→ → →
Prema naopštijoj definiciji, stimulus (nadražajili draž) je bilo koja promena spoljašnje sredineu kojoj se nalazi razdražljivo tkivo, odnosno tkivo sposobno da reaguje na tu promenu. Svaka promena spoljašnje sredinenemoradabudeefikasna. Da bi tkivo reagovalo, stimulus mora biti dovoljnog intenziteta, on mora da postigne određeni nivo. Minimalanintenzitetdovoljandadovededoreakcijejepragnadražaja.Nadražajčijijeintenzitetmanjiod pragasupotporni(subliminarni)inisuefikasni. Drugi uslov koji promenu sredine čini efikasnom jeste da se promena odigra dovoljno brzo i da traje dovoljnodugo.Suvišesporeipreteranokratkotrajnepromenenemoguimatikarakterefikasnogstimulusa. Draž -spoljašnjaiobjektivnopostojećaenergijakojadelujenanašačula.Postojeraznevrstedraži:fizičkei hemijske, mehaničke, termičke. Mišići i nervi imaju sposobnost da odgovaraju aktivnim procesom na promeneizspoljašnjesredineitaosobinasenazivarazdražljivost.Reakcijananadražajmozedasezavrši ili razdraženjem ili inhibicijom (aktivnim kočenjem specifične funkcije). Kod živih bica potrebno je da se diferenciraju3nivoastanjafunkcionalneaktivnosti. 1
(odsustvomanifestnihpojava,specifičnepojave,kretanja)
2
(javljasekaorezultatnekogdejstvanaživu tvorevinu)
3. manifestacija).
(aktivan proces koji se ispoljava u slabljenju ili prestanku specifičnih funkcionalnih
jeodređenovremedejstvanadražaja(vremezakojesevršireobaza),dužeodhronaksije. Reobazajeminimumintenzitetanadražajakojijepotrebnozadovoljitikakobidošlodoakcionogpotencijala. Hronaksijajenajmanjevremekojejeneophodnokakobidošlodoprocesarazdražajaipridejstvudvostrukih reobaza, uslovljava formiranje akcionog potencijala. Akomodacija je pojava da se razdražljiva tkiva prilagođavaju nanadražaj koji sesporouvećava (neurofiziološkaosnova zaakomodaciju supromene na voltažno-zavisnimkanalima).Vrločestonaorganizamdelujeserijanadražaja,bilodadelujuistovremeno, bilo dasledejednadrugu, gde svakaizaziva određeni odgovor.Da bisesprovelereakcije,organizam je dužandiferenciratinadražajeitonesamoponjihovomkvalitetu,vecipointenzitetuidužinidejstva.Tose definišekaodiferencijalniprag -minimalnarazlikaintenzitetailidužinedejstvaizmeđudvanadražaja,kojaje dovoljnadaizazovenovinivoaktivnostitkiva,organa. -Dostvaranjanervnogimpulsadolazisamouslučajukadaintenzitetimpulsadostigne vrednostpraga,tektadasemožeregistrovatiakcionipotencijal.Bodvicjeutvrdiodapostojizakonitiodnos izmeđureakcijeekscitabilnogtkivaiintenzitetastimulusa.Nastimulusčijijeintenzitetsublimirantkivone reaguje (tj. ne dolazi do kontrakcije), dok na stimulus na nivou praga tkivo reaguje maksimalno i svako povećanjejačinestimulusaneizazivavećukontrakcijumišića.Bodvicjeformulisaozakonkojijenazvaosve ili ništa. Tvrdio je da je onprimenljiv na sva ostala ekscitabilna tkiva (on je eksperimentisao sa srčanim mišićem), što se pokazalo kao tacno. Prema ovom zakonu subliminalni stimulusi ne dovode do reakcije ekscitabilnogtkiva -ništa,dokstimulusinanivoupragaizazivajumaksimalnomogućiefekat -sve.Amplituda akcionogpotencijalanepovećavasesa povećanjemintenzitetastimulusa.Stimulusintenzitetaispodpraga neizazivaakcionipotencijal,dokstimulusnanivoupragaizazivaakcionipotencijalmaksimalneamplitude. Na taj način stimulus čiji je intenzitet znatno iznad praga ne dovodi do povećanja amplitude akcionog potencijalanitisemenjabrzinakojomsenervniimpulsprostirekrozakson. Nervniimpulsseprostirekroznervnovlaknobezdekrementa.
Ćelijska membrana je selektivno propustljiva dinamička struktura koju sačinjavaju 2 komponente. Prva, osnovnakomponentasesastojiizfosfolipidnogdvoslojaukojemsulociranehidrofobnelipidnegrupeione supovezanesahidrofilnimfosfatnimgrupama.Tusenalazespecijalizovanimolekuli,uglavnomproteinske prirode,kaoštosujonskikanalireceptorizaneurotransmitereisanjimapovezanienzimi.Proteinikojidopru uekstracelularniprostorobezbeđujuspecifičnamestaprepoznavanja(receptorskiproteini)odkojihzavisii intercelularna komunikacija pomoću neurotransmitera i hormona. Membrana se stalno obnavlja na račun novosintetisanihsupstanciućeliji.Krozćelijskumembranuvršiserazmenamaterijalaielektrolitaizmeđu spoljašnjesredineićelijeposebnoprolaskomkrozjonskekanale. Na unutrašnju stranu membrane nadovezuju se specifične končaste proteinske strukture koje čine membranske skeletne proteine u koje spada i sinapsin, čija je uloga intercelularno prepoznavanje i signalizacija,kaoitransport.Proteinisedelenalipoigliko-proteine.Oniseuodnosunapoložajifunkciju delenastrukturne,naonekojisufunkcionalnikaopumpe,kanaliireceptori.
Ćelijska membrane je lipoproteinska struktura koja je sačinjena od dva lipidna i jednog belančevinastog sloja.Belančevinesustrukturneiliperiferne,ionekojeučestvujuugrađimoguimatifunkcijukanala,pumpe ilinosačaenzima.Okoćelijskemembranenalaziseomotačneurolema. Lipidnedvoslojsenemešasaekstra-intracelularnomtečnošću.Onobrazujebarijeruzakretanjemolekula vodeihidrosolubilnihsupstanciizmeđuekstraiintracelularnetečnosti.Malibrojsupstancimožeproćikroz lipidnidvosloj,asadrugestranemolekuliproteinaimajusasvimdrugačijatransportnasvojstva,onistvaraju alternativniputkrozćelijskumembranu.
→
Kroz membranusesprovodiselektivnitransportmaterijakojimožebiti:pasivniiaktivni. krozmembranuućelijuiliiznjeuspoljašnjostsesprovodibez potrošnjeenergije.Osnovni oblicipasivnogtransportasuosmoza,difuzijaiolakšanadifuzija.Osmozajedifuzijavodekrozmembranu. Molekuli vode se kreću iz sredine sa manjom koncentracijom (tu je više vode) u sredinu sa većom koncentracijomrastvorenihmaterija(tujemanjevode).Pritisakkojijepotrebandabisesprečilaosmozaje osmotskipritisakionjevećištojekoncentracijarastvoravećaiobrnuto.Akosećelijenalazeurastvoruvoda ćetežitidaprođekrozćelijskumembranuuciljudaseizjednačikoličinavodesaobestranemembrane. Osnovnimehanizamkojiobezbeđujeprodiranjematerijeućelijuje difuzija.Onajepodeljenaudvaposebna ciklusa,atosujednostavnaiolakšanadifuzija.Jednostavnadifuzijaseodvijakrozmeđuprostorelipidnog dvosloja, pri čemu nije potrebno da ono što treba da bude transportovano bude vezano za proteinske nosače. Jednostavnadifuzijaseodvijasamestavećekamestumenjekoncentracije(nizhemijskigradijent). Olakšana difuzija zahteva interakciju molekula ili jona sa proteinskim nosačima koji pomažu njihovo prolaženjekrozmembranu.Onaseodvijakrozkanale,anosačisezovuuniportnosačijerprenosematerije samoujednompravcu.
1)
Uniport-nosi1supstancu
2)
Simport-nosiistovremenobar2supstanceuistomsmeru,učestvujeumehanizmukotransporta
3)
Antiport-nosisupstanceusuprotnimpravcima
Olakšanadifuzijaseodvijaupravcugradijenta.Olakšanomdifuzijomsetransportujeglukozaiovajnačin transportaregulišuhormonipatakoolakšanudifuzijuglukozeregulišeinsulin. (Na K pumpa)- transport sa mesta male koncentracije na mesto veće koncentracije (odnosno, protiv koncentraciskog gradijenta) Ovaj transportni sistem se odvijazahvaljujući energiji ATP i zavisi od prenosa materije pomoću proteinskih nosača Na-K pumpa neprekidno odražava razliku koncentracije Na i K sa jedne i druge strane membrane kao i uspostavljanje negativnog električnog potencijalaunutarćelije. OdstranjenjeNaizunutrašnjostićelijevršisepomoćuNapumpekojajejedanodrazličitihvidovaaktivnog transporta.Aktivnostnatrijumskepumpe obezbeđujeniskukoncentracijujonaNaućeli jiinjihovo koncentrisanjesaspoljašnjestrane.SmatrasedaseaktivnitransportNavršipomoćuenzimaATP-aza,koji ulaziusastavmembranenervećelijeNaunutrašnjojstranimembraneenzimvezujeNa azatimgaprenosi nanjenuspoljašnjustranuitugaotpušta.Ovapumpa-molekul,uistovremenaspoljašnjojstranimembrane vezujeK jonesuprotnoodkoncentracionoggradijentu,vraćaihuunutrašnjostćelije,opetpomoćuaktivnog transporta.TobiporedostalihfaktoratakođedoprinosiloodražavanjuvisokekoncentracijeK uaksoplazmi. Zatoseenzimpomoćukogaseopisanitransportustva rinaziva N K ATP-azaasamaktivnitransportNA K pumpa.Kakoseovajtransportvršinasuprotkoncentracionomgradijentu,ovajproceszavisiodutroška energije.AkosenanekinačininhibiraenzimATP-azaisprečisintezavisokoenergetskihfosfatnihjedinjenja kaoštojeadenozintrifosfat(ATP)iarginin(kodbeskičmenjaka),kojisuglavnienergetskiizvori,dolazi do inaktivacijepumpnogmehanizma,aakoinaktivacijapumpetrajeduže,neuronsedepolarišeinemoževiše dagenerišenervneimpulse.Važnaulogapumpejedaočuvavolumenćelije.Pumpaispumpa3jonaNa a unese2K . Ima5aktivnihmesta.
