UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET ZDRAVSTVENIH STUDIJA RADIOLOŠKE TEHNOLOGIJE
SEMINARSKI RAD
UTICAJ NOVIH TEHNOLOGIJA NA ZDRAVLJE
Alagić Edvin Alispahić Hamed Dinar Belmin Jusupović Džemail Tallawi Kamal
Ass.mr.sci. Suada Branković
UVOD Neizmjerljiv je doprinos novih tehnologija napretku društva, no iskustvo nas uĉi da se ljudsko tijelo, kako biološki, tako i psihiĉki i sociološki mora adaptirati na nove odnose i zahtjeve koje pred njega postavljaju nove tehnologije. Svaka nova tehnologija zraĉi na neki naĉin. U kojoj mjeri to utjeĉe na naše zdravlje još je uglavnom nepoznato .Uglavnom se radi o dvije vrste zraĉenja: -
jonizujuće(primjena u medicini,tehnologiji,industriji,nauci,energetici) nejonizujuće(to su mobiteli,raĉunari,frižideri,mikrovalne pećice itd.).
Oĉit primjer je epidemijski porast ozljeda nastalih uslijed dugotrajnih, prisilnih i neprimjerenih položaja i pokreta u radu s raĉunarom, bez kojeg se danas, u stoljeću kompjutorizacije, ne može zamisliti niti jedna ljudska djelatnost. Svi koji u svom radu, edukaciji ili u slobodno vrijeme koriste raĉunar, podložni su ozljedama kiĉme i ruku. To mogu biti vrlo ozbiljna i bolna stanja koje je mnogo lakše sprijeĉiti nego lijeĉiti i koja se dešavaju i mladim, pretežno zdravim osobama, dovodeći do bitnog onesposobljavanja funkcija dnevnog življenja. Djeca su najugroženija jer na njihov razvoj dosta utiĉe rad za raĉunarom. U najnovijim statistikama (ASOII-Anual Survey of Occupational Injuries and Ilnesses), od svih povreda nastalih u radnom procesu 62 posto ĉine ozljede nastale zbog stalnih i ponavljajućih opterećenja, od ĉega je 7,5 posto vezano za tipkanje, micanje miša i sliĉne aktivnosti kojima se služe osobe u radu s raĉunarom. U posljednjoj decenijii zabilježen je dramatiĉni porast takvih ozljeda – ĉak hiljadu posto. Naša zemlja takoĊe je zahvaćena velikim stepenom kompjutorizacije. Posljedice koje nastaju u radu sa raĉunarom, nisu toliko poznate, naroĉito mladima i njihovim roditeljima, ali zbog velikog broja ljudi koji su podložni njima, potrebno je educirati ljude o posljedicama koje nosi rad sa raĉunarom i savjetovati ljude kako da smanje rizik od nastajanja ozljeda.
ZAŠTO NASTAJU PROBLEMI? Izloženost mišića, ligamenata, tetiva i njihovih ovojnica te živĉanih struktura stalnim pokretima i prisilnim položajima, kao u radu sa raĉunarom, dovode do sumiranja traumatskih mikro-oštećenja tih struktura koji se u poĉetku kompenziraju. Ako izloženost traumama potraje duže, nastaju prvi simptomi zamora, a kasnije i upalne promjene uslijed prenaprezanja. Oštećenja mogu biti izazvana i dugotrajnim pritiskom, posebno u ruĉnom zglobu, nervnih i vaskularnih struktura pri nepravilnom držanju miša. Ĉeste su ozljede i kod nepravilne tehnike tipkanja, odnosno ako je pozicija tijela, vrata i glave neprilagoĊena u odnosu na radnu površinu. Nedostatak odmora tijekom rada, loša organizacija rada, hladnoća, nagli rotacijski pokreti, vibracije i psihiĉko opterećenje poslom pogoduju nastanku bolesti. U radu s raĉunarom najugroženiji su dijelovi šake, laktovi, ramena, vratna i slabinska kiĉma. Kumulativna trauma može biti rezultat i drugih aktivnosti koje ukljuĉuju dugotrajne prisilne položaje, kao u sportu ili u slobodnim aktivnostima pa i tijekom spavanja. Konaĉno oštećenje rezultat je zbira svih trauma. Ove bolesti mogu biti potencirane i drugim bolestima kao što su: artritis, šećerna bolest, bolesti štitne žlijezde, giht, povećana tjelesna težina, a i povrede tih dijelova tijela.
