Realizam i naturalizam: rmaciju dostiže polov icom 19. stoljeća. oljeća. To vremensko određenje određ enje prati događanja u vodećoj književnosti ~Fr ancuskoj~ pa ga treba Realizam je naziv za književnu epohu koja traje od 1830. do 1870. , a punu afirmaciju treba euro pskim književnostim književno stimaa javio u isto isto vr ijeme. shvatiti samo okvirno jer se realizam nije u svim europskim ome što realistička književnost kn jiževnost teži detaljnom opisivanju op isivanju stvar nosti. tj. vidljive zbilje. Naziv je realizam dobio po tome iževni pr avac koji proizlazi proizlazi iz realizma realizma i još dosljednije teži prikazivanju vidljive zbilje i ljudske naravi . Javl ja ja se pr i njegovu završetku završetku i traje traje od 1870. do 1890. Naturalizam je književni ževno sti ov og razdoblja razdo blja francuska, rancuska, ruska i engleska književnost. književno st. Vodeće su književnosti Charles Darwin : O podrijetlu vrsta – darvinizam, teorija evolucije. Hilaire – utjecaj eorija pr ilagodbe; utjecao je na najznačajnijega francuskog realista r ealista (Balzaca) (Ba lzaca) koji je ljudsko dr uštvo uspoređivao uspore đivao sa životinjskim životinjskim svijetom. jecaj sredine na razvo j zooloških v rsta, tj.j. teorija Geoffroy Saint- Hilaire ecaju rase, sredine i trenutka na pojedine književnike književnike i razdoblja; razdob lja; osobito utjecao na naturaliste. Hippolyte Taine – znanost o književnosti, osmislio teoriju o utjecaju Književna kritika: Visarion Gregorevič Bjelinski i Nikolaj Gavrilovič Černiševski Država
Prav ac
Ime Stendhal
Djela Romani: Crveno i crno, Parmski kartuzijanski samostan
Posebnosti Prav o ime: Henri Beyle; prvi pisao realističkim realističkim stilom, roman doživljav a kao zrcalo stvarnosti , junaci poput Juliena Sorela (razvijeni (razvijeni ) Pravo Uz Stendhala Stendhala tvorac je realističkog romana i začetnik kritičkog realizma. realizma. Aristotelovu k oncepciju umjetnosti umjetnosti kao oponašanja prirode. prirode. Stvarnost žele prikazivati istinito, bez Načelo istinitosti: Realisti slijede Aristotelovu
uljepšavanja. Međutim, to ne znači da samo preslikavaj ikavaju stvarnost. Nastojeći da zbivanja u djelu djelu budu v jerodostojna jerodostojna i uvjerljiv uvjerljiv a, Balzac stvara svoju umjetničku istinu ili izmišljenu istinu te ističe: Ono što je istinito često ne bi bilo vjerojatno, jednako kao što ono što je istinito u književnosti, ne bi moglo biti istinito u prirodi. avnika određene određene skupine ljudi sličnih osobina. U romanu Čiča Goriot Načelo tipičnosti: Realisti teže prikazivanju tipov a kao predstavnika Balzac je u liku Eugenea Eugenea de Rastignaca Rastignaca utjelovio tip studenta, a, mladoga intelektualca provincijs kog podrijetla koji nastoji nastoji uspijeti u društvu. Oblikovanje Oblik ovanje takvog karaktera postat će jednom jednom od važnih v ažnih tema realizma. O postupcima uočav anja i uopćavanja pri stvar var anju anju
