udžbenik BIOLOGIJA 7, Begić-Madaj-Prpić-Novoselić -ALFA radna bilježnica BIOLOGIJA 7, Begić-Madaj-Prpić-Novoselić-ALFA
(R1)- prva razina - reprodukcija i literarno razumijevanje podrazumijeva prepoznavanje i dosjećanje činjenica, definiranje pojmova, korištenje terminologije, opisivanje osnovnih pojava, definiranje formula, korištenje tipičnih poznatih primjera. – ocjena dovoljan (2) (R2) druga razina tzv. konceptualnog razumijevanja i primjene - od učenika se očekuje da mogu opisati i navesti sličnosti i razlike, klasificirati, organizirati, prikazati podatke, koristiti slike ili modele odnosa, procesa i sustava, povezivati znanja, objasniti pojave ili odnose na primjerima koji nisu poznati, interpretirati tablične ili grafičke podatke, objasniti procese ili pojave prema određenim principima ili zakonima - ocjena dobar (3) i vrlo dobar(4) (R3) treća razina - rješavanje problema - uključuje analizu ili sintezu pojedinog problema, objašnjavanje međusobnih odnosa, postavljanje hipoteza, interpretiranje rezultata, osmišljavanje kreativnih rješenja, planiranje istraživanja, generaliziranje na osnovu pojedinih primjera, vrednovanje dobivenih rezultata, rada ili istraživanja, vlastito obrazlaganje rada, argumentaciju problema -odličan (5)
POJAVA ŽIVOTA NA ZEMLJI Postanak svemira - stvaranje započelo VELIKIM PRASKOM prije otprilike 13,4 milijardi godina Postanak Zemlje - prije 4,6 milijardi godina zgušnjavanjem čestica svemirske prašine i plinova KEMIJSKA EVOLUCIJA - proces nastanka složenijih kemijskih spojeva od jednostavnijih ORGANSKI SPOJEVI PRASTANICA – struktura nastala stvaranjem ovojnice oko udruženih složenih kemijskih spojeva BIOLOŠKA EVOLUCIJA - proces postupnog razvoja sve složenijih Zadatak/pitanje za provjeru usvojenosti ishoda
NASTAVNA živih bića JEDINICA: Pojava života na Zemlji
traje i danas
PRVA RAZINA 1.Kako nazivamo eksploziju koja je potaknula stvaranje svemira? 2.Kako je svemir izgledao nakon velikog praska? 3.Kako je Zemlja izgledala u vrijeme postanka? 4.Kako zovemo najstarije pronađene fotosintetske organizme? 5.Koji su proces važan za razvoj života obavljale cijanobakterije? 6.Gdje su se razvili prvi organizmi? 7.Što su stromatoliti? 8. Na koliko godina se procjenjuje starost stromatolita? 9.Što je kemijska evolucija? 10.Imenuj složene kemijske spojeve nastale kemijskom evolucijom. 11.Opiši znanstveno prihvaćenu teoriju o postanku prve stanice 12.Što je biološka evolucija? 13.Kada počinje i koliko traje biološka evolucija? DRUGA RAZINA 1.Jesu li u tek nastalom svemiru postojali planeti? Zašto? 2.Opiši znanstveno utemeljenu teoriju o postanku Zemlje 3.Opiši pojave i događaje koji su mijenjali novonastalu Zemlju? 4.Usporedi životne uvjete na Zemlji danas i u vrijeme postanka 5.Zašto život na Zemlji nije bio moguć u vrijeme njezina postanka, a danas jest? 6.Kako su cijanobakterije promijenile uvjete života na Zemlji? 7.Kako je ozonski sloj utjecao na razvoj života na Zemlji? 8.Zašto se prvi organizmi razvijaju u vodi, a ne na kopnu? 9.Što je bio preduvjet za formiranje ozonskog sloja? Zašto? 10.Zašto je važno otkriće stromatolita? 11.Opiši tijek kemijske evolucije. 12.Zašto je pojava nukleinskih kiselina važna za razvoj živih bića? TREĆA RAZINA 1.Postoje li danas događaji na Zemlji na temelju kojih možemo zaključiti kako je čitava Zemlja u prošlosti bila užarena masa? 2.Potkrijepi dokazima tvrdnju da biološka evolucija traje i danas.