Bioelektrični fenomeni su kontrolni sistemi koji sinhronizuju funkcije najvećeg brojaćelija našeg tela. Unutar ćelije i u međućelijskoj tečnosti vlada „princip elektroneutralnosti“, što znači da je broj anjona i katjona približno jednak sa obe strane ćelijske membrane. Uvanćelijskojsredinipreovlađujunatrijumovijoniihloridi, aućelijijonikalijumaiorganskianjoni.Zatouvremeelektričnogmirivanja,kadanestvarajuineprovode bioelektrične signale, između intracelularne i ekstracelularne površine membrane postoji razlika u naelektrisanju (potencijalska razlika). Ona predstavlja osnovnu polarisanost membrane, a poznata je kao membranski potencijal mirovanja (MPM) ili transmembranski potencijal (TMP). Najčešće je to potencijal kalijuma koji u miru prolazi kroz svojesporo-curećekanale i ideka međućelijskojtečnosti. MPM različitih ćelijaimarazličituvrednost,alijezaistitipćelijakonstantan.RazlozizapostojanjeMPM-asu:selektivna propustljivostplazmamembrane,Donnan-ovefekatnedifuzibilnihanjonauaktivnostNa /Ka pumpi.
značidajeonaurazličitovreme,narazličitimmestima propustljivazarazličitejone,usledrazličitih tipova jonskihkanala, nosača i/ilipumpikoje seu njojnalaze. Tako je u vreme električnog mirovanja plazma membrana slabo propustljiva za fosfate, sulfate, jone magnezijuma i kalcijuma, a veoma je propustljiva za jone kalijuma i natrijuma(u nekim slučajevimai za hloride),kojisuzatoodgovorni zanjenuosnovnupolarisanost,tj. zapostojanjeMPM-a.Ovoznačidajeza kalijum otvoren daleko veći broj kanala nego za natrijum, pa je difuzija kalijumovih jona kroz plazma membranuoko50putavećaoddifuzijenatrijuma.Kalijumovijoni,tadaprolazeumeđućelijskutečnostkroz svojepasivnekanalezbogpovoljnogkoncentracijskoggradijenta.Kalijumovijoniprolazesami,bezanjona
koji ostaju uz membranu i doprinose nejednakoj distribuciji anjona i katjona uz spoljašnju i unutrašnju površinumembrane.Upravoovadifuzijakalijumovihjonakrozsporo-curećejonskekanaledajenajvećideo vrednostMPM-a. dajumolekuliijonikojinemoguprolazitikrozćelijskumembranujer nisuliposolubilni,aumembraninemajonskihkanalailinosačazanjihovtransport.Tosuvelikiproteinski, fosfatniisulfatnianjonićelije.Tokomdifuzijekalijumovihjonakameđućelijskojtečnosti,uvremeMPM-a,ovi intracelularnianjonikrećuzakatjonimakalijuma,ali poštone moguproćikrozplazmamembranu, ostajuu tankomslojuuznjenuunutršnjupovršinuisvojimnegativnimnabojemnedozvoljavajukatjonimakalijuma kojisu izašli da se udalje iz uskog slojauz spoljašnju površinu plazma membrane. Naopisan način se pozitivnonaelektrisanijonigrupišuuzspoljašnjupovršinuplazmamembrane,doksesanjeneunutrašnje stranenagomilavajuanjoni,čimesepostiževelikideopolarisanostiplazmamembraneuvremeMPM-a. suelektrogeničnejernemenjajujonnatrijumazajonkalijuma,većzasvaka3 natrijumovajonakojaizbaceumeđućelijskutečnost vrateućeliju2kalijumovajona.Onetakodoprinoseda u uskom sloju, koji prekriva spoljašnju površinu olazma membrane, ima više pozitivnih jona nego sa intracelularne strane membrane. Na /Ka -pumpe imaju veliki značaj za održavanje MPM-a, jer su
neophodnezavraćanjerepolarisanemembraneustanjemirivanja(polarisanosti).Natrijum-kalijumATP-aze (pumpe) su integralni transportni membranski proteini koji omogućavaju održavanje visoke unutarćelijske koncentracijekalijuma,uz niskukoncentraciju natrijuma.Nanjenojekstracelularnojpovršininalaze sedva mestazavezivanjekalijuma,anaekstracelularnojstranisutrimestazanatrijum.
supromenepotencijalaplazmamembranekojeomogućavajupromenu ekscitabilnosti (razdražljivosti) ćelije. Tako je hipopolarisanost stanje smanjene polarisanosti plazma membrane.Javljaseuslednjenepojačanepropustljivostizajonenatrijumai/ilikalcijumakoji,zbogpovoljnog koncentracijskogielektričnoggradijenta,intenzivnijeprolazeućelijuuvremeMPMitakosmanjujurazlikuu naelektrisanju između spoljašnje i unutrašnje površine plazma membrane. Zato se potencijal membrane približavapražnojvrednosti,parasteekscitabilnost,tj.povećavasemogućnostdaćelijaproizvedeakcioni potencijal.Međutim,akosenedostignepražnavrednostnećenastupitiakcionipotencijal,ahipopolarizacija membranećebitiponištenaistimmehanizmimakojimaseodržavavrednostMPM-a.Hiperpolarisanostje stanje suprotno hipopolarisanosti jer podrazumeva povećanje polarisanosti plazma membrane. Jedan od načina da se ona postigne je povećanje propustljivosti za kalijumove jone u vreme MPM-a, kada zbog povoljnogkoncentracijskoggradijentaoniizlazeizćelijeigomilajusvojepozitivnonaelektrisanjeuuskom pojasuuzspoljašnjupovršinuplazmamembrane,činećijevišepolarisanom.Druginačinjedamembrana postanepojačanopropustljivazahloridekojitada,zbogizrazitogkoncentracijskog gradijenta,ulazeućelijui gomilaju negativno naelektrisanje sa unutrašnje strane plazma membrane, što se takođe manifestuje povećanjem polarnosti. Treći način je da sesmanjipropustljivost ćelijske memrane za jone natrijuma i/ili kalcijumaa daseistovremeno zadrži povećana propustljivost zakalijumove jone koja redovno postojiu vreme MPM-a,tako da nema mogućnosti da natrijumovi i/ili kalcijimovi joni svojim ulaskom kompenzuju izlazak kalijumovih jona kroz sporo-cureće kanale, i zato raste količina pozitivnog naelektrisanja uz spoljašnjupovršinuplazmamembrane. Ravnotežapotencijalajeizjednačavanjesilaelektrohemijskog(težidanađeK )ikoncentracionog(vukuK uspoljašnjusredinu)gradijentanaodređenomnivoupotencijalnerazlike.
predstavlja promenu naelektrisanja membrana. Nervne, mišićne i žlezdane ćelije su ekscitabilne,štoznačidaseosnovnapolarisanostnjihoveplazmamembranelakomoženarušiti,usmislu hipopolarizacije i hiperpolarizacije. Kada hipopolarisanost plazma membrane dostigne vrednost pražnog potencijalanastajeakcionipotencijal(AP).Toje„biološkailijonska“struja(biostrujailiimpuls)kojaslužiza međućelijske komunikacije, tj. za prenos informacija sa jedne ne drugu ćeliju. AP je oblik prenošenja informacijadužmembraneneravaimišića,iusvakodnevnomjezikusenazivaimpulsilinadraženje. Svaki se sastoji iz faze depolarizacije i faze repolarizacije. Pritom se AP različitih ćelija razlikujujersunjihove membranerazličitopropustljivezarazličitejone.
Dabinastupilaekscitacijaćelijeneophodnojedaulaznatrijumovihjonaunjubude 5-20putavećiodizlaska jonakalijumai/iliulaskahloridnihjona.Tosedešavakadaekscitabilnaćelijaprimisignalanekedrugećelije ili sa receptora nekog čula, a u retkimslučajevimado toga dolazi spontano (kod samookidajućih ćelija). Spontano, posredstvom odgovarajućeg liganda, usled dejstva neke mehaničke sile ili promene voltaže otvaraju se kanali za natrijum i/ili kalcijum, pa ovi joni pojačano ulaze u ćeliju i smanjuju razliku u naelektrisanju (polarisanost) između spoljašnje i unutrašnje površine njene plazma membrane. Tako se potencijal membrane približava pražnoj vrednosti, odnosno nastupa hipopolarisanost, koja pripada fazi depolarizacijeapoznatajekaoprepotencijal. prag ili nivo okidanja predstavlja minimalni potencijal potreban za otvaranje voltažnozavisnihnatrijumovihi/ilikalcijumovihkanala.Samo akojeprepotencijaldovoljnovelikida postignevoltažu praga,onpozakonu„sveiliništa“automatskiomogućavaokidanjeekscitabilnećelije,tj.nastanakakcionog potencijala. se definiše kao ulazak natrijumovih i/ili kalcijumovih jona u ćeliju, pri čemu se potencijal plazma membrane menja sa -75 mV (MPM) na oko +15 mV (maksimalno do +55 mV. Na zapisu se to registruje kao uzlaznafaza AP. Ovdetreba imati na umu dapravadepolarizacija nastupakada seizgubi polarisanost i membrana se zbilja depolariše, tako da više nema razlike u naelektrisanju između njene spoljašnjeiunutrašnjepovršine(0mV).DeoAPkojiimavrednostiznad0mVoznačavasekaoprebačeni potencijal ili kao obrnuta polarisanost plazma membrane (reverzija polariteta) jer tada njena spoljašnja površina, koja je u vreme MPM-a imala višak pozitivnog, ima višak negativnog naelektrisanja, dok uz unutrašnjupovršinudominira pozitivnonaelektrisanjekojejeuneonatrijum. Pridepolarizacijise,zbogulaskajonanatrijumai/ilikalcijuma,pospoljašnjoj površiniplazmamembraneširi talas negativnog a po unutrašnjij talas pozitivnog naelektrisanja, što obično predstavlja naredbu ćeliji za odgovarajuću akciju. Kada su u pitanju neuroni „akcija“ je izazivanje hipopolarizacije ili hiperpolarizacije jednog ili više neurona, efektorskih ili receptorskih ćelija sa kojima oni sinaptički komuniciraju, dok kod mišićnihćelijapodakcijompodrazumevamokontrakciju.
