Multinacionalne korporacije u procesu globalizacije

SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

 NIKOLINA STIJEPI

MULTINACIONALNE KORPORACIJE U PROCESU GLOBALIZACIJE SEMINARSKI RAD

Studij: Sveuilini redovn r edovnii

Opatija, 2010.

SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

UTJECAJ MONETARNE POLITIKE U PROCESU GLOBALIZACIJE SEMINARSKI RAD

Predmet (kolegij): Osnove ekonomije Mentor: Prof.dr.sc. Joe Peri Student: Nikolina Stijepi Matini broj: 21037/ 10 Smjer: Menadment u hotelijerstvu

Opatija, prosinac 2010.

SADRAJ UVOD ................................ ................................ ................................ ................................ ............... 3 1. GLOBALIZACIJA ................................ ................................ ................................ ........................

4

1.1.

Globalizacija  definicija pojma ................................ ................................ .......................... 4

1.2.

Globalizacija  uzroci ................................ ................................ ................................ ......... 4

2.  NOVI SVJETSKI POREDAK ................................ ................................ ................................ .... 6 2.2. Uspon multinacionalnih korporacija................................ ................................ ......................... 6 3. NOVA EKONOMIJA  Od Bretton-Woodsa do neoliberalizma ................................ ..................... 7 3.1. Sporazum u Bretton-Woodsu ................................ ................................ ................................ ... 7 3.2. Transnacionalne institucije ................................ ................................ ................................ ...... 7 3.3. MMF ................................ ................................ ................................ ................................ ....... 7 4. NEOLIBERALIZAM I NEOKONZERVATIVIZAM ................................ ................................ .... 8 4.1. Liberalizacija trgovine - Jedinstveno trite, dvostruki standardi................................ .............. 8 ZAKLJUAK ................................ ................................ ................................ ................................ .. 10 LITERATURA ................................ ................................ ................................ ................................

11

UVOD Globalizacijski procesi oznaili su poetak novog vrmena i zaetak jednog novog svjetskog drustva koje je,inilo se, konano prevladalo dotadanje razlike i podjele  No,gledajui sada, s vremenskim odmakom, pokazalo se da su istovremeno upravo tiprocesi, uvelike utjecali na produbljivanje razlika unutar drutva. Ovo se posebno odnosi na ekonomsku dimenziju globalizacijskih procesa, podruje koje danas izaziva najviepolemika.Iako je globalizacija na poetku imala obeavajui potencijal procesa koji e rezultiratirjeenjima svjetskih problema nejednakosti i siromatva te stvoriti  prosperitetnosvjetsko drutvo, ini se da su razlike i problemi vei nego ikada. Globalne svjetske ekonomske promjene i ekonomska globalizacija, to se prije svega odnosi na stvaranje globalnog svjetskog slobodnog trita, ipak nisu poluile eljene rezultate. Povijest se, izgleda, opet ponavlja ± s jedne strane imamo veinu potlaenih i obespravljenih ljudi, a s druge nekolicinu bogatih koja ivi na raun veine. I dok tradicionalno bogate zemlje i regije, moni financijski i naftni krugovi, multinacionalne i transnacionalne korporacije i ostali 'veliki igrai', postaju jo bogatiji i ostvaruju nezamislivo velike profite kojima bi zaista mogli ispuniti prvobitnu renesansnu ulogu globalizacije, ostatak svijeta ivi na rubu egzistencije, borei se sa promjenama i zahtjevima koje je takva globalizacija donijela sa sobom. Globalizacijska tvrdnja kako e svjetsko drutvo, organizirano u jedinstveno svjetskoslobodno trite, rezultirati smanjenjem siromatva i poveanjem opeg   blagostanjamoda i nije poluila planirane rezultate, no jedno je sigurno - globalizacijska atmosferakloniranog turbokapitalizma i novih ekonomskih odnosa otvorila je vrata novihmogunosti za multinacionalne i transnacionalne korporacije, to ove dobrano koriste.Njihov profit predstavlja zidine kojima je opasan Novi svjetski poredak.Svakodnevne vijesti o socijalnim nemirima, teroristikim odmazdama, ratovima,pobunama i protestima nezadovoljnih masa ostavljaju dojam predapokaliptinog stanja idovode u pitanje opstojnost takvog poretka.

