ŠKOLA: gimnazija RAZRED: prvi
PISANA PRIPRAVA ZA NASTAVNI SAT HRVATSKOGA JEZIKA
OSIJEK, 5. veljače 2009.
MENTOR: prof. dr. sc. Ana Pintarić STUDENTICA: Ivana Iliškov
0
NASTAVNO PODRUČJE: hrvatski jezik NASTAVNA CJELINA: glasovi NASTAVNA TEMA: fonemski i grafemski sustav standardnoga hrvatskoga jezika NASTAVNA JEDINICA: pisanje i izgovor glasova č i ć CILJ NASTAVNOGA SATA: prepoznati i razlikovati glasove č i ć s pravopisnog i pravogovornog stajališta; pravilno ih upotrebljavati u pisanome i govorenome jeziku
NASTAVNE ZADAĆE: a) naobrazbene: stjecanje znanja o pravilnoj upotrebi glasova č i ć u govorenome i pisanome jeziku; razlikovanje artikulacijskih svojstava glasova č i ć na temelju opisa njihove tvorbe b) psihofunkcijske: logičko zaključivanje i prepoznavanje razlikovnih obilježja pojedinih oblika jezične djelatnosti c) jezičnokomunikacijske: razvijanje sposobnosti primjene stečenih spoznaja u pravilnom govornom i pisanom izražavanju d) odgojne: razvijanje svijesti o raznolikosti upotrebe glasovnog i jezičnog potencijala te njegove prikladne primjene u govorenju i pisanju; poticanje ljubavi prema hrvatskome jeziku METODIČKI SUSTAV: analitičko-eksplikativni NASTAVNI OBLICI:
frontalni rad
individualni rad
rad u paru
NASTAVNE METODE:
metoda razgovora
metoda usmenog izlaganja
metoda pisanja
metoda zapažanja
metoda čitanja
metoda slušanja
metoda promatranja 1
METODIČKI POSTUPCI:
tablica
TIP SATA: obrada KORELACIJA (SUODNOS): a) unutarpredmetna: književni tekst Ptičja pjevanka, Grigor Vitez - udžbenik b) međupredmetna: -
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:
ploča i kreda
udžbenik
bilježnica
grafoskop i prozirnica
nastavni listići
živa riječ
NASTAVNI IZVORI:
udžbenik (Rosandić, Dragutin, 2001. Hrvatski, Profil, Zagreb)
LITERATURA: 1. Peko, Anđelka, Ana Pintarić, 1999. Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Pedagoški fakultet, Osijek 2. Težak, Stjepko, Stjepan Babić, 2005. Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb 3. Težak, Stjepko, 1998. Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 2, Školska knjiga, Zagreb
2
USTROJ NASTAVNOG SATA
1. PRIPRAVA a) motivacija b) osvježivanje potrebnoga predznanja c) najava cilja ili naobrazbene zadaće sata d) priprava polaznoga teksta 2. ČITANJE I KRATKA INTERPRETACIJA POLAZNOGA TEKSTA 3. ZAPAŽANJE NOVIH JEZIČNIH ČINJENICA a) osnovna obilježja b) uočavanje osnovnih pravila samostalnim izvođenjem tvorbenih obilježja 4. OTKRIVANJE OSTALIH VAŽNIH OBILJEŽJA 5. UOPĆAVANJE 6. PROVJERA STEČENIH SPOZNAJA 7. UTVRĐIVANJE ZNANJA
3
NASTAVNI KORACI/ODSJEČCI
SADRŽAJ NASTAVNE SITUACIJE
NASTAVNI OBLICI, METODE, METODIČKI POSTUPCI
1.) PRIPRAVA
Danas ćemo se upoznati s glasovima koje često poistovjećujete koristeći ih u govorenome i pisanome jeziku.
metoda razgovora
a) motivacija
Pročitajte za početak, svatko za sebe, pjesmu Ptičja pjevanka Grigora Viteza te obratite pozornost na akustična svojstva glasova u pjesmi. (Dijelim učenicima predloške s pjesmom Ptičja pjevanka). Imate tri minute za čitanje pjesme. (Prilog 1.)
