PISANA PRIPRAVA - GLASOVI Č i Ć

ŠKOLA: gimnazija RAZRED: prvi

PISANA PRIPRAVA ZA NASTAVNI SAT HRVATSKOGA JEZIKA

OSIJEK, 5. veljaĉe 2009.

MENTOR: prof. dr. sc. Ana Pintarić STUDENTICA: Ivana Iliškov

NASTAVNO PODRUĈJE: hrvatski jezik NASTAVNA CJELINA: glasovi NASTAVNA TEMA: fonemski i grafemski sustav standardnoga hrvatskoga jezika NASTAVNA JEDINICA: pisanje i izgovor glasova ĉ i ć CILJ NASTAVNOGA SATA: prepoznati i razlikovati glasove ĉ i ć s pravopisnog i pravogovornog stajališta; pravilno ih upotrebljavati u pisanome i govorenome jeziku

NASTAVNE ZADAĆE: a) naobrazbene: stjecanje znanja o pravilnoj upotrebi glasova ĉ i ć u govorenome i pisanome jeziku; razlikovanje artikulacijskih svojstava glasova ĉ i ć na temelju opisa njihove tvorbe b) psihofunkcijske: logiĉko zakljuĉivanje i prepoznavanje razlikovnih obiljeţja pojedinih oblika jeziĉne djelatnosti c) jeziĉnokomunikacijske: razvijanje sposobnosti primjene steĉenih spoznaja u pravilnom govornom i pisanom izraţavanju d) odgojne: razvijanje svijesti o raznolikosti upotrebe glasovnog i jeziĉnog potencijala te njegove prikladne primjene u govorenju i pisanju; poticanje ljubavi prema hrvatskome jeziku METODIĈKI SUSTAV: analitiĉko-eksplikativni NASTAVNI OBLICI:  frontalni rad  individualni rad  rad u paru NASTAVNE METODE:  metoda razgovora  metoda usmenog izlaganja 

metoda pisanja



metoda zapaţanja

 metoda ĉitanja  metoda slušanja  metoda promatranja 1

METODIĈKI POSTUPCI:  tablica

TIP SATA: obrada KORELACIJA (SUODNOS): a) unutarpredmetna: knjiţevni tekst Ptiĉja pjevanka, Grigor Vitez - udţbenik b) meĊupredmetna: -

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:  ploĉa i kreda  udţbenik  biljeţnica  grafoskop i prozirnica  nastavni listići  ţiva rijeĉ

NASTAVNI IZVORI:  udţbenik (Rosandić, Dragutin, 2001. Hrvatski, Profil, Zagreb)

LITERATURA: 1. Peko, AnĊelka, Ana Pintarić, 1999. Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Pedagoški fakultet, Osijek 2. Teţak, Stjepko, Stjepan Babić, 2005. Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb 3. Teţak, Stjepko, 1998. Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 2, Školska knjiga, Zagreb

2

USTROJ NASTAVNOG SATA

1. PRIPRAVA a) motivacija b) osvjeţivanje potrebnoga predznanja c) najava cilja ili naobrazbene zadaće sata d) priprava polaznoga teksta 2. ĈITANJE I KRATKA INTERPRETACIJA POLAZNOGA TEKSTA 3. ZAPAŽANJE NOVIH JEZIĈNIH ĈINJENICA a) osnovna obiljeţja b) uoĉavanje osnovnih pravila samostalnim izvoĊenjem tvorbenih obiljeţja 4. OTKRIVANJE OSTALIH VAŽNIH OBILJEŽJA 5. UOPĆAVANJE 6. PROVJERA STEĈENIH SPOZNAJA 7. UTVRĐIVANJE ZNANJA

3

NASTAVNI KORACI/ODSJEĈCI

SADRŽAJ NASTAVNE SITUACIJE

NASTAVNI OBLICI, METODE, METODIĈKI POSTUPCI

1.) PRIPRAVA

Danas ćemo se upoznati s glasovima koje ĉesto poistovjećujete koristeći ih u govorenome i pisanome jeziku.

