REALIZAM

REALIZAM 

književno razdoblje  – dominira  – dominira pravac realizma 30ih – 30ih – 90ih  90ih godina 19.st.



 javlja se u zapanoeuropskoj književnosti književnosti (Francuskoj) 30ih goina 19.st. stil – stil – javlja



metoda – metoda – kompleks postupaka i izražajnih srestava kojima se pokušava objektivno prikazati stvarnost kakva jest, javlja se u antici sve do danas (Boccaccio



Dekameron)

 javlja se kao reakcija na romantizam potaknuta potaknuta razvojem pozitivizma u pozitivizma  u filozofiji i materijalizma u materijalizma  u znanosti



prvi teoretičar realizma (prvi ga objašnjava) – Champfleury (1857.) Champfleury  (1857.)

ROMANTIZAM         

REALIZAM

lirika (pjesma, roman u stihu) preosjetljivost, mašta izuzetni likovi, netipični, junaci ljubavna i bizarna tema opis pejzaža i priroe poetičan jezik pripovjeač pripovjeač u prvom licu, subjektivan književnost je estetska pesimizam

        

proza(roman, pripovijetka) stvarnost tipični prestavnici svoje sreine svakodnevna, aktualna, zbilja opis grada(bordeli, gostionice)  jezik okoline, sleng, žargonizam u tredem licu, objektivan kritika, spoznaja, prosvijetliti ambicioznost

TIPOVI – TIPOVI – likovi su tipični prestavnici svojeg vremena, prostora i ruštvenog sloja - socijalno-psihološka socijalno-psihološka karakterizacija likova – lik – lik je prikazan s svim svojim manama i vrlinama ISTINITOST – ISTINITOST  – stvarnost se prikazuje bez uljepšavanja

KRITIČNOST – pisci kritiziraju ruštvo i negativne ruštvene pojave OBJEKTIVNOST – OBJEKTIVNOST  – objektivno  objektivno opisuju stvarnost DESKRIPTIVNOST – DESKRIPTIVNOST  – etaljizirani opisi pejzaža, ambijenta, sreine i karaktera koji su u funkciji socijalne karakterizacije likova TEME – TEME – glavna  glavna zaokupljenost su socijalni problemi – problemi – prikazani svi slojevi ruštva ali najviše se ističu niži FABULA – FABULA – razgranata, poređena liku, reoslije ranje je kro nološki

FRANCUSKA 

prva generacija realista – Stendhal (Crveno i crno)

HONORE DE BALZAC  

 jedan od prvih francuskih realista začetnik kritičkog realizma – ne želi nametati svoje stavove, razotkriva negativne strane ruštva te ih tako kritizira

Otac Goriot



tema: ruštvena(socijalna) – lice i naličje pariškog ruštva s početka 19. st,



fabula: razgranata (siromašni stuent prava Eugene e Rastignac, zagonetni robijaš Vautrin, čiča Goriot)



pripovjedač: u 3. licu, objektivan



mjesto radnje: pansion gospođe Vauqer



likovi: 1. KAT: gđa. Michonneau(stara djevojka), Goriot, Eugene de Rastignac 2. KAT: Poiret(starac), Vautrin(robijaš)

1. KAT: Gđa. Vauqer(vlasnica), gđa. Coutre(udovica), Victorine Taillefer



Delphine de Nucingen, Anastasia de Restaud – kderi



Bianchon – student medicine



Gđa. de Beausern – savjetuje mlaog provincijalca, njezina su razmišljanja plo iskustva

“Ljudska komedija” olazi o usporebe s Danteovom “Božanstvenom komeijom”: Dante je opisao “onaj”,  božanski svijet; Balzac je opisao “ovaj”, ljuski svijet  Studije običaja (ruštvenog života) -prizori iz privatnog života, malograđanskog, vojničkog, pariškog, političkog, seoskog 

Analitičke studije

Filozofske studije Ukupno je napisao oko 90 romana Pokušao opisati opdeljusku povijest ali aje opis samo svojeg suvremenog ruštva 



Seoski župnik, Seoski liječnik, Seljaci, Rođaka Beta, Šuani 

GUSTAV FLAUBERT



u početku je bio romantičar, a kasnije realist



začetnik psihološkog realizma – ističe se psihološka karakterizacija, tj. unutrašnja proživljavanja glavnog junaka

Gospođa Bovary 

tema: nesretan brak i preljub, borba protiv potonuda u poražavajudu običnost



fabula: razgranata



pripovjeač: u 3. licu, objektivan



mjesto radnje: Francuska(Tostes)



likovi: Ema Bovary(nezaovoljna žena), Charles Bovary(muž), čiča Rault(otac), Leon(prvi ljubavnik), baron Rodolphe(drugi ljubavnik), Homais(mjesni ljekarnik)



romani: Jednostavno srce, Sentimentalni odgoj



povijesni roman: Salambo