SVEUČILIŠTE U SPLITU FILOZOFSKI FAKULTET ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Ime i prezime studentice: Jelena Jermelić Godina studija: 2. godina diplomskog studija Nadnevak održavanja nastavnoga sata: 7. travnja 2014.
PISANA PRIPRAVA ZA IZVEDBU NASTAVNOGA SATA IZ HRVATSKOGA JEZIKA
Predmetno područje: Hrvatski jezik Nastavna tema: Fonemski i grafemski sustav standardnoga hrvatskog jezika Nastavna jedinica: Izgovor i pisanje glasova č, ć, dž, đ Škola: I. gimnazija, Split Razred: 1. b Mentorica: Svjetlana Volarević, prof.
Ključni pojmovi: izgovor i pisanje glasova č, ć, dž, i đ, sufiksi, palatalizacija, jotacija, jednačenje po zvučnosti Obrazovna postignuća: vježbati slušno prepoznavanje te pravilan izgovor i pisanje glasova č, ć, dž i đ, razvijati sposobnost prepoznavanja i razlikovanja ovih glasova u riječima Tip nastavnoga sata: sat obrade novoga gradiva Cilj nastavnoga sata: prepoznati i razlikovati glasove č i ć s pravopisnog i pravogovornog stajališta; pravilno ih upotrebljavati u pisanome i govorenome jeziku Zadaće nastavnoga sata: a) naobrazbene: -
stjecanje znanja o pravilnoj upotrebi glasova č i ć, dž i đ u govorenome i pisanome jeziku;
-
razlikovanje artikulacijskih svojstava glasova č i ć, dž i đ na temelju opisa njihove tvorbe;
b) odgojne: -
poticanje samostalnosti u radu, poticanje shvaćanja o važnosti poznavanja standardnoga jezika u svakodnevnoj komunikaciji;
-
razvijanje svijesti o raznolikosti upotrebe glasovnog i jezičnog potencijala te njegove prikladne primjene u govorenju i pisanju;
c) funkcionalne: -
logičko zaključivanje i prepoznavanje razlikovnih obilježja pojedinih oblika jezične djelatnosti;
-
razvijanje sposobnosti opažanja i primjene stečenog znanja;
d) komunikacijske: -
razvijanje sposobnosti usmenoga i pismenog izražavanja;
-
poticanje višesmjerne komunikacije.
Oblici rada: čelni rad, individualni rad Metodički sustav: analitičko-eksplikativni Nastavna sredstva: udžbenik, nastavni listići Nastavna pomagala: ploča, kreda Unutarpredmetna korelacija: jezično izražavanje, književnost Međupredmetna korelacija: / 2
IZVORI I LITERATURA
Literatura za učenike: Čubrić, Marina, Učimo hrvatski jezik 1, Školska knjiga, Zagreb, 20011.
Literatura za nastavnika: Skupina autora, Hrvatski pravopis, IHJJ, Zagreb, 2013. Anić, Vladimir, Rječnik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 1996. Stjepko Težak, Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, Školska knjiga, Zagreb, 1996.
