SINTEZA RAZDOBLJA REALIZMA I NATURALIZMA 1. 2.
Književnost realizma – lat. realis – stvaran započinje 30 – ih godina 19. st., a traje do 70 – ih godina istog stoljeća (ne podudara se u svim zemljama). Kao književna škola javlja se u Francuskoj. 5 ključnih razloga zašto se pojavljuje realističko književno razdoblje:
a) građanstvo je trijumfiralo na gospodarskom, političkom, kulturnom i društvenomoralnom području te se javlja i nova književnost koja u prikazu trijumfa građanstva ne želi biti SOCIJALNO OPTIMISTIČNA jer se time ograničava i ne može kritizirati, ne može propovijedati reforme i nove ideje b) zbog ostvarenog društvenog stanja u književnost kao glavni likovi ulaze ljudi iz OBIČNOG PUKA – seljaci i radnici. Znači, eliminirani su sljedeći glavni likovi: buntovnici u težnji za egzotikom kakvi su egzistirali u poetici romana iz književnog razdoblja romantizma. c) razvoj PRIRODNIH ZNANOSTI utječe također na pisce jer se i oni u svojim književnim djelima upuštaju u detaljne raščlambe i analize te poštuju samo utvrđene činjenice d) osjeća se potreba za liberalizacijom javnog života te se gase norme i pravila uspostavljena na estetskom i moralnom planu i pišu se ISTINITA DJELA e) posljednji razlog zbog kojeg se javlja nova književna poetika je i najlogičniji: zasićenost romantizmom te potreba za smjenom smjerova umjetničkih preokupacija 3.
Osnovne razlike između poetike romantizma i realizma:
ROMANTIZAM
1. Junak je čovjek pojedinac 2. Likovi su u pravilu uvijek buntovnici, osamljenici, čudaci, tj. AUTSAJDERI – uvijek mentalitetom i 3. 4. 5. 6. 7.
praksom udaljeni od društvenih normi i zahtjeva, bježe od društva i gomile te utjehu pronalaze na putovanjima u egzotične, daleke krajeve i u bijegu u prirodu Fabula je redovito začudna, neobična, egzotična Najostvarenije književne vrste: lirika, drama, lirska proza prožeta emocijama i osobnošću likova, poema jer je u njoj na najlakši način moguće ostvariti sintezu naracije i iskrene emotivnosti. Romantizam miješa rodove. Pisanje diktira mašta Djela su prožeta mistikom, egzotikom, religioznošću U romantizmu postoji književna manipulacija iskustvenim elementima
REALIZAM
1. Junak je društvo 2. Likovi ne bježe od društvenih normi i od društva samoga, već se žele integrirati u njemu. Zadatak
3. 4. 5.
njihovog života je PUT U VISOKO DRUŠTVO, pomoću škole, studija, ili zahvaljujući uspješnom ostvarenju ljubavne veze s damom iz bogatog društva. Realistički junaci kreću se u običnim životnim prostorima: od ulica, gostionica, tržnica, noćnih lokala, bordela, tavanskih i podrumskih sobica, sirotišta do kazališnih dvorana i salona. Opisi interijera nemaju ukrasnu ulogu, već otkrivaju socijalnu pozadinu koja određuje postupke i ponašanja likova. Likovi su uvjetovani sredinom iz koje dolaze, opis ambijenta je također u ulozi socijalne i psihološke karakterizacije lika. Fabula je «obična» i redovito je uvjetuje i gradi socijalna motiviranost. Ona slijedi kronološki red zbivanja, a događaji su povezani čvrstim uzročno – posljedičnim odnosima. Najostvarenije književne vrste: roman, pripovijetka, novela. Zašto epika s romanom na čelu? Jer je u romanu na najlakši način moguće iznijeti mnoštvo stavova mnogobrojnih likova upravo prisutnih u svakom relističkom romanu. Pisanje diktira stvarnost. Roman je ZRCALO UMJETNIČKE SVIJESTI: vrlo je pokretljiv, gibljiv, a sve što zahvati – ozrcali. To je FOTOGRAFSKI POSTUPAK kojemu se nikada ne nadzire kraj jer iskustvena realnost sadrži golemi repertoar izbora za temu književnog djela.
6.
Djela su deterministička, nihilistička, čak prožeta i ateističkim svjetonazorom, kritički se odnose prema stvarnosti, život u djelima nije uljepšan, već je onakav kakav doista jest 7. Realistički pisac unosi u djelo autentični govor: provincijalizme, žargonizme, neknjiževno narječje, a sve u funkciji karakterizacije lika 8. Realisti se pozivaju na znanstvene spoznaje o čovjeku i društvu, a vodeća filozofska doktrina 19. st. je POZITIVIZAM čiji je utemeljitelj AUGUSTE COMTE. Pozitivistička književna orijentacija garantira potpunu autentičnost u odnosu prema životnoj građi. Analitički se propitkuje stvarnost i želi se prikazati društvo. 9. Realistički pripovjedač najčešće je objektivan, iskazan u 3. licu i nenazočan u radnji. On komentira i kritizira svijet oko sebe te govorimo o KRITIČKOM REALIZMU koji analizira sve aspekte društva. 10. Pisac ne smije popustiti pred osobnim stavovima i osjećajima, stil mu mora biti impersonalan. Eliminiran je subjektivan stav prema životu.
