FIZIOLOGIJA SPORTA I VJEŽBANJA -tjelesna i zdravstvena kultura
Antonela Mikulic ,1g, Odjel za matematiku
ŠTO JE FIZIOLOGIJA SPORTA I VJEŽBANJA? Fiziologija sporta i vježbanja je dio medicine sporta (grane medicine koja se bavi prevencijom ozljeda, dijagnozom, liječenjem i rehabilitacijom te poboljšanjem sposobnosti sportaša kroz određene vježbe, pravilnu prehranu i psihološke aspekte), i bavi se proučavanjem organizma i tjelesnih funkcija vezanih uz odgovor i prilagodbu na tjelesnu aktivnost
ZNAČAJ POZNAVANJA FIZIOLOGIJE SPORTA I VJEŽBANJA !obro poznavanje fizioloških procesa vezanih uz sportski trening i natjecanja, omogu"uje sportašima i trenerima bolje rezultate, kvalitetnije treninge te ojačan metabolizam i zdravlje #azumjevanje fiziologije sporta i vježbanja, te shva"anje zašto se primjenjuje određeni način vođenja momčadi i treniranja pravi razliku između profesionalnih trenera i onih koje bez razumjevanja rješavaju zadatke trenerskog posla
2
ENERGIJA I SPORT $judski pokret i tjelesnu aktivnost omogu"uje oslobađanje energije u miši"ima% specifičnim trenažnim postupcima pove"avaju se energetski kapaciteti i sposobnost njihove upotrebe i regeneracije &valitetan trenažni program zahtijeva poznavanje energetskih procesa i kapaciteta, načina na koji se oni troše i obnavljaju u određenom sportu i tjelesnoj aktivnosti &oličina energije u jednom zatvorenom sustavu je konstantna i može prelaziti iz jednog oblika u drugi ,no nema gubitka energije 'zvor života potječe od nuklearne energije koja nastaje nuklearnim procesima na uncu i kao svjetlosna energija dolazi do emlje * procesu fotosinteze svjetlosna energija se pretvara u kemijsku energiju &emijska se energija iz hranjivih tvari u našem tijelu djelovanjem miši"a pretvara u mehaničku i toplinsku energiju, te u električnu energiju pri prijenosu živčanih impulsa * fiziologiji sporta i vježbanja najbitnija je mehanička energija, koja se oslobađa i manifestira pri tjelesnoj aktivnosti Fiziološka jedinica za rad i energiju je litra kisika +ranjive tvari, kada se oksidiraju s litrom kisika, u organizmu oslobađaju točno određenu količinu energije (tzv kalorijski ekvivalent) - $ ./ 0 121 &cal 0 /- &3 (ugljikohidrati) - $ ./ 0 45 &cal 0 -67 &3 (masti) .ksidacijom masti oslobađa se značajno više energije - gram masti 0 6 &cal - gram ugljikohidrata 0 4- &cal 8ovjek u stanju mirovanja (za tzv bazalni metabolizam- rad srca, mozga, disanja) u jednom danu potroši oko 972 $ ./, odnosno oko -722 &cal :ehanička efikasnost kod ljudskih aktivnosti (hodanje, trčanje i vožnja bicikla) oko /2 do /1; (ostatak, od oko51; kemijske energije se gubi u obliku topline) .dgovaraju"i treninzi mogu dovesti do pove"anja mehaničke efikasnosti za određenu aktivnost te dovodi do fiziološke prilagodbe organizma na specifična optere"enja, ali i do poboljšanja koordinacije
3
IZVORI ENERGIJE ZA MIŠIĆNI RAD .snovni i jedini izvor energije u tjelesnim stanicama je <=> (adenozin? trifosfat) <=> je molekula bogata energijom tvaranje i razgradnja <=>?a u organizmu odvijaja se izuzetno brzo, tako da čovjek potroši u jednom danu preko 42 kg <=>?a :iši"ne zalihe <=>?a su vrlo ograničene !a bi se koncentracija <=>?a u miši"noj stanici bila stalna koristi se energija iz kemijskih izvora uz ili bez prisustva kisika