PLAN UČENIČKOG ZAPISA
RAZVOJ ŽIVOTA NA ZEMLJI Zemljina prošlost se dijeli na 4 geološka doba: pradoba (prekambrij) staro doba (paleozoik) srednje doba (mezozoik) novo doba (kenozoik)
GEOLOŠKO DOBA
Koji se organizmi pojavljuju?
PRADOBA
štapićaste bakterije, kuglaste alge, praživotinje, spužve, puževi
FOSILI – ostatci ili „otisci“ izumrlih organizama
STARO DOBA
prve ribe i vodozemci, prvi gmazovi i kukci,biljke papratnjače, trilobiti, amoniti
SREDNJE DOBA
golemi gmazovi (dinosauri), prve ptice i prvi sisavci, biljke cvjetnjače
NOVO DOBA
prvi predstavnici ljudskog roda
PALEONTOLOGIJA – znanost koja proučava fosile GEOLOGIJA – znanost koja proučava postanak i građu Zemlje
Zadatak/pitanje za provjeru usvojenosti ishoda
NASTAVNA JEDINICA: Razvoj života na Zemlji PRVA RAZINA 1.Navedi geološka doba Zemljine prošlosti 2.Koje vrste se pojavljuju, a koje su na vrhuncu razvoja tijekom svakog pojedinog geološkog doba 3.Koje geološko doba traje najdulje, a koje najkraće? 4.Što su fosili? 5.Što proučava paleontologija, a što je geologija? 6.Imenuj neke izumrle organizme. DRUGA RAZINA 1.Što na temelju složenosti građe tijela organizama karakterističnih za pojedino geološko doba može zaključit o tijeku biološke evolucije? 2.Trajanje geoloških doba možemo slikovito prikazati u obliku “geološkog sata”. Ako jedan sat odgovara vremenu od otprilike 375 milijuna godina. Izračunaj koliko je trajalo pradoba (10,5 h), a koliko srednje doba (0,5 h)? 3.Zašto se biološka raznolikost završetkom pradoba naglo povećava, a živa bića ubrzano razvijaju? 4.Koja je uloga fosila u razumijevanju Zemljine prošlosti? TREĆA RAZINA 1.U geološkim istraživanjima parka prirode Papuk pronađeni su fosilni ostatci za koje je utvrđeno da pripadaju dupinima. Što o prošlosti tog područja možemo zaključiti na temelju pronađenih fosilnih nalaza? 2.Što možemo zaključiti o prošlosti nekog područja ako obiluje nalazištima nafte? 3.Što možemo zaključiti o prošlosti nekog područja ako obiluje nalazištima ugljena?