4.
Dvojako značenje realizma:
1. U umjetnosti pojam realizam označava svako nastojanje da se preslika stvarnost u umjetničko djelo bez
2.
5.
obzira na vrijeme i prostor, tj. do izražaja dolazi MIMEZIS – termin preuzet iz Aristotelove poetike, a njima se označava oponašanje stvarnosti u umjetnosti. MIMEZA u svakom razdoblju označava nešto drugo jer svako razdoblje ima svoju ideju o stvarnosti i o zakonitostima preslikavanja stvarnosti u bilo koju umjetnost! Pojam realizam ima, naravno, i književno – povijesno značenje, a ono se odnosi na stilsku formaciju (ne pravac jer se pravci javljaju unutar određene nacionalne književnosti) ili razdoblje u evropskoj književnosti koje traje od 1830. – 1870. Književna kritika u razdoblju realizma:
Književna kritika je 1. put u razdoblju realizma dobila svoje pravo mjesto, svoj pravi ugled. U njoj je moguće prepoznati određene filozofske i sociološko – povijesne teorije.
1. CHARLES AUGUSTINE SAINTE – BEUVE: pisac romantizma, ali kritičar realizma. Kritiku je 2.
3.
4.
5.
osnovao na upoznavanju umjetnikovog ljudskog lika. Zalaže se za teoriju u kojoj je potrebno 1. upoznati čovjeka – umjetnika kako bismo shvatili njegovo djelo - BIOGRAFIZAM HIPPOLYTE ADOLPHE TAINE: kritičar koji je upozoravao na ulogu rase, moralne nadgradnje, povijesnog trenutka pri realizaciji knjige. Tri najznačajnija faktora u proučavanju djela: sredina, rasa, trenutak. SREDINA je sveukupnost društvenih i političkih uvjeta u kojima pisac živi i u kojima je djelo nastalo. RASA je sveukupnost gena nekog naroda, a tlo, klima, hrana uvjetuju gene. TRENUTAK nije ništa drugo nego spoj sredine i rase. FERDINAND BRUNETIERE: u književnu povijest uvodi teoriju Charlesa Darwina. U književnim rodovima vidi živa bića, vrste koje se rađaju, razvijaju, degeneriraju ili transformiraju. VISARION GRIGORJEVIČ BJELINSKI: smatra da se kritika ne smije baviti samo estetskim problemima, već time koliko djelo tretira društvenu stvarnost i na nju utječe. Duh realizma je po njemu duh analize i istraživanja, duh koji odbacuje tradiciju. STVARNOST je po njemu prva i posljednja riječ stoljeća. U kritici se treba uzdići na općeljudsku razinu te otkriti opće zakonitosti razuma, a ne iznositi vlastito mišljenje i stavove. Umjetnost i kritika su po njemu potekle iz istog općeg duha vremena. I jedna i druga su na jednak način spoznale svoje epohe samo što je kritika FILOZOFSKA SPOZNAJA, a umjetnost je NEPOSREDNA SPOZNAJA. U razdoblju realizma se isprepliću jer umjetnost pisanja proizlazi iz kritike društva. Bjelinski naglašava kako razdoblje realizma mora odbaciti LARPURLARTIZAM.
Poetika naturalizma:
Naturalizam – lat. naturalis – prirodan. Javlja se 70 - ih god. 19.st. i traje do 1890. Najprije se javlja u Francuskoj te se širi u Švedsku, Norvešku, Njemačku. Teoriju naturalizma oblikovao je Emile Zola u
raspravama «Romanopisci naturalisti» i «Eksperimentalni roman», 1880., te u predgovoru romana «Therese Raquin», 1867. Svoju teoriju utemeljuje na učenju Claudea Bernarda («Uvod u studije eksperimentalne medicine») i Hippolytea Tainea. Charles Darwin utječe na njega teorijom o nasljeđivanju svojstava. Književnost se po njemu približava znanosti, a pisac je eksperimentator. Naturalizam nastoji prikazati najtamnije i najružnije strane života – «estetika ružnoće». Naturalisti su znanstvenici jer kao što se medicina bavi bolesnim individuama, tako i naturalistička djela obrađuju patološke slučajeve. Svaki pokušaj idealizacije je pokušaj falsificiranja! Likovi se čitatelju vrlo često sami predstavljaju, pisac nije sveznajući pripovjedač, već skriveni režiser. U djelima naturalista razotkrivaju se moralna izopačenost, zločin, duševna bolest, nastranost, gruba seksualnost. MASA je glavni lik u književnim djelima naturalista. Zola slika poroke, ali ih i mrzi. Zašto ih onda crta? Da bi ih svatko zamrzio! U Parizu je utemeljeno i Slobodno naturalističko kazalište koje je djelovalo od 1887. 1896. – scena i gluma morale su odgovarati životu, a sve što se prikazivalo na sceni bilo je «pravo». Mladi književnici okupljeni oko Zole nazivaju se MEDANCIMA jer su se okupljali u Zolinoj kući, u Medanu. Po njima se na dnu svakog čovjeka krije divlja zvijer. Verizam – lat. verus – istinit. Javlja se u talijanskoj književnosti 2. pol. 19.st. Srodan je naturalizmu, a najizrazitiji predstavnik je GIOVANNI VERGA («Obitelj Malavoglia – najpoznatiji roman, o propadanju sicilijanske obitelji). PROVJERI SAMA SEBE! 1. « Svi smo izašli ispod ___________________ __________________________», rekao je poznati realistički ruski pisac_____________________________________________. Glavni lik tog književnog djela, napisanog _________________, zove se _______________ ________________________, a nakon smrti luta gradom____________________ kao___________. To je realistička ______________________, ali za književno razdoblje realizma je neobično upravo to što ta _____________________ ima (satirički, fantastični, tragični)____________________završetak.
