Artes Minores I. Što je Artes Minores? -Pod artes minores ubrajamo sitne antičke nalaze, koji najčešće imaju figuralne prikaze. To To su: nakit, nakit, figurine, vojna oprema, oprema, keramika, itd. -Ovakve vrste nalaza su nam izrazito vani jer nam mogu posluiti za datiranje lokaliteta, te nam dati uvida u trgovinu i gospodarstvo ondašnjeg stanovništva. -!nutar konteksta kolegija artes minores ", ubrajamo fibule, sitnu plastiku, i druge sitne nalaze #prstenje, narukvi$e, ogrli$e, naušni$e, privjes$i, %avjetne ploči$e dunavski& konjanika, konjanika, Pečatne kapsule, olovne olovne plombe, matri$e za otiskivanje, otiskivanje, 'etoni, utezi, vage, ključevi, brave, oplate kovčega, metalno posu(e, …)
Fibule: -)ibule spadaju u jednu od najšire rasprostranjeni& kategorija sitni& nalaza, nalazimo i& na velikom broju antički& nalazišta. To su utilitarno-ukrasni predmeti, podloni modama modama i trendovima, nekada imaju imaju i kultnu ulogu. ulogu. *astoje se od lučnog korpusa, glave, igle i noge, najčešće se rade r ade od bron$e, rije(e od srebra ili zlatna. +azvijaju se u brončanom dobu iz veliki& igala koje su sluile za kopčanje odječe prije pojave fibula. -Tipovi fibula: . Certos Certosaa (6.-4 (6.-4.st .st.BC .BC)) - Ovaj tip fibula prvi je put otkriven na nalazištu ertosa kod ologne te je po njemu i dobio ime. /avlja se od 0. stoljeća prije nove ere, a nalazi se na jako širokom području. 1uk ove fibule moe biti romboidnog, trakastog, ovalnog ili lećasto ovalnog presjeka. 2oga fibule je najčešće trapezastog oblika, uzdignuta te završava većim ili manjim dugmetom. 3aterijal izrade fibula je varirao, pa tako susrećemo srebrne primjerke koji su bili izrašeni kovanjem i brušenjem, a postojale su i varijante od bron$e koji su pak bili lijevani u kalupe.
4. Tip Jeerine5. Fibule !asnolatens!o"a tipa-
6. A#CI$A%A&CI$$A (!raj '.st.BC- .st.A)- # upanja$, gardun, spilja ličko lešće, asseria, gardun # 7"**8 9, sisak # 87""8 9, nin # 87"* 9, gardun, solin 6 kom # 87"**8" 9, upanja$ i podgra(e. 2azivamo i& tako zbog pečata koji je najčešće otisnut na glavi. 2aziv aucissa je keltsko ime, osim na fibulama javlja se i na pečatima za posude. /avljaju se krajem . stoljeća prije rista, te se smatraju prvim pravim rimskim fibulama. /ednostavne su, imaju veliki trakasti luk, zglobni me&anizam zazatvaranje igle, kuglasto zadebljanje na noi$i, nikada nemaju oprugu. od nas i& je najviše prona(eno u *aloni i ;ardunu, jer su tamo bili rimski vojni$i, koristile su se najviše za )lavijeva$a. Pošto je *alona bila vana luka moguće je tako(er da su se uvozile preko nje u unutrašnjost. O njima su najviše pisali 3arović, "včević, oščević, itd. Postoji 0 varijanti. <. Au"en *ibule (rani ri+)- dobile ime zbog dvije male rupi$e iznad zgloba, koje podsječaju na oči #augen=njem. Oči9, znatno su rije(e od au$isa fibula. 0. ,erto+arus *ibula- datiramo i& u isto vrijeme kao i au$isa fibule i iznimno su rijetke.