RAZNOLIKOST ŽIVOG SVIJETA
Zadatak/pitanje za provjeru usvojenosti ishoda NASTAVNA JEDINICA: Raznolikost živog svijeta PRVA RAZINA 1.Imenuj biološka carstva živoga svijeta. 2.Kako se naziva znanstvena disciplina koja razvrstava organizme u različite sistematske kategorije? 3.Na temelju čega sistematika razvrstava organizme u iste sistematske kategorije? 4.Nabroji nekoliko autotrofnih i nekoliko heterotrofnih organizama iz svog okoliša. 5.Opiši način života članova jedne simbiotske zajednice. 6.Navedi temeljnu razliku između aerobnih i anaerobnih organizama. 7.Kojim procesom energiju potrebnu za životne procese dobivaju aerobni, a kojim procesom anaerobni organizmi? DRUGA RAZINA 1.Navedi tri organizma iz mora i tri iz šume koja pripadaju različitim carstvima. 2.Zašto gljive, iako poput biljaka rastu iz tla, NE svrstavamo u carstvo biljaka? 3.Usporedi i opiši način ishrane orhideje i lisice. 4.Ako znamo da su biljke autotrofni organizmi, zašto imaju korijenje? 5.Što je izvor hrane gljivicama plijesni, a što krpelju? Objasni razliku između ta dva organizma s obzirom na izvor hrane. 6.Objasni ulogu saprofita u procesu kruženja tvari u prirodi? 7.Usporedi leptira i dječju glistu s obzirom na potrebe za kisikom i objasni po čemu se razlikuju. Što je uvjetovalo tu razliku u načinu njihova života? 8.Kako je moguće da se pasja trakavica u crijevu psa NE „uguši“? 9.Troše li za životne procese više energije aerobni ili anaerobni organizmi? Obrazloži svoj odgovor. 10.Jesu li ribe anaerobni ili aerobni organizmi? Obrazloži odgovor. 11.Kojoj skupini organizama, s obzirom na potrebu za kisikom, ti pripadaš? 12.Proizvode li biljke kisik samo za potrebe drugih organizama ili i same troše dio proizvedenog kisika? Zašto? Kakve su one onda organizmi s obzirom na potrebe za kisikom? TREĆA RAZINA 1.Korovne biljke svojim djelovanjem nanose štetu kultiviranim biljkama. Jesu li one paraziti? Obrazloži svoj odgovor. 2.Obrazloži posljedice nestanka saprofita na Zemlji.
VIRUSI
Građa virusne čestice
Dio virusne čestice
Uloga
1
nukleinska kiselina (DNA ili RNA)
sadrži nasljednu uputu
2
bjelančevinasta ovojnica
zaštita nukleinske kiseline
Virusne bolesti
Zaštita od zaraznih bolesti - izbjegavanje izvora zaraze - jačanje imuniteta (otpornost prema uzročnicima bolesti) - cijepljenje Zadatak/pitanje za provjeru usvojenosti ishoda
NASTAVNA JEDINICA: Virusi PRVA RAZINA 1.Što su virusi? 2.Navedi osobine žive i nežive prirode koje posjeduju virusi. 3.Navedi neke viruse koji mogu odgoditi djelovanje u tijelu zaražene osobe, zbog čega odmah ne uzrokuju bolesti. 4.Opiši virusnu česticu na primjeru mozaične bolesti duhana. 5.Navedi uloge pojedinih dijelova virusne čestice. 6.Navedi nekoliko virusnih bolesti ljudi, životinja i biljaka. 7.Što je bakteriofag? 8.Navedi elemente o kojima ovisi širenje virusne zaraze i načine na koje na njih možemo djelovati kako bi spriječili širenje zaraze. 9.Ruke su često izvor zaraze. Kako možemo spriječiti širenje zaraze rukama? 10.Kojim se postupkom organizirano provodi zaštita od virusnih bolesti u dječjoj/školskoj dobi? 11.Protiv kojih si se virusnih bolesti cijepio/cijepila? 12.Navedi najčešće načine prijenosa virusa. DRUGA RAZINA 1.Jesu li virusi živa bića? Obrazloži svoj odgovor. 2.Opiši tijek djelovanja virusa gripe u tijelu oboljele osobe. 3.Kako objašnjavaš činjenicu da neke HIV pozitivne osobe žive dugi niz godina bez izraženih simptoma bolesti? 4.Objasni zašto umnožavanje virusne čestice ne bi bilo moguće ukoliko ona ne bi sadržavala molekulu nukleinske kiseline. 5.Jeli strah nekih ljudi od druženja s HIV pozitivnim osobama opravdan? Obrazloži svoj odgovor. 6.Predloži načine na koje se možeš zaštiti od gripe. 7.Zašto je preporučljivo cijepiti se u starijoj životnoj dobi, primjerice protiv gripe? 8.Koja se virusna bolest može prenijeti ugrizom oboljelog psa, a koja kapljičnim putem? TREĆA RAZINA 1.Kako objašnjavaš činjenicu da su dvije osobe istodobno bile izložene virusu gripe, a samo je jedna oboljela od gripe? 2.Zašto neke osobe nikada ne dobiju herpes (groznicu) na usnama iako su bile u kontaktu s uzročnikom te bolesti?
