su u povojima. Stoga je nuzno da za svoje dobro uz porno(; dobrih opazanja sa mi pravilno zakljucujemo.

ZIVOTINJE KAO PRENOSIOCI BOLESTI Kada sam prije neko lik o god ina dosao iz Cuzcoa u La Paz. lamos nji me svicarski kon zul lIpozorio da se moram cuvali Indijanaca u AllO Plano jer su puni usiju. Na za lost, laj sam dobronamj erni savjel prekasno primio jer sam vec duie vrije me zivio medu lim bezbriznim domaCinima i ustanovio da su mn ogi usljivi. Iz izvjestaja nj emack ih lijecnika koji su ra lovali u Ru siji , doznao sam da i slidna us prenosi pj egavac. D od usc, ni su sve usi inficiranc pjegavim lifusom, ali su vee same po se bi muka. Vee sam ceSlO govorio pacijentima iz stranih zemalja, koji su se za lili zbog jakog sv rbeza, da se laj javlja oso bito na dlakavim dijelovima lijela. Naravno, ni smo im mogli bez da ljnjega reCi da laj svrbei uzrokuju slidne usi. Na sreeu, naSa Pso ra-mast uvijek je pomagala u neprilici jer je ubijala Ie mucne namelnike.

U lropskim krajevima ima vrlo mnogo malih parazita koji kao sv rabac prodiru u kozu i uzrokuju hladnu i loplu vruCicu. I sa m sam u tropskoj prasumi dobio lakvu infekciju pa mi je sa rno DDT spasio zivol. Ti paraZili. koji prodiru u kozu kao silne. prostim okom nevidljive grinje, pricvrsee ni su na biljkama. DOlakne Ii covjek golim dijelom tijela biljku na kojoj su ti paraziti, oni se odmah za riju u koZu i nase le u kozne pore. Zbog toga naSlane infekcija koju u prasumi zovu hladna smrt buduci da se tjelesna loplina inficiranoga sve viSe snizuje, dok ne ugasnu zivolne funkc ije ako ne mozemo brzo inlervenirati.

Paraziti, tropske pijavice i komarci

Dok covjek hoda po prasumi, mogu mu tak oder s li sCa pasti na tijelo pijavice, pricvrslili se i prisisali. Te pijavice ni su neskodljive kao nase jer uzrokuju otrovanje krvi. Komarci su u tim podrucjima lakoder opasni buduci da prenose opasnu malariju. Krajevi oko izvora Amazone puni su mala rije. Za to covjek ne smije riskirati da lamo spava bez mreie proliv komaraca. ISlodobno ti insekli, puni nesrece, znadu svojevrsnim instinklorn pronaei svaku pukolinu u tlu kuec da bi dospjeli do svoje zrtve. Dok sam neko vrijeme boravio u lim krajevim a, nasao bih ceslo ujulro nekoliko komaraca pod mrezo m. Kad sam ih zgnjecio, vidio sam da je u njima bilo krvi. To bi me moglo prestrasiti, no, mozda sam imun protiv malarije, iIi su odredene kolicine kinina, koje sam iz opreza uzeo, bile

378

do"oljne da me zastite jer nisam obolio, Drugu vr III komaraca upoznao sam na Ceylonu, Ti prenose Filariju iii Elephanthiasu (slonovsku bolest), strasnu bolest koje se svi boje,

S"ojedobno sam u San F ranciseu sreo nekog uce njaka i razgova rao njim edu ostalim mi je takoder ispricao da u pristao razliCitim pitanjima, nistu cesto uh"ate stakore koji su zarazeni kugom, Med una rodna su pristanisna mjesta u opas nosti od stranih brodo"a koji pristaju i onda kad na brodu nell1a nijednog boles nika. jer bolest pre nose stakori i misevi. Kad bi se osim protiv miseva i stakora bolje borili i protiv muha i ko maraea teze bi se takoder sirile slinavka i sap. Dokazano je da insekli koji prenose bolesri u tropskill1 kraje"ima. u pras uma ma i stepa ma umo re viSe Ijudi nego bi covjek mislio. " iSe nego tigrovi i pan tere. zmije. iii neke druge "elike z,·ijeri. 'i naSe do maee zivoti nje ni su neo pas ne jer i o ne prenose bo lesti . O pasna Bango"a bolest (tbe go veda iii brueeloza) prenosi se zarazenim. prijesnim mlijekom, T ko oboli. imat ee " rio ne ugod ne po" rat ne grozniee. Ta se bolest vrlo tesko lijeci, Poznato je da macke i psi testo prenose na djceu i od rasle gl iste i trakavice ako se ne t uvaju tijesnog dod ira sa s"ojim kucnim Zivoti njama. Prije svega treba paziti da im ne doz olimo da nam lifu ruke kad hoee jezikom do kazali svoje veselje i od usevljenje . . eke pose bne vrste lisaja prenose na to'jeka kraw. oso bi to telad. I ovih se bolesti morall1o t uvari jer su testo tesko izljet i" e. Ako ta kve lisaje ve odmah na topimo nerazrijedenim M olkosa no m_ u pravi lu ih od mah ubije i un is ti. l bog spo menutih uzro ka treba bi li na izvjesnoj uda ljeno sli ad Zi '0ti nja makar su nam ne znam ka ko d rage, e smijemo prepustiti s oj dom m uha ma i koma reima kao necemu 'ito nije o pasno. uhe i druge insekte treba temeljito uni stava ti da se ne bi zad rZa li kad nas. pa Cemo rjede oboljeti od za razn ih bolesti. Uz put receno i naSi ee prozori osta ti duZe Ci sti ako se mozemo rijesiti tih d osadnih inse kata.

KLiMATSKI UT JECAJI Da nas. kad IOl iko neprirodnih utjeeaja eC u ko rijenu izjeda tovjetje zd ravlje. vrlo testo nemamo do olj no snage da se odupiremo jos i kli ma tsk im Ulj ecajima. s akom slutaj u. mnogi su ad nas osjetlj iviji nego sto su bi le prijasnje generaeije. S o bzi rom na o kolnosti to je razum lj ivo . Medut im ma nje je razumljivo da cesto klim a tski utjecaji djeluju tako 5 ojevrsno da ih ne mozemo sarno tako shva titi. l a konit ost koja stoji 5 tim u vezi. usprkos svim pos tignutim napredovanjima jos premalo poznajemo . a Cevlonu (Sri Lanka) im ao sam priliku da u tanovim nesto posebno i neo bic~o. To je bilo u jeto ana klimom. a meni se uCi nilo kao eudo . Radilo se 0 medicin skoj sestri iz Au stra lije. U svom rod nom kraju jako je pa tila ad astme. Vlamo i vTuee podneblje Ceo lona (Colomba). koje bi

379

~takori . misevi. domace zivotinje i muhe

prije moglo pogorsati njeno stanje, na nju je djelovalo tako povoljno da uopee nije osjecala bolove. To je u potpunoj supro tn osti s uobicaje nim iskustvom koje in ace im a mo s tom bolesti, jer normalno top le i suhe prilike. pogOtovO planinska iii pustinj ska kl im a. imaju najbolje Ijekovito djelovanje, iii su barem od pomoCi oboljelima od astme. Medutim, kad bi spom enuta medicinska ses tra izuze tno posjetila svoga brata koji zivi na prekrasnom. suhorn, hl ad nom p lani nskom zraku tog otoka, odm a h bi joj se vrati le prijasnje srnetnje. C im se vrali u vlaznu vr ucu d olinu. smetnje opet nesta nu. T a medicinska sestra i ivi vee neko liko god ina u tom kraju i ne tun se vise na astmaticne tegobe.

Nema pravila bez izuzetka

T akva isk ustva stva rno dokazuju da pravila koja je covjek naCinio na temelju isku stava i zapaza nja mogu biti prekida na izuzecim a, jer uvije k ima Ijudi kojima upravo supr o tn o odgova ra. D ok vecina Ijudi boluje iii osjeea jake smetnje dok puSe fen , sam un, mon sun iii drugi vje tro vi, neki se osjecaju dobro. eko me ne od gova ra morski z rak, dok mu boravak u planinam a, osob ito lIZ zirn ski sport, cini dobro. Usprkos dobrim lijecnickim savjetima bilo bi dobro da sa mi sebe malo bolje upozna mo, kako bismo mogli uSlanoviti sto treba vlastitom tijelu da bi se dobro osjeca lo. Ne mozemo se uvijek drzati tudeg misljenja, pa je dobro da sa mi ispitamo sto je kori sno nasem zdravlju i na temelju rezultata odaberemo najpovoljnije mjesto za odmor iii za rad. Iskustvo je pokaza lo da su neki Ijudi u Evropi patili od tegoba s jetrima, a posto su promijenili mjeslo boravka, preseli vsi se u Sjedinjene Arnericke Driave, potpuno su se rijesili svih tegoba. Poznajern takoder pacijente koji se nisu dobro osjecali u Baselu, dok u krajevima sa dosta juznog vje tra nisu ima li teskoea. Poznajem i suprotne slucajeve da mnogi obole u krajevirna s rnnogo juznog vjetra, dok se dobro osjecaju tamo gdje nema juznog vjetra npr. u Juri iii na Zenevskom jezeru, cak kad puse sjeveroistocnjak. Na zalost, malo je objavljenih djela koja govore 0 bioklimatskirn utj ecajima na opee zdra vstveno stanje i na razlicite bolesne pojave. Jedino vodeee standard no djelo s tog podrucja, koje je do sada izas lo, napisao je a mericki lijecnik dr Manfred Curry.

SUNCE DAJE ZIVOT I UBIJA Ako za vruceg Ijeta stavimo na su nce biljku iz stakl enika iii iz sobe, mole se dogoditi da ugine. Ako ne zelimo dozivjeti takva razocaranja, moramo biti svjesni da je suncano zraeenje doi sta mocno. Sastavlja ga mjesavina raznovrsnih zraka. Radi se 0 snopovima zra ka. To nas podsjeea na kabel od razlicitih zica: svaka pojedina zica ima drugu frekvenciju. Moramo osobito istaCi da cit av kompl eks suneanih zraka postavlja velike zahtjeve biljkama, zivotinjama i ljudima. To rnozemo objasniti s naponom u voltima. Ako smo podesili neki aparat na 380 volti i na njega prikljucili drugi aparat podeSen sarno na 220 vo lti, nastane previsoki napon koji, ako dUle traje, proi zvodi vruci nu i mole uzrokovati opekline. 380

Lisee banane odreiu da bi plodovi dobili dosta su nca.

Takav pogllban lItj ecaj m oze vrsili i na boles ne bi lj ke jer - slik ovito reeeno - bo le no sta nje sni zava napo n. UmjesLO da sllnea na energija bi ljci pomaie dok je nab ije, o na je lIni St i. Ostece ne. c rvlji ve. iti ad in sekala jako napadnu te bi ljke. zive duze ako nisll izlozene jakom sunea n om z raeenju. Oa, za njih je bolje ako sa sun cem uopee ne dodu u neposred ni dodir . C ini se da Zivolinje instinktivno poznaju uljecaj sunca jer nikada ne vidimo da bo lesne Zivo tinje Ide na su ncu. Oprez no izbjegavaju s uncane z rake i poeivaju 1I sje ni . Covjek bi takoder mo rae znati da se 1I boles nom stanju ne bi smio po vo lji izlagati su ncu jer u iz vjesnim okolnostima moze smrtno tradati . Neocek iva ni smrt ni slucajevi lIvijek nas iznova izazivajll da potrazimo njih ove prave uzroke. Nedavno je umrla ad mozdane kapi naSa znanica koja ja patila ad visokoga krvnog t1 a ka, jer je ne pokrivsi glavu marlji vo radila na vrelom suncu i pri tom se jako ug rij a la. Svake godine ponavlja se na sLOtine takvih slucajeva. Bo lesnici 5 aklivnom iii kron icnom tuberkulozom moraju se cuvati

381

Slicni ucinci na covjeka

jakog Sll neanja. Ono zimi djellije jos jaee nego Ijeti jer se suncane zrake odbijaju od snijega. Pod lItjecajem jakoga suneanog zracenja moZe natati tdka reakcija u za ri st u, a jako kolanje iii nagomilavanje krvi (hiperemija) mogu izazva ti krva renje. To je za bolesnika vrlo mucno, a moZe u odredenim okoln ostima izazvati i mrt. Upa lj ena podrucja na lijelu, izvo ma za ri sta, prikrivena zarista u zlijezdama ne smijemo izlagati sunsu, jer mogu postati aktivna i uzrokovati jake, za zivot opasne reakcije.

Opreznost vrijedna paznje

i zdrav se covjek ne bi smio suncati nasumce, ako si ne ze li naskoditi. Mora se postepeno priv ikavati, a direktno suneanje mora bili sto kraCe. Morao bi uvijek biti svjes tan da je bolje ako se na suncu giba, nego da besposleno Idi. Slincanje u polusjeni nije preporucljivo sa rno za bolesne, vee je bolje i za zdrave. U dolin a ma sunce ima zirni malo snage, iii je uopce nema, za to Ijudi viSe vole zimski odmor provesti u planinama. Cesto mozemo vidjeti djevojke i mlade Zene u kupacim odijelima kako se suncaju na planinskim vrhovima usred suncem obasjanog snijega. adaju se da ee zbog odbijanja suncanih zraka 0 snijeg jos bolje pocrnjeti nego Ij eti. Kakvom bi utjehom moglo biti to marljivo nastojanje za obojene narode na zemlji koji, u obratnom smislu, jednako tako marljivo nastoje da postanu sto svjellije puti kako bi mogli izbjeCi prezir bijelaca. Jednake mjere opreza vrijede za zdrave i bolesne zimi i Ij eli. Tko jos nije imao priliku da vidi kako se oprezoo stanovnici pustioje stite od direktnih su ncanih zraka, izoeoadio bi se sto ill - usp rkos vrucini - uvijek susreee u sirok im, du gim vuneoim od ij elima s odreden im pokrivalom za g1avu. Po noCi je u pustinjama u pravilu prilicno hladno. pa topla odjeca nije na odmel. Puslinjski sta novnik nosi takvu odjeeu i po danjoj vr ucini , a to je dokaz da mu je ugodno, jer je osjeea kao zastitu. Medu njima ima i lakvih koji hodaju napola iii potpuno goli. To je za tamnopute manje opasno oego za bijelce, jer tamna boja koZe upije sarno dio suncanih zraka. Tko zna cijeoiti darove prirode, poznaje takoder vrijednost sunca kao izvora soage. Jednako tako nitko od nas ne smije zaboravi ti nuznu oprezoost koju Dam sunce za povijeda. Mnoga ostecenja, cesto i s tragicnim ishodom, podsjecaju svake godine kako je prijeko potrebno da jasno shvatimo korisoosl suo canih z raka. Kao i svako drugo lijecenje, i suncaoje moramo prilagoditi prema svom osobnom zdravstvenom stanju. Kad upotreblj avamo vodu, od lucuje nasa osoboa sklonost da Ii cemo upotrijebiti hladnu iii toplll vodu. Necemo se nasumce odluciti ni za fizikaloo lijeeeoje ako znamo da mozemo postiCi bolje djelovanje Iijekovima, iii obratno. Vee nam suncanje od 5 miouta moZe pomoCi, dok suncanje od jednog sata skodi, pogotovo ako smo bolesoi. e bi trebalo zaboraviti da se ne smijemo nasumce izlagati suocanoj energiji kao Ijudi koj i zive u slobodooj prirodi, jer nismo naviknuti da se vee od djetinjstva bez neprilika slobodno krecemo i podnosimo svakll lemperaturu b~ stetnih poslj edica. Umjesto toga vee se generacijama stitimo od neugodoih vanjskih utjecaja u nasim kucama i stanovima, na-

382

lozenim proslOrijama i debe lom odjeco m. Z a to ni smo ni najmanje ocvrsli. vee smo na prot iv uzgaj a ni kao bi ljka u sta kleniku. To nam 'ko di kad a zelimo da bez za stit n ih mjera djeluje na nas snop zraka sun eane energije. To ne bi smo smjeli ri skira ti a ko zclimo iz bjeCi ostecenj a.

OPASNO S T 00 VELIKE VRUCINE aSa zelena zemlja ima d osta studeni i padavina i zap ravo ne zna za suSu. Kad Ijeti cujem uzda h : »Ah, ta vruCi na!« - to me sjeCa na posjet jed nom goslO ljubi vom Bed uinu koji je razapeo sator usred p usti nje. T ada je zrak treperio od vruci ne. i pod crnim satorskim krilima od kozje dlake bi lo je II sjeni o ko 40°C. Usprkos LOme, bradati me eovjek, liea navora na od staro sti. ponud io vrucim cajem. Iznenaden. htio sam znati zaSto je tako postupio. pa sam d o bio odgovor da bi bilo sasvim pogresno po velikoj vruCini piti mrzlu vod u. bud uo da m rzla vod a, kao i slatko pice, poveCava zed. lImjesto da je utazi . T o bi i za zdravlje bilo sle tno. Tada sam jos sumnjao da je njegova tvrd nja pravi lna, dok je vrem enom nisu potv r· dila neka isk ustva. Po velikoj vrucini mogu topla pi Ca iii soeno voCe doi sta najbo lje ugasili zed . Od toga necemo d obili ni prehl adu ni katar, sto je mo gu6e a ko na brzi nu ispijemo ledeno piCe. T reba di sati kroz nos, ne sarno po j akoj hladnoo vee i po ve likoj vrucin i, jer imamo u nosu ugra den klim a tski uredaj koji zimi grije, a Ijeti hl adi . Tu prednost mora mo bezuvje lno koris titi i ne smij emo nepazlji vo zanema ri ti o ne sto nam m oze pom oCi.

Budllo da su stano vni ci puslinje naviknuti da se odr:i:e zdravi ma na dugotrajnoj vruCini, mogli bi smo razrnotriti predn osti koje o ni pozmiju i, ako je m oguce, usvoj iti ih. Blldu o da tu nije vaZno sarno to da pijem o vruCa pi Ca, nego prije svega ispra vna odjeca. mo ramo i u vezi s tim pi lanjem uskl adi ti svoja misljenja. lznenad it cemo se kad usta novirno da se slanovnik p ustinje ni kako ne6e sloii ti s nama da treba po velikoj vruci ni nositi sto m a nje odj e6e i s to ta nj e, dok se on sam zam ata u siro ku vunenu odjeeu na lik plastu. Si gurno se u njoj d o bro osjeca, i cini se da ma nje pati od vruci ne i jakoga suncanog zrace nja nego mi u naSim uskim od ijelima iii kllpacim gaCicam a. Siro ka halj ina cudesno sti ti Beduina, i Covjek nema uti sak da se u njoj znoj i. Prem a lo mi slimo na to da ja ke suncane zrake mogu skodi ti, oso bito Ij ud ima koji nisu navik nuti na nj ih. e sarno topl otni udar (kap) vee i o pek li ne mogu uzrokovati sta lna iii dugotrajna ostecenja oso bi to peri fe rnoga zivcanog sustava i krvoto ka . Sigurno ni jedan sta novnik p uslinje ne osjeCa potrebu da bi sa tima nepo mieno lezao na suneu. Po po naSanju zivot inja mozerno zakljucili da Ii je ta kvo po nasa nje ko risno. Vrlo brzo d o bijemo nega livni od govor, jer nijedna zivoti nja po velik oj vruCini ne len direklno na suneu. DraZa irn je sjena iii po lu sjena, i u pravilu se ne izlafu pretjeranom suncanju ni do m a6e zivo linje koje zive lIZ nas, a ni di vlje zivotinje. Ara pi i Bedu ini , koji zive u pus tinjama iii dru gim vrucim krajevima, im aju pokrivenu

383

Oalji savjeti

glavu. a kada rade iii putuju kroz pustinju. kori te za to ra no jlltro iii vecer. va ta opazanja opom injll da i mi budemo ra zumni. Znamo da visinsko unce u planinama sija jacc nego 1I dolin a ma iii na moru. Tko je navikao zivjeti u plan inama pod nosi visinsko sllnce mnogo bolje nego onaj koji zivi u do lini. Obratno, stanovnik iz do line izbjegava visinsko sunce, a ni zinsko ga manje umara. To nam je potvrdio i dogadaj na Ceylonu (Sri La n ka). Sa svoji m pr ija telj ima. koji zive na mo ru . otputova li smo k znancima u prekras ne cej lonske plani ne. Dok su se ovi za bav ljali, sta nov nici mora su se brzo sk loni li 1I sjenu jer im je visinsko su nce bi lo prejako. Medutim, mi Svicarci osjeeali smo se ovdje bolje nego u do lini na moru gdje pak nasi prijatelji nisu ima li nikakve teSkoee. U svakom slucaju dob ro je da covjek ne za htijeva vi se nego sto moZe pod nijel i. Kralko trajno i indireklno izla ganje sunca ni m zrakama je bo lje nego obicno sunca nje. a Ijekovilo je djelovanje takoder povo ljnije. K relanje u po lu sjeni omogueava nam zdravu zracnu kupk u. Osobe s pov isenim krvnim tlakom i srcan im bo lestim a ne smiju se iziagati veli koj vruein i iii jakom sun ca nju, jer bi to 1I odredenim oko ln ostima moglo zav rsi ti smreu. Po veli koj vruCi ni moramo se klon iti prejakog ras hl ad iva nja. Opasno je lrupa nje u vrlo hl adn oj vod i ka kva je voda glecera u pl anin sk im jezerima i rij eka ma. Vee smo pr ije spo menuli ka ko treba ispravno pili, no u vezi s jakim ras hl adi vanj em pi Ca mozemo jos jedanpu t upozo riti da Ce nam naskodi ako pij emo prehladnu vodu . A ko sm o prisilj eni da u pl a nin ama pij emo vodu s izvora, mo ra mo joj dodati Mo lkosan koji lItaiuje zed, i taj napi tak bez see era, do bro pomijesa ti slinom i piti po lako , u gutlj ajima. T ako sprecavamo prej ako o hl adi vanje o rganizma i ugasimo zed, sto nam ne bi uspj elo slatkom vodo m. Zato se isp lali da uvijek ponesemo na Ijetne izlete u na prlnj aCi bocicu Mo lkosa na.

DISANJE JE ZIVOT Posebna veza koja spaja tjelesni i du sevni zivot da la bi se izraziti kra tki m nacelo m: »Disa nje je zivo t«. Tom se lemom sve viSe bave u casopisima i pred ava njim a pa bi bilo ko ri sno tll mi sao po tanje istraziti i osvijetliti sa slrogo na ucnog i pra kli cnog gledista. Poznata je Ci njeni ca da du sevni p riti sak jako uljece na nase tjel esno do bra osjeea nje. To se i meni dogodil o . T ko dj eluje na pozo rnici javnog zivo ta, mora ocekivati mn oga neprij a telj stva i najrazlicilije pos lj edice zbog zlobe i klevete. N ije sva tko po naravi lo liko otporan da bi preko svega mogao prijeei bez posljedica nadu to trijum fi rajuei, a da mu o luje i lomlj ava brod o loma ne uzdrmaju unu tras nju rav note:i:u. Sarno kat kad u pun om napo nu snage posjeduje takvo jako dusevno zdravlje. Medutim, ka tkad nas neslo moze tako potresti da nasi o rga ni usprkos najboIjim pretpostavkama popuste i o busta ve svoj vjerni rad. Srd zba, briga, svada i razoca ra nje rda vi su pra ti oci zdravlj a. Kad nam duZe vrijeme nagrizaju zivot, za hva te jelra i gusteracu. Ta ko se dogodilo i meni. N ajbo lja dijetna hrana izaziva la je vrenje, trbuh mi je bio napet i ni sam 384

Filipinci zarezuju kokosove ora he

viSe mogao gotovo ni sta jesti a da me ni su mucili plinovi i remet(li cijelu probavu. Pocele su tegobe s di sa njem , osjetio sam grceve oko srca i opazio upalu slij epog crijeva. Ko lega lijecnik, s kojim sam razgova rao 0 svom stanju, pregledao me, potvrdio nal az, i izrazivsi boj azan i sumoj u savjetovao operaciju. Pomogao sam si po stom, sokom ad mrkve i vrucim kupkama, sto je d ovelo do lakog popustanja, ali, na za losl, postignuti uspjeh nije bio stala n. Sto da poduZ\l1em da bih opel vratio prijasnju o tporno st i rijesio se stal nih tegoba ? Razmislj aj uCi dosao sa m na misao da bih odredenim disa njem vjezbao trbusne o rga ne. Najprije sam vjezbao di sa nje trbuhom, ta ko da sam udahn uo i istodobno uvuk ao trbuh ; za tim sam izda hnuo i ujedno istisnuo trbuh prema va n. Razmislj aj uCi dalje, pomislio sam da vjezbam i u obra tnom smjeru. Poceo sam izdisati i trbuh po tisk iva ti unulra, a udisuCi sam ga istiski vao prema va n. Posto sam neko vrijeme provodio te vjezbe 385

Vjetbe disan ja

di sa nj a, plin ovi su nesta li, a 1I trbuhu mi je bilo laksc. U pocetku sam sc malo um a rao, cak sam dobio i la kSe bolove, na lik bolovima mi§ica, no ubrzo sa m poCeo osjeca ti nek u posebnu toplinu . Popus lilo jc probadanje oko srca, koje sa m cesta osjecao. Zalim sam vrsio vjezbe di sa nja svak i dan . Yjezbao sam jeda nput, d vap ul, tripul, ce liri pula , 1I poce lku kralko a o nda 5, 10, 15 minuta dugo, po lako i sta lno izdi sao i uvlaCio lrbuh , pa o pet udi sao i izv lacio po lako lrbuh. Ako to radimo snazno, prsni se kos do bro nap uni i zacas ude u njega dva do tri puta viSe zraka nego prijc. Od sad je vjeiba di sa nja vrijedila kao prvi jutamji rad; za vrijeme podnevnog od mora vjezbu sa m ponovio, kao i navecer - prije spava nja . Poceo sam opel bo lje spa va ti jer sam poslije ti h intenzivnih vjeibi poslao ugod no um oran i 0p uslen. Spavao sam mimije, bri ge, nevo lje i srd zba ni su me vise budile po noCi. K a ko je ugodn o Slo je ta mirna gimnastika d isanja tako duboko dj elova la, da paCe i dusevno sm irivala. SIO se tiCe tje lesnog djelova nj a, naj vise je kori sti la trbusnom mi Sicj u. Ojaca lo je, osit se razvio, probava je posta la mnogo bo lj a, ni sam vise osjecao upa le i bo love od kojih sam ljednim a pal io. Si gurno je i pomoc prirodnih lijekova pridonij ela tome uspje hu , no bez spomenulog d isa nja ne bih po sti gao ci lj . Kralko vrijeme poslije log isku stva ot isao sam k prij alelju da me pregleda rend geno m. Na sli ci smo vidj eli zdravu kra ljesnicu bez ikakva artrit isa iii pojava degeneracije. Moj je prij ale lj s vese ljem ustano vio da im am izvanredno razvij eno mi sicje osita. T o sam mogao posti ci sa rno s pomocu di sa nja osi to m. Pol ako sam postao svjestan da Sll moje vjeibe s dubokim di sa njem pridonij ele da mi je nakon 5, 10 iii 15 minuta postepeno po pu slio i du sev ni pritisak koji me opterecivao, tako da se moje raspolozenje razvedrilo i ja sam o pet vese lije mi slio i osjecao. Ponovno sam lakSe pod nosio ld ko6e koje su me prije vrlo optereCiva le. Bilo je kao da mi je stvarno pao ' ka men sa srca, jer je u meni sve bilo opet svijello i sun cano . »Di sa nj e je zivot«.