o. individualni, metoda čitanja
b) osvježivanje potrebnoga predznanja
Čitajući pjesmu, zasigurno ste uočili mnoštvo nepčanih suglasnika. Pogledajte sada ponovno u svoje predloške i pronađite dva nepčana suglasnika koji se najčešće pojavljuju u pjesmi. Koja su to dva nepčanika? (Č i ć.) Promotrite sada slikovni prikaz na prozirnici. (Pokazujem slikovni prikaz govornih organa na prozirnici). Prisjetite se koje su dvije vrste govornih organa koji sudjeluju u stvaranju glasova. Znate li koji su to govorni organi? (Pomični i nepomični govorni organi.) Kako se nazivaju dvije skupine glasova, odnosno suglasnika koje nastaju sudjelovanjem pomičnih govornih organa? (Usneni i jezični glasovi ili suglasnici.) Kakvi su to usneni, a kakvi jezični suglasnici? (Usneni suglasnici su oni u čijoj tvorbi sudjeluju usne, a jezični oni koji se tvore različitim položajima jezika s malim sudjelovanjem usana.) Pripadaju li onda nepčanici č i ć usnenim ili jezičnim suglasnicima? (Nepčanici č i ć pripadaju jezičnim suglasnicima.)
o. frontalni, metoda razgovora
c) najava cilja ili naobrazbene zadaće sata
Prisjetili smo se, dakle, najvažnijih uvjeta za stvaranje nepčanih glasova č i ć, a sad je vrijeme da naučimo kako ih se primjenjuje u pravopisnome i pravogovornome smislu. Napišite u svoje bilježnice naslov Pisanje i izgovor
metoda promatranja metoda razgovora
o. frontalni, metoda pisanja
4
glasova č i ć (Naslov pišem na ploču, a učenici ga prepisuju u svoje bilježnice). d) priprava polaznoga teksta
Vratimo se sada ponovno na tekst Ptičja pjevanka.
o. frontalni
2.) ČITANJE I KRATKA INTERPRETACIJA POLAZNOGA TEKSTA
Individualno pročitajte tekst, a zatim u svoje bilježnice zapišite riječi u kojima uočite glasove č i ć. Riječi koje sadrže spomenute glasove potom razvrstajte u tablicu koju ćete s prozirnice prepisati u svoje bilježnice. (Pokazujem učenicima primjer tablice na prozirnici). Za rješavanje zadatka imate osam minuta.
o. individualni, metoda zapažanja, m. p. tablica
metoda razgovora Sada kada ste riješili zadatak, pročitat ćete svoja rješenja. (Prozivam nekoliko učenika da pročitaju svoja rješenja). Koje ste riječi svrstali u „Č“ stupac? (Sriču, viču, ćurliču, ćuviču, ciliču, cvrče, ćivriču, kriče, grču, grliču, pijuču, cijuču, uče, sriču, ćurliču.) Koje ste riječi svrstali u „Ć“ stupac? (Ćurliču, cvrkuću, ćuviču, ćućore, ćivriču, ćućorkaju, ćirlikaju, ćurliču.) Uočavate li razliku između grafema č i ć? (Da.) Pokušajte sada u paru pročitati sve riječi koje ste izdvojili u tablicu, tako što ćete naizmjence osobi pored sebe pročitati jedan stupac po izboru. Pokušajte istovremeno slušati i gledati osobu koja govori, kako biste opazili u kojem su položaju njezine usne dok izgovara glasove č i ć. (Učenici u paru jedni drugima čitaju riječi iz tablice. Učenicima dajem onoliko vremena koliko je potrebno da bi svaki par pročitao oba stupca). 3.) ZAPAŽANJE NOVIH JEZIČNIH ČINJENICA a) osnovna obilježja
Uočili ste da su pri izgovoru glasova č i ć vaši govorni organi u različitim položajima. Tome je tako stoga što su fonemi č i ć dva različita glasa. Oni su jedan drugome suprotstavljeni, a razlikuju se po svojim tvorbenim značajkama. Glasovi č i ć su bezvučni suglasnici koji sudjeluju u razlikovanju riječi, odnosno razlikovanju njihova značenja. Između glasova č i ć postoje i osnovne grafemske razlike, a očituju se ponajviše u tvorbi
metoda zapažanja o. rad u paru, metoda čitanja, metoda slušanja, metoda promatranja
o. frontalni, metoda usmenog izlaganja
5
spomenutih glasova koji se u pismu bilježe dijakritičkim znakovima. (Na prozirnici učenicima pokazujem osnovna zajednička obilježja glasova č i ć te ih upućujem da prepišu najvažnija svojstva). b) uočavanje osnovnih pravila samostalnim izvođenjem tvorbenih obilježja
