Stevia

BILJKA STEVIJA (stevia (stevia rebaudiana rebaudiana bertoni) bertoni) http://www.gazdarica.com/stranice/kuharica/teme/Stevia-najslada-biljka

Stevia, najslađa biljka Stevia Stevia je najslađa najslađa biljka biljka na na svijetu! svijetu! Listovi Listovi su 35 do do 45 puta slađi slađi od šećera. šećera. Kada se ekstrahira i pretvori u prah koji je po strukturi steviol glikozid, slađi  je 200 do 300 puta od šećera.

Dakle, pri zaslađivanju potrebno vam je 300 puta manje stevie nego šećera. Uz brojna ljekovita svojstva, to je idealno idealno sladilo za sve one koji žele ostati zdravi. Preporuča Preporuča se uzgoj za vlastite potrebe! Slad stevie se sastoji od 8 vrsti slada, koji se nalaze u listu stevije. Samo sa svih 8 vrsta,  postiže se slad slad koji ima i ljekovito djelovanje. djelovanje. Sastav Sastav slada iz stevie stevie su Stevisoid, Rebaudiosid Rebaudiosid A,B,C,D,E,F i Dolceid. To je čisti neprerađeni slad.

Povijest Stevia je južnoamerička biljka koju indijanska plemena Guarani koriste kao sladilo za hranu i  piće već više više od 1500 godina. godina. Steviu su u 18.stoljeću otkrili otkrili Španjolci, koji su dolaskom dolaskom u Paragvaj primijetili da domoroci koriste ovu biljku bilj ku kao ljekovito sredstvo. Krajem 19.stoljeća Moises S.Bertoni prvi je napisao studiju o steviji i drugim paragvajskim biljkama i tako  proširio glas o njenoj korisnoj primjeni. Upotreba stevie kao kao zaslađivača je zabranjena u Americi i Europi. Zabrana Zabrana je obrazložena zaključkom da "ne postoje zadovoljavajući podaci koji podupiru sigurnu upotrebu tog  proizvoda". Nakon Nakon pozornije analize analize vidljivo je da ti zakoni zakoni nisu znanstveno znanstveno utemeljeni, utemeljeni, već su, najvjerojatnije, kompromis između industrije umjetnih umjetnih zaslađivača i proizvođača prirodne hrane. Pojava stevie kao prirodnog alternativnog proizvoda ugrozila je interese mnogih strana 1 od 29

BILJKA STEVIJA (stevia (stevia rebaudiana rebaudiana bertoni) bertoni) kompanija. Budući se biljka stevia ne može patentirati pa je, stoga, jeftina i svima lako dostupna, "ugroženim" kompanijama je odgovarala zakonska zabrana. Iako brojni znanstveni radovi upućuju na ozbiljnu štetnost umjetnih sladila, situacija na tržištu umjetnih sladila se nije nimalo promijenila, a zabrana upotrebe stevie stevie kao zaslađivača zaslađivača još nije ukinuta. U Americi je zabrana djelomično ukinuta i to ne iz dobrih namjera, već zato što su velike kompanije također također vidjele svoje interese. interese. U Europi je stevia sada sada u fazi "razmatranja", "razmatranja", ali čini se da je budućnost na strani stevie. Danas se stevia stevia najviše sadi upravo u Južnoj Americi, Americi, ali i Kini, Indiji i drugim zemljama Azije. Budući da su umjetna sladila zabranjena u Japanu, stevia je veoma omiljena, a Japanci su i najveći uzgajivači te biljne vrste na svijetu.

Ljekovitost Domoroci su stevijinim lišćem također brzo ublažavali glad i liječili neke bakterijske bolesti  probavnoga sustava, jer ima baktericidna baktericidna svojstva, svojstva, a onemogućava onemogućava rast i ostalih ostalih infekcijskih organizama. Stevia ima čak i antikancerogena svojstva te jača imunitet, tako da je čaj od stevie dobro piti za oporavak od gripe ili prehlade. Važno svojstvo stevie je u dentalnoj higijeni. Ona jednostavno ubija karijes. Kao ugljikohidratna jumbo-molekula ne mijenja kiselost u ustima za vrijeme jela. jela. Konzumiranje jednog lista stevie, ujutro prije doručka i  pranja zubi, dovodi dovodi nakon šest šest tjedana upotrebe, upotrebe, do nestanka nestanka karijesa na zubima. Stevia ne gubi svojstva ni na visokim temperaturama, tako da se njome mogu zaslađivati vrući čajevi, a služi i za pečenje kolača. Okus stevie istovjetan je okusu bijeloga šećera, pa je idealno sladilo za one koji vole slatkiše a pate od prekomjerne debljine, kao i za zdrave ljude koji to žele i ostati. A pri zaslađivanju potrebno je 300 puta manje stevie nego šećera. Zbog svojih svojstava stevia je dobar izbor za dijabetičare, za ljude s povišenim tlakom tl akom ili  prekomjernom težinom težinom i za sve one one koji izbjegavaju izbjegavaju rafinirani šećer šećer u prehrani. Stevia snižava razinu šećera u krvi, ne utječe na inzulin, što je posebice važno za dijabetičare, snižava snižava visoki visoki krvni pritisak, pritisak, smanjuje smanjuje osjećaj osjećaj gladi te pobo poboljšav ljšavaa probavu. probavu. Najnovija Najnovija istraživanja pokazuju da proizvodi od stevie pomažu i u sprečavanju sprečavanju nastanka raka. Ukratko svojstva svojstva setvie setvie su: antibakte antibakterijsk rijska, a, protugljiv protugljivična ična,, protu upalna, upalna, antiviru antivirusna, sna, protiv protiv kvasca, kvasca, kardioton kardiotoničko ičko (uravn (uravnotežuj otežujee snagu snagu srčanog srčanog mišića), mišića), diuretičko diuretičko - potiče potiče izlučivanj izlučivanjee vode iz organizma organizma,, snizuje snizuje krvni tlak, tlak, proširuje proširuje krvne krvne žile. žile. Utječe na ►sprečavanje ►sprečavanje nastanka raka ►liječenje ►liječenje bakterijskih bolesti probavnoga sustava ►regulacija prekomjerne tjelesne težine ►smanjenje povišene povišene razine masnoća u krvi i visoki krvni tlak  i nzulin, što je posebice važno za dijabetičare ►snižavanje razine šećera u krvi bez utjecaja na inzulin, ►smanjenje anemije ►oporavljanje organizma organizma poslije terapije antibioticima te nakon gripe ili prehlade ►pomoć u zarastanju rana i zaustavljanju alergija na hranu ►usporavanje ►usporavanje razvoja osteoporoze izlj ečenju kod infekcija Candidom sp. ►pomoć u bržem izlječenju ►detoksikacija ►detoksikacija organizma ►sprečavanje ►sprečavanje nastanka karijesa i zubnoga plaka strana 2 od 29

BILJKA STEVIJA (stevia rebaudiana bertoni) ►reguliranje probave ►jačanje imuniteta

Upotreba Koliko stevie je potrebno kako bi se zamijenio šećer? Šećer 1 šalica 1 žlica 1 žličica

Stevia prah 1 žličica 1/4 žličice prstohvat do 1/16 žličice

Stevia tekućina 1 žličica 6 do 9 kapi 2 do 4 kapi

Pazite !

U mljevenom listu stevie može se kod nekih proizvoda kupiti, sa neprerađenim sušenim listom stevie, pomiješan i preradjeni list stevie. To znači za jednu količinu prirodno osušenog lista, dodana je i pomiješana jedna količine lista iz kojeg je već prije sušenja izvađen slad. Takav list je otpad ali se dodaje kao punilo da poveća masu. Npr., u cigaretama nije sve duhan, veći dio su različita punila. Zato je naša preporuka; Kupite čitav list i sameljite ga sami ! U otopljenom rastvoru Stevie, može se rastopiti svašta. Npr. Cyklamati, Asugrini, Aspartami, koji su sada jako, jako jeftini i industrija ih se treba nekako riješiti. Zato je naša preporuka; Kupite eksstrakt stevie u obliku krem bijelog praha i rastopite ga sami u tekućini ! U oba slučaja sigurno će te biti sigurni što stavljate u sebe. Prvo dobiveni destilat iz stevie, koji sadrži svih osam vrsta ugljikohidrata je krem bijeli mat  prah, koji se sastoji iz sitnih štapića koji su na krajevima zaobljeni, i jednako ljekoviti kao i stevia. Sve što je super bijelo, svjetlucavo i u malim kristalićima, slično šećeru, su dodatno destilirani proizvodi, razdvojeni ugljikohidrati koji su separirani po jačini slasti. Najslabije slatki Rebaudiosid F i Dolcheid koji imaju nadimak industrijski otpad, pakiraju se i prodaju na malo građanstvu.

Oni koji se bave eko - bio proizvodnjom, znaju kako se kopriva koristi kao "pesticid". Na sličan se način koristi i stevia, koja je još bolja i efikasnija. Rezultati su i više nego dobri.

Sadnja i uzgoj Kada lišće stevie naraste do visine od 5 centimetara, počinje se rezati. Nakon berbe, lišće se  prvo čisti, a zatim suši na suncu ili sušilima s toplim zrakom. Svježi suhi listovi stevie mogu se kuhati i piti kao stevia čaj ili prirodno stevia sladilo, dok se daljnjom preradom dobivaju  brojni dobrotvorni sastojci, koji se koriste za različite proizvode od stevie. Biljka stevia iznova raste čak 3 do 4 puta godišnje, što je čini vrlo profitabilnom kulturom. Njezin je uzgoj  jednako uspješan. Na jedan hektar biljke dobiva se od 1500 do 2000 kilograma suhog lišća stevie, što konačno iznosi od 100 do 200 kilograma ekstrakata. strana 3 od 29

BILJKA STEVIJA (stevia rebaudiana bertoni) Stevijin bi korijen u Dalmaciji mogao prezimiti, pa bi biljka mogla rasti i listati nekoliko godina, baš kao i u Paragvaju. Bez obzira što kalkulacija isplativosti lijepo i fino izgleda, mišljenja smo da proizvodnja stevie na veliko u Hrvatskoj ne uspijeva. Stevia se za sada isplati uzgajati samo za svoje potrebe. Velika količina suhog lista biljke stevie, ručno branje, eko-bio uzgoj može se jeftino uvesti iz Paragvaja. U Paragvaju imaju tri branja godišnje dok mi u Hrvatskoj samo jednu, a osim toga naša stevia nije kvalitetom jednaka onoj iz Paragvaja.