metoda razgovora

a) motivacija

Proĉitajte za poĉetak, svatko za sebe, pjesmu Ptiĉja pjevanka Grigora Viteza te obratite pozornost na akustiĉna svojstva glasova u pjesmi. (Dijelim uĉenicima predloške s pjesmom Ptiĉja pjevanka). Imate tri minute za ĉitanje pjesme. (Prilog 1.)

o. individualni, metoda ĉitanja

b) osvjeţivanje potrebnoga predznanja

Ĉitajući pjesmu, zasigurno ste uoĉili mnoštvo nepĉanih suglasnika. Pogledajte sada ponovno u svoje predloške i pronaĊite dva nepĉana suglasnika koji se najĉešće pojavljuju u pjesmi. Koja su to dva nepĉanika? (Ĉ i ć.) Promotrite sada slikovni prikaz na prozirnici. (Pokazujem slikovni prikaz govornih organa na prozirnici). Prisjetite se koje su dvije vrste govornih organa koji sudjeluju u stvaranju glasova. Znate li koji su to govorni organi? (Pomiĉni i nepomiĉni govorni organi.) Kako se nazivaju dvije skupine glasova, odnosno suglasnika koje nastaju sudjelovanjem pomiĉnih govornih organa? (Usneni i jeziĉni glasovi ili suglasnici.) Kakvi su to usneni, a kakvi jeziĉni suglasnici? (Usneni suglasnici su oni u ĉijoj tvorbi sudjeluju usne, a jeziĉni oni koji se tvore razliĉitim položajima jezika s malim sudjelovanjem usana.) Pripadaju li onda nepĉanici ĉ i ć usnenim ili jeziĉnim suglasnicima? (Nepĉanici ĉ i ć pripadaju jeziĉnim suglasnicima.)

o. frontalni, metoda razgovora

c) najava cilja ili naobrazbene zadaće sata

Prisjetili smo se, dakle, najvaţnijih uvjeta za stvaranje nepĉanih glasova ĉ i ć, a sad je vrijeme da nauĉimo kako ih se primjenjuje u pravopisnome i pravogovornome smislu. Napišite u svoje biljeţnice naslov Pisanje i izgovor

metoda promatranja metoda razgovora

o. frontalni, metoda pisanja

4

glasova č i ć (Naslov pišem na ploĉu, a uĉenici ga prepisuju u svoje biljeţnice). d) priprava polaznoga teksta

Vratimo se sada ponovno na tekst Ptiĉja pjevanka.

o. frontalni

2.) ĈITANJE I KRATKA INTERPRETACIJA POLAZNOGA TEKSTA

Individualno proĉitajte tekst, a zatim u svoje biljeţnice zapišite rijeĉi u kojima uoĉite glasove ĉ i ć. Rijeĉi koje sadrţe spomenute glasove potom razvrstajte u tablicu koju ćete s prozirnice prepisati u svoje biljeţnice. (Pokazujem uĉenicima primjer tablice na prozirnici). Za rješavanje zadatka imate osam minuta.

o. individualni, metoda zapaţanja, m. p. tablica

metoda razgovora Sada kada ste riješili zadatak, proĉitat ćete svoja rješenja. (Prozivam nekoliko uĉenika da proĉitaju svoja rješenja). Koje ste rijeĉi svrstali u „Ĉ“ stupac? (Sriĉu, viĉu, ćurliĉu, ćuviĉu, ciliĉu, cvrĉe, ćivriĉu, kriĉe, grĉu, grliĉu, pijuĉu, cijuĉu, uĉe, sriĉu, ćurliĉu.) Koje ste rijeĉi svrstali u „Ć“ stupac? (Ćurliĉu, cvrkuću, ćuviĉu, ćućore, ćivriĉu, ćućorkaju, ćirlikaju, ćurliĉu.) Uoĉavate li razliku izmeĊu grafema ĉ i ć? (Da.) Pokušajte sada u paru proĉitati sve rijeĉi koje ste izdvojili u tablicu, tako što ćete naizmjence osobi pored sebe proĉitati jedan stupac po izboru. Pokušajte istovremeno slušati i gledati osobu koja govori, kako biste opazili u kojem su poloţaju njezine usne dok izgovara glasove ĉ i ć. (Uĉenici u paru jedni drugima ĉitaju rijeĉi iz tablice. Uĉenicima dajem onoliko vremena koliko je potrebno da bi svaki par proĉitao oba stupca). 3.) ZAPAŽANJE NOVIH JEZIĈNIH ĈINJENICA a) osnovna obiljeţja

