Milutin Cihlar Nehajev: Bijeg
romanopisac,pripovjeač,ramatičar,vrlo cijenjen književni Biografija pisca: (1880.-1931.), romanopisac,pripovjeač,ramatičar,vrlo kritičar i esejist. Rođen je u Senju,tematski je ostao emotivno vezan za svoj rodni kraj u književnim jelima. U Zagrebu i Beču stekao je visoku naobrazbu oktora kemije,ali kao svoj životni poziv oabrao je književnost. O rane mlaosti pokazuje izuzetnu inteligenciju i književnu arovitost,poput svojeg lika u romanu ˝Bijeg˝. 1897.goine izvoe njegovu ramu ˝Prijelom˝ (taa mu je samo 17 goina), a ved 1898.goine ramu ˝Svjedica˝. Ipak,svoj veliki književni ugle stekao je proznim jelima i književnom kritikom. Uz pisanje raio je kao urednik,publicist i žurnalist,a imao je i ulogu okretanja jene struje hrvatskih moernista ka književnim novinama moerne europske literature. Iako je na samom početku bio sljebenik kritičkog realizma,po utjecajem moernih pisaca,okrede se europskom moernizmu. Najčešde teme koje je obrađivao bile su: bijeg o stvarnosti,propaanje intelektualca u malograđanskoj sreini,iskorijenjenost i neprilagođenost životnoj sreini. Jean io ovih motiva ima biografsku pologu,što se veoma očituje u romanu ˝Bijeg˝ gje Nehajev svoja iskustva bečkog đaka i neshvadenog mlaog intelektualca stavljenog u provincijsku sreinu opisuje uz pomod priče o životnom krahu Đure Anrijaševida. U posljenoj fazi Nehajevog stvaralaštva zaokupljali su ga motivi iz nacionalne povijesti koji su bil i pologa za izražavanje taašnje hrvatske životne zbilje. On i njegov kritičarko -esejistički ra imali su presuan utjecaj na ulaženje moernih književnih strujanja u književnost hrvatske moerne. Autor ima tri faze stvaralaštva: 1) Realistička(1895. 1897.)-pripovjetke ˝Nemod˝,˝U zanjim plamsajima˝... 2) Moernistička (1897. -1918.) u kojem stvara rame (npr.˝Prijelom˝,¨Život˝...),pripovjetke (npr.˝Prijelom˝,¨Život˝...),pripovjetke (npr. zbirka ˝Veliki gra˝) te romane (npr. ˝Bijeg˝ prvi roman hrvatske moerne); 3) (1918. -1931.) u kojoj piše pri povjetke i romane (npr. ˝Vuci˝ 1928.goine sa građom iz povijesti).
O djelu: Ponaslov romana glasi: ˝ Povijest jednog našeg čovjeka ˝. Tiskan je 1909.goine i jean je o najboljih romana romana hrvatske moerne. Roman Roman opisuje životni put lika Đure Anrijaševida, kao tipičnu subinu siromašnog hrvatskog intelektualca,školovanog u velegrau te naposljetku otučenog i o kraja propalog u skučenim okvirima provincijskog graida. Iako na prvi pogle roman ima realistička obilježja, sam ponaslov sugerira a se rai o tipičkom karakteru i socijalna komponenta je također naglašena u romanu,ovo je zapravo psihološki roman,jer se autor bavi stanjem svijesti svojeg lika. li ka. U romanu se nalaze značajke moerne proze poput: osnovnu sukob smješta se unutar samog lika, refleksija i psihološka analiza lika, defabularizacija (nema neke osobite radnje,sve je svedeno na unutarnje sukobe),autorsko pripovijedanje isprekidano je monolozima glavnog lika,njegovima pismima i dnevnicima. Roman je podijeljen na 12 poglavlja. U prvom prvom poglavlju se tijekom jene nodi za vrijeme putovanja u
vlaku iznosi cijeli Đurin život o rođenja o kraja stuija. Ostatak romana proteže se na vije