Razmnožavanje Postoje u osnovi dvije opcije za razmnožavanje. Sjeme i razmnožavanje reznicama.  Najbolje je kada stevia izraste iz sjemena, no mnogi razmnožavaju rezanjem grančica. Razmnožavanje grančicama nije ekonomično. Potrebno je 25 tjedana da stevia koju ste razmnožili grančicom bude sposobna za selidbu na polje. Uspješnost pelcanja je 50 % , a uspješnost na polju je 95 %. I na kraju se pokazalo da je postotak steviosida 2% niži, od biljaka koje rastu iz sjemenja.

Razmnožavanje reznicama, znači čuvanje grančica u vodi. Uspješnost ovakvog razmnožavanja je puno veća.

http://www.gazdarica.com/trazi/tag/kameni+vrt

Uzgoj stevije Ovo je moj pokušaj uzgoja stevije. Izraziti sam sladokusac i ovisnik o slatkom. Svjesna sam da je to ovisnost koju treba mijenjati. Bijeli šećer treba postepeno sve više izbacivati iz jelovnika, jer ću si na ovaj način osigurati siguran put za dijabetes...Slatkim se treba počastiti, ali to moraju biti prirodne namirnice poput stevije ili meda. Čvrsto sam odlučila izdvojiti komad vrta i predodrediti ga za steviju. Nije mi cilj nikakva proizvodnja ili prodaja. Čisto želim zadovoljiti naše kućne potrebe za slatkim. Sve sam dobro pročitala i odlučila sam pokušati. Stevija ne podnosi temperature ispod -5 C. Najbolje rješenje za uzgoj je grijani staklenik. U ovom stakleniku zimi se održava temperatura na +1 C. Za navodnjavanje koristi se tehnika kapanja (perforirana cijev koja kapa i vlaži). Tlo je malčirano upotrebom crno-bijele PE folije. U preostalom dijelu staklenika uzgaja se jam, divlji krastavac, maca-maka, batat. Sve su to ljekovite, jestive biljke toplijih krajeva (većinom južne Amerike) i zato je staklenik nužan.

Krenula sam po tržnicama tražeći sadnice stevije. Dočekalo strana 4 od 29

BILJKA STEVIJA (stevia rebaudiana bertoni) me gadno iznenađenje kada sam shvatila da sadnice (i to vrlo male) koštaju po 20 kn. Očita  potražnja za ovom biljkom odredila je današnju visoku cijenu. Prodavačice su se žalile i objasnile mi da je klijavost stevije iz sjemena jako mala (oko 2%), pa je jako teško uzgojiti  presadnicu. Prošle godine steviju sam kupovala po 5 kn, a ove godine ta je cijena stvarno  prešla sve granice. Kao i uvijek, okrenula sam se internetu i oglasima. Na nekom forumu sam vidjela oglas za steviju po 3 kn. Javila sam se na mail adresu [email protected]. Dogovorila sam se s gospodinom Željkom i došla sam na lice mjesta, u staklenike s uzgojem stevije i drugih egzotičnih biljki. Staklenici se nalaze malo iznad Mirogoja na adresi Kameniti stol 5. Kada sam vidjela sve te biljke, bilo mi je ko u raju. Lijevo sam stavila par slikica s mobitela (fotić nisam nosila jer nisam očekivala ovu situaciju). Vidjela sam uzgoj batata, divljeg krastavca,  jama, maca-maka. Naravno da sam svašta pitala i bila sam sva opčinjena. Dobila sam korisne savjete što se tiče stevije i kupila sam 100  presadnica stevije (jedan onaj stiropor). Cijena je bila 3 kn po komadu, međutim gospodin uopće nije brojao, tako da sam dobila vjerojatno puno više. Kada to zbrojite s korisnim savjetima i ugodnim razgovorom, onda shvaćate kako sam otišla zadovoljna. Ovaj kontakt bih preporučila svima. Firma se zove Eustoma d.o.o. i ljudi stvarno vole ono što rade i rade to dobro. Planiraju izgraditi sušaru u sklopu staklenika i tako zatvoriti proizvodni krug što se tiče stevije. Krenula sam uređivati do vrta namijenjen steviji. Stevija ima plitak korijen i ne voli zakorovljeno tlo. Taj plitak korijen je i razlog zbog kojeg stevija ne može preživjeti kontinentalnu zimu. Ujedno je to moj najveći problem. Dvije tri stevije od prošle godine su mi uginule preko zime. Nema šanse da vam preživi. Gospon Željko je rekao da posađene sadnice treba preko zime dobro pokriti sijenom i odozgo još najlonom. Kod susjeda sam nabavila sijeno i imam ga u pripremi za zimu. Nakon sadnje mladih biljki, dio sijena sam iskoristi la za malčiranje.  Na slici vidite kako to sada izgleda kod mene. Ovaj kamen koji koristim kao granicu vrta nije kupljen. To je sve kamen iskopan iz te zemlje. Vjerojatno ima puno podzemnih vodenih žila,  pa nastaju takva kamenja. Zemlja je glinasta i teška. Treba joj i pijeska i komposta. Stevija ne  podnosi konstantnu sušu. U sušnim ljetnim mjesecima treba joj povremeno dodati vlagu. Štetnici je ne napadaju. Upravo suprotno, ona se i sadi među biljkama jer  odbija insekte. Tako da sigurno poželjna u vrtu. Moram priznati da sam vrlo znatiželjna kakav će ishod biti na kraju i da li će preživjeti zimu. Ako ne uspije preživjeti, ja nisam spremna ponovo  pokušati. Opcija sa seljenjem u tegle uopće mi nije prihvatljiva. U staklenik također nisam spremna investirati. Ako živite u Dalmaciji bacite se na uzgoj ove biljke. Tamo korijen  preživljava. Pročitaj više o ljekovitosti stevije i raznim receptima .... 13.05.2012.

strana 5 od 29

BILJKA STEVIJA (stevia rebaudiana bertoni) http://www.gazdarica.com/stranice/kuharica/recepti/Stevia-prah

Stevia prah Sastojci 

listovi stevie

Stevia se obično bere prije cvjetanja jer onda ima najveću slatkoću lista. Ja sam je pobrala  pred kraj cvjetanja jer sam htjela sjemenke za iduću sezonu. Nakon branja sušila sam stabljike na starim plahtama, na prozračnom mjestu. Već nakon 3-4 dana biljka je dovoljno posušena i  jednostavno je odvojiti listove od stabljike. Samo povučete rukom od gornjeg dijela stabljike  prema dolje. Tanke vrškove stabljike također koristite. Bacate samo sasvim tvrde i drvenaste dijelove stabljike. Dakle, sve ono što ne možete pretvoriti u prah. Na sljedećim slikama se vidi kako je to kod mene izgledalo.

1. slika - Sušenje stevie i odvajanje mekanih dijelova biljke. 2. slika - usitnjavanje stevie u prah

strana 6 od 29

BILJKA STEVIJA (stevia rebaudiana bertoni) http://www.gazdarica.com/stranice/kuharica/recepti/Tekuci-zasladivac

Tekući zaslađivač Sastojci 2 velike žlice stevia praha (to je otprilike 10 g praha) voda 



Za namjenu zaslađivanja čaja i napitaka: Zakuhate 1 l vode i kada se ohladi dodate dvije žlice stevia praha. Pustite da odstoji 24 h i  procijedite u bocu. Bocu držite u hladnjaku i po potrebi zaslađujete. Tekućina koju dobivate ima ružnu zelenkastu boju .

Za namjenu kolača: U ovom slučaju umjesto 1 l vode koristite 2 dl prokuhane vode. Za kolače je potrebna tekućina puno veće slatkoće, a da se opet s druge strane ne pokvari recept kolača zbog dodatnog tekućeg sadržaja. 10 g stevie odgovara otprilike 300 g običnog šećera, pa se prema ovom

omjeru ravnate kada izrađujete kolač. Ako u kolač ide 100 g šećera, vi stavite 0,7 dl ove tekućine... Ja osobno ne koristim steviu za zaslađivanje čaja. Previše promijeni sam okus čaja i prevlada s okusom. Zato mislim da će to malo tko koristiti, ako baš ne mora. Kod kolača je druga priča. Bojala sam se da će i u kolaču prevladati okus stevie, ali nije. Za Božić sam radila sve sitne kolače na bazi stevia zaslađivača i ispalo je odlično. Okus stevie se ne osjeti a kolač je ipak  sladak. Čak ni djeca nisu shvatila o čemu se radi i da nema šećera. Kada sam njih uspjela zavarat, onda je cilj postignut. Kolače nikako nemojte raditi sa samim prahom jer je okus stevie, osim što je sladak, gorkast i vrlo intenzivan (gotovo neugodan). Uvijek koristite otopinu prema ovom receptu.

strana 7 od 29

BILJKA STEVIJA (stevia rebaudiana bertoni) http://www.gazdarica.com/stranice/kuharica/recepti/Tamni-kolac-sa-steviom

Tamni kolač sa steviom Sastojci       

brašno - 250g mljeveni rogač - 200g kakao - 50g prašak za pecivo bez fosfata - 1 vrećica mlijeko - 1/2 l  jaja - 2 kom. 0,5 dl tekućeg zaslađivača od stevie

