ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA PČELE Pčele med proizvode na isti način najmanje 150 milijuna godina. To je jedini kukac koji proizvodi hranu koju jedu i ljudi. Med im je zaliha u zimskim mjesecima kada cvijeće ne cvjeta i ne proizvodi biljne sokove. Proizvode med vosak otrov propolis pelud i matičnu mliječ.
Anatomija i fiziologija pčela Tijelo pčele s vanjske strane prekriveno je pokrovom koji !titi unutra!nje organe a sastoji se iz tri sloja" - vanjskog ili kutikule - sredi!njeg ili hipoderma - unutra!njeg ili bazalne membrane. #utik #u tikula ula se sasto sastoji ji od tri sloja. sloja. Povr!i Povr!insk nskii sloj sloj ili epikut epikutiku ikula la ima ima za!tit za!titnu nu ulogu ulogu sredn srednji ji sloj sloj ili egzokutikula u kojem se nalaze pigmenti od kojih ovisi boja pčele i unutra!nji sloj ili endokutikula endokutikula koji je ujedno i najdeblji. Tijelo pčele obraslo je gustim dlačicama koje imaju različitu ulogu a najva$nija je u opra!ivanju bilja jer se cvjetni prah %pelud& zadr$ava na njima i tako ga pčele prenose na druge cvjetove. 'sim toga one ujedno slu$e i za skupljanje cvjetnog praha. #od mladih pčela tijelo je gusto obraslo dlačicama dok ih starije gube tako da su im prsa i trbuh sjajni bez dlačica. ( hipodermu ili srednjem sloju pokrova su stanice od kojih neke luče hitin neke vosak a neke učestvuju u gra)i voskovih i otrovnih $lijezda. (nutra!nji dio ili bazalna membrana obavijaju unutra!njost unutra!njost hipoderma i organe koji se tu nalaze. Tijelo pčele je gra)eno iz tri dijela a to su glava prsa i zadak. *a glavi se nalaze oči ticala i usta. Pčele imaju dva slo$ena oka sastavljena od vi!e očnih jedinica odnosno omatida. Prema nekim autorima broj omatida se kreće od tri do osam tisuća ovisno da li je u pitanju matica radilice ili trutovi. +vaka očna jedinica predstavlja zasebno oko tako da pčela vidi sliku predmeta u obliku mozaika. *a ticalima se nalazi čulo mirisa i dodira. Pčele dobro razlikuju mirise posebno trut kojemu je čulo mirisa izuzetno razvijeno. (sta pčele sačinjava gornja usna koja slu$i kao osnova ostalim dijelovima usta i nepokretna je. ,ornje vilice su parne i pokretne u jednom pravcu. +lobodni kraj im slu$i za uzimanje krute hrane izgradnju saća skidanje vo!tanih poklopaca. -onja vilica i donja usna odnosno neki njihovi dijelovi ormiraju rilo. /ilo je organ u obliku cijevi u kojem je smje!ten jezik. a praktično pčelarstvo va$na je du$ina rila a kod pčele radilice se kreće od 23 mm. Prsa pčele se sastoje od tri prsna segmenta i prvog trbu!nog segmenta. *a prsima se nalaze krila i noge. Pčela ima dva para krila. Prvi par krila je veći a drugi za jednu trećinu manji. #rila su prozirna i opnaste gra)e. vukom koji krila proizvode u toku leta pčele se sporazumijevaju. #od pčela razlikujemo tri para nogu smje!tenih s donje strane prsa. *ajrazvijeniji je treći par nogu na kojem se nalaze ko!arice za smje!taj cvjetnog praha.
