Rimska republika

Poslije sloma kraljevske vlasti i nastanka republike borba između patricija i plebejaca se još više zaoštrila. Patricijska aristrokratija je surovo iskrorištavala narod. Plebejci su snosili sve državne terete, plaćali su poreze i služili vojsku. Naročito je služenje vojske teško padalo jer su morali odlaziti od kuće a samim tim nisu bili u mogućnosti obrađivati zemlju te su se zaduživali. Kasnije nisu bili u prilici vratiti dug pa su padali u dužničko ropstvo. Kao odgovor na svoj položaj plebejci su se dogovorili da napuste im. !klonili su se na !veto "rdo nedaleko od grada. #o je toliko uplašilo patricije, jer bez plebejaca nisu mogli živjeti te su morali popustiti nji$ovim nji $ovim za$tjevima. Pristali Pristali su plebejcima dati pravo da sebi biraju posebne zaštitnike, odnosno narodne tribune. Prvo dva, a kasnije deset. Narodni tribuni su imali velike ovlasti. %ogli su obustaviti bilo kakvu naredbu konzula ili državni$ službenika&to se naziva pravo veta' donesen protiv plebejaca. !ud je i dalje bio u patricijskim rukama. Kako se sudilo na osnovu običajnog prava, jer nije bilo pisani$ zakona, često je dolazilo do samovolje. (ato su plebejci tražili da se zakoni zapišu. Patriciji su se dugo tom za$tjevu opirali, ali ipak )*+. goine p.n.e. je ormirana komisija sa zadatkom da se za godinu dana napišu zakoni. Nakon skoro dvije godine tako će biti urezani na dvanaest bronzani$ pločica i izloženi na glavnom trgu - orumu. Kako je na pločicama bilo zapisano običajno pravo i dalje je ostalo dužničko ropstvo, zabrana braka, a sve visoke državne unkcije i dalje su ostale u rukama bogati$ imljana. #o je bio razlog da plebejci nastave borbu za politička prava i tek u trećem stoljeću p.n.e. plebejci su se izborili za sve državne položaje. #ime je od patricijske aristrokratije i bogati$ plebejaca ormirana nova aristrokatija ima nobili.