STRUKTURA I PREDVIĐENO TRAJANJE POJEDINOGA DIJELA NASTAVNOGA SATA
1. PRIPRAVA – 5 min - Motivacija - Osvježivanje potrebnog predznanja 2. ISTRAŽIVANJE JEZIČNE ČINJENICE – 25 min - Zapažanje novih jezičnih činjenica - Otkrivanje ostalih važnih obilježja 3. PROVJERA STEČENIH SPOZNAJA - 15 min - Vježbanje i ponavljanje - Zadavanje domaće zadaće
3
ARTIKULACIJA NASTAVNOGA SATA FAZE NASTAVNOGA SATA I NJIHOVO TRAJANJE
1.PRIPRAVA (10 min)
NASTAVNI SADRŽAJI
NASTAVNI OBLICI, METODE, METODIČKI POSTUPCI NASTAVNA SREDSTVA
Pozdravljam učenike i predstavljam se. Upisujem nastavni sat i odsutne učenike u dnevnik. Zamolim učenike za Čelni rad
Motivacija
suradnju kako bi sat bio što uspješniji. Danas ćemo se upoznati s glasovima koje često poistovjećujete koristeći ih u govorenome i pisanome jeziku. Dijelim učenicima lingvometodički predložak. Za početak svatko će za sebe pročitati pjesmu Grigora
Nastavni listić Metoda upućivanja
Viteza Ptičja pjevanka. Obratite pozornost na akustička svojstva glasova u pjesmi. Nakon dvije minute prozivam jednog učenika da naglas Metoda čitanja pročita pjesmu. Osvježivanje potrebnog predznanja
Čitajući pjesmu, zasigurno su vam neki glasovi stvarali poteškoće. O kojim je glasovima riječ? (Č i ć.) Malo ćemo ponoviti kakvi su to glasovi č i ć. Jesu li oni samoglasnici
Metoda razgovora
ili suglasnici? (Suglasnici.) Kojim glasovima pripadaju prema mjestu tvorbe? (Jezičnim.) Kakvi su prema zvučnosti? (Bezvučni.) Glasovi č i ć po izgovoru su dva različita glasa, razlikuju
Čelni rad
se po svojim tvorbenim značajkama. To primjećujemo po različitom položaju naših govornih organa pri izgovoru č i ć. Kako tvorimo glasove č i ć? Pri tvorbi glasa č prednjim dijelom jezika dotičemo nepce. Govorim učenicima da izgovaraju glas č kako bi bolje razumjeli. Glas ć tvorimo 4
drugačije. Proizvodimo ga tako što prislonimo jezik na donji dio usne šupljine, odnosno na donje zube. Primjećujete li razliku? Izgovarajte riječi mačka, večer, zatim sreća, noć. Prisjetili smo se, dakle, najvažnijih uvjeta za stvaranje glasova č i ć. Sada je vrijeme da naučimo kako ih se
čelni rad
primjenjuje u pravopisnome i pravogovornome smislu. Napišite naslov u svoje bilježnice: Pisanje i izgovor glasova č i ć.
metoda pisanja
Glasovi č i ć su fonemi hrvatskoga jezika. Prisjetimo se, 2.ISTRAŽIVANJE JEZIČNE ČINJENICE (25 min)
što je to fonem? (Fonem je glas koji sam nema značenje, ali ima razlikovnu ulogu.) Ta razlikovna uloga je jako
Metoda razgovora
bitna kod glasova č i ć. U fonološkoj opreci č i ć mogu razlikovati značenje riječi. Uzmimo za primjer sljedeće riječi: spavačica i spavaćica. Zapisujem riječi na ploču. Imamo dvije imenice, obje su ženskog roda u nominativu jednine. Koja je jedina razlika među njima? (Č i ć.) Upravo č i ć čine razliku u značenju ovih riječi. Pa tako
Metoda pisanja Metoda razgovora
imamo spavačicu – žensku osobu koja spava i spavaćicu – ženski odjevni predmet. Iz ovog primjera vidimo da je vrlo važno razlikovati glasove č i ć. Velik broj riječi u svom korijenu imaju glasove č i ć koje zadržavaju u svim oblicima i izvedenicama.
Takve riječi su primjerice:
čovjek, mačka, ključ, hlače, točka, vrč, čitati, kći, noć, već, kuća, zadaća,… Ove bi riječi trebalo jednostavno pamtiti
Čelni rad
ako ih već ne razlikujemo spontano. Ako nismo sigurni, najbolje je otvoriti rječnik ili pravopis i provjeriti. Posuđenice, točnije anglizmi i talijanizmi u hrvatskom jeziku imaju glas č. Na primjer: čips, čip, čarter, kapučino, violončelo,… Ukoliko imamo poteškoća pri razlikovanju i korištenju 5
Zapažanje novih jezičnih činjenica
glasova č i ć, postoje pravopisna pravila koja nam u tome
Čelni rad
mogu uvelike pomoći. Jedan od načina na koji možemo naučiti kada se koristi glas č a kada ć jest da izdvojimo sufikse koji u sebi imaju ove glasove. Dijelim ploču u dva stupca: jedan za glas č, drugi za ć.