Uoĉili ste da su pri izgovoru glasova ĉ i ć vaši govorni organi u razliĉitim poloţajima. Tome je tako stoga što su fonemi ĉ i ć dva razliĉita glasa. Oni su jedan drugome suprotstavljeni, a razlikuju se po svojim tvorbenim znaĉajkama. Glasovi ĉ i ć su bezvuĉni suglasnici koji sudjeluju u razlikovanju rijeĉi, odnosno razlikovanju njihova znaĉenja. IzmeĊu glasova ĉ i ć postoje i osnovne grafemske razlike, a oĉituju se ponajviše u tvorbi

metoda zapaţanja

o. rad u paru, metoda ĉitanja, metoda slušanja, metoda promatranja

o. frontalni, metoda usmenog izlaganja

5

spomenutih glasova koji se u pismu biljeţe dijakritiĉkim znakovima. (Na prozirnici uĉenicima pokazujem osnovna zajedniĉka obiljeţja glasova ĉ i ć te ih upućujem da prepišu najvaţnija svojstva). b) uoĉavanje osnovnih pravila samostalnim izvoĊenjem tvorbenih obiljeţja

Pokušajte sada svatko za sebe izgovoriti glas ĉ nekoliko puta. (Uĉenici naglas izgovaraju glas ĉ). U kojem se predjelu usne šupljine nalazi vrh jezika dok izgovarate glas ĉ? (Vrh jezika je tada na prednjem dijelu tvrdoga nepca.) U kojem su poloţaju usne? (Usne su lagano ispupĉene i zaobljene.) Toĉno. Izgovorite sada nekoliko puta glas ć. (Uĉenici naglas izgovaraju glas ć). U kojem se predjelu usne šupljine nalazi vrh jezika dok izgovarate glas ć? (Vrh jezika se nalazi iza donjih sjekutića.) U kojem su poloţaju usne? (Usne su zaobljene i razvlaĉe se.) Toĉno. (Pokazujem uĉenicima tvorbena obiljeţja glasova ĉ i ć na prozirnici te ih upućujem da prepišu pravila njihove tvorbe koja su i sami prethodno samostalno izveli). Glasovi ĉ i ć sloţeni su svaki od dvaju suglasnika koji zajedniĉki tvore jedan glas. U tvorbi glasa ć sudjeluju dva glasa, a to su t' i ś. Zajedniĉkim izgovaranjem obaju glasova tvori se glas ć. (Izgovaram glasove t' i ś istovremeno. Pokazujem uĉenicima pravilo na prozirnici te ih upućujem da ga prepišu). Pokušajte sada i sami istovremeno izgovoriti glas t' i glas ś. (Uĉenici vjeţbaju izgovor). Uoĉavate li kako od glasova t' i ś nastaje glas ć i kako se on moţe razloţiti na spomenute glasove? (Da.) Pokušajte sada samostalno zakljuĉiti od kojih se dvaju glasova ili suglasnika tvori glas ĉ. (Izgovaram glas ĉ nekoliko puta). Znate li koji su to glasovi? (To su glasovi „t“ i „š“.) Toĉno. Izgovorite sada i sami glasove t i š zajedno. (Uĉenici vjeţbaju izgovor). Uoĉavate li kako od njih nastaje glas ĉ i kako se on moţe razloţiti na glasove t i š? (Da.) (Pokazujem uĉenicima pravilo na prozirnici te ih upućujem da ga