Građa tijela pčele: 1. glava, 2. prsa, 3. zadak, zadak, 4. kolutići zadka zadka spojeni membranom, membranom, . krila, krila, !. noge, ". mirisna mirisna #lijezda, #lijezda, $. voskova voskova #lijezda, #lijezda, %. jednjak, jednjak, 1&. medni mje'ur, mje'ur, 11. srednje srednje (rijevo, (rijevo, 12. (jevči(e za izlučivanje, 13. zadnje (rijevo
Trbuh pčele sastoji se od segmenata. Prvi trbu!ni segment je srastao s prsima a posljednji segment je modiiciran u analni prsten. Predposljednji segment učestvuje u gra)i $aoke. +egmenti su me)usobno povezani opnom i pomični su !to omogućuje !irenje trbuha. Probavni sustav počinje od usta a zavr!ava se analnim otvorom. 4rana koju pčela uzima dospijeva kroz jednjak u medni mjehur koji slu$i kao rezervoar. *a medni mjehur se nastavlja me)ucrijevo koje prelazi u crijevo. *ajva$niji dio probavnog sustava je srednje crijevo koje ima ulogu u resorpciji i probavi hrane. *a prijelazu iz srednjeg u tanko crijevo ulijevaju se sitne cjevčice koje imaju unkciju bubrega. 'stali dio probavnog sustava je naboran i po potrebi mo$e se !iriti. *a tom mjestu skuplja se izmet u vrijeme kad su pčele spriječene izlijetati iz ko!nice vani. 'rgani za disanje kod pčela sastoje se od 10 pari odu!aka koji su smje!teni na prstima i zatku. *a njih se nastavljaju du!nici na koji se nastavljaju du!ični kapilari. 4emolima ima značajnu ulogu u organizmu pčele jer preko nje hranjive tvari se raznose po organizmu. ivčani sustav pčele je ganglijskog tipa. ,anglije su povezane komisurama i one upravljaju radom organa kod pčele. lijezde voskovnice imaju samo pčele radilice i nalaze se s donje strane od drugog do petog trbu!nog segmenta. /azvijene su kod mladih pčela koje luče vosak. Mirisna ili nosanova $lijezda nalazi se s gornje strane !estog trbu!nog prstena. 'va $lijezda luči miris karakterističan za svaku pčelinju zajednicu a njegova speciičnost se naslje)uje od matice. alac se nalazi na kraju trbuha a imaju ga pčele radilice i matica. #od radilica slu$i za odbranu a kod matice za polaganje jaja i borbu s drugim maticama. Povezan je s $lijezdom otrovnicom.
+polni organ truta" 1. sjemenici 6. sjemenovodi 7. sjemenovod
+polni organ matice" 1. jajnici 6. jajovodi 7. sjemena kesica 8. dodatna $lijezda 5. $lijezde
+polni organ matice nalazi se u trbuhu i sastoji se od razvijenih parnih jajnika ili ovarija. ( neoplo)ene matice su mali ali nakon oplodnje postaju znatno veći. 9ajnici su gra)eni od jajnih cjevčica ili ovarida u kojima sazrijevaju jajne stanice. *a jajnike se nastavljaju parni jajovodi ili ovidukti koji se spajaju i čine neparni jajovod ili vaginu. (z vaginu odnosno s njene gornje strane nalazi se sjemena kesica u koju se nastavlja sjemeni kanal ili ductus seminalis koji se ulijeva u vaginu. ( sjemenoj kesici se prilikom oplodnje deponiraju mu!ke spolne stanice ili spermatozoidi. + vanjske strane sjemene kesice su dodatne $lijezde koje su preko kanalića spojene sa sjemenom kesicom. +polni organi truta smje!teni su u trbuhu a sastoje se od dva sjemenika ili testisa. +jemenici su gra)eni od sjemenih cjevčica u kojima se stvaraju mu!ke spolne stanice ili spermatozoidi. +jemene cjevčice se spajaju u dva sjemenovoda i tvore jedan neparni koji se nastavlja u kopulacionu cijev a to je ujedno i zavr!ni dio spolnog organa truta. Matica 2 kraljica pčela ali se najprije mora izboriti za taj polo$aj. *akon 13 dana od polo$enog jajeta mlada matica izlazi iz matičnjaka i njezin prvi zadatak je da prona)e ostale matičnjake u ko!nici i ubije matice u njima prije nego !to se izlegu. (koliko u tome ne uspije dolazi do borbe matica u ko!nici dok ne ostane samo jedna. *o to nije kraj jo! mora izletjeti iz ko!nice na oplodnju s trutovima i sretno se vratiti u ko!nicu.