Metoda pisanja
Najčešći sufiksi koji u sebi imaju glas č su: -
ač, - ačica: riječ je o imenicama koje označavaju: vršitelja radnje: plesač, berač, igrač, krojačica,… predmet: pokrivač, zatvarač,…
-
čica: umanjenice ženskog roda: cjevčica, grančica, slamčica,…
-
ič: ovaj se sufiks pojavljuje samo kod pet riječi i označava vršitelja radnje: vodič, gonič, branič, ribič i teklič
-
Metoda razgovora
ača, - jača: imenice ž.r. nastale od pridjeva, glagola i brojeva: savijača, udavača, lozovača, jabukovača, …
-
ičar: imenice m.r. koje znače: zanimanje: kritičar, kemičar,botaničar, političar,… osobinu: melankoličar,…
-
čina: označava uvećanice: kamenčina, cjevčina, stolčina,…
-
če: označava umanjenice koje označavaju nešto mlado: momče, siroče, djevojče, kumče, …
Najčešći sufiksi koji u sebi imaju glas ć su: -
ći: infinitiv: reći, doći, naći, poći, moći,…
Metoda pisanja
gl. prilog sadašnji: spavajući, pjevajući, radeći, pišući, noseći,… -
ić: umanjenice za m.r.: crvić, komadić, stolić, konjić, pužić,…
-
aći: pridjevi nastali od glagola: pisaći, brijaći, crtaći, …
-
oća: imenice ž.r. nastale od pridjeva koje 6
označavaju
neku
osobinu:
čistoća,
sljepoća,
hladnoća, mirnoća, … Glasove č i ć možemo razlikovati i prema glasovnim Otkrivanje ostalih važnih obilježja
promjenama kojima su nastali, odnosno prepoznajući glasovne promjene u oblicima riječi.
Čelni rad
Primjerice, glas č u nekim riječima posljedica je palatalizacije. Prisjetimo se što je to palatalizacija? (Palatalizacija je glasovna promjena u kojoj k, g, h, c i z
Metoda razgovora
ispred samoglasnika e, a katkada ispred i prelaze u palatale č, ž, š.) Pogledajte sljedeće riječi: radniče, junače, mučiti, vičem. Vjerojatno i sami pogađate od kojih riječi dolaze ove riječi: radniče – radnik, junače - junak, mučiti - muka,
Metoda pisanja
vičem – vikati. Sve ove riječi, odnosno oblici i izvedenice u svojoj osnovi imaju glas k. Možemo zaključiti da od k dobivamo č. Što primjećujete u ovim riječima: zečevi, mjeseče, ptičica, stričev. Kako glase osnovni oblici ovih riječi? (Zec, mjesec, ptica, stric.) Što im je zajedničko? (U osnovi imaju glas c.) Stoga možemo zaključiti da glas č u nekim riječima dobivamo palatalizacijom glasova k i c.
Metoda heurističkog razgovora Metoda pisanja
Glasovi č i ć mogu biti posljedica i jotacije. Što je to jotacija? (Jotacija je stapanje nepalatalnog suglasnika s glasom j u nov palatalni suglasnik.)
Metoda razgovora
Glas č dobivamo stapanjem glasova k i c s glasom j. Ispisujem primjere u stupac glasa č: mičem, jači.
Metoda pisanja
Jotacijom dobivamo i glas ć. Pišem sljedeće riječi u stupac glasa ć: radošću, ljući, smrću. Što je s ovim riječima? Kako glase njihove osnove? (Radost, ljut, smrt.) Od kojeg
Metoda razgovora 7
smo glasa dobili glas ć u ovim riječima? (Od glasa t.) Znači, jotacijom od t i j dobivamo ć. Glas č imamo i u ruskim, češkim, bugarskim i slovenskim prezimenima, poput: F. Mihajlovič Dostojevski, L. Nikolajevič Tolskoj,…
Čelni rad Metoda pisanja
Hrvatska, pak, prezimena završavaju na –ić: Marković, Janković,… Na početku smo rekli da su glasovi č i ć bezvučni, znate li mi reći koji su glasovi njihovi zvučni parnjaci? (Dž i đ.) Glas dž zvučni je parnjak glasu č, a glas đ zvučni je parnjak glasu ć. Zapišite naslov u vaše bilježnice: Pisanje i izgovor glasova dž i đ.