BAKTERIJE - najbrojniji organizmi na Zemlji - prvi organizmi koji su se pojavili na Zemlji - jednostanični organizmi
Raznolikost bakterija
Građa bakterije: bič kapsula stanična stijenka stanična membrana molekula DNA bez ovojnice citoplazma ribosomi Preživljavanje nepovoljnih životnih uvjeta: SPORA Razmnožavanje: DIOBA Zadatak/pitanje za provjeru usvojenosti ishoda
NASTAVNA JEDINICA: Bakterije PRVA RAZINA 1.Navedi osnovne dijelove bakterijske stanice. 2.Kako bakterije mogu preživjeti nepovoljna životna razdoblja? 3.Prepoznaj i imenuj oblike bakterija prikazane na slikama. 4.Kako se bakterije razmnožavaju? 5.U koje skupine dijelimo bakterije s obzirom na način prehrane? 6.Kako nazivamo pojavu prekomjernog razmnožavanja cijanobakterija u vodi? 7.Kako parazitske bakterije djeluju na živa bića? 8.Koju je korisna uloga saprofitskih bakterija u prirodi? 9. Koja je uloga saprofitskih bakterija u prehrambenoj industriji? 10.menuj neke simbiotske bakterije u prirodi. 11.Nabroji nekoliko poznatih bakterijskih bolesti ljudi. 12.Kojom skupinom lijekova uspješno liječimo bakterijske bolesti? DRUGA RAZINA 1.Po čemu se bakterijska stanica razlikuje od virusne čestice? 2.Bakterije se ponekad ponašaju poput životinja koje „spavaju zimski san“. U kojem slučaju možemo ponašanje bakterija 3.usporediti s životinjama koje „spavaju zimski san“? Objasni. 4.Koji je značaj cijanobakterija u evoluciji života na Zemlji? 5.Cijanobakterije često nalazimo u akvarijima s ribicama. Zašto ih je prilikom čišćenja akvarija dobro odstraniti? 6.Koje su štetne posljedice djelovanja saprofitskih bakterija u kućanstvu? Kako možemo spriječiti takvo djelovanje? 7.Jesu li saprofitske bakterije u tijelu čovjeka štetne ili korisne? Obrazloži svoj odgovor. 8.Zašto se mlijeko ostavljeno izvan hladnjaka brže zgruša od mlijeka koje čuvamo u hladnjaku? 9.Zašto će pšenica bolje uspijevati na oranici na kojoj je prethodno rasla djetelina? 10.Objasni uzrečicu: „Čistoća je pola zdravlja.“ 11.U laboratorijskom nalazu brisa uha pronađena je “saprofitska bakterijska flora”. Hoće li liječnik osobi s ovakvim nalazom propisati antibiotik? Obrazloži svoj odgovor. TREĆA RAZINA 1.Zamisli da se osoba zarazi jednom bakterijom. Koliko će bakterija biti u tijelu domaćina 3 sata nakon zaraze ako bakterija ima sposobnost diobe svakih 20 minuta? Poveži brzinu razmnožavanja bakterija s njihovom brojnošću na Zemlji. 2.Obrazloži značaj dušikovih bakterija u ekološkoj poljoprivredi. 3.Probiotici su saprofitske bakterije prisutne u crijevima čovjeka, ali i nekim mliječnim proizvodima. Zašto je za vrijeme liječenja antibioticima preporučljivo uzimanje mliječnih proizvoda bogatih probioticima?
