PREDAVANJA IZ PEDAGOGIJE ZA OSPOSOBLJA OSPOSOBLJ AVANJE , POLAGANJE ISPITA I STJECANJE ZVANJA ZVANJA VOZAČA - INSTRUKTORA VOŽNJE Ciljevi pripremne nastave su stjecanje osnovnih znanja iz oblasti pedagogije, andragogije i didaktike , potrebnih za sve one koji će na bilo koji način ( teoretski ili praktično ) učiti i obučavati buduće vozače . Da bi nastavnik , instruktor vožnje bio to uspjeniji u svom naumu da sutra imamo sposobne i savjesne vozače , on mora da poznaje osnove pedagogije i didaktike, jer samo tako na adekvatan način može organizirati svoj teoretski ili praktičan čas , može adekvatnim metodama nastavnog rada prenijeti svoje znanje učenicima i za sve to koristiti pedagoki takt i metodičko umijeće , kao i znanja o ličnosti učenika ( to se posebno uči iz psihologije ). Dakle, nastavnik! instruktor osim to mora biti psihički i "izički zdrava ličnost, ličnost moralnih kvaliteta , on mora da ima opću kulturu i znanja iz pedagogije ,didaktike, metodike i psihologije . #edino tako može uspjeno učiti i obučavati kandidate raznih kvaliteta ličnosti , različitih predznanja i kulture, različitih pro"esija . Da bi nastavnik instruktor zadovoljio visoke zahtjeve kandidata kojeg obučava, jer kandidat od njega očekuje najvie, da bi zadovoljio i velike zahtjeve kolega , zahtjeve komisije za dodjelu licence, on mora da stekne dosta i teorijskog i praktičnog znanja iz pedagogije , metodike i didaktike. $ toku ove pripremne nastave pokuat ćemo obraditi sve ono to je najvažnije da se zna iz oblasti pedagogije i andragogije, didaktike i metodike to je bitno da vi znate prvenstveno za svoje buduće aktivnosti nastavnika!instruktora nastavnika!instruktora , ali i za polaganje ispita iz pedagogije . %to se tiče ispita i pitanja koja će biti na ispitu, obradit ćemo ćemo i zajednički proći kroz cjelokupno gradivo i pitanja koja će biti na ispitu. &nači, na ispitu neće biti nikakvih pitanja na koja mi ovdje nećemo dati odgovore. &ato, odmah krećemo sa gradivom po zadatom programu '
I dio : Osnovni o!"ovi : #d$%o%i!$, $nd&$%o%i!$, od%o! i o'&$(ov$n!#, )!#*o+ivono o'&$(ov$n!#, s$"oo'&$(ov$n!# i s$"ood%o!, o'&$(ovni )i*.s i o'&$(ovn$ s.in$ / %&.$ 0 1 PEDAGOGIJA je nauka o odgoju ' am termin pedagogija dolazi dolazi od grčke riječi paidagogos to znači onaj koji vodi dijete . *aime, *aime, tako su se u antičkoj grčkoj nazivali robovi koji su se bavili djecom i vodili ih u kolu . +asnije su se pedagozima zvale sve osobe koje su se na bilo koji način bavile djecom i brigom o njima. $ - stoljeću se pedagogijom naziva samostalna nauka koja ima za cilj i predmet svoga izučavanja odgoj i obrazovanje mladih narataja. - danas sve osobe koje se bave odgojem učitelji, nastavnici, odgajatelji , pa i roditelji treba da budu pedagozi. - vi ćete biti u svome zvanju nastavnika / instruktora vožnje / pedagozi. Dakle, pedagogija je drutvena nauka koja se bavi odgojem u najirem značenju riječi , odgojno!obrazovnim procesom u cjelini i ona istražuje i uopćava zakonitosti odgoja i obrazovanja. 0osebna nauka o odgoju od goju i obrazovanju obrazova nju odraslih odrasl ih osoba ima svoj sv oj poseban naziv, a to je ANDRAGOGIJA 2 1ndragogija se bavi istraživanjem zakonitosti pripremanja, izvo2enja i vrednovanja kolovanja , osposobljavanja i usavravanja odraslih ljudi za rad, neke speci"ične radnje i poslove ( na pr. vožnju automobila ) , kao i za slobodno vrijeme. Dakle, mi smo svi ovdje andragozi . &ato 3 ( vi se na ovaj ili onaj način bavimo edukacijom odraslih ljudi / ja 4as, a 4i sutra nekih drugih odraslih ljudi ) 5ako2e 5ako2er, r, ovo mjesto gdje se kao odrasli ljudi educiramo i kao pojedinci i kao jedinstvena grupa odraslih polaznika , naziva se ANDRAGO3KA RADIONICA 1 6
7drasli ljudi su sve one osobe kod kojih je zavren proces biolokog rasta i koje su vie ili manje psihički ,socijalno i pro"esionalno zrele. 7bjanjavajući osnovne pojmove nauke pedagogije i andragogije koristili smo neke vrlo značajne termine koje moramo znati, pa ćemo ih i posebno objasniti, a to su sljedeće ODGOJ je proces "ormiranja čovjeka kao ljudskog bića sa svim njegovim "izičkim, intelektualnim , moralnim, estetskim i radnim kvalitetama, a njegov osnovni smisao , u najirem značenju , je prenoenje prethodnih iskustava , znanja i vjetina, kulture i civilizacije na mla2e generacije koje se tek pripremaju za život. 7dgoj , dakle omogućava da čovjek postane čovjek, a on danas živi prvenstveno kao drutvena kategorija ( bilo u porodici , institucijama! kolama ili van kola ) , ali i zato to svako drutvo odre2uje kakve generacije ljudi želi u budućnosti, pa tako odre2uje i osnovne ciljeve odgoja. &ato se odgoj svjesno , planski i namjerno organizira i u institucijama, kao to su predkolske ustanove, kole i "akulteti, ali i van toga. OBRAZOVANJE i*i EDUKACIJA predstavlja djelatnost koja ima za cilj stjecanje odre2enih znanja i viestrani razvoj ličnosti. *a primjer stjecanje različitih znanja o pravilima i propisima u saobraćaju, znanja o motornim vozilima, znanja iz pedagogije , ali kroz to i razvoj ličnosti nastavnika!instruktora , ili ličnosti vozača motornih vozila. Dakle, ovo nae trenutno iskustvo je obrazovanje ili edukacija, i to obrazovanje odraslih ljudi. -nače, obrazovanje odraslih , to je predmet andragogije, je sastavni dio obrazovnog i odgojnog sistema jednog drutva , a ono u stvari je i dio PER4ANENTNOG, STALNOG i*i CJELOŽIVOTNOG OBRAZOVANJA2 Cjeloživotno ili permanentno ( stalno ) obrazovanje je neophodno sa obzirom na stalni razvoj nauke, tehnike i tehnologije, stalne promjene u drutvu , u zakonima i sl. 8ovjek ako želi da bude sretan i zadovoljan, da uspjeno obavlja svoj posao mora stalno da uči nove sadržaje, da vježba i razvija svoje vjetine i da se usavrava kao ličnost. 5aj proces rada na sebi , učenja i razvijanja svojih vjetina u koli , van kole ,ali i nakon zavrenog institucionalnog obaveznog obrazovanja ( kole ) naziva se SA4OODGOJ I SA4OOBRAZOVANJE 2 OBRAZOVNI CIKLUS , odnosno ANDRAGO3KI CIKLUS predstavlja ciklus obrazovanja odraslih od pripreme preko izvo2enja do vrednovanja obrazovanja i odgoja odraslih . 5aj obrazovni ciklus teče kroz nekoliko "aza 6) pripremanje ! ispitivanje obraz. i odgoj. potreba i motiva ! planiranje odgojno!obraz. rada ! programiranje obrazovnih sadržaja ! neposredno pripremanje i organizovanje obrazovno odgojnih procesa 9 :) izvo2enje ! izvo2enje procesa obrazovanja i odgajanja ;) vrednovanje vanjskih i unutranjih učinaka obraz.! odg. procesa 9 0ostupke pripremanja, izvo2enja i vrednovanja obrazovanja i odgoja odraslih izvode zajednički svi oni koji imaju potrebe za obrazovanjem i oni koji stvaraju uvjete za njihovo zadovoljenje ( na primjer mi! komisija , predavači, vi kao polaznici , ali i oni koji su kreirali 0ravilnik o dobivanju licence ) . 5ako se obrazovanje odvija u OBRAZOVNOJ SKUPINI / %&.i ) i njime se nastoji osigurati vanjski i unutranji cilj obrazovne djelatnosti na različitim područjima obrazovanja odraslih. *a primjer 4anjski cilj ovog naeg obrazovanja ( edukacije ) je ekonomski i socijalni ( razvoj proizvodnih snaga i odnosa , kao to je e"ikasnije i svrsishodnije obučavanje budućih vozača ) i unutranji cilj je humanistički ( viestrani razvoj ličnosti , napr. i predavača! nastavnika!instruktora, i polaznika!učenika vozačke obuke ) 9
II dio : DIDAKTIKA ( grč. didactica / obučavati , a kasnije u latinskom jez. $čitelj , negdje vjetina poučavanja < ) razvija se kao posebna naučna disciplina u 4-- stoljeću . Danas je :
svima poznata kao pedagoko! andragoka naučna disciplina koja proučava činioce i tokove nastave i njeni zadaci su da razvija naučnu misao o nastavi i da doprinese progresivnom mijenjanju nastavne prakse ' toga, moramo se upoznati sa osnovnim činiocima i tokovima nastave , pa ćemo u daljem predavanju reći neto o osnovnim pojmovima didaktike, a to su nastava , didaktički trougao ( činioci nastave učitelji!nastavnici, učenici i nastavni sadržaji) NASTAVA je namjerno i plansko pomaganje učeniku da stekne odre2ena znanja, vjetine i navike. 5o je smislena i planski organizirana aktivnost / doga2anje koje se odvija u DIDAKTIČKO4 TROUGLU / TROKUTU 0 izme2u nastavnika! voditelja nastave , polaznika ( učenika) i nastavnog sadržaja , a sve s ciljem da se ostvare postavljeni drutveno veri"ikovani ciljevi i zadaci . Dakle, činioci ili komponente nastave su ! NASTAVNIK / ins&.o&, vodi#*! , .5i#*! 0 je osoba koja planira, priprema i izvodi nastavu , odnosno rukovodi nastavnim procesom. 7n mora da bude osoba koja ima opću kulturu, duboko i iroko poznavanje stručnog predmeta kojeg predaje , da ima osnovno pedagoko! andragoko i didaktičko!metodičko znanje ( poznaje osnovne i naje"ikasnije metode i tehnike prenoenja znanja na učenika ( polaznika, kandidata), zna kako planirati, organizirati i izvoditi nastavu ) , da bude emocionalno i socijalno zrela osoba, da bude komunikativna i otvorena osoba koja će moći motivirati učenika! kandidata da uči, vježba i razvija svoje vjetine , da ima odre2ena saznanja iz psihologije ličnosti kako bi to bolje razumio kandidata i procijenio njegove sposobnosti i vjetine , da bude otvoren prema novim saznanjima i ličnom usavravanju i da bude osoba visokih moralnih kvaliteta ličnosti poten, pravičan, taktičan, discipliniran i marljiv kako bi svojim primjernim ponaanjem pozitivno odgojno utjecao na kandidata 9 ! UČENIK / 6AK, POLAZNIK , KANDIDAT , STUDENT, PITO4AC 0 je ličnost koja u didaktičkoj organizaciji odgojno!obrazovnog rada usvaja znanja, vjetine , navike razvija svoje stvaralačke i druge sposobnosti , a"irmira i potvr2uje!realizira svoju ličnost. $čenik! kandidat je neposredni činilac nastave i on bi trebao da bude aktivni učesnik! subjekt nastave. 5o znači da on mora ne samo sluati predavanja učitelja, instruktora , nego da i sam učestvuje u nastavi! razmilja, diskutira, istražuje, vježba i ponavlja odre2ene radnje kako bi ih uvježbao i naučio. 1ktivnim učećem u nastavi, učenik!kandidat razmilja , stiče znanja, ali i razvija sposobnosti primjene toga znanja u praksi ( na pr. primjena pravila vožnje u situaciji na putu ) , ponavljanjem i vježbanjem odre2enih praktičnih radnji one postaju uobičajene i lako, vjeto izvedene radnje u vožnji, na primjer. 5ako2er, upornom vježbom i aktivnim učećem u nastavi , kandidat razvija i misaone i radne ( mehaničke ) sposobnosti ( na pr. uskla2uje teoriju i praksu zna objasniti radnju pokretanja automobila u nazad , ali to i uradi uvježbano i automatski ) . Dakle, učenik, polaznik, kandidat je osoba koja u procesu nastave stiče odre2ena znanja, vjetine i navike i kroz cijeli proces nastave razvija kompletnu svoju ličnost . ! NASTAVNI SADRŽAJI predstavljaju različitu količinu in"ormacija , činjenica , znanja o pojavama , procesima i zakonitostima u prirodi i drutvu , kao i znanja o pravilima i normama drutvenih odnosa, nauke i tehnike , zakonitostima i radnjama koje kandidat mora usvojiti i uvježbati u toku nastave kako bi "ormirali pravilan stav prema svijetu, "ormirali miljenje i razvili odre2ene vjetine i navike . *astavni sadržaji su tačno odre2eni i de"inirani za polaznike odre2ene nastave. 5ako na primjer, nastavni sadržaji ove nae nastave su odre2eni , postavljeni i isplanirani u skladu sa ciljevima edukacije nastavnika ! učitelja budućih vozača ( polaznika vozačke naobrazbe ), tako da omogućavaju budućem nastavniku ! instruktoru vozača da stekne sva potrebna znanja i umijeća koja će mu omogućiti da se to bolje pripremi za djelovanje u praksi ,tj. podučavanju budućih vozača.