Metoda razgovora Metoda pisanja
Glasovi dž i đ ne zadaju nam toliko problema koliko č i ć, Zapažanje novih jezičnih činjenica
ali ipak nije na odmet ponoviti kada se koristi jedan a
Čelni rad
kada drugi glas. Glas dž jedan je od tri fonema koja pišemo dvoslovom. Koja su nam druga dva? (Lj, nj.) Važno je razlikovati dvoslov dž od dvaju grafema koji se nađu jedan kraj drugoga u složenicama u kojima prvi dio završava na d, a drugi počinje sa ž. Primjerice: nadživjeti, predželučani.
Metoda pisanja
Riječi koje u svom korijenu imaju glasove dž i đ potrebno je zapamtiti jer im postanak najčešće nije vidljiv. Takve riječi su na primjer: džep, džem, pidžama, zatim leđa, đon, đurđica, evanđelje,… Zapisujem primjere na ploču.
Čelni rad Metoda pisanja
Glas dž u hrvatskom jeziku često se pojavljuje u turcizmima. Na primjer: džamija, džezva, hodža,… Anglizme uvijek pišemo s glasom dž: džez, džins, džungla, dok riječi iz talijanskog jezika uvijek izgovaramo sa đ: Genova [Đenova]. Glasovi dž i đ nisu posebno plodni kada je riječ o Čelni rad 8
sufiksima. Možemo izdvojiti samo dva sufiksa turskog podrijetla u kojima imamo glas dž: -
džija: šeširdžija, buregdžija
-
džinica: buregdžinica, ćevabdžinica
Rekli smo da je glas dž zvučni parnjak glasu č. Glas dž ćemo, stoga, pronaći u riječima u kojima je provedeno jednačenje po zvučnosti, ispred zvučnog b glas č prelazi u
Metoda pisanja
dž: naručiti - narudžba, svjedočiti - svjedodžba, jednačiti – jednadžba,… Glas đ u mnogim je riječima posljedica jotacije. Pogledajte ove riječi: glađu, mlađi, grožđe. Od kojih smo ih riječi dobili? (Glad, mlad, grozd.) Ovdje smo, dakle, stapanjem glasova d i j dobili glas đ.
Metoda razgovora
Na sljedećim primjerima provjerit ćemo jeste li shvatili razliku između glasova č i ć, dž i đ u pisanome jeziku. 3. PROVJERA STEČENIH SPOZNAJA (10 min) Nastavni listići
Učenicima dijelim nastavne listiće sa zadacima. Riješite
Nastavni listić Metoda zadatke koje sam vam pripremila. Za rješavanje zadataka pisanja imate pet minuta. Kada učenici završe s rješavanjem Individualni rad zadataka, prozivam ih da usmeno izlože svoja rješenja. Metoda usmenog izlaganja Učenicima zadajem domaći rad. Dijelim im nastavne listiće. Nastavni listići sadrže dva zadatka. U prvom
Zadavanje domaće zadaće
Nastavni listić Metoda zadatku trebaju napisati pravilo prema kojem smo u upućivanja zadatku učenici trebaju dopisati glasove č i ć. U drugom zadanoj riječi dobili glasove č, ć, dž i đ. Na samom kraju sata s učenicima utvrđujem novo gradivo postavljajući pitanja. Sada ćemo ponoviti i utvrditi sve što
Ponavljanje (sinteza)
smo naučili na današnjem satu. Odgovorit ćete mi na nekoliko pitanja. Što nam može pomoći kada nismo sigurni
Metoda razgovora 9
trebamo li koristiti č ili ć u nekim riječima? (Sufiksi u kojima se ti glasovi najčešće pojavljuju.) Koji su najčešći sufiksi u kojima se pojavljuje glas č? (-ač, -ačica, -ič, -ača, -jača, -ičar, -čina, -če) Glas č može biti posljedica kojih glasovnih promjena? (Palatalizacije i jotacije.) Kojom glasovnom promjenom dobivamo glas ć u nekim riječima? (Jotacijom.) Navedite primjere. Kojeg su najčešće podrijetla riječi koje sadrže glasove dž i đ? (Turskog i engleskog.)