#ada matica počne polagati jaja u ko!nici postaje neosporna vladarica ko!nice. (vijek je okru$ena pčelama pratiljama koje se brinu o svojoj kraljici čiste ju hrane i !tite od opasnosti. *jezin jedini zadatak postaje polaganje jaja o čemu i ovisi opstanak pčelinje zajednice. Postoji izreka" ) *ijen kao trut.). -a li je to zaista tako: Trut 2 mu$jak pčele ima va$nu ulogu u $ivotu pčelinje zajednice. /azvoj ličinke truta je najdu$i i traje 76 dana. Mladi trutovi izlaze iz ćelija saća koja su !ira i veća nego kod pčela radilica te je i on veći i deblji od ostalih pčela. Trutovi nisu sposobni da se sami hrane već ih hrane pčele osim !to ih hrane vode brigu o njima čiste ih i paze a kad postanu spolno zreli izlaze po prvi put iz ko!nice na tzv. orijentacijski let. a lijepih toplih i sunčanih dana bez vjetra trutovi izlaze iz ko!nica i okupljaju se na jednom mjestu u zraku. *a to mjesto dolazi i matica na oplodnju ali oplodit će ju samo najbr$i od njih. *akon oplodnje trut umire a matica se vraća u ko!nicu. Postoji mi!ljenje da nakon !to se oplo)ena matica vrati u svoju ko!nicu pčele izbacuju sve ostale trutove iz ko!nice jer im vi!e nisu potrebni. 4oće li pčele izbaciti trutove ili ne ovisi o tome kakva je situacija u pčelinjoj zajednici: ;ko je godina lo!a i nema dovoljno hrane pčele se pona!aju vrlo racionalno i svi koji u zajednici nisu neophodni bit će izbačeni iz nje da bi ostali imali !anse za pre$ivljavanje. ( godinama kada ima dovoljno pa!e i nektara u ko!nici te je zajednica jaka trutovi ostaju u ko!nici cijele godine. *jihova je uloga tada odr$avanje topline zajednice a njihovo prisustvo u ko!nici djeluje umirujuće na ostale pčele. /adilica je tako)er $enka ali njezini su jajnici zakr$ljali i nije sposobna za reprodukciju. /azvoj matice i pčele je do trećeg dana $ivota ličinke isti. Pčele ličinke do trećeg dana hrane matičnom mliječi %visokovrijedna hrana&a nakon toga odrede 10 2 60 najbolje razvijenih ličinki koje će postati matice. *jih nastavljaju hraniti matičnom mliječi dok ostale ličinke nadalje hrane nektarom i peludom. *akon 102tak dana zatvore poklopce saća sa leglom i nakon 61 dana od jajeta iz ćelije saća izlazi mlada pčela. 'dmah po izlasku oko nje se okupljaju starije pčele i čiste ju i hrane. ( ko!nici svaka pčela prema svojoj starosti obavlja odre)eni posao pa tako razlikujemo" < pčele 'ranitelji(e %027 dana starosti& 2 hrane mlade pčele i leglo < pčele graditelji(e %7210 dana starosti& 2 grade saće %luče vosak i matičnu mliječ& < pčele čistači(e %10215& čiste ko!nicu iznoseći trunje i mrtve ličinke ili pčele te lepećući krilima na ulazu u ko!nicu ubacuju zrak u ko!nicu i odr$avaju potrebnu temperaturu %oko 65 =>& u ko!nici < pčele stra#ari(e %15260 dana starosti& 2 čuvaju ko!nicu od neprijatelja < pčele radili(e %60 dana do kraja $ivota& donose u ko!nicu nektar propolis i vodu. Prema potrebi pčele preuzimaju odre)ene poslove i prije tog roka. Prema 4ipokritu ?med je hrana bogova@. Med je slatka tvar koju pčele izra)uju tako da skupljaju sokove nektara ili druge slatke sokove koje na)u na dijelovima biljaka obogate je tvarima svog tijela u tijelu prerade spreme u saće i puste da zrije.
