Uvod Zahvala pripada Svevišnjem Allahu, neka je salavat i selam na posljednjeg Allahovog Miljenika, Muhammeda s.a.v.s., njegovu časnu porodicu i uzorite ashabe r.a. Prevoditi sa drugih jezika o Kur'anu, posebno sa arapskog, na kojem je i objavljen, pisati i izučavati sve ono što ima veze sa Kura'nom predstavlja veliko zadovoljstvo. Upravo, cilj ovoga rada je prestaviti jedan od mnogih načina i metoda tumačenja Kur'ana, a to je sufijska škola tumačenja Kur'ana, koja među ostalim školama tumačenja zaokuplja posebnu pažnju. U ovom skromnom radu ću predstaviti jednog od najpoznatijih sufijskih mufesira, a to je imam Kušejrij. Ovaj produhovljeni mufesir je sastavio svoj mistični komentar pod nazivom „Letaifu-l-išarat“. Također ćemo se upoznati sa načinom tumačenja ostalih mufesira sufijske škole tefsira. U narednim stranicama govorit ću o samom imamu Kušejriju, načinu njegovog tumačenja Kur'ana, sufijskoj školi tefsira, te tumačenju ostalih mufesira sufijske škole tefsira. Na primjeru 186. ajeta sure Bekare konkretno ćemo se upoznati sa sufijskom školom tefsira. Navest ću i primjer tumačenja savremenijeg mufesira, Saida Nursija, koji po načinu tumačenja pripada ovoj školi tefsira. Vjerujem da će Uzviešni Allah biti zadovoljan uloženim trudom u ovaj rad, te da će ovaj rad bit od koristi meni i drugima.
1
Biografija mufesira EL- KUŠEJRIJA Abdul-Kerim b. Havzin b. Abdul-Melik b. Talha b. Muhammed El-Kušejri je rođen u rebiul-evvelu 376/986. godine. Nadimak Kušejrij je, po jednima, dobio po mjestu Kušejr, a po drugima, po vezanosti za porodicu Kušejr koja je bila ogranak plemena Kahtan. 1 Među prvim je sufijama koji je nastojao da put tesavvufa osvijetli i sistematizira. Osim tefsira „Letaifu-l-išarat“, poznata je i njegova risala, koja služi kao ključni udžbenik iz ove oblasti. Umro je šesti dan rebiul-evvela 465. godine po hidžri. 2 Što se tiče naukovanja imama Kušejrija, ono je bilo svestrano i pred brojnim učiteljima. Bio je poznat po svojim predavanjima. Tako, npr., Ebu Hasan Ali b. Hasan Buhari ga spominje 462. g. H. i, ističući ljepotu njegovih predavanja, oduševljeno kaže: „Kada bi kamen dodirnuo bićem svojih upozorenja, on bi se istopio, a Iblis, kada bi prisustvovao njegovim predavanjima, pokajao bi se“.3 El-Kušejrij je Es-Sulejmanov učenik, teolog i sufija, čiji je mistični komentar „Letaiful-išarat“ štampan u šest svezaka. Sam naziv ovog tefsira otkriva hermeneutički metod tumačenja Kur'ana. Iz samog uvoda saznajemo da pisac istražuje skrivena značenja riječi ne ograničavajući se isključivo na filološka pravila. U njegovom tefsiru postoji čvrsta veza između teorije i prakse. Drugim riječima, Kušejrij pravi sintezu između osnovna dva spoznajna stuba bez kojih nema duhovnog napredovanja. 4 Imam Kušejrij, veliki znalac, poznavalac brojnih znanosti, napisao je brojna djela od kojih su najpoznatiji: Ahkam nuššer' , Adabus-sufije, Erbeune fil-hadis, Istifadatul-muradat, Bulgatul-mekasidi fit-tesavvuf, Et-tahbir fit-tezkir, Tertibus-suluki fi tarikillahi te'ala, EtTevhidun-nebevijju, Tefsir fi 'ilmit-tefsir, i brojna druga djela koja govore o Allahovim lijepim imenima, zikru itd. Nezaobilazno je spomenuti i njegovu risalu „Er-Risale Kušejrijje fi 'ilmittesavvuf“ , koja brani pravi put u islamu onog koji odgovara duhu islama i koja služi kao priručnik iz oblasti tesavvufa. Neki od najpoznatijih njegovih učenika bili su: Ebu Bekr Ahmed b. Ali b. Sabit Hatib Bagdadi (392-463. g. H.) i Ebu Feth Muhammed b. Muhammed b. Ali Huzejmija.