Disanje kroz nos

Sjecam se jos jed noga doga daja iz pros losti , koji mi je nesvjesno pomogao. U a utom o bil skoj nesreCi povrij edio sam plu ca, zbog cega je nasta lo tesko sla nje pluca koja sam morao temeljito izlij eCi ti . Otisao sam u pl a nine da bih im ao cisti zrak i suvremenu ishranu, sto mi je ubrzo pomoglo ; »tocku na i« stavio sam istom s pom ocu redovnih vjeibi d ubokog di sanja. Pri to m sam paz io da uvijek duboko izdi sem jer je sa rno to uvjet i za dub oko udi sa nj e. Najprije sam vjezbao pri otvorenom prozo ru, na prilicnoj hl adnoci. Yremenom sam se vee to li ko izvjeibao da sam svuCen mogao cetvrt sala obavlj ati vjdbe di sanja na 10" ispod ni sti ce, pred otvoreni m ba lk o nskim vrat ima s nav ucenim zasto ro m, a da mi to nije nima lo skodilo. Napro tiv, usprk os hl adnoCi skupljale Sll mi se kapljice znoja po put bisera u zli cici (jamici ispod gr udi). S vjeibama di sanja povezao sam takoder vjd bu za o pustanje . Dok sam mimo staj ao na sagu, stalno sam mi si6e napinj ao i labav io, i to tako da sam pri udisa nju mi si6e napeo, a pri izdi sanju o labavio. Zatim sam 386

kralko vr ijeme mirovao, pa sam opel naslavio udi sanje. Pri . lome mi je di sa nje prola zilo po cij elom lijelu kao jeza i bilo mi je kao da izva na ulazi u mene loplina i ugodno me grije. Da sam pri lome di sao kroz uSIa. sigllrno bih se pre hl ad io, a lIpa la plu ca 1110gla bi bili pos ljedicom mojih vjezbi disa nj a. Sada sam pOlpuno shval io vaznosl di sa nja kroz nos, i posla lo l11i je jasno zaslo ga u knji ga l11<1 0 zd rav lju sla lno preporucaju. emamo uza lud u nosu grija li cll koja Iij epo ugrije zrak. Ako izdisemo kroz no s, lada izlazi i jedan dio unulrasnje lopline, tako da ud a hnuti zrak od looe ispod ' ni slice 1110zel110 npr. ugrij ati do 37°C. Nasa pluca ne bi mogla izdrza ti bez oSlecenja kad bismo stalno udi sa li hl adni zrak. Tko d ode u sjeverne krajeve iii hl adne pla nin ske predjele, presla ne sam od sebe disali kroz usta ; kad ne bi prestao, 1110gao bi zbog loga tako tesko obo ljeti da neko vrij eme ne bi mogao ici u pl a nin e, jer bi leZao bolesta n kod kuce. Ako lu neopreznost cesto ponavlja, toliko ee sebi skod iti da na haju 1I0 pee nece 1110Ci iCi u pla nine jer je posve pres tao d isa ti . DrugaCije je u tropskim krajevima. Tamo gdje je strahovilo vruci zrak. disanje kroz nos djeluje kao na pra va za hl adenje. Zrak koji udi semo kroz nos o hl adi se i sp usli na pribliznu lempera luru lij ela. Taj klil11atski ured aj u nasem nosu cud esan je me hanizam koj i uvijek zagrije zrak toliko ko liko nam je nuzno. S pravilnim vjdbal11a disanja rij esil ce mo se mnogih glavobo lj a, ako uvijek budemo pazi li da di se mo kroz nos. Kad smo, usprkos d obrom spava nj u, ujutro um o rni, iii smo u loku noCi d o bili kakav katar, mo ra mo paziti da Ii nije uzrok u lome sto smo svu nee disali kroz USIa. Po noCi mozemo. USIa povezati rupcem ili za lijepiti leukoplaslom dok se a utom a tski ne pri viknemo di sati kroz nos a ne kroz usta. Tako se necemo prehladiti u nelozenoj sobi, a ujutro cemo se probuditi svjezi. Prije svega rijes it Cemo se dosadnog smrcanja a ko od njega patimo. Pravilno di sanje djeluje i na mozak jer se zrak povlaCi po gornjoj kOSlanoj slij enki nad kojom leZe vazne mozd ane sla nice. Tamo djeluje renektorno utjec uCi na mozd a ne sta ni ce i pod sticuCi ih na rad . U na ma je sve uredeno sa smi slo m i sv rhom . Zasto im amo 1I nosnoj supljini trodijelni proslor, preko kojega mora prijeci zrak prije nego dospije u nosnozdrijelni prostor da bi dosao u bronhije? Sve 10 ima svoju svrhu. Zrak mora proCi ovuda uz nosne sko ljke na koj ima se nal aze venski jastuciCi puni krv i, koji djeluju kao klima-uredaj . Zbog loga sto je prednja nosna supljina mnogo manja od slraznjeg otvora, lzv. choana. nastane pri svakom udi saju u unutras nj osti nega livni priti sak, i ovuda se topli zrak iz nosnih supljina izdahne i pomijeSa s hladnim . Pametnije i prakticnije nego sto je stvo rila priroda, ne bi se, za isla, d alo naciniti ; ona sigurno nije stvo rila nisla nesvrsis hodno. I najmanja vijuga ima svoj sm isao i svrhu . Ako npr. pro matramo uh o, bit ee nam to potpuno jasno. Ako se u njegovu uredaju izmijeni neka siwica, time ee biti poremeCeni akusticni odno si, prim a nje i odasiljanje zvuka te prijenos podrazaja na slusni zivac, a mi osteceni. Tako je i s noso m. 387

Povoljno djelovanje na druge bolesti

Pravilno se disanje nea: odraziti sarno u glavi. trbuhu i na cilavom tijelu. vee i n~ cjelokupnom radu simpatikusa i parasimpatikusa. Taj zanimljivi uredaj, koji bismo mogli nazvati i zivotom bez mozga, djeluje upravo pod tim utjecajem jer rad tih zivaca takoder zavisi 0 pravilnom disanju. Tko pravilno i duboko dik opazit a: da simpatikus radi bolje i redovitije Ie ta ko u tjere na rad srca. Uz odredene pravilne postupke i dobre prirodne lijekove moZe disanje povoljno utjecati cak na anginu pektoris (a. pectoris), dapace. mozda je i. ublazili. Kad bronhi nisu jos mnogo degenerirali, moze se astma poboljsali, moida i nestati. U svakom slucaju posliiemo bilno poboljsanje. Tvrdu stolicu mozemo popraviti ako dosljedno jedemo prirodnu hranu, a odrzavali je urednom ako .pravi lno disemo. Tko pravilno i dobro izdiSe i udik opazit a: da crijeva pocnu bolje raditi. Ujutro. u podne i navecer trebalo bi provoditi pravilne vjezbe disanja. 5, 10. 15 minuta. i crijeva a: bolje raditi. MoZda a: trebati 8 dana, moida 14. moida Citava 4 tjedna, dok ne nastupi poboljsanje, no one a: nastupiti. S pomocu pravilnih vjeibi disanja sacuvat cemo vitku liniju, iii je opet steci. Debeli trbuh s posebnom naslagom sa la nestat a: ako uSlrajete u vjeibama disanja aravno. treba voditi racuna i 0 prehrani. 0 , i bez pravilne hrane moiemo za 50 0 0 postiCi vitku liniju. Mozda netko ima polipe sarno zato sto ne diSe pravil'no, pa tako pridonosi njihovu razvoju. aprotiv, tko diSe pravilno. takoder i po noci, Lome se polipi nea: razvili iii, ako vee postoje, mogu se povuci. eki su Ijudi izgubili osjet za miris. Takvi bi se morali opredijeliti za prirodnu hranu i, mozda, s vremen orn posve prijeCi na prijesnu hranu i obavljati pravilne vjeibe disanja. Tada im se moZe polako vratiti osjet rni ri sa. Gotovo nema bolesti, na koju pravilno disanje ne bi moglo povoljno utjecati. Mnoge zene ne bi bolo vale od veCine bolesti donjeg trbuha, tumora, oteklina i dr. kad bi pravilno disale. LakSe bi radaJe jer ne bi imale Zivcane smetnje. Osim toga, ne bi smjele nositi pretijesnu odjeeu jer lrbuh treba imati prostor ill disanje. Ne treba ga stezati pojasirna ni steznicima (korzetima). Mnogo je bolje ako trbusno misicje toliko vjezbamo da bez pomagala postigne napetost i da je zadrii. Ako ga steiemo pojasom , necemo je postici ; kad ga viSe ne budemo nosili. trbuh a: ponovno ispasti ako necemo vrsiti pravilne vjeibe disanja. Tako va ramo sami sebe i druge.

Vjeibe disanja u skoli

Sigumo bi bilo manje debele djece i one s plucnim bolestima kad bi ih u skoli uCiIi vjeibarna disanja i pravilno ih provodili dajuci im istodobno suvremenu hranu bogatu kalcijem. PluCa se pra ilnim disanjem sasvim drugaCije razvijaju, a jednako ta ko prsni kos i osit (dijafr!lgm a). Tako postignuta snaina grada unutrasnjih organa normalno sprecava ostecenje pluta. Pozna to je kako ucitelji pjevanja nastoje pomoCi ucenicima da pravilnim disanjem postignu bolji uspjeh. Zato pjevaCi nea: nikada zaboraviti pravilno disati. 388

Kako dugo treba disati? Vee je receno da je zgodno produziti vjezbe na I /4 sata. Mozda Ce u pocetku bi ti dosta i I minuta. Zalim polako. kol1ko tko m oze, prijedemo na 2, pa na 5 min u ta, i ta ko poslepeno dok, prcma okol n oslim a kao i pri lrca nju . a ulomalski ne pocnemo pra vilno d isali. Tijelo se privikne na no vi rilam , i lada osjetimo da je pra vi ln o disanje korisnije od dru gih vjezb i. Tako im amo u kuCi lijek koji n as ni Sla ne stoji, jedino m a lo lruda, sa branosli i uSlrajn OSli! Sa za hva lnosti cemo spozna ti da su prirodni lijekovi dragocjeni , da li sina mn ogo korisli . da je prirodna hra na nu zan u vj et za zdravlje, a di sanje da je kruna svega. T ada cemo do k raja pOlvrditi nacelo : » Di sanje je zivot«.

SVJEZI ZRAK Dj elovanje svjezega z raka prem a lo je poznalo i kori steno. Covjek cesto ude u duevnu sobu , sp avao nicu. iii rad nu so bu i na ide na lako gusti zr ak da ga gOlovo ne mo ze podnijeti. Dn evne i radne pros lorije kao i spavao nice moramo viSe puta prozraCiti. Pose bno bolesnicka so ba za hiij eva redo vnu izmjenu zraka, jer izdi sni plinovi i bolesne tvari , aeeton itd. opterecuju i sko de bolesniku , zdravsl ve nom osoblju i osta lim a , ako se zrak viSe puta ne mijenja. Da Ii se to odnosi i na vrijeme kad vlada nestasica ugljena i drva? Strucnjak za lozenje odgovorit Ce nam na 10 pilanje da naS racun nije ispravan . Upolrebljen zra k sa malo ki sika ne dopu sta da pee pravilno gori, pa Ce isko ri sta va nje drva biti bolje a ko prostorije cesCe brzo proz raCimo i opet pu stimo u so bu svjeZi zrak sa mnogo ki sika. U sobi Ce brzo biti loplije buduci da se svjeZi zrak brze zagrija va nego zrak s m a lo kisika. Ne bojmo se zracenja ako bolesnik ima vrucinu' Pod pokri vacem se neCe prehladili, pa se nemojmo prestrasiti lvrdnje da se norma lno uopCe ne moze tako lako prehladiti. On je su vise ugrijan, i brzo hladno strujanje zraka nece mu skoditi. U tom pogledu ne lreba biti pretj erano plaslji v. Bolesnici i djeca o staju jednostavno pod pokri vacem, a onda nacas otvorimo sve prozo re. Ako tako postupamo , ne moze se ni sta dogoditi, naproliv, vrsimo zdra vstvenu duznost.

KISIK KAO LJEKOVITI CIMBENIK Ako imamo priliku da do demo u bli zi razgo vor s is trazivacima raka, doznat cemo medu oS la lim da je staniea raka siromasna kisikom. Drugi istrazivaCi, koji se bave reumatizmom, arlri ti som, secernom bolesti i drugim bolestima, izvjes la vaju 0 jednakim isku stvim a. NaSe suvremeno covjecanstvo ima mnogo no vaca i udobnosti, a pati od nedostatka ki sika. Mnogi dijabetica r ne bi pao u komu kad bi ga netko u pravi cas prisilio da udise vise kisika. Primjer, koji sam vee jednom spomenuo u svojim spisima, jos Ce j asn ije to pokaza ti. Kad je nekl Iij ecnik sa svoj im prijateljem dijabeticarom boravio na godis nj em odmoru , opazio je da prijatelju prijeti koma, pa se brzo odlucio na luka vstvo da bi mu spasio zivot. Buduci da nije imao pri

389

' cbi insuli na, vidio je jedini izlaz 1I tome da potpuno klonu log covjeka potakne da hoda iii. jos bolje. da tr'i. T a ko bi mogao izlucili svoj aceton i nadisati se kisika. Oa bi ga naveo da trei. ' a pnuo mu je nesto u uho. za sto je znao da ee ga H lo razbjesn iti. I jegovo se ocekivanje o bi stinilo. jer se njegov prijatelj u strasnoj srd i bi o borio na njega i 0 111 snagom poeeo trcali za njim. To mll je priba \~ lo do olj no ki ika pa je savladao komu . Kad je doznao da je lijecn ik tako postupio amo zato da bi mu spasio i ivot. nestalo je njegove srd ibe i obojica su se e elili uspjehu.

Jednostavna pomoc

ledn o lican nas rad neki puta tako za mori da nam lld o\~ posta nu teSki. Sto je zanimljivija i napetija naSa djelall1ost. to mo viSe za uzeti cijelom svojom licn osti. pa cesto za boravimo pravi lno disati . Taj nedostatak mozemo na.ijed nostavn ije odstraniti ecernj om setnjom krecuCi se mirno i opusteno na svjeZcm zraku . po mogllenosti uzbrdo da bi smo temeljito disali. Ta ko ' emo se mnogo bolje rijesiti urn ora nego d a, zeJeci se odmoriti. lezimo u so bi sa malo kisika. Ozdravljenje s ih bolesti koje o mogucuju bolesnil.:lI slo bod no kretanje napreduje mnogo bri e. kad bo lesnik hodaj uCi na slobodnom. po moguenosti po mirisnom sumsk om zraku . redovno do biva viSe kisik a. Tko se savjesno ra na po tom savjet u. postiCi Q:> zadovoljavajuCi uspje h. Oepresije mozemo u pravilu uklo ni ti vee poslije jednosatne d obre setnje na s jdem zrak u. Ako seee mo samo pol agano. necemo im ati jednaku ko rist kao kad cvrsto i brzo trCimo i snazno disemo. jer se moidane stanice tako temeljito prozraCe i oCiste kisik om. i mogu opet mnogo bolje raditi. Bo lesnici koji ne mogu hod a ti. moraju dati od vremena do vremena dobro prozraCiti 5 bu da bi im svjeZi zrak sa mnogo kisika mogao llbrza ti ozdravljenje. Bez dovoljno kisika to neee moCi post iCi. OduSe ljeni zimski sportaS viSe ee postiCi za zdravlje ako se jedan sat penje uzbrdo sa sk ij askim stapovi ma, nego ako ga prije spllsta nja Citav dan vuCe i icara na vrhove. Ta' mu udobn ost ncee donijeti ocekivanu korist. T ako je i sa suvremenim prevoznim sredst ima koja nas vrlo cesto spreea aju da hodamo. torati bismo cijeniti naSe zdrav noge i a lja no ih upotreblj ava ti za hodanj e. jer mn ogo pridonose nasemu zdra lju. Hod ajuci moramo jaCe disati. a to dovodi lijelu ~Se kisika. BuduCi da naSe tijelo poslije dnevn ih na pora za htijeva iSe kisika. treba mu za lijeeenje i za to da bi ostalo zdra o. za i i o t tako vaian element - kisik. Zato je d o bro ako naSe zdravstveno geslo glasi: »Crpimo manje benzina. ali za to vi"e kisika «.

o

DJELOVANJU PUSENJA

Kako odvratan oku ima pusenje kada ga mladic. djevojka iii mlada zena pokusaju pn~ puta. 0 uzi tku nema ni govora. naprotiv, naj prije treba svladati prirodni otpor kao sto je gadenje. mllcnina. prirodno odbijanje i kojesta drugo. Kao i s~ lli i aoci otrova. i pu 'ac u ijek pokll 'ava da se opravda kako

390

slclno djelovanjc na zdrav lje ne moZe biti ta ko ve li ko, buduci da je i djed usprkos sla ln om p usenj u dozivio 80 ii i viSe godin a. Tko ima jaku lje lesnu gradu , podn osl o lrove bez vid ljivog oSlecenj a, odn osno, oS lecenj e ne moZe uni sl ili lu cvrsll l gradu . Ako ima Ij udi koji podn ose oma mlj uj ute Olrove i pri 10m d ocekaju sla rosl, 10 jos ne znaci da svi mogu racunati na la ko jak u na rav, na pro li v, milijuni propadaju zbog nikotina , alko ho la i oma mlj uju cih sred slava sva ke vrSle. G dje naslaje oS lece nje koje uzrok uje oso bi lO ni kot in ? Pozna lo je da ni ko lin u prvom redu najviSe oS lecuje korona rne (vjenca ne) srca ne a rterije. Pu saCi koji im aju slabe a rterije, mo raju oce ki va ti da te im ni kolin osleliti korona me a rterije, kao i sve dru ge a rle rije. Buduci da se zile zbog dj elova nja ni ko tin a sve viSe suzuju i postaju sve kruce, sma njuje se njih ova propu snosl ; slijen ke se zila sve sla bije ilrane i o bn avlj aju, pa zbog toga lroSe sve vise vlastitih lva ri . K ad bi smo im ali neku vrSI rend genskih ociju, i kroz slijenku prsnoga kosa mogli pro ma lrati svoje srce, bili bi srno upravo iznenadeni kako se o no mij enja zbog kro nicnog djelova nja nikolin a. NjeZni , na peli , crveni srca ni mi sic poslaje mlo hav i pos tepeno dobi va prij aVll smedastu boj u. T a kVll pojavu obi cno ceste vidimo u sla rijih Ij ud i, no ona se, na za lost, razvija i u sraz mjerno mladih, zbog nedovoljne prehra nj enos ti srca nog mi sica. Pa lOloski an alol11 govo ri 0 smedoj alrofiji (a tro phia = sma nj enje, neslaja nj e), jer se smedasti istroseni pigmenti la loZe u pojedinim srCanim sla nicama. Ako srcani misic da lje pretrazujemo, naci cemo brojne sitne, bijele pruge; ill se radi 0 odurniranju najm a njih dij elova srca nog mi sica, koje je zamij enilo vezivno tki vo , da kle, brazgo tin a. Pro pa lo lki vo srcanog mi sica vise se ne moZe obnovili ni najboljim prirodnim lijekovim a. Mozemo po stiCi sarno to da preoslalo zdravo tki vo ojaCa i la ko preuzme rad o nog dijela mi sica koji je prelvo ren u ozilj a k. Ako je sta nje takvo, zar ne bi smo rn o rali s nas im srcem pOSIUpa li vrio o prezno? A ko pras lara mud ra poslo vica »cuvaj svoje srce iznad svega SIO lreba cuva ti jer je o no izvor zivo la«, ima veliko simbolicno zn acenj e. o nda je upravo srce o rgan koji za htij eva SVll nasu paznju - pres ta nak njegova rada zn aCi neizbj eznu smrt. Kad o tkaw jetra, covjek j os moze kra tko vrijeme pozivjeti, jednako la ko kad o tkazu bubrezi, medu lim. kad iznenada zas ta ne srce, covjek padne kao gromom osinut, i nasl upi trenu lacna smr t. Tko ju je d ozivio, osobilO ga pogada ta nagla promjena »zdrav i mrtav«. Poslije lemeljitog pregleda lijecnik ce, na za lost vrlo ceslo, moti os talima reti sarno to da je srcani misic vrlo promijenjen zbog du gogodi snje nedosta lne opskrbe krvlju. Tada sigurno pacij enlu viSe ne ko ri sti kad sazna da je niko lin skodio njegoVll uslrojSIVU. Na srecu, ne do lazi uvij ek la ko dale ko, nego u vecini slucajeva pacij enl primijeli vee prije djelova nje niko tin a, pa ga se klo ni. Da Ii bi , mozd a, treba lo poduzeti neSto i prije nego nastu pe smetnje? Krvni lla k i brzina pul sa reagiraju na niko tin, sto su po tvrdili Amerika nci Mathers, Pa tte rson i Lewy svojim istrazivanjima dok su se u no vije vrijeme bavili smetnj a ma kr vo to ka, koje su nas lale zbog pu senja cigarela. Vee poslije uvlacenja dima sarno jedne ci gare te, zavisno od ko licine nikotina u duha nu za ciga rele, Ie zavisno od osje tljivos ti pusaca, fre kvencija pulsa

391

i krvni tlak su se povisili. v ee poslije jedne ciga rete puis se prosjecno ubrza otprili ke za 15 uda raca u mi nuti, a tlak se povisi za 15 mm. Lj ud ima koji su vrlo osjetlji vi na niko tin , puis se poveea za 25 ud araca u rninuti . Pusenje skodi i biljkama. To mozemo i sami usta noviti jedn ostavnim pok usom. U d va 10 nCica stavimo sjeme dragusca da klije na neko li ko kapi vode i pok lop imo ih casom od prozirna stakla. Kad bilj ke na rast u neko li ko centim e ta ra, puhnemo u jed nu casu dim ciga rete (duh a na) i to oprezno po novimo jos jeda nput za d va da na. Nakon 8 da na zadimljene stablji ke vise uginule preko ruba lo ncica, dok o ne koje ni smo zadimil i, ras tu i dalje u najbo Jjem zdravlj u. Sva ki vrtl ar zna da duh a nski ek strakt uni stava takoder mala ziva stvo renj a, budu ci da njime uni stava li sne usi. Duh an je za tu svrhu priklada n. Treba sarno paziti da biljke kOJ'e zelimo prska ti duha nskim ekstra ktom nemaju jos plodove iii su tek vrlo mali, kako bi kiSa rnogla isprati duh a nski ekstrak t.

Stetnost katranskih spojeva

Dan as vlada opcenito misljenje da je duh an skod lj iv i opasan sarno zbog sadrzaja ni kotin a. Medutim , nije ta ko jer se pusenju pridruzuje i dru go zlo. Za vrijeme pu senja nastaju rva ri feno la i ka tra na. O vi posljednji su osobito vazni za nas taja nje raka. Pozna ti rak pusaea nastaje preteZno na jeziku iii u grlu. Pripi suju ga ma nje ni ko ti nu nego katra nu jer u ovom slucaju rak pusaea uzrokuje duh a nski ka tra n. P ok usi na kunicima su d o kazali da duh anski ka tran moZe izazvati ra k-ra ne. Svaka 2-3 d ana mazali su uho nekih kunica duha nsk im ka tran om. Ubrzo je ve6ina pokusnib zivotinja d o bila posJije ne ko liko tjedana iii rnjeseci rak-rane. Ako nacinimo taj pokus obicnim ka tra no m, ustanovit cerna da nastaju jedn ake rak-ra ne. To dokazuje da nije ni kotin uzrokovao stvara nje tumora, nego duha nski ka tra nski spojevi. Za to je pogresno vjerova ti da cigare te bez ni ko tina ne skode zdravlju.