NASTAVA s# *$si7i)i&$ o &$(*i5ii" o'i*!#+!i"$ , a to su ;
6) institucionalno obilježje ( izvo2enje nastave u različitim institucijama predkolske! vrtići, osnovne kole, srednje kole ( općeobrazovne i tehničko! stručne ), univerzitetska ili visokokolska nastava ) 9 :) sadržinsko obilježje ( iri okvir nastave nastava prirodnih nauka, drutvenih, tehničkih, jezičkih, matematičkih i dr. i uži okvir nastave nastava pojedinih predmeta ili oblasti , kao napr. pedagogije za buduće instruktore vozača ) 9 ;) "unkcionalna osnova klasi"ikacije nastave ( redovna nastava, dopunska, dodatna, produžna , kursna ili seminarska nastava ) 9 =) komunikativno obilježje klasi"ikacije nastave ( direktna nastava, indirektna nastava, nastava na daljinu )9 >) prostorno!radne osobenosti nastave ( učionička nastava, kabinetska ili laboratorijska, nastava u prirodi i nastava u proizvodnim, drutvenim i kulturnim organizacijama i institucijama ) 9 ?) metodsko!izvedbena obilježja nastave ( predavačko!in"ormativna, egzemplarna ili praktična nastava po uzoru , individualizirana nastava, programirana nastava , problemska i timska nastava ) 9 7bilježja nastave koja su bitna za rad budućih nastavnika i teoretske i praktične nastave za buduće vozače , to jeste bitna su za vas, su nastava po komunikativnom obilježju i metodsko / izvedbenom , pa ćemo zato o ovim obilježjima, odnosno vrstama nastave reći neto vie N$s$v$ o o".ni$ivno" o'i*!#+!. "o+# 'ii : 6) DIREKTNA NASTAVA je nastava gdje se komunikacija izme2u nastavnika!instruktora i učenika!polaznika odvija direktno i neposredno ( tj. licem u lice ) . 5u nastavnik, instruktor radi direktno sa jednim ili vie učenika, odnosno cijelom grupom ili odjeljenjem . toga razlikujemo individualnu i kolektivnu direktnu nastavu. +olektivna nastava je ekonomičnija jer nastavnik radi isti sadržaj sa cijelom grupom polaznika u jednom vremenskom periodu (kao mi sada! teorijska nastava za :@ kandidata za ; kolska časa ) , dok je individualna direktna nastava skuplja ( jedan kandidat / vie sati ) , ali e"ikasnija u smislu usvajanja znanja i vjetina. -ndividualna direktna nastava je nastava praktične obuke iz vožnje i tu su učesnici samo instruktor i kandidat! polaznik. 5u instruktor ima vie vremena da radi samo sa jednim polaznikom, da samo njemu objanjava, demonstrira radnje i da prilagodi metode rada karakteristikama, predznanju i iskustvu dotičnog kandidata, tako da se takva nastava i planira uvažavajući sposobnosti i prethodno iskustvo svakog kandidata ponaosob. +od ovakve nastave svaki polaznik ima mogućnost individualnog bržeg napretka u učenju i vježbanju, tako da je to izuzetno povoljan način učenja i stjecanja vozačkih vjetina . voj pedagoki rad instruktor u direktnoj individualnoj nastavi prilago2ava samo jednom kandidatu. 5u i njegova pedagoko!psiholoka i didaktičko!metodička spremnost posebno može doći do izražaja i oni instruktori koji su sposobni u ovom direktnom individualnom radu sa kandidatom vrlo su omiljeni i traženi od kandidata jer je kandidatima sa njima ugodno, bolje i lake uče i uspjenije savladavaju vjetinu vožnje, pa samim tim su uspjeniji i na polaganjima ispita. :) INDIREKTNA NASTAVA je način komunikacije izme2u voditelja!instruktora i učenika!kandidata u kojem se nastavnik ne uključuje u proces obrade problema ili savladavanja odre2ene radnje ukoliko polaznik samostalno ovlada problemom ili radnjom. 7vdje je instruktor uključen u pripremnu "azu učenja ( na primjer objanjavanje radnje ili postupka, ili demonstracija ) ili u "azu veri"ikacije!ocjene naučenog, savladanog gradiva ili radnje, dok u sam proces rada, uvježbavanja i ponavljanja radnje instruktor nije uključen, on samo nadzire . 0rimjer za indirektni rad sa kandidatom imamo i u slučajevima kada kandidat već unaprijed zna odre2eni sadržaj, pravilo vožnje ili uvježbano obavlja neku radnju jer je to ranije sam savladao , a onda u toku obuke =
instruktor samo to konstatira , veri"icira i eventualno potvrdi ispravnost već postojećeg znanja ili obavljene radnje. ;) NASTAVA NA DALJINU je nastava koju karakterizira komunikacija izme2u učenika i nastavnika preko pisanih materijala ,radija, televizije, elektronske pote i interneta .- ovdje komunikacija može biti direktna kroz razgovor, pitanja i odgovore nastavnika i učenika ili indirektna kada učenik samo slua, čita ili gleda odre2ene nastavne sadržaje. 7va nastava u posljednje vrijeme ima sve vie smisla i sve je zastupljenija, jer imamo veliki napredak in"ormatičke tehnologije, in"ormacija sa interneta, video!materijala i često odre2eni stručnjaci nisu u blizini, nego čak i u drugim državama, pa predavanja i prezentacije za učenike obavljaju putem takozvanih video mostova.
N$s$v$ &#"$ "#odi5o-i(v#d'#no" o'i*!#+!. "o+# 'ii : 6) PREDAVAČKO-IN8OR4ATIVNA NASTAVA izvodi se pretežno verbalnim putem , odnosno učenicima se izlaže, objanjava i daju im se in"ormacije , činjenice koje treba da nauče i da ih poslije toga mogu znati objasniti ( *a primjer ovo predavanje sada je predavačko!in"orm.nastava gdje se dobivaju in"ormacije i znanja iz pedagogije, na pr. vi ćete sutra predavati teoriju vožnje, poznavanje motornih vozila ili propise iz saobraćaja koje svi polaznici moraju znati ) 9 :) EGZE4PLARNA NASTAVA je takav metodsko!izvedbeni koncept nastave u kome pojedine nastavne teme nastavnik obra2uje cjelovito i ta obrada služi polaznicima kao egzemplar ili uzor za samostalan ili grupni rad. 7va nastava je aktualna kod rada sa polaznicima vozačke naobrazbe , jer mnoge radnje i postupke instruktor mora cjelovito obraditi , a to znači prvo objasniti, pa demonstrirati radnju koja mora biti uzor kandidatu i koju on mora poslije i znati i uraditi. 7va nastava se negdje naziva i praktična nastava. ;) INDIVIDUALIZIRANA NASTAVA je nastava samo za jednog ili vie učenika! polaznika ili kandidata koji su istog nivoa sposobnosti, znanja i prethodnih iskustava. Dakle, to je nastava prilago2ena tačno odre2enim kandidatima, jednom ili vie njih . 5o je ,tako2er i tipična nastava instruktora i kandidata. $ ovoj nastavi se polazi od mogućnosti, potreba , interesovanja, sposobnosti i prethodnog znanja i iskustva kandidata. $ toku ove nastave razvija se samostalnost u radu i samopouzdanje kandidata i ona garantira i individualni napredak. 0ri obuci kandidata individualizirana nastava se obavlja uz pomoć automobila kao nastavnog sredstva za samostalno učenje upravljanja vozilom . 7va nastava se može obavljati i uz pomoć drugih nastavnih sredstava, alata, maina, nastavnih listića i sl. =) PROGRA4IRANA NASTAVA je varijanta individualizirane nastave u kojoj se sistematično obra2uju tačno odre2eni i bitni zadaci i problemi , postupno i u malim dozama < (na pristupačan način za kandidate ) obra2uju se programom predvi2eni sadržaji. Aadeći na programiranom materijalu ( ili na primjer radnji )i ostvarujući odre2eno znanje ( ili vjetinu ) kandidat može od instruktora da traži i povratnu in"ormaciju o tome da li je ono to je uradio tačno i uspjeno ili je nepotpuno pa to mora nastaviti učiti ili vježbati. *a ovaj način je napredovanje individualizirano. >) PROBLE4SKA NASTAVA ima tako2er obilježja individualizirane nastave, a nju karakterizira rukovo2enje samostalnim radom učenika!kandidata u rjeavanju problema . 5o rukovo2enje vri nastavnik!instruktor ili drugi stručnjak u "azi organizacije neke problemske situacije ( na primjer u saobraćaju, na parkingu ili sl. ) , usmjeravanja polaznika da de"inira dati problem, da ga analizira i odredi na koji će način da ga rijei , a na kraju sam polaznik ga i treba rijeiti u praksi( tačno u saobraćaju ili na parkingu zavisno gdje je problem de"iniran ) . &avrnica rjeavanja problemskog zadatka je sistematiziranje znanja i vjetine izvo2enja radnje i zapamćivanje rjeenja i iskustva za budući samostalni rad ,odnosno obavljanje vozačke radnje u svakodnevnom životu. >
?) TI4SKA NASTAVA je takav koncept nastave u kome dva ili vie nastavnika zajednički planiraju , izvode i vrednuju nastavu u kojoj učestvuje veća skupina učenika. *aime, radeći sa 6@@!:@@ polaznika ili kao mi sad >@!B@ kandidata , tim nastavnika kao mi sada ,na pr pro". saobraćaja, inženjer mainstva, pedagog, psiholog , planiraju da u toku dana manje rade sa tako velikim grupama , već se kandidati dijele u manje grupe i svaki član tima posebno obra2uje svoje nastavne oblasti , ali ih naravno povezuju sa oblastima koje predaju i drugi članovi nastavnog tima. *a ovaj način postiže se e"ektivnija nastava i kvalitetnija dinamika u radu .
