Bijeg esej

BIJEG

Roman lika Bijeg je napisao Milutin Cihlar Nehajev,jedan od najistaknutijih hrvatskih modernista koji

 je jelovao krajem 19. i početkom 20 . st. Ovaj se roman smatra prvim romanom hrvatske moderne,a glavna mu je tema opis lika Đure Anrijaševida,mlaog i naarenog intelektualca koji ne uspijeva ostvariti život kakav želi,kako zbog vanjskih prilika poput malograđanske sreine u kojoj živi   tako i zbog njega samoga.

U zaanom ulomku sa sreine jela glavni lik Đuro Anrijaševid se nalazi u sve težoj situaciji jer su njegove šanse za zajenički život sa Verom sve manje,a i situacija u školi u kojoj preaje mu je postajala sve dosadnija otkako je morao napustiti svoj način raa. Ipak ono što je za njega najgore je njegova pasivnost,njegov nedostatak volje da si sam popravi situaciju u kojoj se našao. Đuro Anrijaševid,ako mu nije onako kako si je zamislio,ne trudi se popraviti to pa se samo prepušt a subini (‘’Svaki put ka bi ga nešto zateklo što se nije alo omah svlaati (…), ka go bi se našao oko u oko s neprilikama običnog života koje se nisu ale protjerati ni mislima ni sanjarenjem, Anrijaševid bi bez otpora oskora zaključivao a nema sm isla s tim razbijati glavu, i - čekao što de odi.’’) . Takav njegov stav   i odluke koje iz njega proizlaze su uzrok njegovog propadanja,njegove dekadencije, i zasigurno predstavljaju jednu o njegovih lošijih strana  jer ga njegova odluka o poavanju životu  odvodi u propast . On pre problemima pre kojima se nađe jenostavno poklekne,prihvati što mu se ogađa bez ikakve,i najmanje inicijative a taj problem rješi. Đuro je u oređenoj mjeri svjestan te svoje loše osobine,ali se uvjerava a smisla za borbom uopde nema,jer je njen isho ved poznat (‘’(…) on se sve više izmirivao s mišlju a se valja začas pokoriti svoj ovoj nevolji koja ga je stigla - a nema smisla boriti se, jer ionako nema nikakve nae u uspjeh.’’ ). Njegov ogovor na životne teškode je gotovo ientičan trima sestrama iz istoimenog romana A.P.Čehova – kao i ko njih čini se a bez obzira na želju za poboljšanjem izostaje prava reakcija koja bi to mogla ostvariti. Mogude je i a Đuri neostaje motivacija za borbom koju je mogude pronadi u književnim jelima koja su ouvijek bila velik utjecaj na ljue. Još su stari Grci svojim jelima pokušavali izazvati katarzu i tako utjecti na prosječnog čitatelja da i on potaknut hrabrošdu i pravenošdu junaka io tih vrlina primjeni u svom životu. Đuro Anrijaševid nije tip lika kojeg se može nadi samo u književnim djelima nego zapravo predstavnik skupine Cihlarevih suvremenika pa i njega samoga. Jednako dobro

kao prestavnik ljui toga oba,Đuro je prestavnik i anašnjih ljui. Oni često oustaju o b orbe za svoja uvjerenja i umjesto nje izabiru naizgled bolji put  –  bijeg. To je pogotovo vidljivo kad se raspravlja o ruštvenim problemima jer ljui svoj utjecaj u ruštvu smatraju premalenim pa misle a  je borba za njihova uvjerenja nepotrebna. Umjesto borbe o ni od problema bježe kao a ih se to i ne tiče. Đuro Anrijaševid je lik kojeg okružuje okolina nepovoljna za ostvarenje ostvarenje njegovih namjera unatod talentima koje ima. No više o toga sputava ga njegova pasivnost i nezainteresiranost za probleme,zbog kojih ne uspije ostvariti ono čemu teži i na kraju kukavički bježi o te spoznaje. Njegov karakter je slika Nehajeva,ljui koji ga okružuju ,ali i anašnjeg čovjeka koji preaje borbu i prije nego što je ona započela. Današnji čovjek ne želi gubiti vrijeme na stvari poput angažmana u politici jer iako je to i njegov interes prosuđuje a to nede uroiti ploom pa oustaje i preaje se a ga drugi vode,bilo to dobro ili ne.