ANALIZA INVESTICIJA Investicijski Investicijski projekat je osmisljeni skup vremenskih radnji sa planiranim ostvarivim ciljevima u okviru kojih se uspostavlja kapital. Vrste investicija: finansijske, realne i kvazifinansijske Finansijske – investicije u fin. Imovinu. Visok stepen likvidnosti. Relativno laka procjena velicine i stope prinosa. Prinosi su dividende, kamate i druge naknade. Realne – ulaganje u realnu, materijalnu imovinu. Tesko su mjerljive. S labo likvidne. Teze utrzive. Kvazifinansijske – izmedu realnih i finansijskih, ul. U realnu imovinu koja donosi finansijske prinose u obliku renti. Relativn0o utrzive. Investicije mogu biti : nove i investicije u zamjenu Osnovne karakteristike in.: dugorocnog karaktera, postoji vremenski raskorak izmedu ulaganja i efekata ulaganja (faza investiranja i efektuiranja), medjuovisnost investiranja i finansiranja, rizik i neizvjesnost Tipovi investicijskih projekata : PI-PO, CI-PO, PI-CO, CI-CO Investicije u zamjenu: 1. zamjena radi odrzavanja poslovanja, 2. zamjena radi smanjenja troskova, 3. zamjena radi odrzavanja poslovanja i ekspanzije Investicije u ekspanziju: 1. postojecih proizvoda ili trzista, 2. u nove prouizvoide ili trzista Postupak analize investicija : 1. ideja ideja – najv najvazn azniji iji korak korak,, stvar stvaranj anjee klim klimee za razvoj razvoj novih novih ideja, ideja, procje procjena na novih novih ideja, ideja, realizacija novih ideja 2. prikup prikuplja ljanje nje podata podataka ka – i njihov njihovaa stat statist istick ickaa obra obrada, da, dio se prik prikupl uplja ja kontin kontinuir uiranj anjo ou evidencijama pred., drugi dio na temelju inzenjerskih podataka, statisticka obrada prikupljenih podataka 3. procje procjena na novcan novcanih ih tokov tokovaa proj projekt ektaa – odre odrediv divanj anjee novc novcani anih h toko tokova va IP on postaj postajee konkretan, mpguce fer vrednovanje, procjenjuje se potrebna profitabilnost procjena budzeta – predvidjanje potrebnih inv. ul., potrebna sredstvaa se stavljaju u 4. odnos sa raspolozivim, analiziraju se mogucnosti pribavljanja sredstava, odredjuje se meduovisnost investiranja i finansiranja 5. donose donosenje nje invest investici icijsk jskee odlu odluke ke – kori koriste ste se metode metode finans finansijs ijskog kog odluci odlucivan vanja, ja, vrsi vrsi se se individualna procjena finansijskeefikasnosti finansijskeefikasnosti svih proijekata zatim se vrsi izbor najboljih 6. analiz analizaa reali realizac zacije ije i kore korekti ktivno vnoh h akci akcija ja – donose donosenje njem m inves investic ticijs ijske ke odlu odluke ke zapoci zapocinje nje proces investiranja, analizira se radi uocavanja mogucih propusta, propuste potrebno vrednovatii vrsiti prilagodjavanja, projekat se analizira i u fazi efektuiranja
Metide finansijskog odlucivanja Temeljne metode: metod ciste sadsnje vrijednosti metod interne stope profitabilnosti
Dodatne metode: metod perioda povrata, metod diskontovanog perioda povrata, metod indeksa profitabilnosti, metod anuiteta PLANIRANJE I RAZVOJ INVESTICIONIH PROJEKATA Razvoj treba posmatrati kao ekonomski i kao drusveni razvoj, to je proces unapredjenja materijalne osnove i drustvenih odnosa. Kvantitativni i kvalitativni razvoj. Obuhvata mnogostruke ciljeve: razvoj demokratskih odnosa drustva, jacanje materijalne osnove srustva, podizanje nivoa zivotnog standarada, povecanje zaposlenosti, uravnotezenje platne bilanse, razvoj nedovoljno razvijenih podrucja, pravedna raspodjela bogatstva, ocuvanje zivotne sredine, eticki ciljevi. Ciljevi razvoja: komplementarni, neutralni i konfliktni. Struktura drustvenog proizvoda: A) drustveni proizvod B) amortizacija -dio za zamjenu -slobodni dio C) nacionalni dohodak D) neto plate - D1 – potrosnja - D2 – stednja E) javni rashodi - E1 – potrosnja - E2 – stednja F) akumulacija C-D1-E1 Investicije su dio akumulacije koja se trosi za pospjesivanje drustveno-ekonomskog razvoja. Odluka o upotrebi akumulcije je investicijska odluka. Investicijska odluka cini investicijsku politiku. Proces ulaganja sredstava naziva se proces investiranja. Na kratak rok novcana akumulacija moze biti veca od stvarne ako dolazi do uvozne akumulacije. Na duzi rok se stvarna akumulacija smanjujeza dio