STANICA S JEZGROM
Zadatak/pitanje za provjeru usvojenosti ishoda
NASTAVNA JEDINICA: STANICA S JEZGROM PRVA RAZINA 1.Što je stanica? 2.Imenuj dijelove biljne/životinjske stanice i navedi njihove uloge 3.Usporedi biljnu i životinjsku stanicu. Koja stanična tjelešca ima biljna, ali ne i životinjska stanica? 4.Kako se zove uređaj pomoću kojeg možemo promatrati i proučavati stanice? 5.Imenuj osnovne dijelove svjetlosnog mikroskopa i navedi njihove uloge. 6.Opiši razliku između svjetlosnog i elektronskog mikroskopa. 7.Imenuj dijelove mikroskopskog preparata. DRUGA RAZINA 1.Zašto biljna stanica ima neke dijelove koje životinjska nema? 2.Zašto jezgrina ovojnica mora imati otvore? 3.Obrazloži važnost selektivne propusnosti stanične membrane. 4.Zašto sportaši u mišićnim stanicama imaju veći broj mitohondrija od „nesportaša“? 5.Utječe li građa stanične stijenke na oblik biljne stanice? Obrazloži svoj odgovor. 6.Usporedimo li stanicu s gradom, koji dijelovi stanice bi po svojoj ulozi odgovarali tvornici građevinskog materijala, a koji sustavu prometnica unutar grada? Obrazloži odgovor. 7.Po čemu se stanice jednog mnogostaničnog organizma međusobno razlikuju, a po čemu su slične? 8.Opiši proces fotosinteze. 9.Objasni zašto život svih živih bića ovisi o kloroplastima. 10.Opiši način rukovanja s mikroskopom. 11.Ana je proučavala građu stanice pomoću mikroksopa. Ipak, koliko god se trudila nije uspjela pronaći ribosome i mrežu kanalića? Zašto? Objasni svoj odgovor. 12.Opiši postupak izrade mikroskopskog preparata biljne i životinjske stanice. TREĆA RAZINA 1.Objasni povezanost mitohondrija i kloroplasta u biljnoj stanici. 2.Kako nedostatak vode u vakuoli utječe na izgled lista biljke? 3.Koje bi posljedice imale stanice ukoliko bi došlo do gubitka mitohondrija, a koje ako bi došlo do gubitka jezgre? 4.Inzulin je hormon koji u tijelu omogućuje prijenos šećera iz krvi u stanice, a nastaje u gušterači. Po kemijskom sastavu inzulin je bjelančevina. Koje su sve moguće posljedice za organizam dođe li do gubitka ribosoma u stanicama gušterače? Protumači svoj odgovor.
5.Obavlja li veći broj zadaća stanica papučice ili mišićna stanica čovjeka. Obrazloži svoj odgovor
STANIČNE DIOBE MITOZA – dioba ili dijeljenje tjelesnih stanica Omogućuje: a. mnogostaničnom organizmu - rast, obnavljanje dijelova tijela b. jednostaničnom organizmu - razmnožavanje Molekula DNA - 2 lanca građena od povezanih kemijskih spojeva - dvostruka uzvojnica - dijelovi = GENI – određuju osobine organizma - prije diobe stanice se UDVOSTRUČAVA Kromosomi - molekula DNA + bjelančevine Broj kromosoma a. tjelesne stanice – dvostruk ili diploidan broj (2n) npr. čovjek 2n = 46 b. spolne stanice – polovičan ili haploidan broj (n) npr. čovjek n = 23 Usporedba mitoze i mejoze
Zadatak/pitanje za provjeru usvojenosti ishoda
NASTAVNA JEDINICA: STANIČNE DIOBE PRVA RAZINA 1.Što je gen? 2.Oznakom i brojem prikaži broj kromosoma u tjelesnoj i spolnoj stanici čovjeka. 3.Opiši proces udvostručavanja molekule DNA. 4.Opiši građu kromosoma. 5.Što je mitoza? 6.Koje vrste stanice nastaju mitozom? 7.Opiši pojedine korake mitoze. 8.Koliko stanica nastaje mitozom jedne početne stanice? 9.Koliki je broj kromosoma u stanicama nastalim mitozom? 10.Što je mejoza? 11.Koja vrsta stanica nastaje mejozom? 12.Koliko stanica nastaje mejozom jedne stanice spolne žlijezde? 13.Koliki je broj kromosoma u stanicama nastalim mejozom? 14.Koja je uloga mitoze kod jednostaničnih, a koja kod mnogostaničnih organizma? DRUGA RAZINA 1.Zašto su djeca slična, ali ne i potpuno jednaka roditeljima? 2.Objasni zbog čega se ti i tvoj/tvoja prijatelj/prijateljica međusobno razlikujete, a zbog čega imate neke zajedničke osobine. 3.Što možeš zaključiti o broju kromosoma usporediš li mišićne stanice psa i čimpanze, a što ako usporediš mišićnu i koštanu stanicu čovjeka? 4.Analizom stanica psa utvrđeno je da većina stanica u jezgri ima 78 kromosoma, dok su neke stanice u jezgri imale 39 kromosoma. Kako je moguće da su pronađene stanice s različitim brojem kromosoma kod iste jedinke, ako znamo da je broj kromosoma za svaku vrstu točno određen? Objasni.
