RIMSKA PROVINCUA DALMACIJA POD VLASEU ISTOdNIH GOTA UDK/uDC:936193V Izvorni znanstveni dlanak
ANTE UGLESIC Filozofski fakultet u Zadrt Faculry of PhilosoPhY
O r ig
infudar
inal scient ifi c PaPer
Primjeno Received :1991-01-21
DolazaklstodnihGotanapodrudjarimskeprov.incijeDalmacijeuslijedioje I t a I i i i ( 4 9 3 )' -
,,
u1
i1
ii ;
;
il;.
; d;''iu
u'
o
"".Jffi p.ou,n",1u"6;"i"iii-" Rimska
a
o
u(
ut
u
" r pioiiniiionl ,.":ia""
Savijom dinila je jednu
et'-Saviae' sa uoravnu cielinu na delu koje se.nalazto ioies-Datmatidrum spominju-sljedeii saloni.se provinii"je,-u nanijesnika s{edi5rem ri Saloni. osim namjesnik, cotr1z*s Patrunonu i',;;ffi'Tr;i.;;;iiit ,iiilii:t - ti*t'tri civiliri p;;i;i;i frinceps (ofllcin) - glavni tinancijski sluZbenik'i"#ii."it^t;;ij;""
8i"outtit za rimsko stanovni5tvo' komesa za otoke Krk i Cres - comes Kasiodorupo^inili"loi"i'iur"u"og ic i i e d a su in g erenc i i e ov o g r r.j ;-"p. E;i;;| ""1 r itanae insulae C ur "tiriiir"'oO "-l"a da'su obrihvaiale ai'" ."" funkcionara ,nogf " ie piarueje moglo uzivati izvjesnu I.iu-",r,iii., J.""i;k;:'oanottto ;:tH;F.L?J;',"d:j;""i.i;ii; ubrave u Saloni' autonomrlu u o*ut^ltJinii""n" pto"iitcijalni provincij" DulT:?i.: O traianju irt"e"oioiit" uialti na poa*eii-ii*ske se slaZe (na osnovl V"iila istraZivada prestala oostoie dua opr"i,,"u"itiifi""i"' istbdnogotska isl?) Prokobiievih 'l:"rtij'tu' j"";'#;sE"je; ii"-t'-" istraZiu'aea, gdje se posebno ,tuoina dt"riir.ij.'*."-Oiirgu ciielom irdd vlast i"ei aio klasidne tiburniie ostao u ir',iil'i."ni,i',ifr* t'i."M"jti.;,'t"t"itu'a"1" i, D;;;tj;; tt"iiiu, ii. do 552.i p"fr"d" cotu"""'iJ'iq;"rfi;3 vrasti Istodnih O"o-i-G iiti"Zivada ttrd"t;'J*il;;J analizira detaljno Auror u ovom radu pokazuje se. one (i'i'+i pt"t;pii"ii;;i];;;i;^.tt , l?ne^l:,eatesno da i e usooreiluie il, "r,eio po t"'ama' hi ni entlrani .odno uolj"o,argum i'""", Jll'ii". ipak najvjerojatnije istodnogotska vlasr nad-cijelom provincilom'bui'i".i.;om
, prestala 537.
je propast ZlO1d'.nog Rimskog Rimska provincija Dalmacija dodekala
On se' nakon Sto je bio na rimskom Carstva (476) pod utaSeu futi3ana Nepota' Augustulom (475)' vratio u Dalmaciju i njome
ptu"rt"f:i, ,atiienl"n Romulom
ntuOuo do 480, kada je ubijen u Saloni'
i
Romula Augustula Skirski osnaial ddoatar, koji je 476' svrgnuo protiv oarm.aclj.e i osvojio je 482'' zavladao ltalijom, poduzeo je 481. vojnu akciju Timosvajanjem,kaoOionufj"nupatrimonija'rimskaprovincijaDalmacijadosla u v'.i-lJ,-v1ku u svetlosti ' I. N i k o I ai " Fe, "veliki posed u Dalmaciji knj. XI[, Beograd 1971, arheoloikih nalaza,,, Ztoriiro.douavizantoloikog irxtituta, str. 280. 65
,:fu,
A. UGLESIC: RIMSKA PROV. DALMACIJA''.
*
RFFZd 30(17) (1990/91)
do svog je pod izravnu vlast Odoakara, koji je njome vladao najvjerojatnije
svrgavanjaismrti.4g3.Nakonodoakarovaubojstvauspostavljenojc istodnogotskokralievstvosteodorikomnadelu(FlaviusrexT,heodoricus),a parimonija opet do5la pod rimska provincija latmaclla je kao dio kraljcva ==
neposrednu kraljevu upravu.