odliva inozemnih zajmova. Akumulacija moze biti upotijebljena za: osnovna sredstva, obrtna sredstva i ostalo. Benchmark – vrijednost koja predstavlja ciljnu stopu prinosa kja zadovoljava investitora i predstavlja standard za mjerenje uspjesnosti. Faktori koji determinisu uspjesnu investicionu politiku su : trziste, finansijski potencijal, tehnoogija i ekonomski razvoj zemlje. Nacela investicijske politike: uskladenost sa ciljevima drustva kao cjeline, uskladenost sa ciljevima preduzeca, konzistentnost sa razvojnom politikom preduzeca, istrazivanja, objektivnost, usdkladenost sa politkom rastavodjenjem racunao ekonomskoj i socialnoj komponenti. Ciljevi projekta: ekonomski, politicki, socijalni, ekoloski, bezbjedonosni i sl. Faze investicijskog projekta: predinvesticijska, investicijska i operativna
Predinvesticiona studija – osnova faze investiranja, primarno utvrdjivanje trzisnih mogucnosti, ekonomike investiranja, institucionalne i ekoloske sigurnosti projekta, prioritetan je kvalitet i pouzdanost projekta Investicijska faza – faza implementacije projekta, medjufaze su: definisanje zadatka, nabavka i transfer tehnologija, inzenjering plan i ugovaranja, kupovina zemljista, gradevniski i instalacijski radovi, predprouizvoidni marketing, probni rad i pokretanje proizvodnje Operativna faza – aktiviranje projekta, eliminisanjepropusta u ranijim fazama projekta, preduzimanje korektivnih mjera Projektni ciklus: 1. identifikacija, 2. priprema, 3. ocjena, 4. realizacija, 5. vrednovanje Identifikacija i analiza investicijskih mogucnosti projekta STUDIJA MOGUCNOSTI Javlja se u razlicitim oblicima. Primarna je ideja. Nosilac ideje je pojedinac, institucija. Karakteristike studije mogucnosti: procjena investiciujskih mogucnosti, cilj je da potakne potencijalne investitore na ulaganje, verifikuje se postojanje investicione ideje, sadrzi osnovne informaticke ideje, ukazuje na postojanje relevantnih faktora koji ukazuju na razvoj, omogucuje u relativno kratkom periodu informacije o opravdanosti investicije. Izrada sektorskih studija OPSTA STUDIJA MOGUCNOSTI 1. STUDIJA PROSTORA osnovni podaci o regiji (velicina, geografske karakteristike, stanovnistvo, privreda, proizvodni kapaciteti, infrastruktura) 2. SUBSEKTORSKE STUDIJE uloga podsektora- grana u privredi, velicina i stoa rasta podsektora, traznja, raspolozivi resursi 3. STUDIJA BAZIRANJA NA RESURSIMA koristenje prirodnih, industrijskih i drugih resursa, karakteristike raspolozivih resursa, njihov znacaj i limiti za razvoj STUDIJA SPECIFICNIH PROJEKATA Detaljna istrazivanja, inicira vladina agencija, atraktivnost investicijskih mogucnosti Priprema investicionih projekata PREDSTUDIJA IZVODLJIVOSTI Medjukorak izmedju studije mogucnosti i studije izvodljivosti. Koristi sekundarne izvore istrazivanja. Naznacava alternative i oblasti na kojima treba temeljiti istrazivanje. Sadrzaj: atrktivnost za investitora, finansijski aspekt projekta, nije nuzna ali se radi kada potencijalni projekt postane sumnjiv, nema univerzalnih shema, ovisi od karaktera projekta. POMOCNE – FUNKCIONALNE STUDIJE Studije za podrsku. Obuhvat pojedinih projektnih problema ovisno od tipa i velicine investicijskog projekta (studija trzista, studija repromaterijala, laboratorijska istrazivanja, lokacijske studije, ekoloske studije...). Sadrzaj studija je heterogen i ovsi od namjene i vrste priojekta, ali zakljucci moraju biti decidni. STUDIJA IZVODLJIVOSTI Ideje. Potrebe. Problemi.
Optimalizacija investicionog procesa. Prethodi investicionojodluci koja moze da odudara od zakljucaka studije. Studija se mora prilagoditi lokalnim, regionalnim uslovima. Podaci koji se koriste za studiju dobivaju se procjenom: cijene iz slicnih projekata, relevantnih publikacija. Dijagnoza (informacije o preduzecu, strategija, ciljeevi i biznis plan, marketing, nabavke, finansijska situacija, ekonomska analiza i evaluacija) Izvjestaj o ocjeni Ocjena projekta ima zadatak da ukaze na implikacije projekta na okruzenje: povezanost sa sirvinskim inputom, transportom, snabdijevanje energiom, procjena trzista, lokacije, prirodnog i socioekonomskog okruzenja. Projektno – promotivna aktivnost Prisutna kroz cijelu predinvesticionu i investicionu fazu. Ima cilj da zainteresuje potencijalne investitore.
