PITANJA KOJA SU SE POJAVILA NA PISMENOM DIJELU ISPITA 1.) PITANJA ZA POVIJESNI DIO 1.) Carske konstitucije 2.) Interpolacije i tko ih je prvi upotrebljavao? 3.) Digesta 4.) Tri pretklasična pravnika, i djelovanja pravnika? 5.) Ius commne, ius singulare 6.) Usporedi Digesta i Kodex 7.) U koje doba su carske konstitucije glavni izvor i u kojem se djelu Corpusa nalaze? 8.) Gaj i njegovo najvažnije djelo 9.) Regula Catoniana 10.) Vrijeme djelovanja i predstavnici elegantne jurisprudencije 11.) Prokulovci – Sabinovci; vrijeme djelovanja i 4 predstavnika 12.) Gdje se u Corpusu nalazi D 15.4.3.5 13.) Salvius Julianus 14.) De Sassoferato, kad je živio i po čemu je poznat? 15.) Codex Theodosianus, godina i što se u njemu nalazi? 16.) Objasni vezu između Corpusa i klasičnog prava 17.) Čitanje Digesta 18.) Zbirke prije Justinijana 19.) 5 klasičnih pravnika, u kojem se djelu pojavljuju, kada je ono nastalo, u kojem su djelu Corpusa zastupljeni? 20.) Ius civile 21.) Pretorsko pravo 22.) Njemačka prirodnopravna škola 23.) Vrela u klasičnom razdoblju 24.) Rimsko pravo i njegova podjela 25.) Ius publicum, Ius privatum 26.) Izvori Rimskoga prava 27.) Razdoblja Rimske pravne povijesti 28.) Zakonik 12 ploča 29.) Ius respondendi 30.) Magistratski edikti 31.) Rimske pravne škole 32.) Zakon o citiranju 33.) Justinijanova kodifikacija 34.) Glosatori i postglosatori 35.) Recepcija Rimskoga prava
2.) PITANJA ZA STVARNO PRAVO 1.) STVARI, POSJED, VLASNIŠTVO 1.) Insula in flumine nate; alveus derelictus 2.) Impensae 3.) Usucapio pro herede 4.) Kvalificirani posijed 5.) Possesio vitiosa i male fidei 6.) Praescriptio longi temporis – po klasičnim, te po Justinijanovom pravu – pojam, pretpostavke, učinak 7.) Actio Publiciana 8.) Pretpostavke za faktične mane stvari, ogovornost, klasično i daljnje pravo... 9.) Pretpostavke za uzukapiju po klasičnom pravu 10.) Hereditas iacens 11.) Ograničenja vlasništva kod susjeda
12.) Actiones in personam – 3 primjera 13.) Pasivna – aktivna legitimacija kod rei vindikacije 14.) Pravna zaštita posjeda 15.) Traditio brevi manu, consitutum possesiorum 16.) Dosjelost po Justinijanu 17.) Prekarij 18.) Possesio civilis – drugi naziv, karakteristike, značaj pri stjecanju vlasništva 19.) Objasni sentnecu: „ Qui suo iure utitur, neminem laedit“ i gdje ju nalazimo 20.) Res extra commercium 21.) Tko je aktivno, a tko pasivno legitimiran kod rei vindikcije 22.) Paul – prijenos posjeda ne znači stjecanje vlasništva, sentenca 23.) Obrazloži tko je uzukapioni posjednik 24.) Plodovi kod rei vindicatio 25.) Actio negatoria ( i confessoria) 26.) Actio auctoritatis i actio de modo agri 27.) Priraštaj – vrste i objasni 28.) Interdikti – nabroji, opiši 29.) Klasična dosjelost i načelo mala fides superveniens non nocet 30.) Pravne posljedice res mancipi i res nec mancipi 31.) Kad i gdje se prvi put korisit exceptio rei venditae ac traditae 32.) Pretpostavke za prijenos vlasništva tradicijom, kad do toga dolazi? 