1.

GLOBALIZACIJA

Prije 1980-ih godina, pojam globalizacije gotovo je nepoznat. Danas se taj   pojamupotrebljava vrlo esto, svaki put kada se pokuavaju objasniti i razumjeti promjene kojesu zahvatile drutvo u cijelosti od tada. Naime, osamdesetih godina zapoela je skupinaprocesa koji e bitno izmijeniti sliku svijeta kakvog smo poznavali. 1.1.

Globalizacija ± definicija pojma

Pojam globalizacije nije jednostavno definirati. Etimoloki korijen je latinska rije globus= cjelokupan, ukupan. Oxford Dictionary of New Words tvrdi da je znaenje rijeioblikovano pod snanim utjecajem Marshalla McLuhana i njegove teze o globalnom selu. Rije globalizacija upuuje na neto to je globalno, odnosi se na itav planet,planetarno, cjelokupno.Ne postoji jedna jedinstvena definicija globalizacije, upravo zbog njene sloenosti iviedimenzionalnosti, pa ju je mogue tumaiti kroz prizmu politike, sociologije, ekonomije i drugih nauka. Pojednostavljeno moemo rei da je globalizacija skup   prekograninih procesa,pokrenutih nezapamenim razvojem moderne tehnologije, koji je doveo do ubrzanjaekonomskih procesa a koji se odraava u socijalnoj, politikoj, kulturnoj i svim drugimpodrujima sveukupnog ivota, dakle globalnog je, svjetskog znaenja.Globalizaciju prije svega odlikuje nezapamen i ubrzan razvoj moderne tehnologije, zbogega se njeno znaenje usporeuje sa znaenjem industrijske revolucije iz 19. stoljea.Razvoj tehnologije, prije svega izum interneta, stvorio je uvjete poveane povezanosti iubrzane komunikacije, neovisno o prostornoj udaljenosti. Ovi uvjeti olakanekomunikacije omoguili su ubrzanje i poveanje ekonomskih aktivnosti izmeu drava,koje su sada mogle   poslovati takoer neovisno o prostornoj udaljenosti i dravnimgranicama.Ubrzan protok  informacija, kapitala, usluga, proizvoda i ljudi, u svijetu u kojem jepromijenjen znaaj meudravnih granica, stvorio je nove drutvene, politike, ekonomske i kulturne odnose i svijet potpuno drugaiji od onog kakav smo poznavaliprije tih presudnih 1980-ih godina. Globalizacija je proces koji se odvija preko granica nacionalnih drava,a tvore jedogaaji i slike, pokreti i ivotopisi. Uzrokuje djelovanje svjetskog sustava iuspostavljanje, u svjetskim razmjerima, gospodarske, politike, kulturne, ekoloke iinformacijske djelatnosti i globalne meuzavisnosti drutva. 1 1.2.

Globalizacija ± uzroci

Teko je izdvojiti sve mogue uzroke koji su doveli do globalizacije. Najee spominjani uzroci su a)  b) c) d) 1

Razvoj tehnologije Brzina i trokovi transporta Kraj hladnog rata Globalni problemi (klima, migracija)

Milardovi, Anelko.Metodiki prinosi istraivanja globalizma i globalizacije , Zbornik Globalizacija u Hrvatskoj, Hrvatska u globalizaciji ,Udruga Ä11. sijenja 1972.³, Zagreb 2003., str. 102.