Nastajanje meda ,lavna sirovina za proizvodnju meda je nektar. *ektar je slatka tekućina koju izlučuju $lijezde smje!tene u cvijetu biljke a ponekad i izvan cvijeta. Azlučivanje nektara nastaje uslijed bubrenja biljnih stanica na povr!ini staničnih opni izlučuje se nektar u vidu minijaturnih kapljica. #apljice se spajaju s kapljicama iz susjednih stanica ormirajući veće kapljice. Pod utjecajem vanjskih uvjeta %temperatura& nektar gubi dio vode i sadr$aj !ećera u njemu se povećava. (dio !ećera u nektaru iznosi 60 B 55C. Pčele jezikom uvlače nektar u usni otvor i dalje u ?medni $eludac@ a kasnije ga prenose u posebne ćelije ?saća@. Med zrije u ko!nici dobivajući speciična svojstva.
a proizvodnju 1 kg meda potrebno je skupiti 7 puta veću te$inu nektara za !to je zadu$eno oko 600 000 pčela. 9edna pčela obi)e 150 cvjetova. Pčele sakupljaju nektar u blizini ko!nica ali i do kilometar dalje od ko!nica. +vojstva i vrsta meda ovise o lori u okolici ko!nica.
!ste pčelinja"a +eleći
+tacionarni
P!oiz#odnja meda $ "o%ni&ama Drcani med je izuzimanje zrelog meda iz okvira s vo!tanim saćima postupkom koji se naziva vrcanje. Med u saću predstavlja med koji ostaje u posebnim sekcijama.
'tvaranje saća
Drcanje meda
ME' I '()GI PČELINJI P(OIZO'I !ste meda Med nije industrijski proizvod. To je prirodni izvor ugljikohidrata. Eist prirodni pčelinji med je skoro jedina namirnica koja se koristi u potpuno istom obliku u kojem je i proizveden. Med je jedan od rijetkih prehrambenih proizvoda koji se jo! uvijek ne mo$e vje!tački proizvesti a da mu kvalitet bude ravan čistom prirodnom pčelinjem medu. To je jedina hrana koja ima baktericidno svojstvo i antimikotično djelovanje !to znači da med ubija različite bakterije i gljivice ili sprječava njihov rast i razmno$avanje i na taj način ih inaktivira. Postoji vi!e podjela meda i to prema geograskom i botaničkom porijeklu ili prema izvornom materijalu od kojeg je dobiven. Podjela po geograskom porijeklu mo$e biti" < planinski < poljski. Po botaničkom porijeklu je" < monolorni < polilorni. Prema izvornom materijalu od kojeg je dobiven" < nektarni ili cvjetni med < medljikovac. +vjetni med
Potječe iz cvjetova različitih biljki u manjoj količini i izvan cvjetnih nektarija. 'visno o biljci razlikuje se po boji okusu mirisu i kemijskom sastavu. Mije!ani med je najče!će slučaj mije!ane lore i ispa!e. Monolorni medovi su kod nas relativno čisti medovi kao npr. od bagrema lipe kadulje lavande suncokreta ru$marina pitomog kestena.