33.) Interdikt – teorije o uvođenju u praksu 34.) Objasni: a.) nemo sibi ipse causam possessionis mutare potest; b.) izvedeni posjed – pojam 35.) Rei vindicatio – pojam, troškovi ( na latinskom) 36.) Interdikti retinende possesionis 37.) Putativni titul kod tradicije, objasni 2.) SLUŽNOSTI, EMFITEUZA, SUPERFICIES, ZALOŽNO PRAVO 1.) Fiducia cum creditore 2.) Pravna zaštita hipoteke; na što se izvorno odnosila 3.) Usus – ususfructus, razlike 4.) Ius in agro vectigali 5.)Posjed založnog vjerovnika 6.) Superficies 7.) Ovlasti založnog vjerovnika i slučaj sa više vjerovnika na istoj založnoj stvari ( prior tempore, potior iure) 8.) Pravila služnosti na latinskom 3.) STVARNO PRAVO – ZADACI 1.) Jedan čovjek sagradi zgradu na tuđem zemljištu; tko je vlasnik; pravilo 2.) Ako građanin A posudi amforu građaninu B, prođe 8 mjeseci; a.) Tko je posjednik, a tko detentor prije uzimanja? B.) Tko ima pravo tužiti građanina C i kako? 3.) A kupi od B u dobroj vjeri ukradenog roba koji pobjegne; a.) kojim pravnim sredstvom može A tražiti povratak roba; b.) Ako treći uzme roba i proda ga C koji ga drži u posjedu, kome pripada rob? 4.) B silom oduzme stvar od A, C silom oduzme stvar od B; a.) Kojim pravnim sredstvom može A tražiti povratak roba b.) Protiv koga i koju tužbu podiže A ( na kraju) za povratak stvari? 5.) Gaj je prodao 2 roba Quintusu te ih povratkom u njegov dom predaje Quintusu. Na povratku Quintusa u Capuu napadnu razbojnici i odvedu robove. Nakon što su im robovi rekli znajući da su robovi pripadali Gaju ponude mu da ih otkupi, što on i učini. No i Quintus se vraća u Rim te navraća kod Gaja kod kojeg vidi robove te ih traži natrag! Objasnite pravni položaj Gaja i Quintusa te kojim će se pravnim sredstvima sukobiti ( actio, exceptio, replicatio) ako Gaj odbije vratiti robove! ODGOVORI: Primjer 1: Virginia je na njegovu zamolbu posudila svom nećaku Luciusu kola. S obzirom da su bila oštećena, on je uložio određeni napor da ih popravi da budu u voznom stanju. Nakon što je to vidjela, Verginia je odlučila darovati kola svom nećaku te mu saopćava tu odluku.
1. Objasnite tko posjeduje kola. 2. Što ako nećak nije bio u svom domu, već je Verginia tu obavijest pre nijela njegovom robuupravitelju domaćinstva. Objasnite. Znači, mi smo to onako kod Karlovića radili. 1. Virginia ima animus (posjed), a nećak ima corpus (detentor). Za povrat posjeda se može koristiti interdicta retinendae possessionisi to utrubi. 2. Do prijenosa posjeda dolazi u trenutku kada je Virginia obavijestila roba (time i nećaka). To je traditio brevi manu prijenos posjeda, čime nećak steječe i animus.Postoji i pravni razlog. Primjer 2: Aulus upadne s grupom naoružanih članova obitelji na zemljište Iavolenusa dok je ovaj bio na tržnici u Rimu. Nakon njegova povratka Aulus ga ne pušta natrag na zemljište. 1. Objasnite stanje posjeda stvari kronološki (D.41,2,6,1, str. 213). 2. Što može učiniti Iavolenus da pribavi posjed natrag? 3. Kakvo je stanje s Iavolenovim susjednim pašnjakom na kojem nema Aulusovih članova obitelji? 1.To 1.To nemam zapisano pa si rađe sami riješite kako ne n e bih nešto pogriješila. Dvojba je je li posjed stečen clam ili vi. Prema Labeonu je clam. A, drugo mišljenje, vi, kaže da u trenutku kada Aulusovi nisu dozvolili ulazak na zemljište je posjed stečem. 2. Interdicta de vi armata. 3.Taj posjed nema nikakve veze s Aulusom jer se on na njemu ne nalazi. Primjer 3: Publius je Gaiusov nasljednik te je odlučio platiti njegove dugove i izvršiti legate. Prema jednoj od odredbi legata trebao bi predati roba Seiusa Spuriusu te mu ga tako i šalje. Rob dolazi Spuriusu i kaže da ga šalje Publius. Spurius ne znajući za legat misli da mu je roba kao dobrom prijatelju Publius darovao. 1. Je li Publius postao vlasnik roba? Objasnite. 2. Koje su pretpostavke za traditio? Što je to putativni titul? 1. Nije postao vlasnik jer nije valjan iusta causa - mora biti objektivno valjan. 