SADRŽAJ
Uvod ------------------------------------------------------------------------------------------------------- 2 1. Zdravlje ljudi ------------ ----------------------------------------------------------------------------- 3 2. Globalizacija ------------------------------------------------------------------------------------------ 4 2.1. Značenja i karakteristike globalizacije ---------------------------------------------------- 4 2.2. Razvoj i protivrječnosti globalizacije ----------------------------------------------------- 5 2.3. Posljedice globalizacije i antiglobalisti --------------------------------------------------- 6
3. Uticaj globalizacije na zdravlje – direktni i indirektni faktori koji utiču na zdravlje ljudi -------------------------------------------------------------------------------------------------- 7 3.1. Indirektni faktori ----------------------------------------------------------------------------- 8 3.1.1. Zdravstvena politika ----------------------------------------------------------------------- 8 3.1.2. Ekonomski razvoj i trgovina -------------------------------------------------------------- 8 3.1.3. Socijalne interakcije: migracije, sukobi i socijalna jednakost ----------------------- 9 3.1.4. Znanje ---------------------------------------------------------------------------------------10 3.1.5. Ekosistem ---------------------------------------------------------------------------------- 10 3.2. Direktni faktori ------------------------------------------------------------------------------ 12 3.2.1. Zdravstvene usluge ---------------------------------------------------------------------- 12 3.2.2. Socijalno okruženje ---------------------------------------------------------------------- 14 3.2.3. Životni stil --------------------------------------------------------------------------------stil --------------------------------------------------------------------------------- 14 3.2.4. Fizičko okruženje: zarazne bolesti ----------------------------------------------------- 15 3.2.5. Hrana i voda ------------------------------------------------------------------------------ 16
4. Zaključak -------------------------------------------------------------------------------------------- 17 5. Popis slika i tabela --------------------------------------------------------------------------------- 18 6. Literatura ------------------------------------------------------------------------------------------- 18
UVOD
U svjetlu opšteg trenda globalizacije možemo govoriti i o globalizaciji zdravstva. Premda se sam proces odvija već odavno, svjedoci smo njenog velikog ubrzanja u posljednje posljednje vrijeme. I ma kako to bio složen i kontroverzan proces, bez obzira da li ga posmatramo kao globalisti ili antiglobalisti, i nebitno da li ga možemo u cijelosti pojmiti i prepoznati u svim segmentima života, radi se o procesu koji se odvija brzo i neprekidno, utičući tako i na naše živote. Bili mi toga svjesni ili ne. Ako se donedavno pri pomenu globalizacije podrazumijevala uglavnom ekonomska global globaliza izacij cija, a, to više više nije nije slučaj. slučaj. Sada govorim govorimoo o politi političkoj čkoj,, kultura kulturalno lnoj,j, sociolo sociološkoj škoj,, tehnološkoj, zdravstvenoj i tako redom, globalizaciji. Jer kao što i sama ekonomija, na direktan ili indirektan način, ulazi u sve pore života, tako je ušao i ovaj proces, ali na globalnom nivou. Ono što je bitno za ovaj rad je uticaj globalizacije na zdravlje ljudi. Vidljivo je da globalizacija utiče na institucionalne, ekonomske, socio-kulturalne i ekološke aspekte zdravlja ljudi kroz indirektne i direktne faktore. Budući da se radi o vrlo kompleksnom procesu, prvo je trebalo naznačiti glavne faktore koji utiču na ljudsko zdravlje, zatim osnovne osobine procesa globalizacije, i konačno dovesti u vezu ovo dvoje analizirajući najuticajnije faktore i njihovu interakciju.
2
1. ZDRAVLJE LJUDI Kako svijet oko nas postaje sve više povezan i složen, ljudsko zdravlje se sagledava kao zbir ekoloških, socio-kulturalnih, ekonomskih i institucionalnih faktora. Ova tradicionalna podjela podjela pomaže da se diferenciraj diferencirajuu zdravstvene zdravstvene odrednice različite različite prirode. prirode. Uz to, ovi faktori djeluju djeluju na različitim različitim hijerarhijskim hijerarhijskim nivoima uzročnosti jer se nalaze na različitim različitim mjestima mjestima u uzročnom lancu. Lanac događaja koji dovodi do određenog zdravstvenog stanja uključuje i proksimalne i distalne uzroke; prvi direktno uzrokuju bolest ili drugi poremećaj zdravlja, dok druga vrsta uzroka djeluje preko brojnih posrednika. Zbog konteksta u kojem i jedni i drugi faktori djeluju, govorimo i o kontekstualnim odrednicama (faktorima). Takođe, moramo imati na umu da sve determinante na ovom veoma složenom putu do ljudskog zdravlja djeluju i jedna na drugu, bez obzira na kojem se nivou uzročnosti nalaze. Najzad, i samo zdravlje može vršiti povratni uticaj na ekonomiju (npr. bolest može imati negativan uticaj na ekonomski razvoj). razvoj). Slikoviti Slikoviti prikaz svega što je upravo izloženo, izloženo, samo u grubim crtama crtama razvrstava 4 vrste faktora na različitim nivoima uzročnosti (distalnim – indirektnim, proksimalnim – direktnim), a detaljna razrada slijedi u 3. poglavlju. Slika 1: Prikaz prirode faktora koji utiču na ljudsko zdravlje na različitim nivoima