preostale goine Đurina života,ranja je puno sporija i teži se unutarnjim oživljajima lika. Đuru upoznajemo ved na početku romana kao vrlo osjetljivu ličnost,koja nevoli putovati te je zbog toga zanji put bio veoma hlaan prema svojoj zaručnici Veri. U vlaku razgovara sa trojicom mlaida,ali ubrzo gubi volju nakon što ga jean o njih prepozna kao pisca,pokušavajudi povesti razgovor o književnosti. Đuro putem razmišlja kako se trbao javiti zaručnici a stiže u roni kraj,točnije a prije nego ođe posjetiti nju,olazi u Zence ko svog prijatelja. Cijelog života Đuro se naao kako de nakon smrti strica Tome obiti vel iko nasljedstvo (stric ga je i školovao),međutim stric mu nije ostavio ništa,jer ništa više nije ni imao, a Đuro,kao i Verini roitelji polagali su velike nae u to nasljestvo. Osim položenog oktorskog ispita, mora položiti i profesorski,a o toga su ostale još vije goine,što nije povoljno za Đuru,jer ga Vera ne može toliko čekati. Putujudi vlakom razmišlja o svom osaašnjem životu,otac mu je bio mornar,a majka iz trgovačke obitelji. Otac mu je umro ka je on imao 8 goina,a njegovo školovanje prihvatio je stric Tomo. Kao ijete bio je umjetnički nastrojen,puno je čitao i svirao glasovir. Školovao se u Rijeci,a prije same mature u časopisu ˝Vijenac˝ izašli su mu prvi literarni raovi. Đurino kasno jetinjstvo obilježio je sukob između njegovog kršdansko g odgoja i saznanja o spolnosti,na kojom se potpuno zgražao. Svoju utjehu pronalazi u književnosti. Ljeto nakon položene mature ljetovao je ko strica Tome koji je iznajmljivao sobe turistima te je tamo Đuro upoznao Zoru Markovu i njezina brata Marka. Zaljubljuje se u Zoru,međutim nakon zajeničke proveene nodi,Đuro počinje osjedati kako je tjelesnost ubila tu ljubav. Rastali su se i nika si više nisu pisali. Jeini pokušaj bio je pisanja novele u Beču o njima i ljubavi koju su oživjeli,ali niti nakon toga nisu stupili u kontakt. Došavši u Beč,Đuro prestaje učiti,ogovarati majci na pisma i zapaa u novčanu krizu. Taa mu stric uskračuje novce za boravak u Beču i Đuro je prisiljen vratit se oma. Olazi na selo ko svog prijatelja Toše i ponovno mu se vrada volja za životom. Toša ga nagovara a stuij nastavi u Zagrebu,što Đuro prihvati,te se uz to u Zagrebu počinje bavit i kritikom i novelistikom,a počeo je ponovno i svirati. U Zagrebu upoznaje Veru,kder višeg činovnika Hrabara. Ona se je počela zanimati za Đuru,ouševljena njegovim načinom razmišljanja i govora,a intelektualna privlačnost je potakla fizičku. Vera ga je pozvala preko zajeničkog prijatelja na glazbeno ruženje u jenom salonu,ali u trenu susreta izgubila je hrabrost i zamolila ga da zanem ari poslanu poruku. Đuro joj je kao ogovor na to napisao pismo u kojem joj pripovijea o cijelom svom životu te provoi cijelu nod u išdekivanju ogovora,a njezin ogovor de ga učinit rugim čovjekom. S sjedanjima Đuro je oputovao u Zence. Drugo poglavl je saržaj je nevnika koji Đuro voi u Zencima. U Zencima voi osaan život,zavii sklanoj Tošinoj obitelji. Dobiva Verino pismo i pismo njezine majke Nine a hitno ođe u Zagreb. Verina majka želi razvrgnuti zaruke i zato Đuri postavlja brojna pitanja o zajeničkom životu i gasi mu svaku nau a de onu voje uspjeti skupa. Majka Nina prelaže prestanak njihovog opisivanja sve ok Đuro ne položi profesorski ispit, na što oni nevoljko pristaju,ali se ne opiru previše. Dok u Rijeci ko majke čeka ogovo r na molbu za zaposlenje,ponovno vodi nevnik i razmišlja o vezi s Verom. Đuro obiva posao u Senju u gimnaziji te uživa u rau sa