Tekući zaslađivač pripremate prema receptu. Ako već nemate otprije, pripremljen tekući zaslađivač, trebate ga pripremiti dan ranije od kada pripremate slatki kruh. Pomiješati brašno, prašak za pecivo, rogač i kakao. Prah stevie rastopiti u dvije žlice vode te  pomiješati to s mlijekom i umućenim jajima. Pomiješati suhe i mokre sastojke u homogenu smjesu, izliti u namašćeni pekač i peći 20 minuta na 200°C.

strana 8 od 29

BILJKA STEVIJA (stevia rebaudiana bertoni) http://www.gazdarica.com/stranice/kuharica/recepti/Slatki-stevia-kruh

Slatki stevia kruh Sastojci     

brašno - 16dkg 0,5 dl tekućeg zaslađivača grožđice - 10dkg  jaja - 4 komada orah - 5dkg

Tekući zaslađivač napravite prema receptu. Ako već nemate otprije pripremljen tekući zaslađivač, trebate ga pripremiti dan ranije od kada pripremate slatki kruh. Miksati 4 bjelanjka, dodati stevia prah, zatim jedan po jedan žumanjak. Na kraju umiješati  brašno, sitno narezane orahe, grožđice i ostalo sušeno voće koje imate. Umjesto oraha možete koristiti bademe ili lješnjake. Možete staviti malo narezane narančine korice, sušene marelice ili slično sušeno voće. Pecite u četvrtastom dubokom kalupu za kruh. Uvijek u kalup stavim masni papir i tako kruh uvijek s lakoćom izvadim iz kalupa.

strana 9 od 29

BILJKA STEVIJA (stevia rebaudiana bertoni) http://www.gazdarica.com/stranice/kuharica/recepti/Fantastcan-kompot

Fantastičan kompot Sastojci   

 jabuke  šljive Nekoliko listića stevije

Još nije prava sezona kompota, ali su nezrele jabuke već popadale sa stabla. Popadale su one  jabuke u koje se uvukao crv. Naravno, da je šteta i to baciti. Ubrala sam još nekoliko također  nezrelih šljiva. Čisto da bude lijepa boja kompota. Taman je kraj sedmog mjeseca i sve to voće taman što nije počelo polako zrijati. I ovako nedozrelo se može upotrijebiti za kompot. Ovo je trebalo biti divno osvježenje za prije spavanja. Sve sam bacila u vruću vodu. Međutim, ovaj put nisam stavljala goleme količine šećera koje inače idu u kompot. Bacila sam 7 - 8 listića stevije. Ove godine imam lijepi nasad te biljke. Sve se zajedno kuhalo na blagoj vatri dok jabuke nisu omekšale. Kompot je bio izuzetan! Dok ga pijete osjećate da su svi njegovi sastojci savršeni. Okus je slatkast, blag mirisan. Ne moram naglašavati kako je ovaj napitak ljekovit. U sezoni voća, na ovaj način iskoristite voće koje bi inače bacili i obavezno zasadite steviju. Par listića i sve  bude slatko, i to slatko na jedan poseban, prirodan način.

strana 10 od 29

BILJKA STEVIJA (stevia rebaudiana bertoni) http://stevia-zdravlje.com/biljka-stevija

BILJKA STEVIJA (stevia rebaudiana bertoni)

STEVIJA (Stevia rebaudiana BERTONI) je višegodišnji zeljasti grm iz porodice glavočika (Asteraceae), koji može narasti i do 1 m u visinu. Listovi stevije su dugi oko 5 cm, a široki oko 2 cm. U listovima stevije nalazi se osam različitih glikozida, a najznačajniji su: steviozid, rebaudiozid C i dulkozid, koji se ovisno o načinu uzgoja i sorti nalaze u lišću u različitim  postocima i o tome ovisi koliko će biti “slatki”. Svježe lišće stevije ima ugodan slatki okus zbog glikozida steviozida, od kojih je najznačajniji steviozid, čiji je ekstrakt 200 do 300 puta slađi od šećera, dok je osušeno lišće stevije 30-40 puta slađe. Istraživanja su pokazala da tijelo ne probavljuje te slatke glikozide i oni se ne pretvaraju u glukozu, te je zato njezin GI = 0.  Najvažniji nutrienti su K, Ca, Cr, Fe, Mg, proteini, beta karoteni, polifenoli, tanini i jako puno hlapivih ulja. Biljka Stevija

Stevia Rebaudiana biljka je iz porodice Compositae. Podrijetlom je iz Paragvaja gdje se više od 1500 godina koristi kao zaslađivač gorkih ljekovitih pripravaka, čajeva (mate čaj!) i ostalih napitaka. Krajem 19. stoljeća steviju je »otkrio« talijanski botaničar Bertoni i tako omogućio njezin uzgoj i u drugim krajevima svijeta. U obliku praška dobivenog sušenjem lišća ili vodenog ekstrakta stevija je vrlo slatkog okusa. Prirodni sastojci stevije glikozidi (steviozidi i rebaudiozidi A i C) čine je i do 300 puta slađom od običnog šećera. Stoga su je Guarani (južnoamerički domoroci) nazivali »list slatkog meda«.

strana 11 od 29

BILJKA STEVIJA (stevia rebaudiana bertoni)

Stevija je prirodni zaslađivač, za razliku od šećera ne izaziva karijes niti nepoželjnu toleranciju na okus, sprečava nastajanje zubnog plaka, nema kalorija, nema štetnih nuspojava poput umjetnih zaslađivača i otporna je na visoke temperature (pogodna i za pripravu kolača!). Uzgoj stevije i priprava zaslađivača jednostavni su i jeftini postupci. Stevija je grmolika biljka koja se sadi u proljeće, a u kasnu jesen, prije cvatnje, beru se listovi i suše na suncu nekoliko dana. Zbog svojih svojstava stevija je dobar  izbor za dijabetičare, za ljude s povišenim tlakom ili prekomjernom težinom i za sve one koji izbjegavaju rafinirani šećer u prehrani. Stevija snižava razinu šećera u krvi, ne utječe na inzulin (važno za dijabetičare!), snižava i visoki krvni pritisak, smanjuje osjećaj gladi,  poboljšava probavu... (vidi knjigu Douglasa Kinghorna »Stevia: Genus Stevia«, Taylor&Francis, London, 2002). Konačno, najnovija istraživanja pokazuju da preparati stevije sudjeluju i u sprečavanju nastanka raka ( Pure Appl. Chem. 2002, 74, 1309).

Zanimljivo je da standardi znanstvenih provjera stevije nisu, na isti način, primijenjeni pri kontroli umjetnih zaslađivača. Naprotiv, istraživanja tih kemikalija »kontaminirana« su kontroverzama i ignoriranjem znanstvenih rezultata. Profesor Olney sa Washingtonskog sveučilišta u St. Louisu tvrdi da umjetni zaslađivač aspartam sudjeluje u razvoju raka mozga kod djece ( J. Neuropathol. Exp. Neurol . 1996, 55, 1115), dok profesor Gurney iz istoga grada tvrdi da ne postoje statistički pokazatelji  povećanja učestalosti raka mozga ( J. Natl. Cancer Inst . 1997, 89, 1072). Američki Centar za kontrolu bolesti posjeduje provjerene izvještaje o 92 nuspojave koje izaziva aspartam - od glavobolja i mučnina do depresije i sljepoće. Još je više znanstvenih radova koji upućuju na strana 12 od 29

BILJKA STEVIJA (stevia rebaudiana bertoni) moguće patološke efekte aspartama. Među najnovijim radovima objavljena je i japanska studija o njegovoj citotoksičnosti ( J. Pharmacol. Sci. 2003, 91, 83). Pokazano je da produkti razgradnje aspartama (metanol, formaldehid) uzrokuju smrt stanica (timocita). Sve to, izgleda, nije dovoljno da se razmotri zabrana upotrebe aspartama u prehrambene svrhe. Ostali umjetni zaslađivači (saharin i ciklamati) izazivaju rak kod eksperimentalnih životinja, no ipak se nalaze na slobodnom tržištu. Zabrana upotrebe stevije kao zaslađivača nije ukinuta. Stevija - izazov i za Hrvatsku

U Hrvatskoj se proizvodi stevije (vodena otopina, uvoz iz Italije) ne mogu naći u ljekarnama, već jedino u specijaliziranim biljnim drogerijama. Obilježeni su kao dijetetski pripravci, što »u prijevodu« znači da se zakonski ne mogu koristiti kao zaslađivači. Rezultati ankete  provedene u hrvatskim ljekarnama pokazali su da gotovo nijedna magistra farmacije nikada nije čula za steviju! U Japanu, naprotiv, proizvodi stevije čine oko 50 posto tržišta zaslađivačima. Nakon skandala s umjetnim zaslađivačima, saharinom i ciklamatima, Japanska je vlada 70-ih godina prošlog stoljeća poduprla uvoz i uzgoj stevije kao sigurnije alternative sintetskim zaslađivačima. To vrijedi i za Koreju, Kinu, Brazil, Argentinu i Paragvaj. U Australiji i Kanadi stevija se eksperimentalno uvodi kao novi usjev. Profesor Jungbluth sa Sveučilišta u Hohenheimu  procjenjuje vrijednost polja zasijanog stevijom i do 50 tisuća eura po hektaru. U Europi se godišnje troši oko 10 tisuća tona sintetskih zaslađivača upitne vrijednosti. Jungbluth smatra da se potreba za tim kemikalijama može zamijeniti sadnjom 26 tisuća hektara prirodnog sladila stevije. Stevija je prilagodljiva na različite klimatske uvjete, a naši krajevi posebno pogoduju sadnji te biljke. Nažalost, nije poznato je li ijedan hektar naše zemlje zasijan sjemenom stevije! Uočeno je da nasadi stevije odbijaju kukce nametnike, posebno skakavce (u Kanadi su otkrili da i jeleni izbjegavaju nasade stevije!), pa je ta biljka vrlo korisna za one koji su skloni organskoj, ekološkoj poljoprivredi. Uzgoj stevije pravi je izazov za poljoprivrednike,  jer o načinu sadnje i obrade ovisi slatkoća njezinih listova. Iako je službeno zabranjena kao »zaslađivač«, stevija nije »zabranjeno voće«. Može se saditi, prodavati (kao dijetetski  pripravak) te kupovati i konzumirati (kao sladilo).