1
Kušejri, Kušejrijeva poslanica o tesavvufskoj znanosti, Bemust, Sarajevo 2006., str. 5. Kušejri, Lataifu-l-išarat, I, Kairo, bez godine izdanja, str. 19-20. 3 Nav. djelo, Kušejri, Kušejrijeva poslanica o tesavvufskoj znanosti, str. 9. 4 Ibid, str. 34-35. 2
2
Sufijski metod tumačenja Kur'ana Etimologija riječi tesvvuf Postoje razilaženja oko izvedenice riječi tesavvuf, i njenog korijena. Neki kažu da je to izvedenica od riječi es-suf (vuna), jer su se sufije od drugih razlokovali po svom načinu oblačenja (odjeći), oblačili vunenu odjeću i time išaretili svoj teqaššuf (isposništvo) i svoj zuhd. Međutim, mufesir El-Kušejrij ne misli tako pa kaže: „Nema dokaza da je ova imenica izvedenica u arapskome jeziku niti da je došla nekom analogijom, nego je to priimenak. Ko kaže da je ona izvedena iz riječi es-sifa' ili iz riječi es-sufeh – pa to je daleko od bilo kakve jezičke analogije. Isti je slučaj sa vezom te riječi i vune budući da se sufije nisu (sami i samo) isticali po vunenoj odjeći.“ 5 Značenje riječi tesvvuf Jedni kažu da ova riječ znači: predavanje svoga bića Allahu, dž.š., kako bi ono bilo onakvo kakvog ga Allah, dž.š., želi. Drugi kažu da je tesavvuf najskrovitiji razgovor srca i muhabbet duše (munadžatu'lqalbi we muhadetehetu'r–ruhi). U tom razgovoru biva čišćenje onoga ko želi da se očisti i čistota onoga ko želi da od sebe odstrani svaku nečist i prljavštinu, a u tom mehabbetu se duša uzdiže do visina svjetlosti i meleka i uspinje se do svijeta beskraja i inspiracije. Ovaj skroviti razgovor nije ništa drugo do jedno duboko promišljanje o carstvima nebesa i Zemlje. 6 Sufijsko tumačenje Kur'ana nema za cilj izlaganje vremenskih mnijenja o Kur'anu, već otkrivanje vječnog znanja te knjige.7 Sufija između sebe i Kur'ana ne uspostavlja filološke teorije niti filozofske sisteme, on ne ponire u historijska znanja da bi njihovim posredovanjem 'otkrio' kur'anski smisao, jer time bi historiju nadredio metahistoriji, ljudska znanja Božijem znanju, vrijeme vječnosti. Sufijsko otkrivanje iskonskog smisla Kur'ana (sufijski te'vil) od sufija je opisano kao putovanje obrnutim smjerom od silaska objave (tenzil).8
5
Muhammed Husejn ez-Zehebi, Et-Tefsiru we'l-mufessirin, II, Kairo Mekteba Wehbe, preuzeto iz „Metodologija tefsira“, hrestomatija, priredio Džemaludin Latić, FIN, Sarajevo, 2005. god., str. 271. 6 Ibid. str. 272. 7 Abdulkadir Kadrić, Sufijska tumačenja sure Er-Rahman, Libris, Sarajevo, 2002., str. 16. 8 Enes Karić, Kur'an u savremenom dobu I, bosanski kulturni centar, Sarajevo, 1997., str. 249.