5.Koliko kromosoma sadrže stanice čimpanze (2n=48) nastale procesom mejoze, a koliko stanice nastale procesom mitoze? 6.Koliko kromosoma ima zigota (oplođena jajna stanica) psa, ako stanica kože psa sadrži 78 kromosoma? 7.Zašto se molekula DNA prije diobe stanice udvostručava? 8.Zašto u jezgri stanica nekog tkiva kromosomi nisu uvijek vidljivi pod mikroskopom? U kojoj fazi životnog ciklusa stanice je kromosome moguće vidjeti mikroskopom? 9.Kojom se diobom dijelila stanica ako je nakon četiri uzastopne diobe, od jedne tjelesne stanice, nastalo 16 novih stanica? Potvrdi svoj odgovor shematski. 10.Kojom se diobom podijelila tjelesna stanica ako novonastale stanice nemaju sposobnost daljnje diobe? Objasni svoj odgovor. 11.Zašto ogrebotine na koži s vremenom nestaju? 12.Kada bi učinkovitost mitoze u obnavljanju ljudskog tijela bila 100%-tna kako bi to utjecalo na život osoba s invaliditetom? 13.Navedi jedan primjer životinjske vrste kod koje je učinkovitost mitoze u obnavljanju tijela gotovo 100%-tna. 14.Zašto je važno da broj kromosoma u spolnim stanicama bude polovičan? 15.Zašto tjelesne stanice nekog organizma imaju dvostruko veći broj kromosoma od spolnih stanica? 16.Kada se broj kromosoma tijekom mejoze ne bi smanjio na pola, kako bi to utjecalo na organizme koji nastaju oplodnjom? TREĆA RAZINA 1.Objasni kako uzorak krvi s mjesta nekog zločina može pomoći u otkrivanju počinitelja tog kaznenog djela. 2.Ponekad, za vrijeme diobe stanice, može doći do oštećenja kromosoma. Hoće li oštećenje kromosoma utjecati na osobine tog organizma? Obrazloži odgovor. U kojem slučaju oštećenje kromosoma može utjecati na potomke tog organizma? 3.Proučavanjem dviju vrsta stanica muškarca mlađe dobi ustanovljeno je da se u jednoj vrsti stanica DNA udvostručava, dok se u drugoj vrsti stanica DNA nikada ne udvostručava. Što je moguće zaključiti o proučavanim stanicama? Obrazloži odgovor.