3.
2. Zaokruži tko ne pripada prvoj generaciji ralista: Stendhal, Tolstoj, Dostojevski, Balzac, Dickens, Gogolj, Maupassant, Turgenjev Radnja romana «Otac Goriot» odvija se u gradu _________________________, a postoje tri paralelne radnje: 1.____________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 2. ______________________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________________ __ 3.____________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ Dvije radnje povezuje lik perspektivnog studenta _______________________________ koji se želi (oženiti, probiti u duštvu, osvetiti ocu Goriotu, vratiti u rodni kraj)__________________________________________. Lik koji podsjeća na đavla jer želi kod mladića____________________________potaknuti faustovsku patnju zove se _____________ i on je odbjegli________________. ____________________oca Goriota zovu se__________________________ i _________________________. Salon gospođe ______________________ nalazi se u ___________________ ulici, a detaljan opis izgleda salona želi čitatelja pobliže upoznati s ____________________ likova. Zokruži sve likove iz spomenutog romana: Sonja Marmeladova, Sylvie, gospođa Vaquer, Vautrin, grofica de Restaud, vikontesa de Beauseaunt, Akakijevič, Levin, Oblonski Roman pripada Balzacovom ciklusu od _________________romana, koji se zove____________________________, pisan je od _____________ do _______________, a ime je parafraza poznatog djela _________________________________. 4.
Gustav Flaubert napisao je 1857. poznati roman_________________________________, a njegovo povijesno djelo zove se _____________________. Pripovjedač je _____________________, a na
temelju tog djela ustalio se pojam______________________ kojim se u današnjem govoru označava težnja osrednjih duhova prema visinama. Emma je udana za seoskog liječnika ____________________, ali se u romanu analiziraju njene ljubavne veze s ljubavnicima ________________________ i ______________. 5.
Roman «Crveo i crno» napisao je francuski romanopisac______________________________________, a poznat je i njegov roman «Parmski______________ ____________________________». Glavni lik romana «Crveno i crno» zove se _____________ ___________________, a jednako kao i Rastignac želi ostvariti_______________________________________________. (svojim riječima)
6.
Naturalist Emile Zola napisao je ciklus romana ____________ _______________, a najpoznatiji njegovi romani su_________________________________________________________________________________ __________________________. (barem 5) Glavni lik njegovog romana «Garminal» je ___________.
7.
Drugi veliki predstavnik francuskog naturalizma je ___________________ ________ __________________. Poznati romani su mu «Jedan život» i ____________________.Hladan je u opisima, a ključna riječ njegovih djela je __________________.
8.
Intelekualac – nihilist iz romana ____________________________ Ivana Sergejeviča Turgenjeva zove se __________________________. Prisutni su lirski opisi prirode pa takav relizam nazivamo_____________________________________. U romanu tijekom naracije postoji tehnika vraćanja u prošlost, koja se naziva______________________________. Ostala djela I. S. Turgenjeva su_________________________________________________________________________________ ____________. (barem 5)
9.
Lav Nikolajevič Tolstoj pisao je svoju «Anu Karenjinu» od _____________do ____________________. Njega nazivamo ____________________ 19. stoljeća. U romanu postoje 3 paralelne priče:
1._____________________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________________ 2._____________________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________________ _ 3._____________________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________________ 10. Objasni simboliku željeznice, željeza, snova i boja prisutnu u romanu «Ana Karenjina»! ______________________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________________ 11. Navedi 7 romana književnika Fjodora Mihajloviča Dostojevskog! ______________________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________________ __ 12. Objasni pojam «polifonije romana» kod Dostojevskog! ______________________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________ _____ 13. Manifest realizma «La Realisme» napisao je francuski teoretičar realizma______________________________, ______________ godine, a ideal mu je bila fotografska ____________ ____________________. 14. Objasni zašto je Balzac uspoređivao ljudski rod sa životinjskim! ______________________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________________ __ 15. Navedi barem 5 autora – pripadnika engleskog realizma! ______________________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________________ __ 16. Koje američke realističke pisce možeš navesti? ______________________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________________ __ 17. Koje pisce talijanskog relizma možeš navesti? _______________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________________ ___
