Urs Hochstrasser - Zdrava dječja prehrana

Urs Hochstrasser

ZDRAVA DJEČJA PREHRANAživa i ukusna Priručnik za najprikladniju dječju prehranu s mnogo poučnog i odličnim receptima

Đ a k o v o , 2006.

Naziv izvornika

Zahvala

KINDERERNAHRUNG lebendig und schmackhaft

Njemački izdavač

Upućujem iskrenu zahvalu svojoj ženi Sheili za njezinu ljubav i veliku p o m o ć , te svojoj djeci Heidi i Nealu, zahvaljujući kojima mi je bilo moguće uživo provjeriti ispravnost ove knjige.

79098 F R E I B U R G , 3. Auflage 2003.

Posebno bih želio zahvaliti svojim roditeljima, te braći i sestrama koji su m n o g o pridonijeli m o m e biću, na njihovoj strpljivosti i na svemu što sam m o g a o od njih naučiti.

S njemačkog prevela

Srdačno zahvaljujem svim našim prijateljima koji su na bilo koji način pridonijeli ostvarenju ove knjige.

HANS-NIETSCH-VERLAG

INGEBORG GOČEV

Lektorirao i korigirao IVAN Z I R D U M

Želim isto tako izraziti zahvalnost mnogim roditel­ jima koji su u nas zatražili savjet i time me ponukali da napišem ovu knjigu. Posve osobito zahvaljujem božanskom nadahnuću koje je bilo neprestano nazočno tijekom čitavog vre­ mena pisanja. Urs

Knjiga se m o ž e naručiti na adresu: Knjižnica U PRAVI T R E N U T A K 31400 Đ A K O V O , p p 5 1 Tel/fax: (031) 811-774 e-mail: [email protected] www.upt.hr 5

PREDGOVOR Dječja prehrana opisana u ovoj knjizi, koja je u prvom redu namijenjena našoj djeci, ali u njoj smije­ mo uvijek uživati i mi odrasli, zapravo je vjekovima po prirodi preporučani način prehrane kojim svojoj djeci ne dajemo samo hranu i održavamo ih u životu, već u njihov organizam unosimo vitalne tvari što ih ona trebaju za zdrav rast i za duhovno čio život. Tom metodom prehrane omogućavate svom djete­ tu ulazak u život kakav je prijeko potreban u današ­ njem prebrzo živućem društvu orijentiranom na "fast-food". Ova vam knjiga pokazuje koja hrana daje našoj djeci prave hranjive tvari, vitalnost i energiju koje udovoljavaju današnjim visokim zahtjevima, i omo­ gućava im da mogu uspješno svladavati životne za­ datke koji su pred njima. Ono što smo čitali ili slušali o prehrani u svom do­ sadašnjem životu, ne m o r a m o nužno učiti i svoju dje­ cu, jer svaka stečena spoznaja koja nas dovede do višeg duhovnog razumijevanja, zapravo obvezuje da to razumijevanje ostavimo u baštinu svojim potomci­ ma kao duhovno oblikovanje. To što se u današnje vrijeme događa s našom preh­ ranom, bilo zbog rafiniranja ili genske manipulacije,

9

odvodi nas -, a osobito našu djecu - sve dalje od pri­ rodne i zdrave prehrane. Djeca koja smiju odrastati sa što prirodnijom prehranom, mogu kasnije i mnogo stabilnije i promišljenije odlučivati o svom životu nego djeca koja se othrane s prikrivenim prehrambe­ nim ovisnostima. Walo Gauch - Keller

UVOD Kao treće dijete u obitelji s osmoro djece dobio sam već dosta rano priliku da naučim kako treba po­ stupati s malom djecom. U tom sam učenju imao div­ nu i ljubavi punu p o m o ć svoje majke i nadzor obiju starijih sestara. Za mene je zapravo oduvijek bilo po­ sve jasno da ću jednom i sam imati obitelj s djecom. Ta me svijest navodila da pri bavljenju svojom mlađom braćom i sestrama automatski zamišljam svoju vlastitu djecu. Tada sam često u mislima želio da već mogu biti otac ili majka. Drago bi mi bilo obo­ jeSada to jesam, otac dvoje djece. Isključivši tu onu fizičku stranu, ne mogu osobno ni danas vidjeti veliku razliku u tome jesam li otac ili majka. Zadatak je isti, ako ga želimo ispravno ispunjavati. A budući da ja to želim činiti ispravno, dovoljno je ono optimalno. Tome pripada ljubav prema svojoj obitelji, ljubav pre­ ma ljudima oko sebe i dakako djeca. Ta ljubav djeluje kao snažni poticaj da uvijek iznova nalazim istinu. Ta ljubav i traganje za istinom tjerali su me oko čitave Zemljine kugle da učim i stječem iskustva. A iskustvo me naučilo da istinu nalazim pomoću bližnjih u sa­ mom sebi. Moj rad u ugostiteljstvu povezivao me kao kuhara, te kao hotelskog menedžera s hranom i primanjem lju­ di na konak, ali istančano shvaćanje biti toga postigao