INVESTICIONA OCJENA I OCJENA INVESTITORA Investicijski projekt je osmisljen skup vremenski rasporedjenjih radnji sa planiranim ostvarivim ciljevima u okviru kojih se upotrebljava kapital. Investiciona odluka je odluka o upotrebi akumulacije. Investicije su odgodjena sadasnja potrosnja radi vece potrosnje u buducnosti. Tipovi investicionih odluka: 1. opce, 2. medusektorske, 3. sektorske, 4. projektne Faze u planiranju nvesticijskog projekta su: 1. priprema (obuhvata ideju o potrebi investiranja, identifikaciju mogucih i prihvatljivih investicijskih rjesenja, te procjenu koristi i troskovainvesticijskog rjesenja), 2.ocjena (definiranje kriterija i izbor metoda za ocjenu mogucih i prihvatljivih investicijskih rjesenja, izradu anailticko-dokumentacijske osnove za izbor projekta te donosenje investicijske odluke), 3. izvodjenje (priprema gradjenja, gradjenje i priprem proizvodnje), 4.poslovanje (proizvodnja outputa) Analiza projekta i investitora: obuhvata prihvatljivost projekta ovisno od troskova i koristi, analizu poslovanja investitorau proslosti i buducnosti, te izvodjenje zakljucka o sposobnosti investitorada uspjesno realizuje investicioni projekat. Vijek projekta: prpirema, ocjena, izvodjenje i poslovanje projekta odvija se u vremenu koje predstavlja vijek projekta u kojem se ostvaruju troskovi i prihodi. Pocetak izvedbe smatra se i pocetkom vijeka projekta s tim da se troskovi pripreme i ocjene uvode u anaizu kao pocetna ulaganja. Tehnicki vijek je vrijeme u kome projekat funkcionise bez obzira na njegove ekonomske ucinke. Ekonomski vijek je razdoblje u kome je projekat prihvatljiv. Po pravilu, tehnicki vijek je jednak ili duzi id ekonomskog vijeka pa se vijekom projekta smatra razdoblje u kojem projekat daje prihvatljive ucinke. Faktori koji uticu na duzinu vijeka projekta: otraznja za outputima projekta, trajanje opreme projekta, trajanje otplate investicionog projekta, brzina tehnicko-tehnoloskog napretka, nabavka inputa, izbor lokacije, mogucnost ulaganja u alternativne projekte. Cijene: 1. TRZISNE pojavljuju se ne trzistu bez obzira da li ih odreduje odnos ponude i potraznje ili drzava. Mijenjaju se i odrazavaju prave ekonomske vrijednosti s gledista drustva. 2.APSOLUTNE I RELATIVNE apsolutne odrazavajuvrijednost nekog proizvoda u apsolutnom iznosu novca, dok relativne izrazavaju njegovu vrijednost u odnosu na drugi proizvod. 3. TEKUCE I STALNE potrebno ih je razlikovati tokom razdoblja inflacije. Obzirom da je inflaciju tesko predvidjeti, u planiranju IP koriste se stalne cijene i uzimaju u obzir predvidive promjene relativnih cijena. Faze planiranja investicijskog projekta: predinvesticijska studija, investicijska studija, studija izvodjenja II OCJENA INVESTITORA Pravni status vlasnik – zastita interesa kapitala, menadzment – realne i objektivne informacije, sadasnji i potencijalni kreditori i investitori, poslovni partneri – ocjena boniteta, drzava – vlada i vladine institucije – sprovodjenje ekonomske politike, javnost – drustvno kao cjeilna č zstita interesa sitnih dionicara, finansijsko izvjestavanje na javnim dokumentima, raspolaganje informacijama Postupak ocjene investitora: 1. provjera statusa investitora, 2. priprema dokumentacijske osnovice za analizu, 3. ocjena iskoristenosti postojecih kapaciteta i stupnja otpisanosti osnovnih sredstava, 4.
ocjena rentabilnosti poslovanja i reprodukcijske sposobnosti, 5. ocjena ljudskog potencijala, 6. ocjena likvidnosti i zaduzenosti, 7. zakljucna ocjena o investitoru Ciljevi: koristenje informacija pribavljenih analizom poslovanja, kreiranje poslovne politike, ekstravertno poduzetnistvno – okrenuto ka okruzenju, simultano – intrapoduzietnistvo – okrenuto prema preduzecu Analiza finasijke situacije: dolazi se do veoma upotrebljivih podataka sa visestrukom namjenom, informaacija o finansijskoj situaciji i donosenbje mjera, utvrdjivanje uzroka loseg finansijskog polozaja, ostvarivanje ciljeva finansijske politike je u korelaciji sa finansijskom situacijom Likvidnost i rentabilnost: zahtjev za maksimalnom rentabilnoscu i opetimalnom likvidnoscu. Ocjena rentabilnosti najvaznija je u sklopu cjelokupne ocjene investitora jer se time utvrdjuje kakve rezultate inverstitor postize u poslovanju u odnosu na glavni cilj poslovanja, a to je ostvarenje sto vece neto dobiti. U ocjenjivanju investitora, rentabilnost se utvrdjuje sintetickim pokazateljima u kojima se odrazava uticaj svih faktora poslovanja. Ocjene o investitoru: 1. sinteticke ocjene o investitoru, 2. ocjene o opravdanosti investiranja sa stanovista stanja proizvodnih kapaciteta, 3. ocjene uslova poslovanja i tendencija uspjesnosti poslovanja investitora, 4. ocjena finansijskog polozaja i sposobnosti investiranja Primjena metodologije ocjene investitora: 1. rentabilnost poslovanja i reprodukcijska sposobnost, 2. iskoristenost proizvodnog kapaciteta i otpisanost osnovnih sredstava, 3. ljudski potencijali, 4. likvidnost i zaduzenost