e) Liberalizacija 1. Tehnoloka revolucija,a pogotovo napredak u podruju razmjene informacija i u podruju komunikacija (internet), bez sumnje su odigrale i igraju jednu od najznaajnijih uloga u nastanku i razvoju globalizacije. Internet s vie aspekata predstavlja oznaku globalizacije. Bez ove tehnologije bile bi nezamislive mnoge znaajke i aktivnosti globaliziranog drutva - globaliziranje financijskog trita, prebacivanje globalnih suma novca s jedne strane globusa na drugu, to se odvija u vremenskim intervalima djelia jedne sekunde, organizacije transnacionalne proizvodnje i jo mnogo toga. 2.   Nevjerojatan porast trgovine kao bitan element ekonomske globalizacije ima za   posljedicu smanjenje trokova transporta i njegovo ubrzanje. Ovo posebno vrijedi za usluni sektor: proizvodi kao to su software i baze podataka alju se u vremenu mjerenom sekundama s jednog na drugi kraj svijeta. 3. Kraj hladnog rata esto se spominje kao jedan od uzroka globalizacije. Za trajanja hladnoratovske podjele svijeta na Istok ± Zapad, bilo je i manje suradnje izmeu drava. Padom ove granice ± tzv. eline zavjese 1989/90., kontakt i suradnjameu dravama su se intenzivirali. Bive drave 'istonog bloka' otvorile su se izale na svjetsko trite. Sve vie drava se odluuje za demokraciju i trinuekonomiju, to onda predstavlja vodee  principe njihova daljnjeg razvoja. 4. Globalni problemi koji se vie ne mogu rjeavati na pojedinanoj razini drava iregija udigrali su vanu ulogu u razvoju svijesti. Globalni problemi, kao to suoteeni ozonski omota, kisele kie ili izumiranje pojedinih ivotinjskih i biljnihvrsta te kvaliteta ljudskog ivota zahtijevaju globalnu politiku i globalnu svijest.Osim svjetskih drava, ovim   pitanjima bave se meunarodne organizacije poputGreen Peacea ili Amnesty internationala, te druge organizacije koje djeluju naglobalnoj razini. To su takoer   pokazatelji nastanka jednog jedinstvenogsvjetskog drutva. 5. Kritiari globalizacije ukazuju na to da globalizacija vie nije prisilni proces, veda su njeni procesi nastali kao posljedica politike dereguliranja pod vodstvomSAD-a nakon Drugog svjetskog rata. Liberalizacija svjetske trgovine u okvirimaGATT-a, odnosno WTO-a, rezultirala je ovakvim razvojem.

2.

NOVI SVJETSKI POREDAK 

U drutveno-politikom smislu, poetak globalizacije oznaen je raspadom SSSR-a idravno upravljanih ekonomija, svojstvenih zemljama Istonog bloka, koje su se pokazale neuinkovitima.Zavretkom hladnoratovskog razdoblja, iz kojeg su Sjedinjene Amerike Drave ±predvodnik Zapadnog bloka - izale kao pobjednik, zapoela je nova era. To je znailopobjedu liberalne demokracije, kapitalizma i slobodnog trinog gospodarstva kaotemelja amerike demokracije i napretka. Padom SSSR-a, uklonjena je dotadanjanajvea   prepreka irenju amerikog slobodnog trita.Ovakav zavretak Hladnog rata i svoju 'pobjedu', SAD su shvatile kao mesijansku ulogu uuspostavi Novog svjetskog poretka utemeljenog na slobodnom trinom kapitalizmu izapadnoj demokraciji. Kreator novog svjetskog poretka - SAD, globalizaciju su poistovijetili s drutvenimnapretkom, zasnovanim prije svega na ekonomskim odrednicama sveukupnih   promjena.Konzervativna revolucija prikazana je kao povijesna nunost koja bi snagom 'nevidljiveruke' slobodnog neoliberalnog trita trebala osigurati narodima svijeta stabilnost, mir iblagostanje. Razvoj informatike tehnologije doveo je do porasta prometa na tritima financija, robai usluga. Informacije o tendencijama na financijskim tritima se bre razmjenjuju i uz nie transakcijske trokove. Taj trend je potican daljnjim procesima liberalizacije i dergulacije na financijskim tritima. 2.2.