10

II

sam radom i stekao tek kasnije. Patnja bolesnih i umi­ rućih ljudi u Bircher - Benner klinici duboko me ga­ nula i potaknula da se zalažem za zdravlje. Daljnje mi je proučavanje u Švicarskoj, Americi, Indiji i na dru­ gim putovanjima skrenulo pozornost na uzroke bole­ sti. Danas sam kao voditelj "School of Life" zajedno sa svojom ženom Sheilom učitelj života i zdravlja.

O DJECI Žena koja je na grudima držala dijete, reče: "Kazuj nam o djeci." I On je dakle kazivao: "Vaša djeca nisu VAŠA djeca. To su sinovi i kćeri čežnje života za samim sobom. Ona dolaze po Vama, ali ne OD Vas. Iako su s Vama, ipak Vam ne pripadaju. Smijete im davati Svoju ljubav, ali ne Svoje misli, jer ona imaju svoje vlastite misli.

Autor sa svojom ženom Sheilom i svoje dvoje djece Nealom i Heidi O v o m knjigom želim prenijeti drugim ljudima svoje znanje stečeno učenjem, proučavanjem i isku­ stvom, na taj im način pomoći i omogućiti da djeca iz­ vuku što veću korist iz tog mog znanja. To želim svim svojim srcem. 12

Smijete nastavati njihovo tijelo, ali ne njihovu dušu, jer njihova duša prebiva u kući sutrašnjice u koje ne smijete ući, čak ni u Svojim snovima. Vi smijete nastojati biti poput njih, ali ne tražite da ona budu poput Vas. Jer život ne ide natraške, niti se zadržava pri jučerašnjici.

13

Vi ste lukovi iz kojih se odašilju vaša djeca kao žive strijele. Strijelac vidi znak na stazi beskonačnosti, i napinje Vas svojom snagom, da njegove strijele lete brzo i daleko. Neka Vam napinjanje u ruci sirijelca bude na

radost; jer koliko on voli leteću strijelu, toliko voli luk koji ostaje čvrst. KHALIL GIBRAN

Ta bi pjesma trebala dati misaone poticaje za odnos sa svojom djecom.

Tko se smiješi licu svog djeteta, taj se smiješi svojoj vlastitoj budućnosti. 14

UZAJAMNA LJUBAV Lijepo da se smijemo baviti svojom djecom, jer ona nisu samo naša budućnost, već će kao sljedeći preuzeti Zemlju pod svoju zaštitu. Da, ona su i naša budućnost, jer će nas u ovom životu jednom kao stare ljude voljeti i štovati ili podnositi -, a možda i maknuti od sebe. kao što to sadašnji aktivni naraštaj često čini sa starim ljudima. Uvjeren sam da će naša djeca po­ stupati s nama onako kako to od nas nauče. Nađu li djeca u društvu svoje čvrsto, sigurno i zaš­ tićeno mjesto i osjete se voljenom i poštovanom, tada možemo očekivati da će se jednom brinuti za stare lju­ de s ljubavlju i poštovanjem. Dok tamo gdje društvo ne daje djeci potrebnu im skrb i mogućnost za zdrav razvoj u duhu humanosti, u njihovom životu neće biti mjesta za stare ljude. Danas je to na žalost sve češći slučaj. Takvo društvo treba domove za te ljude. Ono treba dječje domove, a sve je veći broj domova za sta­ re ljude. Izolacija postaje sve većom, a razumijevanja i prihvaćanja među ljudima sve je manje. Sve se više gubi uzajamna ljubav, a time i uzajamno poštovanje. Dok pišem ove retke, odjednom se u njima za mene odražava današnje društvo. Postaje mi posve jasno da smo mi roditelji ti koji trebamo razbiti laj "đavolski krug", kako bismo popravili postojeće stanje, da bude 15

kao prije, mnogo ugodnije i za mlade i za stare. Mi ro­ ditelji utječemo najizravnije i najsnažnije na svoju djecu. Sto mi možemo učiniti? K a o prvo možemo svojoj djeci pokazati što je ljubav i kako se ona živi. Pokažimo kako se živi ljubav prema bližnjemu, ljubav prema drugim ljudima, pa i onima koji su potrebiti pomoći, ali i ljubav prema okolišu i prirodi, ljubav prema životu općenito.