ANALIZA TRZISTA Pojam trzista moze se sa teorijskog gledista definisati na 2 nacina: 1. odnos ponude i potraznje nekog proizvoda, 2. geografsko podrucje na kojem se pojavljuju ponuda i potraznja nekog proizvoda TRZISNA ORJENTACIJA PROJEKTA Cilj projekta: povecanje imovine vlasnika. Povecanje dobiti se postize na trzistu prodajom outputa i nabavom inputa. U operativnom smislu, trzisnu orjentaciju cine 3 temeljna dijela: 1. trzisna strategija (odreduje temeljne trzisne ciljeve, pratece i pomocne ciljeve te nacine njihova ostvarenja ne zanemarujuci mogucnosti preduzeca), 2 . trzisnna aktivnost (imaju zadatak medjusobno povezati i uskladiti proizvod, njegovu cijenu i distribucijeki sistem te time stvoriti polaziste za odredjivanje troskova i prihoda preduzeca i investicijskog projekta, 3. trzisne mjere (one osiguravaju ispunjavanje svih pretpostavki za izvedbu projekta s trzisnog gledista u pogledu optimalnog vremenskog rasporeda svih aktivnosti) Cilj analize trzista je da utvrdi i predvidi: 1. obim plasmana proizvoda (utvrdjuje se u kolicinskim pokazateljima, u sadasnjem i buducem vremenu), 2 . jedinicne prodajne cijene proizvoda (utvrdjuju se kao stalne cijeneiz vremena planiranja investicijskog projekta. Ukoliko se ocekuju promjene relativnih cijena, potrebno ih je uzeti u obzir), 3. obim nabavki inputa (obim inputa pokazuje se u kolicinskim pokazateljima jedinicnim nabavnim cijenama), 4 . jedinicne cijene inputa (utvrdjuju se kao stalne cijene iz vremena planiranja investicijskog projekta Specificnosti analize trzista: 1. vaznosti trzista za investicioni projekat ( proizvodnja za nepoznatog kupca – roba siroke potrosnje, standardni serijski proizvodi proizvidne potrosnje koji se ne proizvode po narudzbi; proizvodnja za poznatog kupca – za krajnju potrosnju, za proizvodnu potrosnju, stepen izvjesnosti plasmana je unaprijed utvrdjen, analiza trzista je svedena na bitna obiljezja proizvoda), 2. namjena proizvoda IP-a (analiza trzista proizvoda namijenjena krajnjoj potrosnji – proizvodi zavrsetku reprodukcionog ciklusa, korisnik proizvoda je stanovnistvo, subjektivni faktori traznje; analiza trzista namijenjena prozvodnoj potrosnji ( proizvodi koji ulaze u naredni ciklus reprodukcije, korisnik proizvoda su proizvodni subjekti), 3. poznavanje faktora koji djeluju na investicioni projekat ( IP za proizvodnju novih proizvoda, Ipza razvoj postojecih proizvoda, IP za povecanje proizvodnje pstojecih proizvoda) Analiza trzista u predinvesticionoj i investicionoj fazi: U predinvesticijskoj studiji je silj izbor investicijskih varijanti za detaljnu analizu, tj. provjera temeljnih i preliminarnih podataka radi uvida u trzisne mogucnosti. Investicijska studija ouhvata detaljnu analizu trzista kao sto je projekcija privrednih kretanja, ponuda, potraznja i sl. Koriste se primarni i sekundarni izvori informacija, u predinvesticijskoj studiji se koriste pretezno sekundarni izvori podataka. Vremenski horizont u anaizi trzista: proslo razdoblje i sadasnje stanje; buduce razdoblje prije pocetka vijeka projekta. cilj analize trzista u proslosti, te ocjene sadasnjeg stanja da se odrede faktori potraznje te moguce pravilnosti u njihovom kretanju. Krajnji cilj analize trzista u buducnosti jeste da procijeni kolicine i jedinicne cijene plasmana i nabavki kako bi se odredili ukupni prihidi i dio