provincije Dalmacije uslijedilo je Naseljavanje rstornin Gota na podrudja
Zauzelost Istodnih Gou najvjerojatnije nakon napti:eO navedenih dogattaja' neposredna (489-493)' kao vi5egodiSnjim iscrplju;uiiir Lotbama s Odoakarom
i
su zbog kojih nije moglo doii do Odoakarova uturt nuO nuimacijom, razlozi ptluore prije-493' Rasprostranjenost-arheoloSkih njihova naseljavanja """ ", r" u prvom iedu naseljavaju prodna podrudja (Ravni ou naraza navodi na rattjudJ polje' dolina rijcke Neretve' kotari, Kninsko, faSteiansto, Solinsko i Splitsko su vei rani;e postoiala.veia ili manja Sarajevsko polje) i to-na miestima gdje kasnoantidke kolonije i poljodjelska imanja tritta' rusfi;a;)' te pojedine postaju sredi5ta municipiji (Satona, ;;;;;:;", Burnum ita'j' toji uglavnom todke koje sftateske pojedine. i istodnogotskih vojnih ;Jsij;'t 2nat'enie dobivaju od ovog upravo naime' Knin' On' ranije nisu imafe tofini uaZnost, u prvom redu vremenadobivaonustratesko.obrambenuiprometnuulogu(uvjetovanu
ffiearheo1o5ke.oStavxtine11'|i.{::j:.:l1*"provincije liaraktcra; mo/e ih sc su o.ii'rl",ti'i.^j".cin diiclo; riue'uinog Dalmaciie zasada
karaktcra uglavnom podiieliti .u nur"ouli.t-"iJ .1.;^+;;i N^lut"'nui"obinstog" izuzetno u. ouom,'.udui' dok su oJtali predmoti
prcdstavljaju ,,ou", t"iii'iiillzO i ;;t;;a iz'Salone, Narone nutitu"i';;;; 'su'nu'tri"i*cin1 iiictki (radi se samo o'r,*"rlolir.o-r,rluru KaSii nalaziStima: Burnuma).;Isroenogotrti'giotoui urrunovljcni nalaziSte kod Knina' i;i;lji, .pi."no--'*pdinuro ';t"oottlrlo nalaziSte Clavdurak koO Zaara,^kii;":pr*niia,'Vrritu kod Sinia' Solin
Unciii - Veliki e"g"3i,i'il;d
-
V'rba kod Mostara'
(Salona\ - Manastiririt i"F"7t'i"iibu'r-bana f flun Fototi traunika i Mihalieviii Pciinska Rika (Gornje Pcilng) - nepoznato. ";i;isi;'k"oJ " sigurnog iiHogucnott "tYldi.Yl=tJ: vtscg Varosiite kod Sarajeva. valja.napomenurr lcnski"h grobova (uglavnom istodnogorskog etnika"'poiii,li tin1o kod a,i,ii"L",''"e ,t.,;,"), *:ie.X"Tiii5f i'i:ii*il'*T!'j'if,t!f;i;?:"fJ""f:l',::: Zcnskog nakita, prvenstvcno- t::l:'-',Y;1':,:"":i:".';;'i*i"e Coti niie postojao Gota u p'uo"ii"'"';""';#;'i;Jtnit"'
ffi#
*'3 "itr j:'1 s ;l'6iu E' t' : dx"''* :ii } f:""* ,'" l il; il'lx : H :fr lx?i:t:-" i' 'nalazai n"ilt"iSi"?""poJttielu rimske orovinciie rasorosrranienosri isro!ni'g"rriitt 'k i;;'tra"i .srcdnli viiek u .T)aimaciie-uidi ;;aou": slieal!e";i";i;t; ,2.'v i;'; 3'-s" sv' v' su neDoznatr,
1
"
ir e,ni6sii'iui)1i' Jueoslaviji od a00 80'0"."sili;J;vi";r "o tuus#i"**fib;i;;' ostiogota i' t s I s)'5d; str. 1971, T,isrcb uZos'ebu.
{3$Jl$lliiiri
,';.'l;:",lruill;;,:ltf;'ifif
i
TirinZana
f:*::rtxi.:,"^fi{,?:,f${,f!:; lemi
i"nt1-iimio zi i P rdb n"11iirr' l" g"ir srsorischer en*"r"|tr,'"Ii i * ;;;;;gL "* s* 34i d'l J' B eN"""-3ra-i-SiA, fg?il, (Novi SrO 'rrag^ov_i seo;ennrodauKorpat'ii.oikorfinj naroda na po.druiiu sieverne ,,prvi I o s e v i i, "erir
O
i990,".it.-2-0f i d.'viai i bilj' 30 u ovom 66
RFud
30(17)
(t99U92)
A. UGLESIC: RIMSKA PROV. DALMACIJA...
z.cmljovidnim poloZajem), koju ie kasnije imati kroz ditav srednji vijek.' Tcritorij rimske provincije Dalmacije u vrijeme dolaska Istodnih Gota bio je omedcn granicama oblikovanim jo5 u vrijeme cara Dioklecijana (284-305), a obuhvaiao je jadransku obalu (i otoke) od rijeke RaIe (Arsia fl.) u Istri do oko grada Budve (Butua) u Crnoj Gori. Granice u zaledu i51e su juZno od Kup* (Colapis fl.) do visine Velike Kladu5e i dalje prema dolini Vrbasa u visini Banja Luke, a odatle prema Doboju. Dalje prema istoku granica je i5la do Drine (Drinus
/.) i
njenim tokom dalje na jug, te se spu5tala do oko grada Budve.* U
adminisftativnom smislu provinciji Dalmaciji je u vrijeme istodnogotskc vladavine pridodana provincija Savija.' Metropola provincije ostala je Salona, u koju oko 500. dolazi namjesnik Osuin, koji je kao comes Dalmatiarum et Saviae vladao i nakon Teodorikove smrti 526.u lzgleda da je u upravnom smislu zadrZano osnovno ustrojstvo rurijeg uredcnja Provincije. Na to navodi postojanje funkcije princepsa. Ako prihvatimo Si5iievu pretpostavku da se radi o tituli princeps fficii,' onda je najvjcrojatnije rijcd o upravnoj sfukturi koju je u osnovnim crtama dao Dioklccijan (284-305) a uniformirao Konstantin Veliki (306-337).' Za rimsko stanovni5tvo vrijedili su
ffiistraZivanjanekropoleKnin.Greb1je,dosadnajveie
olkrivene nckropole na podrudju Dalmacije, a ujedno i jedine nekropole u provinciji Dalmaciji s intaktno utvrdenim istodnogotskim grobovima. (Sumarne podatke o istraZivanju ove nekropole vidi u: Z. Y i n s k i, "Krstoliki nakit epohe seobe
Vjesnik Arheoloikog muzeja u Zagrebu, 3. s., sv. III, Zagreb I s t i, "Rani srednji vijek u Jugoslaviji od 400-800. godine", str. 53-54; Z. Y 1n s k i - D. J e I o v i n a, "Creblje, Knin - ndcropole de la
naroda
u Jugoslaviji",
1968, str. 137-138;
Migration des Peuples", Epoque Prehistorique et protohistorique enYugoslavie Researches et resultals, Beograd 1971, str. 100-102). - O Kninu u srednjem vijeku vidi
F.Smiljanii,"NastanakirazvojsrednjovjekovnogKnina",RadoviFilozofskog
fakultetauZadru,sv.24, Razdio povijesnih znanosti {11),Zadar i985, str. 119 i d. n O granicama rimske provincije Dalmacije kroz stoljeia vidi: G. N o v a k, Proibst Dalnncije I, Zagreb 1944, srr. 68; J. J. W str. 78-80. Usp. i sl. 1 u ovom radu. u
K u, i o d o r, Vaiae -Variarum
epistolartun
i I k e s, Dalmatia, London
1969,
tibriXil,IX, 8 (kori5teno izdanje:
Th.Mommsen,CasiodorisenntorisVariae,Berlin1894).-Daljeskraieno:Kasi-
odor,Var. 6
i9.