aduljin med
#oristi se protiv prehlada jer omogućuje lak!e izbacivanje sluzi iz du!nika i bronhija pa i iz $eluca i jednjaka. Eaj s medom od kadulje ne smije se uzimati vruć već samo mlak. -agremov med
Fijelo zelenkaste boje ima blag i prijatan okus. Drlo sporo kristalizira. Poma$e kod nesanice smanjuje stres i umiruje. *ipov med
ute do crvenkaste boje sa karakterističnim mirisom lipe. Drlo je cijenjen kod pčelara. Azrazito pozitivno djelovanje kod prehlada i upala di!nih puteva. *e smije se davati osobama koje pate od bolesti srca i krvnih $ila. ed divlje tre/nje
Med divlje tre!nje je osvje$avajućeg mirisa i prepoznatljivog okusa. +akupljen za prvih toplih proljetnih dana u sebi nosi snagu i svje$inu proljetnog sunca. #oristi za osvje$avanje i jačanje srca i krvnih $ila. Med od voćaka u na!im se krajevima obično ne vrca jer ga pčele gotovo u cijelosti potro!e za razvitak legla. 0rijeskov med
ute do tamno$ute boje. Trpkog ali prijatnog okusa. Frzo kristalizirajuća vrsta meda %627 mjeseca&. #arakterističan za ,orski #otar i Giku. ed od lavande
#arakterističan za -almaciju i Primorje. latno$ute boje ima sna$no izra$enu i prijatnu aromu. Med od lavande u čaju od kamilice metvice ili pelina smiruje organizam koristi se protiv nadutosti i pospje!uje mokrenje. -obro djeluje protiv migrene i vrtoglavice i preporučuje se onima koji boluju i od bolesti srca i krvnih $ila. un(okretov med
ute je boje. Frzo kristalizira u obliku krupnih hrskavih kristala. Prepoznatljivog mirisa i vrlo o!trog okusa kada se ko!nice nalaze u blizini nasada suncokreta. 9ak med izrazito baktericidnih osobina koristan kod viroza i prehlada. Flagotvorno djeluje na di!ni sustav a zbog svojih jedinstvenih sastojaka povoljno utječe na regulaciju razine masnih kiselina u organizmu. ed od pitomog kestena
Tamno crvene do potpuno tamne boje karakterističnog pomalo gorkog okusa. Povoljno djeluje na ukupni probavni sustav djeluje na rad crijeva jetre a preporučuje se i kod oporavka od $utice i operacije $uči. epičin med
+vijetlo $ute boje. 'dmah nakon vrcanja kristalizira. *ivadni med
Darira u sastavu boji okusu i mirisu. Azrazito bogat med zbog raznolikosti cvjetnih i travnatih livada. Pogodan za djecu u razvoju starije osobe nadoknadu energije i bolje psihoizičko stanje. +vojstva u mnogome ovise o čistoći %zaga)enosti& okoli!a. /azlikuje se nizinski livadni i planinski %pa!njački& livadni med.
edljikova( medljika, medena rosa
*e nastaje od peludi i nektara nego je proizvod kukaca iz roda jednokrilaca. Pčele najvi!e skupljaju medljikovac koji daju !titaste i lisne u!i. To je med od bjelogorične i crnogorične medljike. Med od bjelogorične medljike je tamnocrvenkast rastezljiv slabog mirisa po hrastu pali u grlu. (glavnom je hrastov ili bukov medljikovac. Med od crnogorične medljike je jelov med i zelenkaste nijanse ugodnog okusa i mirisa spada u najcjenjenije medove u Huropi.