metoda pisanja

o. individualni, metoda razgovora, metoda zapaţanja

o. frontalni, metoda pisanja


metoda zapaţanja

o. frontalni, metoda razgovora

metoda zapaţanja metoda pisanja

6

prepišu u svoje biljeţnice). 4.) OTKRIVANJE OSTALIH VAŽNIH OBILJEŽJA

Otvorite sada svoje udţbenike na stranici 60. i pogledajte pri dnu stranice primjere koji prikazuju suprotstavljena znaĉenja rijeĉi u kojima su sadrţani glasovi ĉ i ć. Rijeĉ posjeĉen glagolski je pridjev trpni i dolazi od glagola posjeći, dok je rijeĉ posjećen glagolski pridjev trpni koji dolazi od glagola posjetiti. Razliku izmeĊu ovih dviju rijeĉi najbolje ćete uoĉiti na primjeru. (Pišem primjere na ploĉu: Gaj je posjeĉen i Sastanak je posjećen). U prvome primjeru uoĉavamo da rijeĉ posjeĉen dolazi od glagola posjeći, a drugi primjer kazuje da je rijeĉ o glagolu posjetiti.


Pokušajte sada na sljedećem primjeru pronaći od kojih rijeĉi dolaze imenice spavaĉica i spavaćica te koja je razlika izmeĊu tih dviju rijeĉi. Za rješavanje zadatka imate tri minute. (Pišem primjere na ploĉu te upućujem uĉenike da ih prepišu u svoje biljeţnice).

o. individualni, metoda pisanja

Što ste uoĉili? (Rijeĉ spavaĉica je imenica ženskoga roda u nominativu jednine koja oznaĉava žensku osobu koja spava, a spavaćica je imenica ženskoga roda u nominativu jednine koja oznaĉava ženski odjevni predmet.) Toĉno. Koja je osnovna razlika izmeĊu ovih dviju rijeĉi? (Glasovi „ĉ“ i „ć“ predstavljaju osnovno razlikovno obilježje izmeĊu ovih dviju rijeĉi.)

metoda razgovora, metoda zakljuĉivanja

Sada ćemo nauĉiti gdje se sve pojavljuju glasovi ĉ i ć. Najĉešće je to u nastavcima te u korijenu rijeĉi gdje se glasovi ĉ i ć javljaju kao zamjena odreĊenim glasovima. Primjere moţete pogledati u svojim udţbenicima na stranici 61. (Prozivam jednog uĉenika da proĉita u kojim se sve nastavcima pojavljuju glasovi ĉ i ć). TakoĊer, glas ĉ javlja se kao zamjena glasova k i c u primjerima ĉovjek – ĉovjeĉe i stric – striĉe. (Upućujem uĉenike da promotre primjere u udţbeniku). Glas ć javlja se u korijenu

o. frontalni, metoda usmenog izlaganja, metoda ĉitanja

metoda usmenog izlaganja

7

rijeĉi kao zamjena glasa t. (Upućujem uĉenike da promotre primjere u udţbeniku na stranici 62.).