Namjesnika Osuina spominje K a s i o d o r,Var.I, 40,
III, 26, VIII, 4, IX,
8
t
f. S i ! i (., Priruinik inora hrvalske historije, Zagreb 1914, str. 142; I s t i, Povijestllnatauvrijemenarodnihvladara,Zagreb1925,str.l68.VidiiKasiot.lor Var. YII,24. t O upravnoj strukturi Dalmacije u doba kasnog Carstva vidi: S. L j u b i i, "O upraviteljih Dalmacijg za rimskog vladanja", Rad JAZU, knj. XXXI, Zagreb 1875, str.57-64; J. F e r 1u g a, VizantiskaupravauDalrnociji, Posebna izdanja SANU knj. CCXCI, Vizantoloiki institut knj. 6, Beograd 1957, str.7-23. 67
A. UGLESIC: RIMSKA PROV. DAL\{ACIJA...
RFFZd 30(17) (1990/9i)
je sporovima' uz gotskog' sjedio
i
rimski, za Gote gotski zakoni' U mje5ovitim :zncariria presude' Pored gotskog rimski sudac, koji:e itnao p*to glasa prilikom postojao je i rimski namjesnik komesa, vrhovnog *j;;; i-t*tr""g uPrfvltelja' - consLtlaris provinciae Epiphanus (civilni); tako se 526);. spo*in:J ieki
djcloviole comes patr.imonj! (tt duZnost posjeda'" je koji ultano.uio i nadzomik kraljeva 526127 .obavlja srurri**)-,;; Istodnih Gora, jer Rimljani nisu mogli Vojna upravu porpono';Jiilu o-r*u"ru nositi oruZje, niti sluZiti u vojsci' komesa za otoke Krk i Cres (comes Kasiodor o ,noji"i *J*" spominje ' ovaj podatak naveo je Suiia na pretpostavku insurae curritanae "i'Crtrinir;1.', balmacije, odnosno d-1 krdki i osorski da ti otoci nisu bili ;;t ilil"vincije metropolita' Kao glavni " biskup nisu bili p"o l"tjiiri;tf;; t-"]o^11un'kog sinodima u Saloni ni 530' ni 533' ne argument za to navodi podatak du '"-nu TilijaJr bio prisutan'" je javljaju biskupi r tuu.."tih otoka' dok rapski biskup da o krdkom M;g"tii' Suii ni1" o'* u obzir dinjenicujo3 Medutim, kako to stoljeiima ""d;;; i16: 1.r vjerodostojnim izvorima biskupu ne postoje d;-ffi i biskupije te sludajem kojim su da nakon salonitanskitt'rinoOui' Nadalje' biti t"fgnitanskog metropolita' mogle su postojale i da nisu Uil" p"OltttOitti:"t p*t{'11' ali o njegovim sufraganima u VI' st' podredene jedino ill'eid; ne spomlnju biskupi ovih dviju postoji relativno oo,iu l"otu i nigO3e se
Dalmatiae.o Kao financijskirfoZb."if.
biskupija.'5
Medinijenaosnoviformulecome!insulaeCurritanaeetCelsinge vladavine o?:" p.or"l:. rrr.u i,cresa u doba istodnogotske koja je Liburnije, uojnopomorsna outast u okviru kao
posravio moguinost
bito izdvojeno
;;ra;;
formula kaZe sljedeie: ""'nasa te zemlja imaia vlastit,, notu.'iilJuiit nuu"d"nu imaju onogh koji ie sporove Sto postavlja sucem" i "n"ta dakle ("') stanovnici
tKuriodor,Var'Y,24' to
g.o.
K
u, i o d o r, Var'IX,9'
"Urp.S.Antoljak"'Ztdar-pod.vlatsiulstodnihCota"'Tadarskarevija' Xi, [t.l,Zadar 1971, str' 141 i bilj' 43' tt K
i o d o r, Var'YII'23' praehistorica et antiqua' " M. S u i i, "Liburnia Tarsaticensis"'-Adriatica ti'zadar u staromviieht' s iii-ttt;r MisceltaneaG.Novakdir;;:;;E;; rsi-o' "'' Zadar 1981, str. 321-322' Krka i Senja"' pogledi na.st3riiu poviiest Vinodola' 'o L. M a r g e t i i, "Noviji inileci, Rijeka 1988, str' l0n"t*[c' zbornikpravrwsfakttlnr"il"riitisi"Iit"di^i, 11. tt Na istom mj. 1980' str' 413" J. M e d i n i, "Provincia Liburnia"' Diadora' sv'9'Zadar' 4t4. 68
as
RFFZd 30(17) (r99t/92)