1)
-odpočetkadokrajanervnogvlakna
2) -depolarizacijasevrširegulisanjemnatrijumovihkanala,akadasedostignevrhotvaraju sesporikalijumovikanali.Platotrajedo250milisekundi.Primerjesrčanimišić. Akcionipotencijali mogudabudu:veliki,mali,visokoiliniskofrekventni,dugotrajni,kratkotrajni(uneuronima traju samo 1 msec.), depolarišući ili hiperpolarišući. Pritom svi AP iste ćelije imaju identičnu amplitudu i trajanje,alisuimfrekvenceipauzekojesejavljajuizmeđunjihvrlopromenljive,štosekoristiumeđućelijskoj signalizaciji. Kada jedna elektrodazaregistrovanjeAP stoji neposredno uzunutrašnju a druga uzspoljašnju površinu plazmamembranedobijasezapisklasičnogšiljatogmonofaznogAP,aliakooberegulišućeelektrodestoje sa iste strane plazmamembrane regidtrujesebifazniAP. Zarazliku od zapisa šiljatog AP,nakome se razlikuju uzlazna depolarizaciona i silazna repolarizaciona faza, na zapisu bifaznog AP razlikuju se: pozitivanotklon,izoelektričnalinija,negativanozklonijošjednaizoelektričnalinijanakraju.
Svaka depolarisana ćelija mora da se repolariše. Repolarizacija otpočinje kada se završidepolarizacijai otvoresevoltažno-zavisnikalijumovikanali,zbogpromenevoltaže. sedefinišekaoizlazakkalijimovihjona izćelije,pričemuse pospoljašnjojpovršiniplazma membrane širi talas pozitivnog a po unutrašnjoj talas negativnog naelektrisanja. Ona obično predstavlja naredbu ćeliji da prestane sa započetom akcijom. Izlazak kalijima dovodi do promene polarisanosti membrane,takoštoizazivagomilanjepozitivnognaelektrisanjauzunutrašnjupovršinuplazmamembrane. Načovekadelujedražanadražajnastaje. Dražilidraženjjemogućnostnastankanadražaja(tojeAP).
1. Intenzitet- označava se kao reobaza i to jenajniži intentitet neophodan za akcionipotencijal. Draž intenzitetareobazedelujeuvremenu(korisnovreme)iformiraseakcionipotencijal. 2.
Trajanje
3.
Brzinauvođenja-akonemabrzineuvođenjadoćićedoadaptacije
IIfazarepolarizacije TokodvećineekscitabilnihćelijapočinjenavrhuncuAP,u momentuukomevoltažaiznosiizmeđu +15i +30mV.Usledotvaranjaovihkanaladolazidobrzedifuzije kalijumovihjonaizćelijeumeđućelijskutečnost, štosenazapisuAP-avidikaonaglovraćanjepotencijalanavrednostMPM-a.NazapisumonofaznogAP zapaža sebrza početna difuzija kalijumovih jona koja trajesve dovraćanjavoltaže navrednostpražnog potencijala. Potom se usporava difuzija kalijuma, usled sve nepovoljnijeg koncentracijskog i električnog gradijenta,štoseregistrujeuvidunegativnognaknadnogpotencijala(negativnogpostpotencijala).Jošuvek nije neutralisano celokupno negativno naelektrisanje koje je zaostalo uz spoljašnju površinu plazma membraneodprethodnedepolarizacije.NegativanpostpotencijaltrajesvedouspostavljanjaMPM-a.Potom sedifuzijakalijumanastavlja,alijesvesporija,zbogsveslabijegkoncentracijskogielektričnoggradijenta. Taj deo repolarizacije, tokom koje potencijal pada ispod vrednosti MPM-a, označavamo kao pozitivan naknadni potencijal ili pozitivan postpotencijal. Konačno se celokupna spoljašnja površina membrane naelektrišepozitivno,aunutrašnjanegativno,tj.potencijalmembranesevretinavrednostMPM-a. (nepodraživost) limitira frekvencu AP ekscitabilnih ćelija. Postoji apsolutna i relativna refraktornost. Apsolutna refraktornost vlada od momenta postizanja pražnog potencijala, tokom depolarizacije, pasvedokse tokomrepolarizacijepotencijalnevratinapražnuvrednost.Tojeperiodkada nikakvedražinemoguprekinutitokaktuelnogAP.Relativnarefraktornostvladakadaekscitabilnećelijenisu sposobnedaodreagujunanadražajeuobičajenejačine.Međutim,akotadaprimestimuluskojijedovoljno jakdadovedepotencijalnjihoveplazmamembranedopražnevrednostiproizvešćeAP.
Periferni nerv iliživac je složena tvorevina koja se sastoji od velikog broja nervnih vlakana koja su povezana vezivnim tkivom. Pojedinačna vlakna u nervu obavijena su izolacionim vezivno-tkivnim omotačem ENDONEURIJUMOM. Preme funkciji razlikujemo3 vrste nervnih vlakana: 1) (senzitivna, aferentna, uzlazna) prenose impulse od receptora ka višim delovima nervnog sistema gde se doživljavaju kao određene senzacije. 2) (eferentna, silazna) prenose impulse od CNS-a da skeletnih mišića (efektora) ,tj. mišićnihvlakana kontrolišućitakovoljnepokretečoveka. 3) (vegetativna) su eferentna po funkciji, kontrolišu svojim impulsima glatke mišiće visceralnihorgana,žlezdaneaktivnosti. Senzorniimotornineuroniučestvujuugrađiperifernihnerava. Periferninervisemogupodelitiu2velikegrupe: 1) 2)
-potičuizmedulespinalis -potičuizmoždanogstabla,tj.izbazemozga(lobanjski,ima12pari)
Periferninervisuvećinommešoviti. VlaknauokviruperifernogNSmogubiti: 1) 2)
kojazauzimaju2/3 kojazauzimaju1/3
(vlaknaAtipa)posedujumijelinskiomotačkogauperifernomNSproizvodeilučeŠvanove ćelije, a u CNS-u to rade oligodendrociti. Mijelinski omotač se sastoji od većeg br. namotaja dvostruke plazma membrane Švanove ćelije, filovanih međućelijskim matriksom i mijelinom. Broj namotaja ovog omotača krećesei dostotinuičestojevišestruko debljiodsamog aksona.Zbogomotačaovavlaknasu belebojeidebljasuodnemijelinskih.Naistomvlaknuobičnosenalazioko500Švanovihćelijakojesu razdvojene Ranvierovim suženjima - čvorićima. Švanova ćelija obmotava 1-3 mm nervnog vlakna, onda nastupaRanvierovosuženjekojejeoko1000putakraće.MijelinskavlaknasudebljaiimajudužeŠvanove ćelije, pa zato pružaju manji otpor provođenju impulsa. Njihova Ranvierova suženja su dosta udaljena međusobno,pasuskokoviAPvelikiionsebrzoprenosi. (nemijelinirana,vlaknaCtipa)nemajumijelinskiomotač,većjenekolikonjihutisnutou Švanovućelijuimtrasiraputaliseneobavijaokonjihuvišeslojevainelučiznačajnekoličinemijelina. Odsustvomijelinskogomotačauzrokjesivebojeovihnervnihvlakana.KrozamijelinskavlaknaAPputuje sporo. su praktičnonezamorniiispitujesenjihovaosetljivostnapritisak (najosetljivijasu mijelisana nervnavlakna)ianestetike.
Ako seizvrši aksotomija,odnosno,presecanje perifernog živcaInatajnačinse nervna vlaknaodvoje od some, relativno brzo dolazi do degenerativnih promena u distalnom delu aksona, odnosno delu koji je izgubiovezusatelomneurona.Uistovremeseuproksimalnomdeluaksona,tj.onomkojijeostaopovezan sa somom, odigravajuse procesi koji omogućavaju ponovo srastanje oba dela nervnog vlakna, odnosno regeneracijuneurona.Kodsisara,regeneracijapresečenihaksonamogućajesamouperifernomnervnom sistemu.Somakodnižihkičmenjaka(npr.gušteri)dolazidopotpuneregeneracijeaksonaiuperifernomiu centralnomnervnomsistemu.Procesekojepratedegeneracijuiregeneracijuneuronauperifernomnervnom sistemu opisao je Waller i po njemu se degeneracija presečenih nerava naziva Wallerova degeneracija. Degenerativniprocesiudistalnomdelupresečenogaksonaispoljavajuseuvidumorfološkihifunkcionalnih promena.Morfološkepromenesenajpreuočavajunamijelinskomomotačuazatimiuaksoplazmi. Mijelinskiomotačnajprepromenisvojizglediupreioduod8-32danaiščezavainjegaabsorbujulokalni fagocitikojipotičuodŠvanovihćelija.Naistinačinreagujeiaksoplazma.Uprocesudegeneracijeaksona, broj Švanovih ćelija se povećava i na kraju od distalnog dela nervnog vlakna preostanesamo nurilema. Funkcionalna sposobnost aksona se u toku degeneracije gubi u roku od 3-5 dana. Paralelno sa degeneracijomdistalnogdelanervnogvlaknamoguseuočitijasnepromeneunjegovomproksimalnomdelu kojeomogućavajuregeneracijuaksona.