s o s o c c i a a l - - c d e d c u e t e u l t u e r m u a cu c m i t u l t l t n a n r a u r e u a p po e n t s n o s p pu u l a s o s a o c t i o c i a o n n a l i i n n f r a s a s t r ru c u c t u u r e e k n k n o o w w l e s o s e o c d g d c i a g e e a l i n n t e e r a a c c t i i o o n n s s
c c m i t s s o m n n o a a n o o n n n c c i e e r m m e e e t d d e
c i c e e m t u u r o m c n o u c o o n r r u c c t s s e e a ra n f i n
l s a t n n e l r a u ti o n a n t c tu i o i u t r ti rm u t t s e i s t a in e t s r n f d i n i
s t s t n n a a n i n i r m rm e t e t e e d d l l a a u t u t x x e t e t n n o o c c
t c n i c m m en o m m e n n o p p o o o l e e cc vv e e o e e d d e d de a a r t r y c d i e l t o l a p e r h t h l t y a l c a i e e l h h o p
s t s t n n a a n i n i mr mr e t e t e e d d l l a t a t s i s i d d
s o s o c c i a a l en e n v v i r ro n o l i i f n m f e s e m e s y t yl e n t n e e s h e t i c l a v e r e h s
s t s t n n a a n i n i mr mr e t e t e e d d l l a a m i m i x x or ro p p
popu a on population health hea h
3
e p w n h y a v i s t e r o ic r n a l & m fo e n o s s t d t t n n a a n i n i mr mr e t e t e e d d l l a a m i m i x x or or p p
& e c s o s e y r v s ic t e e m s g o o d s
a t a t s i s i d d
e d n v e i t e r o r m n m i n e a n n t t s a l
s t s t n n a a n i n i r m rm e t e t e e d d l l a a u t u t x x e t e t n n o o c c
Huynen, Martens and Hilderink: «The health impacts of globalisation: globalisation: a conceptual framework», Maastricht University, 2005
2. GLOBALIZACIJA
2.1. Značenja i karakteristike globalizacije Najprostija definicija glasi: rast i narastanje do svjetskih razmjera. Ako ovome dodamo samo još činjenicu da se taj rast odnosi doslovno na sve aspekte života, shvatićemo o kakvom kompleksnom procesu je riječ. Premda se često posmatra isključivo s gledišta ekonomije (liberalizacija trgovine i sve posljedice), jasno je da obuhvata mnogo šire aspekte društva (tabela 1). Tabela 1 – Karakteristike globalizacije Nova struktura globalnog upravljanja
Globalizacija utiče na međuzavisnost država kao i na državni suverenitet, stvarajući potrebu za novim strukturama globalnog upravljanja. Globalizaciju karakterišu promjene u svjetskoj ekonomskoj infrastrukturi, Globalno tržište te nastanak globalnog tržišta i globalnog sistema razmjene. Globalna komunikacija i Globalizacija omogućava razmjenu informacija i iskustava vezanih za difuzija informacija zajedničke probleme. Globalnu pokretljivost karakteriše karakteriše značajan porast dužine, intenziteta i Globalna pokretljivost brzine kretanja, kao i velika raznolikost “vrsta” pokretljivosti. Globalizacija kulturalnih tokova rezultira uzajamnim djelovanjem globalnih Međukulturalna interakcija i lokalnih kulturalnih elemenata. Globalne ekološke prijetnje ekosistemima uključuju globalne klimatske Globalne ekološke promjene, gubitak biološke raznolikosti, isrpljivanje zaliha ozona i promjene globalno smanjenje prirodnih područja. Huynen et al. Globalization and Health 2005 1:14 doi:10.1186/1744-8603-1-14
MMF definiše globalizaciju kao “stalno rastuću ekonomsku međuzavisnost država kroz povećanje obima međudržavnog prometa dobara i usluga, slobodnijeg protoka kapitala i sve bržeg i šireg rasprostiranja novih tehnologija”. U zavisnosti od toga kako je posmatramo, možemo navesti brojne karakteristike globalizacije: -
eko ekonomske ske, npr. npr. po poras rast međ međunar narodno dnog pro protoka ka kapitala, utv utvrđi rđivanje nje pra pravila jedinstvenog svjetskog tržišta, razvoj globalnih finansijskih sistema, porast učešća multinacionalnih multinacionalnih korporacija korporacija u svjetskoj svjetskoj ekonomiji, ekonomiji, povećana uloga međunarodnih organizacija (Svjetska trgovinska organizacija, MMF i sl.);
4
-
političke, npr. erozija nacionalnih suvereniteta (mjesto odlučivanja se pren prenosi osi sa držav državni nihh na me među đunar narodn odnee inst instit ituc ucij ije) e),, sve karakt karakter eris isti tike ke ekonomske globalizacije direktno utiču i na političku;
-
kulturalne, npr npr. sus susret raz različitih kultura i običaja, ras rast međ međunarodnih putovanja i turizma (uključujući i “medicinski” turizam), uopšteno veća migracija stanovništva (uključujući i ilegalnu).