5.) UOPĆAVANJE

Napišite u svoje biljeţnice primjere plakati i micati i pokušajte od njih izvesti prvo lice prezenta. (Na ploĉu zapisujem primjere. Uĉenici zapisuju primjere u biljeţnicu). Koja ste rješenja dobili? (Plaĉem i miĉem.). Toĉno. Dakle, u prezentu glagola kojemu korijen završava na k ili c, dolazi do zamjene tih glasova glasom ĉ. TakoĊer, u pojedinim sluĉajevima moţe doći do promjene glasa ĉ u glas ć ili obrnuto. To je vidljivo na primjeru glagola peći, kod kojega prvo lice prezenta glasi peĉem. (Zapisujem primjer na ploĉu i upućujem uĉenike da ga zapišu u svoje biljeţnice). Glas ć javlja se, kako smo ranije spomenuli, u korijenu rijeĉi kao zamjena glasa t. On se primjerice moţe javiti u komparativu pridjevâ kojima korijen završava na t. U komparativu pridjeva ljut glas t je zamijenjen glasom ć pa primjer glasi ljući. (Zapisujem primjer na ploĉu te upućujem uĉenike da ga zapišu u svoje biljeţnice). Zapišite sada u svoje biljeţnice imenicu cvijet i pokušajte izvesti mnoţinu te imenice. Koju ste imenicu dobili? (Cvijeće.) Do kakve je zamjene došlo u korijenu rijeĉi cvijet? (Glas „t“ iz korijena imenice cvijet zamijenjen je glasom „ć“ u množini te imenice koja glasi cvijeće.) Toĉno. (Primjere zapisujem na ploĉu i upućujem uĉenike da ih zapišu u svoje biljeţnice).


Dakle, kao što smo prethodno utvrdili, u pismu ćete glasove ĉ i ć uvijek biljeţiti kao i sve jednoslove s dijakritiĉkim znakom. Ukoliko budete imali poteškoća s izgovorom glasova ĉ i ć, prisjetite se jednostavno njihove tvorbe koju ste i sami uspješno izveli na današnjem satu. U izgovoru glasova ĉ i ć puno će vam pomoći ĉinjenica da spomenute glasove moţete izgovarati kao dvoslove, odnosno ĉ kao t i š, a ć kao t' i ś. (Pokazujem pravila tvorbe i ostale definicije na


metoda razgovora o. frontalni, metoda usmenog izlaganja, metoda pisanja

metoda razgovora, metoda pisanja

8

prozirnici te upućujem uĉenike da ih prepišu ukoliko to tijekom sata nisu stigli). 6.) PROVJERA STEĈENIH SPOZNAJA

Na sljedećim primjerima provjerit ćemo jeste li shvatili razliku izmeĊu glasova ĉ i ć u pisanome jeziku. (Uĉenicima dijelim radne listiće sa zadacima). Riješite radne listiće koje sam vam pripremila. Za rješavanje zadataka imate pet minuta. (Kada uĉenici završe s rješavanjem zadataka, prozivam ih da usmeno izloţe svoja rješenja). Prilog 2. Od kojih glagola dolaze rijeĉi mlaĉenje i mlaćenje? (Rijeĉ mlaĉenje dolazi od glagola mlaĉiti, a rijeĉ mlaćenje od glagola mlatiti.) Koje ste primjere naveli kod zamjene glasa t glasom ć? (Pamtiti – pamćenje, pratiti – praćenje, patiti – paćenje...) Koje ste primjere naveli u zamjeni glasova k i c glasom ĉ? (Puk – puĉe, starac – starĉe, topnik – topniĉe...) Koje je rješenje ĉetvrtoga zadatka? (I cvrĉi, cvrĉi cvrĉak na ĉvoru crne smrĉe.) Kako glasi pridjev izveden od imenice djeca? (Djeĉji.) Toĉno.

7.) UTVRĐIVANJE ZNANJA

Sada ćemo ponoviti i utvrditi sve što smo nauĉili na današnjem satu. Odgovorit ćete mi na nekoliko pitanja. Po ĉemu se razlikuju glasovi ĉ i ć? (Razlikuju se po svojim tvorbenim znaĉajkama.) Od kojih je glasova sloţen glas ĉ? (Glas ĉ složen je od dvaju suglasnika, a to su „t“ i „š“.) Od kojih je glasova sloţen glas ć? (Glas ć složen je od glasova „t'“ i „ś“.) U kojem se predjelu usne šupljine nalazi vrh jezika pri izgovoru glasa ĉ? (Vrh jezika je tada na prednjem dijelu tvrdoga nepca.) U kojem se predjelu usne šupljine nalazi vrh jezika pri izgovoru glasa ć? (Vrh jezika se nalazi iza donjih sjekutića.) Gdje se najĉešće pojavljuju glasovi ĉ i ć? (Najĉešće se pojavljuju u nastavcima i u korijenu rijeĉi kao zamjena odreĊenim glasovima.)