Uspon multinacionalnih korporacija

Za novi svjetski poredak i globalizaciju karakteristian je uspon multinacionalnihkorporacija, mahom iz najbogatijih zemalja, prvenstveno Sjedinjenih Drava.  Njihove aktivnosti opravdavaju se i potiu terminom globalizacije. Slobodan protok kapitala i roba, maksimizacija profita kao poticaj i cilj, zatieni su i ohrabreni zakonskim okvirima i mjerama koje donose organizacije kao to su WTO, Svjetska banka i MMF. Pravila i zakoni slobodnog trita daju korporacijama slobode i irok prostor djelovanja na globalnoj razini. Zato se umjesto dosadanjeg termina 'meunarodna ekonomija' sve ee uje termin 'multinacionalna ekonomija'. Prema procjenama UNCTAD-a Ä...danas u svijetu ima oko 60 000 multinacionalnih kompanija, sa oko 500 000 njihovih podrunica. Preko njih se odvija najvei dio poslova irom svijeta.Podaci su sljedei; ...od tri bilijuna dolara, koliko je u 1972. iznosio ukupan svjetskibruto nacionalni dohodak, multinacionalne kompanije ostvarile su 500 milijardi dolara, i to izvan zemalja u kojima im je sjedite,a od toga samo amerike kompanije ostvaruju gotovo polovicu.³ 2Multinacionalne korporacije nisu nova pojava, niti se njihovo znaenje vezuje iskljuivoza procese globalizacije, no globalizacija - ovakva kakvoj smo svjedoci ± predstavlja razdoblje renesanse za korporacije; zbog ope atmosfere, zakonskih okvira i pravila, novog svjetskog poretka kojim je korporacijama olakano poslovanje kao i  poveanje profita, no esto na tetu pojedinca te itavih zajednica i drutva u cjelini. Pojava korporacija usko je vezana uz prvu industrijsku revoluciju kada su stvorene okolnosti za   poetak i ire djelovanje kompanija. Razvoj transporta i tadanje tehnologije omoguuje  poslovanje kompanijama na meudravnoj i meukontinentalnoj razini.

2

Doddoli L. i Maradei M.,  Svijet poslije drugog svjetskog rata , Marjan tisak, Split, 2005., str. 15

3.

NOVA EKONOMIJA ± Od Bretton-Woodsa do neoliberalizma

Poetak globalizacijskih promjena i procesa znaio je ujedno i prekretnicu te naputanjedotadanjeg ekonomskog ureenja svijeta uspostavljenog nakon Drugog svjetskog rata na konferenciji u Bretton-Woodsu. Koncept drava-nacija i regulacija meunarodne ekonomije, svojstvenih Bretton-Woods sistemu, naputeni su u ime usvajanja koncepta nove ekonomije koja se zasniva na neoliberalnoj doktrini. Dananji neoliberalni poredak je zapravo oivljena verzija ekonomskog liberalizma ili liberalnog kapitalizma iz druge polovice 18.st. Osnovna ideja liberalizma je nemijeanje drave u ekonomske procese i kretanja te   preputanje regulatorskog mehanizma u ekonomiji slobodnom tritu, odnosno 'nevidljivoj ruci', kako je to rekao Adam Smith, najpoznatiji predstavnik liberalne doktrine. 3.1.

Sporazum u Bretton-Woodsu

Bretton-Woods sistem meunarodnog ekonomskog ureenja uspostavio je   pravilatrgovinskih i financijskih odnosa izmeu glavnih svjetskih industrijskih drava. Taj sistem je prvi primjer ugovorenog monetarnog poretka u povijesti svijeta, a namjena mu je   bila ureenje monetarnih odnosa izmeu neovisnih nacija-drava. Sporazum iz Bretton Woodsa potpisan je u srpnju 1944. godine. I obvezivao je zemlje potpisnice na usvajanje monetarne politike kojom se vrijednost teaja svake valute zadrava unutar fiksirane vrijednosti ± plus/minus jedan posto ± u terminima zlata. Sistem iz Bretton-Woodsa sruio se 1971. godine, nakon to su SAD odustale od konvertibilnosti dolara u zlato. 3.2.

Transnacionalne institucije

Sporazumom u Bretton-Woodsu osnovani su i Meunarodni monetarni fond (MMF) iMeunarodna banka za obnovu i razvoj (sada Svjetska banka), koje i danas imaju veliki znaaj u svjetskoj ekonomiji. 3.3.