jecom,želedi im prenijeti filozofski način razmišljanja (u smislu a promišljaju o stvarima u životu). U planu mu je skoro početi učiti za ispit koji mora položiti. O školskih kolega posebno ga se ojmio Lukačevski,koji ga savjetuje a si a vremena na prilagobu na ovaj mali kraj,za koji Đuro ima osjedaj a ga guši. Jene večeri Đuro olazi sa kolegom Gračarom ko kolege Rajčida na večeru. Gračar je jean o najstarijih profesora i obiteljski čovjek koji ima petero jece te jeva sklapa kraj s krajem. Rajčideva supruga je počela prigovarati nakon što se on napio (opdenito Rajčid i njegova supruga nemaju obar onos), sve završava velikom svađom oko novca koji je Rajčid molio za gostionicu (ona je upravljala financijama). U tom trenu Đuro shvada kako ne može zamisliti Veru kao svoju ženu,jer joj ne želi priuštiti ovako bijean život i onos kakav vlaa u večini brakova. Đuri se u međuvremenu nagomilalo mnogo problema: neostatak novca,užan je na sve strane,u gostionici,gazarici za stan,a majka mu ne želi pozajmiti novac jer je sve što je imala arovala samostanu u kojem de provesti ostatak života. U takvoj situaciji stiže mu pismo o Vere a omah ođe u Zagreb jer mora hitno razgovarati s njim. Pošto nema novca,a nema ni o koga posuiti,ne može otputovati. Napisao joj je pismo o svojoj situaciji,ali ono mu se vrada neotvoreno. Đuro moli Tošu a oe u Zagreb umjesto njega,ali Toša obiva obavijest o tome veoma kasno,kaa Hrabarovih više nema u Zagrebu. Čekajudi Tošin ogovor,Đuro se osjeda ostavljenim,usamljenim i iznevjerenim. Za vrijeme praznika Đuro počinje više vremena provoiti sa graskom učiteljicom Darinkom i njezinom štidenicom Minkom. One ga uspiju nagovoriti a preuzme režiranje iletantske đačke prestave. Neki su u tom okupljanju mlaeži vijeli pokušaj političkog utjecanja pa su u novinama izašle kritike s negativnim aluzijama na Đuru. Taj ogađaj nakratko ga je trgnuo,započeo je pisati komeiju ˝Rat u Žrenju˝. Međutim,nikako nije mogao smisliti obar kraj,tako a ju je na neko vrijeme ostavio u laici. U tom trenu zatekao ga je Tošin ogovor. Đuro se ponovno prisjeda pisma kojeg je poslao Veri,ali ovaj put se voumi,jer počinje shvačati kako ne želi priuštiti Veri život njegovih kolega. Tu po prvi put pomišlja na smrt kao jeino rješenje svih problema. Na misi koja se služila za početak nove školske goine,vjeroučitelj optužuje Đuru kako kvari mlaež,a sljeedeg ana u novinama izlazi novinski članak o tom ogađaju te svi misle kako ga je napisao Đuro. Ravnatelj poziva Đuru k sebi kako bi porazgovarali o tom članku. Kasnije Đuro saznaje a je članak napisao neki starac kojemu je cilj bio priobiti Đuru u svoju stranku,ali ga Đuro pri samoj spomeni te ieje otjera. Đuro ovršava komeiju te mijenja naziv u ˝Revolucija u Žrenju˝. Komeija je prestavljenja u Zagrebu,ali su kritike bile veoma loše. To Đuru oatno shrva. Prihvada poziv a Banjak provee ko Minkinih roitelja. Tamo se ne zaržava ugo jer ga je gušila obiteljska atmosfera. Olazi u gostionicu naajudi se a de sresti Jagana i Miloševida (jeino voje ljui s kojima se nastavio ružiti),ali susrede jeino Lukačevskog koji ga uporno nui pidem. Lukačevski komentira kako se vii sa se između Đure i Minke ogađa ljubav,na što izbija svađa i blaga tučnjava. Ujutro Đuri u posjet olazi Jagan s iejom sa izazove Lukačevskog na voboj. Kaa je ta vijest ošla o ravnatelja,on je sazvao hitno okupljanje i mirenje kako nebi ošlo o skanala. Oni voje su