III dio : N$s$vni *$n i &o%&$", n$s$vni &o)#s , &i&#"$ ($ n$s$v. i n$s$vni s$ , n$ 9o sv# &#'$ o'&$ii $+n!. $d$ s# &i&#"$ ($ n$s$v. : NASTAVNI PLAN predstavlja dokument kojim se odre2uju nastavni predmeti, redoslijed njihove obrade po razredima , goditima ili drugim vremenskim cjelinama , broj sedmičnih sati za svaki predmet, kao i ukupno vremensko opterećenje polaznika u sedmici . &a svaku odgojno! obrazovnu ustanovu , nastavni plan donosi inistarstvo za obrazovanje na prijedloge 0edagokih zavoda. - nastavni plan ove nae obuke je donijelo nadležno ministarstvo , u ovom slučaju inistarstvo komunikacija i prometa iE , ali ga realizira inistarstvo za obrazovanje. 7vim planom je odre2eno koje predmete treba izučavati i koliko sati nastave treba da bude . NASTAVNI PROGRA4 je dokument trajnije vrijednosti kojim se odre2uje, konkretizira sadržinski okvir nastavnih predmeta zastupljenih u nastavnom planu i njime se daju osnovna didaktičko!metodička uputstva za njihovu obradu. *a primjer programom su odre2eni svi konkretni sadržaji koje 4i morate obraditi iz svakog predmeta kojeg polažete za dobivanje licence. 0rogramom je tačno odre2en i ovaj sadržaj iz pedagogije koji mi trebamo obraditi , koji vi trebate savladati i znati na ispitu. *astavni plan i program se pravi na osnovu ire postavljenih ciljeva jednog drutva ( kakvu generaciju mladih ljudi žele u budućnosti i kakvo drutvo žele izgraditi educiranim ljudima) , a ti ciljevi se ostvaruju kroz obrazovanje ,i to preko nast.plana i programa . *astavni plan i program se realizira u odg.!obraz. institucijama / kolama raznih tipova i to kroz NASTAVNI PROCES koji predstavlja precizno i planski organiziranu djelatnost u kojoj učestvuju nastavnici, učenici i nastavni sadržaji odre2eni nastavnim programima za sve tačno odre2ene nastavne predmete. Da bi se nastavni proces odvijao bez smetnji i njime postigli postavljeni ciljevi , mora se izvriti adekvatna priprema . P&i&#"$ ($ n$s$v. o'.v$$ : 6) adekvatne uslove za rad i izvo2enje nastave :) adekvatan kadar za izvo2enje nastave ;) pripremu polaznika za nastavu =) pripremu nastavnih planova i programa za predmete izučavanja ( godinje, mjesečno i dnevno ) >) pripreme za svaki sat nastave priprema za sat po tačno utvr2enim didaktičko!metodičkim pravilima , a to su didaktički principi rada i dadaktička pravila , odre2ene metode rada i učenja! sticanja znanja i vjetina , oblici rada , odre2ena artikulacija sata i odre2ena nastavna sredstva 9 ?) konkretna priprema nastavnika za realizaciju isplaniranog sata i motivaciona priprema učenika 9 +ada se planira nastava na sve gore navedeno treba obratiti posebnu pažnju, a o svakoj navedenoj stavki ćemo u nastavku detaljnije neto reći , a posebno na konkretnim primjerima za va rad ćemo obraditi pripremu za nastavni sat . NASTAVNI / DIDAKTIČKI 0 PRINCIPI , odnosno PRINCIPI OBUČAVANJA su najoptija načela i smjernice kojima nastavnik!instruktor treba da se rukovodi pri organizaciji i izvo2enju obuke i kojima treba da udovoljava nastavni rad , bez obzira na vrstu obuke i kole , predmet ?
obučavanja i ličnost koju obučava. vi stručnjaci pedagozi se slažu da je uticaj nastavnih principa na tok nastavnog rada od presudnog značaja za realizaciju nastavnih ciljeva. Aazličiti didaktičari daju veoma mnogo nast. principa ( ima ih oko =@ ), ali mi ćemo se bazirati samo na one osnovne , posebno na one principe koji su bitni za razvijanje vjetine vožnje , a to je B temeljnih principa obučavanja 6) PRINCIP POSTUPNOSTI I SISTE4ATIČNOSTI ogleda se u sistematskom obra2ivanju datih tematskih cjelina u programu obuke, a koje moraju biti logički povezane i postupnog uvježbavanja odre2ene radnje u toku jedne nastavne jedinice . *aime, u čovjekovoj prirodi je da lake i brže uči i vježba one sadržaje koji su homogeni ( uvezani i sistematični ) , ali te sadržaje i duže pamti. Da bi se u potpunosti pridržavalo ovog principa na umu treba da nam budu i precizno dana i DIDAKTIČKA PRAVILA POSTUPNOSTI :a) od lakeg ka težem , b) od bližeg ka daljem , c) od poznatog ka nepoznatom, d) od prostog ka složenom, e) od sporijeg ka bržem, " ) od konkretnog ka apstraktnom, g) od teorije ka praksi i h ) ne prelaziti na novo gradivo dok nije usvojeno prethodno i potrebno je to vie ponavljati i to odmah nakon učenja 9 vakako da obuku treba planirati u skladu sa principom sistematičnosti i postupnosti, ali to u praksi nije lako realizirati mnogim instruktorima, ako na vrijeme ne upoznaju dovoljno kandidata, jer različitim kandidatima nisu iste stvari bliske, jednostavne ili poznate, da bi se onda ilo ka daljem, složenijem i nepoznatom. 0rimjena ovih principa i pravila postupnosti posebno dolazi do izražaja u toku prvih časova obuke. nogi instruktori prave velike greke tražeći od kandidata da već na samom početku rada nauče mnogo činjenica, ne osjećajući da to u kandidatu izaziva zbrku,i to mu je velika potekoća za nastavak obuke. $ ovim slučajevima, treba da se prisjete pravila postupnosti , da se bolje upoznaju kandidata i da se vrate na sadržaj koji je za kandidata problematičan, čime bi ispotovali i princip sistematičnosti i postupnosti . *aravno , ima kandidata koji u početku veoma brzo napreduju u učenju, i njima treba davati nova znanja i in"ormacije čim se uvjerimo da su predhodno savladali , tako da oni mogu i kompletnu obuku brže preći. Aedoslijed i obrada programskih sadržaja moraju se postavljati tako da budu u me2usobnoj logičkoj povezanosti koja i za kandidata i za instruktora predstavlja izvanrednu aktivnost u učenju , to se tiče principa sistem. - post. 7ni se moraju primijeniti i u ponavljanju, utvr2ivanju i ocjenjivanju. 5ime će se izvjesne programske cjeline različitih oblasti u nastavi kompleksno sistematizirati .
; 0 PRINCIP INDIVIDUALIZACIJE I DOSTUPNOSTI SVAKO4 UČENIKU je princip koji se treba potovati s obzirom da me2u kandidatima postoje individualne razlike u sposobnostima ( intelektualnim, emocionalnim, motornim, senzornim ) , kao i u predznanjima i iskustvu. -skusniji instruktori primjećuju da me2u kandidatima koje obučavaju postoje razlike u sposobnostima apstraktnog miljenja, brzini shvatanja , stepenu iskustva , naobrazbi, snalažljivosti i dr. 5o nas upućuje na činjenicu da ne postoji samo razlika u vremenskom trajanju obučavanja kandidata , nego i u postupcima, odnosima i metodici obuke itd. 7datle je i sutina principa individualizacije u zahtjevu da sadržaji i obim , dubina i način obrade novoga gradiva i pojedinih "aza vježbanja budu u skladu sa mogućnostima kandidata. 7vaj princip se mora u potpunosti provesti , jer pri obučavanju kandidata u vožnji imamo samo jednog kandidata i jednog instruktora ( individualna direktna nastava ) pa to omogućava instruktoru da do maksimuma prilagodi rad sposobnostima kandidata. *a taj način se potvr2uje i činjenica da od instruktora zavisi i uspjeh kandidata. -zvo2enje obuke u svjetlu ovoga principa mora pretpostavljati izgra2ivanje prihvatljivih postupaka instruktora u odnosu na situaciju kad se u vozilu nalazi mla2i kandidat, starija gospo2a, invalid, ro2ak ili prijatelj i sl. $mjenost prilago2avanja instruktora uzrastu i uslovima obuke predstavlja najbolji pokazatelj sposobnosti instruktora. 7sim toga, uspjenost instruktora da prilagodi obuku i metode rada temperamentu i osobinama ličnosti kandidata je vrlo bitna za ispunjenje ovog principa. *a primjer, vrlo je važno znati pažljivo pristupiti kandidatu koji se plai uključivanja u javni B
saobraćaj i njemu je potrebno pomoći da razbije taj strah odmah na početku obuke. a kandidatima koji pokazuju neurotična ponaanja instruktor mora biti vrlo oprezan i tolerantan i u radu sa ovakvim kandidatima treba biti maksimalno siguran i samouvjeren, optimističan i smiren. 8esto se sreću i pretjerano ambiciozni i samouvjereni kandidati, bahati koji misle da je njima sve doputeno i da su bezgreni, pa sa ovakvim kandidatima treba biti strog i odmah na početku ih upozoriti da i za njih važe sva ista pravila i propisi u saobraćaju, da ne smiju prekoračiti dozvoljeno, da i za njih vožnja može biti opasna . 7vakve treba manje pohvaljivati, a čeće isticati njihove slabe tačke u radu i da trebaju ispraviti greke koje prave. Fene kao vozači su u pravilu opreznije, zato i sigurnije u vožnji i prave manje prekraja u vožnji . 5okom obuke njih je potrebno ohrabrivati, pohvaljivati i na razne načine podsticati na slobodnije uključivanje u javni saobraćaj9