3
Vrste sufijskog tumačenja Kur'ana 1) Tefsir sufi nezari – spekulativni sufijski tefsir; 2) Tefsir sufi išari (fejdi) – aluzivni (simbolički) sufijski tefsir;
Tefsir sufi nezari – spekulativni sufijski tefsir; Spekulativno sufijsko tumačenje pokušava da određene sufijsko-filozofske ideje argumentuje određenim kur'anskim ajetima i da na taj način određenim spoznajnim teorijama pronađe odgovarajuće mjesto u islamskom učenju, poput Ibn Arebijeve teorije 'transcedentnog jedinstva bitka' i sl., što je uveliko zahtijevalo velike napore u načinu iskazivanja željenog cilja. 9 Tako, npr., Ibn Arebi tumači 29. i 30. ajet sure El-Fedžr (fe-dkhulii fii 'ibadii wedkhulii Džennetii – pa uđi među robove Moje, uđi u džennet Moj), on kaže: „we-dkhulii Džennetii“ – taj Džennet – to je Moj zastor, a nema moga Dženneta izvan tebe; ti si Mene otkrio svojim insanskim bićem pa Ja ne mogu biti spoznat nikako drugačije osim tobom, kao što ti ne možeš biti spoznat nikako drugačije osim preko Mene, ja sam nepoznat i ti si nepoznat, pa kad uđeš u njegov Džennet, ušao si u svoje biće kada ćeš spoznati sebe drugom spoznajom, a ne onom spoznajom kojom si ga spoznao kada si spoznao svoga Stvoritelja vlastitom spoznajom. 10 Tefsir sufi išari (fejdi) – aluzivni (simbolički) sufijski tefsir S druge strane aluzivni sufijski komentar pokušava kur'anski tekst protumačiti (prote'viliti) putem skrivenih aluzija koje se otkrivaju isključivo 'ljudima od suluka' (odabranim Božijim robovima). 'Aluzivni tefsir nije nova stvar u interpretaciji kur'anskih ma'nija (značenja). Štaviše, on je poznat od vremena silaska Objave Božijem Poslanikum, s.a.v.s. Na njega ukazuju i riječi Allahovog Poslanika, s.a.v.s.:
ّلكل ّ مطلع حد لكل و حد حرف ولكل بطن ظهر آية „Svaki ajet ima svoju vanjštinu i svoju nutrinu, a svaki harf ima svoju granicu (hadd), a svaki hadd svoju krajnju nakanu.“11 9
Nav.djelo Abdulkadir Kadrić, str. 22. Nav.djelo, Hrestomatija, Džemaludin Latić, str. 274. 11 Nav.djelo Abdulkadir Kadrić, str. 27. 10
4
Tumačenje 186. ajeta sure el-Bekare u tefsiru Kušejrija Imam Kušejrij tumači ovaj ajet na slijedeći način:
ِ َ َوإِ َذاّسأَل ِ ِ ِ ّعب ِ َ ّالد ِاعّإِ َذ ِ يّعنِّيّفَِإنِّيّقَ ِر َّ ّد ْع َوَة ّيّولْيُ ْؤِمنُواّْبِي َ يب َ اد ٌ َ ك َ َ َ اّد َعانّفَلْيَ ْسَتجيبُواّْل ُ يبّأُج 12 لَ َعلَّ ُه ْمّيَ ْر ُش ُدو َّن
„ A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kad Me zamoli. Zato neka oni pozivu Mome udovolje i neka vjeruju u Mene, da bi bili na pravom putu“. 13
ِ َ َ)وإِذَاّسأَل ِ ّعب Spominje Uzvišeni Allah: (يب ٌّ يّعنِّيّفَِإنِّيّقَ ِر َ اد َ ك َ َ „A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu“
Pitanje svake osobe ukazuje na njeno stanje; nisu pitali za neki propis, niti za stvorenje, niti za vjeru, niti za dunjaluk, niti ahiret, nego su pitali za Njega pa je Uzvišeni
ِ َ َ„ )وإِذَاّسأَلA kada te robovi Moji za Mene upitaju“. ِ ّعب rekao: (يب ٌّ يّعنِّيّفَِإنِّيّقَ ِر َ اد َ ك َ َ Oni nisu od onih koji su pitali:
ال َ ََويَسْأَلُىن ِ َك َع ِن ْال ِجب A pitaju te o planinama 14
ك َع ِن ْاليَتَا َمى َ ََويَسْأَلُىن I pitaju te o siročadi
15
ْ يض َ ََويَسْأَلُىن ِ ك َع ِن ال َم ِح I pitaju te o mjesečnom pranju 16
وح َ ََويَسْأَلُىن ِ ُّك َع ِن الر Pitaju te o duši 17
ك َع ِن ْال َخ ْم ِر َو ْال َمي ِْس ِر َ َيَسْأَلُىن Pitaju te o vinu i kocki 18
َال فِي ِه َ َيَسْأَلُىن ٍ ك َع ِن ال َّشه ِْر ْال َح َر ِام قِت Pitaju te o svetom mjesecu, o ratovanju u njemu 19
12
El-Bekare, 186. prijevod ajeta preuzet od Besima Korkuta, Kur'an s prijevodom, 1984. god. 14 Taha, 105. 15 El-Bekare, 220. 16 El-Bekare, 222. 17 El-Isra, 85. 18 El-Bekare, 219. 13
5
Oni su posebna skupina: „Kada te upitaju... robovi o Meni“ Tj. kada te Moji robovi upitaju za Mene, kako ćeš im odgovoriti? Ovaj odgovor nije tvojim jezikom o Muhammede. Iako si ti izaslanik između Mene i stvorenja, ovaj odgovor ću ja dati (يب ٌّ فَِإنِّيّقَ ِر- Ja sam, sigurno, blizu). Podigao je Allah bilo kakvo posredništvo, preko bilo koga od Njegove blizine, pa nije rekao: „Reci im da sam Ja blizu“, nego je rekao Uzvišeni: „Ja sam, sigurni, blizu“. Zatim je pojasnio šta je to blizina (njena kakvoća): Uzvišeni Hakk je , neka je Hvaljen, daleko od bilo kakve blizine koja je fizička, sa bilo koje strane, bilo koje udaljenosti, ili određenosti mjestom. Pa je Uzvišeni rekao: (ِيب َد ْع َوةَ الدَّاع ُ „ )أ ُ ِجodazivam se molbi molitelja“. Zaista je Hakk, neka je Hvaljen, blizu svima Svojim znanjem, Svojom moći, Svojom svečujnošću i svevidnošću. On je blizu vjernicima na način koji Mu priliči, pomoću Svojom i odazivajući se na njihove dove. Uzvišeni Allah je daleko od toga, da bude Svojim bićem blizu bilo koga i da bude određen mjestom. On je jedinstven i ne kreće se unutar nekih granica i On je Silan i ne može se opisati niti ograničiti.
ِ ِ ِ َ ََّاعّإِذ ِ Dalje spominje Uzvišeni Allah: ن َّ يّولْيُ ْؤِمنُواّْبِيّل ََعلَّ ُه ْمّيَ ْر ُش ُدو ِ ّد ْع َوَةّالد َ يب َ اّد َعانّفَ لْيَ ْسَتجيبُواّْل ُ أُج „Odazivam se molbi molitelja kad Me zamoli. Zato neka oni pozivu Mome udovolje i neka vjeruju u Mene, da bi bili na pravom putu“. Nije obećao onome koji zasluži svojim udaljavanjem od dunjaluka (zuhdom), ili onome koji je u vremenu ibadeta, nego je rekao: odazivam se dovi molitelja kada god njegova dova bude upućena Meni, ko god da me doziva, i gdje god da me doziva. Pa je rekao: (ستَ ِجيبُواّْلِي ْ َ„ )فَ لْيNeka se oni Meni odazovu“, ovo je obavezivanje. A riječi Uzvišenog: (ِيب َد ْع َوةَ الدَّاع ُ „ )أ ُ ِجOdazivam se dovi molitelja“, je objašnjenje, i olakšanje od strane Allaha dž.š. Dao je prednost na početku odzivu, koji je olakšanje u odnosu na obavezivanje. Kao da kaže, kada Me moj robe pozoveš, odazvat ću se, pa se ti Meni odazovi kada Ja tebi poziv uputim. Ja nisam Zadovoljan da ti odbijem dovu pa ni ti nemoj biti zadovoljan da budeš odbijen sa Moje strane. To što ti se Ja odazivam sa dobrom, treba te navesti, robe Moj, da mi se stalno obraćaš, a tvoja dova nije ta koja mene navodi da ti se odazovem.
19
El-Bekare, 217.