službeno mire,a nakon toga Đuro oboljeva i oatno još počinje izbjegavati ruštvo. Jenom prilikom srede Darinku koja mu kaže kako se Minka jako brine za njega,ali Đuri nije jasno zašto. Darinka se ljuti na Đuru jer misli da glumi zbunjenost i govori mu kako je Minka zaljubljena u njega i kako za to znaju svi,o njezinih roitelja pa sve o ljui u grau. Ta vijest strašno ga pogoi jer se ne može zamisliti u vezi s nijenom jevojkom te bježi sa Jaganom I Miloševidem opijati se. Dobiva pismo od Verina oca koji mu govori kako su zaruke raskinute zbog afere sa
Lukačevskim. Ujeno saznaje a se Vera uala za Titu pl. Ljubojevida. U takvoj situaciji vračajudi se u gra skoro se utope,Đuro obiva ukor o ravnatelja,a Jagana otpušta. Đuro je potpuno propao,prestao je jest,samo pije,obio je i otkaz jer su prošle vije goine,a on još uvijek nije položio profesorski ispit. U krčmi izvan Senja Đuro piše posljenje pismo Toši,sagleava svoj život u cjelini i pita se tko je kriv za takav svršetak. U pismu piše Toši kako de se ubiti,što i učini utopivši se u moru. Djelo pripaa epohi moernizma. Moernizam u svijetskoj književnosti započinje 1857.goine. Te goine izlazi pjesnička zbirka ˝Cvjetovi zla˝Charlesa Bauelairea koji se označava kao prvi moernistički pjesnik te ˝Maame Bovary˝ Gustavea Flauberta. Ono što nas zanima je utjecaj moernizma na hrvatsku književnosti. Hrvatski moernizam započinje: a) 1892.goine izlaskom jela ˝Misao na vječnost˝ Janka Leskovara i Matoševog jela ˝Mod savjesti˝ te traje o 1916.goine; ILI b) 1895.goine kaa olazi o paljenja mađarske zaspave o strane starijih srenjoškolaca i stuenata ispre HNK,povoom njegovog otvaranja te traje o 1914.goine kaa je stupila Matoševa smrti i izlazi antologija ˝Hrvatska mlaa lirika˝. Prijelaz 19-tog na 20-to stoljede obilježila je borba između mlai i starih (moernista i traicionalista) gje je stare prestavljala organizacija ˝Matica hrvatska˝, a mlae ˝Društvo hrvatskih književnika˝ osnovano 1900.goine. Nakon paljenja mađarske zastave ispre HNK jean io mlaih je protjeran iz Zagreba na školovanje u Beč ili Prag te se na taj način razvijaju vije skupine mlaih: a) Praška skupina -bili su položeni iejama socijalnog realizma kojeg je zastupao profesor Masaryk, okupljeni oko sreišnjeg časopisa ˝Hrvatska misao˝ te zalažu se za tenecioznost književnosti ( cilje da književnost ima neku namjeru,svrhu); b) Bečka ili bečkozagrebačka skupina-prevođeni secesijom ( odvojenošću,otpadništvo,odcjepljenjem) Hermana Bahra, okupljeni oko časopisa ˝Mlaost˝, zalažu se za slobou umjetničkog stvaranja (književnost ne mora imati neku svrhu). Hrvatski moernizam ima voje faze razvoja: I. Faza(1892./95.-1903.)-prevlaavaju kritičarska jela,utjecaj europskih realista,pišu se crtice i novele,jelovanje praške i bečke skupine pisaca; II. Faza(1903. -1914.)