NAJĈEŠĆI SIMPTOMI Najĉešće obolijevaju radnici u bankama, službenici, raĉunarski tehniĉari i inžinjeri svih struka, koji u svakodnevnom radu intenzivno koriste raĉunar, ali i muziĉari, radnici u elektronskoj i farmaceutskoj industriji, mehaniĉari i drugi koji u radnom procesu izazivaju prenaprezanja pojedinih dijelova tijela. TakoĊer i djeca mogu pretrpjeti velika opterećenja na njihovom tijelu, ali i psihiĉka i socijalna opterećenja koje su vezane za rad sa raĉunarom. Bol i zamor su prvi simptomi bolesti. Kasnije se javljaju utrnulost, mravinjanje, žarenje i bockanje, gubitak osjeta i snage u rukama. Znakovi upale su oticanje i crvenilo pojedinih dijelova ruku i gubitak pokreta i funkcija. Javlja se bolnost i otvrdnuće u mišićima vrata, bol u vratnoj i slabinskoj kiĉmi, zatiljne glavobolje, vrtoglavice, poremećaj spavanja i depresije. Osobe koje boluju od kumulativne traume izazvane radom mogu istovremeno imati i više simptoma bolesti.
Problemi sa zdravljem kod 13 i 14godišnjaka u Njemačkoj Kožne bolesti
0%
Bolovi u leđima
13%
Gojaznost
7%
Psihički problemi Motorni deficit
32% 0%
TRI VRSTE OBOLJENJA U medicinskoj literaturi možemo izdvojiti tri vrste oboljenja: 1. 2. 3.
Lokalne upale tetiva i njihovih ovojnica (tendinitisi, tenosinovitisi), kao što su Quervain tenosinovitis, škljocavi prst (trigger finger), epikondilitis, burzitis. Kanalikularni simptomi (sindromi koji nastaju zbog pritiska na pojedine strukture) – sindrom karpalnog kanala u ruĉnom zglobu i sindrom gornjeg torakalnog otvora. Bolni sindromi – sindrom brahijalnog pleksusa, fibromialgija, sindrom hroniĉne boli i sl.
Od svih nabrojenih bolesti najĉešći je sindrom karpalnog tunela, koji ĉini 55 posto ukupnih oboljenja izazvanih kumuliranom traumom u radu sa raĉunarom. Neka su istraživanja pokazala da ćete, ako koristite raĉunar duže od dva sata dnevno, vjerojatno oboljeti od sindroma karpalnog tunela, tenosinovitisa šake ili fibromialgije.
LIJEĈENJE I SAMOPOMOĆ Većina ljudi ima povremeno bolna iskustva i nelagode u koštano-mišićnom sistemu, koje traju dva do tri dana i vezana su uz neki teži fiziĉki rad. Ako imate takva iskustva uz normalne radne aktivnosti ili tokom rada na raĉunaru, morate se odmah obratiti doktoru koji se bavi tom problematikom. Rana terapija i edukacija je kljuĉ u sprjeĉavanju daljih oštećenja. Ne ignorirajte vašu bolest jer mogu nastati ozbiljnija oštećenja, koja se vrlo teško i dugotrajno lijeĉe. Treba zapamtiti da su tegobe u vratu, ramenima, laktu i ruci, koje povezujemo s pretjeranim i neprimjerenim radom s raĉunalom, samo mehanizam nastanka povrede, ali ne i dijagnoza. Tek utvrĊivanjem taĉne dijagnoze zapoĉinje se sa lijeĉenjem.Osnovne smjernice u lijeĉenju ukljuĉuju prije svega mirovanje bolesnog dijela ili postavljanje ortoze (imobilizacija) ako je upala jaĉa. Hitna primjena protuupalne terapije ukljuĉuje lokalne injekcije kortikosteroidima (blokade), jer je primjena nesteroidnih protuupalnih lijekova dugotrajnija i manje uspješna. Lokalna primjena nesteroidnih masti ne daje dobre rezultate. Odmah treba zapoĉeti s fizikalnom terapijom. Ona se sastoji od nekoliko faza, koje u konaĉnici trebaju vratiti snagu i funkciju oštećenog segmenta.