Navedite mi primjer u kojem smo glas dž
dobili provođenjem jednačenja po zvučnosti. (Narudžba, predodžba.) Kojom glasovnom promjenom dobivamo glas đ u nekim riječima? (Jotacijom.) Navedite primjer. (Grožđe.) Pozdravljam učenike i zahvaljujem im na suradnji.
PLAN PLOČE
Pisanje i izgovor glasova č i ć spavačica - spavaćica
Č sufiksi: ač, - ačica : plesač, berač, igrač,
Ć -
čica: cjevčica, grančica, slamčica
krojač, pokrivač, zatvarač 10
-
ič: vodič, gonič, branič, ribič i
-
ić: crvić, komadić, stolić, konjić,
teklič
pužić
-
ača, - jača: savijača, lozovača,
-
aći: domaći, pisaći, brijaći, crtaći
-
ičar: kritičar, kemičar, melankoličar
-
oća: čistoća, sljepoća, hladnoća,
-
čina: kamenčina, cjevčina, stolčina
mirnoća
sufiksi: -
ći: reći, doći, naći, spavajući,
-
če: momče, siroče, kumče
palatalizacija:
jotacija:
radniče, junače, mučiti, vičem
k
č
zečevi, mjeseče, ptičica, stričev c
radošću, ljući, smrću
t + j = ć
č
jotacija: jači
k + j = č
mičem
c + j = č
Pisanje i izgovor glasova dž i đ nadživjeti
Dž
Đ
džep, džem, pidžama,…
leđa, đon, đurđica, evanđelje,…
turcizmi: džamija, džezva, hodža,…
talijanizmi: [Đenova]
anglizmi: džez, džins, džungla sufiksi: -
džija: šeširdžija, buregdžija
jotacija:
-
džinica: buregdžinica, ćevabdžinica
glađu, mlađi, grožđe
jednačenje po zvučnosti: č
dž
d + j = đ
narudžba, svjedodžba, jednadžba,… Prilog 1.
PTIČJA PJEVANKA Jutros pala knjiga s krova, Prosula se iz nje slova, Došle ptice velike i male 11
I slova se nazobale. Pa sad sriču svakog dana Razna slova progutana. Naglas viču, te ćurliču I cvrkuću i ćuviču I žvrgolje i živkaju I ćućore i civkaju, Pište, žvrlje i ciliču, Vriješte, cvrče i ćivriču. Kriče, grču i grliču I pijuču i cijuču, Žuborkaju, ćućorkaju, Pirikaju, cirikaju, Piskutaju, cvijukaju, Češljugaju, švrljugaju, Ćirlikaju, grljukaju, Fićukaju i biglišu I pjevaju i uzdišu... Svaki dan ih sunce pita, Iz knjige im zlatne čita, Te od zore uče, sriču Dva-tri slova da ćurliču. Grigor Vitez
Prilog 2. NASTAVNI LISTIĆ: 1. Upiši dijakritičke znakove za glasove č i ć: kolac, stvarcica, knjižnicar, žuckast, korjencic, domaci, momcic, obuca, dugacak, cvjetaca, makovnjaca, zadaca, jabukovaca, ružnoca, dobricina, plac, voce, pec, bolnicar, komadic, plesacica, djevojce 12
2. Napiši pravilno sljedeći primjer: I cvrci, cvrci cvrcak na cvoru crne smrce. 3. Izvedi pridjev od imenice djeca! __________________ 4. Dopuni zadane riječi glasovima dž ili đ: svjedo___ba
___ep
posu___e
sr___ba
le___a
sme___a
an___eo
sva___a
ču__enje
___ungla
u___benik
grož___ica
___on
gra___anin
___ip
___amija
gospo___a
tinej___er
ro___endan
ro___ak
____emper
ma____ioničar
doga____aj
pi____ama
5. Načini što više riječi od ponuđene riječi: junak - _______________________________________________________________ mlad - _______________________________________________________________ muka - _______________________________________________________________ lijek - ________________________________________________________________ kuća - _______________________________________________________________ cvijet - ______________________________________________________________ 6. Napiši tražene oblike.