*emijs"i sasta# meda ,lavni sastojci meda su !ećer %oko 3C& voda %oko 1IC& i ostalo %oko C&. 'snovnu karakteristiku medu daje !ećer a ostali dijelovi koji se u medu nalaze u manjim količinama i presudni su za razlikovanje izme)u raznih vrsta meda %boja aroma ukus&. Jećer u medu sastoji se od tri vrste !ećera" o Do+ni %e+e! %ruktoza ili levuloza& kojeg u medu ima najvi!e oko 81C o ,ro$)ani !ećer %glukoza ili dekstroza& oko 78C i o 'bični !ećer %tr!čani ili saharoza& kojeg ima najmanje 126C. Me)usobni omjer raznih vrsta !ećera u medu zavisi o izvoru odnosno cvjetnoj pa!i a donekle i o enzimu invertaz i koja rastavlja obični !ećer na gro$)ani i voćni. Taj se enzim već nalazi u cvijetu iz kojeg pčele sakupljaju nektar ali je prisutan i u samom organizmu pčele. reo med nema vi!e od 6C običnog !ećera zato jer enzim invertaza rastavlja obični !ećer na jednostavne !ećere. Hnzim invertaza nastavlja svoje djelovanje u medu i poslije vrcanja ako grijanjem meda ili kakvim drugim postupkom nije bio uni!ten tako da stajanjem med zori tj. ima sve manje običnog !ećera. 'stali sastojci meda njih oko C su dekstrini minerali proteini kiseline vitamini. *jihov je omjer u sastavu meda vrlo različit u pojedinoj vrsti. Minerali su vrlo va$ni za rast i zdravlje ljudskog tijela. Poznata je vrijednost $eljeza kod stvaranja krvi ili kalcija za izgradnju kostiju. Med uglavnom sadr$i sljedeće minerale" kalij sumpor kalcij natrij osor magnezij silicij $eljezo mangan bakar. Proteini kao sastavni dijelovi biljaka u med dolaze iz nektara i peluda. #iseline u medu uglavnom su jabučna i limunska a vitamina ima u vrlo malim količinama. ( medu su prona)eni" vitamin > i neki vitamini F kompleksa. #oličina vitamina u medu ovisi o biljci s koje pčele skupljaju nektar o zrelosti meda o peludu u medu itd. ;li i ta mala količina vitamina dobrodo!la je nadopuna unosu vitamina u svakodnevnoj prehrani. Tako)er u medu su jo! prona)ena i eterična ulja koja mu daju karakterističnu aromu. Me)utim te su tvari vrlo labilne i lako ishlape grijanjem meda. Foja meda prvenstveno ovisi o zastupljenosti pojedinih medonosnih vrsta na pa!i ali i o utjecaju sunčeve svjetlosti manipulaciji medom. Anače tamnije vrste meda uglavnom su bogatije mineralima. 'sobine meda
T#a! inerali
5roteini
oloidi
,#ojst#a "oje daj$ med$ Povećavaju nutritivnu vrijednost meda tamnije vrste meda bogatije mineralima -olaze u med iz nektara i peluda kao mali peptidi ili slobodne aminokiselineK u koloidnom oblikuK utječu na pjenjenje i tamnjenje meda utječu na zamućenje i kristalizaciju Eestice voska peludi i netopljivih tvari iz nektaraK na svojstva isto kao i proteini
6rganske kiseline
#arakteristične za cvjetni med utječu na okus i aromu najče!će jabučna i limunska
0itamini
( vrlo malim udjelima u medu
7nzimi
'sim invertaze dijastaza katalaza i osatazaK inhibin u tamnijim vrstama i medljikovcu ima anibakterijsko djelovanje
7terična ulja
*ajvi!e utječu na speciičan okus i aromu meda lako hlape grijanjem
8vari boje
Proizvodi nastali propadanjem kloroila ili pigmenti %antocijani karoten ksantoil tanin&
Lizikalno2kemijska svojstva meda su" < < < < < < <
Polarizacija svjetlosti #ristalizacija Drenje meda 4igroskopičnost meda i speciična te$ina Diskoznost meda +latkoća meda +enzorska svojstva meda.