2. To To vam piše u knjizi. Primjer 4: Rufus je posjetio kiparicu Aureliu te kupuje od nje kip božice Diane. Kip nije mogao odmah uzeti pa dolazi nakon dva tjedna. Pogreškom mu je predan kip božice Venere, no ni on to nije odmah primjetio. 1. Je li došlo do prijenosa vlasništva? Nije jer pravni posao nije bio valjan. Iusta causa se mora odnosti na konkretnu stvar, a u ovom slučaju se odnosilo na drugi predmet. Primjer 5: Gaj je prodao 2 roba Quintusu te ih povratkom u njegov dom predaje Quintusu. Na povratku Quintusa u Capuu napadnu razbojnici i odvedu robove. Nakon što su im robovi rekli, znajući da su robovi prije pripadali Gaju ponude mu da ih otkupi, što on i učini. No i Quintus se vraća u Rim te navraća kod Gaja kod kojeg vidi robove te ih traži natrag. 1. Objasnite pravni položaj Gaja i Quintusa te kojim će se pravnim sredstvima sukobiti (actio, exceptio, replicatio) ako Gaj odbije vratiti robove. Prvo je Gaj posjednik i kviritski vlasnik, zatim Qiuntus postaje posjednik ex iusta causa i bonitarni vlasnik. Nakon toga su razbojnici posjednici. Nakon što otkupi robove, Gaj postaje vlasnik malae fidei.
Quintus s actio Publiciana dobiva vlasništvo natrag. Primjer 6: Fabius je posudio od Liciniusa kola. Kako mu je trebao novac, on je prodao i predao kola Marcusu koji je bio u uvjerenju da su kola Fabiusova. Nakon tjedan dana Marcus saznaje da su kola bila posuđena Fabiusu, no ne vraća ih Liciniusu. Nakon 14 mjeseci Liciniusu su kola zatrebala te ih traži od Fabiusa, no otkriva da se ona nalaze kod Marcusa. 1. Tko je vlasnik kola? Objasnite kronološki slijed i stanje vlasništva. 2. Što ako je Marcus znao da su kola Liciniusova? 3. Objasnite slijed posjeda. Malo ću ujediti 1. i 3. pitanje. 1. Licinius je vlasnik i posjednik. Fabiusu , detentor, prodaje to Marcusu te Marcus postaje posjednik i bonae fidei possessor, a nakon 12 mjeseci i kviritski vlasnik jer MALA FIDES SUPERVENIENS SUPERVENIENS NON NOCET tj. ako naknadno bona f. possessor sazna da je bio malae f., to ne škodi njegovom p. položaju. Marscus stječe vlasništvo originarnim načinom (usucapio). Imao je, također, iusta casu (kupoprodaja). 2. To nemam zapisano, ali mislim da je isti slučaj kao i s Gajom i prijašnjem primjeru (vlasnik malae f.).
6.) ZALOŽNO PRAVO – PRIMJER: Kasije pozajmljuje svom prijatelju Muciju, mjenjaču novca, iznos od 25 000 sestercija. Mucije mu treba vratiti navedeni iznos za godinu dana. Kasije ima povjerenja da će mu prijatelj vratiti novac na vrijeme. Uostalom, zna da Mucije ima vrijednu kuću i zbirku umjetnina iz kojih se može naplatiti. Nakon godine dana Kasije traži povrat duga od Mucija, no uzalud, Mucije mu ne vraća novac te stoga Kasije tuži Mucija. U međuvremenu Mucije je pozajmio još novca od drugih osoba koji također traže naplatu svojih tražbina. Ukupan dug nadmašuje vrijednost imovine te se u postupku ovrhe namiruju samo djelomično. Kasije od ukupnog iznosa dobiva 9 000 sestercija. Pitanja: 1. Kako se Kasije mogao osigurati protiv ovakvog gubitka? 2. U slučaju realnog osiguranja kako bi se mogao namiriti (opišite postupak u slučaju da se Mucije nalazi u posjedu kuće)? 3. Što ako je Mucije predao svom bratu Luciju umjetnine te se više ne nalaze kod njega u posjedu? 4. Ako je vrijednost imovine bila 50 000 sestercija, a nakon Kasija je Philo dao 30 000 sestercija Muciju i ugovorio hipoteku na imovini, kako će se tko namiriti? (Kasije je a) osiguran - b) neosiguran) 5. Kada će prestati Kasijeva tražbina? Što je to akcesornost?