-u tom razdoblju nastaju najpoznatija lirska,ramska i prozna jela hrvatske moerne,npr. ˝Bijeg˝(1909.goine), ˝Đuka Begovid˝(1911.goine). Zašto je ˝Bijeg˝ prvi moernistički roman hrvatske književnosti? Jean je o prvih romana u hrvatskoj književnosti u kojem nije u prvom planu fabula/vanjska ranje,kao ni socijalna motivacija lika,ved njegova psihološka motivacija. ˝Bijeg˝ j e po vrsti roman lika – to je roman u kojem jedan ili samo nekoliko uzajamno povezanih likova dominira cijelom strukturom romana. Osim pripovjedanjem pisac se koristi pismom i formom dnevnika
čime prikazuje najintimnije misli,želje i osjedaje glavnog lika. Tema jela je subina moernog
hrvatskog intelektualca kojeg porijeklo,vlastita priroa i životne okolnosti ovoe o tragičnog kraja -> tipična moernistička tema! Djelo pripaa moerni također zbog retrospekcija (sjedanje na djetinjstvo), introspekcija (zadiranje u psihu glavnog lika), dnevnička forma, pisma (oraz
subjektivnog pripovjeanja). Stil jela temelji se na zanemarenoj fabuli i psihološkom svijetu junaka s lirskim izražavanjem u prvom planu.
Đuro Andrijašević: Označava se kao prvi antijunak u hrvatskoj književnosti te se roman bav i unutrašnjom analizom lika. Motivacija za njegovu propast je psihološka,moža čak i fatalistička,a neimaština oatno ubrzava to propaanje. Đuro je intelektualac,književnik,umjetnička uša,hipersenzibilan. Njegova prevelika osjedajnost ne opušta mu jelovanje,nego samo trpljenje i analiziranje onoga što mu se ogađa bez njegova voljnoga sudjelovanja. Nepoznate snage njegove podsvjesti vode ga ka propasti od samog
početka. Ima pesimističko gleanje na svijet,sve obro u životu pretvara u muku. Primjer tog a olazi još iz njegovog jetinjstva gje ga vjera u Boga sprečava uživanje u prijateljstvu jer u njemu traži skrivene seksualne motive (u knjizi je pročitao kako se prva seksualna iskustva stječu s prijateljima,a to ga je prenerazilo jer zbog religioznog odgoja misli kako je seksualnog veliki grijeh). On iealizira ljubav kao preivan uhovni osjedaj,ali samo uhovni te zbog toga ne može uživati u ljubavi jer nju uključuje i tjelesnost koja mu se oslovno gai. Primjer viimo i ko ljubavi sa Zorom,čim je stupila tjelesna ljubav između njih,ona mu je izgubila nekaašnju čar i smatrao je a je tjelesnost ubila ljubav. Veoma je pasivan lik,on oista nešto osjeda prema Veri i gaji ljubav prema njoj (u početku ne može ponijeti pomisao a je ima netko rugi),al i zbog te svoje pasivnosti nije sposoban izvršiti niti ono što mu je propisano i zaano (položiti profesorski ispit i vratiti se po Veru). Djelomično zbog lošeg psihičkog,ali i socijalnog stanja,on gubi sposobnost pisanja i uživanja u književnosti (komeij a mu nije postigla nikakav uspjeh). Nepromišljeno obacuje Minkinu ljubav kao jeini izlaz iz teškog psihičkog i socijalnog stanja, opijenog alkoholom. Na njegovo unutrašnje stanje utječu vanjske prilike kraja u kojem obitava,skučen maleni graid,sa šačico m ljudi stvara u njemu jednu vrstu klaustrofobije iz koje se ne može izvudi. Njegovi osjedaji često su u sklau s okolišem u kojem se nalazi,tako na primjer ok puše bura osjeda iznimnu snagu i želju za borbom,upravo prema snazi same bure. Dok je jugo osjeda se tromo,nervozno,a priroa u okolici Senja stavlja ga u stanje ekstaze, poleta i mašte. Đurina slabost olazi o posebnog izraža uz veliku snagu žena koje su obilježile njegov život: Zora se prepustila tjelesnoj ljubavi tražedi u njoj vrhunac uhovnog osjedaja (a za to vrijeme stupanje u bilokakve tjelesne odnose prije braka bilo je nezamislivo i