>. $nano pro*ilirana *ibula ('.-.st.) - Popularne u Panoniji i 2oriku. "maju robustan luk, ukras u obliku diska, trokutasta noi$a s krunim perfora$ijama ispod zaglavne ploči$e, uvijek s oprugom. *matra se da su se proizvodile u *isku. ?. $i/raste *ibule (!asno .st.-.st.) - 2astale razvojem snano profilirani& fibula, često su ra(ene od srebra. @. Al+"reen -
A. 0oljenaste *ibule (.-.st.) - Bobile naziv jer ima je luk savijen pod pravim kutom kao koljeno. 2ji&ovo podrijetlo nije do kraja razjašnjeno, neki autori smatraju da su se razvile iz fibula sjevernoeuropskog tipa. oljenaste fibule su jedne od najrašireniji& fibula, nalazimo i& na području od 7elike ritanije do rijeka +ajne i Bunava, ali i dalje sve do *irije. 2oga završava u trnu ili završava sa dugmastim ukrasom na kraju. Brač igle je izduenog i četvrtastog oblika te je vrlo visok. 3e&anizam za kopčanje moe biti spiralni ili zglobni, smatra se da su spiralni stariji. 3oguća radioni$a u *isku. . 0rune1 plo2aste1 per*orirane ('.-.st.) - Tipične za vrjeme prin$ipata, dolaze sa zapada i broj varijanti je ogroma. Ovaj tip fibule dobiva svoje ime prema plo$astom tijelu koje moe biti izvedeno u razli$itim obli$ima. Cesto je emajlirano a me&anizam za kopčanje igle nalazi se ispod. Ovaj tip fibule nema nogu, luk, ni glavu. Podjeljene su na različite varijante na temelju emajlirani& elemenata. 2ji&ovu vrlo detaljnu podjelu na temelju primjera iz *iska izvršila je +. oščević podjelom na plošne fibule, stoaste fibule, perforirane ili aurirane fibule, i zoomorfne pločaste fibule. 4. &i3estru!o ras2lanjene *ibule ('.-.$t.)- +iječ je o jednoj širokoj kategoriji fibula koja se odlikuje velikom raznolikošću oblika vidljivi& u načinima oblikovanja pojedini& dijelova fibule i bogatstvu ukrasa. %globni me&anizam za kopčanje igle preuzima od 8u$issa fibule kao i dugmasti ukras na kraju noge. onstruirane su dvočlano imaju oprueni izvijeni luk. 2a luk se nastavlja glatka zaglavna ploći$a koja je stavljena u tulja$ kroz koji prolazi osovina za iglu. Brač igle je trokutastog oblika. /edna od osnovni& karakteristika ove fibule je izraeno ukrašavanje. *vi elementi osim glavne ploči$e mogu biti ukrašeni, što savršeno ukazuje na nji&ovu dekorativnu funk$iju. 2a brončani lim od kojeg su ra(ene je nerijetko apli$iran kositreni film. 2ajčešće se nalaze na prostoru ;alije otkuda se šire na područje $ijelog +imskog arstva. Primjer$i tog tipa prona(eni su u *isku, 8seriji, *otinu, *olinu, Tilurijumu i urnumu.
5. T5 *ibula (.st.)- Bobile sui me jer imaju oblik slova T. 7rlo rasprostranjene. 1učni korpus,proširenje za zaglavljanje igle, uska noi$a, lukovičasti ukrasni dodatak. "z nji& se razvija lukovičasta fibula.
6. u!o7i2asta *ibula (!asna anti!a 4.-8.st.)- Bobile ime po ukrasu u obliku lukovi$a, igla uvijek u osovini, zglobni me&anizam za iglu, nema opruge. 7eliki& su dimenzija, često ukrašene, prisutne na području $ijelog $arstva. "včević #Balma$ija9, očšević. <. 0lje3taste *ibule - "maju oblik klješta i teško i& je vremenski smjestiti. 0. 9osebne1 je/inst7ene *ibule - Teško i& je vremenski smjestiti. Primjeri:
-Fibule u obli!u "la/ijatora - Fibule sa solarni+ si+boli+a- svastikaDsolarni kult, 5. st., stilizirani krakovi - oo+or*ne *ibule- 2alazimo i& u obliku konja, dupina, kerbera,... -0asno anti2!e !r32ans!e *ibule - 9rstenaste *ibule- krini ukras ispod prstena, moda kršćanska simbolika -;+e"a *ibule- slične prstenastim, otvorene, nema krinog ukrasa $itna 9lasti!a: ada govorimo o sitnoj plasti$i, tu najčešće mislimo na male figuri$e boanstava za male kućne oltare. Tako(er moe bit riječ o figuri$ama 1ara, kućni& boanstava. ! početku kućni oltari su bili samo za 1are, kućne bogove i nazivali su se 1ararijima.Ponekad u oltarima nalazimo i male figuri$e ivotinja, privjeske u obliku djelova tjela #sugerira da je osoba imala problema s prikazanim djelom9, olovne votivne ploči$e, limeni predmeti s prikazima,E . Bo"o7i : 2ajčešće riječ o glavnim rimskim bogovima i 1arima. /upiter - ezlo, munja, lovor ov vjena$F kod nas Tabanovići D Gaba$, *isak, Osjek. 3inerva - ka$iga, oklop, prikaz ;orgone na prsnom oklopuF ;rabava$. 7enera - često gola, u različitim kompozi$ijamaF erova$-izova$, Osijek. 8polo - često gol, kosa u čvoru iznad čelaF Osijek, *rijemska 3itrovi$a.