Pokušajte sada svatko za sebe izgovoriti glas č nekoliko puta. (Učenici naglas izgovaraju glas č). U kojem se predjelu usne šupljine nalazi vrh jezika dok izgovarate glas č? (Vrh jezika je tada na prednjem dijelu tvrdoga nepca.) U kojem su položaju usne? (Usne su lagano ispupčene i zaobljene.) Točno. Izgovorite sada nekoliko puta glas ć. (Učenici naglas izgovaraju glas ć). U kojem se predjelu usne šupljine nalazi vrh jezika dok izgovarate glas ć? (Vrh jezika se nalazi iza donjih sjekutića.) U kojem su položaju usne? (Usne su zaobljene i razvlače se.) Točno. (Pokazujem učenicima tvorbena obilježja glasova č i ć na prozirnici te ih upućujem da prepišu pravila njihove tvorbe koja su i sami prethodno samostalno izveli). Glasovi č i ć složeni su svaki od dvaju suglasnika koji zajednički tvore jedan glas. U tvorbi glasa ć sudjeluju dva glasa, a to su t' i ś. Zajedničkim izgovaranjem obaju glasova tvori se glas ć. (Izgovaram glasove t' i ś istovremeno. Pokazujem učenicima pravilo na prozirnici te ih upućujem da ga prepišu). Pokušajte sada i sami istovremeno izgovoriti glas t' i glas ś. (Učenici vježbaju izgovor). Uočavate li kako od glasova t' i ś nastaje glas ć i kako se on može razložiti na spomenute glasove? (Da.) Pokušajte sada samostalno zaključiti od kojih se dvaju glasova ili suglasnika tvori glas č. (Izgovaram glas č nekoliko puta). Znate li koji su to glasovi? (To su glasovi „t“ i „š“.) Točno. Izgovorite sada i sami glasove t i š zajedno. (Učenici vježbaju izgovor). Uočavate li kako od njih nastaje glas č i kako se on može razložiti na glasove t i š? (Da.) (Pokazujem učenicima pravilo na prozirnici te ih upućujem da ga
metoda pisanja o. individualni, metoda razgovora, metoda zapažanja
o. frontalni, metoda pisanja
o. frontalni, metoda usmenog izlaganja
metoda zapažanja o. frontalni, metoda razgovora
metoda zapažanja metoda pisanja
6
prepišu u svoje bilježnice). 4.) OTKRIVANJE OSTALIH VAŽNIH OBILJEŽJA
Otvorite sada svoje udžbenike na stranici 60. i pogledajte pri dnu stranice primjere koji prikazuju suprotstavljena značenja riječi u kojima su sadržani glasovi č i ć. Riječ posječen glagolski je pridjev trpni i dolazi od glagola posjeći, dok je riječ posjećen glagolski pridjev trpni koji dolazi od glagola posjetiti. Razliku između ovih dviju riječi najbolje ćete uočiti na primjeru. (Pišem primjere na ploču: Gaj je posječen i Sastanak je posjećen). U prvome primjeru uočavamo da riječ posječen dolazi od glagola posjeći, a drugi primjer kazuje da je riječ o glagolu posjetiti.
o. frontalni, metoda usmenog izlaganja
Pokušajte sada na sljedećem primjeru pronaći od kojih riječi dolaze imenice spavačica i spavaćica te koja je razlika između tih dviju riječi. Za rješavanje zadatka imate tri minute. (Pišem primjere na ploču te upućujem učenike da ih prepišu u svoje bilježnice).
o. individualni, metoda pisanja
Što ste uočili? (Riječ spavačica je imenica ženskoga roda u nominativu jednine koja označava žensku osobu koja spava, a spavaćica je imenica ženskoga roda u nominativu jednine koja označava ženski odjevni predmet.) Točno. Koja je osnovna razlika između ovih dviju riječi? (Glasovi „č“ i „ć“ predstavljaju osnovno razlikovno obilježje između ovih dviju riječi.)
metoda razgovora, metoda zaključivanja
Sada ćemo naučiti gdje se sve pojavljuju glasovi č i ć. Najčešće je to u nastavcima te u korijenu riječi gdje se glasovi č i ć javljaju kao zamjena određenim glasovima. Primjere možete pogledati u svojim udžbenicima na stranici 61. (Prozivam jednog učenika da pročita u kojim se sve nastavcima pojavljuju glasovi č i ć). Također, glas č javlja se kao zamjena glasova k i c u primjerima čovjek – čovječe i stric – striče. (Upućujem učenike da promotre primjere u udžbeniku). Glas ć javlja se u korijenu
o. frontalni, metoda usmenog izlaganja, metoda čitanja
metoda usmenog izlaganja
7
riječi kao zamjena glasa t. (Upućujem učenike da promotre primjere u udžbeniku na stranici 62.).