strana 13 od 29

BILJKA STEVIJA (stevia rebaudiana bert ni) http://stevia-zdravlje.com/

BILJKA STEVIJA - UP TREBA I UZGOJ

Listići stevije rebaudiane bert ni, kao i iz njih izolirani stevioglikozidi pok azuju očite  prednosti u usporedbi s ostali sladilima. Stevia / stevioglikozidi su pot uno prirodni produkti.  Ne sadrže nikakve kalorije. Listovi se mogu direktno upot rijebiti. Zahvaljujući vrlo jakoj slatko i, potrebna je mala količina stevije. Biljka nije toksična. Lišće ili stevioglikozidi se lak o kuhaju. Podnosi zagrijavanje iznad 200° C.  Ne prouzrokuje fermentaciju. Pojačivač okusa je. Klinički je testirana. Idealna je za djecu, jer ne izaz iva ovisnost. Preporuča se dijabetičarima, r egulira šećer u krvi, utječe na djelovanje gušt erače. Pomaže kod probave. Dobra je protiv karijesa i drug ih oblika bolesti zubi i desni. Pomaže kod oboljenja, koja s posljedica zaraze Kandidom Pomaže kod dijeta za mršavlj nje i različitih ovisnosti. Slatkoća listova je 15-30 puta veća u usporedbi s bijelim šećerom. Čak i u Japanu, gdje je 1969. odine upotreba umjetnih zaslađivača bila z  branjena, tj ograničena, zbog zdravstveni rizika, upotreba stevije kao sladila zauzima 40% tržišta.

Tamo je možemo naći u goto im jelima, morskim plodovima, slasticama, vakama, soja sosu, napitcima itd. Kuhanje sa stevijom

Stevija se može koristiti pri i zradi raznovrsnih kolača na način da se pre thodno pripremljen zeleni prah stevije u tekuće obliku (način pripreme zelenog praha tevije) stavlja kao  pripravak i koristi kao zaslađi ač umjesto šećera.  Neki od izdvojenih linkova sa receptima kuhanja sa stevijom: Stevija – idealna za mršavljen e (coolinarika.com) Biskvit s rogačem i stevijom ( coolinarika.com) Odobrena stevija (gastro.hr )

strana 14 od 29

BILJKA STEVIJA (stevia rebaudiana bertoni) Slasni recepti za zdrave kolače (zdravizivot.com.hr ) Priručnik dijetalne prehrane (oblizeki.com) STEVIJA ZELENI PRAH - Sigurnost proizvoda

------------------Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), najutjecajnije svjetsko zdravstveno tijelo, donjela  je rezoluciju u kojoj odobrava upotrebu stevije kao potpuno sigurne za ljudsku konzumaciju. Američka agencija za hranu i lijekove (US FDA) odobrila je zaslađivač na bazi stevije kao siguran aditiv hrani. Važno je napomenuti da se stevija u sirovom obliku koristi u Južnoj Americi više od 2000 godina i služila im je za zaslađivanje čajeva i napitaka. U Japanu, Kini i Korei u obliku zaslađivača koristi se već preko 20 godina, i za svo to vrijeme korištenja nisu zabilježene negativne popratne pojave. Brojne znanstvene studije potvrđuju sigurnost upotrebe ove biljke, većina tih studija dostupna je i na internetu. "...Europska komisija odobrila je uporabu tradicionalnog južnoameričkog zaslađivača stevije u hrani i pićima u Europskoj uniji. Europska komisija odobrila je korištenje tog prirodnog zaslađivača u prehrambenoj industriji od 2. prosinca po preporuci Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA). Stevia rebaudiana u raširenoj je uporabi u Aziji i Južnoj Americi jer  su njezini ekstrakti slađi od šećera, a cijenjena je i zbog svoje ljekovitosti. Stevia bi tako mogla zamijeniti aspartam ili druge zaslađivače u hrani ili pićima bez šećera..." izvor: hrt.hr 15.studeni 2011. PRIMJENA STEVIJE

Prema svjetskim istraživanjima stevija ima širok spektar primjene i može se koristiti u: • juhama, umacima, raznim predjelima • salatama, jelima od sira, tjesteninama... • konzerviranju povrća i voća umjesto šećera (jer ne fermentira) • proizvodnji sladoleda, keksa i kolača jer ostaje stabilna i na 200 ºC • posušeno lišće stevije se može koristiti kao zaslađivač i dodatak u različitim mješavinama čajeva, kave, mlijeka, kakaoa, voćnih sokova i u ostalim pićima • osušeno lišće stevije kao dodatak hrani poboljšava probavu i ima važnu ulogu u odvijanju ostalih procesa u ljudskom organizmu • redovitim korištenjem stevije pospješuje se aktivacija enzima u cijelom organizmu, smanjuje se razina "lošeg" kolesterola (LDL-a) i nivo glukoze u krvi • stevija je bez kalorija, glikemijski indeks (GI) = 0 • odlična je za dijabetičare jer redovito uzimanje stevije stimulira rad gušterače (stvara se više insulina) • učestalim korištenjem stevije smanjuje se visoki krvni tlak, pospješuje se prokrvljenost (mikro-cirkulacija krvi) u cijelom tijelu • poboljšava funkciju miokarda • stevija ima antiseptičko, antialergijsko i antimikrobno djelovanje (zbog anti-mikrobnog djelovanja stevija se koristi kao dodatak pastama za zube, a proizvode se i gume za žvakanje) • jača regeneracijske procesu u organizmu • neutralizira toksine i pospješuje njihovo izlučivanje iz organizma (uključujući i radionukleide) • usklađuje rad endokrinih žlijezda strana 15 od 29

BILJKA STEVIJA (stevia rebaudiana bertoni) • stimulira digestivne i urinarne procese u organizmu • ekstrakt stevije povoljno djeluje na mnoge bolesti kože (kupke za "čišćenje" kože) • korištenjem stevije reducira se ovisnost o alkoholu i pušenju, itd.

http://liderpress.hr/lider-trend/136321/

Slatka pobjeda stevije

Lider, 11. rujna 2011. 17:58 Sve popularnija ljekovita biljka noćna je mora za industriju zaslađivača i šećera. Stevija je  produkt prirode i kao takva ne može se patentirati te na tome ubirati ekstraprofit. Ipak, svijet  je obožava. Piše Mladen Volarić

Primjenom direktive 2004/24/EC početkom svibnja ljekovito bilje i tradicionalni biljni lijekovi, žele li s takvom deklaracijom opstati na tržištu, moraju na skupa testiranja kao i oni sofisticirani, ali i ekstraprofitni proizvodi farmaceutske industrije. Dosad u velikom dijelu svijeta zabranjena i progonjena, jedna biljka izlazi iz ilegale i potrošačkom društvu otkriva sve vrijednosti. Riječ je o steviji koju je u Paragvaju 1899. godine otkrio švicarski istraživač Moises Santiago Bertoni i klasificirajući je prema binarnoj nomenklaturi nazvao Stevia rebaudiana (Bertoni). Iako su pripadnici plemena Guarani tradicionalno upotrebljavali ka'a he'e kao ljekovitu biljku, stevija je tek nakon Bertonijeva otkrića krenula u suvremenu civilizaciju. Nažalost, za razliku od Azije koja ju je objeručke prihvatila, Zapad je gotovo do današnjih dana područje embarga za tu biljku. Stručnjake je fascinirala neobična slatkoća svježih listova koji su osušeni i samljeveni u prah 30 do 40 puta slađi od šećera. Francuski su kemičari početkom 30-ih godina izolirali nekoliko glikozida, među kojima su steviozid i rebaudiozid A, A, glavne supstancije koje ekstrahirane imaju čak 300 do 400 puta slađi učinak od šećera. Protiv ovisnosti Kao posebnost te biljke, dr. sc. Bruno Novak ističe njezinu ulogu u reduciranju ovisnosti o alkoholu i pušenju. Naime, pušači u početnoj fazi odvikavanja izostanak pušenja nastoje strana 16 od 29