1.ANAEROBNI IZVORI ENERGIJE ZA MIŠIĆNI RAD a)Fosfa!"# $a%a&'a'"#) a"a!(o"# s*s'a+ ,u sportu se očituje pri kratkim sprintevima, skokovima, promjenama pravca kretanja i sličnim eksplozivnim aktivnostima ?ima mali kapacitet, ali veliki energetski tempo ) G%#&o%#'#-&# $%a&'a'"#) a"a!(o"# s*s'a+ ?ograničeno zalihama miši"nog glikogena i puferskih sposobnosti tjelesnih teku"ina ?manja snaga od fosfagenog sustava, kapacitet dvostruko ve"i ?u sportu se očituje u aktivnostima trajanja -?/ minute (npr trčanje na 422 m) . AEROBNI IZVORI ENERGIJE ZA MIŠIĆNI RAD - daje energiju za dugotrajnu tjelesnu aktivnost niskog ili srednjeg
intenziteta (zalihe dovoljne za 72?62 minuta maksimalne aerobne aktivnosti) - oslobađanje energije je sporije, ali ekonomičnije, ne remeti značajno p+ vrijednost i homeostazu organizma
4
PRIMARNI ORGANS/I S0STAVI /OJI S0DJEL0J0 0 STVARANJ0 I OSLOBAANJ0 ENERGIJE ZA MIŠIĆNI RAD 1. S/ELETNI MIŠIĆI - pod utjecajem su naše volje - odgovaraju"i dugotrajni i specifični trenažni proces doista može dovesti do transformacije tipa vlakana u miši"ima, no taj je proces vrlo ograničen . DIŠNI S0STAV - pri tjelesnoj aktivnosti pove"ava se frekvencija i dubina disanja 2. /RVOŽILNI S0STAV - primitak kisika linearno raste porastom intenziteta tjelesne aktivnosti3 sve do dostizanja maksimalnog aerobnog kapaciteta AEROBNI /APA4ITET $a!(o"a #56(7%8#+os') @ sposobnost obavljanja rada kroz duži vremenski period u uvjetima aerobnog metabolizma - parametri za procjenu 9a&s#9a%"# :(#9#'a& &#s#&a @ količina koju organizam može potrošiti u roku od jedne minute ?dobar pokazatelj aerobne izdržljivosti a"a!(o"# :(a @ maksimalan primitak kisika, proporcionalan brzini trčanja pri anaerobnom pragu (brzina koju se može kontinuirano držati preko 92 minuta)
5
ZONE INTENZITETA TRENINGA 1. REGENERA4IJS/A ZONA - zona najmanjeg intenziteta - iskusnim, dobro pirpremljenim sportašima pomaže u oporavku nakon zahtjevog treninga . ZONA E/STENZIVNOG AEROBNOG TRENENIGA - zona izdržljivosti 52;?62; intenziteta aerobnog praga - brojne pozitivne fiziološke promjene (razvoj miši"ne izdržljivosti, smanjenje frekvencije srca u mirovanju, smanjenje količine masnog tkiva ) - vrsta optere"enja koja se kod sportaša koristi u ranijoj pripremnoj fazi, a kod rekreativaca za smanjenje udjela tjelesne masti 2. ZONA INTENZIVNOG AEROBNOG TRENINGA - 62;?-21; arerobnog praga - maksimalna aktivacija aeribne produkcije energije - dolazi do pove"anja anaerobnog praga i jakosti ;. ZONA MA/SIMALNOG PRIMIT/A /ISI/A - maksimalna energetska doprema u trajanju od /?9 minute - pretjerivanje u ovoj zoni može dovesti to pretreniranosti - unaprijeđenje funkcije motoričkih jedinica, pove"anje miši"ne jakosti <. ZONA MA/SIMALNE IZVEDBE - pove"anje razine jakosti, snage i brzine
6
PRE=RANA I SPORT
7
1. 0GLJI/O=IDRATI - daju tijelu energiju potrebnu za rad - najdragocijenije AgorivoB vrhunskih sportaša jer troše manje kisika pri razgradnji masti i proteina - 72;?52; dnevnog energetskog unosa - kruh, peciva, pahuljice, riža, tjestenina, krumpir, vo"e, mlijeko . PROTEINI - osiguravaju aminokiseline potrebne za rast i održavanje miši"a - -1; tjelesne mase - meso, soja, koncentrati proteina, kapsule aminokiselina 2. MASTI - izvor energije u slučaju mirovanja, aerobnog treneninga ili gladovanja - -1; ukupne kalorijske dnevne potrošnje - maslinovo ulje, ulje kukuruznih klica, maslac ;. VITAMINI I MINERALI - neophodni za odvijanje biokemijskih procesa u organizmu - zaštita od bolesti (pretjerivanje ima negativne učinke)
8
/OLIČINA VODE 0 ORGANIZM0 - vodu treba piti prije, za