MMF

MMF slubeno poinje djelovati u prosincu 1945. sa svrhom oporavka meunarodne ekonomije. Ciljevi MMF-a i danas su isti kao i 1944. u osnutku ove instistucije. MMF je sredinja institucija meunarodnog monetarnog sistema, tj. sistema meunarodnog plaanja i meunarodnih valutnih teajeva koji omoguuje poslovanje meu razliitim zemljama.MMF   je zaduen za prevenciju kriza u sistemu tako to potie drave na usvajanjeodgovarajuih ekonomskih politika,a takoer ± kako mu i sam naziv govori ± MMF je fond ija sredstva slue lanicama za privremeno financiranje u sluaju nestabilnosti, neravnotee i slinih situacija.

4.

NEOLIBERALIZAM I NEOKONZERVATIVIZAM

Ranih 1970-ih godina Vijetnamski rat je ubrzao inflaciju. Takoer, jaaju oporavljeneekonomije Europe i Japana te postaju sve jaa konkurencija SAD-u. Uslijed toga, SAD se suoavaju s deficitom u plaanju i trgovini. Krajem 60-ih godina poinje oivljavanje i uspon liberalne doktrine koji e svoj vrhunac doivjeti za vrijeme vlade Margaret Thatcher u Velikoj Britaniji i Ronalda Reagana u Sjedinjenim dravama. Krutost centralno- planskih gospodarstava i sve vei trokovi socijalne drave davali su povoda za liberalnu kritiku dravne gospodarske i socijalnepolitike.Nove tehnologije....unijele su u gospodarske strukture vie fleksibilnosti i bri proces prilagoavanja i tehnolokog napretka, koji su bili pogodniji uvjeti za trinu organizaciju od tradicionalnih industrijskih kompleksa. 3  Na toj osnovi se   potpuno rehabilitirala liberalna trina doktrina, koja je prethodno doivjela potpuni krah 1930-ih godina u vrijeme Velike ekonomske krize. 4.1.

Liberalizacija trgovine - Jedinstveno trite, dvostruki standardi

Ekonomskom globalizacijom, kroz procese intenziviranja slobodnih trgovinskih tokova iuspostavu liberalnijeg kretanja ljudi, kapitala i informacija, otvorena su vrata krupnom biznisu. Iako svjetska trgovina ima mogunosti da djeluje u cilju suzbijanja siromatva i istovremenog poveanja privrednog rasta, taj potencijal ipak nije iskoriten. Meutim, trgovina sama po sebi nije problem. Problem je, smatraju neki, u pravilima kojima   je ona regulirana, a pravila su takva da tite interese bogatih.Naelno, transnacionalne organizacije poput WTO-a, Svjetske banke i MMF-a, kao ivodee svjetske vlade, u svojim   programima i statutima navode naela kojima je je u cilju smanjiti siromatvo i omoguiti svima bolji ivot i napredak,a kao glavni mehanizam u postizanju toga navodi se najee liberalizacija trgovine i otvaranje trita. Poseban naglasak se pri tom stavlja na siromane, nerazvijene zemlje i programe prilagodbe i pomoi, usvajanjem kojih bi ove zemlje krenule  putem napretka. No, u stvarnosti, svjedoci smo rastueg siromatva i trenda nezaposlenosti te   produbljivanja jaza izmeu bogatih i siromanih. Dosadanji rezultati globalizacije u ekonomskoj sferi potvruju opstojnost dvostrukih standarda i upitnost liberalizacijskog recepta za gospodarski napredak.Kako se navodi u internetskom izdanju organizacije Oxfam international, koje se bavi problematikom globalizirane trgovine - dok su trita bogatih zemalja nepristupana siromanim zemljama, Meunarodni monetarni fond i Svjetska banka vre pritisak na siromane zemlje da otvaraju svoja trita vratolomnom brzinom, esto s razarajuim posljedicama po siromane zajednice. Istovremeno, mone multinacionalne kompanije imaju odrjeene ruke u sprovoenju investiranja i politike zapoljavanja, to doprinosi siromatvu i nesigurnosti. Jedina prepreka takvom ponaanju multinacionalnih kompanija su neka opa, vrlo permisivna pravila. Svjetska trgovinska organizacija, tvrde u Oxfamu, predstavlja drugu stranu problema. Mnogi propisi o zatiti intelektualne svojine, investicija i usluga tite interese razvijenih zemalja i monih multinacionalnih kompanija, a zemljama u razvoju time nameu visoke cijene. Sadanja globalizacijska ekonomska politika potie liberalizaciju i otvorenost. Vlademnogih nerazvijenih zemalja uvele su liberalizacijsku politiku 'otvorenih vrata', jer su tako mislile ostvariti brz rast izvoza privlaenjem multinacionalnih kompanija i stranog kapitala. Meutim, takva strategija ima svoje nedostatke. Direktne strane investicije(FDI) mogu biti od 3