NakrajuproksimalnogdelajavljajusebrojniprotoplazmičniizdanciituseumnožavajuŠvanovećelije.Ako jerastojanjeizmeđudva rasečenadelaaksona malo,do3 mm,ako jesačuvano vezivnotkivo živca, jedan odprotoplazmičnihizraštajaproksimalnogdelaaksonaurastaupraznuneurilemuitakodolazidosrastanja nervnogvlakna.Akojerastojanjeizmeđuproksimalnogidistalnogdelaveće,možedoćidoformiranjaotoka sličnogtumorukojisenazivaneuronom,kojisprečavaregeneraciju.UCNS-uvišihkičmenjakapresečeni aksonine izrastaju.Razlogtomemožebiti glijalni ožiljak koji blokira regeneraciju.Takođe,mislise dasu metaboličkesposobnosticentralnihneuronanedovoljnedaprodukujumaterijalpotrebanzaregeneraciju. Utokuregeneracijesevršineprekidnoaksoplazmatskokretanjeodsomekanervnomvlaknu(anterogradni transport)itopribližnoonombrzinomkojomregenerisanideoaksonaraste.Postavljenajeiteorijaprema kojoj dva dela nervnog vlakna srastaju na osnovu specifičnih hemijskih signala. Takođe se razmatra mogućnostučešćasličnihhemijskihsignalauembrionalnomrazvićunervnogsistema.Njihovaprirodanije do kraja definisana ali se smatra da je reč o membranskim proteinima male molekulske mase. Pored Wallerovihdegenerativnihprocesakojizahvatajudistalnideopresečenogvlakna,unovijevremeotkrivene suidegenerativnepromenekojezahvatajuproksimalnideopresečenogneuronaoznačenekaoretrogradna degeneracijaiprostiruseodprvogRanvierovogprstenailidosamogneuronskogtelagdeseprimećujuu citoplazmi, jedru, i Nislovim granulama. Utvrđeno je da se degenerativne promene događaju i kod ovih neurona sa kojima stvaraju sinapsu presečena nervna vlakna. Reakcija tih postsinaptičkih ćelija, tj. transsimpatička reakcija ukazuje na to da se pomoću sinaptičke veze, pored nervih impulsa, na postsinaptičkućelijuprenoseItrofičkiuticaji.
Sva nervna vlakna provode impulse IZOLOVANO – nezavisno od ostalih, jer su pojedinačna vlakna obavijena izolacionim vezivnotkivnim omotacem-endoneurijumom. Perineurijum je omotač skupa nervnih vlakana koja se pružaju u istom pravcu (fascikulus) a fascikulusi suudruženi u nerv koji obavija omotač epineurijum. – Aferentna vlakna prenose akcione potencijale od receptora ka centrima a eferentna ih prevode od centara ka efektorima. Sinapse određuju smer provođenja impulsa kroz nervna vlakna(invivo). Impulsi idu isključivo ka presinaptičkojmembrani a sa njese prenose na postsinaptičku membranuhemijskesinapse.Obrnutsmerseretkodešavauorganizmu. prenosimpulsase može registrovati izolovanjem nervnog vlaknavanorganizma (invitro) I podraživanjem strujomnjegovog središnjeg dela, što nije uobičajeno u živom organizmu (osim u slučaju akson-aksonskih sinapsi), pa se aferentnavlaknapodražujuodreceptoraaeferentnaizcentra.Ovoseprimenjujesamokodfizikalneterapije kadaželimostimulacijomnervnihvlakanaistovremenodapodstaknemoIcentarIefektor. –prenosa.p.dužnemijelinisanih nervnih vlakana.Svakideovlaknamoraposebno razviti a.p.(morasedepolarizovatiapotomirepolarizovati),morajudazahvatesvakideomembraneponaosob. ProcesdepolarizacijeprivućiNA+sasusednogpolarisanogdelakojijeMPMitimemusmanjujepolarnost, izaziva depolarizacuju dok se on automatski repolariše. Zbog ovakvog načina provođenja kod kojeg depolarizacija i repolarizacija moraju zahvatiti svaki deo membrane nervnog vlakna ponaosob, a.p. se prenose sporo (0.5-2m/s)- razlozi: tanji aksoni (zato imaju manju količinu jona pa pružaju veći odpor), nemijelisanavlakna. - mijelisana vlakna - impuls zahvata jedno po jedno susedno Ranvijerovo suženje (skakanje biostruja sa jednog na drugo Ranvijerovo suženje). Proces: depolarisano Ranvijerovo suženje pasivno privlači NA+ jone sa susednog polarizovanog Ranvjerovog suženja koje je MPMi njemu smanjujepolarnosti izazivadepolarnost, onse automatskirepolariše. Brz prenos - razlozi: velikiprečnik(debljinamijelina)idužinarastojanja.
– najdeblja, imaju najduže Švanove ćelije, pružaju najmanji otpor provođenja impulsa, kod njih su najudaljenijaRanvierovasuženjaoddrugih,pasuskokovia.p.velikiibrzoseprenosi(čak70-120m/s).Ova vlaknaslužezakontroluaktivnostinajpreciznijihpoprečno-prugastihmišića. -tanjasu,bližepostavljeneŠvanovećelije,sporijeprovodea.p.(30-75m/s),služekaosenzornavlakna zaprenosinformacijaizčuladodira. - još su tanja nego prethodna, još sporija (15-30m/s). Takva su motorna vlakna koja kontrolišu početnuzategnutostintrafuznihvlakanamišićnihvretena. - najtanja u organizmu. Njihove su najkraće Švanove ćelije, pa su im najučestalija Ranvijerova suženja, prenose a.p. u veomasitnimskokovimai imajunajmanju brzinuprovođenja (5-30m/s).Npr.bol, hladno,dodir.
-tipuBpripadajumijelinisanapreganglijskasimpatičkaiparasimpatičkavlakna -tipCobuhvatanemijelinisanavlakna. odgovarajupodebljiniipobrziniprovođenjaimpulsamotornimvlaknimatipaAalfa.Ia vlaknapolazesareceptorskihdelovaintrafuznihvlakanamišićnihvretena,IbpolazesaGoldžijevihtetivnih receptora,asamosumalotanjaodIaineznatnosporijaodnjih. odgovarajupodebljiniipobrziniprovođenjaimpulsamotornimvlaknimatipaAbeta. motornimvlaknima.
odgovaraju motornim vlaknima Adelta, a tip IV analogan je nemijelinisanim C
U klasifikaciji aferentnih vlakana nema onih koji odgovaraju po debljini i po brzini provođenja impulsa motornimAgamaiBvlaknima,jeruorganizmukičmenjakanemaovakvihaferentnihvlakana.
APnervnogvlaknaimaizgledšiljatogmonofaznogAP,nakomeprvouočavamofazudepolarizacijeazatimi repolarizacije. AP nerva se bitno razlikuje od AP pojedinačnih nervnih vlakana, jer je nerv skup nervnih
vlakana različite debljine a samim timi različite brzine provođenja impulsa. Prilikom registrovanja AP sa celog nerva dobija se karakterističan zapis složenog monofaznog AP, tj. zbirni zapis AP, istovremeno stimulisanih,pojedinačnihnervnihvlakanaistognerva.Pragnervnihvlakanaserazlikujepazatonaovom zapisurazlikujemoviševrhova,asvakiodnjihodgovarajednomtipuvlakna.Nazapisusloženogakcionog potencijalaprvouočavamovrhmijelinisanihAalfa,zatimAbeta,Agama,BikonačnoregistrujemozapisAP onihpotencijalanajsporijihnemijelinisanihCvlakana.Visinasvakogvrhazavisiodbrojavlakanaodređenog tipauispitivanomnervu,aakounekomnervunepostojeodređenitipovivlaknanazapisunjegovogAP nedostajuvrhovi. AP pojedinačnih nervnih vlakana je konstantna a kod živca je promenljiva. Stimulus čiji je intenzitetnanivoupragaizazivakodnerva(AP)manjeamplitude,dokpromenastimulusajačineiznadpraga dovodidopovećanjaAP.Primenomstimulusasvevecćgintenzitetamozeseustanovitidaporastamplitude APživcanijebeskonačan.Priodređenojjačinistimulusa,amplitudaAPdostižesvojumaksimalnuvrednosti onasevišenemenja.Tadaživacpočnedaseponašapozakonu"sveiliništa",takodajeodstupanjeodtog zakona bilo samo prividno. To se može objasniti razlikama koje postoje u fiziološkim karakterisitkama aksonausastavupojedinihnerava,uprvomredurazlikamaupogledunjihoveekscitabilnosti.Recimo,ako senanervprimenistimulusmalogintenziteta,samonajekscitabilnijanervnavlakna-vlaknaAalfaneravaće generisatinervniimpuls.Saporastomintenzitetastimulusa,nervniimpulssestvaraiumanjeekscitabilnim nervnimvlaknimainajzadćeinajmanjeekscitibilnavlaknadastvarajuAP.Akcionompotencijaluživcakoga generišu najekscitibilna nervna vlakna, aksoni pridodaju na taj način što oni koji se odnose na manje ekscitibilnanervnavlakna,nervniimpulsepridodajuporastuukupneamplitudeAPživca.Kadasedostigne maksimalni intenzitet stimulusa, tj. takav intenzitet koji aktivira i najmanje ekscitabilna nervna vlakna u sastavu istog živca, onda se registruje AP maksimalne amplitude. Porast amplitude AP živca pri angažovanjusvevećegbrojanervnihvlakanaunjegovomsastavuuslovljenjetimedarazlikapotencijala između dela nerva zahvaćenog nervnim impulsom i ostalih delova postaje utoliko veći što je veći broj angažovanihjedinica. razlikujeseodAPpojedinačnihnervnihvlakanaiposvomobliku.Kadananervdelujestimulus maksimalnogintenzitetatj.kadasuekscitiranasvanervnavlaknaunjegovomsastavu,APjesloženisastoji seiznekolikotalasaAalfa,beta,gamadelta,Bi C.RazlogzasloženioblikAPživcajenejednakabrzina prostiranjanervnihimpulsakodnervnihvlakanarazličitihkategorija.SloženiAPživcasastojaćeseizsvih pomenutihtalasasamoakosuunjemuprisutniaksonisvihkategorija.Ukolikonisu,APcebitijednostavnijiregistrovaćesemanjibrojtalasa.Intenzitetstimulusamorabitidovoljandaaktiviravlaknasvihkategorija.