rashoda poslovanja u vijeku IP-a. Predvidjanje buduceg razdoblja IP-a je temeljni faktor za odredjenje vijeka projekta. ANALIZA POTRAZNJE NA TRZISTU PRODAJE Dolazi se do informacija o kvantitativnim i kvaitativnim faktorima koji su temelj za zakljucke i procjene o buducoj potraznji za proizvodima iz IP-a. Krajnji cilj ovog dijela analize jeste da procijeni kolicine koje ce potrosaci traziti u buducnosti i cijene koje ce za to biti voljni platiti. Analiticar bi trebao provesti analizu u tri koraka – faze modela polazne analize: 1. segmentiranje trzista (grupisanje potencijalnih potrosaca prema alicnosti potreba i reakcija na trzisne aktivnosti; geografska, demografska, psihografska segmentacija; kod segmnentacije tr. proiz. potrosnje: identitet, velicina kupca, pripadnost privrednom sektoru, velicina preduzeca), 2. ciljanje trzista (procjena atraktivnosti svakog trzisnog segmenta i odabir ciljanog segmenta; moguce strategije: nedefinisana, definisana i koncesntrisana), 3. uloga proizvoda na trzistu ( treba se odrediti u odnosu na konkurenciju; presudan stav potrosaca prema proizvodu i njgovim osobinama; proizvod moze biti simbol kvaliteta, zdravlja, sigurnosti pa ce taj stav imati jak uticaj na potrosaca prilikom odluke o kupovini) Izbor metoda za analizu potraznje: metod trenda (ekstrapolacije), metod nivoa potrosnje (priohod i elasticnost), metod krajnje potrosnje, metod vodecih indikatora, metod regresije. Potraznja na domacem trzistu : cilj analize je da se odredi: kolicina proizvodu koju se traziti kupci (zamjenska traznja, nova traznja, povecani broj potrosaca, povecana kupovna moc potrosaca); cijena koju ce potencijalni kupci biti voljni platiti (procjena trzista u buducnosti: analiza cijena u proteklom periodu i sadasnjem razdoblju, prognoza cijena u buducnosti; oblikovanje cijena za proizvode: unaprijed nepoznatom kupcu (cijena nije unaprijed odredjena), unaprijed poznatom kupcu (cijena unaprijed odredjene ugovorom), javna potrosnja (cijene i kriteriji za njihovo odredjivanje odredjeni drzavnim odlukama)) Potraznja na stranom trzistu : isti princip kao kod analize potraznje na domacem trzistu. Sadrzi elemente: 1. analize kvota izvoza odredjenih medjudrzavnim ugovorima, 2. analiza kvota odredjenih zajednockim ulaganjima sa stranim partnerima, kupovinom licence..., 3. analiza kvota izvoza odredjenih ugovorom sa stranim kupcem i sl. ANALIZA PONUDE NA TRZISTU PRODAJE Polazni model analize: domaca proizviodnja bez investiciong projekta, investicioni projekat koji se planira, uvoz, izvoz. Sadrzaj analize: koji trzisni segment, koji obim ponude, koji asortiman, koji kvalitet, nosilac ponude, kontinuitet ponude, stepen iskoristenosti kapaciteta, stepen konkurentnosti, novi proizvodi, razvoj ponude kod postojech proizvodjaca, faktori koji djeluzju na ponudu planiranog proizvoda. Ponuda na domacem trzistu. Identifikacija obima ponude proizvoda na domacem trzistu; vrijednost ponude planiranog proizvoda u proteklom razdoblju. Ponuda po projektu u proslosti i buducnosti: udio proizvoda u izvozu ili uvozu, procjena konkurencije, ocjena da li se realizacijom investicije unosi novi kvalitet u ponudu, stepen iskoristenosti kapaciteta svakog proizvodjaca, procjena obima ponude na domacem trzistu u
buducnosti, procjena ukupne ponude u buducnosti po trzisnim segmentima, ponuda domacih proizvoda za izvoz, ukupna pnuda na domacem i stranom trzistu. Analiza i procjena plasmana: posljednji korak analize trzista prodaje jeste analiza i procjena plasmana planiranog proizvoda. Analiticar procjenjuje: razdoblje za procjenu; minimalna, vjerovatna i maksimalna kolicina plasmana; minimalna, vjerovatna i maksimalna cijena plasmana; faktori koji uticu na kolicinu i cijenu plasmana; organizacijski, komercijalni, tehnicki usalovi obima plasmana i konkurentnost proizvoda. ANALIZA TRZISTA NABAVE Osobine analize: anliza nabavnog trzista sa stanovista mogucnosti i uslova nabavke; popis inputa po vrsti, kolicini, kvalitetu, dinamici nabavke, fizickim, hemijskim i ostalim svojstvima; mogucnosti i uslovi nabavki za proizvodnju pri standardnom kapacitetu; proicjena nabavnog trzista prema investicionom projektu. Sadrzaj analize: izvori nabavke, nabavna cijena, kolicina nabavke, rokovi nabave, kooperacija sa dobavljacima, saradnja sa konkurencijom, skladisni i transportni kapaciteti, objekti i tehnicka sredstva, broj izvrsilaca i kvalifikaciona struktura Analiza organizacije nabavke: skladisni i prevozni kapaciteti, sluzbe i izvrsioci, kanali nabavke i organizacija logistike, organizacija nabavke, ostale sluzbe i funkcije SAZETAK ANALIZE TRZISTA Struktura rezultata analize: razvoj potraznje, razvoj ponude, plasman outputa iz investicijskog projekta, nabavka inputa za investicijski proizvod, ukupna trzisna podobnost ua investicijski projekat, prijedlog bitnih elemenata za trzisnu strategiju IP-a i planiranog proizvoda.