PRAŽIVOTINJE - jednostanični heterotrofni protoktisti - prvi organizmi s osobinama životinja na Zemlji Praživotinje nametnici
Razmnožavanje 1. NESPOLNO (DIOBA) 2. SPOLNO (KOD PAPUČICA)
Krednjaci - korjenonošci s kućicom - taloženjem kućica nastale karbonatne stijene (npr. Velebit)
Zadatak/pitanje za provjeru usvojenosti ishoda
NASTAVNA JEDINICA: PRAŽIVOTINJE PRVA RAZINA 1.Koje organizme iz carstva protoktista možeš uočiti u barskoj vodi? 2.Od koliko stanica je građeno tijelo praživotinja? 3.Imenuj dijelove tijela papučice i navedi njihove uloge. 4.Opiši podrijetlo naziva „papučica. 5.Imenuj dijelove tijela euglene i navedi njihove uloge 6.Koja je uloga trepetljika u procesima ishrane trepetljikaša? 7.Opiši građu tijela krednjaka. 8. Po čemu se krednjaci razlikuju od ostalih korjenonožaca? 9.Imenuj neke nametničke praživotinje i bolesti koje uzrokuju. DRUGA RAZINA 1.Opiši sličnosti i razlike u građi bakterijske stanice i stanice papučice. 2.Usporedi slike koje prikazuju izgled euglena koje su živjele u uzorku vode na tamnom i osvijetljenom mjestu. Koje razlike možeš uočiti? 3.Objasni kako način prehrane euglena ovisi o količini svjetlosti. 4.Po kojim je obilježjima euglena slična biljkama, a po kojima životinjama? 5.Znanstvenici smatraju kako su preci današnjih euglena imali veliki značaj u evoluciji živog svijeta. Obrazloži tu pretpostavku. 6.Papučica se u usporedbi s bičašima kreće oko deset puta brže. Kako objašnjavaš tako veliku pokretljivost trepetljikaša? 7.Opiši proces probave hrane u tijelu papučice. 8.Koji je značaj kućica uginulih krednjaka u prirodi? 9. Kako objašnjavaš pronalazak fosilnih nalaza krednjaka u stijenama Velebita? 10.Zašto su malariju u prošlosti sprečavali isušivanjem močvarnih područja? 11.Zašto je pojava dizenterije češća u nerazvijenim zemljama? 12.Koju bolest, čiji je uzročnik praživotinja, možeš dobiti ako piješ vodu iz neprovjerenog izvora? 13.Malarija je najraširenija u tropskim područjima. Koje mjere opreza je dobro poduzeti tijekom boravka u takvim područjima? 14 Kako se čovjek može zaštiti od bolesti uzrokovanih praživotinjama? TREĆA RAZINA 1. Na temelju građe bakterijske stanice i stanice praživotinje zaključi koja skupina je evolucijski naprednija. Obrazloži svoj odgovor.
ALGE
Zadatak/pitanje za provjeru usvojenosti ishoda
NASTAVNA JEDINICA: ALGE PRVA RAZINA 1.U koje dvije skupine razvrstavamo alge s obzirom na broj stanica? Navedi nekoliko predstavnika svake skupine. 2.Kako se razmnožavaju jednostanične, a kako mnogostanične alge? 3.Opiši građu algi kremenjašica. 4.Koji značaj imaju ljušture algi kremenjašica u prirodi? 5.Koje skupine mnogostaničnih algi razlikujemo s obzirom na boju? Navedi predstavnike tih skupina. 6.Većina jednostaničnih algi u sastavu je planktona. Kojoj vrsti planktona pripadaju jednostanične alge i koja im je uloga? 7.Što je steljka? 8.Kako nazivamo oblik tijela karakterističan za alge? 9.Opiši građu nekoliko vrsta algi. 10.Kako se alge mogu koristiti u procjenjivanju čistoće vode? Navedi primjere. 11.Koji je značaj crvenih algi u kemijskoj i prehrambenoj industriji? 12.Gdje u prirodi možeš prikupiti uzorke za mikroskopiranje spirogire i/ili kišne alge? DRUGA RAZINA 1.Neke alge, poput klamidomonasa, imaju bičeve. Što na temelju te činjenice možeš zaključiti o podrijetlu algi? 2.Kako alge utječu na život drugih živih bića na Zemlji? 3.Zašto su alge koje žive u moru rasprostranjene samo do određene morske dubine, ali ne i do dna mora? 4.Navedi sličnosti i razlike između mnogostaničnih algi i biljaka. 5.Koja zelena alga često nosi naziv „alga ubojica“? Zašto? 6.Za koju algu se smatra da je imala važnu ulogu u evoluciji biljaka? Obrazloži odgovor. TREĆA RAZINA 1.Objasni ulogu algi u smanjivanju efekta staklenika.
