Dundo Maroje
Dundo Maroje je komedija najznačajnijeg hrvatskog renesansnog književnika Marina Držića. Ovo je Držićeva najpoznatija i najčešće izvođena komedija, koja je prvi put izvedena 1551. godine u Durovniku. ! to vrijeme je Držić napisao sva svoja najpoznatija dje"a, no to je i"o i vrijeme dugova i oskudi#e. Osim $inan#ijskih pro"ema, Držić se nije ni s"agao s durovačkom v"adom što se očituje u njegovom dje"u kao negativan stav prema v"aste"ima. Osim stavova prema v"adi, Držić u ovoj komediji prikazuje svoj renesansni svjetonazor kroz "ika %ometa. Ova renesansna komedija napisana je u 5 činova, no pos"jednji čin nije potpun, već ga je Mihovi" &omo" dovršio. Osim 5 činova, komedija je popraćena i dvama pro"ozima, od kojih se jedan od njih zapravo smatra k"jučem ove komedije. ! pro"ogu čaronjak Dugi 'os priča o svojim putovanjima, pritom iznoseći svoju viziju savršenog društva, točnije, on sam je podije"io "jude na dvije vrste( "jude nazi"j i "jude nahvao. )judi )judi nazi"j su pošteni, dori i mirni "judi, dok su "judi nahvao z"i, poh"epni i škrti. Držić kroz ovu podje"u "ikova upravo #i"ja na durovačku v"adu s kojom je imao i sam pro"ema, te njih smatra "judima nahvao. Od "ikova u komediji, jedino %omet je čovjek nazi"j i on je komični junak koji, osim što je pokretač radnje, svojim postup#ima izaziva smijeh. *amo ime prikaz je njegovog stava kako je njegov truh njemu gospodar gospodar jer ga on nikada nije iznevjerio na dorom oroku, oroku, te tako nosi ime po tome kako on +pomete hranu. On, iako je s"uga, vr"o je sretan i od"ično živi, a raz"og tome je njegova $i"ozo$ija koja se sastoji od tri e"ementa- $ortune, stava virtuoza, te akomoda#ije. On sam je virtuoz i onaj tko hoće v"adati mora to iti, +rjea je it vjertuozu tko hoće renjat na svijetu. očno očno zna svojim postup#ima i stavovima okrenuti $urtunu u svoju korist, što mu vr"o "ako ide od ruke jer je vr"o inte"igentan i samouvjeren. 'jegove osoine su čisti primjer renesansnih vr"ina, dok kod većine osta"ih "ikova prev"adavaju srednjovjekovne vr"ine, poput vjere u /oga. Osono mi se sviđa kod %ometa što je vr"o samosvjestan i zna da je $ortuna na njegovoj strani, te to vr"o često iskazuje u svojim mono"ozima, mono"ozima, kroz koje zapravo iz"aze stavovi samog Držića, +0e "i ikomu na svijetu srjeća u $avor kako je meni, +0a sam čovjek ki s ga"antarijom idem, razumno se v"adam, nijesam rustik a"a mi ne para da sam. Osim njegove životne $i"ozo$ije koja ga uve"ike raz"ikuje od osta"ih "ikova, i njegove mane su prikazane na komični način kroz koji se g"edate"ji uvijek smiju s njim, a ne njemu. %ri čitanju mi je i"o vr"o simpatično kako %omet koristi "atinski pokušavajući se učiniti učenijim, no zapravo vr"o često ima pogreške koje su prikazane u rječniku. 'o iako nije io vr"o učen, prema njegovim uzorima, "ako je uoč"jiva njegova inte"igen#ija, te je on vr"o #ijenio Ma#hiave""ia koji ga je inspirirao za njegovu virtuoznost i ideje kojima je dao sve od see da ostvari svoje #i"jeve. !z sve te vr"ine, nije mu teško i"o nadmudrit i ov"adati svim "judima, te je see prozvao +kra"jem od "judi. !spoređujući ga sa %opivom, Marovim s"ugom, oni su naizg"ed vr"o raz"ičiti, no zapravo imaju i nešto zajedničko. Ooji#a se trude udovo"jiti svojim gospodarima, a"i pretežno zato što znaju da će imati koristi od toga. %omet s "akoćom svom gospodaru pomaže jer je vr"o dosjet"jiv i sna"až"jiv, dok %opiva ipak nije to"iko vješt. %opiva se ne os"anja na $ortunu niti pri"ižno kao što to čini %omet, te na kraju dje"a je čak htio i pokrasti )auru gdje se vidi njegova poh"epa. *matram da se g"avna pouka vrti oko %ometa, no ipak je osnovni zap"et komedije od"azak Mare u 2im gdje rasipa očev nova#. &roz
osnovnu priču dje"a, Držić $antastično kritizira društvo i njihove mane, poput škrtosti i poh"epe, koje koristi kao kontrastne pokretačke motive radnje. 3ako mi se ova komedija kao dje"o nije svidje"a, sviđaju mi se Držićevi stavovi prema "judi i mogao ih se poistovjetiti sa njegovim svjetonazorom koji nas uči da je važno iti sretan i samouvjeren, jer ćemo jedino tako uspjeti ostvariti v"astite #i"jeve.
)uka )ajić, 4.