vrijeme i nakon aktivnosti - žeđ nije pouzdan pokazatelj potrebe za teku"inom - korisno je pratiti boju i količinu urina tokom dana (taman urin?potreba za ve"im uzimanjem teku"ine)
9
- hladna voda najbolja za nadoknadu volumena teku"ine jer se brzo
apsorbira - dehidracija (prekomjerni gubitak vode) jedan je od glavnih čimbenika koji utječu na smanjenje sposobnosti nogometaša (malaksalost, grčevi, halucinacija, prestanak rada srca i cirkulatorni kolaps) - uputno je piti manje količine teku"ine više puta tijekom čitavog treninga - upotrebom sportskih napitaka nadokanđuju se i ugljikohidrati i elektroliti
ŠTO JESTI PRIJE TRENINGA ILI NATJE4ANJA? DOR0ČA/> - obavezan - corn flakes s obranim -; ?im mlijekom ili vo"nim jogurtom, kuhani bjelanjak, Bkukuruzni kruhC ili pogača, vo"na salata zaslađena umjetnim sladilom - izbjegavati slaninu, pečene kobasice, majonezu, punomasno mlijeko, masne sireve, maslac ili margarin GLAVNI OBRO/> - lagano jelo po mogu"nosti sastavljeno od sljede"ih namirnica kuhana riža, pečeni krumpir (ne u uljuD), umak od rajčice, pecivo, tjestenina bez jaja, pečena piletina ili puretina (na roštiljuD), tunjevina bez ulja, vo"na salata bez še"era - (primjer juha od povr"a, pečena puretina (bijelo meso) sa pečenim krompirom, crni kruh, zelena salata, vo"ni negazirani sok) ME0OBRO/> - energetska pločica, suhe smokve
•
za vrijeme intenzivnih priprema i obroci su obilniji s više energenata
10
SPORTS/A MASAŽA - masaža ima dugu tradiciju uporabe u sportu - sportska masaža je sastavni dio priprema svih vrhunskih sportaša - uključuje nemedicinske postupke pa je mogu prakticirati sportaši i
treneri - bazične tehnike masaže i samomasaže su relativno jednostavne za usvojiti - najčeš"e se koristi u rehabilitaciji kao dio fizikalne trapije - efikasan način rješavanja problema kao što su napetost miši"a,istegnu"a,uganu"a
P!' %a+"# (a5%oa 5a :(#98!"* s:o('s&! 9asa7!> 11
, o:o(a+a&?poboljšavanje fizičkog i psihičkog oporavka poslije napornih treninga ili utakmica , %8!&o+#'os'?poboljšava slabo stanje organizma , (!a#%#'a@#8a?poboljšava cijeljenje ozljeda , o6(7a+a"8!? održavanje muskuloskeletalnog sustava u dobrom stanju , "a'8!@a"8!?pomaže u pripremi igrača za utakmicu i kasnijem oporavku
? poboljšanje cirkulacije, miši"na relaksacija, op"e opuštanje, pove"anje pažnje i budnosti , deaktivacija bolnih točaka ? pove"anje fleksibilnosti i opsega pokreta, brži oporavak,smanjenje boli, odgovaraju"a razina emocionalne stimulacije
:asažu treba izbjegavati u svim slučajevima gdje njena primjena pogoršava nastalo stanje, npr ako je prisutna infekcija kože , potkožnog tkiva ili krvnih žila, ako se sumnja na prijelom , direktno na otvorenu ranu ili opekotinu , kada postoji mogu"nost prijenosa zaraznih bolesti na sportaša ili masera
12
=reba biti oprezan kod osoba koje imaju dijabetes,bolest bubrega,karcinom,srčane bolesti,jako visoki krvni tlak .prez je također bitan kod osoba sa prehladom,kao i kod onih koji se Bbaš i ne osje"aju dobroC:asaža može pogoršati simptome ili izazvati krvarenje iz nosa