5olariza(ija svjetlosti96ptička aktivnost:
< <
G2ativna ruktoza 2 zakretanje linearno polarizirane svjetlosti u lijevu stranu %za nektarni med& Disoki udio -2dekstrina %zakretanje linearno polarizirane svjetlosti u desnu stranu mo$e pomoći pri otkrivanje prisutnosti medljike u medu.
ristaliza(ija:
Nastane kad gro$)ani !ećer ne ostaje vi!e tekući u medu nego se pretvara u čvrstu tvar kristale. #ristalizacija zahvaća samo jedan sastavni dio meda dekstrozu. -rugi dio levuloza i dalje ostaje u tekućem stanju i tvori tanki tekući sloj oko kristala dekstroze. Tako)er takav med mijenja i boju i okus. #ristalizacija ovisi o stupnju koncentracije !ećera u medu i omjeru gro$)anog i voćnog !ećera. Jto je vi!e gro$)anog !ećera a manje voćnog kristalizacija je br$a i jača i obrnuto. Med se u novom mladom saću sporije kristalizira a u starom br$e. Med spremljen u hladnim prostorijama prije će kristalizirati. #ristalizirani med gubi prozirnost a i okus mu se mijenja. +klonost meda kristalizaciji ovisi o omjeru glukoza2ruktoza u medu. Medljikovac podlo$niji kristalizaciji zbog visokog udjela gro$)anog !ećera. Drste meda s visokim udjelom voćnog !ećera %ruktoza& mogu ostati neiskristalizirane i do nekoliko godina. *ajpogodnije temperature za kristalizaciju su 10 B 60=>. Aznad 63 => prestaje kristalizacija. aknadno vrenje meda
Mogućnost kristalizacije je manja !to je sadr$aj vode u medu veći. ,u!ći je med zasićeniji gro$)anim !ećerom i zato skloniji kristalizaciji. a vrenje vrijedi upravo suprotno pravilo. Jto je med rje)i to je skloniji vrenju ali te$e kristalizira. Med A. klase ne smije imati vi!e od 60C vode u sebi. Taj se postotak inače kreće izme)u 17C 2 61C već prema vrsti meda i stadiju zrenja. ato je va$no da se med iz ko!nica ne vadi prerano dok nije potpuno poklopljen. *aknadno vrenje meda mo$e biti posljedica prevelike količine vlage u medu ili neadekvatnog čuvanja i skladi!tenja. Med je potrebno čuvati u suhim prostorijama. Lermentaciju meda uzrokuju kvasci koji mogu podnijeti visoke koncentracije !ećera. /ezultat ermentacije je gorak okus meda i pjena na povr!ini. Anače ermentacija mo$e biti i ciljana u svrhu proizvodnje alkoholnih pića i octa.
;igroskopičnost meda
4igroskopičnost je svojstvo tvari da upija vlagu. Med je nakon vrcanja potrebno odlagati u posude s niskom relativnom vlagom i hermetički zatvoriti jer med u protivnom lako poprima vlagu ali i strane mirise. Lruktoza je higroskopičnija od glukoze. Med upija vlagu kada je ona u zraku veća od 0C i temperturi od 60=>. (dio vode u medu i speciična masa mjere se hidrometrom i reraktometrom. 0iskoznost meda
#onzistencija i ljepljivost meda ovise o viskoznost meda. Diskoznost ovisi o" 2 udjelu vode 2 temperaturi 2 omjeru gro$)anivoćni !ećer 2 udjelu dekstrina i guma. Medljikovac je viskozniji od nektarnog meda. latkoća meda
Lruktoza je sla)a od glukoze i saharoze" o 137 g saharoze → 100 g ruktoze o 38 g saharoze → 100 g glukoze 'dnos slatkoće meda je proporcionalan 35C slatkoće rainiranog bijelog !ećera. enzorska svojstva meda