Gray, John,  Lana zora, Masmedia, Zagreb, 2002., str.8.

velike koristi, jer otvaraju pristup novim financijskim izvorima, tehnologijama i tritima. No, s druge strane Repatrijacija velikog dijela profita, skupepoticajne mjere za privlaenje investitora i utaje poreza, svi zajedno utjeu na to da jestvarni financijski priljev umanjen, Na svaki jedan dolar stranih investicija, oko 30centi je izalo iz zemlje putem transfera profita. Oxfamovim istraivanjem utvreno je mjerenje izvoza prema dampinkim cijenama izEU i SAD-a, koje pokazuje da ove supersile izvoze po cijenama vie od jedne treine manjim od trokova proizvodnje. Tako subvencionirani izvoz iz bogatih zemalja dovodi do snienja izvoznih cijena iz zemalja u razvoju i unitavanja perspektiva malih poljoprivrednih  proizvoaa. U zemljama kao to su Haiti, Meksiko i Jamajka, uvoz visokosubvencionirane  jeftine hrane unitio je lokalno trite. U rjeavanju socijalnih nepravdi koje proimaju globalizaciju, potrebno je ispuniti mnoge zahtjeve, ne samo reformu svjetske trgovine. Ipak smatraju kako svjetski trgovinski propisi   predstavljaju kljunu stavku u rjeavanju svjetskog problema siromatva, zbog ega je neophodno u osnovi reformirati propise svjetske trgovine, budui da je u globaliziranom svijetu dvadeset i prvog stoljea trgovina jedna od najmonijih sila i ima sve mogunosti da djeluje kao mono sredstvo u suzbijanju siromatva.U tu svrhu, Oxfamovom kampanjom  predloene su reforme, od kojih se izdvajaju: a) multinacionalne kompanije trebaju usvojiti drutveno odgovoran nain  poslovanja  b) vlade razvijenih zemalja trebaju ustanoviti (putem uputstava zamultinacionalne kompanije) mnogo uinkovitije mehanizme istraivanja,nadzora i izvjetavanja kako  bi uinile MNk odgovornim za njihovodjelovanje u zemljama u razvoju Budui da se danas trgovinom upravlja na nepravilan nain, kako na svjetskoj razini,tako i u mnogim sluajevima na nacionalnom nivou, nastavljanje tog puta ne predstavlja rjeenje, kao ni izolacionizam, jer bi siromani bili lieni povoljnih prilika koje im trgovina prua. Oxfamovci svoje izdanje zakljuuju sljedeim rijeima: Ukoliko se dobrorukovodi svjetskim trgovinskim sistemom, milioni ljudi se mogu izvui iz bijede. Uobrnutom sluaju itave  privrede biti e jo vie potisnute na margine svjetskeekonomije.....Zato nam je potreban novi svjetski trgovinski poredak, utemeljen nadrugaijem pristupu pravima i odgovornostima, i koji bi se obvezao na ostvarenjeglobalizacije u korist siromanih. 4

4

Oxfam international,  P ropisi prilagoeni interesima bogatih i dvostrukistandardi , http://www.maketradefair.com/en/assets/english/report_summary_serbian.pdf,