ŠTETNI 0TJE4AJI 0 SPORT0 1. DOPING - kontrola upotrebe dopinga se počela ozbiljnije provoditi tek E2?tih godina prošlog stolje"a(atletika,plivanje,biciklizam,)kada je upotreba dopinga postala službena politika nekih država - primjena dopinga negira osnovne vrijednosti i načela sporta - doping je kršenje etičkih načela sporta i medicinske znanosti - pod dopingom se podrazumjeva , :(#98!"a s*:s'a"@# &o8! :(#:a6a8* 5a(a"8!"#9 fa(9a&o%o&o %8!&o+#'#9 s&*:#"a9a s*:s'a"@# $s'#9*%a"s#3 "a(&o'#@#3 a"'##o'#@#...) , :(#98!"a (a5%#-#'# 5a(a"8!"# 9!'o6a$&(+"# 6o:#"3 S'#9*%a"s#> - pove"avaju budnost, smanjuju osje"aj umora, mogu podizati borbenost - štetna djelovanjaanksioznost,pretjerana agresivnost, pove"anje frekfencije srca i vrijednosti krvnog tlaka dovode i do brže dehidracije - lako prepoznatljivi simptomi koji navode da je sportaš uzeo neki od stimulansa proširene zjenice,pojačano znojenje,nervoza ,nemir,nesanica,visok tlak,gubitak na tjelesnoj težini 13
/(+"# 6o:#"> - davanje krvi,eritrocita i sličnih pripravaka sportašu - ovom postupku može prethoditi uzimanje krvi od sportaša koji nakon toga nastavlja s treningom Fa(9a&o%o&!3&!9#8s&! # f#5#-&! 9a"#:*%a@#8!> - zabranjuje se primjena tvari i metoda koje mijenjaju cjelokupnost i vrijednost uzorka urina koji se koristi u doping kontroli - primjeri zabranjenih metoda su kateterizacija,zamjena urina ili miješanje urina !oping kontrola se može provesti na natjecanju ili izvan natjecanja bez bilo kakve prethodne najave sportašu kojeg se testira'zbjegavanje doping kontrole ili odbijanje dobrovoljnog testiranja ima isti rezultat kao da je sportaš bio pozitivan na testu što povlači i odgovaraju"u kaznu
. AL/O=OL - uživanje alkohola je u ve"ini zemalja uobičajeno i sastavni je dio -
-
-
kulture i običaja alkohol postupno ošte"uje organizam i istovremeno se razvija ovisnost o alkoholu alkoholizam je kronična, često progresivna bolest koja može biti kobna, uključuje okupiranost alkoholom i odsutnost kontrole unosa alkohola u organizam usprkos mogu"im opasnim bolestima,poslovnim,obiteljskim i financijskim posljedicama predispozicije za postati alkoholičar dob(adolescenti koji piju imaju veliku mogu"nost postati alkoholičari) , spol (muškarci), genetski faktori pove"avaju rizik, obiteljska povijest, emocionalni poreme"aji prekomjerna konzumacija alkohola uzrokuje oboljenja jetre, kardiovaskularne probleme, bolesti probavnog sustava , pojavu še"erne bolesti i upalu gušterače, gubitak seksualnih sposobnosti, prirođene malformacije novorođenčadi, neurološke komplikacije
14
2. P0ŠENJE - uživanje duhanskog dima iz cigareta,cigara,lule ili pasivnim pušenjem uzrokuje brojne promjene u organizmu koje dovode prvo do nikotinske ovisnosti a potom i do razvoja širokog spektra bolesti - nikotinska ovisnost označava fizičku i psihičku potrebu za duhanskim dimom i njegovim sastojcima - znaci nikotinske ovisnosti jedan ili više neuspjelih pokušaja odvikavanja od pušenja, neugodni simptomi pri nedostatku cigareta, pušenje usprkos prisutnim zdravstvenim problemima, prekidanje socijalnih ili sportskih aktivnosti i kontakata zbog nemogu"nosti pušenja u određenim situacijama - navika pušenja se obično stvara u pubertetu,gdje je ujedno vidljiva potreba aktivnog preventivnog djelovanja učinci pušenja - negativni na zdravlje čovjeka uzrok E5; 15
slučajeva karcinoma plu"a, pove"ani rizik od kardiovaskularnih oboljenja, umanjuje funkcionalne sposobnosti kako običnih ljudi tako i sportaša, može uzrokovati neplodnost kod žena kao i impotenciju kod muškaraca, osjetila kao okus i miris su jako oslabljena kod pušača
a djelatnicima u sportu leži odgovornost da vlastitim primjerom ukažu na štetnosti pušenja i alkohola te ne toleriraju mogu"nost da njihovi članovi kluba postanu ovisnici o alkoholu ili nikotinu
16
17
