REALIZAM (res,realis =stvar,stvaran)
Književna epoha koja traje o 1830. Do 1870. Voeda književnost je francuska Nije se u svim europskim književnostima javio u isto vrijeme Realistička književnost teži etaljnom opisivanju stvarnosti, tj. viljive zbilje
Francuski realisti: Stendhal, Honore de Balzac i Gustave Flaubert
FRANCUSKA KNJIŽEVNOST
Prva generacija francuskih realista Stendhal (romani Crveno i crno i Parmski kartuzijanski samostan) i Honore de Balzac ( ciklus Ljudska komedija), u njihovim jelima još ima
elemenata romantizma
Balzac afirmira realistički roman, preuzima Scottov model povijesnoga romana (karakt.
Rekonstrukcija uha vremena) te ga primjenjuje na prikazivanje suvremenoga ruštva. Kritički realizam realisti ne žele nametati svoje stavove o ruštvu, nego ga nastoje o prikazati takvim kakvo jest. jest. Međutim, istinito prikazivanje života uključuje I razotkrivanje negativnih ruštvenih pojava. Književnik realist ukazuje na ruštv ene negativnosti I tako ih kritizira.
Napoleonova paa o Srpanjske revolucije Prikazivali su franc.ruštvo o Napoleonova
Vrhunac realističkog romana u Francuskoj = Gospođa Bovary Gustava Flauberta, Psihološki realizam (novi, visoki realizam) tip realizma u kojemu se ističe i stiče o psihološka karakterizacija tj. unutarnja proživljavanja glavnoga junaka ili nekoliko važnijih likova. kritika, osnivač Saint-Beuve koji književna jela tumači Formira se biografska književna kritika,
putem autorove biografije.
Stendhal , Crveno i crno: crno : o o
o
Prvi realistički pisac, ime Henri Beyle. Junaci njegovih romana: mlai i ambiciozni ljui koji žele iskušati svoje snage, ovlaati životom i uspjeti u ruštvu. Tijekom ranje oni oživljavaju razne ra zne promjene pa kažemo a su to razvijeni , a ne statični likovi. Stenhal roman oživljava kao zrcalo stvarnosti kojem je cilj ruštvu pružiti sliku o samom sebi.
Honore de Balzac, Otac Goriot o
o
o
o
''Tajna velikih bogatstava bez jasnog podrijetla uvijek je u zločinu koji je zaboravljen zato što je počinjen propisno'' Načelo istinitosti – stvarnost se prikazuje istinito, bez uljepšavanja, to ne znači a samo preslikavaju stvarnost. Aristotelova koncepcija umjetnosti kao oponašanja prirode. Balzac stvara svoju umjetničku istinu a zbivanja u jelu buu vjeroostojnija i uvjerljiva. ''Ono što je istinito često ne bi bilo vjerojatno, jednako kao što ono što je istinito u književnosti, ne bi moglo biti istinito u prirodi'' Tehnika preciznoga opisivanja prostora o opdega prema pojeinačnom – prvo opisuje bijenu četvrt i zabačenu ulicu, a zatim unutrašnjost pansiona. Blazakovski opis – etaljno opisivanje prostora i likova čime se želi postidi ojam istinitosti. Najprije s mnogo pojeinosti po jeinosti opisuje prostor u koji smješta oređeni lik.
o
o
o
Zatim opisuje socijalnu uvjetovanost psihološke osobine i vanjski izgle lika. Opis prostor uvjetuje i oređuje likove. prostora je u funkciji karakterizacije lika jer prostor Tri osnovne fabulativne linije: siromašni stuent prava Rastignac, zagonetni Vautrin i čiča Goriot koji bezgranično voli svoje nezahvalne kderi, Anastaziju i Delphinu. Sudbina oca Goriota ispreplede se sa subinom mlaoga Rastignaca. Načelo tipičnosti – tipičnosti – prikazivanje tipova kao prestavnika oređene skupine ljui sličnih osobina. U romanu je Balzac utjelovio tip stuenta u Eugenu e Rastignacu, mlaome intelektualcu provincijskoga porijetla koji nastoji uspjeti u ruštvu. Obilježja Balzacove realističke metode: Promatranje, proučavanje i analiziranje građe Načelo istinitosti Načelo tipičnosti Kronološki organizitana uzročno-posljeična fabula s rugačkom ekspozicijom i brzim raspletom
o
o
Detaljno opisivanje prostora i likova
Uporaba jezika sredine u funkciji karakterizacije lika
Objektni sveznajudi pripovjeač
Kriticizam
Čiča Goriot – – dio ciklusa Ljudska komedija
25. Objavljeni roman Ljudske komedije
Prestavlja ključ razumijevanja Ljudske komedije
Ljudska komedija
Analizira francusko ruštvo u oređenom povijesnom trenutku (1815. – 1848.)
Namjera: izjenačiti roman s klasičnim kla sičnim epskim jelima po vrijenosti.
Struktura:
Analitičke stuije – istražuju principe ruštvenoga uređenja Filozofske studije – istražuju uzroke ruštvenih pojava Stuije iz ruštvenoga života – analiziraju posljeice ruštvenih pojava i opisuju konkretne primjere iz ruštvenoga života. Šest poskupina Prizori iz života: privatnoga, pokrajinskoga, pariškoga, političkoga, vojničkoga i seoskoga. Gustave Flaubert, Gospođa Bovary U mladosti je pisao romantičarskim stilom, a kasnije realističkim. o Realistički romani (suvremene teme): U mjesecu stuenomu, Gospođa Bovary, o
Sentimentalni odgoj, Jednostavno srce, Bouvard i Pecuchet o
Povijesni roman Salambo (tema iz povijesti Kartage)
o
Filozofsko-pjesnička rapsoija – jelo Kušnja sv. Antuna
o o o o o
Najvedi francuski majstor stiila Roman Gospođa Bovary najbolji realistički roman Tvorac je psihološkog realizma, najavio naturalističku i moernu prozu. U književnosti je važniji stil nego tema Bovarizam – označuje nemodnu čežnju osrenjih uhova prema visinama, onosno čovjekovu sklonost a, poput Emme, smatra kako je rođen za nešto bolje o onoga što mu je subina namijenila.
o
o
o
Linearna kronološka troijelna kompozicija bez izraženih kompozicijskih faza (po uzoru na jenolično protjecanje života) Pripovjeač je sveznajudi i potpuno neutralan, neka se ''ne vii'' u tekstu i ne komunicira s čitateljem Detalji opisane zbilje često obivaju metaforička značenja; sceničnost opisa, slikarski opisi, tehnika filmske montaže u masovnim scenama.