2.2. Razvoj i protivrječnosti globalizacije Razvoj globalizacije možemo posmatrati kao razvoj trgovine među nacijama i razvoj međunarodnih institucija. Počela je i razvijala se paralelno s ekspanzijom Britanske imperije i industrijalizacijom. Ipak, sve do kraja Drugog svjetskog rata, globalizacijski trendovi bili su obrnuti. U poslijeratnom periodu, međunarodna trgovina se znatno razvila, te su glavni pokretači globalizacije bili međunarodni trgovinski ugovori i institucije poput MMF-a, STO, čiji čiji su glav glavni ni cilj ciljevi evi bili bili uklan uklanja janj njee trgov trgovin inski skihh barij barijer eraa i posre posredo dova vanj njee u trgov trgovač ački kim m sporovima. Krajem prošlog vijeka, počeli su da se osjećaju pozitivni ali i upozoravajući efekti globalizacije. Globalisti smatraju da prva faza globalizacije mora biti zaokružena stvaranjem globalnih politi politički čkihh instit instituci ucija, ja, što zamišl zamišljaj jajuu kao sponta spontan, n, demokra demokratsk tskii proces. proces. Takođe Takođe ističu ističu da slobodna trgovina doprinosi efikasnijoj raspodjeli resursa, dovodi do smanjenja cijena, veće zaposlenosti i produktivnosti. U tom smislu navode brojne koristi globalizacije: -
procenat lj ljudi u ze zemljama u raz razvoju oju koj koji im imaju pri primanja is ispod 1 dol dolara se prepolovio u zadnjih 20 godina;
-
prosječan živ životni vij vijek u tim tim zem zemljama se go gotovo udv udvostručio od Dr Drugog svjetskog rata, stopa smrtnosti djece se smanjila;
-
razlika izm između raz razvijenog i nerazvijenog svijeta se sma smanjuje; raz razlike u dohotku se takođe smanjuju;
-
raz razvoj de demokrati atije: od od 19 1900. godin dine ka kad ni nije po posto stojala ni nijedn edna dr država ava ko koja obezbjeđuje univerzalno pravo glasa do 62,5 % na svjetskom nivou 2000. godine;
5
-
glo globalna pi pismenost je na narasla sla sa sa 52% 52% na 81% sv svjetske po populacije u pe periodu odu 1950-1999. godine,
i tako tako redom redom bismo bismo mo mogl glii nabra nabraja jati ti sva civi civili lizac zacij ijska ska dost dostig ignu nuća ća koja koja se pripi pripisuj sujuu globalizaciji. Međutim brojni su i negativni efekti. Naime, MMF i Svjetska banka su svojim strogim mjerama povećali siromaštvo u zemljama dužnicama i njihovu ovisnost o novim kreditima. Sve je više onih koji se zalažu za ukidanje ovih svjetskih privrednih regulatora. Nobelovac Edvard Preskot tvrdi da je danas jedina zadaća MMF-a i Svjetske banke odobravanje sve većeg zaduživanja zemalja u krizi, što upoređuje s davanjem droge osobi koja je ovisna o kokainu. Džozef Štiglic, još jedan nobelovac, bivši glavni ekonomist Svjetske banke, tvrdi kako ove dvije institucije u gotovo svim zemljama na koje se okome imaju istovjetan način djelovanja: prvi korak je podmićivanje političara koji inozemnim firmama prepuštaju vitalnu nacional nacionalnu nu infrast infrastrukt rukturu uru (telek (telekomu omunika nikacij cije, e, energet energetske ske pogone, pogone, naftne naftne kom kompan panije ije i sl.). sl.). Otvara Otvara se tržišt tržištee kapita kapitala, la, najjač najjačee nacional nacionalne ne banke banke se prodaju prodaju stranci strancima. ma. Zatim Zatim slijed slijedii disci discipl plin inir iran anje je:: zaht zahtij ijev evaa se sman smanje jenj njee prorač proračun unski skihh izda izdata taka ka (izda (izdaci ci za neza nezapos posle lene ne,, penzionerski fondovi, obrazovanje). Otvaraju se granice za trgovinu, domaća ekonomija nestaje i sve se mora kupovati na svjetskim tržištima, po visokim cijenama. A cijela država je na prodaju, u bescijenje. Iz ovog kratko kratkogg prikaz prikaza, a, vidlj vidljivo ivo je koliko koliko je global globaliza izacij cijaa protivr protivrječ ječan an proces. proces. U zavisnosti od ugla posmatranja možemo govoriti o putu u opšte blagostanje ili opštu propast. I možemo naći argumente i za jednu i za drugu tvrdnju.
2.3. 2.3. Posljedice globalizacije i antiglobalisti Možda Možda je najjas najjasnij nijaa posljed posljedica ica global globaliza izacij cijee pokreta pokretanje nje snaga snaga svjets svjetskog kog tržišt tržištaa i ekonomsko slabljenje država. Uzimajući u obzir sve pore života u koje ulazi globalizacija, možemo reći da su posljedice zaista nesagledive. Jedna od njenih posljedica je i pokret antiglobalista, koji se javio kao odgovor na negativne efekte globalizacije. Različiti su motivi i ciljevi ovih pokreta: od zaštite sopstvenog monopola, kriminalnih radnji do zaista iskrenih i humanih ideja. Najčešće smatraju da globalizacija nije donijela ona poboljšanja kako se to očekivalo, te da mnoge institucije koje djeluju u ime globalizacije ne zastupaju interese
6
radničke klase i siromašnih u svijetu, nego da više koristi donose bogatima. Neke grupe tvrde da je globalizacija po svojoj prirodi imperijalistička, da više doprinosi SAD-u nego zemljama u razvoju razvoju (neki (neki analiti analitičar čari,i, opet, opet, smatra smatraju ju da se iza anti-gl anti-global obalizm izmaa krije krije zapravo zapravo antiantiamerikanizam). Najkonzervativniji tabor antiglobalista čine nacionalisti koji se plaše da će politička globalizacija izbrisati ulogu nacija u globalnoj politici. Većina ovih grupa ima reformistički stav (traži humanije oblike kapitalizma), a neke su i revolucionarne (traže humaniji sistem umjesto kapitalizma). Ipak, prerastajući okvire pojedinih država, udružujući se u nadnacionalnu organizaciju koja se bavi pitanjima zajedničkim čitavom čovječanstvu, poput zagađenja životne sredine ili global globalnim nim zagrija zagrijavanj vanjem, em, ovaj ovaj pokret pokret
zapravo zapravo predsta predstavlj vljaa stvarnu stvarnu pojavu pojavu global globaliza izacij cijee
današnjeg društva.