Pusenje - porok novog vremena

Tko se tj esi tvrdnj om da su i nasi preci , mn ogo pu sili, vara se. Pusenje o pcenito ras ireno po cij elom svije tu kao dan as, nije tako sta ro. N ekad su pu sili sa rno Ind ija nci Sjeverne Amerike. Kasnije su pusili svuda gdj e su uzgajali duha n, na otocima T ihog oceana. i sarno su pomo rskim prometom prenijeli dllhan u dru ge zemlje. Nasi preci ni su jos poznava li dllha n, pa je neobicno ka ko se brzo i ja ko sv uda ras irio i udomacio, ta ko da da nas 1I cij elom svij etu misle kako bez dllh a na ne bi mogli postoja ti. Covjek se ne kako osjeea ma nje vrijednim ako ne 'pusi, i im a uti sak da mu nedos taju muskost i dos toja nstvo. Za to se ne smijemo cudi ti da je sveucilisni profesor dr A. H. Roffo mogao na pi sa ti : »Duha n je oma mljujuci o trov jedn ako kao i kokain, mo rfij, o pijllm i mnogi drugi. Po morne mislj enj u duhan je j os mnogo o pasniji jer je broj koka in ista, rnorfinista i slicnih, smijesno malen 1I usporedbi s brojem pusaca, koji se svaki dan povecava. O sim toga, kod prvih se radi 0 bo les392

nim , degen eriranim osobama, dok se du han podmuklo uvl aci 1I zdra vc veci nom po s~e mlade Ijud e«. lako Sll omam ljujuea sredstva si gurn ~ mnogo op~ sntja <>d duhana, ~ zdravstvenog je gledista duhan co vjeku mnogo vecl nepnj a telj, buducl da se svuda prosirio.

ZURBA -

BOLEST NA~EG VREMENA

Udobnost, top la domaea sredina, razmisljanja i opustenost u praznicko predvecerje - to su pojmovi koje cemo uskoro pozna ti samo iz opisa sta rih vremena. Cak i pri jelu covjek sadasnji ce osjeea neki nemir povezan s poslovnom nervozom. Sigurno da ta zurba i nemirna trckaranja ne mogu tijelu koristit i, jer se kao prirodna posljedica javlja stalan porast zeluca nih tegoba. Morali bismo sebi priustiti vise mira osobito pri jelu i, po mogucnosti, nekoliko minula posteno se op ustiti kako bismo mogli svoj obrok pojesti mirno i s pravim tekom. Nestat Ce go tovo vecina zelucanih smetnji ako nastojimo da se za vrij eme jela ne sarno o pustimo vee da jedemo polako i hranu temeljito Zvacerno. Tako cemo hranu bolje iskoristiti i im ati manje crijevnih srnetnji. Ako terneljito zvacemo, izbjeci cemo opasnost da previse pojedemo. Prednost je i u tome sto se time djelotvorno borimo i protiv preko rnj erne tjelesne tezine. Dok aza li su da u nas i u zapadnim zemlj arna mn ogo vise Ijudi obo lij eva i umire zbog pretjeranog uzivanja hrane nego od gladi. Zato je za nas bolje ako donekle ograniCimo ukupnu ko licinu hrane.

Kad zurba nekoga tako obuzrne da mu prijede u naviku i ne moze je se o tresti cak ni onda kad bi imao vrernena da se mirno odmori, onda rnu ta brzina sigu rno ne pruZa ono sto je od nje ocekivao, tj . ustedu na vremenu i duze opusta nj e. Ako taj odmor ne upotrij ebi za miro va nje vee za neki novi posao, cak za jos napetiji napor, tada se ne srnijemo cuditi ako mu zanirn aoje za rad sve viSe opada. Znamo da su nasi preci pocinjali ljeti radni dan vee u 4 sata, jer in ace Joh ann Peter Hebel ne bi mogao pjevati: »S to posvrsavam oko stoke rano ujutro, ne rnoram raditi navecer«. N ije bilo osamsa tnog radnog dana u toku kojega bi morali obaviti say po sao, nego cijeli d an koji je bio dovoljno dug da bi rad mogao biti zadovo lj stvo, a vecernji satovi krepki pocinak. Sve je to nestalo jer je covjek zelio imati vise i drugacije uzivati zivot. Medulim, racun je bio kriv i nije doveo do odmora punog uzitka kako su se nadali. vec Sllprotno. Skraceno rad no vrijeme za hlijeva naporniji rad kojem rezervne snage nisu do rasle. Premoreni se Ijudi po slije duzeg vremenskog razdoblja manje odmo re nego oni koji rade sta lno i bez rurbe, buduCi da vise vo le duZe radno vrijerne. Stela ne bi bila tako velika kad bi barem du ze vrijeme odmora kao prije pridonijelo pravom opustanju. BuduCi da je zurba za hvatila i toliko nuznu zabavu i razonodu, mora s vremenorn negdje doti do lI skrabvanja. Do d anas je to islo dosta na stetu veselju za rad. Produzeni odmor, 393

Pogresan nacin iivota

lj. sk raceni rad ni ljedan, dovodi ve vise i vise do o tudenja od rada, a time i do bjeza nja od rada. Nekoc je Goethe ustanovio da da ni odmora mogu utjecali na radni mora l, pa je napisao: »Sve se na svijet u dade podn ijeti, samo ne niz lijepih da na!« Vecini je lakse preki n uli rad nego se snaCi kad opet treba raditi. To je doi sla razum ljivo buduci da je rad bez veselja prava muka. Ako pak upotrijebimo svoje slobodno vrijeme bez zurbe i svjeZi se vratimo na radno mjesto, tada tjedan neee proci u zurbi nego sasvim lI godno jer sk upljena snaga o laksava zadaee i stvara zadovo ljstvo. Sta lan i uporan rad s vese ljem i kracim odmorom je bo lji za naS zivot, za nase ljeles no i du sevno zd ravlje, nego nellravno tdcno naga njanje na koje nas je prisi lila Sll vreme na :i:urba .

S TAM BEN I PRO BLEMI I BOLEST I Nekad su boga tas i, koji su da li grad iti vel ike kuee i vil e, imali obicaj koj i nas lIpoznaje kako bi treba lo odstra ni ti vlagu i kem ij sko djelovanje svjdi h (novih) zid ova prije lI se lj enja u novogradnju. Spomen uti su bogatasi, nai rne, prve godi ne dopusti li siromasnim Ij udima da bespl a tno sta nllju u novogradnj i. lako se tu radilo 0 zid ovima od pri rodnog materij ala i lo mlj enog kamena, ipak su dr:i:ali da je ta mjera opreza nu zna za ocuvanje nji hova zdra vlja. Med utim, laj je raclln isao u korist samo boga tim a.

Betonske zgrade i druge slabosti

Kako je dan as s be to nsk im zgradama? N isu Ii o ne za zdravlje mn ogo o pasnije od spo menu tih zid a nica? Usprkos to me, nekim jak im Ijudim a nis ta ne skodi lI se ljenje 1I novo sagradeni beto nski bl o k. Obicno i ne osjecajll zdravs tvene tegobe zbog toga. Medlltim, ni su svi tako o lpo rni , pa neki vee za neko li ko tj eda na osjete reum a tic ne iii zivca ne bo love, d obiju ukocene zglo bove iii posebno kocenje za tiljka. Covjeka moze obuzeti i depresija koju prije nije poznavao. Kada kratko vrijeme po useljenju u beto nsku zgrad u nas tu pe takve iii slicne smetnje, mo rao bi covjek naciniti pok us i otiCi na odm or k zna ncu koji zivi u drvenoj kuCi iii u k uCi od o peka. Ako spomenute pojave ta me nesta nu, ko ri sno je za zdravlje da za mijeni stan od betona, usprkos nj egovu suvremenom ko mfo ru, za zdraviji. Kao sto nam skodi zgrada od beto na, skodi nam i vlazan stan sa malo sunca. Zdrav je stan vredniji od suvremenog komfo ra, pa bismo mu za to mo ra li d ati prednost. Na :i:alost, ni zajednica, ni pojedinac, ne rjesavaju pra vilno pitanje stan ova nja i sa zdra vstvenog gJedi sta. Koli ko bi ko ri stilo Ijudskom zdravlju kad bi se nekoliko sto tina milij a rdi od vojilo iz vojnog blld:i:eta za zdravs tvo. Takav bi se postupak sigu rno ispla tio, pogotovo ako po mi slimo na siromasne cetvrti sa malo sunca, gdje jos uvij ek gamad, sta ko ri i misevi uvelike prenose infektivrre bo lesti. Zato bi bilo do bro kad bi u prvom pla nu sva ke suvremene dr:i:ave bila zdrava kultu ra stanovanj a.

394

ZDRAVSTVENA RAZMISLJANJA PRI GRADNJI KUCE Kine lei su knezovi vee prije viSe Ii uea godina zahlijcvati od slrucnjaka cia pnJe nego Izgrade neku zgradu najprije i pilaju zcmlji 'lc koje je morale odgovarau zdravslvenim uvjelima slanovanja. Danas ne znamo kako u iZ\Tsili to i pilivanje. no iz slarih spisa vidimo da u IU mjeru opreznosli uvijek provodili. Vrlo je vaino da zgrada odgovara zdravim uvjetima stanovanja i nije svejedno da ti Sloji na kamenom iti pjcseanom tlu. da Ii je temelj ilovaea iii rnoCvamo zemljiste. cia ti re temelji bili kopani u vlamoj zemlji s visokim podzemnim vodama iii se radi 0 suhoj zemlji. Kad covjek bira teren. ceslo je ezan za od redena mjesta gdje nisu povoljni u jeti za gradnju. U lakvim bi slucajevima mo rali graditelji n astojati da nedo tatke i slabosti. koliko je god moguce. umanje tehnickim postupcirna. od vodom vode (drenaiorn) i izolacijom. Yl ozda jos nikad nismo pomislili da bi moglo biti vazno ispitati grade vni teren prema zdravstven im nacelima. Da bismo to sbvatili, bit re d obro ako promatramo kako Zivotinje briino IraZe mjesto gdje re spavati. gdje re iskopati svoje jame, iti gdje re ptice graditi svoja gnijezda. ikada srne nere traziti mjesto za spavanje na vlainim, moCvamirn terenirna. ~i lisica ni svizac nere gradili na vlainom mocvamom zemljislu. Dapace pas i macka u vrlo izbirljivi kad IraZe mjesto gdje bi mogli spavati_ ako ih pu ti mo da ga sami tr aze. Pas nere nikad lea na cementni pod. tak ni onda kad bi mu tame za vruceg Ijeta stajao na raspolaganju hladni kutic. ToCni. zna nstve ni radovi i otkriea pokazali su nam mnogo toga u vezi s bioklimatikom. e1eklromagnetskim zratenjem, eleklricnim naponom i slicnirn SIO su si gumo osjet ljivi Ijudi i u ijek osjeeali. a da irn ni su mogli to objasniti ..
Ako boCerno graditi k ueu. moramo najprije ispitati njen bioklimatski poloZaj. a bilo bi lakoder dobro ispilati da ti nam odgovara kraj. Zato bi bilo najbolje da neko rijerne stan ujemo u kraju gdje kanimo graditi. prije nego se odluCimo na gradnju. S obzirom na tjelesnu gradu i osjelIji voSl za nas su vrlo vazne razliCi le okolnosti: vlaga u zraku. visina, podrucje j uznog iti sjevenog vjetra. Odlucujure je. npr. cia Ji je covjek hladan iti topao tip. zi\; Ii prirodno. s obzi rom na krelanje i hranu. iii je drugaCiji. S obzirom na razliCi te sklonosti kojima smo rni Ijudi podvrgnuti. nije bez vainosti gdje i pod kakvim u jetima stanujerno. testo se pojedini clanovi iSle obitelji vrlo razlik uju jed an od drugoga. takvu sl ucaju ne bi smjeti oklijevali. nego se prilagoditi osjetljivijim naravlma i dati im prednosl da biraju.

395

Polozaj kuce

Opci propisi za povoljan temelj

Na prvo me mjcstu do lazi u obzir suha zcmlja za sla nova nje. Temelj mora biLi do ba r, a moramo se po bril1uti takodcr za dobi-u izo laciju . aravno. i gradevni materijal vrlo je vazan sa zdravstvenoga gledista. Najzdravijc je drvo, osobito u suhom podneblju. Na dru gome mjestu je cigla, pecena glina i prirodni kamen. Beton. pogotovo arm ira ni beton, lreba najvi Se izbjegava ti jer je najnezd raviji gradevni materijal.

Polje elektricnog napon a

Svaki covjek. dapace, i sva ka tvar ima odredcnu vezu s elektricitetom . Sigurno smo vee opazi li da nam pri svlacenj u kosulja pucketa. U tami mozemo katkad opaziti cak tracak svjetla. To stvara elektricni na po n koj i je u jednog covjeka veei, u d rugog ma nj i. Da nas smo teh nicki to li ko n ~p redova li da mozemo to sta nje mjeriti. Ne sarno svaki covjek vee i svaka zivot inja, dapace i mn va tvar, ima svoj elek tri cni napo n. Svak i napon energije moZe se jos viSe poveeat i. BuduCi da u tok u zivo la upotreb lj ava mo e nergij u, mo ramo je uvijek iznova nadoknad ivati. To vrsimo hra nom, sredstvima za jaca nje i doda tnim pri rodni m sred stvim a, kao i d ubok im di sa njem. Prema to me, stam be ne okol nost i utjecu na elek tric no po lje napona pa ga rnogu izbaciti iz pr irod ne ravnoteze. Takav po remeeaj prirodne ravnoteZe uzrok uje razne neugodn osli. II i nas spopadne neprirod ni umor, teZak pop ut o lova, iii nesnosna glavobo lja, teska migrena i de presija. Cesto nam nedostaje po let i snaga za rad. Ako se preljera no na prezern o, moZe nas o buze ti uznemiruj uCa nervoza tako da vise ne znamo kuda bismo sa svojim nemirnim udovima . ¢ovjek moze biti zrtva ne ugodn oga zivca nog stanja koje je bez pravog razloga spoje no s unut ras njim nezadovo lj stvo!l1. Buduci da elektro magnelski na pon mozemo mj erili, znamo da np r. ceme nt, pogo tovo a rmira ni beto n, oduzimlje sta novni cima beto nskih gradevin a, prema njihovoj osje tlji vosti, mn ogo e nergije. T ko moze, upo trije bit Ce za gradnju kuce pretezno kao gradevni materijal prirodni ka me n, ciglu iii jos bo lje, drvo. Zdravo sta nova nje ima upravo da nas vaZnu ulogu buduCi da jos djelimice sa mi odlu cujemo 0 to me, dok druge teSke nedos ta tke naSe o ko line ne mozerno izrnijeniti, jer ma nj e-viSe nemamo odredena o bra mbena sredstva pro tiv zaga denosLi zraka i vode te zastras ujueeg porasta radi oa ktivnosti . Sto se zbog toga pokva ri, mo ra mo jesti i udi sati , a ostecenj a koja su s tim u vezi, sve vise utj ecu na nas i sla be nas. Za to treba dobro razmi sliti i po brinuti se da sto zdravije sta nujern o.

PITANJA ZDRAVLJA I ZASTITA PRIRODE Nekad su Svicarci bili lako od gojeni da su odrzava li cistoeu u svojoj zemlji. T a ko su ih od gaja li vee u djecjoj do bi. U sko li su ta koder paziJi na Slrogi red, i svaki se ucilelj na izletima brinuo da djeca ne ostavlj aju za soborn ni kakve pa pire ni o lpa tke. To se naglo pro mijenilo kad su u zemlju prodrJi stra ni utj ecaji. Krasna sumi ca u do lini Rajne, koja je uvijek bila ugod an mali prostor za odm o r, posta la je usko ro u tom lijeporn krajo li ku, puna pa pi ra i otpada ka. Mn ogog je Sv icarca o buzeo 396

bijes kad je to vidi o. No, vee iduee god ine mogao se potaj no u sebi veselili videa kako na zici mirno visi posuda za o lpa lke. Prevent ivni odgoj ubl azio je brigu za budll cnost. Svica rac nije mogao mirno gleda li da lIn akazujll Ijepotu prirode nepaz lji vim bacanjem smeca. Usprk os mjesllim naporim a, nova se navika brie prosirila nego odgojna zabrana. Rdave rijeci: » Danas svi lako rade, neka drugi ciste«, truju osjeeaj za CiSlocu u djece, o ml ad ine i odras lih. Dvije jed re enga ndin ske djevojke, jedna s debelom plavom pletenico m, a druga sa d vije smede pletenice, zagadile su cekajuci vlak citav peron Iju skama o ra ha. »No. no !" po pra tilo je sarn o pl a hu zbunjenosl koju je, na za lost, brzo po ti snllio lakomisleno ispricavanje: »D a nas se ta ko radi, zeljeznicar ee to sve poeisliti!" Ako se tako pon asa do bro odgojena o ml adina, nije ni kakvo eudo da i u najIjepsim predjelirna Ile na il azimo na srni sao za red i Ijubav prema neta knutoj prirodi. Otpaci leie u sva kom po toku i svakoj buj ici. Travnjak iii rub ces te kafu nam kako su se Ijudi na tom mjestu za bavlj a li ne rni slee i da time nanose kriv icu pri rodn oj Ijepo ti, kojoj bi se i dru gi rado vese lili. Ka ko da to c ine ako mo raju sjesti u ta kav nered kutija, boca, papira i o tpadaka? Od toga ruznog postllp ka nisu pos tedene ni li vade, ni Slime, ni alpsko cvijeee, ni bije li snijeg! Kako brzo propadnu dobre navike ako prevladaju rdavi utjecaji, i ka ko je povrsno lI saden smi sao za Ijepo tu kad se moramo pomiriti s ruznim neredo m ! Prije sam na svojim putova njima uvijek hva lio eistocll naSe ze mlje, i nikada nisam mi slio da bi se i kod nas moglo tako naglo razviti nerazumijevanje i ned osta tak razumijevanj a, sto me u da lekim zemlj ama ta ko cesto odbij alo. Jos se zivo sjeeam d ogad aja u Srednj oj Americi. Z ivo ti njske lesine i svakovrsni otpaci lezali Sll u nekom po tok u, voda kojega je nesto dalje natapala vrtove i koju su upo treblj avali za kupa nje, umi vanje, a djelimi ce i za kuha nje. Si gurno su Indija nci pri rodniji od nas, no cesto su infekcije posta le u njih prava pocast. Ocilo nedos ta tak higijene doveo je u Indijanaea i d rugih na roda do tes kog obo ljenja od gli sta. C ijele su po krajine za razene crijevnim na me tnicima i a meba ma. lako tak ve neprilike imaju teske posljedi ce za zdravlje, medu Kojima cak i iznemoglost, ipak se od govo rni ma lo brinu , iii se uopee ne briml da pruie nuznu pomoe.

Sto je s nasim voda ma? Strucnjaci su me obav ijestili da smo u Evropi , kao i u Svica rskoj, izlozeni u tom pogledu sve vecim opasnostim a. Na Expou (Meduna rodna izlozba) su prik aza li kao govorni film ski ma terijal do bar film, koji je svima jasno po kazao kakvo je sta nje nasib voda. Pobudu za taj film d a la je plovidba po gornjoj Rajni u trgovacke svrhe. Gospod arske prednosti posve otpadaju kad su stete ta ko jasno vidlji ve. N ije dovo ljno sarno o bavjestava ti javnost, vee bi vlada mo ra la poduzima ti hitne rnjere i pruziti brzu pornO<': kako bi se sprijecilo da lje zagadi vanje i smrad nasih rijeka i jeze ra. U opasnosri su, na irne, sve nbe jer rn ogu posve izu mrijeti, ako voda bude jos za trovanija. Na taj naCin Ce biti sve ugrozeniji i boga ti zivot vodenih zivo tinja, kao i vodenih ptica. Ve6ina vee zna da su mo ra li za bra ni ti kupa nje u rnn ogim rnjestirna.

397

Zagadenost nasih voda

Na rijeci plivaju »Iedene gore« pjene deterdienata

Tk o je jedn om upoznao teskoee, neho tice ee se pridru ziti sve glasn ijim protestim a. O sim toga, moze jos i osobno prid o nijeti pazeci na Ijepotu svoje zem lje. Vee je vrijeme da opet ozbi lj no gaj im o red i cistocu. "to je nekad bilo po sve razu mlji vo.

Zracna obrana u prenesenom smislu

l os jed an na izgled sasv im zaborav ljeni problem pripada jedn ako tako zdravstvenoj zadaei zas tite prirod e, jer, nema mo Ii pra vo takoder na do ba r, neo ku zen zrak? On je sigurno za nas zivot zdravstve na nu znosl. Zdravstvene mjere koje svuda poduzim aju, mo ra le bi bezuvje tno ob uh va titi i to vaino podrucje pa bi treba lo izd ati od redene za kone, jer, ne moZe Ii sva tko po mil oj vo lji zagad iva ti zrak, a da ni sta ne poduzmu protiv njega? Z na m o, da je z rak j edn ako tako vazan kao i voda. Ako in d ustrija ne smije zagadi vati zrak, o nda ni broj ne peci s dimnjacima ne bi sl1ljele bezbrizno p us tati u bes pl at ni zra k razno vrsne, za zdravlje sugradana skodlji ve plin ove. Mnogi su izgradili kuee na sun cu da bi u njima p rozivjeli dragocjene sa te od mo ra. U sve vecem promet u koji prije nekoliko godin a ni su ocekiva li, pro lazi a uto za a utom, i umjes to svjeiega zdravog zraka udisu sa me m laz smrdlji vi h ispu snih pli nova. BuduCi da su a uto -ceste tek u gradnji, trebalo bi u interesu ocuva nja o pceg zd ravlja potraziti sto bo lju pomoe. Kad bi svaki a uto morao irn ati aparat za zastitu oct o trova ispusnih plino va, ne bi nas taj jeftini uredaj ekonom ski os tet io. Pojedinac takoder ne bi smio zaboraviti da je z rak opee besplalno dobro i dragocjeni dar koji je svima prije ko potreban. l ed nako tako mn ogi ne prol1li slje no pu su smrdljivi d im ciga rete u zrak koji svima pripada . Nj ih bi smo mogli upitali kao sto je jednoc jedan naS a III eric ki prij ate lj upitao nekog p usaca rekavsi mu zac lIdeno: " isam znao J a ne podnosite Cisti zrak!« Otro va nje o rgani zma izmijeni cij elll nasu prirodnll sposobn ost za osjecanje i poslanel1lo vrlo ravnodllsni prema svel1lu sto za-

398

Upotreba deterdzenata znati velik u opasnost je r stva ra pj enu u

indu strij skim odvodnim vodama. Na slici su takve pjene prekrile vozi lo.

sluzuje po eb nu brigu i zas titu. Umjesto loga naS zrak mo ra pre uzim a ti sve vrste otrovnih plin ova! Na nsen je nekada sa za loseu ut vrdio da se sve moze stavi li u pogo n ako IJudi idu za tim da ratom uni sle zivot. Medutim, kada zivot i zdravlj e za htij eva iu zast itu , (ada zataji la ziva hna dj elat nos t. Na za lost, tako je, jer sa l'1 o " rio ma lo o nih koji opo minju gledaju istini u 06 i traie pomoe.

TELEVIZIJA I ZORA VLJE Svi ve liki pro nal asci, koje je eovjeeji mozak posljednjih 50 god in a izumio, s pravom nas zadi vljuju. Prema biblijskom raeunu jos nije proslo 6000 godi na od vremena kada su Adam i Eva na podrueju £urrata i Tigri sa kusali raz li eite vrste voea i njime se razveselj avali, pa do poee tka 20. stoljeea godine 1900. Za cije lo to vrijeme ni su Ijudi u tehnici toliko napredovali kao proteklih 70 godin a. T ehnieki prona lasci su stva rno o tvorili nova podrueja znanja. Svi nam pron a lasci koriste, ako ih pravilno upo treblja va mo i ako smo se na ueili umj erenosli. Mnogima od nas je to vrlo tesko. Bez aula se osjeea mo gotovo bespom06ni jer hitne na bave treba o baviti brzo. Covjek se tako navikne na zurbu i na udobnu voznju da s vremenom posve zabo ravi na hod a nje, a to je steta. Stroj, udoba n za vrij eme zurbe, ne bi smio o buzeli eitav naS zivot, nego bi nam morao ostaviti slo bod no vrij eme za razonodu i se tnje. Poslovni svijet ne moze da nas vise ni bez telerona, i tesko je ako on sa rno na kratko vrijeme zakaze. Ako nas u svako doba dana i noCi uznemiruje tako da uop6e ne mozemo bili vise sami svoji, vee mora mo sla lno plesa ti kako drugi zele, o nda se ta in aee tako praktiena sprava pretvo rila doslovno u mucitelj a kojega bi smo s pra vom mo gli nazvati »muCilon«. Nije eudo ako eovjek ze u da ga barem za vrij eme do pusta ne trza iz ti sine njegovo stalno zvonjenje. Smeta nam takoder i nepozeljno glasno svira nje radija ako cijeli dan bezo bzirno tresti iz susjedova stan a. U tom slueaju i taj korisni prona laza k osjeea mo kao nesnosno zlo.

399

o 'rnimo

Prednosti i slabost i televizije

se sada na tele"iziju za kojom mnogi Ijudi ceznu i iele je, :-.Ie pretjerujemo kad to kaiemo jer tek sto se tele"izija raSirila na nekom podrucju. vee propaganda pridobije vecinu. a neposredno iza toga lijedi bezu''jetna kupnja tele '~zora. bel obzira na to da Ii je nuzan iii ne. da Ii postoje iii ne postoje nuina sredstva, Uglaynom. vatko na toji nabaviLi tu skupu napra\ll za razonodu, Pogledajmo sa zdravstvenog tanovista potrebu da se covjek uvijek zabavlja titrajucom slikom na ekranu. Sigumo se radi 0 cudesnom pronalasku ako pomislimo koliko dragoejenog znanja i zanimljivih dogadaja prikazuje, Filmo"e 0 ii,'otu ii"oLinja sigumo necemo nikad zaboraviIi. Ludimo se zmaju nalik golemim gu'terima na otoku Galapagos. koji tamo kao rijedak ostatak jClS uyijek ii"e i daju nam naslutiLi zaSto se u bajkama priea 0 zmajevima, Sjedeei u sobi udobno zavaljeni u naslonjacu imamo utisak da boravimo na tim dalekim otocima. tako se duboko uiivimo u iivot tih neobicnih iivotinja. Kako televizija osvaja 0 obi to one koje zanimaju zdrantvena pitanja kad prate modemu operaeiju srca sa svim nuznim aparatima! T akvi programi mogu ispuniLi mnoge praznine u naiiemu manju i pruziti nam mnogo veselja i zado,'oljstva, Yledutim. moramo biti umjereni ako se ne ielimo izvrgnuti opasnosti da beZ"oljno gubimo nijeme i ostecujemo zdravlje.