Glijalne ćelije supotporne ćelijeCNS-ai PNS-a,koje okružuju neurone. Neuroglijase deli namakrogliju (krupnećelije),mikrogliju(sitne)iepitelne.Čine½zapreminemoždanogtkiva,imaihvišenegoneurona, sitnije su i manje razgranate. Nemaju akson, samo somu i dendrite (iz kojih po potrebi oslobađaju
neurotransmitere). Na membrani imaju mnogo receptora za neurotransmitere, faktore rasta, hormone... Mogu se razmnožavati za razliku od neurona. Ima više vrsta glija: astrociti, mikroglija, oligodendrociti, Švanovećelije... – najkrupniji, najbrojniji, zvezdoliki. Svojim produžecima obavijaju neurone, sinapse i moždane kapilare.Velikim delomsenalaze izmeđuneurona i spoljašnjeg zida kapilara meke moždane ovojnice,a njihovi produžeci završavaju na bazalnoj membrani kapilara, u vidu papučice gradeći hematoencefalnu barijeru.Međusobnosupovezaniprisnimvezama(nedozvoljavajupasivanprelazakhidrosubilnihmaterijaiz krviuneurone)ielektričnimsinapsamatj. pukotinastimvezama(isaneuronima),kojeučestvujuuodržavanju koncentracijeKjonaiukoordinacijiglijaćelija.Formirajumrežukojausmeravamigracijuneuronairukovodi njihovim rastom jerproizvodeneurotrofičnesupstance.Posedujudepoeglikogena ioslobađajuglukozuza okolneneurone,pružajuimpotporuislužezaelektričnuizolaciju,apredstavljajuićelijeodbranejersemogu transformiratiumakrofage.Učestvujuuprocesimaučenjaipamćenja.Obavijajucentralnesinapse,uklanjaju ireutilizujunjihoveneurotransmitere,regulišukoncentracijuKjonaumeđućelijskomprostorumozga,jersu propustljivi za njih. Ne razmnožavaju se (kod zdravog mozga) ali u slučaju oštećenja, njihov broj se povećavanamestupovrede i hipertrofiraju improdužecidabi ispunili deo gdesu mikroglijefagocitovale oštećenotkivo.
- sitniji i manje brojniji od astrocita. Ektodermalnog su porekla. Ime dobili po oskudnom dendritskom stablu, (Dendron-drvo, grane; oligo-malo). Osetljivi (u slučaju virusnog oboljenja sledi demijelinizacja). Imajunutritivnu ulogu, ishranjuju okolne neurone. Popunjavaju mala oštećenja u CNS-u. Formiraju mijelinski omotač oko nervnih vlakana u CNS-u. Oligodendrocit različitim produžecima obavija pedesetakaksonailiokružujeistiaksonnavišemestaiproizvodinjegovmijelinskiomotač. Oligodendrocitisedelei imajunekolikoprodužetaka. Ne obnavljajuselako,ai kadaseobnovetonijeu potpunosti.
Obavijajuperifernesinapsei tako ihizoluju odokolnog međućelijskog matriksa.Ulazeu sastavneurona, takoštopružajupotporunemijalisanimimijelisanimnervnimvlaknima.Nemijelisanavlaknasamouranjajuu Švanove ćelije,dok duž mijelisanihnervnih vlakana ove ćelije formiraju namotaje i luče mijelin, tj.grade mijelinskiomotačiodržavajunjegovustabilnost.Postičufunkcijuneuronatakoštoproizvodeioslobađaju cilijarni neurotrofičnifaktor i što stimulišu nervnavlakna, da u aksolemi istaknu receptore za faktor rasta nerava (neophodan za njihov opstanak i razvoj). Mogu se razmnožavati (za razlikuod neurona), njihova proliferacijaseubrzavaposleuspostavljanjakontaktasaaksonom. JednaŠvanovaćelijastvarajednumijelinskukošuljicu.NalazeseizmeđudvaRanvierovasuženja.Imaju metaboličkufunkciju.
Susitneglijaćelijesanekolikorazgranatihprodužetaka.Potičuodmatičnihćelijahematopoeze(odstem ćelija),mezodermalnogporekla,izsrednjegklicinoglista.Onesupericitikapilara,tj.izlazeizkrvnogsuda. SmeštenesuuCNS-u,aaktivnosepokreću,uvećavajuirazmnožavajutekuzapaljenomilidegenerisanom nervnom tkivu. Primarna uloga im je fagocitoza neurona podleglih apoptozi (fiziološka programiranasmrt ćelije).Popotrebimogufagocitovatioštećenonervnotkivoieventualnemikroorganizmekojiuspevajuda prodruunjega,takodanjihovbrojrasteutokuinfektivnihoboljenjanervnogsistema.Ovaulogauvrštava mikroglijaćelijeutkivnimakrofagnisistem(tms).
Sinapsa- funkcionalni kontakt izmedju 2 ćelije od kojih jedna mora biti neuron preko koje se prenosi specifičnanervnainformacija.Sinapsepredstavljajumeđućelijskekomunikacije.Tosufunkcionalnejedinice nervnogsistemaspecijalizovanezaprenosbiostruja. KodljudisuuglavnomsvesinapsehemijskekojeslužezaprenossignalauCNS-u.Unjimaprvineuron sekretuje u sinapsu neurotransmiter. Neurotransmiter zatim deluje na receptorske protein u membrane sledećeg neurona i može da ga ekscitira ili inhibira. 80 do 90 odsto ovih sinapsi je na dendritima ekscitatornogtipa,a10do20odstojenateluneuronainhibitornogtipa.Izrazitovažnakarakteristikaimje štouvekprenosesignaleujednomsmeru,odneuronakojiispuštaneurotransmiter(presinaptičkineuron)do neuronanakojitransmiterdeluje(postsinaptičkineuron).Tojepricipjednostavnogprovođenjakrozhemijske sinapse. Najčešćeprenosenervneinformacijesaaksonanateloneurona. Mogubitirazličitogfunkcionalnogznačaja. 1.
Daugasenevažneinformacije,apropustejakesignale
2.
Širevažnesignale
3.
Sužavajuinformaciju
Delesena:
1.Hemijske(najbrojnijeinajznačajnije)
2.električne(imajuspecifičnekarakteristike) 3.mešovite(najednomneuronuihemijskeielektričnesinapse) -Sprovodenadražajodaksonajednogneuronadodendritadrugogneurona.Plastičnei fleksbilne:obezbeđujuvarijabilnostu prenošenjunervnihimpulsa.Ostvarujuseuzposredovanjehemijskematerijeneurotransmitera,kogasintetišeioslobađapresinaptičkacelija.Ove sinapsesuobavijeneglijaćelijama(kojeihizolujuodokolnogtkivai sprečavajuosipanjeneurotransmitera).
Postojetrivrstehemijskihsinapsi: 1.
aksodendritske(imaih80 –90%)
2.
aksosomatske(nalazesenatelunauronaiimaih10%)
3.
aksoaksonske(1%)
-jedeoplazmamembranekojiprekrivapovršinu sinaptičkogzavršetkapresinaptičkogneurona,unjojsenalazebrojni voltažno-zavisnikanalizaNa,K,Ca,kalcijumovenatrijum-kalijum, natrijum-kalijumovepumpe,receptorizaneurotransmitereitransporteri potrebnizarentilizacijutransmitera.Delovipresinaptičkemembranena kojimaimanajvišekalcijumovihvoltažno-zavisnihjonskihkanalaiuzkoje senadovezujubrojnevezikulesaneurotransmiterom,poznatisukao"aktivne zone"ili"gustatela".
Sinaptičkizavršecisukonkretnidelovićelijakojimeđusobnosinaptičkikomuniciraju.Nazivajuseizavršni čvorićiilisinaptičkenožice.UnjimasenalazemitohondrijekojeobezbedjujuATPneophodanzarentilizaciju ideponovanjeneurotransmitera.Tusuibrojna skladištaneurotransmiterauviduvezikulakojesetokomprenosabiostruja prazneusinaptičkupukotinuegzocitozom. Sinaptickevezikulemogubitimale(40-60nm)ivelike(70-250nm).