TEHNICKO-TEHNOLOSKA ANALIZA Tehnicko-tehnoloska analiza daje odgovor na koji nacin optimalizirati foizicke i finansijske inpute. Tehnicko-tehnoloska anaaliza daje odgovor na pitanje KAKO, tj. treba prakticno razraditi tehnickotehnoloski i organizacijski nacin ostvarivanja razvojnog cilja. Ishodiste za ovu analizu je izlazna strana reprodukcijskog ciklusa. Tehnicko-tehnolosko rjesenje je funkcija potvdjene trzisne analize. Analiza nabavnog trzista je funkcija odabranog tehnicko-tehnoloskog rjesenja. TEHNOLOSKI ASPEKT Definicija: slijed proizvodnih i poslovnih aktivnosti na utvrdjenoj lokaciji uz upotrebu odredjenih materijala i rada radi proizvodnje odredjenih proizvoda u obimu i strukturi. Izbor tehnologije: 1. standardiziranost tehnologije (ona tehnoloska rjesenja koja su referencno vec primijenjena u proizvodnji i poslovanju pruzajuci mogucnost dodatnih usavrsavanja), 2.nova tehnologija koja je razvijena i primijenjena (tehnologija u fazi uvodjenja i prakticne primjene omogucuje investitoru identifikaciju njenih temeljnih osobina, uslova upotrebe i referencnih potvrda o primjenjivosti. Veci rizik), 3. nova tehnologija koja je razvijena ali nje primijenjena (nije u fazi prakticne primjene vec je na raznim stepenima laboratorijskog istrazivanja i poluindrustrijske proizvodnje. Tehnologija sa najvecim rizikom) Uticaj tehnoloskog napretka: razlikuje se po granama i djelatnostima. Moze se definisati kao stvaranje novih tehnika i tehnologija, unapredjenje postojece tehnologije, unapredjenje sredstava za proizvodnju i uvodjenje nove organizacije i upravljanja proizvodnjom. Vremenska i prostorna dimenzija ili horizont projekta: cilj izbora tehnologije je da se na definisanom programu omoguci izbor takve tehnologije koa omogucava racionalnu i efikasnu proizvodnju na optimalnom tehnicko-tehnoloskom nivou, uvazavajuci pri tome ogranicenja samog izbora i potrebe trzista. Uticaj ogranicenja kvantificira se ocjenom u kojoj se optimalni izbor potvrdjuje ili se odabire prva najpovoljnija alternativa. Detaljna tehnoloska dokumentacija sadrzi sljedece: naziv i porijeklo tehnologije, odnos odabrane tehnologije i tehnickog napretka, hodogram proizvodnog procesa u cjelini, shemu tehnoloskog procesa, raspored opreme s naznakom pojedinih strojeva i radnih mjesta, opis tehnoloskog postupka i nacin proizvodnje, struktura materijalnih inputa i rada: Posebne naznake: 1. kada je u pitanju standarna tehnologija (potrebno navesti da li ce se usavrsavati ili ostati neizmijenjena, ako da, da li su ta tenoloska poboljsanja testirana), 2. kada je u pitanju nova tehnologija ( potrebno navestti da li je tehnologija testirana te kakvi su postignuti rezultati), 3. kada investitor kupuje tehnologiju (potrebno navesti da li je rijec o domacem ili stranom isporuciocu, posebna paznja se posvecuje kupovini strane tehnologije: patenti, licence, know-how, industrijski model, zasticen model... preporucljivo navesti da oprema patentnom zastitom vezana za isporucioca)
Posebna paznja kod odabira tehnologije sa stanovista procesa proizvodnje: 1. nacin skladistenja sirovina i materijala (u ovom dijelu potrebno opisati shemu protoka sirovina i materijala s pregledom njihovih dana vezivanja na skladistu, shemu rasporedjenosti zaliha sirovina i materijala, tehnoloski postupak skladisetenja), 2. kontrola kvaliteta (potrebno prikazati i nacin pracenja kvaliteta proizvoda, te izdavanje atesta u vezi s tim, potrebno je opisati i zahtjevanu razinu premljenosti za ispitivanje proizvoda u pogledu vrste, slozenosti i stabilnosti proizvodnog procesa), 3. organizacija unutrasnjeg transporta (najkraci transportni put), 4. zastita covjekove okoline ( moguca zagadjenja, koncentracija zagadjenja, postupak sa otpadom, mjere zastite okoline), 5. nacin zastite radnika na radu (ako zahtijeva posebna ulaganja, ona postaje sastavni dio investicija u investicijskom projektu). TEHNICKI ASPEKT Opis tehnickog rjesenja: treba biti opisano na jednostavan i pregledan nacin i u uskoj vezi sa grafickim prilozima. Radi bolje preglednosti, podaci se grupisu na, npr.: glavni proizvodni objekat, pomocni proizvodni objekti, objekti opste namjene, objekti infrastrukture, objekti zastite covjekove okoline. Tehnicka dokumentacija: dokumentacija uvjetovana izdavanjem gradjevinske dozvole i gradjenja. Operativna razrada u tehnickoj dokumentaciji kao zavrsnoj fazi osmisljavanja projekta na bazi podataka iz tehnoloske dokumentacije i ogranicenja uslova uredjenja prostora. Troskovi projekta sa ugradjenim pokazateljem osjetljivosti projekta u fazi izrade predinvesticijske studije i investicijske studije. Prethodna analiza i istrazivanje: analiza lokacije, geoloska istrazivanja, hidrometeoroloska istrazivanja, geomehanicka istrazivanja, geodetska mjerenja, analiza rudnih i vodnih bogatstava... Uslovi i uredjenje prostora: sastavni dio investicijske studije. Na bazi istih se radi izvedbeni projekat i dobijaju saglasnosti za tehnicku dokumentaciju i gradjevinskui dozvolu nuznu za pocetak gradnje. Bitna je infrastrukturna poveszanost i ocjena