+vjetlije boje meda bla$eg su okusa i arome a tamnije su sna$nijeg okusa i arome. +vijetle vrste meda su od bagrema djeteline lipe vrbolike i maline. Tamnije vrste meda su" livadni zlato!ipka metvica vrijesak. Tamne vrste meda su od" heljde crnju!e medljikovca. Pretjeranim grijanjem pokvarit će se i okus i boja meda. 'kus i aromu medu daju eterična ulja koja brzo nestaju iz meda inače najbolji med je tek vrcani med. 5ropolis
Propolis je pčelinji proizvod koji sadr$ava smolaste tvari !to ih pčele skupljaju s pupoljaka drvenastih biljaka. ( prometu propolis mora sadr$avati najmanje 75C tvari koje se ekstrahiraju s alkoholom. *e smije sadr$avati vi!e od 70C voska ne smije sadr$avati katran ili njemu slične spojeve ni vi!e od 5C mehaničkih nečistoća i dijelova pčela. Propolis sadr$ava vi!e od 700 sastojaka %lavonoidi enoli aromatski spojevi ugljikohidrati alkoholi ketoni terpeni i dr.& 66 minerala i 3 vitamina %> H i dr.&. #oriste propolis za za!titu ko!nice od hladnoće zatvarajući pukotine učvr!ćuju okvire mumiiciraju !tetnike koje ne mogu iznijeti iz ko!nice i sprječavaju izvore zaraze u ko!nici. Pčele koje idu na skupljanje propolisa rijetko idu na skupljanje nektara. 9ednokratno donese u ko!nicu oko 10 mg propolisa a leti 728 putadnevno. Propolis ima antibakterijska antivirusna antigljivična i antiparazitska svojstva. 5čelinji vosak
Pčelinji vosak je proizvod vo!tanih $lijezda pčela radilica i najpoznatiji je vosak $ivotinjskog porijekla. To je kompleksna smjesa lipida i ugljikohidrata. Pčele izlučuju vosak za vrijeme pa!e. Dosak je u vo!tanim $lijezdama u tekućem stanju i bijele je boje a u dodiru sa zrakom stvrdne se u $ute vo!tane pločice 01I do 065 mg. Dosak ima ugodan miris tvrde čvrste konzistencije i na sobnoj temperaturi lomljiv. +adr$ava manje elemenata nego pelud i propolis sa istog ili sličnog geograskog lokaliteta. atična mliječ
Matična mliječ je kremasta mliječnobijela i jako kisela tvar speciičnog okusa. Potječe iz mliječne $lijezda mladih pčela radilica starih 5 do 15 dana. -o starosti od 7 dana sve ličinke se hrane matičnom mliječi a onda samo matice. #oličina matične mliječi u matičnjaku kreće se od 600 do 800 mg a u pčelinjoj stanici 6 do 7 mg. Matična mliječ je najbogatiji proizvod po sadr$aju aminokiselina %I esencijalnih&. Ama i vitamina F skupine H ; # i >. Az 1000 matičnjaka mo$e se izvaditi oko 750 g čiste mliječi. Drlo je osjetljiva pa se brzo treba smrznuti na 21I=> ili osu!iti lioilizacijom. 5elud
Pelud je proizvod !to ga pčele radilice skupljaju na cvjetovima i oblikuju u grudice. Pelud se sastoji od mu!kih spolnih stanica biljaka. a $ivot pčele pored ugljikohidrata iz meda potrebni su i proteini masti vitamini i minerali koji se nalaze u peludi. Pčele počinju skupljati pelud kada su stare 18 do 13 dana. Tijekom 1 dana pčela prenese prosječno oko 16 mg peludi a godi!nje potrebe pčelinje zajednice su 70 do 80 kg peludi. Prosječno 65C pčela skuplja samo pelud 13C pored peludi sakupljaju i nektar a ostale samo nektar. 5čelinji otrov
Pčelinji otrov proizvode pčele radilice i matica. +intetiziraju ga u dvije otrovne $lijezde a skladi!te u otrovnom mjehuru a pri ubodu ubrizgavaju ga kroz $alčani aparat. Fiolo!ka namjena pčelinjeg otrova je da za!titi pčelinju zajednicu od neprijatelja. Pčelinji otrov je gusta opalescirajuća tekućina gorka i kiselkasta okusa i speciična mirisa. 'su!en otrov je bijele boje topljiv u vodi i kiselinama a nije u alkoholu.
