Esej, Platon, Drzava

Univerzitet u Sarajevu Fakultet Islamskih nauka Teološki odsjek  III semestar, I ciklus studija Socijalna Filozofija i Filozofija kulture 2016201!"

#sej Platonova država

$entor% mr" Samedin &adi'

Student% (lmir )asan, redovan, *+

Sarajevo, decem-ar, 2016"

U./ rava  je latonovo 3lavno filozofsko djelo 4 nje3ov 5okušaj da svima 5okae kakva -i tre-ala -iti idealna drava" To je za5anjuju'a knji3a, 5re5una ideja i ras5rava o znanju, reli3iji, duši, etici, 5olitici, o-razovanju, feminizmu, ratu, umjetnosti i još mno3o emu"  Država  je

7zatvoren7 tekst koji nastoji 5ruiti konane i zakonodavne od3ovore na ve'inu

 5ro-lema i 5itanja koje 5ostavljaju latonovi 5rijatelji i suvremenici" 8otovo sve ideje su me9uso-no 5ovezane" Time je 5osti3nuta skladnost i dosljednost, ali to znai da dovo9enjem u 5itanje jedno3 središnje3 stu5a to3 filozofsko3 zdanja, 5ada itav sustav" :o, najvaniji je i5ak kontekst ras5rave 4 3rad (tena"

8rki 3radovi ; drave i laton 8rci su se i u domovini i u inozemstvu or3anizirali u nezavisne zajednice, 5a je 3rad <5olis= -io osnovni o-lik 3rke vladavine" >ivjeli su u malim, neovisnim, ve'inom siromašnim dravama, dok su #3i5at i erzija -ili 3olema, -o3ata, monolitna i teokratska društva" ostojalo je mno3o 3radova4drava i svi su me9uso-no -ili neovisni i imali razliite  5olitike sustave" (tena je -ila 5ose-na 5o estom oda-iru vrlo ne5osredno3 o-lika demokratske vlasti, u emu su sudjelovali svi odrasli muški 3ra9ani" ?iti 3ra9aninom (tene znailo je imati 5ovlastice, ali i mno3e na5orne 5olitike i javne dunosti, kao što su vojna i sudska slu-a@ a za imu'nije i 5la'anje vjerskih o-reda i sezonskih kazališnih do3a9aja" (tena  je -ila uvena 5o svojim velikim dramskim 5iscima% #shilu, Sofoklu, #uri5idu, (ristofanu i dru3ima" laton je uvidio da (teni 5rijeti o5asnost, te je na to konstantno i u5ozoravao" /5asnosti su vre-ale iz vana, kao što je erzijsko carstvo te vojniki 3rad4drava S5arta" (li 3ra9ani nisu na to o-ra'ali 5anju, te su -ili 5rivreni demokratskom ustrojstvu drave, koje  je -ilo korum5irano i neuinkovito"  :eminovno je s5omenuti AsofisteB koji su kvarili inteli3entu omladinu i nametali im svoje ideje koje se o3ledaju u nauavanju da je moral stvar oso-no3 iz-ora te da je ljudska se-inost 5osve 75rirodna7" laton je svojom AravomB 5okušavao s5rijeiti njihove naume i nastojao dokazati da su te ideje lane i o5asne" :astojanje nje3ove filozofije -ilo je 5ruiti neku vrstu 5ostojanih moralnih vrijednosti i trajne 5olitike sta-ilnosti koja 'e s5asiti (tenu"  :aravno, nije znao da 3lavna 5rijetnja dolazi sa sjevera" :a5osljetku je (tenu 75ro3utalo7 makedonsko carstvo Fili5a II" <*C24**6" 5r" &r"= i nje3ova nasljednika, (ristotelova uenika, (leksandra .eliko3 <*+64*2*" 5r" &r"=" .e'ina 5itanja kojima se laton -avi 5ro5ituje vanost odnosa izme9u 5ojedinca i drave, a razmatra ih u svojoj najvanijoj knjizi ; ravi" :eka od tih 5itanja su% •

Dto o-jedinjuje dravu i ini je sta-ilnomE

•

e li drava nešto 75rirodno7 i neminovno ili je to kulturološka i 5romjenjiva 5ojavaE

•

esu li ljudska -i'a suradnici ili su5arniciE &ako tre-a o-razovati 3ra9aneE

•

Dto je znanjeE

•

esu li ljudska -i'a do-ra ili zlaE

•

esu li svi ljudi jednakiE (ko jesu, u kojem smisluE Imaju li zajedniku kulturuE

•

esu li zakoni neo5hodniE Tko odluuje o njimaE Gašto se moramo 5okoravati zakonimaE

•

Dto se do3a9a ako se razliiti ljudi ne slau oko nee3aE Imaju li razliiti ljudi razliite ulo3e u društvuE