Tu se nalaze i molekuli kalmodulina, protein koji se aktivira vezivanjem četiri kalcijumova jona. Na presinaptičkoj membrani pojedinih hemijskih supstanci, mogu se naći i receptori i neki od kotransmitera (neuromodulatora)kojineučestvujudirektnoutransmisiji biostruja,samomodifikujuefekteoslobođenogneurotransmitera.Takođe,na presinaptičkojpukotininekihsinapsinalazeseiautoreceptorizakojese vezujumolekulineurotransmiterasinapsi.Fiziološkaopravdanostnjihovog postojanjajeutomeštoposlevezivanjaneurotransmiteramenjajuintenzitet daljeegzocitoze,šimemenjajuekscitabilnostsinapse.
-jeprostorširine20-55nmkojisenalaziizmeđuprei postsinaptičkemembranećelijskesinapse.Ispunjenjemeđućelijskim matriksomsaobiljemmukopolisaharidaiglikoproteinakojimudajusunđersku strukturu,pogodnuzadifuzijuneurotransmiterasasinaptičkeka postsinaptičkojmembrani(mogućajeiusuprotnomsmeru,alitojeređi
slučaj).
–sadrži receptore (stalno se obnavljaju i njihov broj se menja u zavisnosti od aktivnostineurona).
→ → → → →
- su mesta na membrani na kojima jonski kanali jedne ćelije direktno naležu na jonske kanale druge ćelije, kroz međućelijskiprostor,neširiod2-3nm.
Karakteriše ih postojanje direktnih kanala za provođenje el.struje sa jednog na drugi neuron. Većinu tih kanalagrademaliproteinitubularnestrukturenazvanipukotinastevezekojedozvoljavajuslobodnokretanje jonaodunutrašnjostijednećelijekasledećoj. (depolarizacioneihiperpolarizacione)seprenosedirektnosa membranejednena membranu drugećelijeajonidirektnodifundujukroznjihovekanalebezprethodnogprolaskakrozmeđućelijskimatriks, takodajetuotporproticanjujonskestrujeoko400putamanjinegonaostalomdeluplazmamembrane. Ovde se radi o tzv biostruja, kod koga su posrednici sami joni. Električne sinapse ne poseduju sinaptičku pukotinu, budući da , ne može se jasno definisati šta je njihova presinaptička, a šta postsinaptička membrana.Zarazlikuodhemijskihsinapsi,kojemogubitiekscitacijskeiliinhibicijske,električnesinapse jerretkoprenosehiperpolarizaciju. Električne sinapse nazivamo i jer su njihovi pojedinačni međućelijski mostovi ) izgrađeniod6proteinskihsubjedinica – Koneksonijednećelijeadherirajunakoneksonesusedne, formirajući tunel sa centralnom porom koja se zatvara prilikom porasta koncentracije kalcijumovih jona u ćeliji,pripaduphvrednostiipromenivoltažeplazmamembrane. El.sinapsemoguprovoditisignaluobasmerazarazlikuodhemijskih. Brojelektričnihsinapsijemanjiodbrojahemijskihsinapsi,asmatrasedaihukupnoimamanjeod 1%. Ove sinapse postoje samo u delovima koji brzo, sinhronizovano okidaju , kao što su: lateralna vestibularna jedra, jedra malog mozga, hipotalamusna suprahijazmatska i jedra zaduzena za sekreciju odgovarajućihrilizinghormona,inspiratorni,apneustički,presornicentar,centrizaradsrca,centarzaglad,i nekineuronimrežnjače.Svećelijeovihdelovapovezanesuelektričnimsinapsamatakodagrade . edeoplazmamembranepostsinaptičckećelijekojipripadahemijskojsinapsi. Ona poseduje aktivne zone sa velikom gustinom jonskih kanala, jonskih pumpi i .BrojfunkcionalnihreceptorazaneurotransmittervrlojepromenljivaregulisanjeUp/down mehanizmom. To znači da je senzitivnost postsinaptičke membrane smanjena kada su receptori za neurotransmiter uvučeni (down), a pojačana je kad su oni istaknuti u membrane (Up). Po vezivanju
odgovarajućeg transmitera, receptori postsinaptičke membrane aktiviraju primarne ili sekundarne ligandzavisnejonskekanale.Kodbrzihsinapsineurotransmitersevezujezareceptorkojijeistovremenoprimarni ligand-zavisnijonskikanal,tj Sporesinapsekoristeneuropeptidneneurotransmitere,koji nisuustanjudasamiotvoreilizatvoreodgovarajućijonskikanalveć toradeindirektno,preko ,aktivacijomG-proteinaiodgovarajućegintracelularnogmesendžera.Naovajnačinotvorenijonski kanali mogu duže da ostanu aktivni, tako da obezbeđuju trajanje sinaptičke transmisije sekundama, minutima,iličaksatima.
→ → → → →
→
Brzodejstvujućineurotransmiteriimajumale molekuleispadajuuneurotransmitereprvogreda(osnovnisu). Delujuurokuod10-15msek.80do90odstoneurotransmiteraspadajuuovugrupu.
Pomoćunjegasevršitransmisijanervnihimpulsasasvihpostganglijskihnervnihvlakanaparasimpatičkog dela autonomnog nervnog sistema na efektore. Ovaj neurotransmiter se izlučuje i na završecima svih preganglijskih vlakana autonomnog sistema i nataj način sepomoću acetilholinavrši transmisijanervnih impulsau svimautonomnimganglijama.SvanervnavlaknakojanasvojimzavršecimaizlučujuACHnazivaju seholinergična.ACHje neurotransmiter kojim se vrši sinapsa u mnogim delovima CNS-a, neuromišićna sinapsa, u mnogim moždanimstrukturama.Kao i drugineurotransmiterii ACH sepod dejstvomnervnog impulsa oslobađaiz sinaptičkihvezikula,difundujeusinaptičkiprostoripoštosevežezapostsinaptičkumembranu,odnosnoza ACH receptornanjoj,on ostvari svojedejstvokojese sastoji uaktiviranjujonskihkanala, propustljivih za jednovalentne katjone NA i K+. Ako dolazi do lokalne promene polarizovanosti, odnosno stvaranja sinaptičkog potencijala ACH, kao ni drugi neurotransmiteri on ne ostaje trajno vezan za receptorske molekulepostsinaptičkemembrane.Onseposleizvršenogdejstvaotklanjakakobipostinaptičkamembrana mogla da se aktivira pod dejstvom sledećeg nervnog impulsa. Kod holinergičnih sinapsi, enzimska degradacij, je osnovni mehanizam pomoću koga se otklanja ACH receptor. Receptorski molekuli za acetilholinnisusasvimidentičnikodsvihholinergičnihsinapsi.Postojetzv.nikotinskireceptori(npr.receptori motorneploče)imuskarinskireceptori.Dakle,receptorinisuuvekistovetniitaraznolikostuslovljavarazlike uefektuholinergičnetransmisije.Procesipamćenjaiučenja.Alzheimerova bolest -posledicadegeneracije holinergičnihneurona.
-učestvujeusinaptičkojtransmisijiizmeđupostaganglijskihvlakanasinaptičkogdelaVNSi glatkihmišića,tj.efektora.Pomoćunoradrenalinavršisesinaptičkatransmisijaukičmenojmozdiniimozgu. Prisutni su i u moždanoj strukturi i u nižim delovima moždanog stabla. Od noradrenalina zavise mnoge funkcijeCNS(zavisiodraspoloženjaiživahnostiorganizma,balansmemorijeiraspoloženja).
-neuronikojisadržeovajneurotransmiternalazeseu3moždanaregiona:
-nigro -strialnisistem
-mezolimbičkisistem
-hipotalamus
SinaptičkeganglijeVNS-asadržedopaminkaoiretinaapomoćunjegasevrši sinaptička transmisija u pojedinim delovima nervnog sistema. Emocionalno ponašanje, raspoloženje, motorika, pokreti. Parkinsonova bolest je uslovljena smanjenom koncentracijom dopamina u mozgu, a šizofrenijapovećanjemdopaminaumozgu.
-uCNS-u(pojedinimdelovimamozga)utičenastepenaktiviteta.AkosenalazivanCNS-a,kao inoradrenalin,lučigasržnadbubrega,alitadafunkcionišekaohormon.
-Neuronikojisadržehistaminnalazeseunekimjedrimahipotalamusa.Njegovprometsemenja ustresnimsituacijama-povećavabudnost.
- može da bude i ekscitatorni i inhibitorni neurotransmiter. Nalazi se u moždanom stablu. Smanjenje izaziva depresiju – emocionalno stanje, spavanje, budnost, doživljaj bola, pojačava apetit, podstičeseksualnefunkcije,podstičelibido.
Sedelenaaktivirajućeiinhibirajuće.Aktivirajućesuglutamat(onsečuvauglijalnimćelijama),aspartat(ima trivrstereceptora).
Inhibirajućesu: -jeosnovniinhibitornitransmiter,centralnognervnogsistema;nalaziseu neuronimabazalnihganglijakojise projektujunasupstancu nigru,a i inhibitorni neuroni malogmozga su gabaminergični.NaGABAdelujualkoholiienzodijazepinikojipotencirajuinhibitornodejstvo.
jedanodinhibitornihtransmiterakičmenemoždineproduženemoždineimoždanogstabla.
- ekscitatorni neurotransmiter(takvodejstvo sepripisuje i aspartatukoji je sličan glutamatu). Prisutanukičmenojmoždini,kod određenihneuronamalogmozga,a vezujese i zaspecifične receptore različcitihmoždanihstruktura(hipokampusa).Sobziromnamogućuuloguhipokampusaupamćenju,efektu glutamataseposvećujeposebnapažnja. Najpotentnijineurotoksinprilikomtraumanamozgu.
Azotoksid -aktivirajućedejstvo.