Romani: Čiča Goriot, Honore de Balzac Francuska
Realizam
Šagrinska koža, Eugeine Grandet, Sjaj i bijeda kurtizana
određenoga određenoga književnog tipa (metodi (metodi indukcije) Balzac kaže: Često je potrebno uzet i više sličnih značajeva da se uzmogne uzmogne sastavit i jedan jedan jedini. jedini. (.. .) Književnost Književnost se služi postupkom postupkom što ga upotreblja upotrebljava va slikarstvo, koja da sastavi lijepo lijepo tijelo, uzima u ruk e od jednog modela, noge od drugog, prsa od trećeg, a ramena od četvrtog. romana. Parafrazirajući naslov Danteove eove Ljuska komedija: Balzac je u Ljudskoj komediji povezao 90-ak sv ojih pripovijedaka i romana. Božanstvene komedije, komedije, naglasio je kako i on, poput poput Dantea, teži sveobuhv atnosti prikazivanja ljudsk oga društva. M eđutim, Balzac ne daje povijesnu ni božansku perspektivu, već analizira analizira francusko društvo u određeno određenom m povijesnom trenutku: od 1815. 1815. do 1848., 1848., za vrijeme restauracije restauracije i Srpanjske monarhije. Pritom mu je namjera izjednačiti po vrijednosti roman (k ao književnu vrstu) vrs tu) s klasičnim epskim djelima. Struktura Ljudske komedije: Analitičke studije – istražuju principe društvenog uređenja; Filozofske studije – istražuju uzroke
društvenih pojava; Studije iz društvenog života – života – analiziraju posljedice društvenih pojav a i opisuju konkretne primjere iz društvenoga života. živ ota. Obuhvaćaju najviše najv iše djela koja se, prema prema sredini koju opisuju, dalje dijele u šest podskupina podskupina nazvanih Prizori iz života: privatnoga, pokrajinskoga, pariškoga, političkoga, vojničkoga i seoskoga. Čiča Goriot spada u Prizore iz privatnoga života. nametati svoje sv oje stavov e o društvu, nego ga nastoje prikazati takv im kakvo jest. Međutim, istinito Kritički realizam: Realisti ne žele nametat prikazivanje života ž ivota uključuje uključuje i razotkrivanje kriv anje negativnih društv enih pojava. Književ nik realist ukazuje na društvene negativnosti i tako ako ih kritizira.
Realistički romani: Gustave Flaubert
Sentimentalni odgoj, Bouvard i Pecuchet (nedovršen) Povijesni roman: Salambo (povijest Kartage)
psihološkoga realizma, a najavio je naturalističku uralističku i modernu modernu prozu. Tvorac je psihološkoga nastao u svezi s glavnom junakinjom romana Gospođa Bovary, a označuje nemoćnu čežnju osrednjih Bovarizam – pojam koji je nastao
duhova prema visinama (A. Šoljan), odnosno čovjekovu sklonost da, poput Emme, smatra kako je rođen za nešto bolje od onoga što mu je sudbina sudbina namijeni jenila. la. unutarnja proživljav anja glavnoga junaka ili Psihološki realizam: To je tip realizma u kojemu se ističe psihološka karakterizacija, tj. unutarnja
nekoliko važnijih likova.