DJECA I RAĈUNAR RAĈUNARI PRIDONOSE BOLJOJ PRIPREMLJENOSTI DJETETA ZA ŠKOLU Nedavna istraživanja donose dobre vijesti. Istraživanja su pokazala da rad na raĉunaru može poboljšati pripremljenost za školu kod djece predškolske dobi, te pridonijeti njihovom kasnijem školskom uspjehu. U istraživanju koje je obuhvatilo 122 djece predškolske dobi iz Head Start programa (ameriĉki program obrazovanja i brige o djeci slabijeg imovinskog stanja), eksperimentalna grupa je radila na raĉunaru 15-20 minuta na dan, birajući obrazovni raĉunarski program koji su sami smatrali najprikladnijim za svoj razvoj, dok su djeca iz kontrolne grupe (bez pristupa raĉunarima) radila po standardnom nastavnom planu Head Start programa. Sva su djeca na poĉetku istraživanja ispunila ĉetiri standardizirana upitnika. Iste upitnike su popunjavali šest mjeseci kasnije kako bi se utvrdila njihova pripremljenost za školu, vizualnomotoriĉke sposobnosti, ukupne motoriĉke sposobnosti i kognitivni razvoj. Kod djece koja su radila na raĉunaru utvrdila se bolja pripremljenost za školu i kognitivni razvoj nego kod djece koja nisu radila na raĉunaru. TakoĊer se pokazalo da djeca koja rade na raĉunarima kod kuće i u školi, postižu bolji školski uspjeh nego djeca koja koriste raĉunare samo u školi. Rad sa raĉunarom, u kući i školi, djeci može narušiti njihovo zdravlje. Iako je djeĉji organizam prilagodljiviji, dugotrajni prisilni položaji i veoma brzi pokreti oĉiju i šake kod igranja raĉunarskih igara u dužem vremenskom periodu utjeĉu na napetost mišića vrata i ramena, izazivaju bol u ramenima, prstima, ruĉnom zglobu i vratu, glavobolje, nedostatak apetita i nesanice. Druženje sa raĉunarom nikada ne smije zamijeniti igru i bavljenje sportom. Roditelji moraju kontrolirati vrijeme korištenja raĉunara njihove djece, upozoriti ih na tegobe da bi ih djeca mogla prepoznati.
Najmanje jednom odišnje 4% Najmanje jednom sedmično 23%
Korištenje računara kod djece Nikad 9%
Svaki dan 64%
RAĈUNARI REMETE SAN I LOŠE UTJEĈU NA ZDRAVLJE Gledanje televizije, igranje video igara, provjera elektronske pošte i slanje poruka raĉunarom ili mobitelom neposredno pred spavanje znatno utjeĉu na bioritam, remete san te loše utjeĉu na raspoloženje i zdravlje. Istraživanje znanstvenika ameriĉke institucije National Sleep Foundation (NSF) pokazalo je kako ovisnost o televiziji, mobilnim telefonima i prijenosnim raĉunarima može biti iznimno štetna za zdravlje. Taĉnije reĉeno, ova vrsta ovisnosti može utjecati na manjak sna i neispavanost, što negativno utjeĉu na poslovnu sposobnost, raspoloženje, odnose u obitelji, vozaĉke navike, seksualni život i općenito na zdravlje pojedinca. Gledanje televizije, igranje video igara, provjera elektronske pošte i slanje poruka raĉunarom ili mobitelom neposredno pred spavanje znatno utjeĉu na bioritam i na naviku odlaska na spavanje. "Mobiteli i raĉunari, koji nam na razne naĉine olakšavaju život, ĉesto se zloupotrebljavaju. Milioni Amerikanaca su zbog korištenja tih ureĊaja kasno naveĉer, sutradan su neispavani, osjećaju se umorno te loše funkcioniraju", tvrdi Russell Rosenberg, potpredsjednik NSF-a ĉije je sjedište u Washingtonu. Gotovo 95 posto sudionika istraživanja provedenog u NSF-u odgovorilo je da neposredno prije odlaska na spavanje koristi neku vrstu gadgeta ili tv, a dvije trećine priznalo je da tokom sedmice ne spava dovoljno. Charles Czeisler, znanstvenik s Medicinskog fakulteta na Harvardu i voditelj Bolnice za ženske bolesti u Bostonu tvrdi kako izlaganje umjetnom svjetlu neposredno prije odlaska na spavanje ubrzava metabolizam i smanjuje otpuštanje melatonina, hormona zaduženog za regulaciju sna. "U sobe smo pustili tehnologiju, koja nam ometa normalan san i odmor, zbog ĉega puno ljudi spava manje nego što bi trebalo", kazao je Czeisler. Osobe u dobi od 46 do 64 godine najveći su konzumenti tv-programa neposredno prije odlaska na spavanje, a više od trećine mladih u dobi od 13 do 18 godina i 28 posto mladih u dobi od 19 do 29 prije odlaska na spavanje igra video igrice. Najugroženija i najneispavanija grupa su tinejdžeri u dobi od 13 do 18 godina. Ĉak 22 posto ih je priznalo da su neprestano pospani. "Najviše me brinu mladi u dobi od 13 do 18 jer noću spavaju prosjeĉno sat do sat i pol manje nego što su spavali njihovi vršnjaci prije 100 godina, a to znaĉi da izgube oko 50 sati sna mjeseĉno", tvrdi Czeisler.