Zd ravstvene opasnosti

Tu sam opasnost prije nekoliko godina spoznao u Ameriei. Djeca naSih manaca satima su sjedjela pred ekranom. i roditelji u ih teskom mukom dobili k stolu. a jClS tei:e u krevel. Posljedice I.e opasne pri"rienosti tele vizoru nisu bile osobito radosne, Pojavila su se najrazliCitija zla. protiv kojih je bilo tesko neSto poduzeLi i ukloniLi ih, Teska iivcana razdrailji vost. nedoStalak teka. jako popuStanje u ucenju. rastrcsenost i smanjena koneentraeija postaie su svakidaSnja pojava. lstodobno se po"ecaJa i osjetlji"ost za zarazne bolesti, S"c je to pocelo nagrizati zdra,'lje djece, Znans(venici misle da jako naprezanje ociju i titranje s'jetla na ekranu skodi iivcima. osobito djeei, [ -eeemo potanko goyoriti 0 steti - koju moiemo zamisliti - za dusevno i duho 'TI0 podrucje djeteta zbog neprikladnir. programa. jer smo 0 tome vee pisaJi, . a svakog cO'jeka se moi:e manje-,-ii;e utjeeati_ a osobito na djecu koja jClS nemaju ustaljeno gledi -te. pa su izloieni svemu sto na njib navali. eholice prenosimo say nemir i dojmove na djeeu koja bi imala pravo da ib toga postedimo, ZaSto. dakle. da ib teleyizijskim programom joS dodatno opsjenj ujemo i dokraja izbaeujerno iz njihova djeejeg kolosijeka? "l u.ian je veliki oprez.

Odgoj ima rijec

I ekoc su bili u izboru dusevne hrane za djecu "rio izbirljivi. Danas je coyjek zbog svega sto rnu se nudi izloi:en i prepuSten rdavoj navici kakva ne bi odgo"arala sladokuscu koji trail za sebe sarno dobro. dakle. naviei koju prati slaini aperit tako da svaka zabava mora doc; u nas izvana. buduCi da viSe ne moiemo eijeniti mimo odmaranje, Djeca hote imali sve sto i roditelji. j a dijete snmo djeluje ako prim ijeti da se i sami roditelji ne maju svladavati, Mogu rod itelji i dosljedno poslUpiti Ie od-

400

redi ti program i \'rije mc traja nja. oni u bc"pomocni ako se djeca \ i'e nere pOkOr3\ 3ti. va t3 razmislja nja sast3\'ni su dio odgoja. ko sa mi kole bamo u izbor u. ne smijem ote ki\"ati da te se djeca od nas na utiti strogoj po ko rn sti. T a je. pak. d anas nui.nija neg ikad a. kako rie bi djecja zelja za syim 5t se nudi pre \ rSila mjeru. Dijete. koje je na· \'i klo da se po kora \
OPUSTANJE Zapo len se eo\j ek te' ko na u'i pra \'ilno o pusta ti. Nas.: tehnicko Hijeme un osi >\'oj nemirni rit am neh otice i u na bili mi toga -\jesni iii ne. Sve se mo ra radi li brzo jer toliko toga treba umdili. ska podjela rada pomaie da pojedinac post a ne \j est u vojoj struci. ali mu is todobno u pravilu gu~i in teres za cjelokupni rad" L O\j ek ne \i d i. iii neee \"idjeti SlO je \"e po vezano s radnim procesom kojega je on sfun same dio. pa ne i.eli ni rukom pomaCi kad a je prijeko po trebno .. ak ni onda kad nije pre\iSe za po len niti umoran. Zbog laha odn osa nepo red no se gubi veselje. Gdje nema interesa i radnog zanosa. uvlaCi se usprko zaposlenosti dosada pa zbog toga treba lobodno Hijeme ugodno prozi\'jeti. ije eudo. d a kle. ako se u sl o bodno vrijeme ne o pust amo. DrugaCije je s onirn koji radi svoj posao s veseljem. On ga oba vlja la kocom i uzi lkom. no buduci da mora uzgred s\'\Id a uska kati i ispunj avali praznine. postaje s vremenom vrlo opterecen . SkraCi vanje radnog vremena dono-i jos ve-Cu napetost jer nehotice treba u sat o ve koji su na raspolaga nju uloiiti jos vceu koncenrraciju i zurbu. Pelodne\"ni radni tjedan vecinom je tak oder promaSio svoju svrhu jer druID slobodni d an. kojim se radni Ijedan skracuje zahtijeva q~ ' i napor u tok;;- radnog Yfemena. i zbog toga se pO\'ecava umor kojega se - kao i naslale napet o ti - tesko moiemo olresti i slobodno Hijeme pravilno uZivali. Obicno postoje i brojne obaveze izvan mdnog mje La i razliCile prilike za nove dogadaje pa je jednostavno nemogure naCi namjeravano opuslanje. ekoc je eovjek u vei:ernjirn salima odmora bio veseo ako je mogao do mraka -jedjeti n'a klupici pred kucom. ikakvo uznemi ravanje nije- remetilo tisinu i ugodno razmisljanje. ikab'3 galama. nikakve radio-emi ije ni u dovodile umorni organizam u no\'\I napelosl. i nikak\fe televizijske emisije nisu zahlijevaIe naperu pozornoS! gledaoca. Po do lini je odjekivala pOlleka lijepa pjesma koja je os\jeza vala i pje\"aea i slusaoca. Sve je lO pridonosilo okrepljujucem opu ' tanju koje danas usprkos mno-

401

Skraceno radno vrijeme nije rjesenje

gim prednostima uzalud lra zimo. I san cesto napUSla one koji ga ne potraZe na vrijeme buduei da se neee odreCi noenih za ba va. Tako su noeni sati teli nego danji rad , jer je spa va nje prije ko potreban dar prirode. Od a kle covjeku snage ako ne dopu sti snu da djeluje. nego ga besko ri no trosi? Dok se neki na taj natin ne dospiju odmarati, drugima opet nikad nije dosta novaca. Vijesti 0 stranim radnicima dokazuju da npr. u ugostiteljstvu neki radnici u kuhinjama ne upotrebljavajll sesti dan za odmor, nego prihvaeaju i pfigodne poslove kako bi materijalno brZe napredova li , a nije sigu rno da i sedmi dan ne uskacu kao ispomoc u nekom drugom pogonu. Organizam moze takvo trajno opterecenje podnijeti neko vrijeme, ali mu duZe vrijeme prev i§e isc rpi rezervne snage. Zivotni se ritam sas toji od napetosti i opll sta nja jer se samo tako mogu zivotne baterije ponovno napuniti. Mnogi danas tra ze nuzno opustanje u spo rtu , no tame veeinom sloji opet na PUlU naljecanje, pa se i nehotioe preoptereeuju. Program opustanja

Bit ee najbolje osim programa rada naciniti i skroman pro gram odmaranja. Domaeici je to lako jer moze vrijeme dobro rasporediti dok je muz na poslu, a djeca odu u skolu. Vee ujutro , posto obavi kucne po slove, moze leCi na 5 iii 10 minuta, i iznenadit ee se koliko joj laj kra lki predah koristi. Takvo je opustanje moguee takoder u podne. Ako nam prijede u naviku, mozemo tako pribaviti rezervne snage i biti doras liji leskoearna, buduCi da ee nam sk upljene snage biti dovoljne. Kako je ugodno kad je covjek ma nje sklon lI zruj ava nju, buduCi da je po stao mnogo izdrzljiviji. I otac moze sebi priu stiti malo mirovanja. Po stoji takoder i du sevna hra na koja obnavlja, pa i nju treba pribaviti jer duh zahtijeva krepku hran u. Akq je ona prava i djeluje okrepljujuee, tada djeluje istodobno i na tjelesno o pu stanje, pa se i nehotioe potvrduje da covjek ne zivi samo od kruha. Mnogi mi sle da je dobro poslije napetog tjedna ostati u slobodno jutro u krevetu. Ako ni smo bolesni, to nas jos vise umara. Mnogo je bo lje to veee oriCi rano spavati i ustati tim se osjetimo osvjez.eni, pa se cak otputiti na jutarnju setnju u blifu sumu iii LIZ pOlOk. To opusta i cudesno jaca zivce. Na mirisnom sumskom zraku pocnemo nehotioe duboko di sati i uskoro se osjeeamo divno osvjezeni. Poslije dusevnih na pora okrepIjuje rad u vrtu. Bra nje jagoda (bobica) i Ijekovitog bilja takoder je razumna razonoda koja ne hotioe pomaze da se opustimo. Osobiro dan as, u vrijeme jurnjave i zaga divanja zraka, ima jos uvijek mnogo prirodrtih mogucnosti za opustanje. Gotovo uvijek su jeftine: covjek se mora s njima sarno zadovoljiti, a korisne su uvijek.

UMOR Nedavno sam procitao u struonoj medicinskoj knjizi da covjek nije stroj i da rou poslije napora treba uvijek i odmor. Taj je lijecnik premalo poznavao tehniku, inaee bi znao da i stroj ne moze uvijek raditi i da se jednako kao i covjek mora cd vremena dQ vremena odmoriti. Ne govori

402

Nuina razboritost

za odmo rom i spa va nj em. inogu bili posve dru gacijc nego u drugi h Ijudi. pa se moramo prcma tome ravnati.

Mogucnost racunanja

Uzm imo primjer: d vadeselgodi snjak ima 100°0 snage. Za rad iii spo rt smije upotrijebili 80 0 o, a da ne smanjuje prijeko potrebne rezerve. Uvece neee biti toliko um o ra n da bi mogao govo riti 0 iscrpljenosti. Pri racunanju moramo od 100° 0 odbili broj godina, pa zalo cet rd esetgod isnjak sm ije upolrij ebiti sa mo 60° 0 cjelok upne sn age, dok se sezdesetgodisnj ak mora zad ovo ljiti sa mo sa 40 0 o. lato za njega nije ugod no ako ga oko lnosti pri sile da se tako jako razmece, kao da mu je tek 20 godina. lbog toga ee navecer umj esto no nnaln og um ora biti posve iscrplj en. Neee moci spavali i ujutro neee bili odm o ren. Takva stanja iscrpljenosli s vremenom sma njuju zivotnu snagu i skracuj u broj godin a zivola, koje bi pri umj erenom isko ri stava nju snaga jos bile na raspolaganju.

Korisniji iivotni ritam

Normalni zivotni ritam. koji je u proslosti bio vazan osobito za seoski zivot, d a nas j e, na zalost, iz bacen iz svoga toka zbog potpuno izmijenjenih prilika. Sarno onaj koji se ne prikljuci duhu no voga vremena i rano , prije ponoCi, pode na spava nje, moie racunati da ce se ujutro probuditi pun svjezih snaga. Tko je pak zrtva suvremenih vecernjih zabava, jedva ee se moti u pravo vrijeme od njih odvojiti. Rad io , televizij a, kino i jos mnoge dru ge mo gucno sti , dri al ce ga u svome zacaranom krugu, i normalni umor koji je nametnuo dnevni i ivot , optereti jos vece trosenje i napor. Taj dodatni nocni zahtjev na racun spavanja poremeti ravnotezu koju stiti normalni zivotni ritam, i zato iskoCi iz svog kolosijeka. I ml ade Ijude koji produze dan u noc da bi imali sto vise od zivota , vremenom ce o buzeti premoreno sl koja se sta lno poveca va i oci tuje kao razdrazlji vos t, nervoza i konacno kao nesa nica. To sta nje mora mo bezuvjetno na vrij eme prekinuti da potpuno nama ne ovlada i da ne moramo posi zati za jakim sredstvima za spavanje, koja nas mogu dovesli do na rkomanije. Takvi premoreni Ijudi morali bi iza brati za odmor umjesto mora koje bi za njih znaCilo novo opterecenje, boravak na selu gdje bi mogli i6i na lake iz lete i setnje po sumama i go rama. To omogucava temeljito disanje na svj ezem zrak u, sto im navecer vraea prirodni umor, a s njim takoder dobar, krepki san. Tko mi sli da ee se moci rijesiti premorenosti sjedeCi cijeli dan u naslonjacu, vara se. l a to je nuzno dovoljno disa nja i kretanja, naravno, ne pretjeranog jer bi to opet izazva lo smetnje. Tako se mogu odstranjti iz tijela tvari koje izazivaju umor, kao i otpaci od iz mjene tvari. Mnogi bi se gradanin za vrijeme odmora bolje oporavio kad bi pomagao seljacima pri kosnji , a ne da se izlezava, malo sece, a mnogo jede i pije. Od premorenosti cemo se ocuvati ako upoznamo i naucimo se odrza: ' ::v .a:.ti.)1ormalnj ritam izmedu gibanja i odmaranja. Kad polazimo na rad , n.i~r.~~o tako odmjeriti vrijeme da stignemo na radno mjesto ranije i .. ,bez·z1l-ibe. los ee nam posebno koristiti ako ne izaberemo najkraCi put ·-. d6 ·.pb~l~iJego najljepsi. Mozda ee prolaziti kroz setali ste pa ee nas pos-

"- :~O~' }! J.! '" ,'-.,

ledje li od o ~rovn i h a Ul o m o bi lskih plin ova. T ako dnev na Scl nja na posao I s p os la k ucI mn ogl1na od nas moze ko ri stili . T o mora mo osob ilO cije niti s ObZ1 r01l1 na ogra lllee ne m oguc nOSli krela nja u nasem zva nju . Ako je PUI posve ne pogod a n, m oze1l1 0 se naviknuli da ra nije uSlajemo i prije p os la m a lo lrCi m o . Bil o bi kori no kad bi smo 10 rad ili i uvece r. BlIdu ci da ra nij i odla zak U k revel odrza va rad nu sposobn osl i d o bro osjeca nj e te spreeava prem o ren OS l. 1l1 0 ra li b ismo tll jedn os lavnu po moc bez lI vje ln o svjesll o uzim a ti u o bz ir i loga se evrsto d rZa li . Ra dn i eovj ek ne m oze sprij eeili sla renje kao ni slablj enje svojih i ivO lnih soaga . T o ga ne bi lre ba lo p ose bno uzn emiri va li jer je god in a ma Slekao iskuSlVO, 1l1UdrOSl i sp re lnost. Sve Ce mu 10 po moci da nado mjes li o sla bljene sn age lako da Ce spo sob n ost isk usnog 1l1uska rca nadm as iti po nekad ml adog nasrl lji vca. U le hni ci ni sll sa mo snage vee i nj ih ova sprel na upo lre ba koja mo ze po sli Ci naj veCi uspjeh. Bud uCi da se sve pogreS ke p rotiv bi o loski h zak o na s vreme nom o svec uju, i 10 gorko o svecuju, lreba se e uvali preve li kog rasipa nja snaga, !i to moZe doves li do pO lp une iscrpljen osti . T o se moZe dogodili pri vrsenj u nasih duz no sti u zva nj u kao i u sp o rtu, a ko ne vod imo raeuna 0 svojim sna gam a. Za mlade je Ijude veta op as no sl a ko se izla zu na porim a u spo rtu, nego ako obav lj aju duznosti u zva nju.

STO JE ISCRPLJENOST? Co vj eej a je sla nica ve li ko e udo One inteli gencije koja u tehnie kom o bliku pruZa ne izmj erno mooge va rij acije ta ko da istrazivaea uvijek iznova iz ne naduje. Si gurno se svaka vrsta sta ni ce po gr am u necemu razlikuje od druge, no ipak u p rincip u na li k uju jedna na drugu, b ilo da se radi 0 mi!iicnoj , ziveanoj, iii 0 bilo koj oj d r ugoj sta nici . Naj vazniji je dio sta n ice sta ni coa j ezgra kao sto je u j aj etu z um a nj ak. Tu j ezgru o bavija reze rva hra nji ve tva ri kao s lo lZv. bje la nj a k o bavija zum a nj a k. Lju ska koja drZi sve zajedno je kao ta nic na o pna iii me m bra na. Sa rna sta nica je dria vica u driavi, s od redenom nezavisnos ti. Pos toje i sta n ice koje putuju i djeluju tamo gdje je nui no , pa ih zovemo sla nice se li ce. Svaka sta nica ima svoj vla sliti k ucni red , prima tvari i ot prema ih. T o zovemo izmjena tvari (me taboli za m). Sta nica p rera d uje pr imljene tvari i pre tvara ih u energij u, iii ih ugraduje u novu tvar koja sluZi tijelu za rast. T o razgradi va nje i prera di va nje stvara o tpa tke kao i pri gorenju i oksid aciji. Kre ta nj e, di sa nje i mi rova nje brin u se za od vodeoje slj a ke. Ako se to ne vrsi u d ovo ljnoj mjeri pa je od vodenje sprijeeeno, oastaju zas toji i ta lo ze nja koja se m ogu o draziti kao reum alizam, gi ht i .artritis. O sim zaliha hrane ima tijelo jos i drugih za liha koje mogu bIll ta ko ....-!~=~ ve li ke da zb og njih trpi vitka linij a. BuduCi da svaka s ta oica k . ,, ~,G ."vC ,:",,, va hno radi os taje elas ti cna, rad i spo rt, koji o mo gucuju moog.o oai*, .rp~~~;~.\ vrIo su kori sni za od riava nJe zdravlJa pOJedl11e sta Olce I za W ~. ~ %;~.\ n icnu drZavu (orga Olzam). .~.:s g;~ z_ ~ _ _ ~.