BILJKA STEVIJA (stevia rebaudiana bertoni) kompenzirati čestom konzumacijom bilo čega slatkoga. Umjesto toga, preporučuje se pijenje ukusnog čaja od zelenog stevijina praha koji stvara efekte sitosti od slatke hrane. Zato se konzumacija tijekom dana, a posebice prije jela, preporučuje kao dijetalna metoda kojom se oslabljuje osjećaj gladi i istodobno čisti organizam. Međutim, kako je brzo moćna industrija šećera i kasnije za zdravlje još opasnija industrija umjetnih zaslađivača saharina, aspartama, ciklamata i sličnih spojeva prepoznala u steviji veliku, gotovo revolucionarnu opasnost za utjecaj i profit, društvenim i financijskim utjecajem uspjela je tu biljku proglasiti štetnom i protjerati je u ilegalu. Za razliku od SAD-a i mnogih zemalja pod njihovim utjecajem, stevija je u Hrvatsku donesena još 1920. godine. Prema riječima dr. sc. Brune Novaka, zamjenika predstojnika Zavoda za povrćarstvo na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, stevija se od 1920. godine kao biljna vrsta nalazi na listi dopuštenih kultiviranih biljnih vrsta, čime je Hrvatska u prednosti u odnosu na mnoge zemlje u kojima još nije dopušten ni njezin uzgoj. Nažalost, Hrvatska nije iskoristila tu prednost iako su opsežna istraživanja, koja unatrag sedam godina na Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta provodi profesor Bruno Novak, pokazala velik potencijal uzgoja stevije u Hrvatskoj, čak i u kontinentalnim klimatskim uvjetima uz poštovanje njenih specifičnosti i osjetljivosti na niske temperature. - Unatoč golemim naporima svjetske industrije šećera i umjetnih zaslađivača da steviju ocrne, sva nezavisna istraživanja pokazala su upravo suprotno. Ne samo da je stevija benigna biljka nego njezina brojna ljekovita svojstva imaju znatno važniju ulogu od pukog zaslađivanja. No, dodatni je problem način puštanja stevije i njenih pripravaka na tržište: ako bi se ona službeno deklarirala kao dodatak prehrani, mora se poštovati Zakon o hrani koji je vrlo principijelan i točno određuje što se smije, a što ne smije upotrebljavati - objašnjava dr. sc. Novak i dodaje kako to nema izravne veze s uzgojem stevije, ali ima s primjenom i odgovarajućim deklariranjem. Samo ako Zavod za javno zdravstvo izda potreban certifikat, taj pripravak na tržište. Bijela ubija bijelog ubojicu  Nakon godina žestoke borbe protiv stevije, čini se da se industrija zaslađivača prilagođava novonastaloj situaciji po pravilu ljutih rivala ‘ako ga ne možeš pobijediti, pridruži mu se’. Na tržište je lansirala niz zaslađivača od ‘bijele’ stevije u obliku kapljica ili tableta. Prije nego što  ju je EFSA službeno odobrila, u Francuskoj se proizvedena Fanta zaslađuje stevijom, a u Švicarskoj razne vrste sokova. U ostalim državama proizvođači i trgovci moraju raznim lukavstvima zaobići apsurdnost propisa kako bi steviju sa svim njenim ljekovitim svojstvima  ponudili kupcima. Zeleni stevijin prah također je dostupan na tržištu, ali s obzirom na apsurdnost novih propisa, mora se paziti kako se deklarira, odnosno da se ne ističe njezina ljekovitost. Naravno, na pomolu je novi biznis u svjetskim razmjerima, a uspije li stevija izbaciti iz upotrebe opasne umjetne zaslađivače, kao i šećer, bit će to više nego slatka  pobjeda. Izgleda da je ‘bijeli ubojica’, kako medicinari zovu šećer, dobio napokon svog ubojicu, u obliku bijele stevije. Upravo zbog velike borbe na razini Europske unije da se konačno otvore vrata tržišta steviji, čime se bavi i Europska agencija za sigurnost hrane EFSA (European Food Safety Authority), i u Hrvatskoj je 2010. godine bila vrlo aktivna komisija stručnjaka iz Prehrambeno biotehnološkog fakulteta, Agronomskog fakulteta iz Zagreba, Hrvatske agencije za hranu iz Osijeka, Instituta Ruđera Boškovića i Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo. Kao što je godinama kočila uporabu i štitila šećerno-zaslađivačku industriju, FDA je strana 17 od 29

BILJKA STEVIJA (stevia rebaudiana bertoni) kapitulacijom potkraj 2008. godine odobrila uporabu stevije kao prirodnog zaslađivača, ali ne i kao dodatka hrani. Službeno, odobrenje je provedeno izdavanjem statusa tzv. GRASzaslađivača, (Generally Recognized As Safe - općenito prepoznatljiv kao neškodljiv) nakon čega su je u proizvodnju počeli uvoditi svjetski divovi poput Coca-Cole, Pepsi Co., te  proizvođač sastojaka za prehrambenu industriju Cargill Inc. i Merisant Co. Ovaj posljednji čak je izlaz iz financijskih teškoća potražio lansiranjem novog zaslađivača brenda PureVia utemeljenog na steviji. Cargillov je odgovor lansiranje brenda Stevia Truvia u suradnji s Coca-Colom. - Stevija je ipak probila barijeru i u ovom trenutku gotovo da ju je EFSA i priznala kao dodatak prehrani. No, moraju se razlučiti dvije stvari, dva glavna pojavna oblika stevije na tržištu: bijela i zelena. Bijeli prah stevije mješavina je ekstrakata dvaju glikozida-steviozida i rebaudiozida A. Taj prah služi isključivo kao kvalitetan i nekaloričan zaslađivač, ali bez ljekovitih svojstava. Zeleni prah dobiven je mljevenjem suhog lišća stevije. Osim spomenutih glavnih glikozida sadrži ostale glikozide, ali i niz vrlo ljekovitih tvari pa se može upotrebljavati na mnogo načina - kaže prof. Novak.  Na kraju razmatranja svih aspekata, i hrvatska komisija se zaključku priklonila kriterijima i  pravilima koje je odobrila EFSA. To znači da se smije rabiti samo onaj oblik stevije koji ima minimalno 95% čistoće, što znači da 95 posto sastojaka moraju činiti steviozid i rebaudiozid. Tako se ponajprije nastoje zaštititi potrošači od neželjenih primjesa koje se mogu pronaći u stevijinu prahu uvezenom iz Kine. Odobrenjem uporabe ekstrakata donesena je i generalna  preporuka o doziranju, ovisno o tome je li riječ o bijeloj ili zelenoj steviji. Za bijeli stevijin koncentrirani zaslađivač preporučen dnevni unos jest do 5 mg po kilogramu tjelesne težine, a za zeleni prah dnevna je doza i do tri grama. - Budući da dopušten uzgoj stevije u Hrvatskoj, u zaključku naše komisije stoji da se njeno lišće može upotrebljavati kao dodatak prehrani, ali samo u smjesi s ostalim biljkama s liste Pravilnika o hrani. Zatim je riječ o deklariranju: ako se napiše da je to čaj od stevije i mente, nema nikakvih problema. A da na deklaraciji zelene stevije piše samo stevija za zaslađivanje, to bi bio problem i to je formalnost koja nema veze s logikom. Zato se i u EU tome domišljaju na različite načine: u Njemačkoj, gdje je stevija pod posebnom paskom, na tržištu se  pojavljuje u bočicama s deklaracijom da je riječ o kozmetičkom pripravku. Nema problema ako taj sadržaj skuhate kao čaj ili njime zasladite napitak - kaže Novak. U takvoj zakonskoj prereguliranosti dolazi se zapravo do novog apsurda. Odjednom se dopušta uporaba stevijinih ekstrakata propisane koncentracije kao zaslađivača, ali se gura iz  područja ljekovitog bilja, čak i prije posljednjeg propisa o obveznom testiranju ljekovitog  bilja radi stavljanja u promet s takvom deklaracijom. Unatoč donesenom zaključku koji je usklađen sa stajalištima EFSA-e, uporaba stevije u Hrvatskoj još nije i službeno regulirana. Novak smatra da je kriva neusklađenost između Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva poljoprivrede koje nije bilo upućeno u sve aspekte. Naravno, nije isključeno ni lobiranje domaćih šećerana i trgovaca umjetnim sladilima čije bi pozicije, uspije li se stevija proširiti, mogle biti izložene velikom izazovu.  Na pitanje ima li uopće mogućnosti dodjele poticaja za uzgoj stevije u Hrvatskoj, Novak kaže da se sad, kad su objelodanjena mnoge spoznaje o njezinoj o vrijednosti, u Ministarstvu  poljoprivrede mogu čuti i takva razmišljanja. To bi se moglo provesti kroz sustav registriranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava orijentiranih na komercijalni uzgoj stevije. Ne čekajući pasivne mjerodavne institucije, prof. Novak je istodobno s vlastitim istraživanjima uzgoja inicirao stvaranje malih plantaža stevije u suradnji s OPG-ima.

strana 18 od 29

BILJKA STEVIJA (stevia rebaudiana bertoni) http://www.ordinacija.hr/zdravlje/ohr-savjetnik/stevija-prirodni-zasladivac-bez-stetnih-nuspojava/

Gledam svaki dan što ljudima radi pušenje, visoki tlak, kolesterol, pretjerana tjelesna težina, stres, nasljedni faktori i sve ostalo. Većinom su moji pacijenti u nekoj ili više tih rizičnih skupina. I kada maknete onaj manji dio zdravih i onaj još manji s nasljednim bolestima, ostaje vam zaključak: neki ljudi sami sebe pojedu, popiju i popuše. Strašno. I to u ovo doba interneta, kada do svih informacija možete doći jednim klikom na kompjuteru.  No, očito je kako veliku većinu zdravstvenih tegoba uzrokuje ono što svakodnevno  jedemo, pijemo i udišemo. Kad sam ja bila mlada, a to nije bilo baš tako davno, moja baka a kasnije i mama kolače su  pekle na Božić i na Uskrs. Tortu za rođendan. Poneki štrudl za nedjeljni ručak i krafne za Fašnik. I bilo nam je super. Izlazak u grad i kolač u slastičarni bio je praznik. Ne zato jer  nismo imali. Takve su nam bile navike. Moji sinovi jeli bi slatko stalno. Iza svakog obroka i između obroka, od kojih su neki slatki. Palačinke ili kruh s čokoladnim namazom za doručak. Ili keksi s mlijekom za večeru. I tako godinama. Korištenje ''light'' napitaka i umjetnih zaslađivača samo je alternativni unos smeća u organizam.