3. UTICAJ GLOBALIZACIJE NA ZDRAVLJE – DIREKTNI I INDIREKTNI FAKTORI KOJI UTIČU NA ZDRAVLJE LJUDI U prvom dijelu su spomenuti faktori različitog porijekla (prirode) – institucionalni, ekonomski, socio-kulturološki i ekološki, koji djeluju na različitim nivoima – direktno ili indirektno. U ovom dijelu će se detaljnije obraditi spomenuti faktori. Slika 2: Konceptualni okvir globalizacije i ljudskog zdravlja
c c m i o m n o o o n e c
GLOBALISATION PROCESS
s t s k e a r k l m a o b g l o
l a n o i t u t i t s n i
k n no w l e s o e o c i ia l d g e a i n nt e er a a c t i io n o s
c n t i c o m e o n o p m e c v e l o d e d e a r a t r e c n s a e l n r a r u b e t o v c l u r g o t g s
y c d i e l t o a p l e r h t h l t y a l c a l i e e h h o p
s o oc al e n v i a i r r on m l i if f e s o t l e y e e n t
-
s h e t i c l a v r e e h s
s o o c
i a l - g l o o b c cu u a c r o l t u u r os l m o a l g l o - c cu b i l o b s - li i y l t t t t a u u d i f r al ff u l c o a i s i o nt e on m m u n er a a o f n i c c t i i o i n nf o ca o t io n o n r m ma i t i io n & o
population health
p w e n h y a v s t e i r ic r o n a & m l f o e o n t d s s t t n n a a n i n i mr mr e t e t e d d l l a a mi m i x x or ro p p
Huynen, Martens and Hilderink: «The health impacts of globalisation: globalisation: a conceptual c onceptual framework», Maastricht University, 2005
3.1. Indirektni faktori
7
& e c s o s e y r v s ic te e m s g o o d s s t s t n a a n i n i rm rm e t e t e e d d l l a t a t s i s i d d
g c h e n l o b a v a i r n l g o n e m e n t a l s t s t n a a n i n i mr mr e t e t e e d d l l a a u t u t x e t e t n n o o c c
e n v i r o n m e n t a l
3.1.1. Zdravstvena politika Global Globalne ne strukt strukture ure upravlj upravljanj anjaa stiču stiču sve veći veći značaj značaj u formul formulisa isanju nju zdravst zdravstvene vene politike, politike, a najvažnije najvažnije među njima su svakako Svjetska Svjetska zdravstvena zdravstvena organizacija organizacija i Svjetska banka. Konstantno se ističe važnost dobrog zdravlja populacije za ekonomski razvoj. S ciljem da se centralna uloga prebaci na siromašne zemlje, ove dvije organizacije su 1999. god predložile i Strategiju smanjenja siromaštva. Takođe i politika politika Svjetske trgovinske organizacije organizacije značajno utiče na ljudsko ljudsko zdravlje. zdravlje. Tako Fidler tvrdi kako se «s tačke gledišta međunarodnog prava, centar moći za globalno upravljanje zdravljem prebacio sa SZO na STO». Neslaganja postoje oko činjenice da li ugovori Svjetske trgovinske organizacije obezbjeđuju dovoljno mogućnosti da se zdravlje ljudi zaštiti od različitih posljedica slobodne trgovine ili ne. U svakom slučaju, zaštita građana od zdravstvenih rizika ostaje problem, budući da se uvođenje određenih standarda često mora podržati od strane brojnih (ili čvrstih) naučno utemeljenih dokaza, prije nego što se uvedu određene trgovinske restrikcije. Još Još jeda jedann bita bitann fakt faktor or u zdrav zdravst stve venoj noj poli politi tici ci je sve veći veći broj broj javn javno-p o-pri rivat vatni nihh partnerstava, što je novost u zdravstvenom sektoru. Ova partnerstva predstavljaju moguću buduću formu globalnog upravljanja, i mogu imati veliki uticaj na zdravstvenu politiku.
3.1.2. Ekonomski razvoj i trgovina Postoje Postoje potpuno suprotna suprotna mišljenja mišljenja o dobrobiti ekonomske ekonomske globalizacij globalizacije. e. S jedne strane, globalno tržište olakšava ekonomski razvoj i ekonomsku sigurnost, što se, opet, pozitivno odražava na zdravlje ljudi. Zastupnici ovog mišljenja se pozivaju na nekoliko studi studija ja,, prema prema koji kojima ma je neje nejedn dnak akost ost izme između đu i unut unutar ar zema zemalj ljaa smanj smanjen enaa zahva zahvalj ljuj ujuć ućii globalizaciji. Uz to, iako neke nacije, ili čak pojedinci, zaista postaju bogatiji, apsolutno siromaštvo je smanjeno, i to se pozitivno odražava na zdravlje siromašnih naroda. Zastupnici drugog mišljenja su zabrinuti kakve će posljedice po zdravlje ljudi imati isključenje nacija ili pojedinaca iz globalnog tržišta. Oni tvrde da je ovo isključenje iz rastuće dinamike ekonomske globalizacije značajno u zemljama u razvoju. Ako zanemarimo par spektakularnih slučajeva ekonomskog rasta osamdesetih godina prošlog vijeka, naročito u istočnoj Aziji, prihod po glavi stanovnika se smanjio u gotovo 70 zemalja u ovom istom
8
periodu. Mnogi su zabrinuti šta će se desiti sa zemljama koje ne mogu učestvovati na globalnom tržištu tako uspješno kao druge. Zahvaljujući Zahvaljujući konstituisanju konstituisanju svjetskog svjetskog tržišta tržišta i globalnog globalnog trgovačkog trgovačkog sistema, sistema, postoji postoji stalni porast svjetske trgovine. Prema podacima Svjetske trgovinske organizacije, ukupna trgovina je narasla 14 puta u periodu od 1950. godine do 1997. godine. Paleta proizvoda kojima se trguje je jako široka. Pored robe, trguje se i uslugama. Međutim, uz legalnu razmjenu roba i usluga, ilegalna trgovina drogom se takođe globalizovala. I ova vrsta trgovine koristi prednosti globalnog finansijskog sistema, novih informacionih tehnologija i transporta.