.

~~~ 405 J')

.

§-C]j,

~'."~/'

Tro§enje snage

U IOku dana sla nica lrosi. vee prema naporu i pOlrebama. malerijal. a noeu opel popunjava za lihe ma lerij ala. To od govara normalnom ZiVOInom lok u. Ako je sla nica navecer po tro-i la svoju za lihu , rni smo umorni. Ako upotrij ebimo vise snage nego ob ic no, tanica lrosi rezerve. Kad je La pOLrosnja duZe vre me na preko mjerno veli ka, mommo viSe odvajati nego sto noeu 1110zemo nadomjes titi . Posljedica takva slabog gospodarenja je ma njak koji se sta lno povecava. Ako tako norm alne reze rve trosimo i konacno potrosim o, sta nica je iscrplje na. Tada nastaje bo la n um o r koji s vreme nom moZe posta ti bol esta n. Ljudi koji uvijek i ne umorn o rade, mogu da nas lako pasti u ta kvo sla nje. Ako dopusti mo da nasta ne lakvo sta nje, iii ga jos poj acava mo sve veCim na porim a, moZe to bezumno sta nje izne nada izazva ti kratak spoj. To su nerazjasnjeni slucajevi smrti , koji su i za lijecnike zago netka. Poslije intenzivne dj elat nosti i posla obicno smo umorni. Stirn mora mo racunati , pa spava njem iii od ma ra njem priskrbiti nuzno opusta nje. T o je naravni ritarn koji osvjduje i o mogucava da tre niranje mi si6j a jaea tijelo. Medutim, ako poslije na po ra izostane nu zan odmo r, nastali umor djeluje sup rotno jer to uskraciva nje sla bi i ostecuje sta nice i ciLavO tijelo. Zato se mo ramo cuvati iscrplj enosti u svakidasnjem zivotu i u sportu. Ako se ne obaziremo na taj savjet, mozemo izazva ti trajnu stetu koja je mn ogo veca nego mozemo i za mi sliti i nego sto bismo zeljeli.

PRIRODNI SAN

o pita nju

kako du go treba spava ti, vee 'su mnogi pa me tni Ijudi razbija li glavu, kako se o bicno kaZe kada se 0 nekom pro blemu intenzivno razmi slja a ne d ode se do zeljenog za kJjuck a. Jed an tvrdi da mora spavati 7-8 sati da bi se dobro odmorio i opet bio sposoban za rad ; drugome je, naprotiv, dovoljno 4-5 sati jer se vee poslije toga osjeea svjez i sposoban za rad . Ostaje otvoreno pitanje da Ii se zivca ne sta nice za tako kratkog spavanja zaista dovo ljno obnove, iii ee se s godina ma poj aviti osjelljivi nedostatak. N eprirodno gubljenje tjelesne i zivcane snage bolji je dokaz nego sve tvrdnje i teorije. Kako du go i kada treba spavati ? To su dva pitanja na koja mozemo odgovoriti razlicitirn misljenjima, no rnozemo mirno reci: koliko glava, toliko misljenja! Stoga je najbolje da ne pitamo Ijude, nego jednoslavno upitajmo prirodu koja na m, kao najbo lja uciteljica, u tome po maZe. Pred oeima su nam u zivoj slici nasi pernati prijatelji, okretan, nikada umoran svijet ptica. Kako se to ukl a pa u nare pitanje ? Kada i kako dugo spavaju ti dragi pjevaei ? Zasad dosta znamo jer kad vecina Ijudi produzi spavanje u suncano proljetno jutro, oni su vee tu i bude lijene pospance u prvorn svitanju da bi opet sa zadnjom zrakom sunca nestali i dosljedno posli na spavanje. Sa gledisLa ptica to nam se eini prirodno i pravilno. I prirodni se Ijudi ravnaju prema pticama jer su i oni jos dOSLa povezani s prirodom, da bi ih priroda ispravno vodila. 06 koje nam je dala priroda da bismo mogli zamjecivati svjetlost, eudo su koje moramo njegovati. Svjetlost ih u pravo vrijerne otvara, a kada se spusti rnra k, moraju se 406

~pet u pra~o vrijeme za tvorili. Medulim, mi smo slvorili ullljelne svje-

ldJke. u pocetku manJe pnkl ad ne luti i svijeee. pelro lej i pli n, a na ko ncu lldo?ne e le klr!C n~ za ru lje i s njima moguenosl da pritiskom na prekidac bez tkakve leskoce ulllJelno produ zim o da n. a 10 nas mami da takoder produzim o rad. Ne poziva se viSe kao nekoc kad Sll se Ijudi odmarali i 0puslali vee u sumrak: » Dodi, zavrsil eemo dan sa spavanjem , bilo je dosta!« Ne. covjek ze li prod uze nim radolll odagnati zlo, iii u za bavama za boravi li brige. Tako nam se umjetno svjello cini prak ticno i svrsishodno i za boravlj amo da smo jednostavno hOlimice pomak li zivo lni rilam prcma via lilim potrebama, a mozda i sil om prilika. Umjeslo da ustanemo u 20 ru da bismo ko ri slili prirodnu svjetl osl. prespavamo najljepse vrijeme dana, a za lim ne mozemo dovolj no uradili do sumraka koji nas opel poziva na spava nj e. Lj eLi bi nam 10 omoguCi lo duze radno vrijeme nego zimi. sto bi bilo bioloski ispravno i prirodno. Kad bismo prihvatili taj ritam po kojem se rav naju di vlje zivo linje, postojala bi i za nas velika moguenosl da se po zirni opel lemeljilo odm orimo i oporavimo. Za to ne bi bio nu zan zimski san svisca. Kad bismo pravilno iskori stili spava nje prije po la noei, dobro bismo se odmorili i mogli bismo se uvijek probudi Li u 2O ru , citav d an marlji vo raditi i sa zadnjim suncevim zrakama um orni za lvoriti 06 i da ti snu njegovo pravo. Mozda ni smo nikada razmi sljali zas to svje llosl dolazi i od lazi. Morali bismo je upo lrebljava li dok nam je na raspolaganju, jer je to u biti prirodna poj ava i odgovara norm a lnom, za konitom ri tmu stvari. Prirodni bi san morao. da kle, trajali od za laza do izlaska sunca. Sto na 10 kaZe naSa civi li zacija ? Njen odgovor je cvrslo, jasno - Ne! Jer, kako bi covjek mogao prema lome postupiti posto je sve u vezi s lim odbacio? Iz drustvenih, gospod arski h i poslovnih razloga ne da se ziVOI uskladiti s prirodnim rilmom, sto, medutim, ne znaci da to sto nam priroda d aje i zeli, ne bi bilo za nas najzdravije. Mogli bismo naciniti pokus na godisnjem odmoru, ili kada smo bolesni i nuZan nam je oporavak. Umjeslo da se uveee zabavljamo u dru stvu sto traje do kasno u noc, mo rali bismo naci vremena da isprobamo prirodni sa n. Ako se naviknemo na to na od moru, mozda cemo uspjeti 'da 2-3 pUla tjedno izbjegnemo druslve ne obaveze da bismo se nauZili svjeZih snaga prirodnog sna. Oct loga ce im ati koristi i naS poslovni i drustveni ZivOI jer ee naSe snage vidno ojacati. Medulim, ako sve dane do pusta produzimo u noe, kao sto je svuda uobicajeno, da bismo zadovo ljili drustvenim razlozima, ne smijemo se cuditi ako nas svjetlo sunca nade u krevetu usred bijela d ana, dobro nam se naruga, izgrdi i podsjeti nas na naSe dobre nakane. Hoeemo Ii opet na biti svoje ba terije koje su vee prilicno isprainjene ako prespavamo rano jutro, postiCi eemo to samo spava njem prije pola noei. Slaro selj acko pravilo glasi: »Sat spava nja prije pola noei vrijedi kao dva sata spavanja poslije pola n06i«. To nije nikakva obmana vee zna nstve no dokazana cinjenica koju moZe svaki pojedinac osobno i s~ro bati ako 14 dana tako postupa. Sa suncem Ce lijegati i sa suncem se ustajati, pa Ce uskoro opaziti kako mu zivci jacaju i otpornost poveeava. Pokusi su da li ovaj dok az: jedan je u toku osam dana isao u krevet istom

407

u ponoc i pavao punih 12 sa li , dak le do podne. Drugi jc spavao od 7 iii 8 sa li navecer do 4 iii 5 sa li ujulro, dak le 3 do 4 sa la m anje ncgo prvi, a uvijek je bio svjeiiji , nazniji i odl11o rcn iji od prvoga, buduCi da su sa lovi spava nja prije po la noCi - prema praklicnim isku Slvima - vredn iji od salova po slije po la noci: oni organizmu vracaju snagu, dok je lak va moguc nosl pos lije po la noci sm a nj ena. Prcma lome, prirodno je spavanje jednoslavan, dobar i jeflin lijek. Za lo lreba sarno malo dobre vo lje, uSlrajnosti i slrplj e nj a. Jed na Sla ra poslovica naziva slrplje nje i inace jed nom od najveCi h vrli na koja ipak sva ku Slvar vodi k uspjehu.

HIGIJENA SPAVANJA Da Ii smo vee 0 lo me razmis ljali iii ne, spava nje ima lak oder svoje hi gi jenske za h tjeve. To cemo najbolje opazili kad a nam pUlova nje poremeli nase na vike. K ad sam morao prvi pUla spavali u indij a nskoj kuCi u prasumi, uza lud sam se ogled avao za kakvom rogozin o m, iii nekom drugom mekom pod logo m. Hlio - ne hti o, morao sa m kao i In dij a nci leci na goli ba mbu sov pod. Smolani kralki kapul posluzio mi je barem kao j asluk. l edina ud o bn osl koja se mogla naCi. bila je mreia prol iv komaraea kao zaslila od m a larij e. K a tkad me preslrasilo krcs la nje m ajmuna, papi ga iii kri k progo nj e ne zvijeri, in aee sa m, s o bzirom na oko ln osli , spa vao d osta d obro jer, napokon , spava nje na Ivrd om je zdravo. l ed in o kad covjek nije naviknut na tvrdo tl o, mogu ga za bo ljeli kOSli . Ipak sa m u loj ko li bi spavao bolje nego jed no m kasnije u posle lji nekog farme ra, koja bij a§e la ko meka n3 da sam im ao osjecaj d a eu pOlonuti u brdu perja.

Zdrav krevet

Nekad je na selu bio o bicaj da su na m adrace slavlj a li jos blazinu (perinu) da bi covjek lezao na slo lo plijem i l11 e ka nijem. Posve je neshva lljivo kako se laj o bicaj uvuk ao upravo la mo gdje su Ijudi o lpo rniji nego u grad u, buduCi da moraju sv ladavali Ide i ivol ne u vj ele. Covjek Ile spa va d o bro i ne osvjeii se u mek a no m , od Idanja ulekn utom krevetu na lik kadi za kupa nje. Ako j os k lome len na visokom uzglav lju , ne mora se cudili sto mu se isk rivi kra ljeS nica i poprimi zmij o lik o blik. K ad bi smo o ne koji spavaju na bok snimili re nd genom , dobili bi smo slike la kvih iskrivIjen ih kra ljesnica. ZaLO je razumlji vo da su slare se lj acke postelje, u kojima ni pra ba ke ni su mogle ravno Ida ti, mogle slu ziti svemu sa rno ne hi gijenskol11 spavanju. Zdrav krevel mora imali izvjesnu lvrd ocu jer se u premekom i previse savi llji vom kreve lu krvne ii le, pogolo vo vene, neslo za lvore (zacepe) i oteiavaj u krvo lok . Mnogi su Ijudi u vezi s posle ljinom osj.e l lji vi lakoder na perine od pjena ste gume, dok reum aticari ne ugodno reagiraju na kovin ske uloske. PokrivaCi moraju biti laki i supljikavi , a ne cv rslo, hermelicki za lvoreni . Lagani pokrivac od pahuljiea daje krasnu loplinu , a sla re, teske perine su pravo breme. U mnogim su krajevima uob icajeni sa rno vuneni

408

pokri vaCi. Po ja koj zimi nc griju dovo ljno zim ogrozne ako nemaju jos dod~tne pe rllle. Naprot lv. komu je po na ravi vrl o top lo, Ijeti Ce se boljc oS.lecau pod ~ aga nllll pok n vacc m od pa hulji ca nego pod vunenim koji mu .Ie prevru c. Dak l:. od naSe osob ne sklonost i zav isi da Ii nam je bolji ova, iii o naJ pok n va c. Ono me tko brzo pall od hl adn oCe trebat ee. kao 5to smo upravo spom enuli. o bje deke - do bra vuncna i jos laka ad pahuljica . U Guat.e ma li gdje nas u hl ad nim ·noeim a ni dva vunena pok rivaea ni su mogla ugrij a ti , da li su nam za izo lac iju nov ine koje smo raspro strl i izmedu vun enih pokr ivaca. To nas je st va rno do sta grijalo, a li na m je sla lno suskanje papira mUlil o sa n. Pokri vaci od ciste vun e. osobilO od devine i a ngo rske vune, djeluju vrlo ugod no, ne sa rno zbog dobre izo lacije vee i zbog e1 e ktricite ta koji se pri tom stva ra. S dru ge slrane, mn oge osobe, osob il O o ne koje pate od re um at izma i art riti sa, ne reagiraj u povo ljn o na tka nine ad umj elni h vlak ana. Po steljno je rublje za hi gij e nu spa va nja ad pose bn e v3znoSli. Treba ga ceSCe mij enj ali i od vremena do vre me na pro sun eat i. To podstice tje lesne pore da bolje rad e. Sloga nije pu sto ul va ranje da u svjeZe presvuce nu po stelju lij eZemo s d vostr uko veeim uzilk o m. To se dogada sas vi m ne hol ice i nesvjesno, pa je to znak da eeste mij enj a nje kre ve tn og rublja doista poveeava hi gijenu spava nj a.

Prije je vrij edilo pra vilo da treba spa va ti pri otvorenim prozori ma . Da nas, kad ce ntralno grijanje trijumfira, mo ra mo prije spava nja bezuvjetno otvoriti sve prozo re da svjeZ, hl ada n zrak s mnogo ki sika struji u so bu. To nij e moguCe svuda jer stare uljne peb uguSe dobar zrak. U indu strij skim mjestima moramo ocek iva ti jos i dru ge neu godne utjecaje. U kraju s d o brinLzrakom treba se brinuti da u nalozenoj spavaonici kroz otvoreni prozon5i6 i po noci sta ln o dop ire svjezi zrak. Moguci pro puh sprijeeimo zavjesa ma. Istrosen zrak u s pavaonici ometa normalnu izmje nu plino va, i zbog loga spavanje neee biti okrepljujuee. Dak le , nikakvo eudo ako se eovjek ujutro ne probudi svjeZ. Kao 5tO moramo paziti da eesCe mije njamo pos teljno rublje, tako ne bi smo smj eli propllstili svak id asnje umi va nje vodo m da bismo odrzava li cistoeu tij ela. Nikada ne smij emo poCi na spa vanje oZIJojeni , nego se mora mo prije istusira ti iii ok upa li da bi smo se oslobod ili neeistoCe tijela. Znoj enje je zdravo jer se znojenjem tijelo rjeSava otrova, ali zahtijeva temeljito pranje jer posusen i znoj sprecava da po re slobod no disu, pa se ot ro vi zadrze na kozi. Higijeni spavanja, dakle, pripada i do bra o prano tijelo. Dalji je za htjev umjerenost u jelu. Tko zivi prirod no, ne voli naveeer teska jela. Zadovo ljit ee se mal om kolicinom la ko probav lji ve hra ne, sto ce mu ne hot ice po moci da bolje spa va. To ee post iCi i onda kada nastoj i da veeera sto ranije, a ne kasno noeu . Tko ne moze poboljsa ti sla bi o ptok krvi na prirodan nacin, moZe IllU pOlll oci termofor iii boca vruce vode. No, bilo bi bo lje kad bi pok usao od stra niti hladn ocu Qogu kupkom za noge, iii cak izmjenicnim kupka-

409

Dalji nuzni zahtjevi

ma. Topli tUScvi iii kupanjc djcl uju povo ljn o. osob ito kada se tijelo previse o hl ad il i nc moze sc otresti hladnocc. Tko pati od slabog krvotoka, ne smije nikada poCi u krcvet s hlad nim nogama jer ce cesto satima 0 tati b udan. tak vu slucaju ne bi smio za liti truda da ih ugrije top lo m vodom. Sredstva za spava njc su naj gora pomoc jer ne lijeee nesa nic u, makar se radilo i 0 neotrov nim prirodnim lijekovi ma. Tko se ne ravna prema prirodnim zako nim a i ne nj egujc bri zno svoje spavanje, moZe postati rob kemijc ako red ovno uzima sreds tva za spava nje. Hi gij ena spava nja znaci takoder rano lijeganje i rano ustajanje. Umjesto glasnc glazbe. moze tiha sk ladn a gla zba dje lova ti uspav ljuju ce. a cit a nje ee nas bolje umiriti nego uzbudlji vi program na telcvi ziji. Tiho razmisIj a nje 0 dub lj em smi slu zivo ta i nascm od nosu prema stvara lackoj prirodi takoder Cc nas oslo bod iti bo les nih kolebanja naseg doba i o mog uCiti nam nuzno o pustanje. Hi gijenu spa va nja cine i mnoge sitne potrebe kojima mo ra mo pridati punu painju prije nego pode mo k lijecniku, jer gotovo uvijek kriju u sebi pomoc koju trazim o.

SAN KAO NEPOGRESIVI LlJEK San ne mogu nado mj estiti ni naj bo lji lij ekov i. ni mn ogo novea, ni veli ko bogatstvo. Obuzme nas na putovanjima u vlaku iii zrako pl ov u. prliZa svoju po moc i odm or na po lju , i nocu nas sve uzme na mekoj perini u svoje ugodne ruke. Uvijek je I1lIZan kada se javlja, i ne bismo ga smjeli otjeraLi jer se s vreme nom moze osvet iti i poceti nas izbjegavati. Da Ii svi zna mo sto znaCi sa n za nase osjeca nje? Da Ii razumij emo zasto se javlja? Jesmo Ii svjesni toga da o n puni nase zivotne baterije, da se u snu odm a ra mo i op ustamo? Za vrijeme sna mozemo sve za boraviti. Kad je dan bio pun osob it o teski h o bveza, zavrsava mo ga milosrdnim snom. Za zivce, mo zak, misice i zile on znaci miro va nj e. U snu se odmore i obnove milijuni tj eles nih stanica. Usprkos mnogim knji gama i ras prava ma. u kojima je skuplj eno vel iko zna nje 0 snu, on po svom c ud esnom djelovanju ostaje tajn om i pred stavlj a izuzetnu pojavll prirode. BuduCi da tvrdimo da svaka stanica ima svoj rit am napetosti i opu stanja, sigurno smo iznenadeni sto milijuni srea nih sta ni ca od rodenja do za dnje minute zivot a nik ada ne prekid aju rad niti se odmaraju. Kako je neobieno da nemaju sve sta ni ce jedmike mogllcnosti, vec jednima treba redovni ritam i odmor .. dok druge mogu neumornim elasticitetom radiLi cijeli zivot bez odmora. Danas jos ne znamo ' ka ko je moguce to eud o .

Paznje vrijedna potreba za snom

Iz isk ust va zna mo da ne sm ijemo dozvol it i tijelu premalo sna jer sa n ne mozemo nicim nadoknaditi. Pokusi i za paza nja ta koder pdkazlljll da je spava nje vezano s dolaskom i od laskom svjet losti. Pozna to je takoder da je san prije po la noci kre pei nego po slije pola noci. Ako vrijeme pavanja pomaknemo poslije pola rloci, neee nam jednako koristiti kao

410

kad a id emo spavat i sto ra nije jer sa tovi prije pola noCi vrijcde dvostrll,ko: Ne treba svim Ijlldima jednako mnogo sna. Oso bna sc potreba krece Izmedu 6 I 10 sa ll . . Ako zelim o san iskor i titi kao izvor snage, mora mo bczllvJ etno paZltI da mu pri znamo indi vidualna prava. Tk o ~kracuj e san da bi vi'e uradio. lIbrzo Ce se uvje riti da je krivo racunao jer ce nJ egova okret nost zbog tog sk racenja 1I toku dana opadati. a nj egove rad ne mog ucnosli os la biti . Ako nam treba mn ogo spava nja da bi smo 1I toku da na bili svj d i. ne mozemo se lI sporedi va ti s onima koji izlaze nak raj i sa manje spavanja. Moramo bezuvjetno do bili onol iko kolik o nam treba. Ncmojmo nik ad zabora viti skrive nu obrl ovljivu moe sna jer je ona osnovno bla go nasega zdravlj a.

STO PRICAJU SNOVI Promalramo Ii nek og psa dok spa va poslije uzblld ljivog lova na machi, mozemo cesto pri mij et ili kako mice nogama, trza i pusta sm ijeSne glasove, On sa nja i njego va podsvijest odrazava u snu uzbudljivi lov iii nesto slicn o. Kada prica mo djetetu bajke 0 vuku koji vreba na njegov i ivot jer ga hoCe prozdrijeti, iii in aee neS to uzbudlj ivo, tada se ne moramo cuditi ako u snu zavice, probudi se i zbunjeno nas trali buduCi da mu je tjeskobno oko srca; prestrase no je i muci ga uznem irujuCi st ra h. Mnogi suvremeni odgaja telji posteduju dj ecje Srce od jak ih i stetnih uzbudenja. Suprolno tim napo rima postoji opasnost od televizije koja je, usprkos neprikladnim programima, prava djecja strasL

Poslije jakih uti saka, uzruj avanj a, stra ha i tjeskobe spava mo slabo jer refleksi u podsvijesti za vrijeme spava nja sprecavaju mimo op ustanje. Tijelo se odm ara same djelomice. Mnoge funkcije kao sto su optok krvi, rad srca i pluca, nikad ne miruju. K ad bi prestao njihov rad, ugasnuo bi i naS zivot. Proba va i sve sto je povezano s izmjenom tvari radi i dalje za vrijeme spavanj a. Jedan dio mozga miruje i svijest je iskJjucena, dok drugi dio radi d alje u smanjenom opsegu. D a nam podsvijest sa svojim re fl eksima koje prima iz svijesti ne bi uzbudlji vim i nemimim snovim a besko ri sno oduzim a la snagu, ne smijemo u prvom redu za veceru mnogo jesti , pogo to vo teSko probavljivu hranu , a taj zadnji dnevni obrok ne smije biti u kasne sa te. I SIO tako je vazno da pokusamo dnevne dogadaje prim ati mim~ . Koristit Ce nam ako prije spava nja poslusamo jos malo dobre, mime glazbe. Mozemo se takoder razvedriti Cita njem kakve ugodne knji ge iii ugodnom setnjom i lIZ to se diviti prirodi, sto moZe djelovati umirujuce. U takvim slucajevima spavat cemo mimije i neeemo im a ti uzbudljive snove. Uznem irujuCe radio-emi sije i vee spomenuti televizijski programi do kasno u noc sigumo su najljuCi neprijatelji mimoga sna. . Medutim, ne opterecuju svi snovi, vee ima vrlo ugodnih. Netko moze sa njati nes to lij epo sto mu se u zivotu nikad nije moglo dogoditi. Pro411

Zivot za vrijeme spavanja

budi se srelan i zadovoljan jer je doisla bilo vrlo ugodno i divno leljeli bez ikakve muke u neizmjerne daljine. klizili preko zemalja i mora.

dozivjeti prasumu i olkrili druge znamcnilo Ii prirode. a da za 10 ne pOlrosi ni vremena ni novaca kojega u zbilji nema na raspolaganju. Ust ano v lji v anje bolest i d ij ag no za

ogranicenom opsegu mogu snovi olkrili lakoder na ' e zdravslveno slanje. pa mozemo iz njih do izvjesne mjere zakljucili. koja bi se bolesl mogla krili u nama. Ako nelko ceslo sanja da ga progone a u bijegu ga sprecava suprolni vjelar, radi se gOIOvo uvijek 0 zaslOjima krvi (staza) koje bi lrebalo uklonili. Ako nekome zbog nezgodnog lezanja Ulmu udovi. ako je u spavaonici prevruee iii je slab zrak. mogu na lali ljeskobni snovi koji nas ceSlO probude. a lime nestanu i Ie nevolje.

Tumacen je snova

Opee tumacenje snova. time se iz razonode bave pojedinci iii cak psiholozi. ide veCinom predaleko i obicno se sarno prelvara u neko sanjarenje. Zanimlji 0 je da covjek moze u snu naCi one SIO je prije uzalud lrazio. To je zalO SIO odmo reni mozak moZe izvodiLi logicne zakljucke . Tako mogu islrazivaCi i izumilelji lakoder naCi u nu rjesenja koja su eC dugo uzalud lrazili. aknadna su ispilivanja pOlvrdila njihovu ispravnosl. Poganski narodi osobilO gaje kul! sanja. Vee je u slarom Babilonu bilo lako. SlO OCilO proizJazi iz Danijelo ih iz jeslaja 0 vremenu kad je vladao car 'abukadonosor. Jpak Ie vame sne 0 sudbin i cara njego i carobnjaci i lumaCi nisu znali razjasnili. Sarno je Danijel uspio dali preslrasenom caru jasno objasnjenje. Slicno se jos prije dogodilo egipalskom faraonu u vrijeme Josipa koji je lakoder jedirli mao objasnili sne.

Mjere opreza

e smijemo podleei melafizickom uljecaju sna. Kome je jasan izvor sanja. cuval ee se zla. OsobilO u Indiji i drugim zemljama Dalekog istoka jasan je nezdravi uljecaj rnelafizickih snaga. kojih u z.rtve Ijudi jer dozvoljavaju da ih muCe snovi i prividenja. a suvremena lumacenja snova surnnjive vrijednosti mozerno mirno gledali sa zdravorn skepsom i lrijeznim rasudi vanjem jer su sni, usprkos napretku naucnih iSlraZivanja, jos uvijek granicno podrucje nerazjasnjenih dogadanja. Zato je prikladnije dnati se zdravslvenih upula kako bismo prirodnim nacinorn zivota mogli oSlati posledeni od svijela sania.