Danas gazim po šećeru i umjetnim zaslađivačima. Sve sam ih bacila u smeće i koristim samo steviju! Evo malo teksta sa weba. Samo ubacite "stevia" ili "stevija" u tražilicu: Stevia Rebaudiana biljka je iz porodice Compositae. Podrijetlom je iz Paragvaja gdje se više od 1500 godina koristi kao zaslađivač gorkih ljekovitih pripravaka, čajeva (mate čaj!) i ostalih napitaka. Krajem 19. stoljeća steviju je "otkrio" talijanski botaničar Bertoni i tako omogućio njezin uzgoj i u drugim krajevima svijeta. U obliku praška dobivenog sušenjem lišća ili vodenog ekstrakta stevija je vrlo slatkog okusa. Prirodni sastojci stevije glikozidi (steviozidi i rebaudiozidi A i C) čine je i do 300 puta slađom od običnog šećera. strana 19 od 29

BILJKA STEVIJA (stevia rebaudiana bertoni) Stevija je prirodni zaslađivač i, za razliku

od šećera, ne izaziva karijes niti nepoželjnu toleranciju na okus, sprječava nastajanje zubnog plaka, nema kalorija, nema štetnih nuspojava  poput umjetnih zaslađivača i otporna je na visoke temperature (pogodna i za pripravu kolača!). Uzgoj stevije i priprava zaslađivača jednostavni su i jeftini postupci. Stevija je grmolika biljka koja se sadi u proljeće, a u kasnu jesen, prije cvatnje, beru se listovi i suše na suncu nekoliko dana. Zbog svojih svojstava stevija je dobar izbor za dijabetičare, za ljude s povišenim tlakom ili prekomjernom težinom i za sve one koji izbjegavaju rafinirani šećer u prehrani. Stevija snižava razinu šećera u krvi, ne utječe na inzulin (važno za dijabetičare!), snižava i visoki krvni tlak, smanjuje osjećaj gladi, poboljšava probavu... (vidi knjigu Douglasa Kinghorna "Stevia: Genus Stevia", Taylor&Francis, London, 2002). Konačno, najnovija istraživanja pokazuju da preparati stevije sudjeluju i u sprječavanju nastanka raka (Pure Appl. Chem. 2002, 74, 1309). Osamdesetih godina prošlog stoljeća američki FDA zabranio je upotrebu stevije kao zaslađivača bez nekog znanstvenog razloga ali pod jakim utjecajem lobija proizvođača šećera i umjetnih zaslađivača. Ta zabrana, paradoksalno, traje i danas.

A u prosjeku, svaki Amerikanac troši 65 kilograma šećera godišnje. Prosječni Europljanin (a to smo i mi) upola manje. U prosjeku, svatko od nas, vreću od 30 kila šećera godišnje. Jezivu statistiku o povećanju pretilosti i dijabetesa u Americi, a i u nas možete saznati i sami. U Hrvatskoj se do nedavno, proizvodi stevije (vodena otopina, uvoz iz Italije) nisu mogu naći u ljekarnama, već jedino u specijaliziranim biljnim drogerijama. Obilježeni su kao dijetetski  pripravci, što "u prijevodu" znači da se zakonski ne mogu koristiti kao zaslađivači. Rezultati ankete provedene u hrvatskim ljekarnama pokazali su da gotovo nijedna magistra farmacije nikada nije čula za steviju! Statistiku za liječnike ne znam. U Japanu, naprotiv, proizvodi stevije čine oko 50 posto tržišta zaslađivačima. Nakon skandala s umjetnim zaslađivačima, saharinom i ciklamatima, Japanska je vlada 70-ih godina prošlog stoljeća poduprla uvoz i uzgoj stevie kao sigurnije alternative sintetskim zaslađivačima. To vrijedi i za Koreju, Kinu, Brazil, Argentinu i Paragvaj. U Australiji i Kanadi stevija se strana 20 od 29

BILJKA STEVIJA (stevia rebaudiana bertoni) eksperimentalno uvodi kao novi usjev. Profesor Jungbluth sa Sveučilišta u Hohenheimu  procjenjuje vrijednost polja zasijanog stevijom i do 50 tisuća eura po hektaru. U Europi se godišnje troši oko 10 tisuća tona sintetskih zaslađivača upitne vrijednosti. Jungbluth smatra da se potreba za tim kemikalijama može zamijeniti sadnjom 26 tisuća hektara prirodnog sladila stevije. Stevija je prilagodljiva na različite klimatske uvjete, a naši krajevi posebno pogoduju sadnji te biljke.

Uočeno je da nasadi stevije odbijaju kukce nametnike, posebno skakavce (u Kanadi su otkrili da i jeleni izbjegavaju nasade stevije!), pa  je ta biljka vrlo korisna za one koji su skloni organskoj, ekološkoj poljoprivredi. Uzgoj stevije  pravi je izazov za poljoprivrednike, jer o načinu sadnje i obrade ovisi slatkoća njezinih listova. Iako je službeno zabranjena kao "zaslađivač", stevija nije "zabranjeno voće". Može se saditi, prodavati (kao dijetetski pripravak) te kupovati i konzumirati (kao sladilo). Kupila sam kutijicu stevije u prahu težine 38 grama za 146 kuna. Hopsa! Skupi sport.  No, to je bilo prije skoro dvije godine. Svakodnevno koristimo prah, tablete i kapi za kavu, čaj, limunadu, kakao, kreme raznorazne i trošimo otprilike jednu kutijicu na 7 mjeseci. Čarolija. Tablete i tekućine umjetnih zaslađivača pobacali smo u smeće (šećer ionako ne trošimo već godinama). Eh, sad, ono što je nezgodno, neke vrste kolača nije moguće napraviti bez šećera. Pa se sad učimo raditi slatke stvari sa stevijom, a ovih dana ću se dočepati i recepata za kolače.  No, umjereno i kontrolirano uzimanje šećera tu i tamo, neće nam naškoditi.

strana 21 od 29

BILJKA STEVIJA (stevia rebaudiana bertoni)

Svakako, pažljivo tretirajte smeđi šećer. Iako navodno zdraviji, ima jednaki glikemički indeks kao i bijeli šećer a često to i je obojeni bijeli šećer. Ako možete, nabavite smeđi šećer od šećerne trske. Možete ga samljeti u mlincu za kavu i koristiti umjesto šećera u prahu za kolače. Vjerujem u svijetlu budućnost stevije nasuprot šećeru i umjetnim

zaslađivačima, no budimo realni. Šećer je tek jedna od namirnica sa visokim glikemičkim indeksom koje trebamo sagledati kao štetne za naše zdravlje. Stevija postaje vrlo popularna u Hrvatskoj, mnogi je već uzgajaju profesionalno a još više onako za sebe, kod kuće. Moja kolegica iz Varaždina uzgaja steviju u vrtu, bere i suši listiće i zatim ih samelje u mužaru dok ne dobije sitni prah koji koristi kao zaslađivač. Za više informacija o uzgajanju i korištenju stevije obratite se na: Doc. dr. sc. Bruno Novak , Zavod za povrćarstvo, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Kontakt: 01/2393-810 Razni proizvodi od stevije mogu se lako pronaći na internetu, biljke za kućni uzgoj u biljnim ljekarnama, a cijena je iz dana u dan sve povoljnija.

Autorica teksta: Dr. Mima Georgieva specijalist internist kardiolog

strana 22 od 29

BILJKA STEVIJA (stevia rebaudiana bertoni) http://www.naturalnews.com/026519_blood_sugar.html#ixzz1djDJWSUK

These Top Seven Herbs Promote Healthy Blood Sugar and Support Diabetes Tuesday, June 30, 2009 by: Elizabeth Walling Learn more: http://www.naturalnews.com/026519_blood_sugar.html#ixzz2Qp3H4cvO (NaturalNews) Finding ways to naturally manage blood sugar and diabetes has become increasingly important as we become more aware of the adverse effects of prescription medications. Lifestyle changes are a crucial step in managing blood sugar levels, but at the same time, it can be diff icult to maintain lifestyle habits like eating right and exercising when the blood sugar roller coaster has you under its thumb. Natural herbs can offer a solution to fluctuating blood sugar levels that can help you regain the control you need to make permanent lifestyle changes and enjoy a better quality of living. Here are seven of the top herbs recommended for blood sugar management: Cinnamon bark. Studies show that less than half a teaspoon of cinnamon each day can help lower blood glucose levels in people with type II diabetes. These benefits seem to only apply to Cassia cinnamon (also known as Chinese cinnamon), which is the form you commonly find on the spice rack. Just a teaspoon of cinnamon is packed with antioxidants and phenols, which fight disease and the inflammation associated with high blood sugar levels. To enjoy this spice's health benefits, you can simply add a dash of cinnamon to your morning oatmeal, or you can take a cinnamon bark supplement if you prefer. Glucomannan. Although it's recently received a lot of press as a weight loss supplement, glucomannan is packed with fiber that can help keep blood sugar levels under control. Gymnema sylvestre. The traditional name of this herb means "destroyer of sugar." Gymnema sylvestre was commonly used in ancient ayurvedic medicine as a treatment for diabetes. A study published in Ethnopharmacology in 1990 showed a daily dose of 400 milligrams was effective in lowering blood glucose levels in diabetics over the lo ng term. Some participants were even able to stop using their prescription medications after taking gymnema sylvestre. Fenugreek. This herb is a popular traditional remedy for high blood sugar, and there have been a number of clinical trials which showed that fenugreek could improve both blood sugar levels and cholesterol profiles. Prickly Pear Cactus. Clinical evidence shows prickly pear cactus may lower blood glucose levels in diabetics by up to 46 percent. Broiled stems of the nopal variety seem to produce the best results. This variety was also shown to be effective for lowering LDL (bad) cholesterol levels, while preserving HDL (good) cholesterol levels. Stevia. Finally sweeping the nation, the herbal sweetener stevia is more than just a replacement for sugar. Research has shown that stevia can also reduce blood glucose levels in those with type II diabetes. So replacing sugar with stevia in your morning coffee or tea can have a doubly positive effect. Turmeric. A traditional Indian culinary spice, turmeric may have a positive effect on blood sugar and cholesterol levels.

strana 23 od 29

BILJKA STEVIJA (stevia rebaudiana bertoni) If you have been medically diagnosed with blood sugar issues or diabetes, then be sure to discuss any herbal supplements you're taking with your physician. This is especially important if you are already on insulin or other medications. For More Information: http://www.aaimedicine.com/jaaim/sep06/Blood_Sugar.pdf  http://the.honoluluadvertiser.com/article/2001/Aug/26/oh/oh08a.html  http://www.ajc.com/gatech/content/health/stories/2008/08/18/Healthy_E... http://timesofindia.indiatimes.com/Health/Heres_how_to_combat_high_bl...