A. UGLESIC: RIMSKA PROV. DALMACIJA...
nastanu medu njima voditi i donositi presude" (prijevod L. Margetii)." hema tome
vidljivo je da se ne radi o vojnom, vei o svjetovnom funkcionaru u dijoj su domeni bila ova dva otoka. No, da li je njegova uprava obuhvaiala moZda i Iire podrudje? Naime, kod vi3e suvremenih gotskih izvora Dalmacija se spominje u svom pluralnom obliku. Tako papa Vigilije razlikuje izridito "Dalmntiarum" od Praevalitane." Jordanes, prilikom opisa pljadka5kog upada i povratka Sveva Kunimunda, uporebljava takoder pluralni oblik - "Dalm.atias", "Dalmntiis".'e I Prokopije na jednom mjestu donosi pluralno ime Dalmacije ("Aof,pcrt[u,ro").' Isto tako i Kasiodor pluralno spominje Dalmaciju ("Dalmatiarum","Dalmatiis").21 Iz navedenih izvomih podataka daje se naslutiti da je Dalmacija u administrativnom smislu neko vrijeme bila podijeljena na vi5e oblasti (Dalmacija i Liburnija?); u vrijeme istodnogotske vlasti one se nalaze pod zajednidkom upravom (to dokazuje formula comes Dalmatiarum et Saviae), ali se zbog tradicija upotrebljava naziv Dalmatiae. U tom kontekstu ovlasti comesa Insulae Curritanae et Celsinae mogle su biti Sire od podrudja ovih dvaju otoka, odnosno mogle su obuhvaiati podrudje veieg dijela klasidne Libumije. To podrudje moglo je uZivati izvjesnu autonomiju u okviru jedinstvene provincijalne uprave.'
tt vidi bilj.
"
M. B
str. 93-94
14 u ovom radu.
ar ad
i bilj.
a, "Dalmatia Superior", RadJAZU, knj. CCLXX, Zagreb L949,
6.
'n S. A n t o I
j
a k, nav. dj., srr. 144
ibilj"
72.
'o P . o k o p i j e, DebelloGothico,I, 16 (kori3teno izdanje: D. C a m p a r et i, La guera Gotica di Procopio di Caesarea I-III,Roma 1895-1898). - Dalje skraieno:
Prokopije,B.G. 't Ku,iodor, Var. IX,8i9. t' U prilog ovoj pretpostavci idu i podaci Anonimnog
kozmografa iz Ravene, koji podrudje veieg dijela klasidne Liburnije (od Enone do iznad Tarsatike) i dio japodske zemlje (podrudje danainje Like) izdvaja u cjelinu pod nazivom Liburnia Tarsalicensis. - Usp. Ravenrntis Ananymi cosmographia, IV, 22 (koriiteno izdanje: ' Rweruntis Arnnymi cosnngraphia et Guidonis geographica, ediderunt M. P i n d e r et G. P a r t h e y, Berlin 1860). Valja napomenuti da o vjerodostojnosti podataka iz ovog izvora s kraja antike i podetka srednjeg vijeka u znanstvenim krugovima postoji viSe oprednih mi5ljenja. Na vjerodostojnost Ravenjaninovih podataka o "Liburniji Tarsaticensis" i "provinciji Liburniji" posebno se pozivaju M. S u i i ("Liburnia Tarsaticensis", Adriatica praehistorica et antiqua, Miscellanea G. Novak dicata, Zagreb 1970, str. 321-322) i J. M e d i n i (nav. dj., str. 393 i d.). S u i rj, naime, smatra da je Liburnija Tarsaticensis bila posebna administrativna oblast, formirana vei u kasnoj antici - od sjevernih granica klasidne Liburnije, "negdje do visine otoka Raba, moZda i do Senja,... ali svakako do danalnje Crikvenice",
ukljuduju
gotskih izvora, pa ih se mora smatrati autentidnima.Vidi i rad M. S u i i "Hijeronim Stridonjanin - gra{anin Tarsatike", Rad JAZU, knj. 426, Razred dru5tvene znanosti knj. XXIV, Zagreb 1986, str. 230-231 ,247,253.
a,
za
69
% A. UGLESIC: RiMSKA PROV.
DALMACIJA...
RFFZd 30(17) (1990/91)
O organizaciji vjerske provincije Dalmacije u vrijeme istodnogotske vladavine zna se vrlo malo. Izgleda da su se vjerske granice u potpunosti poklapale s administrativnima, odnosno da su pro5irene na teritorij provincije Savije. To se zakljuduje na osnovi akata salonitanskih koncila 530. i 533. na kojima su uz biskupe dalmatinskih dijeceza sudjelovali i biskupi Siscijc Johannes (530) i Constantius (533).' Kako su Goti bili arijanci a domaie pudanstvo katolici, analogno su egzistirale dvijc crkvene uprave: gotska-arijanska i rimska-katolidka. Mada su Goti bili dosta tolerantni u poglcdu izraLavmja vjcroispovijesti, razliditost
u vjeri ponekad je sigurno uzrokovala sukobe izmcdu domaieg
i
gotskog
pudanstva.to
Vrlo vaZnu ulogu u odnosu izmedu Gota i domaieg romaniziranog stanovniStva imao je i nadin gotskog naseljavanja. U svim osvojenim zemljama, pa tako i u Dalmaciji, Gotima je podijcljena 1/3 svakog imanja (tertia) - zemlje, robova, kolona, stoke i posjednikova stana u gradu. Domaie stanovni5tvo sigurno se nije lako mirilo s lakvim gubicima, pa je dolazilo do opiranja i sukoba. Gotska vlast donijela je izvjesni ekonomski oporavak Provincije. Iz Prokopijevih izvjestaja vidljivo je da Tcodorik Zeli unaprijediti rudarstvo, trgovinu i druge privredne grane, prvenstveno zbog jadanja vojskc, otrrane, a onda i civilnog pudanstva. Tako on 508. Saljc u unutraSnjost Dalmacije komesa Simona, komc
povjcrava otvaranje novih rudnika, ali i rukovodcnje porczom od 4Vo (siliquaticum), koji se trebao ubirati od trgovaca.2' Da ;e trgovina dobrano bila razgranatz. svjedodi i relativno velik broj pronadenog novca, kovanog u vrijeme istodnogotske drZave u bizantskim i istodnogotskim kovnicama.'u OZivjelo je i pomorstvo, nad kojim su nadzor vrl;^li tibuni maritinorum."