<0PRINCIP OČIGLEDNOSTI / ZORNOSTI 0 ističe da se sticanje znanja i umijeća ne vri samo pomoću nastavnikovog izlaganja , objanjavanja živom riječju, nego se moraju primijeniti i različita očigledna sredstva ( koritenje različitih senzornih sposobnosti sluh, vid, dodir , miris i okus, osjet temperature i sl. ) .$potreba različiti očiglednih sredstava u nastavi omogućava kandidatima doživljavanje ugodnosti i zadovoljstva u radu, jer impresije i osjećaji su veoma važni u procesu učenja. 4eća psihička aktivnost kandidata u nastavi je neophodna ako se želi postići puni e"ekat rada. *a taj način kandidati lake pamte ,jer ne samo da čuju priču o nečemu, nego to i vide i osjete rukom i sl., tako da sve to su doživjeli duže i pamte . *a primjer, kao očigledna sredstva mogu se koristiti razni modeli , predmeti, slike, "ilmovi . 0reko slika i "ilmova lako se mogu shvatiti i zapamtiti pravila u saobraćaju, gledanjem modela i ema motora lake se shvata princip paljenja motora i sl. 0oto se i kompletna obuka obavlja neposredno u vozilu, to je uvijek u vozilu i u vožnji maksimalno moguće primijeniti ovaj princip očiglednosti. ez obzira na različite sposobnosti apstraktnog miljenja i shvatanja različitih kandidata, koritenjem očigledne nastave i praktične obuke prirodan proces sticanja znanja, vjetina i navika odvija se od konkretnog posmatranja do apstraktnog miljenja i na kraju slijedi provjera u praksi. -z ovoga prirodnog logičkog slijeda procesa sticanja znanja, vjetina i navika proizlazi da je posmatranje predmeta na kojima se obučavamo samo početna , ali i jedna od vrlo važnih "aza u učenju i svjesnom usvajanju znanja. =) PRINCIP POVEZIVANJA TEORIJE SA PRAKSO4 / POVEZIVANJE NASTAVE SA ŽIVOTO4 0 je princip kojim se ističe neophodna jedinstvenost i povezanost teorije i prakse. $vijek treba imati na umu da su teorija i praksa dva sastavna dijela istog procesa. 5eorija može prethoditi praksi, može uporedo ići sa njom, a praksa može prethoditi teoriji. $ radu instruktora sa kandidatom pokazalo se da je didaktičko!psiholoki najopravdanije uporedo savladavati teoriju i praksu. 5o znači da treba teorijska znanja i objanjavanja to vie vremenski približiti pokazivanju radnje, uvježbavanju i praktičnom izvo2enju. avremena organizacija auto /kola zasniva se na objedinjavanju teorije i prakse, čime se nivo obuke podiže na znatno vii naučni nivo.5akva organizacija rada kod većine kandidata ( posebno intelektualaca, obrazovanih ljudi) stvara veću aktivizaciju u radu i sigurniju vožnju. 5eorija se mora primjenjivati i potvr2ivati u praksi, a praksa utiče i na dopunu i izmjenu teorije. 5o njihovo uzajamno djelovanje je najvidljivije kada se izmjenjuju zakonske odredbe, pa bez obzira to znamo i primjenjujemo one stare u praksi, moramo naknadno učiti i izmjenjene zakonske odredbe i pravila u saobraćaju, a naravno i te nove primjenjivati u praksi.0rimjenom teorije u praksi, pamćenje se poboljava , a praksom se i sposobnosti poboljavaju, jer ma kako bila dobra naučena teorija, brzo se zaboravlja ako nema praktične primjene.7ve činjenice obavezuju instruktore da svoj način rada usmjeravaju na objedinjavanje teorije i prakse, jer i na ispitu svaki kandidat bude ocijenjen na osnovu objedinjenogn teoretskog i praktičnog znanja. >) PRINCIP SVJESNE AKTIVNOSTI u procesu obuke kandidata trebalo bi shvatiti kao jedan od osnovnih zahtjeva u obuci kandidata. *aime, svaki nastavni rad sa učenikom G
,zahtijeva aktivno uključivanje i razmiljanje učenika!kandidata, te njegovo aktivno i svjesno usvajanje znanja, vježbanje različitih operacija i radnji u vožnji svjesno i mnogo puta dok te radnje ne pre2u u automatizam. Da bi obezbijedio punu kandidatovu aktivnost ,instruktor mora da pronalazi psiholoke impulse i pogodne situacije da stimulira, podstiče kandidata i da ga stalno drži u svjesnom i prijatnom , ali i odgovornom uzbu2enju. 7vdje je, dakle , vrlo važna motivacija kandidata da uči vožnju i ona ga uvijek podstiče na dalje.-nstruktor tu motivaciju treba uvijek držati na tom nivou ili je i vie podizati. 8esto se zna dogoditi i da instruktor svojim ponaanjem i ne podstiče kandidata, pa njegova motivacija i aktivnost opadaju. 7sim početne i trajne motivacije , vrlo je važan i interes kandidata za obuku koji je tako2er pokretačka snaga za svjesnu aktivnost. 4eoma je važno da instruktor odobrava, pohvaljuje i oduevi se sa svime to je kandidat pozitivno uradio ,jer to djeluje kao dalja pokretačka snaga za kandidata.7sim toga , veoma je važno da kandidat shvati i razumije svaki postavljeni zadatak ili problem i da razumije važnost tog zadatka, jer to onda orijentie svijest kandidata i njegovo miljenje u odre2enom pravcu. 0rema tome, organizovanje i izvo2enje obuke u kojoj će kandidat svjesno usvajati znanja i vjetine, ispoljavajući pri tome maksimalnu misaonu i "izičku aktivnost , zavisi od stručnosti i pedagoke osposobljenosti instruktora, njegove želje da bude dobar instruktor, od uloženog truda u svaki nastavni čas i od neprekidnog nastojanja da zadrži svjesnu aktivnost učenika! kandidata ( odnosno primjeni princip svjesne aktivnosti ) 9 ?) PRINCIP TRAJNOSTI ZNANJA, VJE3TINA I NAVIKA treba da usmjerava svakog nastavnika!instruktora da podstiče kandidata prilikom obuke na to vie vježbanja , ponavljanja i sistematičnosti u savladavanju i teorije i prakse ,jer samo tako stečeno znanje i postignute vjetine i navike mogu postati uvježbane, automatizirane, svjesno obavljene i dugotrajne. 7vaj zahtjev za ostvarenjem principa trajnosti znanja najvie zavisi od samoga instruktora i njegovog načina rada, pravilnog izbora metoda rada i organizacije nastave ponavljanja i vježbanja. -stina ovaj zadatak instruktora je olakan pozitivnom motivacijom kandidata, ali i mogućnostima uvježbavanja i ponavljanja i nakon planski zavrene obuke. 7stvarivanje ovog principa u toku organizovanog i planskog obučavanja zavisi i od odvijanja nastave u skladu sa ostalim principima (očiglednosti, svjesne aktivnosti, sistematičnosti i postupnosti, povezivanja teorije sa praksom ) , a zanemarivanje zahtjeva koji se postavljaju ovim principom dovodi u pitanje bezbijednost u saobraćaju, jer veliki broj saobraćajnih nezgoda i prekraja se čini odmah nakon položenog vozačkog ispita, jer sve radnje i primjena teoretskih znanja nije dovoljno savladana da bi postala trajna. &a postizanje trajnosti znanja, vjetina i navika potrebno je omogućiti kandidatu da to vie vježba i ponavlja i teoriju i praktične radnje. B) PRINCIP RACIONALIZACIJE I EKONO4IČNOSTI ogleda se u tome da se utroi to manje vremena za učenje i vježbanje,a da se postignu to bolji rezultati. tvar je izbora naje"ikasnijih metoda rada koje omogućavaju kandidatu da odre2ena znanja usvoji to bolje za to kraće vrijeme.7va racionalizacija i ekonomičnost u učenju omogućava da se postignu i bolji e"ekti. &ato instruktor treba objasniti kandidatu kako će neko znanje ili neku radnju usvojiti i uvježbati na najlaki i najbrži način. 5o je u stvari učenje tehnika učenja i adekvatnog planiranja vremena u cjelokupnom radu.
IV dio : 4#odi$ n$s$v# : n$s$vn# "#od# , &$vi*$n i('o& "#od$ . n$s$vi, o'*i$ &$d$ , n$s$vni s&#ds$v$, $&i.*$)i!$ s$$, *$ni&$n!# s$$ i &$(*i5ii iovi n$s$v# 1 4ETODIKA NASTAVE je posebna pedagoko! didaktička disciplina koja se bavi načinima prenosa znanja, odnosno putevima ostvarenja ciljeva i zadataka nastave. NASTAVNE H57DH ( methodos, grč. put ili način ) su naučno utvr2eni načini ( putevi ) prenoenja znanja, vjetina i navika u nastavi. 5o su tako2er, planski uzajamno uskla2ene i I
usmjerene zajedničke djelatnosti nastavnika! instruktora i učenika! kandidata na rjeavanju zadataka i sticanju znanja i vjetina odre2enih nastavnim planom i programom. Cilj upotrebe različitih metoda nastave i stalnih traganja za kombinacijom metoda u nastavi je da se sa to manje napora i utroka vremena i sredstava realizuju ciljevi i zadaci nastave( tako se zadovoljava i princip racionalizacije i ekonomičnosti ) . avremena metodika nastave nudi nastavnicima veliki dijapazon različitih metoda praktične i teoretske nastave. *ajzastupljenije u praksi su 6) metoda usmenog izlaganja, predavanja uz objanjavanje, opisivanje, uz upotrebu različitih nastavnih sredstava, predavanje stručnjaka i sl.9 :) metoda nastavnog razgovora ( pitanja!odgovori, razvojni razgovori, slobodni razgovori, misaona aktivnost kroz debate i rasprave u grupi i sl.9 ;) metoda rada sa tekstom ( čitanje različitih tekstova , literature, enciklopedija, rasprava i analiza različitih izvora znanja 9 =) metode pisanih radova ( pismene vježbe i sastavi, pisane rasprave i eseji, prepričavanje, opisivanje, izvjetaji,re"erati i sl.) 9 >) metode ilustracije i demonstracije ( analiza prirodnih predmeta, crteža i slika, "otogra"ija, dijagrama, gra"ikona i demonstracija različitih postupaka, pokreta, radnih operacija, rada maina, eksperimenti, i demonstracije pomoću "ilma,televizije, snimaka i dr. audio.vizuelnog materijala i sl.) 9 ?) metoda laboratorijskih i praktičnih radova pod vodstvom mentora ( mentorska nastava i rad na tačno utvr2enom praktičnom zadatku ili problemu ) 9 $ svome radu instruktor ne koristi sve gore nabrojane metode , nego se "okusira samo na one koje su naučno dokazano nae"ikasnije u radu sa kandidatima i sticanju znanja i vjetina vozača. 5aj naučno provjeren i potvr2en izbor nastavnih metoda je prvi i osnovni kriterij za procjenjivanje da li je neki način rada naučna metoda, a drugi kriteriji su uzajamna uskla2enost i usmjerenost instruktora i učenika na rjeavanju zadataka i njihova zajednička djelatnost na rjeavanju zadataka. &bog toga, nastavni metodi , su, kako smo već istakli, naučno utvr2eni putevi ( načini ) ,planski uzajamno uskla2ene djelatnosti instruktora i kandidata na sticanju znanja,vjetina , navika i rjeavanju postavljenih zadataka u nastavnom planu i programu. 7buka kandidata za vozače je speci"ična nastavna djelatnost i izbor naje"ikasnijih metoda za ovu oblast se vri iz iroke lepeze matoda koje je iznjedrila didaktika i metodika. -zbor najčeće primjenjivanih metoda izvren je na osnovu iskustva u radu sa učenicima odnosno odraslim ljudima ! kandidatima za buduće vozače. U ovo"# &$d., !2 n$s$vno" &$d.