5.) UOPĆAVANJE
Napišite u svoje bilježnice primjere plakati i micati i pokušajte od njih izvesti prvo lice prezenta. (Na ploču zapisujem primjere. Učenici zapisuju primjere u bilježnicu). Koja ste rješenja dobili? (Plačem i mičem.). Točno. Dakle, u prezentu glagola kojemu korijen završava na k ili c, dolazi do zamjene tih glasova glasom č. Također, u pojedinim slučajevima može doći do promjene glasa č u glas ć ili obrnuto. To je vidljivo na primjeru glagola peći, kod kojega prvo lice prezenta glasi pečem. (Zapisujem primjer na ploču i upućujem učenike da ga zapišu u svoje bilježnice). Glas ć javlja se, kako smo ranije spomenuli, u korijenu riječi kao zamjena glasa t. On se primjerice može javiti u komparativu pridjevâ kojima korijen završava na t. U komparativu pridjeva ljut glas t je zamijenjen glasom ć pa primjer glasi ljući. (Zapisujem primjer na ploču te upućujem učenike da ga zapišu u svoje bilježnice). Zapišite sada u svoje bilježnice imenicu cvijet i pokušajte izvesti množinu te imenice. Koju ste imenicu dobili? (Cvijeće.) Do kakve je zamjene došlo u korijenu riječi cvijet? (Glas „t“ iz korijena imenice cvijet zamijenjen je glasom „ć“ u množini te imenice koja glasi cvijeće.) Točno. (Primjere zapisujem na ploču i upućujem učenike da ih zapišu u svoje bilježnice).
o. individualni, metoda pisanja
Dakle, kao što smo prethodno utvrdili, u pismu ćete glasove č i ć uvijek bilježiti kao i sve jednoslove s dijakritičkim znakom. Ukoliko budete imali poteškoća s izgovorom glasova č i ć, prisjetite se jednostavno njihove tvorbe koju ste i sami uspješno izveli na današnjem satu. U izgovoru glasova č i ć puno će vam pomoći činjenica da spomenute glasove možete izgovarati kao dvoslove, odnosno č kao t i š, a ć kao t' i ś. (Pokazujem pravila tvorbe i ostale definicije na
o. frontalni, metoda usmenog izlaganja
metoda razgovora o. frontalni, metoda usmenog izlaganja, metoda pisanja
metoda razgovora, metoda pisanja
8
prozirnici te upućujem učenike da ih prepišu ukoliko to tijekom sata nisu stigli). 6.) PROVJERA STEČENIH SPOZNAJA
Na sljedećim primjerima provjerit ćemo jeste li shvatili razliku između glasova č i ć u pisanome jeziku. (Učenicima dijelim radne listiće sa zadacima). Riješite radne listiće koje sam vam pripremila. Za rješavanje zadataka imate pet minuta. (Kada učenici završe s rješavanjem zadataka, prozivam ih da usmeno izlože svoja rješenja). Prilog 2. Od kojih glagola dolaze riječi mlačenje i mlaćenje? (Riječ mlačenje dolazi od glagola mlačiti, a riječ mlaćenje od glagola mlatiti.) Koje ste primjere naveli kod zamjene glasa t glasom ć? (Pamtiti – pamćenje, pratiti – praćenje, patiti – paćenje...) Koje ste primjere naveli u zamjeni glasova k i c glasom č? (Puk – puče, starac – starče, topnik – topniče...) Koje je rješenje četvrtoga zadatka? (I cvrči, cvrči cvrčak na čvoru crne smrče.) Kako glasi pridjev izveden od imenice djeca? (Dječji.) Točno.