neopustivo),Vera je jaka,samopuzana,borbena žena,koja je spremna ponijeti žrtve zbog Đure i njihove ljubavi,a Minka kao još malo ijete spremna je suprostav iti se roditeljima te spasiti Đuru iz propasti svojom ljubavlju i bogatstvom. Đuro sve to obacuje,iako bi mu sve tri žene bile snaga za uzizanje iz njegove psihičke slabosti,može redi a on bježi te tu vidimo pravo značenje naziva ˝Bijeg˝. Cijeli život mu je zapravo obilježen bježanje,kao ijete o problema
bježi u literarni svijet,o uspomena na Zoru bježi u Beč,o Verine ljubavi ne može toliko pobjedi jer zahtjeva stalnu akciju,ali svaki put ka mu se pruži prilika on i o nje bježi (na primjer ka bježi iz Beča u Zence ko Toše umjesto u Zagreb ko Vere). Ka stupa u kontakt sa Hrabarovima,on pristaje na sve oluke Verine majke,samo kako bi mogao pobjedi o razgovora koji ga guši. U Senju bježi sa Banje večere Minkinih roitelja jer ga guši obiteljska atmosfere i jeini spas nalazi u krčmi opijajudi se. Pri kraju romana viimo najvedi i najjelotvorniji bijeg bijeg u smrt,kojom okončava život koji je bio obilježen stalnim bježanjem o nečega,ali zapravo nika nije uspio potpuno pobjedi. On je zapravo p asivni antijunak (nema nikakve osobine junaka:hrabrost,oanost,želju za uspjehom,požrtvovnost,opuštenost,snagu,volju...) preoređen a bue žrtva. Stvar koja je okončala njegovu propast je malograđanska sreina u koju se on nikako nije mogao uklopiti. On je hipersenzibilan,melankoličan.samosvjesni intelektualac koji se zbog neostataka volje,želje,srede,hrabrosti,ambicija zatvara u unutrašnji vlastiti svijet,koji je obilježen bježanjem i nesuočavanjem sa stvarnošdu. U hrvatskoj književnosti susreli smo se sa takvim likovima još o Šenoina Prijana Lovre pa sve o Leskovarova Đure Martida iz jela ˝Misao na vječnost˝. Na početku romana čini se a Đuro ima sve preuvjete za uspjeh (mlaost,inteligenciju,obrazovanje,arovitost za pisanje i uzvradenu Verinu ljubav),međutim spoj loše financijske situacije,zapošljavanje na ranom mjestu koje ga ne ispunjava (na početku ga je čak i ispunjavalo,ali nakon što obiva ravnateljevu zabranu a poučava jecu na svoj način,tako a im usađuje filozofske ieje,on potpuno ous taje od posla i razočara se u njega),susretanje sa problemima života u provinciji (voličnost ljui,zloba,potreba za uništavanjem svakog čovjeka koji je rugačiji o okoline) Đuro se počinje zatvarati u sebe,oustaje o svih planova i ciljeva,prepušta se porocima i nakraju život završava samoubojstvom. Đuro Anrijaševidja ujeinjenje moernističkog (hipersenzibilnost,napeti živci,neobjašnjivo uševno nezaovoljstvo) i realističkog (hrvatski intelektualac siromašnog porijekla, koji nastoji uspjeti,ali ga porijeklo i životne okolnosti,pogotovo nemogudnost prilagobe životnim sreima u kojima se krede,ovoe o tragičnog kraja) lika. Đuro Anrijaševid je utemeljenje i autobiografskog lika (veza Zagreb -Senj,književni talent,senzibilna priroa,psihičke krize,prof esorsko zvanje).