Neuropeptidisesintetišukaointegralnideovelikihproteinskihmolekulanaribozomimautelu nervnećelije. Proteinski molekuli se odmahtransportuju u Endoplazmatski retikulum tela nervne ćelije, zatim Goldžijev aparatdelujućizajednoostvarujudvaprocesa.Prvoenzimskicepajuprvobitniproteinumanjefragmentei potom ih oslobađaju kao sam neuropeptid ili kao njegov prekursor. Drugo, Goldžijev aparat pakuje neuropeptiduminijaturnetransmitorskevezikulekojeseoslobađajuucitoplazmu.Potomsetransmiterske vezikuletransportujucelimputemdosamihkrajevanervnihvlakana.Nošenestrujanjemaksoplazmeputuju sporo,sveganekolikocentimetaranadan.Nakrajuovevezikuleoslobađajusvojtransmitterkaoodgovorna AP, ali se vezikula ponovo ne koristi već nastupa autoliza. Zbog ovakvog težeg načina stvaranja neuropeptida,običnosemnogomanjakoličinaoslobađauodnosunakoličinumalomolekulskihtransmitera. Međutimtosedelimičnokompenzuječinjenicomdasuneuroprptidiuopšteno1000ivišeputapotentnijiod malomolekulskih transmitera, a imaju i znatno duže dejstvo. Imaju specifične puteve, stvaraju se u neuronimaa prenose seaksonskimtransportom, i zovu sesekundarnineurotransmiteri.Neuron ih može
stvoriti od 10 do 20, razgrađuju se do aminokiselina. Daju nam individualnost. Sporo-dejstvujući neurotransmiteriimajuvelikemolekule. Tosuneuropeptidiiklasifikujusepremamestusekrecije:
1.
Hipotalamusni(tuspadajutireotropinisomatostatin)
2.
Hipofizni(tuspadajubeta-endorfin,prolaktin,hormonrasta,vazopresin,oksitocin,tireotropnihormon)
3.
Peptidikojidelujuucrevimaimozgu(supstancaP,insulin,neurotenzin,glukagon,leucinenkefalin) 4. Izdrugihtkiva(karnozin,peptidispavanja,bradikininikalcitonin)
Peptidi koji aktivno utičuna nervenazivajuseneuropeptidi.Njihov efekat naneuron trajeduže odefekta neurotransmitera. -različitinivoisloženostipeptida specifičanput -stvaranjeprotoplazmejedra Neuromodulatori -izazivajuhiperpolarizaciju -oplemenjivanjebrzihefekata neurotransmitera.
Stvaranje:hipotalamus,hipofiza,digestivnitrakt,mozak...
1.Vazopresin -hipofiza,krvni pritisak.Vazopresinima značajne funkcijezaizlučivanjetečnostii utičena pamćenje. 2.Oksitocin -hipofiza,mentalnefunkcije,empatija,pamćenje,afilijaciju
3.SupsancaP -retikularnaformacija,hipokampus,kičmenamoždina -velike doze supstance P izazivaju spavanje, anesteziju, a male dovode do vazodilatacije, stimulišu kontrakciju glatkihmišićatankogcreva,bronhija...SupstancaPslužizabolnurecepciju. 4. Opioidi - endogenog porekla su enkefalini, endorfini, dinorfin. Služe kao neurotransmiteri i neuromodulatori.Izazivajupresinaptičkuinhibicijuuputevimaprenosabolnihnadražaja. Adenozinjehormonpeptidnevrstekojidovodidospavanja.Akoseblokirajunjegovireceptori(ima3vrste receptora)nemožesespavati -onseblokirakofeinom.
→ →
Osnovakonvergencijejesumacijapostsinaptičkihpotencijalananervnućeliju. Značaj –odgovarajućareakcijaefektoranarazličiteinformacijeizvećegbrojareceptora.
SuprotneefektepostignutestimulacijomreceptorakoženadvegrupemišićaŠeringtonjenazvaorecipročna inervacija. Ova pojava uslovljena je divergencijom senzitivnih neurona. Jedna grana aksona senzitivnog neuronauspostavljasinapsudirektnosmotoneuronimamišićafleksoraiunjimaizazivaakcionepotencijale. Drugagranavršisinapsusumetnutimneuronimakojiinhibirajumotoneuroneekstenzora. U suštini,ektenzorirelaksirajuproporcionalnokontrakcijifleksora.Prirefleksufleksije,mišićiekstenzoriimaju funkciju antagonista u odnosu na fleksorne mišiće koji u ovom refleksu učestvuju kao sinergisti. Proporcionalno, ali suprotno stanje dve kategorije mišića obezbeđuje normalno koordinisano i glatko odvijanjeovogrefleksa.Aktivacijasenzitivnekomponenterefleksnoglukaizazivaekscitacijumotoneurona sinergistaiistovremenoinhibicijuantagonista. Recipročnainervacijajeporeddivergencije,sumacijeikonvergencijeveomaznačajanmehanizamnakome sezasnivakoordinacirarefleksa.
→
Pod pojmom povratne sprege podrazumeva se veza pojedinih elemenata u sistemu gde izlaz utiče na aktivnost ulaza. Može biti pozitivna i negativna. Kod pozitivne, izlaz pojačava (amplificira) ulaz, dok kod negativnihdolazidoinhibicije(implifikacije)ulaza,ioneimajupresudiznačajzaznanjeouspešnostiičeste suubiološkimsistemima. Povratnaspregajetehničko-matematičkipojam,alikoristanzarazumevanjemnogihprocesa,međunjimai procesaCNS-a.Primerpozitivnepovratnespregejeneuronskamrežakojasenaziva reverberantnikrugili oscilatornaveza. Oscilatornavezasestvaraizmeđuneuronakorevelikogmozgaitalamusa,atakođejeiuexperimentimana izolovanimostacimakoreprednjegmozgadokazanfenomenreverberacije. Razmatrajući funkcionalan značaj reverberantnih interneuronskih mreža u CNS-u, neki naučnici su pretpostavilidabisefenomenmemorijemogaoobjasnitineprekidnimkruženjemnervnihimpulsaunutariste populacijeneurona.Natajnačinbisejednomprimljenainformacijamoglatrajnozadržatiu CNS-u.Međutim, ova dinamička teorija je danas pobijena, bar kada se radi o konsolidovanom pamćenju. Za razliku od neučvršćenog, skorašnjeg (nekonsolidovanog) pamćenja koje se relativno lako gubi, konsolidovano pamćenjeodolevarazličitim,čestodrastičnimtretmanimaorganizma,kaoštosuelektrošokovivelikejačine, dubokehipotermije i ekstremno dubokeamnezije,a takvi postupci onemogućavajustvaranjei prostiranje nervnihimpulsausvim,paiucentralnimneuronima.Uovakvimsituacijama,ponavljanaaktivacijaneuronau oscilatornom kolu bi seprekinula,te bi setako i gubilopamćenjeako biono zavisiloodreverberacijetj. stalnogkruženjaimpulsauokviruisteneuronsepopulacije.
sesastojiizkombinacijesignalakojiputujeidražiodređenogintenziteta,kvalitetai modaliteta.Odgovormožebitiokidanjeilifaciliranje.
→
→ →
→
→
Plastičnost nervnih centara prevashodno se odnosi na plastičnost hemijskih sinapsi. Plastičnost ili adaptibilnostmozga,tjvikarisanjenjegovihfunkcijajesposobnostprojekcionihzorakorevelikogmozgada seadaptiranapromenekojenastajuutokuživota.Prilagodljivostjekompenzacijafunkcija.Nervnisistemje prilagodljivza mnogeinformacije. Takođe jedinamičan iprilagodljiv –akodođedo razaranjanekihdelova CNS-adrugidelovipreuzimajunjihovuulogu. Biološkimehanizampamćenjaizaboravljanjasezasnivanaplastičnosti.Odvijajusetokomčitavogživota, naročitozavremekomunikacijeifizičkeaktivnosti.Krozučenjedolazidousložnjavanjastruktureistvaraju senoviengramipamćenja.Mehanizamstvaranjadodanasnijepoznat. Obuhvataineuroneigliju,icentralniiperiferninervnisistem. Hemijskesinapsenisustatičkispojevikojiprenoseneizmenjeneakcionepotencijalesapresinaptičkogna postsinaptički neuron, nego pritom i moduliraju oblik bioimpulsa u smislu olakšavanja (facilitacije), postetaničnepotencijacije,ilipojavezamora(depresije)sinapsi.Svioblicimodulacijesunaročitoizraženiu toku visokofrekventne (tetanične) stimulacije, kada amplituda akcionih potencijala postepeno raste facilitacijatransmisije,dabipotompočeladaopada -depresijatransmisije(višeopadaštojevećafrekvenca stimulacije). Plasticitet sinaptičke transmisije impulsa uglavnom zavisi od intenziteta egzocitoze neurotransmitera, a on je upravo proporcionalan količini difundovanih kalcijumovih jona u sinaptički završetak.Uuslovimavisokofrekventnestimulacije, inačesporekalcijumovepumpenestignudaispumpaju sav višak kalcijumovih jona. Zato se oni nagomilavaju u citoplazmi sinaptičkog završetka i dovode do pojačaneiproduženeegzocitozeneurotransmitera,kojamožetrajatiodnekolikominutadosatvremena.Iz ovog razloga, pojedinačni stimulus dat po prestanku frekventne stimulacije produkuje amplitude akcionih potencijalavećeodsvihprethodnih(posttetaničnapotencijacija).