3.1.3. Socijalne interakcije: migracije, sukobi i socijalna jednakost Zahvaljujući promjenama u infrastrukturi transporta i komunikacija, migracije ljudi su narasle do neslućenih razmjera. Turizam je jedan od najočitijih oblika kulturalne globalizacije. Ipak, putovanja zbog posla i zabave su samo jedan mali segment ukupnih ljudskih kretanja. Ostali primjeri su: misionari, pomorski trgovci, studenti, hodočasnici, vojnici, radnici itd. Pored ovih oblika dobrovoljnih migracija, raseljavanje izbjeglica takođe predstavlja značajan segment. Međutim, već od kasnih sedamdesetih godina prošlog vijeka, raste zabrinutost zbog ekonomsk ekonomskih, ih, polit političk ičkih, ih, socijal socijalnih nih i ekološki ekološkihh posljed posljedica ica migraci migracija. ja. Mnoge Mnoge vlade vlade uvode uvode restriktivniju imigracijsku politiku. Što se tiče sukoba, mišljenja jednih su da globalizacija može uticati na smanjenje tenzija i sukoba jer društva postaju sve više zavisna jedna od drugih zbog stalnog razvoja globalnih komunikacija, pokretljivosti i među-kulturalnih interakcija. Drugi tvrde da je upravc otpor globalizaciji doveo do religijskog fundamentalizma, povećanih tenzija i netolerancije. Međutim, Međutim, ovi povećani rizici rizici od sukoba su često povezani s promjenama drugih indirektni indirektnihh faktora. Kulturalna globalizacija (globalne komunikacije, kretanja, među-kulturalne interakcije) može takođe uticati na kulturalne norme i vrijednosti (društvenu solidarnost i jednakost). Strahuje se da se individualizam i okrenutost sebi i vlastitim interesima, što je predominantno u tržišnoj «utakmici», prenosi i na kulturalne norme i vrijednosti, dovodeći do sve većeg socijalnog isključenja i nejednakosti. Isključenje podrazumijeva manjak učešća u uobičajenim kulturalnim procesima i društvenim aktivnostima, otuđenje od procesa odlučivanja i ostalih građa građansk nskih ih prava prava i obave obaveza za,, smanj smanjen enje je mo mogu gućno ćnost stii zapoš zapošlj ljav avanj anjaa itd. itd. S druge druge stra strane, ne,
9
društveno integrisana osoba ima mnoge društvene kontakte, kako intimne prirode, tako i one indirektne. Zahvaljujući globalnim komunikacijama i medijima, u porastu su i društvene veze. Pokret za prava žena, pokret za mir, ekološki pokret dobri su primjeri ovakvih nadnacionalnih društvenih veza. Pored ovih, više formalnih veza, u porastu su i neformalne, gdje ljudi sličnih ubje ubjeđe đenj njaa mo mogu gu da se udru udružu žuju ju i kont kontak akti tira raju ju pute putem m npr. npr. inte intern rnet eta. a. Uz sve sve ovo, ovo, rasprostranjenost radio i televizijskog signala igra značajnu ulogu u uspostavljanju ovakvih veza. Međutim, «digitalna» podjela između siromašnih i bogatih može dovesti do društvenog isključenja iz globalnog civilnog društva.
3.1.4. Znanje Kapita Kapitall koji koji populac populacij ijaa ima u znanju znanju je pod snažni snažnim m uticaj uticajem em razvoja razvoja global globalnih nih komunikacija i kretanja. Globalizacija obrazovanja podrazumijeva da ono dopre do svake tačke tačke ove planet planete. e. Zahval Zahvaljuj jujući ući novim novim tehnol tehnologi ogijam jama, a, mno mnogi gi koledži koledži i univerz univerzite iteti ti su u mogućnosti da sarađuju s akademicima iz različitih zemalja, studenti imaju mogućnost da studira studiraju ju u inostr inostranst anstvu, vu, usposta uspostavlj vljeni eni su «virtu «virtualn alnii kampusi kampusi». ». Rasprost Rasprostranj ranjenos enostt novih novih tehnologija je omogućila istraživačima da sakupe i procesuiraju podatke u vrlo kratkom roku, dovodeći do uvećanja količine empirijskih podataka. Nove tehnologije tehnologije su, isto tako, proširile proširile pojam pismenosti. pismenosti. Uz dosadašnju dosadašnju sposobnost sposobnost čitanja i pisanja, podrazumijeva se i sposobnost korištenja kompjuterskih aplikacija. Očekuje se da će ovakav razvoj obrazovanja unaprijediti i zdravstvenu obuku i zdravstveno obrazovanje.
3.1.5. Ekosistem Već je poznato kakve se sve posljedice po ekosistem očekuju od klimatskih promjena. Uz to, neki autori naglašavaju vezu između biološke raznolikosti i funkcionisanja ekosistema. Smatraju Smatraju da je održavanje određenog nivoa biološke biološke raznolikosti raznolikosti neophodno za obezbjeđenje obezbjeđenje pravilnih pravilnih funkcija ekosistema. Međutim, Međutim, još je nejasno koje funkcije funkcije ekosistema ekosistema su primarno primarno važne za održavanje našeg fizičkog zdravlja. Prvo, ekosistem nas opskrbljuje osnovnim životnim potrebama, kao što su hrana, čist vazduh, čista voda i čisto tlo. Drugo, spriječava
10
širenje bolesti putem biološke kontrole. Konačno, obezbjeđuje nam medicinske i genetičke izvore, koji su neophodni za prevenciju ili liječenje bolesti. Tabela 2 – Faktori koji utiču na ljudsko zdravlje Nivo
Opšte odrednice
Detaljne odrednice
Kontekstualni nivo
Institucionalni
Institucionalna infrastruktura
Ekonomski
Ekonomska infrastruktura
Soci Socioo-ku kult ltur ural alni ni
Kult Kultur uraa
Stanovništvo
Socijalna infrastruktura
Ekološki
Ekološke opcije
Struktura upravljanja Političko okruženje Zakonodavstvo Pravni sistem Struktura zanimanja Poreski sistem Tržište Religija Ideologija Običaji Veličina stanovništva Struktura stanovništva Geografska rasprostranjenost Socijalne organizacije Razvoj nauke Socijalna sigurnost Sistem osiguranja Kretanje i komunikacije Ekosistem Klima
Indirektni nivo
Inst Instit ituc ucio iona naln lnii
Zdra Zdravs vstv tven enaa pol polit itik ikaa
Politike vezane za zdravstvo
Ekonomski
Ekonomski razvoj Trgovina
Soci Socioo-ku kult ltur ural alni ni
Znan Znanje je