GLJIVE Građa mnogostanične gljive
Jestive gljive: vrganj, bukovača, sunčanica Otrovne gljive: pupavka, muhara
Kvaščeve gljivice: - jednostanične gljive - uzrokuju ALKOHOLNO VRENJE - proizvodnja kruha, piva, vina
Plijesni (sive/zelene): a. korist: proizvodnja antibiotika penicilina (kistac – zelena plijesan), „plemenite“ plijesni b. šteta: KVARENJE HRANE, alergije Zadatak/pitanje za provjeru usvojenosti ishoda
NASTAVNA JEDINICA: GLJIVE PRVA RAZINA 1.Koja obilježja biljaka, a koja obilježja životinja imaju gljive? 2.Kako nazivamo stanice koje izgrađuju tijelo gljiva? 3.Što je micelij? 4.Koja je uloga plodišta? 5.Kako se razmnožavaju jednostanične, a kako mnogostanične gljive? 6.Kako se gljive hrane? 7.Navedi razliku u načinu prehrane saprofitskih i parazitskih gljiva. 8.Nabroji nekoliko vrsta parazitskih gljiva. 9.Koja je uloga saprofitskih gljiva u kruženju tvari u prirodi? 10.Opiši građu lišaja. 11.Koju ulogu u lišaju imaju alge, a koju gljive? 12.Navedi jedan primjer ljekovitosti lišaja. 13.Što je mikoriza? 14.Koju ulogu u mikorizi imaju hife gljiva, a koju korijenje biljaka?
15.Koja je uloga kvasaca u prehrambenoj industriji? 16.Koji produkt alkoholnog vrenja omogućuje „dizanje“ tijesta? 17.Koja korisna, a koja štetna svojstva imaju plijesni? 18.U koju su svrhu iskorištena saznanja engleskog liječnika A. Fleminga o djelovanju zelenih plijesni na bakterije? 19.Zašto gljive često nazivamo „šumskim mesom“? 20.Nabroji nekoliko jestivih i nekoliko otrovnih vrsta gljiva. 21.Zašto je važno dobro poznavati gljive koje se koriste u prehrani? DRUGA RAZINA 1.Imaju li hife gljiva u tlu i korijenje biljaka istu ulogu? Obrazloži svoj odgovor. 2.Možemo li na temelju zajedničkih obilježja gljiva i biljka zaključiti da su gljive zapravo biljke? A životinje? Obrazloži odgovor. 3.Koji dio gljive većina ljudi prepoznaje u prirodi kao „gljivu“? 4.Koje su posljedice djelovanja parazitskih gljiva na živa bića? Opiši posljedice njihova djelovanja navođenjem konkretnih primjera. 5.Zašto se kaže da bi se bez saprofitskih gljiva šume „ugušile“ u vlastitom biološkom otpadu? 6.Na poprečnom prerezu lišaja hife i alge su raspoređene slojevito. U kojem sloju lišaja ima više zelenih algi? Zašto? 7.Zašto je brojnost lišaja u velikim gradovima većinom znatno manja nego u seoskim sredinama? 8.Objasni zašto lišajeve nazivamo „pionirima vegetacije.“ 9.„Mikorizna cjepiva“ su miceliji gljivica koje lako stupaju u mikrozu. Zašto se takva cjepiva koriste u voćarstvu? 10 Zašto kruh ima rupice, a pivo mjehuriće? 11.Na konkretnom primjeru objasni proces alkoholnog vrenja. 12.U jednom laboratoriju, na hranjivim podlogama s bakterijama slučajno su se razvile zelene plijesni. Predloži što možemo očekivati da će se dogoditi s bakterijama. Objasni odgovor. TREĆA RAZINA 1.Koji životni uvjet, potreban biljkama za rast i razvoj, gljivama nije neophodan? Predloži pokus kojim bi to dokazao/dokazala.