About the author Elizabeth Walling is a freelance writer specializing in health and family nutrition. She is a strong believer in natural living as a way to improve health and prevent modern disease. She enjoys thinking outside of the box and challenging common myths about health and wellness. You can visit her blog to learn more: www.livingthenourishedlife.com/2009/10/welcome.html Learn more: http://www.naturalnews.com/026519_blood_sugar.html#ixzz2Qp3LTrLA

strana 24 od 29

BILJKA STEVIJA (stevia rebaudiana bertoni) http://www.coolinarika.com/magazin/clanak/stevija-idealna-za-mrsavljenje/

Stevija je novije sladilo biljnog podrijetla dobiveno ekstrakcijom iz listova i plodova krizantema Stevia rebaudiana koja je zapravo srodnik kamilice. Listovi su 35 do 45 puta slađi od šećera pa se i koriste za zaslađivanje čaja. A kada se ekstrahira i pretvori u prah koji je po strukturi steviol glikozid, slađi je 200 do 300 puta od šećera. Ima lagani okus na sladić ( Liquiritiae radix) što bi svakako trebalo zadovoljiti djecu, ali daleko je važnije da nema energetske vrijednosti i da ne pobuđuje lučenje inzulina zbog čega bi se idealno mogao uklopiti u sve redukcijske dijete. Ne može biti podloga za rast bakterija i prema tome ne izaziva karijes u djece. List biljke stevija korišten je stotinama godina kao sladno sredstvo kod indijanskih plemena Guarani u Paragvaju.Budući da su druga umjetna sladila zabranjena u Japanu, stevija je veoma omiljena, a Japanci su i najveći uzgajivači te biljne vrste na svijetu. Sladilo je izgleda neškodljivo i do sada još nije došlo pod udar ekoloških pokreta. Zanimljivo je da su stevija i steviozidi bili zabranjeni u SAD-u jer su smatrani "adulterantom" tj. svaki proizvod zaslađen stevijom smatra se falsificiranim! Stevija je bila zabranjena i na području EU, ali po svemu sudeći situacija se brzo mijenja. Krajem 2008. Uprava za hranu i lijekove SAD-a (FDA) odobrila je njegovu uporabu u svojstvu aditiva sa statusom GRAS (generalno prepoznatljiva kao neškodljiva) što je bio dovoljan znak da i Europa popusti. Stevija dolazi u više raznih oblika, kao zeleni prah, smeđi tekući ekstrakt s jakim mirisom na sladić i kao bijeli prah. Komercijalno se najčešće koristi kao bijeli prah. Zbog visoke slatkoće najmanja mrvica je ljudima preslatka pa se preporučuju razne varijante razrjeđivanja miješanjem s inertnim materijalima kao što je dekstrinmaltoza, osobito u tekućem obliku kada se dozira brojem kapi. Stupanj slatkoće najbolje ilustrira sljedeća usporedba - jedna čajna žličica tekućeg ekstrakta jednaka je po snazi - šalici šećera! Stevija je gotovo idealna za osvježavajuće napitke bez šećera i zasigurno će tamo naći svoje mjesto. Pod komercijalnim nazivom "rebiana" i "purre via" koristi se u poznatim markama osvježavajućih napitaka iz SAD-a i Kanade, a često se koristi i u kombinaciji s izomaltozom.

strana 25 od 29

BILJKA STEVIJA (stevia rebaudiana bertoni) Ono što će svakako obradovati dijabetičare, ali i druge dijetalce, stevija ima dokazano medicinsko djelovanje, ne podiže razinu glukoze u krvi i pojačava njezinu podnošljivost. Ako se u malim količinama dodaje svinjama u tovu, udvostručuje se količina kalcija u mesu pa bi se moglo govoriti i o sredstvu protiv osteoporoze. List biljke stevija korišten je stotinama godina kao sladno sredstvo kod indijanskih plemena Guarani u Paragvaju jer šećera uopće nije bilo. Međutim, ono što je važno jest da su urođenici ovu biljku koristili kao ljekovito sredstvo najčešće uz poznati mate čaj. Zanimljivo je da slatkoća uopće ne dolazi od ugljikohidrata, već od kemijskog spoja steviozida koji spada u glikozide. Tko god nije podnosio šećer i druga umjetna sladna sredstva, koristio je steviju. Kao što je mnoge izume iznjedrio rat, tako je bilo i sa stevijom. Naime, Engleska je za vrijeme 2. svjetskog rata patila od nestašice šećera što znači da nije bilo ni kolača, ni  bombona, zapravo nije bilo nikakvih slatkiša. Istraživanje je počelo u  Royal Botanical  Gardens u mjestu Kew, ali zbog ratnih prilika sve je odgođeno za kasnije. I tada istraživanje stevije preuzimaju Japanci (također zbog oskudice šećera) i uspješno završavaju komercijalnu  produkciju biljke i ekstrakciju sladila. Posao je završen '50-ih godina, a '70-ih godina stevija  postaje glavno umjetno sladilo u Japanu. Sada Japan drži oko 50% svjetske produkcije stevije. Utvrđeno je da stevija snižava povišeni krvni tlak, pomaže dijabetičarima pa čak pozitivno djeluje kod vrlo neugodne kandidoze koja je često posljedica dugotrajne terapije antibioticima. No ono što je naknadnim istraživanjem utvrđeno jest sposobnost stabiliziranja razine šećera u krvi pa se koristi kod osoba koje padaju u hipoglikemične krize. Stevija ne izaziva karijes u djece što je problem kod drugih vrsta sladnih sredstava. To znači da usporava i sprječava razvitak mikroflore kvarenja u usnoj šupljini na desnima i zubima. Ipak najvažnija odlika tog sladila jeste da sladi sve čemu se doda, a da nema kalorija, što ga svrstava u odlična sredstva kod mršavljenja. Nadalje, utvrđeno je da stevija ima vrlo povoljno djelovanje na kožu jer je omekšava i čini glatkom zbog čega se koristi za pripremu maski za lice, osobito  protiv mladenačkih akni. Ako se doda u sapun i druga kozmetička sredstva, ima vrlo povoljno djelovanje na dermatitis, ekcem, seboreju, crvene mrlje itd. Zbog svih navedenih svojstava sa stevijom se ne može mjeriti ni jedno drugo umjetno sladilo.

http://www.zdrav-zivot.com.hr/index.php?cat=stevija___ljekovita_kraljica_slatkoce

 Naslovnica » Broj 88/2010. - Kako se hrane naše stanice » Stevija - ljekovita kraljica slatkoće »

Stevija - ljekovita kraljica slatkoće Piše: Tajana Varićak, aromaterapeutkinja U novije se vrijeme često spominje i istražuje stevija, biljka iznimne slatkoće čiji ekstrakt iz lišća uspješno zamjenjuje klasičnu upotrebu šećera saharoze iz šećerne trske. Za razliku od saharoze, ekstrakt stevije ne samo da nije štetan za zdravlje već je i ljekovit. Ta bi biljka mogla postati spasonosna za oboljele od dijabetesa tipa 2 jer se bez straha može upotrebljavati kao sladilo s obzirom na to da ne povisuje razinu šećera u krvi i potiče izlučivanje inzulina. Osim toga, stevija djeluje protiv drugih čestih bolesti današnjice: povišenoga krvnog tlaka, osteoporoze, pretilosti, infekcije gljivicom Candidom albicans i povišene razine kolesterola u strana 26 od 29

BILJKA STEVIJA (stevia rebaudiana bertoni) krvi. Stevija povoljno djeluje i na probavu, sprečava nastanak karijesa, pomaže kod alergija na hranu, primjenjuje se u terapiji kožnih bolesti te općenito za ljepotu i zdravlje kože, potiče zacjeljivanje rana, detoksicira organizam i jača imunitet. U znanstvenoj literaturi spominje se čak i njezino djelovanje protiv raka jer je bogata antioksidansima. Stevija (lat. Stevia rebaudiana) je višegodišnja grmolika biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Može narasti do visine jednog metra, uspijeva čak i u siromašnim tlima, donosi  bogat prinos nekoliko puta godišnje, a odnedavno se uzgaja u Hrvatskoj. Stabljika nosi nasuprotno raspoređene listove dugačke oko pet centimetara i široke oko dva centimetra, a za uzgoj biljke potrebno je puno svjetla i vlage. Ima li premalo svjetla, biljka cvate bijelim cvjetovima i razvija sjemenke crne boje koje imaju vrlo slabu klijavost. Cvatnju biljke je  poželjno spriječiti, osim za dobivanje sjemenki, jer početkom cvatnje slatkoća biljke naglo  pada. Najslađi su najveći, stariji listovi, koji se ubiru čak od tri do četiri puta na godinu, tijekom najviše tri godine. Un utar roda stevija poznato je oko 150 vrsta, sve su više il i manje slatkog okusa, a Stevia  rebaudian a j e najslađa od svih. Nj ezin a slatkoća je zaista zapanju ju a j er je od 200 do 400  puta slađa od š ećera sahar oze. Sli kovi ti je pr ikazano, samo jedna čajna žličica tekućeg  ekstrakta j ednaka je po slatk oći š al ici š ećera! 