3.) PITANJA ZA OBVEZNO PRAVO 1.) Mandatum – pojam, odgovornost, tužbe 2.) Zakašnjenje dužnika – pojam, pretpostavke, posljedice 3.) Inominatni kontrakti 4.) Mentalna rezervacija 5.) Fiducia cum creditore 6.) Vis ac metus 7.) Alternativne obveze i facultas alternativa 8.) Condictio indebiti i condictio ob causa finita 9.) Negotiorium gestio 10.) Pacta adiecta 11.) Pretpostavke za faktične mane stvari
12.) Pretpostavke za pravne mane stvari 13.) Furtum manifestum i nec manifestum 14.) Prestanak obveza – primjeri 15.) Naturalia negotii 16.) Nexum 17.) Actiones in personam i 3 primjera 18.) Culpa custodiendo i gdje je nalazimo kod realnih kontrakata 19.) Posreno i neposredno zastupstvo, koje je bilo dozvoljeno u Rimu 20.) Vis apsoluta/compulsiva 21.) Periculum est temporis 22.) Solidarne obveze i kako utrnjuju 23.) Dužnik pokloni stvari namjenjene za namirenje vjerovnikove tražbine. Čime ga vjerovnik tuži, u kojeg roku, koga sve tuži, i kakav obvezni odnos nastaje? 24.) Mutuum – pojam, karakteristike, akcije 25.) Pravni posao – pojam, vrste 26.) Pojam i vrste poručanstva 27.) Conditiones sine causa – pojam i vrste 28.) Bludnja 29.) Culpa in concreto – u kojem je contractu, koja tužba 30.) Iniuria 31.) Naknada štete 32.) Societas 33.) Accidentalia negotii i objasni modus 34.) Objasni tužbe kurulskih edila 35.) Simulatio 36.) Obilježja obvezne činidbe 37.) Stipulatio 38.) Regula Catoniana – objasni 39.) Materijalna naknada za štetu kod emptio venditio 40.) Dolus –delikt? 41.) Legitimatio 42.) Potestativni, mikstni i kauzalni uvjeti 43.) Culpa in eligendo – pojam, primjer 44.) Odgovornost stranaka kod depositum i societas 45.) Solutio per aes et libram i acceptilatio 46.) Uzgredni uglavci uz kupoprodaju 47.) Ništavnost, pobojnost 48.) Nomen transcripticium 49.) Značajke kupovnine na latinskom i objasni laesio enormis 50.) Koji je zakon uređivao damnum iniuria datum i njegovi djelovi 51.) Actio furti 52.) Subjektivna i objektivna odgovornost za štetu
4.) PITANJA ZA STATUSNO, OBITELJSKO, NASLJEDNO I PROCESNO PRAVO 1.) fideikomisarna supstitucija 2.) querella inofficiosi testamenti 3.) hereditas petitio 4.) nasciturus pro iam nato habetur - objasni 5.) Donatio mortis causa 6.) adoptio plena i minus plena 7.) hereditas iacens 8.) Oblici sklapanja braka 9.) mancipaciona oporuka 10.) vlast pater familias nad osobama pod vlascu 11.) actiones in personam i 3 primjera 12.) podjela legislaciskog postupka
13.) Vrste legata i njihov ucinak 14.) Teorije Teorije o pravnim osobama 15.) condicio sine causa 17.) redosljed nasljeđivanja po pretorskom pravu 18.) Actio redhibitoria i Actio quanti minoris 19.) legitimatio-pojem i vrste na lat. 20.) legisakcijski postupak i vrste 21.) ograničenje djelatne sposobnosti 22.) formalno i materijalno nužno pravo 23.) ograničenja pravne sposobnosti po kriteriju časti 24.) pravne osobe i teorije 25.) nasljedni redovi po civilnom i pretorskom pravu 26.) supstitucije 27.) oporuka kod justinijana 28.) arrogatio i adoptio 29.) Narav pravnih osoba 30.) Interdikti - opiši i nabroji 31.) hereditas petitio 32.) Delatio i acquisitio, navedi podjelu acquisitio 33.) intestatno nasljeđivanje i princip reprezentacije