6
ِ ِ (ّولْيُ ْؤِمنُواْ ّبِي َ „ )فَ لْيَ ْستَجيبُواْ ّليZato neka oni pozivu Mome udovolje i neka vjeruju u Mene“,: Pa neka imaju povjerenje u Mene, i Ja ću se zaista odazvati onome koji Me pozove. Kaže jedan od njih (pjesnika):
Tako mi Najveličansvenijeg, kojim se kunem, a ja sam Njegov rob Njemu pripadaju hadžije i ono što arefat obuhvata Ja ne tražim zamjenu za Tebe niti prisnog prijatelja Pa da budem nesretan zbog svojih riječi, a plemeniti su povjerljivi
Zatim kaže Uzvišeni na kraju ajeta:
(ّ)لَ َعلَّ ُه ْم ّيَ ْر ُش ُدو َن
„Da bi bili upučeni“,: tj. nije
namjera propisivanje dove Tebi, osim zbog tvoga IRŠADA (upute, pronicljivosti). 20
20
Arapski tekst preuzet sa: Altafsir.com
7
Tumačenje 186. ajeta sure Bekare u tefsiru Ibn Arebija
ِ َ َوإِذَاّسأَل ِ ِ ِ ّعب ِ َ َّالد ِاعّإِذ ِ يّعنِّيّفَِإنِّيّقَ ِر َّ ّد ْع َوَة ّيّولْيُ ْؤِمّنُواّْبِي َ يب َ اد ٌ َ ك َ َ َ اّد َعانّفَلْيَ ْسَتجيبُواّْل ُ يبّأُج 21 لَ َعلَّ ُه ْمّيَ ْر ُش ُدو َّن
„ A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kad Me zamoli. Zato neka oni pozivu Mome udovolje i neka vjeruju u Mene, da bi bili na pravom putu“.
ِ َ َ„ )وإِذَاّسأَلA kada te robovi Moji za Mene upitaju“ ; ِ ّعب (ادي َ ك َ َ To su oni koji Meni putuju, koji Me traže, i lica svoja prema Meni okreću, tržeći od mene spoznaju (me'arifet).
(ّيب ٌ „ )فَِإنِّيّقَ ِرJa sam, sigurno, blizu“ ; vidljiv ِ (َّّد ْع َوة َ يب ُ )أُج
„odazivam se molbi“ ;
Onome ko Me pozove jezikom svoga stanja, svoje spremnosti i predanosti, a nije ukazao na svoje stanje i svoju spremnost.
(„ )فَ لْيَ ْستَ ِجيبُواّْلِيZato neka oni pozivu Mome udovolje“ ; Sa čistom spremnošću odricanjem od dunjaluka (zuhd) i robovanju. Zatim ću ih Ja pozvati Sebi i podučiti ih načinu putovanja prema Meni, da bi Me osvjedočili u toj čistoći. A ja ću im se pojaviti u punom sjaju u ogledalu njihovih srca da bi bili upućeni na istrajnost, tj. da budu ustrajni i da čine dobro.
21
El-Bekare, 186.
8
Bediuzeman Said Nursi i njegov komentar ajeta
ِ ِ ّبّلَ ُك ْم ْ أُ ْدعونىّا ْستَج
„Obratite Mi se molbom, pa ću vam se odazvati“
Pa, ako kažeš : “Mi često upućujemo dovu, ali nam ne bude primljena, iako je ajet općeniti i izriče da se u svakoj dovi odgovori“, odgovor je: Odazivati se dovi je jedno, a primiti dovu je nešto drugo. Svakoj se dovi odaziva. Međutim, njezino primanje i ispunjenje onoga što se izričito traži ovisno je o Allahovoj, Slavljen je On, Mudrosti. Npr., bolesno dijete zapomaže i kaže doktoru: „Doktore, pogledaj me“. Doktor kaže:“ Svakako, dijete moje. Šta treba?“ Zatim dijete rekne:“ Daj mi taj i taj lijek“. U tom slučaju, doktor će mu ili dati lijek ili će mu dati lijek koji mu je od njega korisniji i blagotvorniji ili će mu definitivno zabraniti bilo kakav lijek jer će pogoršati njegovu bolest. Dakle, Uzvišeni Hakk, koji je apsolutno Mudri, svugdje je prisutan i sve vidi, pa se On, Slavljen je On, i odaziva dovi Svoga roba.Uklanja njegovu sumornu zabrinutost i strašnu otuđenost te ih, svojom prisutnošću i odazivanjem nadomješta nadom prijatnošću i smirenošću. Međutim, izričiti zahtjev Svoga roba će On, Slavljen je On, ili ispuniti te se tako izravno odazvati dovi, ili će mu omogućiti nešto bolje od toga, ili će ga odbaciti, primjerno tome šta uvjetuje mudrost Njegovog gospodarenja, i neovisno o neosnovanim prohtjevima ili nevaljalim očekivanja tog roba.22
22
Bediuzzeman Said Nursi, Iman i Ihsan, iz djela „Risale-i Nur“, BEMUST, Sarajevo, 2004., str. 27- 28.