ins&.o&$ s$ $ndid$i"$ i . #o&i!i i . &$si , o$($*o s# d$ s. n$!#7i$sni!# ($ o'.5$v$n!# $ndid$$ s*!#d#=# > "#od# : 6. 4ETODA US4ENOG IZLAGANJA se ogleda u instruktorovom logičkom i povezanom sistemu izlaganja gradiva i u odgovoru na pitanje koje se odnosi na temu izlaganja. $smenim izlaganjem, odnosno jednostavnim i logički povezanim riječima , instruktor kandidatu objanjava, izlaže, predaje opisuje, pripovijeda i na taj način gradivo približava ,pojednostavljuje i objanjava kandidatu . 7va metoda se može kombinovati i sa drugim metodama, najčeće sa razgovorom i demonstracijom . $ realizaciji gradiva sa ovim metodama , koriste se raznovrsna nastavna sredstva kao to su slike, crteži, magneto"oni, CD!plejeri , "ilm, gra"ikoni , ali i stvarni predmeti, maine, tj. prirodna sredstva. 7va metoda ima svoje prednosti i to su neki sadržaji se ne mogu nikako drugačije uraditi, niti približiti kandidatu nego samo živom riječju, pogodna je za uvo2enje u novo gradivo, lako se primjenjuje i može se primijeniti i prilikom predavanja za veći broj polaznika, odnosno veću grupu učenika , pa se na sistematičan i ekonomičan način mogu obraditi nova znanja . +ada se ovaj metoda ne kombinuje sa drugim metodama, kao to su razgovor i demonstracija i ilustracija, on nedovoljno misaono aktivira kandidate, pa se oni oslanjaju samo na čulo sluha, nisu dinamični u nastavi, mogu se uspavati i poputa im koncentracija, te znanja koja samo sluhom usvoje kraće pamte. &bog toga je neophodno kombinovanje ove metode sa metodom razgovora i demonstracije i vježbanja. 6@
&a uspjenu realizaciju nastave primjenom metode izlaganja , neophodna je dobra priprema instruktora i njegovo dobro poznavanje gradiva koje predaje, neophodno je u izlaganju koristiti to vie i interesantnijih primjera, ponekada ubaciti i pokoju anegdotu, humor i sl., potrebno je to življe pričati i mijenjati intonaciju govora, držati se samopouzdano i govoriti sa zanosom i dinamično, oduevljenje gradivom prenositi na kandidate sluaoce, i naravno koristiti raznovrsna nastavna sredstva kako bi to izlaganje bilo to interesantnije i prihvatljivije za sluaoce! kandidate i kako bi se i oni mogli uključiti i misaono aktivirati. *ačin rada samoga kandidata u metodi izlaganja se ogleda u sluanju instruktorovih izlaganja, postavljanju pitanja radi razrjeavanja nedovoljno shvaćenog gradiva ili radi dubljeg upoznavanja gradiva koje se izlaže, sluanju instruktorovih odgovora na postavljena pitanja i pitanja drugih kandidata, i osmiljavanju i zapamćivanju izloženog gradiva . 5o su neki od mnogobrojnih zahtjeva i za instruktora i za kandidate kako bi primjena ove metode bila uspjena, a kao to vidimo to nisu ni malo jednostavni zahtjevi, pa je s toga potrebna to bolja priprema instruktora, i njegova to veća motiviranost da na ovaj način to bolje približi gradivo učenicima sluaocima!kandidatima. :. 4ETODA RAZGOVORA je metoda kojim treba dopuniti metoda izlaganja , jer ovim metodom nastava postaje dinamičnija , interesantnija i vie aktivira i misaono podstiče kandidate, osim to sami uspijevaju doći do odre2enih spoznaja, čime usvojeno gradivo duže pamte. *ačin instruktorovog rad po metodi razgovora ogleda se u sljedećem u odre2enom redoslijedu i postavljanju pitanja kandidatima, u sluanju odgovora kandidata na postavljena pitanja i prema potrebi ispravljanju i dopunjavanju, u objedinjavanju čitavog materijala i davanju zaključaka o odgovorima kandidata, a način rada kandidata u metodi razgovora se ogleda u sljedećem slua pitanja instruktora i odgovara na njih iznoseći slobodno i svoja vlastita miljenja i stavove, slua, osmiljava i pamti odgovore drugih kandidata , instruktorove ispravke i dopune odgovora , kao i instruktorove zaključke i uopćavanje o cijelom gradivu. *ajbolje dobre strane ove metode su to potiče kandidate na misaonu aktivnost, omogućuje i individualan pristup kandidatu, moguć je i svestraniji pristup odre2enoj temi na zahtjev i pitanja kandidata, te osim to omogućava kandidatu da pita , podstiče ga i da samostalno razmilja, kritikuje i da na taj način razvija samopouzdanje. *edostaci ove metode su da se ipak često može prekinuti osnovna misao kandidata, da ne omogućuje dovoljnu sistematičnost, ukoliko nema dovoljno vremena za realizaciju i zahtijeva veće sposobnosti nastavnika. -z svega navedenog , vidimo da se i za ovakvu realizaciju gradiva , nastavnik mora dobro pripremiti i da uopće realizacija zavisi od njegovog držanja i postupaka , kao i od odgovora kandidata. 0itanja koja postavljaju i instruktor i kandidati moraju biti jasna, sadržajno i jezički ispravno "ormulisana, jednostavna i pravilno izgovorena, dok odgovori moraju biti tačni i to konkretniji i jasniji , adekvatni sa preciznom upotrebom pojedinih termina. 0ri odgovorima, nastavnik mora voditi računa o tome i o ličnom držanju i korektnom postupanju prema bilo kakvom pitanju od strane kandidata. -nstruktor svojim držanjem treba podsticati kandidate i ulivati im povjerenje u sopstvene snage, kao i podsticati ih na dalje učenje i proirivanje znanja. ;. 4ETODA DE4ONSTRACIJE / POKAZIVANJA 0 je neophodna za primjenu prilikom obučavanja i njome se iskoritavaju ne samo čulo sluha, nego se do spoznaje dolazi i čulima vida i dodira . *ačin instruktorovog rad po metodi demonstracije ogleda se u sljedećem demonstriraju se predmeti, slike, modeli, radne operacije, rukovanje i postupci i dr., usmjerava se kandidatovo percipiranje ( opažanje ) u pravcu onoga to mu se pokazuje i osmiljava se . *ačin kandidatovog rad pri primjeni metoda demonstracije ( pokazivanja ) je takav da on percipira ( opaža) ono to instruktor demonstrira, osmiljava i pamti demonstrirani materijal, sadržaj ili demonstriranu radnju i izvodi praktične zadatke. ez primjene ove metode ne može se ni zamisliti učenje i obuka kandidata za vozače. *ju naročito treba koristiti za demonstraciju psihomotornih operacija koje treba uvježbati za uspjeno učeće u saobraćaju. 7va metoda zahtijeva kombinaciju sa metodom 66
usmenog izlaganja i objanjavanja, metodom razgovora i vježbanja, i obavezno zahtijeva upotrebu raznovrsnih nastavnih sredstava koja se demonstriraju. *astavna sredstva koja su najčeće u upotrebi pri demonstraciji u obuci za vozače su motori i njihov rad , slike i eme, makete i crteži za učenje saobraćajnih propisa , kao i "ilmovi i drugi video i audio materijal . 0ri demonstriranju veoma je važna umjenost i pripremljenost instruktora , a demonstracija zahtijeva i primjenu različitih metodskih postupaka, kao to su 6) demonstracija maina u sklopljenom i rasklopljenom stanju, kada ne radi i kada radi , u cjelini i u sklopovima mehanizma, :) demonstracija psihomotornih operacija koje se obavljaju u vožnji i to njihova demonstracija od početka do kraja ili u pojedinim etapama ili se razmatraju njihove osobenosti koje su važne u datom momentu . $spjeh primjene ove metode zavisi od sljedećeg uslova demonstracije kao na pr. kvaliteta vida i sluha kandidata , spretnosti u kretnjama i uslova pri kojima se demonstrira (vidljivost , blizina, osvjetljenje , jačina zvuka, tačnost i jasnoća slika i crteža , ispravnost modela i predmeta, te broja predmeta ili slika, postupaka koji se demonstriraju, jer ako je to veliki broj dosta toga se i ne primijeti dovoljno i ne zapamti se . +andidat bi trebao prateći demonstraciju da pravi eme i biljeke, a ako se demonstrira postupak ili radnja, da je obavezno odmah pokua ponoviti nekoliko puta ( kombinacija sa metodom vježbanja ) . #edino tako će shvatiti i zapamtiti ono to mu instruktor demonstrira ,bila to slika, maina ili neka radnja. Demonstriranje radnje ili pokreta instruktor vri na sljedeći način radni zahvat,operaciju ili postupak instruktor vri na potpuno prirodan način, zatim to radi usporenim tempom nekoliko puta sa prekidima izme2u nekih elemenata.+ada primijeti da je kandidat usvojio odre2enu operaciju, instruktor primjenjuje dalje mjeoviti tempo, odnosno normalnom brzinom obavlja usvojenu radnju, a usporeno i račlanjeno nove elemente. 0oslije toga se najvažniji i najsloženiji momentio izdvajaju i pokazuju posebno jo sporijim tempom i to nekoliko puta. *a kraju, instruktor ponovo demonstrira zahvate ili postupke u cjelini, ubrzavajući tempo i skraćujući pauze do normalnog izvo2enja, onako kako se to u praksi radi.ve radne postupke instruktor treba da pokazuje sa maksimalnom preciznoću / uzorno ( napomena egzemplarna nastava ) , jer i najmanja greka i nekoncentracija instruktora pri demonstraciji izaziva kod kandidata smutnju i kon"uziju. 0raktično pokazivanje treba vriti uvijek neposredno pred početak uvježbavanja i ponekad treba tražiti od kandidata da radnju ponovi prvo u mislima, kako bi učvrstio predstavu o njoj, pa tek onda da je praktično počne izvoditi. 0rilikom demonstracije, instruktor treba i objanjavati zato se neto radi tako i tako, a kada kandidat tu radnju ponavlja i vježba, treba i od njega tražiti da riječima ponovi zato se neto radi na ovaj ili onaj način. ( *a pr &bog čega obuhvatamo glavu ručice mjenjača čitavim dlanom i svim prstima ruke 3! Aadi lakeg okretanja ručice i radi lakeg pomjeranja u željeni položaj( brzinu ) , kao i radi veće osjetljivosti prilikom uključivanja zubacaJ ( pokazuje )J ) . 5o je primjena metode izlaganja i metode razgovora uz demonstraciju i vježbanje .*a kraju je potrebno da instruktor jo jednom upozori kandidata na najbitnije momente u objektima koje demonstrira i sve se zavrava zajedničkim zaključcima kandidata i instruktora , čime se jo jednom u najsažetijem obliku iznesu osnovna uputstva i upozorenje koje se odnosi na ono to se pokazivalo, odnosno aktivno učilo i uvježbavalo. =. 4ETODA VJEŽBANJA je metodoloko, plansko i organizovano ponavljanje znanja, pokreta i radnji u nastavnom procesu, radi sigurnog ovladavanja odre2enim znanjima i radnjama i sigurne, tačne i brze primjene naučenoga u vožnji. &a obuku kandidata za vožnju najvažnija je motorno!praktična vježba uz upotrebu svih intelektualnih ( misaonih ) kapaciteta kandidata. -ndividualni rad kandidata i instruktora omogućava da se vježbanje obavi naje"ikasnije . 0rimjena metode vježbanja zahtijeva od instruktora da pripremi vježbu, da je izvodi i da obezbijedi izgra2ivanje vjetine i početnih navika za tipične radne zahvate i operacije . +arakterističan način rada kandidata prilikom vježbanja je da praktično ponavlja radne zahvate i operacije koje je zadao i demonstrirao instruktor s ciljem ovladavanja vjetinama i početnim zahvatima za njegovo izvo2enje, i da osmiljava sve 6:
operacije i radne zahvate koje mu postavlja instruktor s ciljem vježbanja. etodski put nekog vježbanja teče ovako prvo se kandidatu saopti cilj, zadatak i važnost predstojećeg rada ( metoda usmenog izlaganja i objanjavanja ) , a onda u drugoj "azi se uz pomoć metode demonstracije pokazuju pokreti,radnje i vjetine da bi kandidat uočio kako se ispravno postupa, a onda u trećoj "azi kandidat planskim, organizovanim i viestrukim ponavljanjem ovladava vjetinom ili radnjom. 7vu treću "azu planskog i organizovanog ponavljanja nazivamo metodom vježbanja. 7snovni metodski postupak instruktorovog rada za vrijeme vježbanja je posmatranje i djelovanje riječima na kandidata, djelovanje ličnim primjerom, demonstriranjem i uočavanjem ispravnih postupaka kandidata. 5u je veoma važna pozitivna povratna in"ormacija kandidatu, to jeste pohvala za svaku uspjeno odra2enu radnju. +andidata se treba uvijek podsticati ,a nikako sputavati, grubo kritikovati i omalovažavati čak i pogledom , a nekamoli ružnim i grubim riječima. 5o izrazito destimulira kandidate, posebno one koji su nesamouvjereni i nesigurni, kao i starije žene. 1ko instruktor primijeti da kandidat pravi greke jer možda nije dobro shvatio uputstva ili je dekoncentriran i umoran, potrebno je odmah prekinuti radnju i kandidatu treba ponovo demonstrirati radnju i blago ga potaknuti da polako i račlanjeno uz jednostavna uputstva ponovi isto u mislima, a onda nekoliko puta i samu dotičnu radnju, a kada je uspjeno obavi obavezno ga pohvaliti i potaknuti da ispravno ponovi jo nekoliko puta. ačuvati pozitivan pedagoki takt u situacijama vježbanja je jako važno, kako bi kandidat zadržao motivaciju za učenje i podsticao sam sebe na dalju vježbu. 7sim toga , za instruktora je veoma važno da shvati značaj račlanjivanja zadatka na elementarne operacije, a za svaku operaciju detaljno odrediti bitne elemente i vježbanje tih elemenata po njihovom redoslijedu. 4odeći se ovim, autor Aiedel je razradio četiri stupnja ili koraka u postupku vježbanja, a ema te četverostune metode izgleda ovako 6) pripremanje kandidata ( osloboditi ga straha, označiti i naglasiti rad koji treba učiti, pobuditi interes i želju kandidata da nauči taj zadatak i zauzeti ispravan položaj ) 9 :) -zvo2enje ( pokazivanje) koje vri instruktor ( prvo izvo2enje reći, pokazati i objasniti ta se dogodilo 9 drugo izvo2enje tek sada tačno objanjenje i utvr2ivanje / ta, kako, zato, i zato tako 9 treće izvo2enje samo jo djelomično spomenuti postupke i naglasiti ključne tačke , ako je potrebno pokazivati i posmatrati onoga ko uči, ići naprijed postepeno9) 9 ;) 0okuaji kandidata ( primjena ) ( prvi pokus samo teže greke ispraviti9 drugi pokus kandidat koji uči objanjava i obrazlaže ta, kako i zato tako 9 treći pokus! izvo2enje osigurati razumijevanje pojedinih postupaka i ključnih tačaka, pitati i omogućiti pitanje,po potrebi omogućiti vie izvo2enja, biti strpljiv i onoga ko uči! kandidata propustiti tek kada je postigao stanovitu sigurnost,9 ) 9 = ) &avretak pouke ( kandidat sam izradi radnju, pitati i omogućiti pitanje, posmatrati napredak u vježbanju i tražiti da se posmatra, u slučaju potrebe korigirati ) . 7vi koraci od 6 do = traže manji utroak vremena jer je često 6 stupanj nepotreban, a = je automatski. *ajvažniji su : i ; stupanj jer tu kandidat shvata, postavlja pitanja posmatra demonstraciju i ponavlja je . $ ovome dijelu smo obradili četiri ( = ) nastavne metode koje su najčeće u obučavanju kandidata bilo teoretski ili u praktičnoj obuci. 5o ne znači da se i druge metode ne mogu primjenjivati, na pr. rad na tekstu , ilustracija, i dr. Dobar instruktor je onaj koji će znati na pravilan način odabrati nastavne metode, prilagoditi ih nastavnim sadržajima i ličnosti kandidata. 1ko se obučavanje u vožnji ne odvija dobro, ne treba tražiti uzrok samo kod kandidata ( često se kaže ne ide mu vožnja i sl. ) , nego tada i instruktor treba da analizira svoj rad, metode koje je odabrao, da izvri korekcije i da neto promijeni u svome radu. $pravo zbog toga, deava se da neki instruktori imaju mnogo ponuda za obučavanje, a kod nekih kandidati naputaju obuku već nakon nekoliko časova. asvim je sigurno da nastavnik! instruktor u svome radu treba primijeniti naučeno iz pedagoko!didaktičko! metodičke naobrazbe, jer to je glavni preduvjet da će uspjeno obaviti svoj zadatak osposobljavanja učenika!kandidata. &ato je veoma važno da se obuči i za pravilno planiranje nastavnog sata ( časa ) . 7sim pravilnog izbora metoda rada, za uspjeno planiranje 6;
sata potrebno je odabrati i adekvatne oblike rada , nastavna sredstva i poznavati artikulaciju sata. Do sada smo već dosta toga naučili i o oblicima rada i artikulaciji i o nastavnim sredstvima, pa ćemo sada samo napraviti kraći rezime toga naučenog.
OBLICI RADA U NASTAVI s. s*!#d#=i : 6) 8&on$*ni / o*#ivni 0 o'*i &$d$ u nastavi je takav organizacioni model nastave u kome se veći broj polaznika! kandidata u isto vrijeme izlaže nastavnom utjecaju, odnosno izvo2enju nastave . pri "rontalnom radu sa učenicima , nastavnik je centar i subjekt nastave, a učenici su objekti koji samo sluaju, opažaju i primaju in"ormacije od nastavnika. 7ni su vrlo malo misaono uključeni , jer se ovdje primjenjuje najčeće metoda usmenog izlaganja, objanjavanja, demonstracije svim polaznicima , a manje razgovora , pa nema dovoljno mogućnosti da se učenik sam aktivira, a znamo da se tek tada u učenju i razvijanju vjetina postižu maksimalni e"ekti. +arakteristika "rontalne nastave je i ta da se nastavnik obraća svim učenicima i da nastavu prilago2ava prosječnimj učenicima, tako da su tu ipak zanemarene potrebe naprednijih ili onih koji slabije napreuju. -pak, kada se radi o predavanjima i ili prezentacijama za veći broj ljudi, ovakva nastava je najekonomičnija ( kao sada, na primjer ) . :) G&.ni o'*i n$s$v# odvija se u grupama učenika od tri,četiri, pet, ili vie učenika! sve do 6>. Krupa radi na tačno postavljenom i odre2enom zadatku i svaki član grupe trebao bi da ostvari komunikaciju sa drugima u grupi i da da svoj doprinos zajedničkom napretku, učenju i rjeavanju problema. Krupna nastava bi trebala da bude e"ikasna jer aktivira svakog učenika na misaonu djelatnost i aktivno učenje. e2utim, u praksi to nije tako, jer jo uvijek nije razvijena svijest svih ljudi! članova grupe da svako treba biti aktivan i uvijek ima onih pojedinaca koji su pasivni i provuku se na račun savjesnih i vrijednih u grupi. -pak, grupni rad je često i vrlo e"ikasan , posebno u najoptimalnijim grupama od = do ? polaznika , jer omogućava svima da aktivno sudjeluju u rjeavanju problema, da se povezuju sa ostalim članovima grupe , da osjete napredak i samopouzdanje kad grupa uspjeno zavri zadatak i kada ga prezentira. 4o2e grupa su bitna karika izme2u nastavnika i grupe, a često i glavni nosioci aktivnosti u grupi. $spjeh nastavnika se ogleda u pravilnom "ormiranju grupa, odre2ivanju zadataka za grupe i odre2ivanju tačnog vremenskog okvira za rad u grupama i za prezentiranje grupnog rada. ;) R$d . $&ovi"$ / $&n#&si &$d 0 je jedan vid grupnog rada, a često se primjenjuje u učenju stranog jezika,gdje oba polaznika mogu ravnopravno aktivno učestvovati i učiti. 1ko nastavnika i učenika! kandidata u procesu obučavanja posmatramo kao ravnopravne partnere i za rad instruktora i kandidata možemo reći da je partnerski ( rad u paru ) 9 =) Individ.$*ni &$d . n$s$vi posebno dolazi do izražaja u obuci za vozača i njega smo već dosta puta spominjali kao direktni individualni rad. 7vaj rad je prilago2en potrebama i mogućnostima svakog kandidata , a omogućava kandidatu da maksimalno bude uključen u proces učenja i razvijanja vjetina . 7vaj oblik rada je posebno zastupljen u muzičkoj naobrazbi, stomatologiji, laboratorijskom radu i praktičnom radu u motoristici i obuci za vozače. *ajveća vrijednost ovog oblika rada u nastavi je prilago2enost individualnim potrebama i mogućnostima svakog kandidata i mogućnost napredovanja u skladu sa sposobnostima. >) Ko"'inov$ni o'*i &$d$ predstavlja kombinaciju "rontalnog , grupnog, partnerskog i individualnog rada, ili različite kombinacije grupnog i individualnog, "rontalnog i partnerskog , "rontalnog i grupnog ili individualnog i "rontalnog i sl. *ajveća dinamika u nastavi se postiže kombinacijom metoda i oblika u radu, a to sve zavisi od umijeća nastavnika i kreativnosti nastavnika, kao i njegovih sposobnosti u nastavnom radu. 7sim pravilnog izbora metoda i oblika rada , nastavnik treba da zna kako sve to ukomponovati u jedan nastavni sat koji najčeće traje => minuta. &ato je vrlo važno da poznaje neka pravila planiranja sata, odnosno da poznaje artikulaciju sata . 6=