Socijalne interakcije
Ekološki
Funkcije ekosistema
Efikasna politika javnog zdravlja Dovoljan budžet za javno zdravlje Efikasna politika hrane Efikasna politika vode Efikasna socijalna politika Efikasna ekološka politika Prihodi/prirodna bogatstva Ekonomska jednakost Razmjena roba i usluga Marketing Obrazovanje i pismenost Zdravstveno obrazovanje Tehnologija Socijalna jednakost Sukobi Putovanja i migracije Staništa Informacije Proizvodnja Pravni propisi
Direktni nivo
Institucionalni Ekonomski Socio-kulturalni
Zdravstvene usluge Životni stil
Obezbjeđenje i dostupnost zdravstvenih usluga Obrasci konzumiranja zdrave hrane Upotreba alkohola i duhana
11
Socijalno okruženje Ekološki
Hrana i voda Fizičko okruženje
Zloupotreba droga Rizične seksualne navike Fizička aktivnost Suočavanje sa stresom Briga o djeci Endogeni faktori vezani za životni stil (krvni pritisak, pretilost, nivo holesterola) Socijalna pomoć Nasilje Zadovoljavajući kvalitet Zadovoljavajući kvantitet Sanitacija Kvalitet životnog okruženja (biološki, fizički i hemijski faktori) Nenamjerne povrede
Huynen et al. Globalization and Health 2005 1:14 doi:10.1186/1744-8603-1-14
3.2. Direktni faktori 3.2.1. Zdravstvene usluge Veli Veliki ki utic uticaj aj glob global aliz izaci acije je i prom promje jena na koje koje ona donosi donosi u zdra zdravst vstve venu nu polit politik iku, u, ekonomiju i trgovinu, osjeća se kod pružanja zdravstvenih usluga. Iako su namjere Svjetske zdravstvene organizacije pomoći vladama da osnaže zdravstveni sektor, uplitanje vlada u pitanja pitanja zdravstva se smanjuje smanjuje i medicinske medicinske institucije institucije se sve više suočavaju suočavaju sa neoliberalnim neoliberalnim ekonomskim ekonomskim modelom. Zdravlje sve više podsjeća na neku vrstu robe, ostavljajući ostavljajući zakonima tržišta da odrede čije zdravlje je profitabilno, a čije ne. Ovdje primjećujemo pretjeranu brigu za populacije zemalja u tranziciji, koje više nisu zaštićene centralizovanim zdravstvenim sektorom koji je obezbjeđivao jednaku brigu za sve, dok se i zdravstveni sistemi zapadnih zemalja gube u agoniji, a milioni njihovih građana su neosigurani ili nedovoljno osigurani. Navode se dalekosežne dalekosežne posljedice po zdravlje zdravlje ljudi zbog selidbe selidbe zdravstvenih zdravstvenih profesionalaca profesionalaca iz javnog u privatni sektor, zbog nejednakog nejednakog pristupa zdravstvenoj zdravstvenoj pomoći i zbog podrivanja nacional nacionalnih nih zdravst zdravstveni venihh sistem sistema. a. Ilegal Ilegalna na trgovi trgovina na lijek lijekovi ovima ma i nabavka nabavka lijek lijekova ova putem putem interneta su takođe potencijalni zdravstveni rizici. Proces globalizacije može dovesti i do tzv. “brain-drain” ili odljeva mozgova u sektoru zdravstva zbog migracije radnika iz zemalja u razvoju u razvijene zemlje.
12
Ali, po pisanju “Ekonomista” iz avgusta ove godine, 750.000 Amerikanaca je putovalo prošle godine u razne krajeve svijeta zbog operacija. operacija. Ova pojava tzv. “medicinskog “medicinskog turizma” je ono što zaista brine razvijene zemlje. Njihovi građani su u mogućnosti za 10% od cijene koju bi platili platili u Americi, Americi, npr., pristupiti pristupiti istoj operaciji, operaciji, po vrlo visokim standardima standardima u Indiji, Singapu Singapuru, ru, Turskoj Turskoj,, Mađarsk Mađarskoj. oj. Predviđ Predviđanj anjaa “Deloi “Deloitte tte”” centra centra za savjeto savjetovanj vanjee iz oblast oblastii zdravstva su da će taj broj narasti na 6 miliona do 2010. ili na 10 miliona 2012. godine odnoseći iz američkog zdravstvenog sistema 162 biliona dolara. Slika 3 - Broj američkih pacijenata koji će putovati u inostranstvo zbog medicinske njege
Jasno je da bi zemlje u razvoju profitirale od ovog oblika turizma. Čak bi i «odljev mozgova» dobio obrnut smjer, što se već desilo na novoj klinici u Trinidadu i u nekim indijskim bolnicama, gdje su se visoko obrazovani doktori vratili iz Amerike u matične zemlj zemlje. e. Mogu Moguće će je da će ova ova predv predviđ iđan anja ja doves dovesti ti do dugo dugo oček očekiv ivan anih ih promj promjen enaa i u zdravstvenim sistemima razvijenih zemalja. I «Oksford žurnals» pokazuje istu brigu za odljev pacijenata i postavlja pitanje kako možemo znati da li je pacijent zaista dobio isti tretman za nižu cijenu. Takođe, postoji opasnost i od isključivanja lokalnog stanovništva od dobrobiti zdravstvene njege koja se pruža strancima. U zaključku stoji da su zdravstvene usluge na redu da se globalizuju i upozorava se da se to ipak ne može uraditi isto kao i s ostalom robom.
13
Bitno je spomenuti i da se generalno ekonomski razvoj povezuje s poboljšanjima zdravstvenih zdravstvenih usluga. Povećano Povećano tehnološko tehnološko znanje, znanje, npr., kao rezultat rezultat dostupnosti dostupnosti informacija, informacija, može poboljšati tretman i prevenciju različitih oboljenja.
3.2.2. Socijalno okruženje Socijalna pomoć ili podrška direktno se odražava na zdravlje individue. Možemo spomenuti podrške raznim udruženjima oboljelih od, npr. različitih karcinoma. Socijalizacija ovih osoba i podrška zajednice je od velike važnosti za njihovu borbu protiv opakih bolesti. Drugi važan faktor socijalnog okruženja je nasilje, koje je često rezultat različitih činilaca. S jedne strane, evidentan je uticaj globalizacije na prevenciju nasilja kroz aktivnosti kao što su implementacija međunarodnog prava i primirja osmišljena da smanje nasilje. S druge strane, ona takođe utiče i na riziko faktore povezane s eskalacijom nasilja, kao što su socijalno isključenje, nejednakost u novčanim primanjima, trgovina alkoholom, drogama i vatrenim oružjem.