POJAVE STARENJA Uzmemo Ii u ruke neku lijecnicku knjigu. proeital eemo u poglavlju 0 pojavama slarenja kako su razna bolesna stanja povezana sa sve veeim lrosenjem organizma. Buduei da je okoslavanje hrskavicnih plocica sve veee i elasticilet vezivnog lkiva popusta, lijelo postaje ukocenijim i savija se. Gibljivosl zglobova popusta, postaje teZli i bolna. Hod postaje nesiguran i nastaje osjeeaj kao da nedostaje zgJobne rnasti. sto potvr412

duje povrel~eno skri~anje u zglobovim a. Pamcenje popusta. a sve jace ovapnJenJe zda povecava krvni tla k. Covjek ne podn o i viSe vece tje lesne napo re I Ja ko sun ea nje. koji mogu izazva li vrtoglavice i opasnost od ka pl. Ta ko o tprilike glase o pi si koji mogu od uzeti jedan d io zivo tne rad osti va kome tko ima iza sebe svojih 60 proljeca. Mo ra Ii stvarno biti ta ko? Da Ii je ta kva sudbin a za sva kog neizmjenlj iva? Ogledamo Ii se med u jos starijim a, nademo i 80-godi snja ke koj i imaj u snage i svjezin e, ka kve ponekad nema ni onaj od 50 god ina. Pri tom se i neho tice sjeeam ba kine estre koja je sa 96 godi na cita la novine bez naoca la. Njeno pamcenje i svjei.ina du ha bij a hu iznenaduju ee dobri, pa je njeno stanje na mene kao m ladi ea uvijek Ci n ilo du bok utisak .

K ad prom a tra mo zivot takv ih Ij udi neSto izbli ze, uvijek cemo ustanovit i ove bitne o sobi ne : takvi Ijud i zive jed nosta vno i umjereno . Rade, a li se ' ne odricu vremena za odm or i opusta nje. Pri uste sebi takoder dovo ljno spa va nja i znaj u na veeer, u pravom smislu rijeei. leci u krevet. To znaci da dn evne utiske po tpun o iskljucuju i ni kakve br ige ne vuku za so bom. Znad u svladavati neugodnosti zivo ta sa strpljivom radosti i ne bave se previSe njim a. Tereta punog bri ga lacaju se jed nostavno i od lueno, i o bieno ga brzo svlad aju. Na taj naCin, zapravo, ne mogu sprijeeiti sta renj e, a li iznut ra ostaj u ml ad i i ziva hni. Ta kvi su Ij udi u staro sti zad ovoljni s postign utim zivo tn im isk ustvom koje irn nadomjestava predn ost ml adenaeke spretn osti i snage. Cak kad postanu vrlo sta ri , to im po maze da umjereno upotrebljavaju rezervne snage, umjesto da ih besko ri snim odu sevljenjem rasipaju bez ik ak ve svrhe. Z bilja je umjetnost da se co vjek previSe ne Ijuti i ne predaje zlovo lji, nego umjesto toga cijeni sve sto je lijepo. To uljepsava veeer zivota. Im a sta rih Ijudi koji svaki d an idu u se tnju i na svjezem se zraku nad isu dovo ljno kisik a . Da nas je vec gotovo umjetnost da uz a uto-ceste nademo jos putove na kojima nema vozila koja prodiru svud a, i ne mogu osvoj iti jed ino jos uske livadne puteljke i samOLne plan inske staze. S ta rim ljudima , koji se boje ispusnih plin ova i traZe samocu u prirod i, koristit ee kre tanje, zdrav zrak i udi sanje kisika. U starosti mo ra hrana biti umjerena i prirodn a, s ma lo masnoca . Mora sad rZava ti sto manje bjela ncevina da ne stvara mnogo holes tero la . Isku stva dokazuju da se spretnim, prirodn im pro tumjerama mogu no rm a lne poja ve sta renja od godi ti za godine i desetke godin a. To je moguee ako ne podlegnemo trci suvremenog zivota, nego se uvijek sjelimo Goet heovih rijeei - da u sta rosti ide sve po lako i promi sljeno . Prijelaz iz vel ike zaposlenos ti u mimi zivot nije sva ko me lagan. Naproti v, mnogi se tuzi da se teSko miri s tim kada mu se priblizi vrij eme nevo lja. To se s druge stra ne slaze s tvrdnjom Salomona da ima godina koje se co vje ku ne svidaju. Za to je taj mudri eovjek staroga vijeka opomlnj ao mladci rijecima: »Spomeni se svrsetka u danima mladosti prije nego dodu dam nevo lja i priblize se godine 0 kojima CeS govorit i: »Ne 413

Pametan nacin iivljenja

svidaju mi seK Tko Ce do vi oke starosli imati pravilan odnos prema svemu prirodnom. neCe se tuziti na staracke nevolje jer Ce njegovo srce ostati mlado.

ZAHVALNOST ZA ZIVOT -

LlJEK

Kakvu dragocjenu ulogu moZe imati za hvalnost u zivotu . shvatio sam istom kada me prije nekoliko godina jedan vjemi prijatelj, tada uCi telj u drzavi ew York, upitao da Ii sam se zahvalio za zrak koji sam tog dana udisao. To neoeeki vano pitanje u neku me ruku prestrasilo jer jos nikada ni sam pomi slio da bi se za taj neophodni dar zahvalio, iako sam ga dnevno uzimao kao sarno po sebi razumljivo. Kasnije sam postao svjestan da mi je svaki dan sa svojim bumim zahtjevima. razlicitim radostima, kao i sa mnogim neugodnostima. Cesto uskratio mnoge neprocjenjive dragocjenosti koje nam priroda daje i stoje nam besplatno na raspo laganju. Ispravno je da se za mislimo kako, usprkos svim teSkocama, imamo razlog da budemo zahvalni za sva prijeko potrebna dobra koja sa mi ne bismo mogli pribavi ti. Probudena nas za hvalnost prozima toplim osjecajem koji je u nasem hladnoproracunatorn svijeru takoder ozivljujuci dar koji mozemo uvijek dobiti besplatno. Kada sam nekoliko godina kasnije boravio medu veselim stanovnicima jednoga malog otoka u Juznom moru , istrazivao sam uzroke nji hova veselog raspolozenja i ustanovio sam da se nehotice klanjaju zahva lnost i. ikada nisu zaboravili biti zahvalni za mnoge sitne i velike radosti koje su svaki dan primali. Uvijek su ponovno osjeea li p05tovanje i za hvalnost za suncanu svjetlost, toplinu, plavo more s njegovim bogatstvom hrane. za koko sove pa lme, razne vocke i dr. Takva topla za hvalnost pruia takoder zadovolj stvo pobudujuCi radost koja pod stiee rad hormonskih zlijezda i pospje5uje optok krvi. Sve to utjeee povo lj no na izmjenu tvar i. Zato veselje najbolje koristi zdravlju jer podstiee sve spomenute djelatnosti. I Schiller je nekoe osjetio radost kao zivotnu iskru i pomislio da je radost to 510 tjera kotaee velikoga zema lj skog sata. Buduci da smo morali iskusiti dva svjetska rata i joS »hladne« ratove, dobro znamo da pogonska pera toga svjetskog sata mogu biti navijena razarajucim snagama. BuduCi da nam te snage ne mogu oduzeti darove prirode - svjetlost, sunce, zrak i drugo. imamo dovoljno razloga da im se svaki dan veselimo.

Tko ima prednost

Pohlepa je jedan od najljucih neprijatelja prirodn ih naroda jer su zbog nje izgubili zadovoljstvo i unutraSnju ravnoteiu. l ednake posljedice moZe razviti i odgoj djece. Ako smeta mo nepokvarenu djetetu, koje se zadovoljno i sretno igra sa eeserima bora, kamencicima i d rvcima, dajuci mu raznovrsne umjetne igracke, probudil)1o u njemu zelju koja se ne da tako brzo smiriti. D ijete vremenom zaht ijeva sve viSe jer zelja toli ko raste da mu na ko ncu ni o bilje nije dosta. Takvo nezadovo ljno ponasanje nije ostalo sarno kod pojedinog djeteta Obuhvatilo je ci tave na rode i ispunilo ih nezadovoljstvom. 414

No rvo ~ kl su Ilo rclov l, kao I laj kod Gudwa " Qo" a, pu ,,1 prl rod " o Ij opol o. KOI1a t nl obllk dali ledo"jacl U ledono doba.

8U

1m

Na srecu jos ima Ijudi koji se ni su dali Za raZili nezadovo lj slvo m, nego su zna li sacuvali svoje dobro raspolo ze nje i u leskom polozaju. Dobro se sjecam lesko boles ne se lj ak inje koja je imala muiliplu sk lerozu i bila vee 14 godina para li zirana. Kad je leskom mukom naslu pilo izvjesno poboljsanje lako da je mogla opel upolreblj avati ba rem ruke i sjedjeli bez lude pom oci, bila je tako srelna da se po lpuno pomirila sa svojim jos uvij ek saza ljenja vrijednim sla njem. OsobilO kada smo umorni , sk loni smo nega li vno rasudivali 0 buducnosli, sadas njosli i proslosli , a 10 nam sigurno ne pruZa zadovo lj stvo, osvjezavajuce 0pusla nje ni krepki sa n. Umjeslo toga, radije se sjecajmo svega do brog Slo smo dozivjeli i Slo svaki dan dozivljavamo. Nikada ne smij emo zaboraviti da svaki covjek im3 dovoljno raz loga da se Ijuli , brine i osjeea ne sretnim . Ako stavi Ie pasivne ulege na jednu, a aklivne na dru gu slranu svoje zivo lne vage, mo ra akl ivnih biti iSlO loliko koliko i pasivnih, ako ieli od rza ti rav no lezu. Kad se osjeea neraspolozen i ulucen, mora mi slili na dobro Slo je uCinio u zivo tu , na sve slo mu je sretno uspjelo, na mnoge darove koje mu svaki dan daje priroda, jer 6e sva la ugodna i snazna sjeca nja i isk uslva umiri ti njegovo srce, a lerel zbog kojeg se za li bil ce mu lak si. I bo les ni ci, da, cak i leski boles nici mogu tako olaksa ti svoje boli. Zasto da zdravstvene smelnje zavladaju svim nasim osjecaj im a? Zar se bolesni k ne moZe osjecati srelnim slo mu jos neki organi rade bez smelnji ? Zar ne bi mogao mudro razmi slili, sto bi on sam mogao pridonijeti lome da pametnim postupcima brze ozdravi? K ad je covjek zbog boles li zlo vo lj a n, pok usat 6e olaksa ti samo bo love, umjeslo da pravi lnim poslupcima podupre Ciscenje i ozdravljenje o rgani zma. Stoga se ne moramo cud iti ako izosta ne ze ljeni uspjeh. testo kad mi slimo da imamo pravi razlog da se prep usti mo za lo sti , morali bismo se sjetiti ratnih vremena punih o pasnosti , pa bi sve manje bri ge nestal e, jer, nije Ii divno imali dom koji nas st ili od kise i hladnoce, i zivjeti u uredenoj drzavi? Za hvalnosl i cijenjenje svih lih slva n koje se Cine posve razumlji vima, koje svaki dan Cine naS zivot Ijepsim, podiill naS umorni duh i odgone osjecaj pOlistenosti .

LJEKOVITOST GLAZBE Ako nes kl adna buka, npr. lupa slrojeva, skodi nasim zivcima a time i zd ravlju jer ga vremenom narusi, zasto ne bi skladni zvuci djelova li prolivno? Da li je cud no ako znano st iSlrazuje uljecaj zvuka i danas vee moZe govorili 0 jakim dokazima koji pot vrduju Ijekovito djelovanje glazbe? Nije Ii uspava nka koju majka iii baka pjevuse uz djecji krevetic dovoljan dok az da napjev djeluje umirujuce. Ne dokazuju Ii suprotno kricavi zvuci jazza koji dopiru iz Slana naseg susjeda i ne daju nam spava ti ? Kako bi ceslo ugodno djelova li Ijupki zvuci neke Mozartove skladbe, koji bi odagnali osjecaj potislenosti! Mnogo se nabrano celo melodicnim govorom Lih maj sto rskih djela opel izravnalo. Velika snaga neke Beetho-

416

venovc simro n ije sigurno jc vee ulj es ila mn oga srca. Ca k je i Spreln o Cvrkul a nje nasih pern a lih pjevaca vee rnn ogirna od agnalo neraspolozenje i ocaj. e ki pak koji nije viSe idio izlaza, vralio se iz sume na radno mj eslo utjesen i o hrabren za novu borbu . a da nilk o, osim nj ega sam oga, nije znao za snagu Ie svojevrsne uljehe ! D ijele koje je palo i ud a rilo se, viCe u svijel 0 svojoj bo li . Ako slucaj no zacuje u VrlU pjev kosa. iznenada Ce zasuljeli i uljes iLi se na pelo slusajuci pjesmu IOga Ijubeznog pjevaca . Bol je za bora vljena, a prignjecen nosic o pel se zacuden podigne. Hocemo Ii se cudili !i1O su d aro viti lijecnici uSlano vili da glazba umirujuCe djeluje na bolesnika. POSlO su opazili ka ko su grcevi po pu slili i osla bili a uni Sleni rad zlijezda o pel ozivio? USlan ovi li su da se odre· den om glazbom moZe Uljeca li na zlijezde s unulrasnjim i vanj skim lucenjem, oct kojih zavisi ej elo kupna pro bava.

R azumlji vo je da ne moZe sva ka glazba djelo vati jednako dobro. Neki Ce se Ijubilelji lake glazbe, moida, iznenadili da je na pacijenle najbolje djel ova la do bra kl asicna glazba. MoZe se cak Ciniti cudnim i smijesnim SIO glazbenici slabije reagiraju na glazbu nego Ijudi kojima je ui ilak Ie viso ke i uzvisene rijeci u sva kid as njem i ivOlU ma nje doslupa n. Moi d a 10 o bj asnja va o plereceno sl zvanjem. Mnogog vrtljara pogled na krasno ureden Vr! manje usrecuje nego bi lo kojeg co vjeka s ceSle. Kao sva ki lijek i glazbu m oramo pra vilno izabra li . POlpuno Ce IjekovilO moc; djelo va ti sa mo onda ako bude pravilno odmjerena. Pomi slimo uvijek na homeopalsko nacelo : »l a ki podraiaji uni slavaju, slabi podslicu« . Ne smijemo se c uditi a ko i na lorn podrucju vlada slicno sl kao i u svim bi o los kim zako nima i prineipim a. Podraiajne i osvjei a vajuCe lijekove d ajemo uju lro. pa lako lreba cinili i sa glazbom. avecer treba pu slili da umirujuca glazba dovede u mirniji rilam dnevna uzrujavanja da bi bolesnik mogao iskljucili sve sto ga uznemiruje. Stoga je razumIji vo da lreba pailji vo izabra ti i glazbu i ja kosl zvuka. Bo lesniku s based ovom i svim oSla lim bo lesnieima s ubrzanim pulsom , vi Se po maZe mirn a. skl adna gla zba nego brza i lemperamenln a. Sporo sree. kojemu snage gasnu, podnosi umjerenu pokrelnosl i pocinje lagano kuca li zajedn o s glazbo m. I za lU melodu lijecenja lreba im a li pose ban fini osjecaj, kao i za sva bi o loska lijecenja . Tko nema la kva osjecaj a, ne moZe ga ni upolrijebiti ni razvij a ti, a li bi mo rao bili ba rem loliko obazri v da bolesnika u njego voj kuc; i svoje susjede pos tedi bezo bzirnih prodornih zvukova koji se razlijefu sa tima i salim a. M raeno i lesko poglavlje predSlavlja sve o no u Cemu se na 10m podrucju pogrijesilo o lk a ko je posvuda rasiren radio. Pokusajmo , dak le. da naSi rodaei, prijatelji i zna nei upotrijebe Ijekovito djelovanje zvukova . e zaboravimo pri lorn da budemo sto obazriviji prema susjedima, a posebno prema bolesnom eovjeku.

417

Izbor glazbe

U tom kuti cu sjeverne Njemacke u blizini Llin eb urga ni su povoljni uvjeti za po ljodjelstvo; zemlju prekriva vrijes i ni sko grmlje.

LJEKOVITOST TISINE Jeste li vee pomislili da se u ti sini , u nepomu ecnom mini, krije ve lik a Ij ekovita m oe? Ako stc je vee upozn a li i potrazili u njoj ut ociste od buke, da Ii ste je se bojal i ? Ima Ijudi koji se boje sa moCe i ti sine. N isu navikli da 1I nj oj na dll utoCiste i o po ravak. I kad bi mogli 1I njoj uziva li treba im ga la ma, nepres tana zurba i trk a, groznicav nemir koji im ne d o pusta da se priberu. Bjde pred ti sino m , novom Ijekovilom snagom, koja je bespl a tna i koja bi im sigllrno mn ogo pomogla kad bi joj se povjerili. No, o ni je ne poznajll , sa mo je se d o taknu 1I pro lazu i brzo ul aze u bucnu zlirbu naseg vreme na da 1I nj oj potonu. O sobitost je u to me sto se tisine boje upra vo o ni Ijudi kojima bi bila prijeko po treban lije k.

Gdje da nademo tisinu

U nekim zemljama i krajevima ti sine go to vo i nema, iii je jos na lazim o jedino na slras no nap ustenim mjes tim a. T amo gdje m oze jos uvijek djel ova ti u svoj svojoj Ijepo ti , treb a lo bi je upotreblj ava ti kao cudesa n lijek, a ne neprimjetno pOliskiva li . Tko je jos ne pozna, ne bi se smio od nje ogradivati, nego bi je mo rao vidje ti . Dogod i se oso bito zimi da se covjek s njom upozna. M ozd a se noeu sa m, po di vnoj mj eseCi ni . vraea kuei. GrmiCi svjetlucaju 1I nj d nom sj aju mjeseceva svje tl a. Snijeg se pod noga ma iskri , a u ve li koj li sini koja covjeka okruzuje vlastiti mu se koraci pod kojima skripi snijeg cine gotovo kao buka. I neholice slane da bi lisina i kri sta lna Ijepota na njega jos dublje dj elovale. O sjeca se kao u nekom drugom svije tu. Nikakav zv uk ne ometa ttl ca robnu tiSinu. Prekrasne su breze u svojoj kristalnoj zim skoj odjeCi! C ini mu se da ih jos nikad nije vid io! Mimo koli ko smo brojnih d a rova prirode vee prolazili , a da ih ni smo opazi li! Pa i u vlaslitom vrttl sve blista. Kraso ta je sve Ijepsa, a tisina sve dublje ulazi u nas. Nehotice se obazremo na nebo. Znamo da mlijecna staza sakriva u sebi milijune i milijune suncevih siste ma. Kakvo silno, mirno, s utIjivo cudo! Jesmo Ii ik ad pomislili kako vee dugo stoje gore sjajne zvijezde? Milijllne, milijarde god ina svijetle o ne u svojoj sutljivoj lisini. SIO smo rni u usporedbi s njima? U 20, 30, 40, 50 god ina .zivota pod njima se odvijalo nase sitno postojanje, a nikad ih nismo vidjeli

41 8

lako jedinSlveno lihe i uzvise no lijepe! Po lako pocinjemo razmi sljati 0 smi slu zivota i pilati se da Ii ga ispunja vamo, da Ii smo ga spoznali i razumjeli ? Mozda nas je d osad za hvatio i Ijera nas daleki. bucni 10k vremen a ? Osjeca mo se nekako slabi, mozda eak bolesni , te se pi lamo da Ii su lome pridonijeli buka, zurba i nemir? Neslo se u nama opire protiv bolesli . ije Ii se i pradavni covjek tome opirao i sumnjao u smi sao i op ra vda nosl bol esti? Umoran ode u spavaonicu gdje vlada tisina. Vani je hladno, a on ima dom i mnogo toga 510 drugi nemaju. e holice osjel i kako mu je dobra. NavlaCi pokri vac i ra zmi slj a. Najedn om poslane svjeslan mira, li -ine i samoCe pa zaspi. Vee dugo nije lako dobro spavao i od mo rio se kao lada kad je iskusio li sinu i vese lje SIO zivi.

RAOUJ 5E OOK 51 ZORAV Svojevrslan se problem poslavlja pred nas - da ozdravi mo s pomocu veselj a! Vee je pjesnik Conrad Ferdinand Meyer razmi slj ao 0 lome i d osao do zak ljueka da srce o ple receno sjelom nece izlijeeiti buena ra spojasanost, nego mu Ireba sarno maio veselja. Da Ii je zbi lja tako ? Moze Ii malo veselja opel vra titi u pravi kolo sijek zivot pun za htjeva, boli i briga koje nas tlaCe i potkopavaju ? Pred nasom kucom stoji lij epa breskva. Svake godine pon ovo cvate i neko liko mjeseci kasnije daje soene i uku sne plodove. Tko bi pomislio da bi ikada moglo biti dru gaeije! Ipak, jednom se dogodi neoeeki vano : breskva, dod use, procvate, no eim se cvjetovi otvorise, otpadoSe jer se drvo osusilo i s njim bi sv rseno. Kako? Zasto ? To bijaSe glavna terna razgovo ra u kuCi. H va le i sla ve breskvin zdravi rast, njene lijepe cvjetove i krasne plodo ve. Sto joj je, sa mo, uzmanjkalo da se tako naglo i neoeeki vano posusi? Koji joj je podmukli neprijatelj naSkodio ? Da, pitasmo se i isko pasmo drvo. mozda ce one izdati svoju bolest. Toeno, nasli smo! Krtioe joj oglodaSe' korijenje i zadadoSe zdra vom drvu smrtonosan udarac. Kakvo bi veselje bilo kad bi se drvo oporavilo i opet procvjetalo! Pravih duho vnih iii materijalnih vrijednosti postanemo svjesni tek posto ih izgubimo. Ml adi Ijudi ne bi tako lakoumno stavili na kocku svoj zdravi zivo!., kad bi prije pomislili na svoje zdravlje. Kakva Ii je nerazrjesiva zagonetka pred nama dok ne spoznamo uzrok narusenorn zdravlju i oaein kako da ga opet popravimo! Nemarnost, oezna nje, nei sku snost i nespretnost, a eesto i neizbjezne okolnosti i ned ostatak izvjesne zivo tne mudrosti, sve 5U to, slikovito reeeno, krtioe koje nam potkopavaju i uni stavaju zivot i zdravlje. Da Ii je jednosta vna rijeeca »radost« spo so bna da nam vrati zdravlje i nekako izlijeCi povredu ? Tko je na dan rodenja dobio na poklon dobro zdravlje i svjeiu zivotnu snagu, morao bi te darove cijeniti a ne oepailjivo rasipati. Tko ima prednosti, morae bi im se veseliti i usrecivati druge. Zar stan slih ne kaie: »Jer se radost koju dajemo vraea u vlastito srce«.

419

ZivOI je kao dobra vrlna zemlja koja sam
Radost kao lijek

Uistinu mozemo govoriti 0 radosti kao lij ek u. U nasem tij elu dj eluju tajno vite funkcije koje mogu izazva ti oso bil e, cesto nerazjasnji ve uCi nk e. Neka zagonetna izmj eni cna igra izmedu duhovnosti i zivca nog sustava moi:e nas zacuditi. Kako jedn os tavno i cud es no radi ce ntralni i ivca ni sustav koji je podl ozan nasoj vo lji. Svi lId ovi slllsajll zapovij edi te vo lj e. Milijuni misi cnih vlaka na rade kao poslusni konjiCi koje vode i o bu zdavaju milijllrti niti vodilja rasutih po nasem mozgu, kojima upra vlja nasa volja kao neovi san jez icac na vagi. Tom cud esnom susta vu dll gujemo kretanje i rita m zivo ta. K ako sasvim drugacije radi vegetativni (simpaticki) zivca rti sustav koji nije podreden kori nasega mozga, nego na nj ega utjecll dublji dijelovi mozdanog stabla, koji ne podlijefu nasoj volji, pa zato ne m oiemo voljom ni upravljati njim e. Bez utjecaja nase vo lje djellije to tehnicko remek-dj elo u nasem tijelll, regulira rad srca, probavnih organa te pridonosi najprije nasem tjelesnom, a za tim i duhovnom blagos tanju . la ko razborita vo lj a ne moZe lItjecali na cudesne funkcije simpatikusa, ipak nam ostvaruje putem predod zbi osjecanja, prije svega radosti. Veselje je u pravom smi slll rijeCi lij ek jer moze obuhvatiti tajanstvene poluge simpatikllsa koji je II stanju da oslobodi od grceva, odstrarti zastoje u jetrim a, bubrezima i gusteraci. Cak rad srca i optoka krvi ne mogu izmaknuti dobrom utjecaju radosti . . Pomazite, dilkIe, svojim sugradanima, prijateljima i znancima da postignu veselje, otvarajuci im oci za sve sto je Iijepo. Dat ce te im najbolji bioloski lijek ako im pokazete prilike koje donose veselje. Kad naidemo na dijabeticara, uCinit cemo mu najvecu uslugu ako ga naucimo da se veseli svemu sto je dobro i lij epo. Ako se II proljea: raduje cvjetnim pupoljcima i Ijeti zlatnom zitnom polju, ako mu se srce siri od prekrasnih jesenjib boja i divi Ijepoti zimskih kristal a, lIvijek a: mu se od veselja nadimati prsa, bolje Ce i dublje disati, krepee koracati otvorenih ociju i srca preko planina i polja. Pri tome Ce mu gusteraca bolje raditi i bolje izluCivati sokove i hormone. Probavrti Ce se enzirni bolje izluCivati, bolesnik Ce bolje iskoristiti hranu i morat Ce manje jesti, sto Ce bitno poboljsati njegovo zdravlje. Bit ce podrazena i unutrasnja sekrecija. Lan-

420