Zbirke pripovijedaka:
Večeri na majuru kraj Dika njke, Nikolaj
Vasiljevič Gogolj
Petrogradske pripovijesti (iz tog ciklusa Kabanica i Nos) Romani: Taras Buljba,
Mrtve duše (najpoznatije djelo, glavni lik prevarant Čičikov ) Komedija: Revizor Pripov ijetke i nove le:
Lovčevi zapisi
Ivan Sergejevič Rusija
Realizam
Turgenjev
Lav Nikolajevič Tolstoj
Fjodor
Mihajlovič Dostojevski William Thackeray Engleska
Amerika
Realizam
Realizam
Charles Dickens Sestre Bronte Herman Melville Mark Twain Emile Zola
Francuska Italija
Naturalizam Naturalizam
Guy de Maupassant Giovann i Verga
Romani: Rudin,
Plemićko gnijezdo i Očevi i djeca (lik nihilista Bazarova) Romani: autobiografska trilogija: Djetinjstvo, Dječaštvo, Mladost ; Rat i mir (pov ijesni) , Ana Karenjina (suvremeni), Usrsnuće (ideja) Romani: Bijedni ljudi,
Poniženi i uvrijeđeni, Zapisi iz mrtvog doma, Zločin i kazna, Bjesovi, Idiot, Braća Karamazovi Pripovijetke: Dvojnik, Zapisi iz podzemlja
Gogoljev humor i groteska: Humorom Gogolj progovara o negativnim pojavama društvenoga života. Njegov humor često prelazi u
grotesku. Karakter svoga ~smijeha kroz suze~ sam objašnjava u Autorovoj ispovijesti. Obil ježja Gogoljeve realističke metode: detaljno prikupljanje građe, prikaz suvremenoga društva s naglaskom na nižim društvenim slojevima, prikaz različitih sredina, kritika negativnih društvenih pojava, a posebno društvenog parazitizma, detaljizam opis a, stvaranje tipova likova. U Gogoljevu su pripovjedačkom postupku uočljiv i i elementi koji ga odvajaju od realističke metode: humor i groteska, fantastika, pozicija pripovjedača koji komentira radnju i upliće se u nju u tradiciji P uškinova pripovjedača iz Ev genija Onjegina. Predstavnik ranog realizma (40-ih godina 19. st.) Lovčevi zapisi: U zbirci Lovčevi zapisi 25 seoskih pripovijedaka, novela i crtica povezuje lik pripovjedača (lovca) koji, putujući radi lova
srednjoruskim gubernijama, susreće zanimljive ljude i priča njihove sudbine. Poetski realizam: U Lovčevim zapisima Turgenjev je ujedinio ono što se čini na prvi pogled nespojivo: kritičku namjeru i poetski stil. Poetski stil v eže se uz poetizaciju lika ruskoga seljaka te uz brojne lirske opise pejsaža koji s imbolizira ljepotu i širinu ruske duše. Opisi pejsaža sv oj vrhunac doživljavaju u lirskom zanosu posljednje nov ele – Šuma i stepa – koja je u potpunosti posvećena krajoliku (nefabulativna proza). U djelu se javlja pripovjedno lirs ko ja koje pripovijeda iz 1. lica, što je vrlo rijetko u realističkoj prozi. Likpripovjedač nastoji biti neutralan, ali njegova nazočnost ostavlja dojam neposrednosti doživljaja. Za svoju poetsku prozu sam je Turgenjev rekao da je puna ~unutrašnjega trepeta č uvstav a i očekivanja~. Predstavnik razvijenog realizma (50-ih i 60-ih godina 19. st.), skupa s Ivanom Aleksandrovičem Gončarevom. Predstavnik visokog realizma (70-ih i 80-ih godina 19.st.)
Psihološki roman: Dostojevski stv ara novi tip psihološkoga romana koristeći se novim pripovjednim tehni kama (npr. postupkom
unutrašnjega monologa) za oslikavanje dubina ljudske duše i čovjekov e podsvijesti. U jedno, to je i polifonski roman u kojem prevladava dijalog. Njime se sukobljavaju likovi zastupajući različite svjetonazore. Likov i često postaju nositelji određenih ideja, tzv . likovi-ideje. Među njima se ističu buntovnici protiv društvenih nepravdi (Raskoljnikov), cinični razvratnici (Svidrigajlov) te krotki i ponizni kršćani (Sonja Marmeladova). Predstavnik visokog realizma (70-ih i 80-ih godina 19.st.)
Romani: Sajam taštine Romani: Oliver Twist i David Copperfield Emilyn roman: Orkanski visovi Roman: Moby Dick Roman: Doživljaji T oma Sowyera Romani: Therese Raquin, Jazbina, Germinal, Nana
Ostali predstavnici engleskog realizma: George Elliot, Thomas Hardy
Smatra se osnivačem francuskog realizma. Therese Raquin (1867.) prvo je njegovo poznato djelo i prvi naturalistički roman.
Novela: Na vodi Roman: Obitelj Magliavoglia
Talijanska verzija naturalizma j e verizam, Verga je glavni predstavnik tog pravca.