peći, teći, sjeći plakati, vikati Baciti, platiti, vidjeti slijediti, trčati, misliti može, ide, dođe vuk, mrak, ratnik radost, sličnost
traženi oblik prezent, 3. l. jednine imperativ, 2. l. jednine glagolski pridjev trpni glagolski prilog sadašnji infinitiv vokativ jednine instrumental jednine 13
klin, cvijet, slamka žut, jak, velik, mlad zec, medvjed cvijet, list
umanjenica komparativ posvojni pridjev zbirna imenica
7. Zaokruži pogrešno napisane riječi. čaćkalica, čađa, ćajnik, čadžav, čakovećki, čamac, ćarapa, čarobnjaćki, časnički, čašćenje, čekaonica, đungla, čelićana, čelićiti, čovjećnost, čistoća, čistaćica, čućnuti, ćelavac, ćevabđija, brijaći, kupaći, stoječi, vjenčić, dječaćić, đamija, džemper, džentlmen, đeparac, džez, džip, đudo, đačić, đaćki, Đakovčanin, đavao, deterđent 8. Svaku pogrešno napisanu riječ iz prethodnoga zadatka napiši točno. _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________
Prilog 3 – Domaći rad 1. Stavite u zagrade odgovarajuće glasove. Norma je preba( )ena. Sjede( )i je spavao. Kupio je brija( )i pribor. Posje( )ivao ga je redovito. Neprimije( )en je izašao iz ku( )e. Na obzorju svi( )e. Goni( ) je gonio konje. Izgubio je klju( ) od ku( )nih vrata. Nije se mogao obu( )i na vrijeme. Smra( )ilo mu se pred o( )ima. On ga pra( )aše u stopu. Prihvatio je ba( )enu rukavicu. Ne okre( )i se oko sebe. Jesi li okre( )io sobu? Dobio je na dar ru( )ni sat. Donio joj je stru( )ak cvije( )a. Vra( )aju( )i se ku( )i, zaustavio se pred poto( )i( )em i ugledao ra( )i( )a kako se mi( )e pod kamenom. Jau( )u( )i tr( )ao je niz brijeg. Drš( )u( )i uhvatio je maj( )inu ruku. Putni( )ki se vlak zaustavio na pješa( )koj stazi. Iz Ivi( )ine ru( )ne torbe ispadoše 14
nao( )ale. Preno( )išta mu se ne zna. Pred njim je zamije( )en pozla( )en lan( )i( ). Juna( )ki se držao dok su ga mu( )ili. S radoš( ) se sje( )ao vo( )njaka. Bila je o( )arana pti( )jim cvrkutom. Bio je dotu( )en vide( )i je onako ispa( )enu. U njegovoj smo zada( )i našli po( )etni( )kih grešaka. Izletište je bilo posje( )eno. Prazni( )ki su dani uvijek bu( )ni. Na no( )nom ormari( )u, u poluzamra( )enoj sobi opazi njezinu sliku. Prevr( )u( )i, onako u vru( )ici, njezine stvari, osjeti da ga izdaje snaga.
2. Nadopuni tablicu. PRIMJER striče pečem mračiti udžbenik bolešću tvrđi zapamćen ćevabdžija viđen
PRAVILO
PRIMJER bratić lisičji vučji mlađi predodžba ptičica ističe sličica jači
PRAVILO
15