gerha nssovi olocici izlucival Ce viSe in sulina i ' eccr u krvi opel Ce agor1j eva ll. Ne sam~ to, ncgo cc i jetra bolje raditi . pa je pUI do zdravlja posugnll t Ako JOS uz laj napredak svaki dan sla vljamo lople obloge na lrbuh, jedCI~lO ~nrodnu hra nu, osobilo svjeZe povrce, zvacuCi polako i dobro mlj esajucl sa shnom, u lanovit cemo llbrzo bitno poboljsa nje. Ako se JOS lIZ 10 veselim o, posti gnut cemo u dogl edno vrijeme pOlpuno ozdravlj enje. Kad sretnemo bo lesnika koji ima bolesna jelra, upoznaj mo ga 5 vese lje m. Bit Ce nam za hva la n. Mozda otkazlljll cak i na' a vlastita jetra, ta najveea i naj vaznija zlijezda u tij elu. Vr ij eme je da nastupi veselj e, protivnik srdzbe i briga. To je zdrav prolivnik i najbolji pomocnik kojega smo zapu stili ; buduci da ni smo poznava li njegovih vrijednosti. OS lao je zivjeti u dubini nase dllh ovnosti. Uzmimo tog pomocnika koji nas nece mrziti sto smo po tcij enili nj egovu pom oc, i povedimo ga u visine nase dllhovnosti. Veselimo se i o nda kad se u pocetku veselje cini izvjestacenim. Disimo duboko i dugo, a di sa nje neka prozme grlldi veseljem, mi sleci pri tome na nesto lijepo i vrijedno. Poslije neko liko minuta iii sati, naSe Ce nastojanje uspjeli. K ao i za povral ne gr oznice pro lazi t Ce tijelom vrucina i hl adnoca. Za neko Ce vrijeme sve u nama lagano treperiti i drhtati, a li Ce veselje pobijediti, ako je djelova lo dovoljno snazno, jer je djelotvoran maj stor. Veselje je po put topline, i debeli se led hladne du Se mora otopiti ako je ta toplina djelova la do voljno dugo. Veselje treba da nas prozima i podstiee da svoj im radom pomazemobliznjim a. Njima treba dje\o nasih ru ku, bilo da smo stolari, postolari, kovaCi, ili ko lari. Veselimo se radu i ne obavljajmo ga ravnodusno i zlovoljno jer Ce inace izostati radni uspjeh. Kada kao ucitelj i, odgajatelji, iii lij ecnici za svoj trud ne dobijemo puno priznanje, veselimo se sto mozemo pomoCi. Tko radi sarno za novae, jer ga na to sile prilike, u biti je siromah. Ako ga u njegovu radu i stvara nju ne pra ti veselje, tada je u pravom smislll rijeci preva ren jer je nj egov 8- ili 9-satni radni d an pun neraspolozenja i negodovanja, daljnjih 8 sati prespava, a u preost alom se vreme nu ne moZe srediti. Takav je zivot prisila i ropstvo. Medutim, ako rad zasladimo veseljem, ide narn lakSe od ruke: trosimo ma nje snage i navecer smo manje umorni. Vecera Ce nam iCi bo lje u slast, a bolje smo i raspolozeni i opusteni. To Ce se veselje odraziti i za vrijeme odmaranja u nasoj sobiei, iii u krugu obitelji i prij a telj a, a naS Ce nas unutrasnji mir prozim a ti ugodnoscu i zadovoljstvom. Zavist i zloba su ve liki nep rija telji nasega mira. Neki se indijski knez vrlo cudio jednom svojem siromasnom podaniku koji se bez zavisti veselio Ijupkosti kneginjiee, iako mu o na nije pripad a la. Prij azno bi odgo va rao na knezevo pita nje: »Kako se ne bih veselio necemu lijepom sto mi ne zadaje ni najma nje bri ge? Ti, kneZe. moras nositi svo breme koje su ti natova rile vjerna briga i mnoge dragocjenosli nllzne IvojOj suprllzi; ja se, pak, mogu nesmetano i bezbrizno veseliti SIO je g ledam«. Posje??vanje je teret i zaht ijeva, vecinom, mnogo rada. MnogJ kOj l ga sa zavlseu zeli ,ne bi mogao nosi ti i teret koji je 5 njim povezan . Tko se zeit, da kle, 421

veseliti Iijepom, mora odagnati zavi Ii zlobu, njegove neve ele pralioce. Ako se neki dan osjecamo da smo li se ni veselja i da nas vise ne prozi ma. razveseljujmo druge pa ce nam se veselje vratiti . Ljubazoa, prijazna rijec, smijesak pun razumijevanja, sve su to silne rad osti s kojima mozemo uCiniti mn ogo dobra. Tko druge tjesi u dusevnoj nevo lji, bit 6e i sam utjesen jer, kao sto je poznalo, ugodnije je davati nego primilli. Nije Ii nam svaki dan dar? Zasto, dak le, da ga pokvarimo s mrzovoljastirn raspolozenj em ? Mnogo je pamelnije da ga isp unimo vrijednim mislima i dj elima jer sva ki dan sarno jedanput traje i nikad se vise ne vraca . Doduse, mozda ce biti pun bri ga, ali vese lje i za hva ln ost djeluju kao protutda , i tako ce zavrsiti s uspjehom. Ako smo sa mi , moze mo se vese li ti ti sini ; medu prijateljima se vese lirno njihovu dru stvu i sto smo zajed no. Ako nas drugi ostavljaju obogacene, nase ce se veselje povecati kao odjek lijepe simfonije, jer praz ne brbljarije pokazuju unutrasnju prazninu koja se nastoji smirili i rastresti . K a da nas pozdravi novi dan, necemo pohita ti sa zurbom i bri gama u neizvjesno sl koju nam on moze donijeti , nego cemo se najprije sjeLiti da nam je iznova darovan , jer u biti nije sasvim razumljivo da se sunce i svjetlost sva ki d an vracaju kako bi nam staja li na usluzi! Zahvalnost za tu neprimjetljivu a tako vaznu svakidasnjost prozet ce nas postovanjem i radoscu. Takav je prvi korak u novi dan dobar jer cemo sve teskoce lakse podnijeti i gledati ih drugacijim oCima, sto nam jamci uspjeh. Turobnost i zlovolja nepotrebno oduzimaju vrijeme i snagu, a mogu nas uvuci u kakvu nepriliku. Tko dan veselo za pocne, veselo ga i zavrsi. 1 kad raspolozenje nije veselo, treba misliti na nesto veselo. Disimo duboko i temeljito kod otvorenog prozora oko 5 minuta, pa cemo se srazmjerno lako moci osloboditi umora. To nam pomaze da vesela lica docekamo dan. Ako jos njegujemo i tijelo , uCinili smo sve sto je u nasoj moci za dobro raspolozenje. S obzirom na narav, bit cemo veseli nakon hladnog iii nakon toplog tu sa. Kad sarno rnozemo vjezbat cemo u sobi , sto ce nas ugodno ugrijati i omoguciii pravi ritam . Zajutrak ce nam ici u slast ako njegujemo zube, a grgljanjem dobro isperemo i oCistimo grJo. Radujmo se jelu i brinimo da nam hrana bude prirodna i ukusna. Nemojmo se zuriti i gledati na vrijeme, nego jedimo opusteno i mirno, hranu dobro ivacimo i mijesajmo sa sli nom jer 6emo same tako iskoristiti vrednote koje krije u sebi prirodna hrana. Tko zna cijeniti i uiivati sto mu svaki dan daje prirodni vrt, bit ce zbog toga veseo. U biti imamo toliko razloga da se veselirno mnogim posve razumljivim stvarima svagdasnjice da za potistenost gotovo nemamo ni vremena. Med utim , ako nas muCi neka bol i prijeti da nas poput lavine srusi s vrhunca srece i veselja u duboku dolinu briga, moramo nanesenoj steti ravno pogledati u oci. Vecinom vodi sarno uska staza opet prema gore. Tko se kao dobar poznavalac planina neumorno, staln im, jednakim koracima trudi prema vrhu, stici 6e konacno na cisti planinski zrak, i toplo sunce mira i veselja zacij elit 6e mu bolne rane, iii ih, moida, potpuno izlijeciti. Ako nam, pak, neprijatelj svega zivoga, neumoljiva smrt, ugrabi ne422

koga tko na m je drag iIi najdrazi, ne smijemo se prepu stiti ncsnosnoj boli. Po mi slimo da se sve stva ri mijenjaju, pa i najsa vrsenije. Ka ko je utjeSno znati da se nasa bo lima preorana zemlja sta lno obn avlja i na novo rada ! P ov rsnost zivlj enja i sva kid asnje bri ge vecini Ij udi zbrisu siri vid ik. Za njih postoji vjecno jednaki 10k stva ri i nemaj u sluha za to da ce d oci Cas kad vise ne bude te kla krv, kad budll sa blje prekova ne u plu gove, ko plja u vin ograda rove .ska re, i covjek neee vise pozna va ti ra t. To je go lovo nevjeroja tna sim fo nija za naSe vrije me um o rn o od ra ta, a istod o bn o i zeljn o ra ta. Sa rno veselje mora bi ti zdravo . Mnogi se odaj u nekoj strast i koja im se cini rad oscll zivo ta, a moze ih sa mo uni stiti . Ka ko je da nas moca n spo rt! Zdravo vese lje zbog kre ta nja i ritl11a pretvo rilo se 1I spo rt za najvisa posti gnuea koja d ovode u o pasnosl zdravlj e, a ceslo i zivo t. Stoga spo rt ska strast nije veselje koje bi nas moglo ocuva ti zdravima ; a ko se ne obu zdava mo, ko pamo sebi prera ni gro b tastin o m, slavom i nadmeta njem . Sve sto skodi nije dio veselja u kojem cemo uspje li. Ako se veselimo prirodnim Ij epo ta ma, ne mozemo se uj edno predava ti ne koj slra sti jer zbog nje postajemo slijepi za pra vo veselje. Veselje je ba lzam za tuznu na ra v i najbolji lijek za ra njenu du su. Ca k i o nda kad nam od uzmu sto nas je prije podsticalo, kad nas na pu ste prija telji kojima smo vjerova li , vese lje je neiscrpa n izvo r, a ko ga sa me znamo pron aci. Sitna sun cana zra ka koja svije tli kroz puk o tine prozo ra, moze nas ispuniti veseljem. Paucina koju ni smo primijetili, sada ee za blistati 1I prozorskom kutu kao srebrni dij adem, o ba sj a na suncem. Svjetlosl, zrak i sun ce jesu d o bra koja prema lo cij enim o, a koja na m obogacuju zivo t posipajuci na m put brojnim radostima. Sa mo mo ra mo ima ti o tvorene oCi i vidjeti ih.

»NARODNI LIJECNIK« SE OPRASTA Mnogo je toga savjeto vao i nada se da je mnogima ta koder po mogao. Po nd to si mozemo o la ksati i sa mi a ko se ravna mo prema prirodi , a sto se ne da izmij eniti, la kse cemo podnositi a ko smo zdravi i nismo potisteni. Mogli bismo spomenuti jos mnogo toga iz nase dusevnosti i odnosa prema zivotu , no to bi nas preda leko odvelo. Vazno je da znamo biti prirodni u svakidasnjim zahtjevima. Sto prirodnije rnisli mo i osjeeamo, to cemo ma nje pasti pod stetne utjecaje iz kojih na m se cesto tesko izvuei . Za to uzmite cesee u ruke »Narodnog lijecnika«, kad yam zatrebaju njegovi sa vjeti, jer ee vas postedjeti od mnogih stra nputica i razocaranja. U sva kom slucaju, njegov savjet neee nikad skoditi. »Narodni Iij ecnik« sarno podstiee da slijedite njegove savjete. 423

On jedino ne pozna onu biljku na koju misli stara narodna poslovica kad kaze: »Postoje mnoge biljke protiv tjelesnih nevolja, ali ni jedna jedina protiv smrti« . »Narodni lijecnik« dobro zna da je njegov savjet sarno pomoe u vremenu koje nam je odmjereno .

KAZALO IMENA I POJMOVA

A Achill ea millefolium 18, 20, 36, 42,93,98, 110, 111 , 133,1 77 , 240, 244 , 289 , 325 Aci d. phosphor 54 Acidophilu s 161 , 354 , 355 A conitum 49 , 50 , 51, 55, 129, 215 , 234 Aconitum napellu s 234 Aesculaforce 83 , 94 , 98 , 111 Aesculus hip pocastan um 109, 111,112, 113 Agar 368 Akne 27 Akupunktura 82 A lchemilla vulga ri s 41, 129, 21 5, 267 Ald rin 369 Alergija 141 , 142 Alfavena 92 , 177 Alga 128, 147, 254 Alkohol , nikotin i zracenje za vrijeme trudnoee 38 All ium ascalonicum 247 Allium ce pa 96 , 244, 246 Allium porrum 96 Allium sat ivum 96, 244, 246 Allium Sc hoenopra sum 244, 245 Allium ursinum 19, 102, 211 , 218, 244,245,251,252,289 Alp ska (planinska) kislica 207 Ameba 397 Ameri cka mljekarska proizvodnja 359 Aminoki seli na leucin 131 Anemija 128 Anemone hepatica 36 Anemone pratensis 94 Anemone pulsatilla 94 , 98 Anethum graveoleus 244 Angelica , archangelica 68 , 174 213,214,215 Angina 69 Angina pektoris 121, 388 Anis pimpinella, anisum 244 Antimon sulph . aurant 82 Antispazmoliticka sredstva 82 Antriscus cerefolium 244 Apces 63 Apendiks 89 Apikompleks 283

Apium graveoleus 242 , 312 Apomorphinum 36 Arabiaforce 51 Arapska kava 356 Ari seva mahovina 78, 83 A rj ak 244 Armeria maritima s. vulgaris 368 Armirani beton 396 Arnika 18, 36, 44, 100, 122, 177, 215,227 Arnica montana 18, 36, 44, 98, 110, 11 1, 11 2, 177, 215,227 Arona - biljka 253 Arsen 373 Arsenicum album 137 Artemisia absintium 166, 212 Artemisia vu lgaris 171 , 212 Artemisium absynti 29, 246 Arterije 94 Arterioforce 100, 106 Arteriokompleks 211 Arterioskleroza (ovapnjenje arterija) 18, 95 Artriti s i giht 279 Artritis (Arthritis) 69, 173, 389 Ascarides - askaride 167 Asthmasan 223 Astma 81 Astma bronchiale 81 Astma nervosum 81 Atrofija mi siea 373 Atropa Bel ladonna 234, 267 Atropin 82 Auroforce 118, 307 Avena sativa 54, 64, 72, 81 , 116, 128,152,216 Avitaminoza 305, 306

B Bademi 80, 349 Bakterijska flora 355 Bambu 359 Bangova bolest 293, 308, 379 Basedowljeva bolest 114, 127, 282 Baunscheidtova metoda 264 Bazaln i metabolizam 123 Bedrenika (bedrinac) 16, 68, 212 Belladonna 49, 50, 51 , 67,82, 234, 235

Benzol 356 Berberis vulgaris 230, 251 , 302 Beriberi-bo lest 305 Betonika 243 Beton ske zgrade 394 Bet ul a alba 34,1 74,177,266,267 Bij ela krvna tjeleilca 90, 134 Bijel a slacica 52 Bi je li glog 100 Bijelo pranj e 71 Biljke s jodom 368 Bil jna juha 166 Biljna moe 363 Biljna sol Her bamare 125 Biljni lijekov i 204, 205 Biljni oblozi 266 Biljni uvarak 259, 260 Biljni zacini 242 Biocarbos.an 23 Biocarotin (biokarotin) 43, 63, 65,137,162 , 169,172, 250, 304, 305,372 Biofermat 161 Bioforce 137, 190, 193, 196 Bioforce krema 71 Bioklimatika 395 Bioklimatsko lijece nje 82 Bi o losko obradivanje zemlje 371 Biosandorsan 251 Biosandorsan - sirup 232 Biotta 250 Biotta - mrkvin sok 312 Biotta sokovi 372 Bircherova kasa 104, 295, 332 Bircherova (vocna) kasa 151, 152,172, 258 Bircherova metoda 310 Bjelancevine 295, 308, 309 Bjelancevine, nedostatak 308 Bobice borovice 233 Boja kose 190 Bokvica 45 , 111, 253 Boldocynara 64 Bolesna stanica 178 Bolesti jetara 20 Bolesti nosa, pomoe 65 Bolesti prehlade 73 Bolesti prostate 135 Bolesti zglobova - lijecenje bez lijekova 25 Bolovi kao alarmno zvonce 33 Bolovi lica 24

425

Bolovi u krii ima 202 Bombi x mo ri 377 Borba protiv glavobolj e 59 Borovica 32 , 71 , 233 Borovnice 174, 320, 321 Bosiljak 80, 244 Bosonogo hoda nje 201 Brdanka 18, 36 , 44 , 98, 100, 110, 111,112,227' Breskve 324 Breza 34 Brezovo lisee 174 Brae (Rubia tinctorum) 130, 133 Brom 368 Bronhi 65 Bronhi ja lna ast ma 81 Bronhioli 65 Bronh itis 82 Brsljan 52 Brsljan i pap rat protiv u boda in sekata 28 Bru ce loza 379 Brusni ce 319 Bubrezi 29, 130 Bub rezi preg led 131 Bubrezna kolika 132 Bubreini ka menac 131 Bubrezni pijesak 131 Bubulji ce 27

c Cactus grandiflorus 116, 122 Calcium carbonicum 116, 137 Calcium car boni cum Hahneman ni 66 Calcium fluoratum 239, 240 Calendula officinalis 41, 111, 143,268 Calices renales 130 Cantharis 134 Capsula interna 56 Carbo animalis 23 Card iaforce 54 Carragen 368 Caru m carvi 244 Cedevita 91, 304 Celer 242 Celijakija 52 Cepa 247 Chanea Pietra 133 Chelidonium 54 , 162 Cikorija 20, 22 Cimet 243 Cinnabaris 66, 67 Citraria island ica 368

426

Cladonia rangiferina 368 Coc cus cacti 50 , 52 , 236 Cochenilla 236 Cochlearia armoratia 77 , 78 , 96 , 247 Coeliacia 52 Colchicum 92 Colchicum autumnal e 174 Convalescillan 217, 218 Convallaria ma ialis 83, 216 Convascillan 83 , 116 Conjuctiva 63 Coriandrum 244 Coriandrum sativ um 80, 243 Cortex cinnamo ni Ceylanici 243 Cortex quereus 266 Crataegisan 83, 112, 122, 144 , 233, 262, 307 Crataegus 116, 118 Crata eg us oxyacantha 19, 83, 100,218,233 Crataegus pratinktura 122 Cri jevna flora 354, 364 Crijevni nametn ici 397 Crij ev ni parazil i 166 Crni ribiz 319, 321 / Crni trn 324 Crve na krvna tjele sca 134 C rve ni i cr ni Chile 361 Crven i luk 246 Crveni naprstak 217 C rven i sirup od puza 285 Cupru m 376 Curry 102, 361 Cyc horium inty bu s 20 Cydonia oblonga 228 Cystiti s 134

Caj od kamilice 41 , 44 , 66, 143 Caj od kantariona 111 Caj od kitice 158 Caj od komorat a 42 , 244 Caj od kravojca 174 Caj od kumina (kopra) 42 Caj od Ijesure 44 , 260 Caj od majtine dusice 199, 266 Caj od majorana 44 Caj od maslacka 174 Caj od maticnjaka 66, 145 , 243, 262, 266, 328 Caj od melise (mati cnjaka) 66 Caj od nevena 41, 66 Caj od orahovih pregradaka 116,121 Caj od pelina 166, 246 Caj od preslice 166, 228, 266 Caj od sene 166 Caj od slj eza 44 Caj od sl jezova korijena 63 Caj od smrekovih igli ca 266 Caj od steze 42,114 Caj od si pka 42 Caj od sipkov ih kostica 230 Caj od timijana 199, 266 Caj od trine 133 Caj od (dugol jastog) trpuca 66, 132 Caj od vrati ea 166 Caj od zecjeg trna 174 Caj od zeleni 253 Caj od zlatn ice 42, 133, 139, 174 Caj od zobi 216 Caj protiv trakavice 169 Caj za bu brege 195, 254 Celebi grana 24, 42 , 130, 133, 137, 139, 143, 174, 177, 227 Cesnjak 96, 244, 245, 246 Cesnjakovo mlijeko 245, 246 . Cir dvanaesnika 158 Cir potkoljenice iii otvorene noCackalica 82 ge 111 Caj 206 Caj od anisa 42 , 174, 244 Cir ieluca 20,157,158, 210, 27Q Caj od bazge 262 Cir zeluca, lijecenje 159 Caj od boravice 232 Cirovi 27 Caj od bosiljka 244 Cirovi i gnojni pristevi 27 Caj od brezova lisea 174 Civit 55 Caj od divlje maeuhice 199, 260 Cu bar 80, 243, 290 Caj od eukaliptusova lisea 266 Cuvarkuea 228 Caj od gaveza 260 Caj od hajducke trave 42 Caj od hmelja 145 o Caj od hrastove kore 266 Dacus carota 34 Caj od iglice (krvavca) 200 Daphne Mezereum 237 Caj od imele 289 Datulje 331 . Caj od kadulje (zalfije) 195

Datura stra monium 82 DDT 369 D eb lj anje prekomjerno 128 Debljina 153 Degenerirana stanica 179 Delirij 132 D iabetes 131,170 D ieldrin 369 Di gital is 83, 217 Dij afragma 388 Dij eta za jetra 20 Dij eta za secernu bo lest 170 Dij et na hrana 295, 296, 314, 315 Disanje je iivot 384 Disanje kroz nos 386 Disbakterije 273, 355 Disne cijevi 65 Divlja macuhica46, 140, 141 , 195, 350 Divlji ces njak 19, 102, 211 , 245, 289 Divlji kesten 109 Djecja paraliza 52 Djecje bolesti 48 Djelotvornost raznih antibiotika 76 Dobrac 49 Dormasan 145 Dorucak 102 Dragoljub 77, 78, 170, 247 Dragusac 77 , 78, 101 , 125, 170, 171 , 247, 251,289, 337,368 Drenaia 395 Drosera rotundifolia 52, 236 Dudov svilac 377 Dugoljasti trputac 67 Duhanski ekstrakt 392 Dusevna opterecenja 282 Dusevne bolesti, lijecenje 149 Dysenteria 318

flurdica 83, 216, 217

E Echinacea 111, 224, 225 Echinacea purpurea 224 Echinaforce 44, 54, 57, 63, 66, 74, 89, ",, 112, 133, 134, 172, 189, 225, 279, 352 Echinococus 168 Egzemi (ekcemi) 26, 136 Egzemi u djece 47

EKG 114 Ekstrakt borovice 233 Ekstrakt divljega kestena 94, 111 Ekstrakt kantariona 113 Ekstrakt kvasca 80 Ekstrakt kuinjaka 82 Ekstrakt svjeie zlatnice 130 Elektrokardiograf 114 El ektrokard iog ram 115 El ekt romagnet sko zracen je 395 El ep hanthia s 379 Embolija 98, 10~ Embolija mozga 95 Emfi ze m 82 Ephedra vulgaris 82 Eph edrin 82 Epilepsija 146 Equ isetum arve nse 32, 34, 41, 166, 228, 266, 268, 324 Eritrociti 134 Ery1hraea centaurium 156, 158 Euc;alyptus 177 Eupho rbia cy pariss ias 114 Euphorbia myrsinites 34

F Fagocit 89 Fagopyrum exc ulentum 104 Fagopyrum vulgare 338 Fango-kure 177 Fen 380 Fenol 392 Ferrum phos . 67 Fibrili 114 Filarija 379 Fluor 368 Fluorkalcij 239 Flus , bijeli cvijet 71 Foeniculum vulgare 244 Fras 29 Fructal 155 Fructus juniperi 233 Fructus sorbi 230 Fukus vesiculosus 106, 368 Funkcija nosa 65 Furunkuli 27 Furunkuloza 364

G Galeopsis 37,71,80,83,122,134, 135 Galeopsis ochroleuca 64, 228 Gangrena 109, 112

Gastritis 157 Gastroenteritis 375 Gastronol 157,269,315 Gavez 174, 198, 225, 226 Gavezova tinktura 315 Gelee royale 281 Giht 173 Gin saven 72, 124, 143, 152 Glacalo kao prip omoc u lij ecenju 24 Glad i tek 156 Gland . supra rena les 58 Glauberova so l 240 Glikogen 80 Glina 265, 266 Gliste 166, 318 Glog 19, 118, 218, 233, 324 Glomerula 130 Gnojenje zemlje 291 Gnojna upala prsta 27 Gnojna upala srednjeg uha 67 Gnojni pristevi 27 Goru sica 360 Gospin plast 215 Grada bubrega 130 Grada kose 189 Grada nogu 198 Grahamov kruh 80, 104, 151,152, 172, 294, 296 Granulocit 89 Grbanj (dragusac obicni) 247 Grcevi 21, 143 Grcevi u djece »fras« 29 Grcko sijeno 265 Gripozna oboljenja 54 Grizlica (cir) 158 Griia 318 Gronica 78 Groidani secer80 Guajacum (gvajak) 236 Gusa 124, 125, 126, 367 Gusa, lijecenje 128 G usavost 127

H Hajd ucka trava 18, 20, 24, 36, 93, 98,110,111,113,133,177,240, 289, 290 Haluga 128 Hamamelis 98,114,158 Hamamelis-sapun 195, 227 Hamamelis virginiana 133 Hedera helix 52 Helianthus annuus 97, 347 Heljda 103, 104, 338, 339

427

Heljdina kasa 52, 339 Hemeroid ni cvo ri Ci 11 3 Hemofil ija 17, 284 Hepatitis 88 Herba beton icae 243 Herbaforce 80, 171 , 177, 363,366, 368 Herba mare 23, 97 , 104, 125, 126, 128, 155, 250 , 306, 308, 362 Hermafro d it 58 Hernija 203, 215 Herpes Zoster 143 Herterova bolest 52 Hertero ve kapljice Tomentavena 52 Higijena spavanja 408 Hiperem ija 123, 382 Hiperfunkcija stitne ilijezde 116,127 Hipertenzija 18 Hip ertireoza 116 Hipofiza (H ypophysis) 58 Hipofizni hormon 58 Hipofunkcija stitnjace 124, 127 Hipohonder 123 Hladna voda , upotreba 146 Hladne noge 16, 409 Hmelj 29 Hodgkinsova bolest 91 Holesterol 95, 413 Horneopatija 234, 376 Homeopatska mravlja kiselina 82 Hormon acth 176 Hormonska terapija 39, 40 Hormonske ilijezde, poremecaji u radu 155 Hrana bogata vitaminima i hranjivim solima 252 Hrana pecena na masti 295 Hrana za bolesnike s povisenim tlakom 101, 102 Hrastova imela 147, 152 Hren 78, 96, 102, 247, 248 Hrenov sirup 248 Hren sa cesnjakom 248 Hripavac 51 Hrskavicne plocice 65 Humu lus lupulus 29 Hunjavica 16 Hunjavica od sijena 70 Hypericum 63 , 110 Hypericum alpinum 210 Hypericu m perforatu m 18, 36, 41,93,98,111,113,206,227, 240, 289, 290 Hyperisan 36, 64 , 83, 94, 98, 110,

428

111, 11 2, 113, 122,128, 150,172, 177, 199, 227,240 Hypertenzi ja 18 Hyperthy reos is 123 Hyppop hae 302 Hypp ophae rham noi des 251

Ignatia 129 Ilovaca 265, 266 Ilovaca kao li jek 265 Imela 19, 80, 96, 177, 211 , 218 Imperarth riti ca 174, 177 Imperatoria 74, 174, 213, 214 Indig 55 Industrijski bijel i secer 130 I nsu la Langerhansi 21 In sulin 176,364 Intestinalni infantilizam 52 Ipecacuanha 52 Isc rpljenost 405 Ishijas (isijas) 141, 246 Ishrana male djece 45 Islandska mahovina 368 Izbor glazbe 417 Izmjena tvari u stanici 178 Izmjenicni oblozi 258

J Jaglac 253 Jagode (vrtne i su mske) 320 Jaja 293 Jarebika 232 Jecmenov slad 336 Jedic 215, 234 Jela od heljde 339 Jelo od neljustene psenice 80 Jetrena vena 375 Jezik 60 Jod 127, 367 Jodirana sol 125 J od na alga 368 Jodna tinktura 66 Jodn i kalij 237 Jogurt 354 Juniperus communis 32, 71 174, 233, 266

K Kabis - palena 270 Kadulja 129 Kajsije 322, 324