" Popis biskupa prisutnih na salonitanskim koncilima HistoriasalonitarnMaior, Beograd i967, str.81 i 85.
vidi u N. K I a i i,
'o Sukob" i neprijateljstvo domaieg stanovniStva prema Gotima spominje i
Prokopije,B.G,
I,7. tuKuriodor,Var.lII,ZS;F.SiSii,Priruinikizvoraltrvatskehistorije,str'
146.
"
Ukuo.ro ie ooznato vi(e stotina primieraka istodnogotskog novca, nacfcnog
unurar kasnoanrietitt kolonija imunicipija (najveiim dijelom u Saloni)
iu
manjim
nascliima. smicstcnim uslainom uz giavnc magistralnc pravce. (Pokuiaj sinteze nalaz.'a istodnogotskog no"uca na podrulju rimske provincijd Dalmacijc vidi u: 7.v in s k i, "AutJchtonE Kulturelemente-zur Zelt der Schlawischcn Landnahme des Ealkanraums". Simoozii Predslavenski etniiki elementi ru Balkanu u etnogenezi juinih Slovena, (Mosiar 1968i, Centar za balkanoloSka ispitivanja knj.4, ANUBH Pos. izd. kni. XIi,'saraicvo 1969, str. 180-l8t:2. D e m o,'"Novac gerinanskih vladara druge
ooi. V.'do u'drusu ool. VI. st. u numizmatidkoi zbirci Arheoloikog muzeja u Zagrcbu",Arheoloiikivistnik, XXXII, Ljubljana 1981'-str.454 id'; I' M a r o v ii, ;Sianie i problcmi numizmatidkog kabincta Arhcololkog muzeja u Splitu"' Numizinatiitievijesti, god.
XllI,
br. 24, Zagreb 1966, str. 36'41-)
" K u s i o d o r, Var.XII, 70
24.
RFFzd 30(17) (r99U92)
A. UGLESIC: RIMSKA PROV. DALMACIJA...
O broju Istodnih Gota na podrudju rimske provincije Dalmacije izuzetno je tesko govoriti. Prema nekim pretposlavkama u Teodorikovoj ekspediciji prema Italiji 488/89. moglo je biti oko 20000 vojnika ili oko 100000 zajedno sa Zenama i djecom.'*.PridoSlo gotsko pudanstvo raseljavalo se po cijelom podrudju istodnogotske drZave (najviKe po Italiji), a ona se protezala od Septimanije (danainje Provence) na zapadu; zahva&jud cijeli Apeninski poluotok i Siciliju prelaz.ilaje u podrudje Alpa, a prema istoku obuhvaiala je provinciju Dalmaciju i velik dio Panonije."o Prema tome broj prido3lih Gota na podrudju rimske provincije Dalmacije nije mffiao biti velik i sadinjavao je neznatnu manjinu u odnosu na domaie romanizirano, vi5e ili manje kristijanizirano pudanstvo. Ovakvim pretpostavkama idu u prilog i rezultati istraZivanja nekih kasnoantidkih nekropola na podrudju provincije Dalmacije s kraja V. i pod. VI. st., na kojima su utvrdeni
istodnogotski pokopi (oni su izrazito malobrojni u odnosu na grobove kasnoantidkog autoktonog pudanstva).'o
Ekspanzija istodnogotske vlasti bila je kratkotrajna. Mada je Teodorik nastojao svojom diplomacijun i Zenidbenim vezarna zadrlati epitet najmoinijeg vladara zapadne Europe, vei potkraj njegove vladavine dolazi do opadanja moii Kraljevstva i jadanja antagonizma izmedu Bizanta i Istodnih Gota, koji ie posebno narasti nakon njegove smrti 526.U Bizantu Iada na vlast dolzzi Justinijan (527565), dije su ambicije bile povratiti nekada5nji sjaj Rimskog Carstva. U periodu od 526. da 541. na kraljevskoj stolici u Raveni izmijenit ie se zbog unutra5njih trzavica dak pet istodnogotskih kraljeva: Atalarik (526-534), Teodat (534-536), Viriges (536-540), Hildebad i Erarik t540l4l). Odludni udarac istodnogotskoj drZavi zadat(e bizantsko-gotski rat, koji 535. zapodinje upravo na istodnoj obali Jadrana. Carski vojskovoila Mundo provaljuje 535. u Dalmaciju i na kratko vrijeme uspijeva osvojiti Salonu." Medutim, Goti Salju u Dalmaciju novu vojsku na delu
i i, "Seoba i iidezavanje istodnih Germana", Arnli Filoloikog Beograd 1967, str. 124. fakuketa,.7, tt O granicama istodnogotske drZave usp. N. N o d i I o, Historija srednjeg vijel:a lI, Zagreb 1900, str. 201-202; V. B i e r b r a u e r, Die Ostgotischen Grab - und Schatzfunde in ltalien, Spoleto 1975, str. 17-25; M. B r a n d t, Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka, I, Zagreb 1980, str. 81-82. "
Urp. I. P u d
30_
lo su sucoece nekropole: Ka$ii - Glavdurak kodZadra(I. B e I o 5 e v i i, arheolo5k-i tragovi vellke seobe naroda na podrudju sjeverne Dalmacije", str. 129 i d.; I s t i, "Ranosrednjovjekovna nekropola u selu Ka5iiu kraj Zadra", Diadora,
"Prvi
sv.4, Zadar 1968, str. 221 i d.), Knin - Greblje (vidi bi1j.3 u ovom radu) i Mihaljeviii-VaroiiStekodSarajeva(N.Miletii,"Nalazralosrednjovekoy4i,h libula iz Ra jlovca", GlasnikZennljskog muzeja uSarajevu, n. s., sv. X, Sarajevo 1955, str. 151-1,54; I s t a, "Nckropoia u" selu-Mihaljdviiima kod Rajlovca", Glasnik ZennljskogmuzejauSarajevu, n. s., sv. XI, Sarajevo 1956, str.9 i d.) Vidi i bilj.2 u ovom radu.