9
Zaključak Nakon svega izloženog, preostalo je da u završnom dijelu razmotrim zadatu temu, i istaknem lično poimanje ove tefsirske teme. Stoljećima se pisalo i govorilo o Kur'anu, jedan od svakako zapaženih načina pristupa kur'anskom tekstu jeste i sufijski koji ne dozvoljava da se kur'anska interpretacija učahuri i učini statičnom, i na taj način neprestano i uvijek iznenada otvara nove vidike. Teško je konsultovati, kao što neki tvrde, da je sufijsko tumačenje nazadno, kada se zna da su sve znamenite sufije bili dobri vijernici, nisu naučavali da bi se drugima dodvorili, nego su nastojali da uz zikir dostignu Allahovu, dž.š., blizinu i sreću na oba svijeta. Jedan od takvih vjernika bio je sigurno, i imam Kušejrij, koji je svojim naukom mnogima pokazao pravi put i vodilju u životu. Sam ovaj rad pokazuje jedan od načina tumačenja Kur'ana (sufijsku školu), metod njenog tumačenja, te prikazuje primjere istaknutijih predstavnika ove škole tumačenja Kur'ana. Nadam se da sam u ovome radu uspio prikazati stvarnu sliku sufijskog metoda tumačenja Kur'ana, te razbiti predrasude onima koji su smatrali da je ovaj metod pogrešan, zastranjujući, te da nema osnova u vjeri.
10
Literatura
1)
El-Kušejri, Abdulkerim, Kušejrijeva poslanica o tesavvufskoj znanost, Bemust, Sarajevo 2006. godine;
2)
El-Kušejri, Abdulkerim, Lataifu-l-išarat, I, Kairo, bezgodine izdanja;
3)
Ez-Zehebi Muhammed Husejn, Et-Tefsiru we'l-mufessirin, II, Kairo Mekteba, Wehbe, preuzeto iz „Metodologija tefsira“, hrestomatija, priredio Džemaludin Latić, FIN, Sarajevo, 2005. godine;
4)
Kadrić, Abdulkadir, Sufijska tumačenja sure Er-Rahman, Libris, Sarajevo, 2002. godine;
5)
Karić, Enes, Kur'an u savremenom dobu I, bosanski kulturni centar, Sarajevo, 1997. godine;
6)
Korkut, Besim, Kur'an s prevodom, 1984. godine;
7)
Nursi, Said, Iman i Ihsan, iz djela „Risale-i Nur“, BEMUST, Sarajevo, 2004. godine
8)
www.Al'tafsir.com
11
Sadržaj Uvod...........................................................................................................................................1. 1) Biografija mufesira EL- KUŠEJRIJA......................................................................2. 2) Sufijski metod tumačenja Kur'na.............................................................................3. 3) Vrste sufijskog tumačenja Kur'ana..........................................................................4. 4) Tumačenje 186. ajeta sure el-Bekare u tefsiru Kušejrija.........................................5. 5) Tumačenje 186. ajeta sure el-Bekare u tefsiru Ibn Arebija......................................8.
6) Bediuzeman Said Nursi i njegov komentar ajeta
ِ ِ ّبّلَ ُك ْم ْ أُ ْدعونىّا ْستَج
„Obratite Mi
se molbom, pa ću vam se odazvati“.........................................................................9. Zaključak..................................................................................................................................10.
Literatura..................................................................................................................................11. Sadržaj......................................................................................................................................12.
12