troskova za svu pr ikljucnu infrastrukturu. Bitna je i ocjena troskova koji neposredno proisticu iz urbanistickih uslova: troskovi taksi i saglasnosti kao i doprinosa javnim preduzecima za prikljucenje IP-a ma njihovu infrastrukturu. Pribavljanje i uredjenje zemljista: zakonima o prostornom uredjenju i koristenju gradjevinskog zemljista definisana su sva prava i duznosti sudionika u odnosu na koristenje gradjevinskog zemljista. Troskovi naknade za gradjevinsko zemljiste ili troskovi za njegovo uredjenje ovise o tome da li je investitor dobio na koristenje potrebnom infrastrukturom opermljeno ili neoremljeno zemljiste. Idejno rjesenje: nivo izrade tehnicke dokumentacije za predinvesticionustudiju. Sadrzi: graficki prikaz s opisom objekta, radova i opreme; gruba procjena troskova na bazi m, kg i sl. Idejni projekat: razina izrade tehnicke dokumentacije za investicionu studiju na razini razrade sa tipovimna investicionog zahvata. Sadrzi: situacija u mjerilima 1:2000 ili 1:1000; tehnicki opis po strukturi za objekat, cjeline sa predracunom; arhitektonski i gradjevinski prikaz objekta: nacrt, presjeci, fasade u omjeru 1:200; specifikacija radova s troskovima za sve radove, opremu i materijale za objekte, cjeline ili sisteme. Inzinjerske usluge: moguce usluge: obavljnje svih prethodnih i pripremnih radova, projektiranje i ugovaranje radova, nadzor nad izgradnjom, nabavka opreme i materijala, skolovanje kadrova,
pustanje objekta u rad i ostalo. Dobar dio ukupnih troskova inzinjerskih usluga odnosi se na troskove organizacije i vodjenja projekta, troskove izrade tehnicke i tehnoloske dokumentacije, troskove nadzora i pusanja u rad i troskove kupovine licence i know-how. Nacin vodjenja IP-a: sa svojom ekipom, uz pomoc strucne inzenjerske organizacije. Sazetak kvatitavnih podataka za potrebe ekonomsko-finansijske pripreme IP-a: gradjevinski objekat, oprema, materijalni inputi proizvodnje, kvalifikaciona struktua i broj radnika. Aspekt ekoloske zastite i zastite na radu: obnovljivost resursa, otpad i buka, stetnost po okolinu, drustveni poremecaji. Analiza izvodivosti : nacin organizovanja i vodjenja projekta, obim i dinamika isporuka podloga za sudionike u izvedbi, institucionalna ogranicenja projekta, rokovi isporuke opreme i materijala, mogucnosti izvodjaca radova, stanje na trzistu opreme i materijala potrebnih za izvedbu Dinamika radova: tehnike planiranja, graficki prikazi, mrezno planiranje, terminski planovi.
ANALIZA LOKACIJE I EKOLOSKI ASPEKT Definicija: prostor na kome ce se obavljati planirana aktivnost. Lokacija se moze utvrditi na bazi kombinacije lokacijskih faktora. Analiza trzista i analiza tehnologije su podaci koji su relevantni u izboru lokacije. Prihvatljivost lokacije: prihvatljiva lokacija treba zadovoljiti tehnoloska, ekonomsko-finansijska i drustvena ogranicenja. To znaci da lokacija mora biti tehnoloski izvodiva te ekonomski i drusveno prihvatljiva. Optimalna lokacija: u Predinvesticijskoj studiji trazi se temeljni smjestaj koji ukazuke na kvantitativne i kvalitativne parametrenuzne za planiranje projekta. Utvrdjuju se opsti lokacijski uslovi na makrolokacijskom nivou. Investicijska studija razmatra problem lokacije tako da omoguci konacan izbor lokacije ukljucujuci sve smjestajne specificnosti na mikrolokacijskom nivou. U Studiji izvedbe lokacijska problematika usko je vezana za tehnicku i ekonomsku izvodivost. Podjela IP projekata prema ovisnosti lokacije: 1. lokacijski neovisni projekti, 2. lokacijski ovisni projekti. Makrolokacijski aspekt lokacije: podrazumijeva se analiza lokacije u sirem, nacionalnom, prostoru.odabiru se bitne odrednice lokacije u odnosu na ostale istovrsne ili srodne djelatnosti u sire utvrdjenom prostoru, Mikrolokacijski aspekt lokacije: polazi od uslova uredjenja prostora i ostalih specificnih uslova koje utvrdjuju nadlezna tijela i javna preduzeca u skladu sa predvidjenom lokacijom i osobinama IP . Lokacijski faktori: prirodni (geografski, kvalitet zemljista, prirodna bogatstva), istorijski (raspoloziva sredstva, tradicija), tehno-ekonomski (djelatnost, osiguranje sirovina, trziste i prostorna struktura, opskrba vodom, osiguranje energije, radna snaga...), drustveno-ekonomski (razvojni, ekoloski i sl.) Analiza potreba na odredjenoj lokaciji; provjerava se da li predvidjena lokacijana odredjenom terenu utice na ocekivane ucinke u smislu potrebe dodatnih ulaganja, a da bi se osiguralo nesmetano odvijanje predvidjene aktivnosti. Predmet analize su: potreban prosto, elektroenergija, transport, voda, deponija otpadaka, standard zaposlenih i uslovi zivota... Operativne upute za analizu lokacije: transportni troskovi, blizina sirovina, trziste, orijentacijaprema finalknoj potrosnji, uvozni inputi, tezina. Analiza potreba na odredjenoj lokaciji: identifikacija sirovina i ostalih inputa, identifikacija lokacija trzisnih plasmana, izracunavanje transportnih troskova, izracunavanje investicija na odredjenoj lokaciji, izracunavanje troskova distribucije proizvoda, obrazlozenje drustvenoekonomskih faktora lokacije.