t'P.ok
op i j e, B.G. I,5;
K. G an tar, PodJustinijarnvimiezlom,
Ljubljana 1961, str. 105. 71
A" UGLESIC: RIMSKA PROV. DALMACIJA...
s Asinarijem
RFFZd 30(17) (r990/9r)
i Grippom. U neposrednoj blizini Salone do5lo je do bitke u kojoj
su
Eizantinci izvojevali pobjedu, ali u sukobu poginuo je njihov vojskovoila Mundo i njegov sin Mauricije." Nakon povladenja carskih trupa Goti ulaze u Salonu, pa Justinijan Salje novog vojskovotlu Konstancijana, s ciljem da ponovo osvoji Salonu. Kad su Goti doznali da se Konstancijan s velikim brojem vojnika iskrcao u Epidauru, odludili su se povuii iz Salone na podrudje izmedu Salone i Scardone. NapustivSi Epidaur Konstancijan odlazi na Vis, odakle otplovljava u Salonu. Gotske trupe, pribojav5i se bizantske vojske, povlade se u Italiju." Ne Zeleii se olako odreii Dalmacije kralj Vitiges odluduje tamo poslati veliku vojsku pod vodstvom Asinarija i Uligisala. Asinarije je oti3ao skupiti vojsku u Sveviju, dok je Uligisal sam poveo Gote u Dalmaciju. Na putu prema Saloni Bizantinci su presreli Uligisala kod Scardone, te je bio primoran povuii se u Burnum, kamo nedugo za ttm s velikom vojskom barbara dolazi Asinarije. Obojica vojskovoda krenula su prema Saloni i opsjeli je i s kopna i s mora, ali Konstancijan, koji se vei bio pripremio za ovaj napad, potukao je istodnogotsku flotu u blizini Salone, a isto tako je i kopnenu vojsku natjerao na povladenje.* Vedina istraZivada se na osnovi Prokopijevih navoda slaZe da je nakon ovih dogatlaja defiliitivno prestala istodnogotska vlast nad cijelim podrud.jem provincije Dalmacije,s medutirn ima i onih koji smarraju da je sjeverni dio Provincije, odnosno najveii dio Liburnije, ostao u vlasti Istodnih Gota do 552, tj. do Narzesova pohoda iz Dalmacije u Italiju.r6 Medu tima posebno se istidu Antoljak i Medini, dije se teze zasnivaju na hokopijevim vijestima iz godina 538,539,544, 545, 549,550 i 551." U daljem slijedu ovog razmatranja pojedinadno iemo se osvrnuti na te vijesti i kritidki komentirati misljenja ovih dvaju autora. - 538. rimski senator vergentinos na bijegu iz Milana preko venecije sa svojom pratnjom odjedrio je u Dalmaciju, a odatle je otiSao caru Justinijanu." -
ttP.okop i j e, B.G. I,7; K. G ant ar'nav. dj', str. 108' tt P, o k o p i j e, B.G. I,7; K.G a1 t-a1 nav. dj., str. 111;-l'-B ur i 5 1i' Vizantiisi iiiri I" korii" ,r*6a" Jusoslaviie, I, Posebna-izdanja SANU, knj. CCLI,
Vizanioloiki institut, knj. 3, Beograd 1955' str. 31-33' 3o O zavrinim bizantsko-gotskim ratovima u provinciji Dalmaciji:
j
e, B.G.
P
r o k o p i-
I, i6; K. G an t ar, nav. dj., str. 120-122'
tuUso.F.SiSi6,PoviiestHmatauvrijernenarodnihvladara,str. 175.; G'N.9vaY. ProSfospa'trr*ii", itr. 89; L. M a r g e-t i i, "Noviji poglqdi na stariju po.vijest Vinodola, Krkai Senja", srr.7-11; J.Bel_o 5 e v i i, "RanosrednJov-Jekovna ieiu Kasiilu kraiZadra", str.237;2. Y in s k i, "O r.o.valenim libulama ;;k;-"*t'j 'o;i;;;;i; ui fil;t;;; touod* rijetkog tirin5kog nalaza u Saloni", str' 184; J' F e r1" g i, VizantisltaupravauDalmaciii, str' 24..'
t' P.
o k o p i j e, B.G' IY, 26. tt S. A n t o I j a k, nav. dj', str. tt P. o k o p i j e, B.G. II, 24.