Kakaov mas lac 11 4 Kakt usova us 52 Kalc ij 18, 37,84,85,87, 109, 124 Kalc ij ev fluorat 239 Kalci jev laktat 86 Kalijev jodid 127, 128 Kaliu m jodatum 237 Kamal 169 Kamf or 66 Kamil ica 129, 133 Kancerog ene tvari 183 Kandi s 80 Kantarion 18, 36 , 46, 64 , 80 , 93 , 98, 110, 177, 210,215, 227, 289, 290 Kan tario novo ulje 67, 157, 193, 195, 197, 207, 284 Kap 383 Kapu c inka 77, 170, 247, 325 Karot in 305 Kasa od ps enice 336 Kasa od sirova krumpira 269 Katar ieluca 157 Katran 392 Kava 355 Kelp 116, 124, 125, 147, 254, 366, 368 Kelp - tablete 273 Kelpaforce 95, 368 Kelpamare 95, 362, 368 Kelpasan 95 , 97, 106, 127, 128, 153, 155, 220, 254, 276 Kem ijski lijekovi i trudnoca 38 Khella 82 Khellin iz biljke Ammi visnaga 82 Kicica 156, 158 Kicmena moidina 373 Kihavica 65 Kila 203, 215 Kineska kuhinja 360 Kiseli kupus 124, 359, 360 Kiseli kupus s kalcijevim praskom 86 Kisik 389 Kiseljak 215 Kleka 32 Klimakterij 129 Klimatski utjecaji 379 Klincic 243 Klorirani ugljikovodik 370 Kneippova kava 358 Kofein 356 Kofein - odstranjivanje 356 Kokosja mast 284 Kokosje meso 284 Kolaps 122

Koleraba 125 Koli - bakterije 134, 355 Komon ika 171 Komorac 244 Kon ze rv irano voce i povrce 331, 332 Kopar 244 Koplikove pjege 49 Kop ri va 86, 101 , 114, 177, 213, 251, 252 Kopriva (mlada) 101,102 Kopriva smrd lj iva 228 Koprivnjaca 26, 140, 320 Koriandar 244 Koriandra 80 Korijandar 243, 360 Korijen steie 81 Korjencic arnike 93, 94 Korjenci c sasa 94 Ko ronarna insuficijencija 121 Koronarna skleroza 97 Koron arna srcana arterija 391 Koronarna tromboza 96 Kortizon 175, 176 Kosa 189, 192 Kosa - njega 191 Kostuni cavo voce 319,321,322, 324 Koz metika 194 Koia , 192 Koia - necista 196 Koia - njega 195, 196, 197 Koia - prokrvljenost 195 Kra jnik 89 Kraste u dojen ca di 45 Krasulji ca 244 Kravlji sir 351 Kravojac 68, 74, 174, 213,214, 215 Krbuljica 244 Kremena kiselina 37,80,228,241 Kremeni prah 375 Kresa 319 Kronicna upala 63 Kroni c ni zatvor 161 Kronicni zatvor stolice 163 Krstasti kopitnjak 36 Krstovn ik 247,319 Kruh 332, 333, 334 Kruh od zobenih pahuljica 80 Kruh, pece nje 332 Krumpir 339 Krumpir u lijecenju 269, 340 Krusina 169 Krv 87 Krvarenje 17 Krvarenje i hemofilija 17 Krvava mljecika 34

Kuhinjska sol 240, 249, 363 Kuhinjsko pos u de 376 Kuhneove kupke 129, 263 Kukac 27 Kukuruzna i prosena kasa 26 Kumin 244 Kupine 321 Kupka od kam il ice 129 Kupka od timijana 129 Kupka s maj cin om dusicom 11 2 Kupka s uvarkom od tr ina 129 Kupka topla 132 Kupka vru ca (sjed eca) 134 Kupke 258, 259, 260 Kupke Kuhnove 263 Kupke Schenz in e 261 , 262, 263 Kupus 292 Kupus - kiseli 251 Kupusovo lisce 207 Kvas 364 Kvasni ekstrakt 294, 364

L Lachesis 55, 67, 69, 110,111,112, 236, 237 Lactuca sativa 337 Laka dijeta 295 Laneno sjeme 162, 163,346 Langerhansovi oti ciC! 21,58, 364 Lanolin 192 Lepidium sativum 77, 78, 247 Leukociti 90, 91, 134 Levisticum offici nale 291 Lewy 391 Lijecenje angine pektoris 121 Lijecen je d~bljanj em 301 Lij ece nje gripe 55 Lijece nje guse poslije operacije 128 Lijecenje ilovacom 265 Lijecenje po Baunscheidtu 264 Lijecenje prijesnom hranom 317 Lijecenje prosirenih vena 107, 108,1 09,110 Lij ecenje rana u I ndijanaca 224 Lijecenje reumaticnih bolesti 25 Lijece nje Rubiasanom 133 Lijek protiv lupanja srca 116 Lijena crijeva 165 Limfa 88 Limfa i limfni optok 88, 89, 90 Limfne iile 88 Limfni opto k 88 Limfociti 89, 91 LirT)fogranulomatoza 89, 91

Limfogranulomi 373 Li noforce 81,113,162 Linosan 81 , 162, 343 Linovit 81 Linum usitatissimum 122 Lipoid 100 Lipov drveni ugljen 25 Liquor 57 Liqu sti cum levisticum 244 Li sa jev i 136 Lis ce breze 267 Li sce Ech inaceae 207 Lisce gaveza 207, 226 Li sce kantariona 267 Li sce kiselice 266 Li sce kiseljaka (stavlja) 226 Lisce kupusa 207, 226, 266, 267 Li sce nevena 268 Li sce otrovnog ruja 267 Lisce pres li ce 268 Li sce rabar bare 266 Li sce zlatnice 267 Lisce zlatnice (celebi-grane) 226 Livadna sasa 94, 98 Livadska macuhica 45 Lojnice 193 Lopuh 59, 78, 143, 174, 177, 213, 219, 220, 221 , 223 Loranthus europaeus (hrastova imela) 147 152 Lucenje otrova 369 Luk 96, 192, 244, 245, 246 Luk kozjak 247 Lycopodium 137 Lycopus 116 Lycopus europaeus 116

Lj Ljecura 227 Ljekovito djelovanje vode 255 Ljekovitost glazbe 416 Ljekovitost tisine 418 Ljuskavi lisaj 137, 138 Ljutovnica 34

M Macji majoran 65 Madei 181 Madei - opasnost od raka 182 Magnesium phosphoricum 132 Magnezij 349 Maiorana hortensis 242, 291

429

Majcina du sica 41,80, 242, 259 Majcino mlij eko 43 Majoran 80, 242 Mak 97, 347 Mala kop riva 213 Male gliste 167 Malpigijeva tjelesca 130 Malva silvestris 44 Mandula 80 Mandule (krajnici) 89, 90 Marum verum 65 Maslacak 20, 22, 163, 244, 251 , 253,289 Maslinica obicna 237 Maslinovo ulje 80, 344 Masnoce 341 Mastitis 44 Mathers 391 MatiCi na mlijec 279, 280, 281 Maticnjak 122, 143, 145, 243, 260, 262 Maiuran 291 Med 277, 278, 279 Medikamentozno i fizikalno lijecenje astme 82 Medvedi luk 19, 211,244,245,251, 252 Melbrosin 283 Melisa 122 Melissa officinalis 41 , 143, 145, 243, 260, 262, 266 Mentha piperata 169 Menstrualne smetnje 128 Mercurius solubil is 51 , 66 Metabolizam 405 Metalne soli 373 Metastaza 89 Metvica 41 Mezereum 143, 237 Migrena 59 Miksedem 125, 127, 149, 367 Milogled 227 Mill.e folium 113 Mirisni zacini 242 Misjakinja 29 Mjere protiv embolije i tromboze 97 Mlacenica 170 Mlijecna kiselina 354, 359 Mlijecno kiselo vrenje 206 Mlijeko 272, 273, 293, 350, 351 Mlijeko kao pice 351 Mljecika 114 Mokraca (pregled) 131 Mokracna kiselina - suzbijanje 25 Mokracni miehur 130, 133

430

Mokracovod 130 Mokrenje u krevet 134, 135 Molkosan 42, 47, 51,68,69, 70,71 , 74,97, 104, 132, 137, 140, 158, 161, 170, 191 , 224, 272, 273, 274, 298, 379, 384 Monsun 380 Morska alga 106, 361 Morska riba 309 Morska so l 23, 97, 298 Morska trava 97, 106, 128, 254, 361, 368 Morske kupke 258 Morski luk 29, 83, 217 Mozak 56 Moidana tekuCina 57 Moidani privjesak 58 Moidano krvarenje 95 Mravlja kiselina 70, 82, 141 , 177, 246 Mrazovac 174 Mrkva, karotin i biocarotin 304 Mrsavljenje 154 Mrsavost i debljina 152 Mrtvi zubi 184 Mucnina i grcevi 21 Multipla skleroza 171 Mumps 51 Muscus s. fucus Caraghen 368 Myxoedem 367

N Naborana koia 197 Nadbubreina ilijezda 58 Nagnjecenja 27 Naribane svjeie biljke 206 Nasljedne sklonosti 148 Nasturtium officinale 77, 78, 96, 170, 247,251,289,319, 337,368 Natrijev klorid 363 Natrium chloratum 240, 249 Natrium hydrochloricum 240 Natrium muriaticum 240, 249 Natrium sulfuricum 240, 241 Naya 122 Necista koia 196 Nedostatak kalcija 18, 37 Nedostatak kremene kiseline 37 Nephrosolid 42, 49, 50, 54, 55, 70, 72,101,130,133,134, 137,195, 239,315 Nepolirana riia 80, 286 Nepreciscena psenica 335 Nesan ica 144 Nestasica joda, posljedice 127

Netres 228 Neurasten ik 123 Neuroforce 76, 124, 143 Neven 11 1, 143 Nitroglicerin 122 Noge 198 Noge - njega 199, 200 Noge - zno jen je 199 No s 65 Novokain 82 Nu x vomica 36, 82, 144 Nj Njega Njega Njega Njega Njega Njega Njega

bubrega 24 dojen ceta 39, 40 kapilara 92 kose 191 koie 80, 195 nogu 199 zuba 187

o Obad (strk) 372 Obi cni dragusac 96 Obicni gavez 225 Obicni pelin 212 Objed 102 Oblog od alkohola 111 Oblog od gorusice (slacice, Sinapis alb'!) 67 Oblog od hreha 59 Oblog od kamilice 133 Oblog od luka 59, 66 Oblozi od cesnjaka 246 Oblozi od hladnoga prijesnog mlijeka 272 Oblozi od ilovace 265, 267 Oblozi od kupusova lisca 59, 128,266, 267, 268 Oblozi od luka 246 Oblozi od meda 279 Oblozi od sirova krumpira 269 Oblozi od soli 249 Oblozi od svjeieg sira 272 Obloieni kruscici 297 Ocymum basilicum 80, 244 Oci 61 Ocne bolesti, pomoc 63 Odoljen 169 Okus 60 Ononis spinoza 34, 174 Opasnost od velike vruCine 383 Opasnosti za vrijeme trudnoce 38

Opekline 15, 284 Operacija vena 109 Optok krv i 92 Op ustanje 401 , 402 Orasi 80, 350 Orchitis 136 Origanum mayorana 80 Osip oko pasa 143 Osip i li sajevi (egzemi ) 26 Osko ru sa 213 Osobitost kineske, arapske i f ran cuske kuhinje 360 Ospice iii dobrac 49 Osteoporoza 101 Osusena zobena pahuljica 81 Osit 388 Otekline i uboji 27 Otrovanje sredstvima za prskanje 374 Otrovanje krvi 89 Otrovi za srce 117 Otrovni ruj 26 Ovapnjenje arterija 18, 95, 96, 98 Ovapnjenje iila 97 Ovarij 58 Ovasan 106, 129, 150, 191, 234 , Oxy uris vermicularis 167 Ozebline 16, 112 Ozebline i hladne noge 16, 112 Ozena 65

p Padavica 146 »Pahuljicav kruh « 335 Pametan nacin iivljenja 413 Panaricij 27, 238 Panaritiu m 27 Panicum miliaceum 308 Papaja 167, 219, 220, 270, 271 Papain 270, 271 Papayasan167,220,271,305, 318 Papaya carica 167, 219 Papaver somniferum 97. 347 Paraliza 373 Paraliziranost 56 Parasimpatikus 388 Paraziti , tropske pijavice 378 Parne ku pke 259 Parodontoza 189 Parotitis 51 Pap rena metvica 169 Pasja ruia 229 Patterson 391 Pekmez od kajsija 322 Pekmez od sipka 229, 302, 304

Pekmez od visanja 322 Pekmez od zutike 231 , 302 Pelin 29, 212 Pelud 28, 107, 281 Pelvis renalis 130 Pepeo morske trave 127 Perio ra ci ja 132 Per iton itis 159 Perni cioz na anemija 355 Persun 242, 306 Pertussis 51 Petadolor 59, 82, 124, 143, 144, 221, 222 Petaforc e 82, 223, 224 Petasan 80, 172, 315 Petasites 143, 174, 177,213,219, 220, 221, 223 Petasites officinali s 59, 78, 92, 143, 174, 177, 220 Pet roconale 111 Petroselinum hortense 242 Pflanzenkraft 363 Pica 104 Pimpinella magna 68 Pimpinella saxifraga 16, 212 Pivski kvasac 365 Pjegavac 378 Planinske biljke 210 Planinske vrste bilja 208 Plantaforce 80, 363 Plantago lanceolata 41 , 67, 253,

290 Plantago maior 207 Plantago psyllium 45, 74, 111 Plucna mahovina 368 Pod bjel 252, 253 Podophyllum 54, 162 Pod raiajno lijecenje 264 Pogresan nacin iivota 393 Pojacani rad stitne ilijezde 123 Pojave starenja 412 Poliartritis 174, 175 Polipi 65, 388 Poloiaj kuce 395 Polyarthritis 174 Polygonum aviculare 34 Pollavena 107, 155, 283 Polljuven kapsule 282 Populus D, 136 Poriluk 96 Posebna dijeta 314 Posljedice zaraznih bolesti 74 Post 299, 300 Potencija 107 Potentilla erecta 42, 228 Potentilla tormentilla 81, 114, 128,160

Povecana stitnjaca 124 Poviseni krvni tlak 18, 57, 282 Povrce 289 Povrtnica 20, 34, 248, 249, 253 Prah od alg i 366 Prasci i tablete 206 Prehlada na prelazu godisnjih doba 72 Prehrana 298, 299 Prehran a prirodnim namirni cama 314 Prehrana i razgibavanje za vrijeme t rudnoce 38 Prekomjerno debljanje 128 Pres lica 24, 32, 34, 37, 41, 166, 228. 266. 268. 325 Preslica livadna 228 Prevelika spo lna nadrailjivo st 29 Prijesna hrana 78, 316, 317, 320 Prijesno mlijeko 272 Prijesn i sokovi 313 Primula ocra 253 Pripremanje biljnih lijekova 205 Pripremanje pekmeza 322 Pripremanje suhog voca 322 Prirodni antibiotici, potreba uzimanja 76, 77 Prirodna hrana 286, 292 Prirodna hrana za iivce 302 Prirodni lijekovi 315 Prirodna riia 80, 97 Prirodni san 406 Prirodni secer 130, 328, 329 Prirodno ulje 97 Prirodna ulja i masti 341 Probava 161 Proklijala psenica, sredstvo za jacanje 336 Proljev 23, 159, 160 Proijetno lijecenje 251 ProJjetn i u mor 254 Promuklost 16 ProlSo 308 Prosena kasa 52, 308 Prostata (povecana) 135, 276 Prskano voce 294; 324, ,325 Prsna ilijezda 58 Prunus spinosa 324 Psora mast 378 Psoriasis 137 Psorijaza 138 Psen ica 288, 335, 336, 338 Psenicna moc 338 Psenicne klice 336, 337, 338 Psen icno u Ije 97 Psen icno zrnje 288

431

Pticja trava 29 Pul satil a 72 Pul satill a prate nsis 36 Pusenje 182, 390, 392 Pu se nj e, teiak ot ro v za srce 118 Pu zev sirup 285

R Rabarbara 325 Radi c 22, 23 Radioaktivni stroncij 87 Radost kao lijek 420 Rak 179, 180 Rak pu saca 182 Rakovi 309 Rane 15 Raphanu s - perkolat 249 Raphanu s sativu s 20, 249 Rasayana 113, 162, 163, 253, 254 Rasol359 »Rau wolbi sca« 218 Rauwolfavena 152 Rauwolfija 96, 152, 218 Rauwolfija - korjen c ie 106 Rau wolwisc 96, 122 Rai 80 Reguliranje debljine i mrsavosti 276 Repuh 78 Reumati c ne bolesti - lijecenje bez lijekova 25 Reumatizam 389 Rhamnus frangula 169 Rhesu s faktor 88 Rheum officinale 267 Rhu s t oxic odendron 26, 77, 267 Ribje ulje 64 Riia 80, 287 Riia Avorio 101 Riia prirodna 101, 105 Riia protiv povisenoga tlaka 105 Riza Uncle-Ben 101 Riiina mekinja 95 Rosa can i na 32, 229, 251, 302 Rosika 52, 236 Rosmarinus officinalis 243 Rotkva 20, 34, 248, 249, 252 Rotkva 249 Roin ica 63 Rubia tin ctorum 130, 133 Rubiasan 133 Ru bu s fruticosu s 55, 312 Ruj otrovni 26, 177 Rumex acetosa 266 Rumex alp ina 207

432

Rumex obtusifolius 215, 267 Ru zmarin 243

5 Sabal 136, 276 Sacra lg ia 202 Salata glavat ica 337 Salva rza n 373 Salvia off ic inalis 129 Sam bugus ni gra 262 Samun 380 San kao lijek 410 Sang uin aria 59 Sani c ula Europ ea 260 Santa mare 260 Santa sa pina 52, 69, 74, 21 3 Sa sa 36 Satu reja hortensis 80, 243, 290 Schlenzin a kura (preg rij ane kupke) 261 Sch len zi no lijece nje - ku pke 149, 151, 261, 262, 263 Scilla maritima 29, 83 , 217 Sediment 131 Selen 244, 291 Semperviv ium tectorum 228 Sendvi ci 297 Senikel227 Sepia 129, 238 Sezamovo sjeme 348 Silicea 51 , 241, 242 Sil icijev prah 373, 375 Simpatikus 114, 144,388 Sinu si 66 Sinus maxilaris 68 Sinus, paranasal is 68 Sinusiti s frontali s 66, 269 Sinapis alba 52, 361 Sipa 238 Sir kravlji 102 Sirovo povree 292 Sirup od hrena 248 Sirup od povrtni ce 249 Sirup od rotkve 249 Sirup od smrekovih vrsaka 251 Sirup od trnjine 324 Sirup od visanja 323 Sistem diencefalona 58 Sjedeee kupke 259, 263 Sjeme bokvice (trpuca) 162, 163 Sjeme dunje 228 Sjeme piskavi ce 265 Sjemenke suncokreta 347 Sklonost raku 181 Skorbut 251 , 359

Skraeeno radno vrijeme 401 Slab krvotok 410 Siabokrvnost 375 Slacica 360 Si ezena 90 Sli jepo c rijevo 89 Slinavka 367 Sionovska bolest 379 Sluz lanenog sjemena 122 Slj ez 44 Smede alge 368 Smokva 111 Smrdlji va ko priva 37, 64 Smreka 32, 233 Sm rek ine bo b ice 360 Sm reko ve vrsike 52 Sn iie ni krvni t lak 57, 106, 107, 282 Snovi 411 , 412 So bov lisaj 368 Soja 308 Sokovi 311 , 314, 315 Sokovi od bobica 321 Sok od bru snica 159 Sok od celera 312 Sok od mrkv e 305, 311 : 31 2, 314 Sok od kupina 55, 312 Sok od naran ce 313 Sok pcelinje matice 279 Sok od prijesnog kupusa 313 Sok od povrea 31 3 Sok od raj cica 312 Sok od sirova krumpira 157, 158, 173, 269, 292, 313, 314, 340 Sok od slatkog korijena 159 Sokovi od voea i povrea 292 Sok od zelenih cvjetova zobi 128 Solanum 340 Sol idago 42, 195, 239 Sol Herbamare 125 Solidago virga aurea 24, 32, 54, 55,64,69,74,130, 132, 133,137, 139,143, 174, 177, 210, 226, 227, 262, 266, 267 Sorbus t orm i nalis 213 Spagiricne metode 206 Spazam 143 Spigelia 116 Spirea ulmaria 174 Spolna moe 107 Spolna nadrailjivost 29 Spolne zlijezde 58 Sporis 34 Sportsko srce 120 Srce 114, 115, 116 Srcana astma 81 , 83 Srcani grc 122

Srcani hormon 115 Srcani in farkt 96, 118 Srcana slabost 19 Srcen jak 228, 241 Sredstva protiv deb ljin e 154 Sredstva za porast kose 191 Sredstva za s pava nj e 145 Srijemui 19, 102,211,218,244, 245, 251, 252, 289 Srij emu ievo vin o 211 Srp ac 243 Stani ce lutali ce 91 Sta nic a tijela 178 Stafilokok 134 Stambeni problemi i bolesti 394 Staphisagria D J 136 Stari narodni lijek 122 Stellaria media 29 Sterilizi ran o voce i po vrce 331, 332 Steia 160, 228, 241 Sti cta pulmonari a 368 Sti d na us 378 Stolisnik 110, 111 , 240, 244, 289, 290, 325 Streptokok 134 Strofanti n 218 Strophantus 116 Sudovi (Iimfne iile) 88 Suha sljiva 111 Sunce daje iivot i ubija 380 Suncanje 193 Surutka 273 Suzbijanje mokracne kiseline25 Suzne zlijezde 63 Suienje arterija 95 Suzenje srcanih arterija 121 Svjeii zrak 389 Svrbei i pecenje 26 Symphosan 112, 174, 198,226, 227, 228, 260, 315 Symphytum asperum 226 Symphytum officinale 174, 198, 225 , 226, 260 Symph ytum orientale 226 Symph ytum perecrinum 226

Sap 367 Sece r 326 Se cer datuljin 331 Secer groidani 326 Se ce r industrijski 327, 328 Secer javorov 329 Sece r od trske 80

Secer prirodni 326 Secer prirodni groidani 327 Secerna bolest 21 , 131, 389 Secerna trska 328 Si pak 32, 229, 251 , 302, 319 Skoljke 309 Skrofuloza 87, 368 Spinat 101 Stakori, misev i, domace iivoti nje i muhe 379 Stavelj 215 Stetna kva liteta mlijeka 352 Stetnost kat ransk ih spojeva 392 Stitna i li jezda 58 Strk 372

T Tab acum 121 Talog 131 Tanacet um vulg are 166 Tarantula Cubens is 238 Tarantula Hispanica 238 Taraxacum 54 Tara xac um officinale 20,163, 174, 244 , 251, 289 Tatula 82 TBC goveda 379 Tegobe sa s rcem 276 Tegobe u trbuhu 18 Tek , predobar 155 Televizija i zdravlje 399, 400 Tempo i napori 117 Testis 58 Thalidomid 368 Th ydroca 52 Thymu s 58 Thymu s serpyllum 41 , 80, 242, 259, 266 Thymus vulgaris 52 , 71 ,260,266 , 291 Thyreoidea 58 Tifu s 318 Timijan 52, 54, 80, 129, 260 , 266, 291 Tinktura articoke 156 Tin ktura boro vice 233 Tinktura gaveza 174, 226 Tinktura hrena 248 Tinktu ra kantariona 111 Tinktura od korijena arnike 116 Tinktura Petroconale 78 Tinkture 206 Tokoferol 337 Toplotni udar 383 Torm~ntavena 81, 128, 133, 160

Trakavi ca 168 T ravu Ijak 368 Tr bu sna stijenka 203 T resnje 322 , 323, 324 Trigeminus 364 Tri gonel la foenum Graecum 265 Trin 133 Trnjin a 324 Trocoma re 78, 95 , 126, 128, 247, 250, 308, 362 Tromboza 95, 98, 109 Tropaeo lum maj us (maius) 77, 78, 170, 247, 325 Tro skot 34 Tro senje snag e 406 T rputac 45, 111 Trputac dugoljasti 290 Trputac sab lj asti 41,253 Tuberkuloz a i rak 91 Tumacen je snova 412 Tussilago farfara 252, 253 Tvrda stolica 22, 314

u Ubodi insekata 28 Ubodi insekata u ustima i grlu 28 Ugljikohidrati 364 Ukuhano voce 322 Uleus cruris 111 Ulja i masti, svojstva 341,343 Uljani plodovi 346 Ulje borovice 199 Ulje kantariona 110 Ulje od kukuruza 97 Ulje od maka 97 Ulje od psenicnih klica 118, 275, 276 U Ije od su ncokreta 97 Uljni pripravci 207 Umjetne tkanine 377 Umor 402, 403 Umor proljetni 252 Umorne noge 17 Unutrasnja kapsula 56 Upala disnih organa 16 Upala dojki, lijecenje 44 Upala gornjih celjusnih supljina 68 Upala gusterace 74 U pala jetre 88 Upala mjehura 134 Upal!l moidanih ovojnica 57 Upala nosnih supljina 68

433

Upala oCiju 15 Upala ocne spojnice 64 Upala ocnih supljina 66 Upala potrbu snice 159 Upala sinu sa 269 Upala srednjeg uha 66 Upala testisa iii muda 136 Upala vanjskog slusnog kana la 59 Upala vena 18, 111 Upala zglobova 173 Upala i drijela 68 Upala iel ucane s luznic e 157 Upala iivaca 141 Upala i lijezda 89 Upala iucnog mjehu ra 21 Upotreba ilovace (gline) 265 Upute za trudnice 35 Uremi ja 129 Ureter 130 U rtica 214, 238, 239 U rtica d ioica 114 Urtica urens 213 Urticalcin 15, 16, 37, 43, 46, 47, 50 , 52 , 63,64,65, 66,69, 71,74,80, 83, 87,91, 98,109,111 , 116, 124, 125, 127,1 28,135,137,140, 146, 147,150,172,214,223,240, 352 Urtikarija 26, 140, 320 Usnea 77, 83, 352, 368 Usneasan 80, 134, 135, 140, 172 Uvarak od divlje macu hice 199 Uvarak od kadulj e 199 Uvarak od kop rive 192 Uzroci glavobolje 59

v Vaccinium myrtillus 319 Vaccinium vitis ideae 319 Valeriana officinalis 169 Vapno iz morskih trava 292 Vasa vasoru m 94 Vaine upute za buduce majke 35 Vecera 104 -_ Vegetativfla disto'n ija 124 ~: Velebilje' 234, .267 Vena porta .375 Vene 108 Vene 9 ukave 108, 109 Vene p rt):~"r -ene 109 Veratrum " um 122 Verbena 0 ' ipalis 34

Veronica officina l is 267 Vesica urinalis 130 »Vespetro« 215 Vi no od srijemuia 100 Viola arvensis 45 V iola tr ico lor pratensis 46, 140, 141 , 260, 350 V irak 41,129,215,267 V iru sna gripa 55 Vi sca - kapljice 211 , 218, 221 Vi scasan kap ljice 106 Vi scu m album 19, 80, 11 2, 177, 218,289 Vi sc us eleg antissimum 130 Visoke pete 200 Vitaforce 43, 147 Vitam ini 250 Vitamin A 250, 304, 319 Vitamin B 305, 306 Vitamin B, 319,322 Vitamin B" 306 Vitam in C 251,302,303,305,319, 320, 321 Vitamin E 305, 306, 307, 308, 336, 337 Vitamin K 305 Vitka linija 23 Vjeibe disanja 385 Vjeibe disanja u skoli 388 Vlasac 244, 245 Vo ce 294, 324 Vo ce s bobicama 319, 320, 321 Vo cna hrana 316 , 350 Vo c na kava 358 Vocni secer 80 Voda 183 Voda za kosu 191 Vodopija 20, 22, 23 Vrisak 243 Vrtni dragusac 77 Vruce kupke 130 VruCina 31 Vru ci na kao alarm no zvonce 31 Vu cj a stapka 116, 118

W Wheatforce 97, 276, 277

Z Zacepljenje nosnog kanala 64 Zacini 294 Zacinske biljke 242

Zagadenost nasih voda 397 Zahvalnost za i ivot - lijek 414 Zakoni otpornosti 75 Zarazna upala oCiju i usta 64 Zastoj mokrenja 24 Zausnjaci 51 Zdrav krevet 408 Zdravlje i zastita prirode 396 Zea mays 97 Zecji t rn 34 Zeleni arom atic ni zaci ni 306 Zeleno gnojenje 291 Zg nj ece ne svjeie bll jke za obloge 207 Zg rada od betona 394 Zinc valer 82 Ziatn a i ila 11 3 Ziatni ca 24, 42, 54, 74, 130, 137, 174, 177, 210, 262, 267 Zmij sk i otrov 177 Znan stve ni poku si 210 Znoj 194 Znojenje 194, 195 Zob 216 Zobene pahuljice 159, 160 Zo stera marina 368 Zubi 183, 184 Zubi - njega 187

Z Leludac 155 lelut ana kiselina 157 lelucane bolesti 157 lelucane grizlice 20 lelucane tegobe 157 19aravica 19 Lito, mljevenje 333 Zitna i vocna kava 358 Zivcana astma 81 livot za vrijeme spavanja 411 Zivotinje - prenosioci bolesti 378 Zivotinjski ugljen 23 Zivotni ritam 404 Zl ijezde lojnice 197, 198 Zlijezde slinovnice, rad 160 Zu cni kamenci 132 Zucni mjehur 132 Zucovod 132 Zurba - bolest naseg vremena 393 Zuti sipak 232, 251, 302, 319 Zutika 230, 251 Zutika trpka 230, 302

Dr A. Vogel NARODNl LlJECNIK Original

Der kleine Doktor Urednik i redaklor prijevoda

Stefanija Sremec Prevodilac

Zlatko Gursky Kazalo imena ; pojmova sas tavila

dr Durcica evitanovie Oprerna

Julijan Miklav6c Tehnieki urednik

Tadej Tozon LeklOr

Stefanija Sremec KoreklOr

Zlata Jankovic Izda vae

Mladinska knjiga Ljubljana Za izda vaca

Ivan Bizjak Slarnpa

Mladinska knjiga Ljubljana Ljubljana 1978

Narodni liječnik

Recommend Documents