•

Tre-a li svatko imati 5ravo sudjelovanja u u5ravljanju, ili to tre-a 5re5ustiti nekolicini strunjakaE

•

Ima li drava nekakvu svrhu ili ciljE e li drava nešto loše ili do-roE 1

rava 5o latonu

o misliteljima stare 8rke, ovjek je društveno i 5olitiko -i'e ivi u vrijeme elo5onejsko3 rata <*1" 4 0" 5r" &r"=, te kasnije za vrijeme oliharhije, vladavine Tridesetorice <0" 5r" &r"=, me9u kojima su neki -ili i latonovi ro9aci" :akon to3a dolazi do 5ovrata demokracije u (teni, te je smaknut nje3ov uitelj Sokrat  jer je 7kvario mla9e7 odn" jer je -io o5tuen da je sura9io sa Tridesetoricom" laton se 5ovlai iz 5olitike svojom 5oznatom izrekom% 7Tre-a se -aviti  5olitikom samo dok ti ivot ne 5ostane u o5asnosti"7 1 Dave Robinson i Judy Groves, Platon za početnike, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001

Temelj nje3ove ideje o idealnoj dravi jest ideja 5ravednosti" To je nešto slinoj le3itimnosti u današnje vrijeme, no za5ravo je rije o 5ravednoj ras5odijeli rada 5rema s5oso-nostima svako3a ovjeka" :a to su se u3ledali i marksistiki filozofi kao &arl $ar ili Friedrich #n3els" Tako svako tre-a raditi ono za što je s5oso-an, odnosno 7 Svako radi svoj  5osao7" Tako 5ostoje dijelovi drave, kao i kod ovjeka dijelovi tijela% 3lava
 5roizvoditelji ili zanatlije <5oudni dio=

•

ratnici ili uvari
•

vladari ili filozofi
/ni 5roizvode i 5ruaju o-rtnike uslu3e ostalima, s tim da je njima ivot dosta la3an i smiren, jer za razliku od uvara, ne moraju se izla3ati o5asnosti, i mo3u imati o-itelj i ivjeti u3odno" edina im je mana 3ramzljivost tj" ako 5ostanu 5ohle5ni, te si ele 5riuštiti više do-ara i novca ne3o im je 5otre-no" Hatnike ili uvare polisa tre-ala -i krasiti vrlina hra-rosti" /ni se odriu u3odno3a ivota da -i dru3i mo3li uivati u si3urnosti i miru, odn" u idealima 5rava slo-odi i  5ravednosti" :jihova mana je astolju-lje koje se moe oitati kao vladavina timokracije što svakako nije do-ro"  :a kraju vladari za koje laton smatra da moraju -iti mudri, te misli da vladati tre-aju samo najjmudriji i naj-olji odn" filozofi i to još iz aristokratskih kru3ova" Gnai naj5oeljniji o-lik vladavine -ila -i aristokracija" /ni ne -i tre-ali imati nikakve mane ili 5oroke"  :adalje, drava kakvu laton zamišlja je idealna drava, -ez mana, i jednostavno je neostvariva" &arl o55er   kae da je laton zaetnik totalitarne drave, jer je sve 5odre9eno dravnoj vlasti, 5a ak i od3oj djece"

G(&JUK(&  o sadraju svoje misli laton je idealistiki uto5ist" U svojim temeljnim djelima 7rava7 i 7Gakoni7 nastojao je definisati idealno društvo i dravu, društvo i dravu koji ne  5ostoje u stvarnosti, ve' koja -i tre-ala -iti 5rodukt svjesne djelatnosti ljudi" rava nastaje zato što nitko sam se-i nije dovoljan" Ga ostvarivanje latonove ideje o idealnoj dravi i društvu 5otre-no je idealno društvo" efinicija idealno3 društva i drave koju laton daje u ravi manje je realna od uto5ije koju daje u Gakonima, i samim tim manje ostvarljiva" laton smatra da je 5ravedno dati svakom ono što mu 5ri5ada, te da 'e tako svi u dravi -iti zadovoljni" laton je svoju ideju drave izveo iz svoje antro5olo3ije, tj" iz uenja o strukturi i svojstvima ljudi" latonova teorija je da je društvo vrsto or3anizovano onda kad svaki  5ojedinac radi ono za što ima 5rirodne sklonosti, a zadatak vas5itanja je da otkrije te s5oso-nosti i da ih uvje-a tako da slue društvu"

Jiteratura ."&osti', 5red3ovor u knjizi LLravaLL laton, rava, .elika filozofska -i-lioteka, ?eo3rad 2002 ave Ho-inson i udM 8roves, laton za 5oetnike, esenski i Turk, Ga3re-, 2001" htt5%-s"Niki5edia"or3NikiravaO<laton=