72
142
i d.;
J. M e d i n i, nav' dj', str' 393
i d'
RFud
30(17)
(r99U92)
A. UGLESIC: RIMSKA PROV. DALMACIJA...
Na osnovi ovog podatka Antoljak zakljuduje da je preteZni dio Liburnije i dalje pod Istodnim Gotima, no nigdje ne navodi zaSto tako smatra, pa !o moZemo samo pretpostavljati." Prema nalem mi5ljenju ta Prokopijeva vijest toliko je opienita i neizravna, da uopie i ne moZe posluZiti za ovakvu Antoljakovu tvrdnju. - 539, kada Bellra Zeli zaposjesti Ravenu, on Salje onamo svog generala Magna, kome je naloZio da sa svojom vojskom dode u blizinu toga grada i da sraZari na lijevoj obali rijeke Po, te na raj nadin sprijedi Istodnim Gotima da odatle Salju hranu. Drugi general, Vitalis, koji je onamo do5ao iz Dalmacije, duvao je drugu obalu te rijeke.oo - Iz ove Prokopijeve vijesti Antoljak :zvlaf isti zakljudak
kao
i
u prethodnom sludaju, a takoder bez pokulaja da takvu pretpostavku
argumentira.o' Medini, pak, drZi da je Vitalis u Padsku nizinu najvjerojatnije stigao morskim putem, a da je manje vjerojatno da je to bilo kopnenim preko Savije ili 'istodne obale Jadrana.o' Ovakva Medinijeva pretpostavka mogla bi biti todna, medutim ona se ne da nidim argumentirati. Da je kojim sludajem ona i todna, to jo5 uvijek ne moZe biti argument koji bi svjedodio da je veci dio Liburnije tada jo5 uvijek pod vlaSiu Istodnih Gota. - 544. vojskovotla Belizar s detama tradkih najamnika plovi iz Salone u Pulu.o' - Antoljak smatra daBelizar plovi ravno za Pulu ne zaustavljajuii se ni u jednoj liburnijskoj luci ("ni na kopnu ni na otocima"), i da je to dokaz "da je Libumija sa Zadrom ostala i dalje izvan dohvata bizantske vlasti".* Njegovu tezu prihvatio je Medini, koji nagla5ava da Belizar "plovi otvorenim morem, a ne duZ
liburnijske obale
ili
kanalima izmedu otoka".os Ako paZljivo pogledamo
Prokopijevu vijest, uodavamo da stvarno jest dinjenica da se ne spominje da Belizar plovi uz obalu i da se usput zaustavlja u nekirn lukama, ali isto tako nigdje se ne spominje ni da plovi direktno, bez ikakva zaustavljanja, i to otvorenim morem. Ta vijest zapravo je toliko Skrta da se iz nje ne moZe ni u kom sludaju tvrditi ono Sto tvrde Antoljak i Medini. Isto tako, valja imati na umu da se ti dogatlaji odvijaju u studenom ili prosincu,* dakle u wemenskom razdoblju kada je plovidba otvorenim morem (u uvjetima na jedra i vesla) izuzetno nepogodna i riskantna. - 545.Belizar, zbog oporavka i napredovanja Istodnih Gota pod Totilom, S. A n t o I
j
a k, nav. dj., str. 142.
P, o k o p i j e, B.G. II, 28. ot S. A n t o I j a k, nav. dj., str. 142. no
ot ot
J. M e d P
ro
i n i,
nav. dj., str. 428.
k o p i j e, B.G.
ot
S. A n r o I j
ot
J. M e d
III,
10.
a k, nav. dj., str. 142.
i n i, nav. dj., str. 429. ot Urp. H. W o I f r a m, Die Goten,
Von Anftingen bis zur Mitte des sechten Ialvhunderts, Entwurf einer historischen Etrographie,Minchen 1990, str. 354.
73
i*ee,
A. UGLESIC: RIMSKA PROV. DALMACIJA...
Rp'pzd 30(17) (1990/9r)
bio je prisiljen napustiti Italiju, pa iz Ravene preko Dalmacije plovi na Drad.o' Na osnovi ovog podatka Antoljak @cz posebne argumentacije) zakljuduje da je "u svom veiem dijelu Liburnija svakako jo5 gotska".o'S tom konstatacijom slaZe se i Medini, koji smatra da se i ova plovidba zbog "Libumijskc flote organizirane kao insula Curritana et Celsina" odvija otvorenim morem.ot Prema nalem mi5ljenju, kao i u prethodno spomenutom sludaju (iz 544), nema dokaza za ovakvu tvrdnju, jer Prokopijc nigdje nc navodi kuda se plovi. - 549. jedan od Totilinih vojskovoda, imenom Ilauf, nckad bizantski podanik, s velikim brojem vojnika i jakom vojskom stigao je u Mukur (danainji Makar ko
j e, B.G. III, 13. j S. A n t o I a k, nav. dj., str.142.
P.
okopi
i n i, nav. dj., str. 429-430. O Ilaufovu pohodu usp.: Pr o k o p i j e, B.G. III,35; K. G an t ar, nav. dj., str.230. - Antoljak i Medini stavljaju navedene dogadaje u godinu 548. (na osnovi rada: E. S t e i n, Ilistoire du Bas Empire II, de la disparuion de l'Ernpire d 'occident d la mort de Justinien (476-565), Paris.Bruxelles-Amsterdam 1949), no rezultati najnovijih istraiivanja H. W o I f r arn a (nav. dj., str.356) pokazuju da je J. M e d
uo
rijed o godini 549. u'
S. A n t o I j a k, nav. dj., srr. 142-145. t'J. M e cl i n i, nav. dj., str. 430. u' P, o k o p i j e, B.c. [I, 39.
RFFZd 30(17) (r99t192)
A. UGLESIC: RIMSKA PROV. DALMACIJA...
sjeveroistoku (Saviju), Medini zakljuduje da Liburnija ni "tada nije bila u bizantskim rukama".'o Ovakva Medinijeva pretpostavka, prema naSem milljenju, dosta je neuvjerljiva, jer ostaci poraZene bizantske vojske nisu morali u
iii
Dalmaciju, vei su i u Istri mogli sadekati konsolidaciju bizantske vojske i prikljuditi se ekspediciji koja ie 552. iz Salone krenuti u odludujuiu bitku protiv Istodnih Gota.