ARTIKULACIJA SATA / ČASA 0 predstavlja strukturu časa , tj. tačno odre2ene "aze jednog nastavnog sata bio on po svojoj tipologiji uvodni sat, sat obrade novog sadržaja, sat ponavljanja, vježbanja ili provjere znanja. *aime, svaki sat treba da ima ? 0 .vodni dio - ovaj dio sata ima standardnu "unkciju motivacije za dalji rad, osloba2anje od straha i bu2enje interesa za nastavak rada. $ ovom dijelu se "ormulie problem ili zadatak sata i jasno se naglaavaju ciljevi koji se žele postići u obrazovnom ( stjecanje znanja o J ) , u odgojnom smislu ( razvoj navika, stavova, bu2enje emocija i podsticanje odre2enih ponaanjaJ ), kao i "unkcionalni ciljevi ( razvoj sposobnosti, vjetina i navika kod kandidata J) . 0lanirajući sat treba tačno de"inisati sve ove ciljeve koji se najavljuju u uvodnom dijelu. :) %*$vni dio s$$ ( osnovni dio ) predstavlja konkretnu realizaciju planiranog sadržaja i svega to je naglaeno u uvodnom dijelu sata. 1rtikulisati glavni dio sata treba na vie podetapa, odnosno u vie teza zavisno od speci"ičnosti predmeta i tipa časa ( da li je sat teorijske obrade novog sadržaja, sat vježbanja ili ponavljanja ) . Klavni dio sata je bogat sadržajima koje učenik treba usvojiti ili uvježbati i u ovom dijelu sata dolazi do izražaja kreativnost nastavnika! instruktora i njegova pedagoko!didaktičko!metodička spremnost , to jeste adekvatnost odabranih metoda i oblika rada , te bogatstvo metodskih postupaka i nastavnih sredstava. ;) Z$v&9ni dio s$$ je dio sata u kojem se ponavlja obra2eni sadržaj ili vježbana radnja , donose zaključci, provjerava usvojenost pojmova, pravila,zakonitosti ili uvježbanost odre2enih radnji, provjerava usvojenost stavova i primjenljivost znanja u praksi. $ ovom zavrnom dijelu se i veri"ikuje usvojenost znanja i vjetina učenika! kandidata, ocjenjuje se njegovo ili njihova znanja, najavljuje sljedeći sat i eventualno daje zadatak za rad ili razmiljanje kod kuće. 4remensko trajanje jednog sata je => minuta, a nekada imamo i dva sata zajedno, tj. blok!sat koji traje I@ minuta. avremena didaktika ne ističe koliko tačno treba da traje koji dio sata , kao to se to ranije strogo planiralo uvod >!B minuta, glavni dio ;@!;> minuta i zavrni dio >!G minuta . Danas se vie procjenjuje e"ikasnost i iskoritenost svakoga dijela sata i ostvarenje ciljeva postavljenih za realizac. na satu. -pak, uobičajeno je da glavni!osnovni dio sata traje najduže . &a uspjenu realizaciju postavljenih obrazovnih, odgojnih i "unkcionalnih ciljeva sata , neophodna je pažljiva upotreba različitih NASTAVNI@ SREDSTAVA na svakom satu . *eki didaktičari nastavna sredstva nazivaju i medijima u nastavi, jer oni u stvari predstavljaju vezu izme2u nastavnog sadržaja i učeničke spoznaje. *aime, spoznaja je laka i e"ikasnija ako se koristi u spoznajnom procesu vie čula vid , sluh, miris, dodir i sl. $potreba medija, odnosno nastavnih sredstava omogućava da ta spoznajna komponenta nastave bude interesantnija, spoznaja brža i laka, a pamćenje usvojenoga dugotrajnije. $potrebom nastavnih sredstava zadovoljavaju se principi očiglednosti i povezanosti teorije sa praksom. $spjenost nastave se ogleda se u odabiru nastavnih sredstava i njihovoj adekvatnoj upotrebi. U &$d. ins&.o&$ s$ $ndid$i"$, &#'$ *$ni&$i i o&isii s*!#d#=$ n$s$vn$ s&#dsv$ : 6) d#"ons&$)ion$ sredstva mogu biti karte, crteži, slike i skice, modeli, makete, "ilmovi i televizija, cd!plejeri, multi!medijalni projektori i sl. , kao i prirodni predmeti koji se za vrijeme demonstracije pokazuje kandidatima bilo u učionici, bilo u prirodnim uvjetima . +andidatima je potrebno kombinirati demonstraciju modela i crteža jer je na taj način snažniji intelektualni zahvat odre2enog predmeta. *a primjer, rad četverotaktnog motora biće kandidatima mnogo jasniji ako je instruktor demonstrirao crtež u bojama, model i konačno sam motor 2 :) 4$ni.*$ivn$ i o#&$ivn$ s&#dsv$ su sredstva kojima se rukuje! manipulie, odnosno izvode odre2ene radnje. 0oto upravljanje vozilima zahtijeva i odre2eno rukovanje alatima, mehanizmima, i sl. to je u toku obuke instruktor dužan upoznati kandidata sa načinom 6>
njihove upotrebe i primjene u odre2enim situacijama. $ ova sredstva spadaju i živa< vozila motocikl, automobil i oni predstavljaju isključivo najvažnije sredstvo u obuci.
V dio : N$s$vni &o)#s i *$ni&$n!# n$s$vno% s$$ N$s$vni &o)#s predstavlja nastavnu djelatnost koja se odvija kao nastava, deavanje izme2u nastavnika, učenika i nastavnog sadržaja. 4ažan preduvjet za uspjeh ove nastavne djelatnosti / nastavnog procesa zavisi od planiranja rada. 0laniranje se obavlja tako da se tačno odre2en program koji treba usvojiti učenik rasporedi za realizaciju u odre2enom vremenu i to sve treba da ima logičku povezanost, to znači da sadržaji pri realizaciji treba logički da slijede jedni za drugima. Da bi sve isplanirao kako treba, nastavnik mora da ima didaktičko!metodičke spoznaje ( sve one o kojima smo mi do sada govorili). +ada pristupa planiranju nastavnog procesa , nastavnik! instruktor prvo obavlja %*o'$*no *$ni&$n!# , a to znači da mora znati koliki je ukupan broj sati odre2en ili ugovoren u toku jednog kursa. &atim će se vidjeti koliko tema koje čine zaokruženu nastavnu cjelinu, sadrži nastavni program oblasti koju predajemo kandidatima. 0oslije toga ćemo odrediti koliko je sati potrebno da se gradivo obradi, ponovi, vježba i utvrdi neka nastavna cjelina ( tema ) , vodeći računa o speci"ičnostima svake date cjeline. *akon toga, izvrimo razbijanje cjeline ( teme ) na manje nastavne jedinice koje se mogu obraditi za jedan ili dva časa ( sata ) . 5akve, najmanje nastavne jedinice možemo uklopiti u sedmični raspored rada, vodeći računa o logičkoj povezanosti. 5o znači da se treba paziti da prvo do2u na red oni sadržaji koji se prirodno nadovezuju jedni na druge i bez čijeg savladavanja se ne može razumjeti ni ono to slijedi. 7vaj dio planiranja naziva se globalno planiranje. 7sim globalnog planiranja, instruktor planira i svaki nastavni sat / *$ni&$n!# n$s$vno% s$$ 2 0laniranje nastavnog sata se vri neposredno prije samog sata i tu instruktor mora planirati realizaciju konkretne nastavne jedinice iz globalnog plana . 7vaj dio / *$ni&$n!# n$s$vno% s$$ o'.v$$ : 6) odre2ivanje sadržaja rada! koja nastavna jedinica se mora obraditi , ponoviti, vježbati ili provjeravati!utvrditi 9 :) odre2ivanje obrazovno! odgojnih ciljeva i zadataka ( ta se mora naučiti i znati, koje se sposobnosti, vjetine i navike razviti i koje odgojne vrijednosti usvojiti ) 9 ;) odre2ivanje najpogodnijih nastavnih metoda ( izlaganje, razgovor, demonstracija, vježbanje )9 =) odre2ivanje oblika rada ( individualno, grupno ,"rontalno ili kombinovano ) 9 >) odre2ivanje najpodesnijih nastavnih sredstava za realizaciju nastavne jedinice ( demonstraciona ili manipulativno!operativna )9 ?) odre2ivanje artikulacije sata ( približno odre2ivanje vremenskog trajanja i sadržaja rada u uvodnom, glavnom i zavrnom dijelu sata ) 9 +ada zavri sa konkretnim pismenim planiranjem i pripremom nastavnog sata, nastavnik! instruktor pristupa i realizaciji pripreme, od obezbije2enja konkretnih uvjeta odvijanja sata, pripremanja potrebnog materijala za sat, pripremanja nastavnih sredstava , nastavnih listića za grupni ili individualni rad, eventualnog pripremanja testova ili nizova zadataka objektivnog tipa ( *&75!a ) za pismenu provjeru znanja ili pitanja za usmenu provjeru znanja . *apomenuli smo već da je prilikom planiranja i pripremanja nastavnog sata vrlo važno znati o kojem se tipu sata radi , a iovi s$$ "o%. 'ii : 6) .vodni s$ ( upoznavanje instruktora sa kandidatom, upoznavanje sa nastavnim planom i programom, ciljevima i zadacima obuke, motiviranje kandidata za učenje i obuku, uvo2enje kandidata u jednu cijelu nastavnu oblast, pregled tema za obradu u nastavnom procesu, obaveze kandidata u nastavnom radu, nastavna sredstva koja će se upotrebljavati, kako će se 6?
vriti provjera znanja, koju literaturu treba pronaći, kako naje"ikasnije učiti! tehnike uspjenog učenja i vježbanja i sva druga pitanja relevantna za nastavak rada ) 9 :) s$ o'&$d# novo%$ %&$div$ ( odre2ena nastavna jedinica koju učenik mora savladati realizira se od uvodnog dijela sata, preko glavnog i u zavrnom dijelu sata se obra2eno gradivo mora rekapitulirati ) / ovaj sat može biti isplaniran i realiziran iz koritenje različitih oblika i metoda rada i adekvatnih nastavnih sredstava ) 9 ;) s$ on$v*!$n!$ i .v&iv$n!$ %&$div$ ( tačno odre2en sadržaj i karakter gradiva koje se mora ponavljati i utvr2ivati , odre2ena nastavna sredstva koja će se koristiti , posebno listiće sa pitanjima za ponavljanje koji se mogu i vrednovati !ocijeniti ) =) s$ &i"!#n# n$.5#no%$ . &$si ( struktura sata i ovdje treba da bude od uvodnog preko glavnog dijela do zavrnog dijela sata , isplanirane metode primjene stečenog znanja u raznim praktičnim situacijama uz različite problemske zadatke )9 >) s$ &ov!#&# ( planski i smiljeno provjeravati znanja , umijeća i radnje na tačno odre2enim zadacima 9 utvrditi stepen naučenosti i savladanosti odre2ene vjetine i znanja ) 9 ?) s$ v!#+'$n!$ i .v!#+'$v$n!$ ( planirati strukturu od uvodnog do zavrnog dijela sata u skladu sa tačno utvr2enim ciljevima i zadacima savladavanja odre2ene vjetine , postupka, radnje i ukazivanje na pogreke i neželjene posljedice ) 9 B) o"'inov$ni s$ ( sat i obrade novoga gradiva, vježbanja, ponavljanja ili vrednovanja , a planira se po uobičajenoj strukturi uvod,gl.dio,zavrni dio ) 9 R$so&#d s$i je u svakom organizovanom odgojnom i obrazovnom radu veoma važan, pa tako i u organizaciji obuke za buduće vozače . 0ri pravljenju rasporeda sati treba voditi računa o psiholokim "aktorima bitnim za sposobnosti kandidata. 7snovni "aktori o kojima treba voditi računa pri sastavljanju rasporeda sati su ! radne sposobnosti učenika u toku dana su različite i ujutro su niske, dok se odmicanjem dana povećavaju. 0oslijepodnevni rad je neto manje e"ikasan, bez obzira je li bilo nastave prije podne.7vo je dnevna e"ikasnost rada.7sim nje postoji i sedmična, mjesečna i godinja e"ikasnost. ez obzira na to , treba se voditi računa da na početku nastave budu prvo zastupljeni laki predmeti ioli sadržaji, a poslije težei. ! 0siholoka zakonitost retroaktivne inhibicije( Lnovo gradivo potiskuje staroM , tj. tetno djelovanje novog materijala koji se uči, sličnost materijala i sl. &ato je bolje u rasporedu ne stavljati dva slična predmeta ili gradiva jedan za drugim . ! $ radu sa odraslima je moguće, ali se i preporučuje spajanje dva nastavna sata u jedan ( blok!sat ), jer ovakav duži rad dozvoljava izvjestan stepen elastičnosti u radu , kao i duže izvo2enje jedne aktivnosti. 1ko se držimo ovih zakonitosti u pravljenju rasporeda sati možemo očekivati veću e"ikasnost u učenju. 0osebno se preporučuje u obuci kandidata za buduće vozače blok sat u obuci jer omogućava vie vremena za uvježbavanje odre2ene radnje u konkretnoj praktičnoj situaciji , kao i održavanje motivacije za rad .