3.2.3. Životni stil Zahvaljujući protoku ljudi, informacija i ideja, različiti životni stilovi se takođe šire svijetom. svijetom. Već je uveliko uveliko poznato i dokazano da neke moderne osobine životnog životnog stila, kao što su nezdrava ishrana, fizička neaktivnost, pušenje, pretjerana upotreba alkohola i zloupotreba nedopuštenih droga imaju veliki uticaj na ljudsko zdravlje. Pojedinci biraju zdrave ili nezdrave živo životn tnee navi navike ke koje koje su pris prisut utne ne u njih njihov ovoj oj zaje zajedni dnici ci,, što što je opet opet određ određen enoo glob global alno nom m trgovinom, ekonomskim razvojem i socijalnim interakcijama. Iako se glavne hronične bolesti današnjice ne mogu prenijeti zaraznim klicama, ipak se ponašanja koja dovode do pojave ovih bolesti mogu proširiti putem reklama i socijalnih interakcija. Prvi primjer je što su u globalnoj trgovini i marketingu uglavnom zastupljeni proizvodi sa visokim postotkom soli, zasićenih masti i šećera. Drugi primjer je svjetsko širenje upotrebe duhana, i skoro isto tako globalizovana industrija alkohola. Tabela 3 – Životni stil i zdravlje Faktori životnih navika
Posljedice na zdravlje ljudi
Ishrana Ishrana
Pretjerani Pretjerani unos unos energije, energije, zajedno sa fizičkom fizičkom neaktivnoš neaktivnošću ću dovodi do gojaznosti gojaznosti.. Gojaznost Gojaznost je zdravstveni zdravstveni
14
Neaktivnos Neaktivnostt Pušenje Pušenje Upotreba Upotreba alkohola alkohola Drog Droge e
problem u stalnom porastu I ima nekoliko pratećih bolesti, kao što su insulin-nezavisni dijabetes, i kardiovaskularne bolesti. Nutricionistički kvalitet ishrane (npr. unos voća i povrća, odnos zasićenih i nezasićenih masti) je takođe veoma bitan za dobro zdravlje. Fizička Fizička neaktivnost neaktivnost se povezuj povezuje e s gojaznošću, gojaznošću, srčanim srčanim oboljenjim oboljenjima, a, hipertenzij hipertenzijom, om, udarima, udarima, dijabete dijabetesom, som, karcinomom debelog crijeva, karcinomom dojke I s lomovima uzrokovanim osteoporozom. Predviđa Predviđa se da da će pušenje pušenje biti biti vodeći vodeći faktor faktor zdravstv zdravstvenog enog rizika rizika do 2030. 2030. godine. godine. Od mnogih mnogih bolesti bolesti koje koje uzrokuje, nabrojimo samo npr. karcinom dušnika, bronhija i pluća, i kardiovaskularne bolesti. Konzumiran Konzumiranje je alkoholni alkoholnih h pića povećava povećava rizik rizik od ciroze ciroze jetre, poviš povišenog enog krvnog krvnog pritiska, pritiska, srčanih srčanih oboljenj oboljenja, a, udara, upale gušterače, te karcinoma usta, grla, jednjaka, želuca, jetre, i rektuma. Prem Prema a Svj Svjet etsk skom om zdrav zdravst stve veno nom m izv izvje ješt štaj aju u iz iz 200 2001. 1. godi godine ne,, 0,4 0,4 % od od uku ukupn pnih ih obo obolj ljen enja ja se pri pripi pisu suje je upotrebi droga (heroin i kokain). Korisnici opijata mogu imati i do 20% veću stopu smrtnosti od ostalog dijela populacije istih godina, ne samo zbog predoziranja, nego i zbog nesreća, samoubistava, SIDE, i drugih infektivnih oboljenja.
Huynen et al. al. Globalization and and Health 2005 1:14 doi:10.1186/1744-8603doi:10.1186/1744-8603-1-14 1-14
Međutim, zdravstvena edukacija može imati važnu ulogu u promociji zdravih životnih navika, na taj način što će podizati stepen znanja pojedinca o posljedicama koje na zdravlje ostavljaju različiti životni stilovi. Pored toga, globalna politika može direktno obeshrabriti nezdrave životne navike pomoću raznih ekonomskih mjera (akcize na duhan,npr.)
3.2.4. Fizičko okruženje: zarazne bolesti Ovo je jedan od najčešće spominjanih efekata globalizacije na ljudsko zdravlje i nekol nekolik ikoo posl poslje jedn dnji jihh ekspl eksploz ozij ijaa zaraz zarazni nihh bole bolest stii direk direktn tnoo je povez povezan anoo s fakt faktor orim imaa globalizaci globalizacijskog jskog procesa. Nedavni primjer primjer izbijanja izbijanja SARS-a demonstrira potencijal potencijal nove infektivne bolesti da se brzo proširi u današnjem svijetu, povećavajući rizik od pandemije. Kombinacija kretanja roba i ljudi i velike promjene koje utiču na ekosistem i njegove funkcije, zajedno dovode do povećanog rizika od širenja bolesti. Ipak, prošireno znanje i nove tehnologije će usavršiti nadzor nad infektivnim bolestima i nadgledanje otpornosti na antibiotike. Global Globaliza izacij cija, a, s druge druge strane strane potenc potencija ijalno lno povećav povećavaa brzinu brzinu odgovora odgovora na ovakve ovakve slučajeve i zbog toga politika i akcije koje poduzima Svjetska zdravstvena organizacija u cilju kontrolisanja infektivnih bolesti na globalnom nivou postaju sve važnije. SZO je odigrala ključnu ulogu i u kontrolisanju SARS-a pomoću globalne uzbune, savjeta za geografski specifična putovanja i monitoringa.