SAVJETI ZA IZBJEGAVANJE OZLJEDA Nekoliko savjeta koji mogu sprijeĉiti nastanak ozljede uslijed ponovljenih trauma u radu s raĉunarom: -
Smanjite vrijeme rada na raĉunaru. U zamjenu, bolje je šetati ili se baviti sportom.
-
Prilagoditi radni prostor: monitor treba biti ispred lica, a njegov gornji rub u visini oĉiju.
-
Tastatura i miš moraju biti anatomski modelirani uz oslonac za ruĉni zglob i postavljeni nešto niže od stola, tako da se ne naprežu mišići vrata i ramena.
-
Sjedite uspravno oslanjajući se na stolicu.
-
Pridržavajte se pravila da nikada ne oslanjate ruĉni zglob na stol.
-
Svakih 20 minuta treba napraviti kraći odmor.
-
U slobodno vrijeme bavite se sportskim aktivnostima.
-
Obavezno je raditi odreĊene vježbe za ruke, vrat i ramena.
-
Tijekom rada na raĉunaru uputno je napraviti vježbe istezanja.
-
Odmah prestanite raditi s raĉunarom ako osjetite bol u ruci, ramenima ili vratu.
-
Miša treba zamijeniti tastaturom kad god je to moguće.
SMANJIVANJE RIZIKA OD POJAVE KRATKOVIDNOSTI UZROKOVANE RADOM ZA RAĈUNAROM Kako bi bolje vidjeli izbliza, naše oĉi se naprežu. Neki struĉnjaci smatraju da umor izazvan pretjeranim naprezanjem oĉiju može dovesti do promjena u oku, koje uzrokuju kratkovidnost. Struĉnjaci se slažu da fokusiranje slike na raĉunarskom zaslonu izaziva veći umor oĉiju nego ĉitanje obiĉnog teksta iz knjige ili ĉasopisa. Povremene pauze prilikom rada na raĉunaru mogu pomoći u reduciranju umora uzrokovanog naprezanjem oĉiju, te time pridonijeti smanjivanju rizika od razvoja kratkovidnosti. Neki to nazivaju pravilom „20-20-20“ – svakih 20 minuta trebalo bi odmoriti oĉi od raĉunara i gledati u neki predmet koji je udaljen 20 stopa (odnosno 6 metara) 20 sekundi. Ova jednostavna vježba opušta oĉne mišiće i smanjuje naprezanje i umor koji mogu uzrokovati progresivnu miopiju. Neki oftamolozi preporuĉuju nošenje posebnih zaštitih naoĉala prilikom rada na raĉunaru, koje će takoĊer smanjiti naprezanje oĉiju. Obavezno se javite oftamologu, ako uoĉite znakove problema sa vidom poput škiljenja, trljanja oĉiju, crvenila u oĉima, zamagljenost vida ili brzo umaranje oĉiju tijekom ĉitanja i rada na raĉunaru. JONIZUJUĆE ZRAĈENJE Jonizujuće zraĉenje je elektromagnetno ili ĉestiĉno zraĉenje koje može da jonizuje materiju i izazove oštećenje ćelija živih organizama. Stanovništvo može da bude izloženo jonizujućem zraĉenju: profesionalno prilikom korištenja zraĉenja u medicinske svrhe u životnoj sredini Djelovanje na zdravlje Jonizujuće zraĉenje djeluje štetno na biološke sisteme i može da dovede do pojave: Funkcionalnih Morfoloških Genetskih promjena a ukoliko su doze kojima je osoba izložena visoke, može da doĊe i do smrti.