P&i"!#& n$s$vno% s$$ ( uraditi zajedno sa polaznicima i sa pitanjima za provjeru usvojenog znanja na predavanju iz pedagogije, didaktike i metodike )9
VI dio : P&ov!#&$v$n!#, o)!#n!iv$n!# i #vid#ni&$n!# n$&#dov$n!$ 4rlo osjetljiv i možda jedan od najtežih zadataka instruktora u toku rada sa kandidatom je ocjenjivanje uspjeha kandidata u nastavi , ali i pri održavanju zavrnih ispita. istemom ocjenjivanja vrimo jak utjecaj na kandidate i time bi trebali da djelujemo motivaciono, odnosno da kandidatu povratna in"ormacija o njegovom uspjehu bude podsticaj za dalji rad, učenje i napredak. 6B
+valitetna i racionalna organizacija svake nastave predpostavlja kontinuirano i sistematsko praćenje rezultata i u skladu sa postignutim od strane kandidata, planiranje daljega rada sa kandidatom. *aime, samo na taj način instruktor može adekvatno trenutnim postignućima kandidata , planirati sljedeće usvajanje novoga ili ponavljanje i uvježbavanje nesavladanih radnji. 7sim toga, kada se kandidatu često saoptavaju rezultati vježbanja, to na njega djeluje motivaciono i on će nastojati da se jo vie trudi i vježba. vako instruktorovo priznanje da kandidat dobro obavlja izvrenu radnju, to djeluje ohrabrujuće na kandidata i pozitivno utječe na dalje ulaganje napora u vježbanju. 7hrabrenje se kandidatu može dati riječima pohvale ili klimanjem glave u znak odobravanja . 7vdje se ,dakle, misli na to čeće ohrabrenje u procesu vježbanja. 5o nije ocjenjivanje u onom klasičnom smislu davanja ocjena, nego neophodno #.=# &ov!#&$v$n!# n$&#dov$n!$ i d$v$n!# ov&$n# in7o&"$)i!# o v$*i#. &i"!#n# s#5#ni (n$n!$ i n$vi$2 7no je najbitnije zbog motivacionog djelovanja na kandidata u toku obuke. 7sim ovoga tekućeg, neophodno je provjeriti (n$n!# i n$&#dov$n!# $ndid$$ i n$ &$!. od&##ni #$$ o'.5$v$n!$ i to se najčeće obavlja tako da instruktor dovede kandidata u situacije koje su slične situacijama na ispitu i da ga tada provjeri i teorijskom znanju pitanjima , ali i praktično izvo2enjem odre2ene radnje. - ova provjera služi i kandidatu i instruktoru u korekciji budućih planova učenja i vježbanja. $ oba ova slučaja, i pri tekućem i pri etapnom provjeravanju, instruktor se treba držati osnovnih pedagokih i psiholokih načela i pravila ocjenjivanja izbjegavajući subjektivnost. 5o znači da kriterij ocjenjivanja, odnosno ono to instruktor procjenjuje kao bitno, mora biti to objektivnije i adekvatno odražavati nivo znanja i stepen uvježbanosti neke radnje. *aje"ikasnije je kandidatovo znanje koje on može u raznim situacijama viestruko koristiti u praksi. - Z$!#vi . o%*#d. s$d&+$!$ o)!#n# &#'$ d$ '.d. &#)i(ni, !$sni i .n$&i!#d o(n$i svi" $ndid$i"$2 -nstruktor je dužan da objasni svim kandidatima norme postignute u vožnji, kao i u ostalim oblastima koje se postižu na ispitu (saobraćajni propisi, prva pomoć, poznavanje motornih vozila i dr. ). 0osebnu pažnju treba koncentrisati na minimum znanja koja kandidat mora posjedovati da bi zadovoljio na ispitu. 0oto su kriteriji i uslovi za polaganje vozačkog ispita podložni promjenama, a to uslovljava razvoj drumskoga saobraćaja, instruktor mora konstantno pratiti te promjene i primjenjivati ih u svome radu. ! Da bi instruktor uspjeno obavljao ocjenjivanje i napredovanje kandidata, on mora dobro da poznaje i psihologiju i pedagogiju. $ početku rada treba biti blaži u ocjenjivanju, a dalje ocjenjivanje će zavisiti od napretka kandidata i njegovih osobina ličnosti, pa se taj kriterij najčeće sve vie pootrava i instruktor postaje sve strožiji u svojim zahtjevima, da bi na kraju obuke zauzeo identičan stav ispitivača pred kojim se polaže vozački ispit. &ato se instruktorima preporučuje da na kraju kompletne obuke izvre takozvanu ocjensku vožnju, koja bi bila slična vožnji na polaganju ispita pred zvaničnom komisijom. ! vaki instruktor vodi #vid#n)i!. o n$&#dov$n!. $ndid$$ . dn#vni. o'.#2 5okom rada instruktor vri provjeravanje i ocjenjivanje primjene stečenih znanja, vjetina i navika, to mu omogućava da dalje korigira i planira rad sa kandidatom i na bazi toga on stvara odre2ene zaključke o kandidatu, koji su mu potrebni za konačnu ocjenu postignuća kandidata, ali i za njegov instruktorski rad u budućnosti. - P&ov!#&$v$n!# i o)!#n!iv$n!# znanja može da bude različito i to je jedan od najtežih zadataka onoga ko provjerava i ocjenjuje . Poso!# dvi!# osnovn# 7o&"# o)!#n!iv$n!$: 6. ubjektivno ocjenjivanje koje može biti i usmeno i pismeno :. 7bjektivno ocjenjivanje pomoću testova9 7snovna razlika izme2u subjektivnih i objektivnih "ormi ocjenjivanja leži u tome to je u subjektivnim "ormama ocjenjivanja ugra2ena ličnost ocjenjivača ili njegove simpatije prema kandidatu , dok je u objektivnim "ormama ocjenjivanja mjera ocjenjivanja ugra2ena u instrument ocjenjivanja, na primjer test .&ato su ocjene sa testova objektivnije jer je u toj ocjeni isključena ličnost ispitivača, njegove simpatije i procjene koje mogu biti vrlo neobjektivne. 6G
S.'!#ivno- .s"#no o)!#n!iv$n!# je podesno za neposredno ispitivanje o znanju ispitanika i omogućava u toku odgovaranja korekcije znanja. *edostaci usmenog ispitivanja su ! nije podjednako pravično prema svima 9 ! omogućava intervencije i "avoriziranja pojedinca 9 ! ispitivači prave greku L halo e"ekat L (kada su pod utjecajem ranijih rezultata ispitanika ili ocjena iz drugih predmeta ) 9 ! ne ostavlja nikakav objektivan trag ( kao npr. test ) 9 ! ne može se provjeriti znanje iz različitih oblasti, tj. odgovoriti u cjelini svojoj namjeni 9 ! neekonomično je jer iziskuje veći utroak vremena od nastave 9 ! ne postoji mogućnost za kontrolu težine pitanja 9 0rednosti pismenog ispitivanja su ! relativno se lako sastavlja i daje 9 ! mogu se lake pokazati znanja 9 ! može se primijeniti za svaki predmet 9 ! onaj ko se ocjenjuje ima znatno veću slobodu da ispolji svoje znanje i pri tome manje osjeća tremu i strah 9 ! ispitivač ima vie vremena i mogućnost da nekoliko puta pregleda rad prije nego donese odluku o ocjeni 9 *edostaci pismenog ispitivanja i ocjenjivanja su ! njime se obuhvata samo manji dio gradiva 9 ! zahtijeva dosta vremena za pregled 9 ! njime se ispoljava subjektivnost u ocjenjivanju 9 &bog svih izloženih nedostataka i usmenog i pismenog subjektivnog ocjenjivanja, u posljednje vrijeme se sve vie teži objektivnim "ormama ocjenjivanja i ispitivanja. N$!o'!#ivni!i n$5in &ov!#&# (n$n!$ i o)!#n!iv$n!$ !# #s jer on omogućava da se sa istim kriterijem procijeni znanje svih kandidata i u tu ocjenu ispitivač ne ugra2uje svoju ličnost, kriterije, simpatije i s l. T#s !# takav oblik ocjenjivanja koji se sastoji od vie zadataka jednakih za sve ispitanike, a koji su strukturalno povezani. &adaci u testu se postavljaju tako da se na njih može odgovoriti kraće, pa zato u testu može da bude od 6@ do napr. 6@@ pitanja. Aazumljivo je da tako veliki broj pitanja i zadataka može da obuhvati i veliki sadržaj, tj. dosta gradiva. 5estove znanja kao objektivne mjerne instrumente sastavljaju odgovarajući stručnjaci i njihova validnost i kvalitet se provjerava na velikom uzorku ispitanika. Aazličiti nastavnici često koriste ovu vrstu ispitivanja i ocjenjivanja s tim da sami prave pitanja i onda se takvi instrumenti nazivaju *&75!ovi (nizovi zadataka objektivnog tipa ) . 5o u klasičnom smistu nisu testovi jer nisu baždareni i provjereni na velikom broju ispitanika kao pravi testovi. e2utim, i *&75!ovi su vrlo objektivni jer su jednaki za sve ispitanike, uslovi ispitivanja su za sve jednaki, kao i kriteriji ocjene. 0reporučuje se da nastavnik, pa tako i instruktor, u toku obuke i učenja daje povremeno testove. 5akvo testiranje mu služi za otkrivanje tačnog znanja kandidata, njegovih dobrih i loih strana i na osnovu toga se i nastavnik može uvjeriti u uspjeh svog rada, ali i rezultati sa testa mogu biti vrlo motivacioni za kandidata. 7cjene je moguće izražavati na razne načine, brojčano i opisno. 0ostoje skale sa dvije ocjene i te najčeće koriste i instruktori, kao i komisija za polaganje vozačkog ispita, a to su zadovoljava! nezadovoljava, pozitivno!negativno, položio! nije položio. va zapažanja o uspjesima kandidata u toku obuke, tj . #vid#n)i!# o &ov!#&$v$n!. i o)!#n!iv$n!. $ndid$$ n#oodno !# v&9ii onin.i&$no i &#dovio . dn#vni# o'.# i na bazi toga instruktor stvara odre2ene zaključke o kandidatu i daljem radu sa njim, kao i pripremi za konačnu ocjenu postignuća kandidata i pripremu za polaganje ispita.
Z$v&9ni dio &#d$v$n!$ ! pitanja za pripremu ispita ( u lužbenom glasniku iE, br. 6:, str. I@6. od :?.@:.:@@B.g. ) 9 6I