- Od jeseni 550. pa do konca 551. u Saloni je boravila velika bizantska vojska, koja se pripremala za pohod u Italiju i konadno uni5tenje Istodnih Gota. Koncentracija flotnih snaga u ovom gradu za Medinija je "znadajan argument" za "postojanje gotske libumije i u godini 551".55 Nasuprot tom mi5ljenju, nama se dini posve normalnim da je upravo u Saloni bila takva koncentracija flote, jer ovaj pomorski grad, srediSte provincije, svakako je znadajna ratna luka i vojno uporiSte u kojem je mogao obitavati velik broj vojnika. Prema tomc" tu je bilo vrlo
prikladno vr5iti grupiranje vojske i odatle kretati u vojne akcije. - U ljeto 551. bizantska flota pod komandom Johannesa tue(e iz Salone u
pomoi Ankoni, opsjednutoj i s kopna i s mora. Flota od 38 brodova koja je krenula iz Salone pristala je u Aenoni i tamo joj se pridruZilo jo3 12 brodova koje je vodio Valerijan." - I Antoljaks' i Medini," na osnovi Nodilova podatka da je bizantska flota na putu iz Salone prema Ankoni pristala u Skradinu (scardona),5' izvlade zakljudak da je veii dio Libumije tada joS uvijek pod vla5iu Istodnih Gota. Kako je rijed o potpuno pogre5nbj Nodilovoj ubikaciji Prokopijeve ",4wc'5vq'* (to moZe biti samo Nin, antidka Aenona), sasvim je izvjesno da ne mogu stajati ovakve Antoljakove i Medinijeve pretpostavke.
Iz naprijed navedenih podataka vidljivo je da kokopijeve vijesti koje se odnose na Dalmaciju nakon 537. nidim ne potvrduju da je sjeverni dio provincije Dalmacije (veii dio klasidne Liburnije) ostao u vlasri Istodnih Gota do Narzesova pohoda iz Dalmacije u Italiju 552. Prema tome vlast Istodnih Gota nad cijelom provincijom Dalmacijom potpuno je prestala nakon bizantsko-gotskih ratova u Dalmaciji - 537. Veii dio Istodnih Gota nakon ovih dogatlaja najvjerojatnije se povukao u Italiju. Onaj dio Istodnih Gota koji je ostao Zivjeti u provinciji Dalmaciji zasigurno je ekonomski obespravljen, a zbog stalne opasnosti od progona zbog heretidke religije (arijanstva), brzo se utopio u masi romaniziranog
"
J. M e d
in
J. M e d
i n i,
i, nav.
dj., str. 430-431.
nav. dj., str. 431.
u'
P. o k o p i j e, B.G. IY, 23. " S. A n t o I j a k, nav. dj., str. 143. tt
i n i, nav. dj., srr. 431. N. N o d i I o, nav. dj., str. 461. 'o vidi bilj. 56 u ovom radu. J. M e d
un
75
A. UGLESIC: RIMSKA PROV.
DALMACIJA...
RFFZd 30(17) (1990/91)
stanovniStva.
Nakon prestanka istodnogotske vlasti u provinciji Dalmaciji uspostavljena je bizantska provincijalna uprava na delu sa salonitanskim prokonzulom, koja ie pomjati do dolaska Slavena u ranom VII. st."
tt O ranobizantskoj upravi u provinciji Dalmaciji vidi str. 25 i d. 76
J.Ferluga,nav.dj.,
RFFZd 30(17) (r99U92)
A. UGLESIC: RIMSKA PROV. DALMACIJA.,.
i)
.')t t i ,,
d c)
-u
o
bo >o
C)
:= G
o
a)
:= (.)
.D
s
as
t-t
o a
:?
rts
c)
o
g
c
o
';
&
o
o
a.)
.: o
o
o !
o
r/)
elrlalH
t :::E:::
77
: -
A. UGLESIC: RIMSKA PROV. DALMACIJA...
RFFZd 30(17) (1990/91)
Ante Ugleii6: ROMAN PROVINCE DALMATIA I-INDER TI{E RULE OF THE EAST GOTHS
Summary The arrival of the east Goths in the region or the Roman province Dalmatia most likely happened after the murder of Odoacar in Italy (493). The Roman province Dalmatia, together with the province Savia was a single municipality ruled by comcs Dalmaliarum et Saviae with the capital in Salona. Apart
from ihe municipal of the Province there were the following officials in
Salona: consularis - Roman civic official, comes patrinwnii - financial clerk and the supervisor of the kingis property and princeps (oficii ?) - the main clerk for the Roman
inhabitants.
Cassiodor mentions a separate comes for the island of Krk and Cres - comes insulae Curritanae et Celsinae. There are signs that the authority of this official spread to more than just these two islands, i.e., that he ruled over a bigger part of the Classical Liburnia. This area might have had a certain autonomy within the unitary administration in Salona.
There are two opposing opinions concerning the length of the east Gothic rule in the area or the Roman province Dalmatia. Most investigators agree (on the basis of Procopius's news) that, by the desertion of Burnum (537), the east Gothic rule over the whole of the province stopped. The other researchcrs, especially S. Antoljak and J. Medini, think that a greater part of the classical Liburnia remained under the east Cothic rule up to Narses's campaign from Dalmatia to Italy, namely up to 552. The author analyzes the statements of these two rescarchcrs and compares them to Procopius's news on which they are based and thcn shows that the hypotheses are not properly supported. In other words, the east Cothic rule over the whole to the province of Dalmatia probably stopped by 537.
to