metoda razgovora, metoda usmenog izlaganja

metoda razgovora

Napišite za kraj kratki sastavak na temelju sliĉica priloţenih uz nastavne listiće koje 9

ću vam podijeliti. (Dijelim uĉenicima radne listiće). Za pisanje sastavka imate deset minuta. (Kada uĉenici napišu sastavak, prozivam njih nekoliko da proĉitaju svoje radove pred cijelim razredom). Prilog 3.


10

PLAN PROZIRNICE (1):

11


Ĉ

Ć

12


Izgovor i pisanje glasova č i ć  Fonemi /Ĉ/ i /Ć/ - dva razliĉita glasa  Glasovi Ĉ i Ć - bezvuĉni suglasnici  Sudjeluju u razlikovanju rijeĉi, tj. njihova znaĉenja  Dijakritiĉki znakovi:  Razlikuju se po tvorbenim obiljeţjima:  Suglasnik Ĉ: tvori se tako da je vrh jezika na prednjem dijelu tvrdoga nepca. Usne su lagano ispupĉene i zaobljene. [t + š] = [Ĉ]  Suglasnik Ć: tvori se tako da se jezik nalazi na prednjem i srednjem dijelu tvrdoga nepca. Vrh jezika je iza donjih sjekutića. Usne su zaobljene i razvlaĉe se. [t' + ś] = [Ć]

13

PLAN PLOĈE:

Pisanje i izgovor glasova ĉ i ć Ĉ = [t + š] Ć = [t' + ś] Gaj je posjeĉen. (posjeći) Sastanak je posjećen. (posjetiti)

spavačica spavaćica plakati – plačem (1. l. prezenta) micati – mičem (1. l. prezenta)

peći > peĉem; ljut > ljući;

peĉem > peći cvijet > cvijeće

14

Prilog 1.

PTIĈJA PJEVANKA

Jutros pala knjiga s krova, Prosula se iz nje slova, Došle ptice velike i male I slova se nazobale. Pa sad sriĉu svakog dana Razna slova progutana. Naglas viĉu, te ćurliĉu I cvrkuću i ćuviĉu I ţvrgolje i ţivkaju I ćućore i civkaju, Pište, ţvrlje i ciliĉu, Vriješte, cvrĉe i ćivriĉu. Kriĉe, grĉu i grliĉu I pijuĉu i cijuĉu, Ţuborkaju, ćućorkaju, Pirikaju, cirikaju, Piskutaju, cvijukaju, Ĉešljugaju, švrljugaju, Ćirlikaju, grljukaju, Fićukaju i biglišu I pjevaju i uzdišu... Svaki dan ih sunce pita, Iz knjige im zlatne ĉita, Te od zore uĉe, sriĉu Dva-tri slova da ćurliĉu.

(Grigor Vitez)

15

Prilog 2. NASTAVNI LISTIĆ:

Odgovorite na pitanja: 1. Na sljedećim primjerima pronaĊite od kojih glagola dolaze rijeĉi: a) mlaĉenje b) mlaćenje

2. PronaĊite vlastiti primjer u kojemu se glas [ć] pojavljuje kao zamjena glasa [t]

3. PronaĊite vlastite primjere u kojima se pojavljuje glas [ĉ] kao zamjena glasovima [k] i [c]

4. Napiši pravilno sljedeći primjer: I cvrci, cvrci cvrcak na cvoru crne smrce.

5. Izvedi pridjev od imenice djeca!

16

Prilog 3.

Napišite sastavak na temelju priloţenih sliĉica.

________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ _____________________________________________________________ 17

18

PISANA PRIPRAVA - GLASOVI Č i Ć

Recommend Documents