7.) UTVRĐIVANJE ZNANJA
Sada ćemo ponoviti i utvrditi sve što smo naučili na današnjem satu. Odgovorit ćete mi na nekoliko pitanja. Po čemu se razlikuju glasovi č i ć? (Razlikuju se po svojim tvorbenim značajkama.) Od kojih je glasova složen glas č? (Glas č složen je od dvaju suglasnika, a to su „t“ i „š“.) Od kojih je glasova složen glas ć? (Glas ć složen je od glasova „t'“ i „ś“.) U kojem se predjelu usne šupljine nalazi vrh jezika pri izgovoru glasa č? (Vrh jezika je tada na prednjem dijelu tvrdoga nepca.) U kojem se predjelu usne šupljine nalazi vrh jezika pri izgovoru glasa ć? (Vrh jezika se nalazi iza donjih sjekutića.) Gdje se najčešće pojavljuju glasovi č i ć? (Najčešće se pojavljuju u nastavcima i u korijenu riječi kao zamjena određenim glasovima.)
o. individualni, metoda pisanja
metoda razgovora, metoda usmenog izlaganja
metoda razgovora
Napišite za kraj kratki sastavak na temelju sličica priloženih uz nastavne listiće koje 9
ću vam podijeliti. (Dijelim učenicima radne listiće). Za pisanje sastavka imate deset minuta. (Kada učenici napišu sastavak, prozivam njih nekoliko da pročitaju svoje radove pred cijelim razredom). Prilog 3.
o. individualni, metoda pisanja
10
PLAN PROZIRNICE (1):
11
PLAN PROZIRNICE (2):
Č
Ć
PLAN PROZIRNICE (3):
Izgovor i pisanje glasova č i ć 12
Fonemi /Č/ i /Ć/ - dva različita glasa
Glasovi Č i Ć - bezvučni suglasnici
Sudjeluju u razlikovanju riječi, tj. njihova značenja
Dijakritički znakovi:
Razlikuju se po tvorbenim obilježjima:
Suglasnik Č: tvori se tako da je vrh jezika na prednjem dijelu tvrdoga nepca. Usne su lagano ispupčene i zaobljene. [t + š] = [Č]
Suglasnik Ć: tvori se tako da se jezik nalazi na prednjem i srednjem dijelu tvrdoga nepca. Vrh jezika je iza donjih sjekutića. Usne su zaobljene i razvlače se. [t' + ś] = [Ć]
PLAN PLOČE:
Pisanje i izgovor glasova č i ć 13
Č = [t + š] Ć = [t' + ś] Gaj je posječen. (posjeći) Sastanak je posjećen. (posjetiti) spavačica spavaćica plakati – plačem (1. l. prezenta) micati – mičem (1. l. prezenta) peći > pečem; ljut > ljući;
pečem > peći cvijet > cvijeće
Prilog 1.
PTIČJA PJEVANKA
14
Jutros pala knjiga s krova, Prosula se iz nje slova, Došle ptice velike i male I slova se nazobale. Pa sad sriču svakog dana Razna slova progutana. Naglas viču, te ćurliču I cvrkuću i ćuviču I žvrgolje i živkaju I ćućore i civkaju, Pište, žvrlje i ciliču, Vriješte, cvrče i ćivriču. Kriče, grču i grliču I pijuču i cijuču, Žuborkaju, ćućorkaju, Pirikaju, cirikaju, Piskutaju, cvijukaju, Češljugaju, švrljugaju, Ćirlikaju, grljukaju, Fićukaju i biglišu I pjevaju i uzdišu... Svaki dan ih sunce pita, Iz knjige im zlatne čita, Te od zore uče, sriču Dva-tri slova da ćurliču. (Grigor Vitez)
Prilog 2. NASTAVNI LISTIĆ:
15
Odgovorite na pitanja: 1. Na sljedećim primjerima pronađite od kojih glagola dolaze riječi: a) mlačenje b) mlaćenje
2. Pronađite vlastiti primjer u kojemu se glas [ć] pojavljuje kao zamjena glasa [t]
3. Pronađite vlastite primjere u kojima se pojavljuje glas [č] kao zamjena glasovima [k] i [c]
4. Napiši pravilno sljedeći primjer: I cvrci, cvrci cvrcak na cvoru crne smrce.
5. Izvedi pridjev od imenice djeca!
Prilog 3.
Napišite sastavak na temelju priloženih sličica. 16
________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ _____________________________________________________________
17
18