Stevija je podrijetlom iz Paragvaja, gdje su je Guarana Indijanci zbog iznimne slatkoće nazvali "medeni list", na paragvajskom jeziku  Ka'a He'e. Oni su je stoljećima upotrebljavali kao zaslađivač i ljekovito sredstvo za brže zacjeljivanje rana, liječenje šećerne bolesti,  povišenoga krvnog tlaka i prekomjerne tjelesne težine. Slatke navike domorodaca otkrivene su dolaskom španjolskih osvajača na američko tlo u 16. stoljeću. Oni su prenijeli biljku u Europu gdje se počela upotrebljavati kao sladilo za čaj. Upotreba biljke pala je u zaborav, slučajno ili ne, nakon pojave šećera iz šećerne trske i repe u 18. stoljeću. U 19. stoljeću švicarski botaničar Moises Santiago Bertoni opisao je biljku Steviu rebaudianu te je ona svrstana u sve botaničke priručnike i enciklopedije. Svoje ime dobila je po dr. Ovidiju Rebaudiju koji je prije Bertonija proučavao tu biljku. Upotreba stevije u prehrani ponovno je doživjela procvat tijekom Drugoga svjetskog rata, kada su je zbog nestašice šećera saharoze počeli istraživati i upotrebljavati u Engleskoj. Istraživanje je počelo u Royal Botanical Gardens u mjestu Kew, no zbog ratnih je neprilika odgođeno. Srećom, istraživanje su, također zbog nestašice šećera, preuzeli Japanci koji su  pedesetih godina prošlog stoljeća usavršili komercijalnu proizvodnju biljke i ekstrakciju sladila. Sedamdesetih godina stevija u Japanu postaje najvažnije sladilo, a Japanu danas  pripada 50 posto svjetske proizvodnje. Ta nas činjenica ne treba iznenaditi jer je stevija biljka koja daje visoki prinos pa je i financijski isplativa, štetnici je rijetko napadaju, povoljno djeluje na zdravlje i jedino je sladilo koje nema dokazano nikakvo štetno djelovanje. Uz to, kao sladilo, iznimno je stabilna i na visokim temperaturama, čak i onima višima od 200°C pa se, umjesto saharoze, može stavljati u kolače, džemove, kompote i ostale slatke proizvode. Za razliku od šećera saharoze stevija ne fermentira pa se time osigurava dulji rok trajanja  proizvoda.Stevija je vrlo popularna u Brazilu gdje se umjesto sladila s aspartamom nalazi na stolovima kafića i restorana. Zanimlj ivo je da slatkoća te bil jk e ne potječe od uglj ik ohidrata, kako je to kod sahar oze.

 Naime, stevija u svojim listovima sadrži osam glikozida, od kojih su dva zaslužna za njezinu iznimnu slatkoću: steviozid i rebaudiozid (tzv. REBA). Steviozid je 250 puta slađi od saharoze iz šećerne repe, a rebaudozid je od saharoze slađi čak 480 puta. Količina rebaudozida je 4,5 puta manja od količine steviozida, a zanimljivo je da rebaudozid, iako je gotovo dvostruko slađi od steviozida, nakon pet sekundi otapanja daje gorak okus. Osim slatkih glukozida, stevija u svojim listovima sadrži vitamine A i C, željezo, kalcij, natrij, kalij, magnezij, fosfor, cink i flavonoid rutin. Neke od tih tvari su snažni antioksidansi pa je stevija kao zaslađivač danas prvi izbor. strana 27 od 29

BILJKA STEVIJA (stevia rebaudiana bertoni) Kako je već spomenu to, stevij a bi naj važni ju pri mj enu mogla imati u pr evenciji i li ječenj u  dijabetesa.

Znanstvenici odsjeka za endokrinologiju i metabolizam Sveučilišne bolnice u Kopenhagenu  proučavali su hipoglikemijski učinak steviozida. Otkrili su da steviozid djeluje izravno na beta stanice gušterače što pojačava izlučivanje inzulina. Od 2000. godine stevij a se kao pomoćno sredstvo upotreblj ava pri r egul acij i kr vnog tlaka.  Njezin antihipertenzijski učinak potvrđen je studijom objavljenom u časopisu  British Journal  of Pharmacology. Tijekom tri mjeseca ispitanicima je stevija davana tri puta dnevno, u dozi

od 20 grama na dan. Zbog širenja krvnih žila došlo je do snizivanja i sistoličkog i dijastoličkog tlaka. Stevij a posjeduj e anti mikr obna svojstva, djeluje protiv mnogih bakteri ja , posebno onih koje uzrokuju karijes, a u studiji iz 2001. godine opisano je njezino djelovanje protiv rotavirusa, najčešćih uzročnika proljeva kod djece. Zbog tih je svojstava stevija izvrsno i sigurno sladilo za djecu, a osim u hranu može se dodavati u paste za zube, čijom redovitom upotrebom znatno opada broj kariogenih bakterija u ustima, smanjuje se stvaranje zubnog plaka i nastanak karijesa. Zapan juj uće je kol iko j e stevija kor isna za mr š avlj enj e. Osim što se ne razgrađuje i skladišti u organizmu kao pričuvni izvor energije, stevija zadovoljava potrebu za slatkim. No tu nije kraj: istraživanja su pokazala da slatki glikozidi utječu na osovinu hipotalamus - želudac, što  blokira osjećaj gladi na samom početku - u središnjem živčanom sustavu. Taj se učinak   postiže uzimanjem 15 kapi ekstrakta 20 minuta prije jela. Ne smi je se zaboraviti ni ti utjecaj biljke na zdravl je kože, naš eg najve eg or gana. Stevija je danas prisutna u mnogim pripravcima poput krema i maski za lice, a može se upotrebljavati i u kupkama. Kožu omekšava, pomlađuje, izglađuje bore, potiče zacjeljivanje, a djelotvorna je i  protiv akni, seboreje i dermatitisa. Ekstrakt i prah te slatke biljke služi i za zaslađivanje ljekovitih biljnih pripravaka, koji su katkad neugodnog i gorkog okusa. Združena na taj način s drugim ljekovitim biljem, stevija se može upotrebljavati i u fitoterapiji. Osim povolj nog utj ecaja na zdravlje lj udi , stevij a je kor isna i za bil jke i životin je. Uspješno se primjenjuje u obrani protiv kukaca (posebno skakavaca) koji uništavaju biljne nasade pa se upotrebljava u biodinamičkom uzgoju biljaka, osobito u Kini. Po repelentnom djelovanju učinkovitija je čak i od ekstrakta koprive. U Kanadi je primijećeno da jeleni izbjegavaju nasade stevije, a svinje koje se njome tove imaju dvostruko veću količinu kalcija u mesu, što  bi moglo značiti da je stevija učinkovito sredstvo protiv osteoporoze. Stevija je 1922. godine u Hrvatskoj priznata kao ljekovita biljka. Ipak, do njezina uzgoja u Hrvatskoj trebalo je proći više od 80 godina. Godine 2006. na Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu razvio se pilotprojekt o mogućnostima uzgoja te biljke u Hrvatskoj. Zahvaljujući tom projektu, slaba klijavost biljke od tri do četiri posto  povećana je na čak od 70 do 80 posto. S obzirom na to da stevija može uspijevati u kontinentalnom, a posebno mediteranskom dijelu Hrvatske, ovaj projekt može znatno  pridonijeti hrvatskom gospodarstvu. Ubiranje listova počinje kada biljka naraste do visine od pet centimetara. Nakon berbe lišće se suši na suncu ili u sušilima s toplim zrakom, a zatim se melje u fini prah. Jedan hektar biljke daje od 1500 do 2000 kilograma suhog lišća od čega se može dobiti 100 do 200 kilograma ekstrakta. Stevija je danas na tr iš tu dostupn a u obl iku suš enog lista, bi jelog i zelenog ekstrakta u  prah u te teku ine. Tekućina se dobiva otapanjem praha u vodi. Potreban je oprez jer se na tržištu mogu naći ekstrakti i tekućine koji u sebi sadrže neke moguće štetne tvari. Zaslađivač sa stevijom možete načini ti i sami: lišće stevije osušite i sameljite u mlincu za kavu. Dvije

čajne žličice lišća u prahu stavite u 2 decilitra kipuće vode i ostavite da ključa 5 do 10 minuta. strana 28 od 29

BILJKA STEVIJA (stevia rebaudiana bertoni) Procijedite kroz filtar za kavu ili čaj i dobili ste zaslađivač zelene boje koji je potrebno držati u hladnjaku, a zbog iznimne slatkoće dozira se u kapima. Želite li dobiti prozirni zaslađivač,  pomiješajte istu količinu lišća u prahu i mlake vode te ostavite da ostroji 24 sata. Procijedite i čuvajte u hladnjaku. S vremenom i ta tekućina poprima zelenkastu nijansu. Pomalo iznenađuje da je zbog sumnje na moguću štetnost biljke za zdravlje, koja nikada nije  potvrđena ozbiljnijim znanstvenim istraživanjima, Uprava za hranu i lijekove SAD-a (FDA) zabranila upotrebu biljke kao sladila 1980. godine. Stevija je zatim zabranjena u mnogim drugim zemljama svijeta. Godine 1995. FDA dopušta njezinu upotrebu samo kao preventivu za dentalnu higijenu djece. Ipak, do danas je provedeno više od 200 znanstvenih istraživanja o  primjeni ove biljke te se pokazalo da je potpuno sigurna; nema niti teratogeno (opasno po  plod), niti otrovno, niti karcinogeno djelovanje. Doduše, uz prekomjerno uzimanje biljke vezane su određene nuspojave poput mučnine, vrtoglavice, glavobolje, povraćanja i mišićne slabosti, što može vrijediti za svaku tvar koja se uzme u prevelikim količinama. Nakon 28 godina FDA je konačno promijenila stajalište pa je stevija 2008. godine odobrena kao siguran dodatak prehrani. Iako još uvijek nije odobrena kao sladilo te se može kupiti samo u ljekarnama kao dodatak prehrani, tu korisnu biljku vjerojatno čeka puno svjetlija budućnost.

strana 29 od 29