CNSuosnoviimadvefunkcije: 1.
onepovezujereceptoresaudaljenimefektorima
2. u CNS-u se odvijaju složeni integracioni procesi od kojih zavisi kako koordinisano i svrsishodno kretanjetakoisvidrugoobliciponašanjaštouključujeisvesnoponašanječoveka. CNSjedinamičaniprilagodljiv.AkodođedorazaranjanekihdelovaCNS-aostalidelovipreuzimajunjihovu funkciju.Nadoknađenjefunkcijaposleoštećenjamozgaseodvijanadvanačina: 1.
stvaranjembočnihogranakaostalihneuronainadomešćujeseoštećenje
2.
aktiviranjemmirujućihneurona(možesejavitigreškapaćesenaćizalutalinerviuoporavku).
PojavuinhibicijeopisaojeŠerington.Aktivacijaiinhibicijasusuprotniprocesi,međusobnoneodvojivi. je aktivan nervni proces, na makronivou se manifestuje u vidu smanjenja ili prestanka neke delatnosti, a na mikronivou predstavlja izraz smanjene razdražljivosti neurona koja se manifestuje smanjenjembrojageneralisanihak.potencijalailinjegovimpotpunimprestankom. Prema Šeringtonu nervni impulsi koji stižu sa perifernih receptora u CNS mogu imati dvojako dejstvo: aktivirajuće(ekscitatorno)ikočeće(inhibitorno). Proceskojidovodidosmanjenjailidoprestankaaktivnosticentralnihneuronazovese
) se javlja u postsinaptičkoj membrani neurona, a pod dejstvom specijalnog inhibitornogmedijatora. U CNS-u postoje specijalniinhibitornineuroni,tj.jednavrsta interneurona u čijim završecimaseizlučujeinhibitornimedijatorGABA,kojiuslovljavahiperpolarizacijumembranemotoneurona, tj. stvaranje IPSP, čime se membrana udaljuje od nivoa paljenja I prestaju da se generišu ak.potencijali (mišić se ne kontrahuje). Nervni impulsi kada pristignu u inhibitorni neuron izazivaju u njima proces razdraženja,unjemusejavljaak.potencijalkojiserasprostiredužnjegovogaksona,alitajaksonpridolasku ak.potencijalanapresinaptičkizavršetakizlučujenerazdražujući,negoinhibitornimedijator.Javljasekratka hiperpolarizacijapostsinaptičkemembranesledećegbeuronaidobijamoIPSP. se javlja pred sinaptičkim kontaktom neposredno u presinaptičkoj oblasti. Aksonalni završeci inhibitornogneurona formiraju akso-aksonsku sinapsu na aksonskom završetku druge nervnećelijeitakoblokiraprocesrazdraženjaunjoj,jerkadseaktiviraonlučiinhibitornitransmiter.Tako dolazidohiperpolarizacijeaksonskogzavršetkaneuronakojiinačestvaraekscitatornusianpsusasledećom nervnom ćelijom. Akcioni potencijal se smanjuje kasnije a poslediaca smanjenja amplitude akcionog potencijalajesmanjenjeulaskaNaIK. Ovaj tip inhibicije utvrđen je kod alfa motoneuronaukičmenojmoždini,dočijeinhibicijedolazinaračunaktivacijespecifičnihinterneuronakojise zovuRenšouneuroni.
Pojedinimotoneuroniusivojmasikičmenemoždineodlikujusetimeštosenjihoviaksonigranaju.Nekeod aksonskihkolateralasupovratneistvarajusinapsusaRenšouneuronima.Sadrugestrane,tajistineuron stupa u sinaptički kontakt sa telom onog istog neurona čija aksonska kolaterala stvara ekscitatornu sinaptičkuvezusaRenšouneuronom.OvdeseradiopovratnojsprezikojasestvaraizmeđumotoneuronaI njegovekolateraletj.inhibitornihneurona. imajusve deloveuobičajenezahemijskusinapsu(asimetričanspljošten buton sa pljosnatim ili ovalnim vezikulama, manja aktivna zona i uža sinaptička pukotina (oko 20 nanometara) nego kod ekscitatijskih sinapsi. Inhibicija neke ekscitacijske sinapse se postiže se hiperpolarizacijomnjenepresinaptičkeilipostsinaptičkemembrane,amožeseostvaritiijakomaktivacijom
specifičnih enzimakoji razlažu njen neurotransmiter.U zavisnostiod toga onamože biti presinaptičkaili postsinaptička. nastaje pražnjenjem inhibicijske sinapse koja se nalazi ispred presinaptičkog završetka.Pretežnoseodvijaprekoakson-aksonskihsinapsi,kojeposredstvomneurotransmiteraGABAili glicina,izazivajumanjeilijačeizraženulokalnuhiperpolarizaciju.Usledtogapotpunosezaustavljailisamo umanjuje frekvenca akcionih potencijala na putu ka sinaptičkom završetku. Osim presinaptičke inhibicije postojiipresinaptičkafacilitacija.Uglavnomseostvarujeposredsvomakson-aksonskihsinapsi,aliuovom slučaju onadovodidomanjeilijačeizraženepresi naptičkemembrane. u zavisnosti od stepena postignute hiperpolarizacije, opada ili čak privremeno potpuno gubi ekscitabiilnost postsinaptičkog neurona. Poseban oblik postsinaptičke inhibicije je Renshaw inhibicijakojanastajeualfamotornimneuronimaprednjihrogovasivemasekičmenemoždine.Onaslužiza kontrolupoprečnoprugastihmišića,tj.preciznostiisnagevoljnihpokreta.Možeserećidaovavrstainhibicije, zapravo,filtriraimpulsedooptimalnefrekvencezamišićnukontrakciju.Onaspadaurecipročnuinhibicijujer alfa neuron sam sebe hiperpolariše i nataj načinsmanjuje broj porečnoprugastih mišićakoji učestvujuu pokretu.Timesedodatnopovećavaprecišnostpokreta. Značajinhibicijeležiutomeštoomogućavadasepostignevelikapreciznostvoljnihpokreta.
Pravi se oštećenje nervnog sistema I prati se koje su funkcije nestale. Gube se i velikei male funkcije. Koristeselezije. Prva ispitivanja strukture i funkcija CNS-a vršena su neuroanatomskim i neurofiziološkim metodama razaranjailipresecanjapojedinačnognerva,nervnogvlakna,odnosnotkiva,kaoiekstirpacijomtj.potpunim odstranjivanjem određenog strukturnog dela oglednog mehanizma (organa, tkiva, tumora) i potom posmatranjemizapisivnjemnastalihpromena.VršenisunaživotinjamaIljudima. –razaranjedelovaCNS-arazličitimpostupcima,prati seštanedostaje.
– ogleda se u presecanju različitih delova CNS-a, najstarija metoda, posmatranje funkcija koje prestajusaizvršenimogledom. –razdvajanjedelovaCNS-a. Primer –prefrontalnalobotomija(hirurškopresecanjevezeizmeđufrontalnogpodruč jaiostalihdelovamozga kaotretmanmentalnihbolesti,sideaffects.)
→
→ →
Stimulišu se određene nervne strukture i prate se promene funkcija. Uglavnom se koristi elektrostimulacija, a postoji i stimulacija hemijskim materijama. Pri dejstvu stimulusa se u nevnim vlaknima stvaraju nervni impulsi. Poredelektričneihemijske,postojiimehaničkaimagnetnastimulacija. Velikagrupametoda,suprotnametodamapresecanja,udaljavanjairazaranja. Stimulisanjepokrećenaaktivnost.
Cešća -razlozi:(prednostelektričnestruje) 1. 2.
lako se dovodii dozira i mitira AP
3.
udovoljnojdozineoštećujetkivoiizazivapovratnodejstvo
Lokalizacijaelektroda: napovrsini,unutarstrukture Primena:mapiranjekorteksa
ređa -razlozi: 1.
nemožeselakoneutralisatidejstvounesenematerije
2.
predoziranje
3.
metabolisanjehemijskematerije:drugačijiefekat
Mehanička – najjednostavnija, a magnetna je najsavršenija. Magnetna je zamenila električnu jer je jednostavnijaibezbolna.
Registracijabioelektričnihprocesa EEG ->elektroencefalografija Registrujemoždanuel.aktivnostprekoelektrodasmeštenihnapoglavini(najčešće)ilisubduralno(unutar moždanogtkiva).Rezultatjedijagramkojiprikazujuelektroencefalografsketalase. CTjepreciznosnimanjeglave,boljezakoštanedelovenegozamoždanumasu. registrovanjeneprekidnesumirane,lokalne,spontanebioelektricneaktivnosti dopunskoispitivanjekorevelikogmozga Elektroencelografskitalasi Nedostaci:samo2/3koreseispituje,nemožeseupotrebitizaispitivanjesubkortikalnihodnosaidefinisanje nekogporemecaja. PostojejošiPET(pozitronemisionatomografija),fMRI(funkcionalnamagnetnarezonanca),EP(evocirani potencijali)iCT(komjuterizovanatomografija).
Evocirani potencijali su promene u električnoj aktivnosti nervnog sistema izazvane nekim događajem ili pobudom. Koriste se u dijagnostici. Izazivaju se vizuelnom, auditivnom, ili magnetnom stimulacijom senzornihilimotornihputeva. Analizeizazvanihpotencijalausenzornimimotornimzonama. Vrste: 1. najvećievociranipotencijal,najlakšesesnimainajosetljivijijenapromeneuzrokovane neurološkim oboljenjima.Moguseizazvatirazli čitimvizuelnimstimulacijama. 2. - za ispitivanje funkcije akustičnog puta počev od unutrašnjeg uha, do kortikalnog akustičnogcentrautemporalnomrežnju.
3. -ispitivanjefunkcijesenzornogsistemananivouperifernihnerava,senzitivnih spinalnihkorenova,kičmenemoždine,talamusaisenzitivnekore. 4. -relativnonovielektrofiziološkitestzaispitivanjeporemećajakognitivnihfunkcija.Primenaudg neurološkihipsihijatrijskihoboljenjaodraslihidece.
Manjestetiadajeboljusliku