ZAKLJUAK  Globalizacija je proces ujedinjavanja svijeta u jednu cjelinu ili jedan sustav, toje mogue zahvaljujui sveukupnom stalnom informacijskom i komunikacijskom tehnolokom napretku. Svijet postaje meusobno integriran i sve to se dogaa lokalno, moe se odraziti i globalno.Mnogi su doekali globalizaciju kao spasonosno rjeenje za sve svoje probleme, no mnogima ona ne mora biti (i ne e biti) u interesu. Danas se ne skriva zabrinutost zbog negativnih posljedica globalizacije, ali postoje i pozitivne strane ovog procesa ± razvoj znanosti, zdravstvene zatite, vee proizvodnje hrane te openito vea povezanost meu ljudima. Tu su i svijest o vlastitim i tuim problemima, kao i pruanje pomoi i solidariziranje s onima manje sretnima. Ve poslije Drugoga svjetskog rata politiari Europe su imali viziju njenog ujedinjenja, suradnje meu vladama i graanima koji e moi slobodno, bez ikakvih ogranienja, putovati iz jednog dijela kontinenta u drugi i iz jedne drave u drugu. I ti su se viozionari, kao i dananji, morali boriti protiv skeptika, ali su na kraju ipak uspjeli ostvariti svoj cilj. Zemlje Zapada danas su u postindustrijskom razdoblju koje obiljeava razvoj suvremenih tehnologija i razvoj suvremenih ekonomskih i socijalnih politika koje se odraavaju na regionalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini. Upravo te zemlje imaju vodeu ulogu u svjetskoj razmjeni i trgovini. One su u prolosti osnivale svoje kolonije u novootkrivenim prekooceanskim zemljama, internacionalizirale svoje ekonomije i poslovale  preko velikih trgovakih tvrtki (npr. Istonoindijska kompanija) (VRESK, 1996.), te su na taj nain uskoro postale jezgra svjetske trgovine. Nakon tako znaajnog irenja trgovine dolazi i do razvoja globalizacije ekonomije u drugoj polovici 19., odnosno tijekom 20. stoljea. Svijet  je danas bogatiji nego to je ikad bio, a tehnologija i dalje neprestano napreduje. Kraj hladnog rata za mnoge je oznaio nov poetak u svjetskim odnosima, poetak novog svjetskog poretka koji e svima donijeti napredak. Na alost, za mnoge jouvijek nije tako pa su razlike meu zemljama svijeta vee nego to su ikad bile. Globalizacijom zapoinju procesi koji se osjeaju u svim dijelovima svijeta.Meusobno   povezivanje i globalizacija nacionalnih gospodarstava i financijskih trita utjecali su na veliku ranjivost ukupne svjetske ekonomije. Tako su sva svjetska trita kapitala vrlo brzo reagirala kada je dolo do sloma "azijskog uda", nakon ega je slijedio i kolaps ruskoga gospodarstva. Te godine indeksi svih meunarodnih burzi naglo su pali i dolo je do usporavanja svjetskog BDP-a. Danas se procesu globalizacije irom svijeta suprotstavljaju antiglobalisti. esti su odgovori na globalizaciju regionalizam, patriotizam i nacionalizam s ciljem da se, u veoj ili manjoj mjeri, ouvaju nacionalne i kulturne posebnosti te donekle zatiti ekonomska neovisnost. to nose globalizacija, globalne tvrtke i ekonomija te razvoj svijeta kao jedinstvenog sustava openito u budunosti, ostaje neizvjesno.

LITERATURA Doddoli, L. i Maradei M., Svijet poslije Drugog svjetskog rata , Marjan tisak, Split,2005. Gray, John, Lana zora , Masmedia, Zagreb, 2002. imlea, Draen, Snaga utopije, to ita, Zagreb, 2005. Vukadinovi, Radovan i Mileta, Vlatko,  Evropa iza ugla , August Cesarec, Zagreb,1990. Zbornik radova, Globalizacija u Hrvatskoj, Hrvatska u globalizaciji, Udruga Ä11. sijenja 1972.³, Zagreb, 2003. Milardovi, Anelko, Metodiki prinosi istraivanja globalizma iglobalizacije, Zbornik  Globalizacija u Hrvatskoj, Hrvatska u globalizaciji,Udruga Ä11. sijenja 1972.³, Zagreb 2003., str. 102 www.novilist.hr  www.rifin.com