3erkur - a$iga s kril$ima, vreći$a s nov$em i kadu$ejF upa kod *iska. 1iber # Ha$$usH9-u kosu upleteni grozdovi i listovi vinove lozeF Ieraklo - zaogrnut lavljom koomF upa kod *iska 8sklepije - sličan /upiteru, prepoznatljiv po štapu sa zmijamaF 1ari - pliti$a, podignute ruke, ponekad kornukopijaF Osijek Ovom problematikom su se bavili /. runšmid, 4. 9lo2i
Bunava i u istočnoj *lavoniji. ;ledajući sa našeg aspekta, a to potvr(uju nalazi iz 3a(arske i +umunjske, kon$entra$ija nalaza bila je vezana isključivo uz područje dunavskog limesa. To ukazuje da se ovdje bez sumnje radi o jednom kultu čiji je nosila$ bila rimska vojska. Ovom problematikom su se bavili još i ". "skra-/anošić
. Tesere i $pintrije: Tesera je višenamjenski pojam koji obu&vaća neku vrstu etona za ubiranje &rane, ulazni$e za amfiteatar, bordele, neka vrsta robne marke, itd. Ovalnog je, a katkad i pravokutnog oblika ra(ena od bakra, olova, mjedi, kosti, keramike, stakla. ! *isku, tj. antičkoj *egesti$i prona(eno je više od AA primjeraka tesera. $pintrije su tesere koje na aversu imaju erotsku s$enu a na reversu broj od do 0, sve iznad 0 nisu autentične. *like i brojevi se ne ponvjaju, nasumični su. od nas su prona(ene brončane spintrije iz 3ajsna i 2arone, i keramička iz *alone. 3i ne znamo nji&ov točan naziv, a ime su dobile u vrijeme renesanse kad su onodobni antikvijari došli u kontakt s *vetonijevim djelima gdje su tu rječ interpretirali da se odnosi na mušku prostitutku. Teze su: . Plateno sredstvo-bordelski etoni 4. 'etoni za igru 5. 'etoni za svlačioni$e unutar t&erma 6. 1as$iva nomismata- etoni tj. moneta koje su za vrijeme Bomi$ijanovi& festivala, svečanosti ba$ani u publiku. To se navodi u *vetonijevim djelima. *imoneta i +iva u riječi las$iva to se prevodi kao šaljiva misle da se odnosi na erotske prikaze i time na spintrije za bordele. Problemtikom spintrija bavili su se: . *imoneta i +.+iva , J. &lin, aetson, utterK, /a$obeli, )is&burn, itd.
4. ;stali nalai: -olovne plombe Dza zaštitu nekog sadrajaF $arski prikazi #slubene9, vojne i $ivilneF 3. "lkić -+imski limeni predmetiF 3. "lkić -brončane kutiji$e Dkrune, pravokutne, sr$olike, emajlirane, figuralni reljefF -4 $m, poklopa$ našarnir s perfora$ijama. Cesto na našem prostoru #*isak, *otin9 -narukvi$e od staklene paste #ili od gagataD$rna inači$a sme(eg ugljena, $rnog jantara9F %. uljević, . /elinčić -prstenje#s gemama od poludragog kamenaF oniks, a&at, ametist9, od svi& vrsta metalaF *. "včević -privjes$i, ogrli$e, perli$e -etoni, ukosni$e, pre(i$e, kopče, igračke #ko$ki$e9, -kapsule za tiskivanje pečata #funk$ija pečatnog prstena9 od motiva istče se 7iktorija jednom rukom dri štit na stupiću. Prisutni od ranog $arstva do kasneantike. -kameji#reljef9 i geme#urezano9, koštani predmeti, od motiva istče se elerofont na Pegazu goni &imeruDna ploči$ama opasača, privjes$ima, kopčama #6.st.9 -staklo Dproizvodnja na istočnom sredozemljuF figuralni, ukrasni predmetiF a fondo dLoro #Gtrbin$ikod Makova9F ". orzić, 2. ambi, 8. Jterović -lu$erne Dkeramičke svjetiljke, s figuralnim ilinefiguralnim prikazima na diskuF raniji tipovi imajuvolute na prijelazu s diska na vratF /. 3adrešić - 7ojna oprema- knemide, opasači, okovi, *tandardi.