3.2.5. Hrana i voda Očekuje Očekuje se da će aktuelna politika liberalizacij liberalizacijee imati duboke implikacije implikacije na trgovinu trgovinu hranom kao i na sigurnost hrane koja iz ovoga proizlazi. Većina razvijenih zemalja danas 15
subvenc subvencion ionira ira poljop poljopriv rivredn rednii sektor. sektor. I ovdje ovdje su mišlje mišljenja nja različ različit ita: a: jedni jedni smatra smatraju ju da će slobodn slobodnaa trgovi trgovina na dovesti dovesti do bolji boljihh i jefti jeftinij nijih ih zaliha zaliha hrane hrane (uvozom (uvozom hrane), hrane), kao i da će stimulisati efikasnije korištenje prirodnih resursa i proizvodnju hrane u regijama koje su pogodnije za to. Drugi, opet, upozoravaju da bi zemlje trebale postati više “samodovoljne”, jer povećanje zavisnosti od uvoza hrane je praćeno većom osjetljivošću na oscilacije globalnog tržišta. Mnoge zemlje nisu u mogućnosti da zarade dovoljno od izvoza roba da bi pokrile troškove uvoza potrebne hrane. Na globalnom nivou, pojačana su nastojanja da se svima omogući dostupnost hrane. Tako Tako je prav pravoo na adek adekva vatn tnuu ishr ishran anuu uvrš uvršte teno no me među đu ljud ljudsk skaa prav pravaa Među Međuna naro rodn dnom om konvencijom o ekonomskim, socijalnim i kulturalnim pravima 1966. godine, a potvrđeno na Svjetskom samitu o ishrani 1996. godine. U slučaju ekstremne nemogućnosti obezbjeđenja hrane i nedovoljnih uvoznih kapaciteta, potrebno je obezbijediti pomoć u hrani. Proces globalizacije može pozitivno uticati i na povećanje proizvodnje i kvaliteta hrane na taj način što će bolje tehnologije i znanje postati dostupne širom svijeta (tehnologije navodnjavanja, istraživanje genetski modifikovane hrane). Negativni uticaji globalizacije se najviše osjete u smanjenju i ugroženosti prirodnih izvora, i, naravno, u sukobima. Tako se, na primjer, ne očekuje povećanje dostupnosti hrane u podsaharskoj Africi dok se ne uspostavi politička stabilnost. Otprilike, isti principi važe i za vodu. Ovdje se još pojavljuje problem privatizacije, koju promovišu vlade i međunarodne finansijske institucije, vjerujući da će ona potaknuti tržišnu konkurenciju i efikasnost. Suprotna mišljenja, opet, ističu da su se cijene i nejednakosti u pristupu svježoj vodi čak uvećale. Takođe se ističe da voda, obzirom na njen vitalni značaj posmatrano u društvenom, kulturalnom i ekološkom smislu, ne može biti zaštićena samo zakonima tržišta. Pozitivni uticaji globalizacije se ogledaju , kao i kod hrane, u implementaciji boljih tehnologija i znanja, a negativni u smanjenju prirodnih izvora svježe vode zbog globalnih klimatskih promjena i uništenja šuma.
4. ZAKLJUČAK
16
Globalizacija uzrokuje duboke i složene promjene u samoj prirodi društva, donoseći kako nove mogućnosti, tako i nove rizike. Uz to, efekti globalizacije uzrokuju sve veću brigu za naše zdravlje, kao i razmišljanje o pravima budućih generacija da žive u zdravoj sredini. Uprko Uprkoss neki nekim m istr istraž aživ ivan anji jima ma poduz poduzet etim im da se nazna naznače če veze veze izme između đu proce procesa sa global globaliza izacij cijee i specifi specifični čnihh uticaj uticajaa na ljudsk ljudskoo zdravl zdravlje, je, nedosta nedostatak tak empiri empirijsk jskih ih dokaza dokaza o višestrukim vezama globalizacije i zdravlja još uvijek predstavlja problem. Neophodan je ozbiljan interdisciplinaran pristup ovom problemu, koji bi obuhvatio znanja iz relevantnih područja, kao što su medicina, epidemiologija, sociologija, političke nauke, ekološke nauke i ekonomija. Isto tako, u svakoj bi državi trebala postojati institucija koja bi u svakom trenutku pratil pratilaa zbivanj zbivanjaa u svijet svijetuu koja koja se tiču tiču zdravst zdravstveni venihh potreba potreba,, zahtije zahtijeva va i rizika rizika svjetsk svjetskog og stanovništva u cjelini, i u skladu s tim davala procjene i savjete o stvarnim rizicima za zdravlje stanovništva svoje zemlje. Ovdje se namjerno ne osvrćem na našu državu, jer bi to zahtijevalo još dosta prostora, ali možemo samo pretpostaviti koliko je naše stanovništvo nezaštićeno od svih negativnih posljedica globalizacije. I da zaključim: pored svih pozitivnih efekata, stalne opasnosti od, recimo, širenja zaraz zarazni nihh bolest bolestii zbog zbog pove poveća ćani nihh migra migraci cija ja;; pand pandem emij ijee pret pretil ilost ostii zbog zbog širen širenja ja loši lošihh prehrambenih prehrambenih navika i lanaca proizvođača proizvođača brze hrane; pandemije pandemije pušenja i zloćudnih bolesti vezanih za pušenje zbog širenja duhanske industrije; prekomjerne i ne uvijek opravdane potrošnje lijekova zbog širenja farmaceutske industrije; uvođenja novih tehnologija prije nego što se istraže njihovi učinci na zdravlje (veza mobilnih telefona i moždanih tumora, npr.), nameću obavezu da se najozbiljnije pristupi ovom složenom problemu današnjice.
5. POPIS SLIKA I TABELA Slika 1 – Prikaz prirode faktora koji utiču na ljudsko zdravlje na različitim nivoima ----------- 3 Tabela 1 – Karakteristike globalizacije ---------------------------------------------------------------- 4 Slika 2 – Konceptualni okvir globalizacije i ljudskog zdravlja ------------------------------------- 7 Tabela 2 – Faktori koji utiču na ljudsko zdravlje --------------------------------------------------- 11
17
Slika 3 – Broj američkih pacijenata koji će putovati u inostranstvo zbog medicinske njege – 13 Tabela 3 – Životni stil i zdravlje ---------------------------------------------------------------------- 15
6. LITERATURA 1. www. ww. wiki wikipe pedi diaa 2. Džozef Štiglic: Štiglic: “Protivrj “Protivrječnosti ečnosti global globalizacij izacije”, e”, Socijalna Socijalna misao, misao, 2002. 2002. 3. www. www. global globalisa isatio tionan nandhea dhealth lth.com .com 4. www. www. econom economist ist.com .com/bu /busine siness/ ss/disp display laysto story ry 5. www. www. oxf oxford ordjo jour urnal nals.o s.org rg
18