EKONOMSKO-FINANSIJSKA ANALIZA Cilj ekonomsko-finansijske analize je da sve ucinke projekta izrazi u vrijednosnim jedinicama, te tako pripremi dokumentacijsko-informacijsku osnovu za ocjenu projekta. Struktura ekonomsko-finansijske analize: formiranje ukupnog prihoda, investicije u osnovna sredstva, rashodi poslovanja, investicije u obrtna sredstva, izvori finansiranja i obaveze, raspodjela ukupnog prihoda, finansijski tok projekta i bilans. PRIHODI Ukupni prihod: finansijski izraz vrijednosti realiziranog outputa projekta. nastaje u poslovanju cinom prodaje, naplate robe i usluga IP-a. Javlja se nakon razdoblja izvodjenja IP-a Kalkulacija up: analiticki postupak tokom kojeg se mnoze kolicine prodatih proizvoda i usluga sa njihovim jedinicnim cijenama. Temeljni modaliteti formiranja UP: formiranje up u proizvodnji, formiranje up u trgovini. RASHODI Obuhvataju utroske svih inputs u poslovanju. Vrijednosni izraz utroska pojedinog faktora proizvodnje. Poslovni rashodi obuhvataju: materijalne troskove, bruto plate i amortizaciju. Podjela poslovnih rashoda: direktni (mogu se izravno rasporediti na naki proizvod) i indirektni (ne mogu). Mogu biti fiksni i varijabilni. INVESTICIJE U POSLOVNA OSNOVNA SREDSTVA I U OSNOVNA SREDDSTVA DRUSTVENOG STANDARDA Dio ukupnih sredstava koja se upotrebljavaju u razdoblju duzem od jedne godine, a njihovom upotrebom odredjuju se odredjene koristi. Amortizacija os – trosak upotrebe OS sadrzan u cijeni kostanja. Mogu biti materijalna i nematerijalna. Kristi od upotrebe OS ukljucene u ukupni prihod, a amortizacija u ukupni rashod. Grupe os: zemljiste, sume, gradjevine, oprema, visegodisnji nasadi, osnovno stado, patenti, licence, osnivacka ulaganja. Ulaganja u OS: bitna dinamika ulaganja, pa se razlikuju: dinamika izgradnje – izvedbe, dinamika ulaganja, dinamika trosenja sredstava. INVESTICIJE U OBRTNA SREDSTVA Dio ukupnih sredstava IP-a koja se koriste u poslovanju, pri cemu mijenjaju svoje pojavne oblike i u uslovima neporemecenog poslovanja zadrzavaju svoju vrijednost. Mogu se iskoristavati: trajno i povremeno. U planiranju IP potrebno razlikovati: zalihe materijala, zalihe nedovrsene proizvodnje, zalihe gotovih proizvoda, potrazivanja od kupaca, novac Prilikom analiziranja projekta potrebno prikupiti sljedece podatke o poslovanju: opseg, asortiman i vrijednost proizvodnje; tehnolosko-tehnicke karakteristike proizvodnje; organizacijskotehnicke i formalno-prave karakteristike prodajnog i nabavnog trzista; posebni uslovi nabavke inputa i prodaje outputa; posebni uslovi kreditiranja potreba u trajnim obrtnim sredstvima; uslovi placanja poreza i ostalih obaveza.
IZVORI FINANSIRANJA Finansijska sredstva koja vlasnik sredstava stavlja pod odredjenim uslovima na koristenje korisniku – investitoru. Mogu biti: vlastiti (inokosni kapital, kapital ulagaca, dionicki kapital i drzavni kapital) i tudji (bespovratna sredstva, dugorocni krediti, kratkorocni krediti i zakup) Dinamika koristenja izvora finansiranja: treba je uskladiti sa dinamikom trosenja sredstava. Temeljno nacelo: ukupni izvori finansiranja po pojedinim razdobljima = ukupna ulaganja. Obaveze prema izvorima finansiranja: troskovi povezani sa njihovim koristenjem. Podjela u zavisnosti da li velicina finansijskih obaveza ovisi ili ne ovisi o ostvarenim rezultatima.
Raspodjela ukupnog prihoda Bruto dobiti i porezi Raspodjela neto dobiti Rezerve Dividende Zadrzana dobit