Zaštita od jonizujućeg zraĉenja: -
Skraćivanje vremena ekspozicije
-
Povećanje rastojanja od izvora do ĉovjeka
-
Liĉna zaštitna sredstva
-
Sistematski pregledi profesionalnih izloženih lica
1. Jonizujuće zraĉenje može biti i jeste uvijek opasno ! 2. Nema donjeg praga neškodljivog ozraĉenja ! 3. Postoji gornji prag dopuštenog ozraĉenja ! 4. Znanje omogućuje efikasniju zaštitu ! 5. Zaštitu treba sprovoditi dosljedno ! 6. Zaštitu sprovoditi permanentno !
NEJONIZUJUĆA ZRAĈENJA Nejonizujuća zraĉenja su svi oblici elektromagnetnog zraĉenja. Izloženost elektromagnetnim zraĉenjima može biti: 1. u radnoj sredini (profesionalna) 2. u životnoj sredini (u stambenim prostorijama i komunalnoj sredini) 3. u medicini (kod dijagnostiĉke ili terapijske primjene izvora nejonizirajućih zraĉenja) Djelovanje nejonizujućeg zraĉenja na zdravlje Ispitivanja nisu pokazala da slaba elektriĉna polja dovode do oštećenja zdravlja. Da li je to sluĉaj i kod dugotrajne niske izloženosti još se ne zna. Neke studije su pokazale da kod ljudi koji su dugo izloženi elektromagnetnim poljima rizik za nastanak karcinoma je dva do tri puta veći nego kod onih koji nisu izloženi. Zaštita od nejonizujućeg zraĉenja podrazumijeva: -
izlaganje mora biti ispod propisane granice izlaganja.
-
svako nepotrebno izlaganje,izbjegavati.
MJERE ZAŠTITE -
propisivanje graniĉnih vrijednosti zraĉenja.
odreĊivanje uslova za proizvodnju,promet,korištenje,oznaĉavanje i voĊenje evidencije o izvorima nejonizujućeg zraĉenja. -
primjena sredstava i opreme za zaštitu.
obezbjeĊivanje materijalnih,tehniĉkih i drugih uslova za sistematsko ispitivanje i praćenje nivoa nejonizujućeg zraĉenja u životnoj sredini. -
obrazovanje i struĉno usavršavanje kadrova.
Struĉnjaci preporuĉuju ograniĉavanje vremena na najmanje moguće te gledanje zaslona na najvećoj mogućoj udaljenosti na kojoj se može ĉitati. MP3 i sliĉni ureĊaji mogu utjecati na sluh. Dugotrajno slušanje glasne muzike preko nekog oblika slušalica dokazano oštećuje sluh. No, postoje i istraživanja koja upozoravaju na moguće štetno djelovanje kristalno ĉistog zvuka koji je ugodne jaĉine, ali je dugotrajan. Naznake su da takvo slušanje može djelimiĉno oštetiti sluh, jer se uho prilagoĊava samo jasnom zvuku kroz slušalice ĉime se slabi prepoznavanje ostalih zvukova, odnosno buke iz okoline.
ZAKLJUĈAK Nova tehnologija štetno utiĉe na zdravlje, ali njena pozicija u svijetu je jako važna i bez nje naš život bi bio nezamisliv. Veliki uticaj ima na naše zdravlje jer napredak raĉunara i drugih novih tehnologija donosi i napredak zdravlja a posebno medicine. Medicinska dijagnostika je okosnica zdravstvenih sistema i njen napredak je omogućio spašavanje miliona ljudi. Unatoĉ visokim troškovima i složenosti medicinskih tehnologija, korištenje novih tehnologija i dalje će se širiti. Prednosti medicinskog napretka će prevagnuti njihove nedostatke. Skupa tehnologija je jeftina ako se može poboljšati kvaliteta života, oĉuvanje ekonomske produktivnost i sprijeĉiti visoku cijenu invalidnosti. Tehnologija ide naprijed, tako brzo da ostatak svijeta (zemlje u razvoju) nije u mogućnosti to nadoknaditi. Hoće li narodi i dalje imati pristup inovativnoj tehnologiji u budućnosti?