određujemo hoćemo li ga promijeniti pozitivno ili ne­ gativno. Naši životni nazori proizlaze iz duha. Oni ovise o tome n kakvoj smo čistoći prema Duhu Božjem i u ko­ likoj mu mjeri imamo pristup. Tu čistoću mora svaki čovjek sam sebi zaraditi i stalno se brinuti za to da zarađenu čistoću ne izgubi. Za to je doduše potrebno nešto samodiscipline.

Tajna ljubavi prema djetetu krije se već u začeću. U njemu dolazi do izričaja ljubav prema životu, jer tu postaje sveobuhvatna ljubav stvaralačkom u pravom smislu riječi. Time se naime ljubav prenosi na potom­ ke.

JEDINSTVO CJELINE

Ta sveobuhvatna ljubav zahtijeva međutim i zdrav­ lje koje se treba dati novonastalom životu. Geni što se dalje prenose začetom stvoru mogu biti samo onoliko zdravi koliko su zdravi oni koji su ga začeli. Tako dak­ le ti geni čine ishodišno stanje novog života. Otada može njegova konstitucija biti snažena ili dodatno slabljena. To ovisi o načinu života nove generacije, čemu pripadaju i okolina, životni nazori, misli, osjećaji, a svakako i prehrana.

Još nekoliko riječi o osjećajima. Oni su povezujući element s drugim ljudima, sa životinjama, prirodom i čitavim svijetom. Osjećaji su velikim dijelom govor unutarnjeg glasa. Kroz njih se očituje i poriv za spoz­ najom života. Osjećajima se treba vladati, ali oni se nikada ne smiju potiskivati. Oni nas trebaju voditi, ali nikada ne primoravati. Oni se trebaju spoznati i živje­ ti. Da bi međutim osjećaji bili vrijedni življenja i mo­ gli nas ispravno voditi, trebaju čistoću, jednako kao misli. Načelo je isto.

Iako se čini da su geni bili u posljednjim naraštaji­ ma samo slabljeni, što dolazi do izričaja u degenerativnim pojavama, ipak ne postoji povod za rezignaciju, jer mi to m o ž e m o promijeniti. Što se tiče -okoliša, stalno ga mijenjamo i uglavnom sami 16

Prehrana ima važnu ulogu, jer dnevno više puta unosimo u tijelo hranu. Tu se priroda u sveobuhvatnoj ljubavi unaprijed pobrinula i dala za svakoga odgova­ rajuću hranu. 17

To znaju sve životinje -, pa i sisavci - i drže se toga. Oni su u skladu s prirodom, tu samo čovjek čini iz­ nimku. To je njegovo pravo, j e r u toj slobodi može spoznati samoga sebe. To čovjekovo odvajanje od ostalih stvorova ili "po­ larizacija" ima doduše svoju cijenu. Polarizacija je rascjepljivanje dvaju dijelova koji inače pripadaju skupa, koji mogu biti istinski učinkoviti samo u međusobnom jedinstvu, kao cjelina. Polarizacija znači da se nešto razdvojilo u dva protivna dijela koji su inače u potpunoj slozi i uzajamno se dopunjuju tada cjelina nije više crta s dva kraja, to znači dva pola, već krug koji je zatvoren, bez početka i bez kraja. T a j e cjelina u sebi posve stopljena, kao jedna točka, kako iznutra tako i izvana. Tu dakle više nema "ili - ili", već "ne s a m o . . . nego i". Cijena je polarizacije bol. Ta nam bol pomaže međutim da spoznamo sami sebe i da iz polariziranosti n a đ e m o put natrag u jedinstvo, pri čemu se tada vlastitom željom podređujemo jedinstvu cjeline i be­ zuvjetnoj ljubavi. To je odvajanje ili odcjepljenje donijelo mnogim ljudima toliko mnogo boli da su krenuli na put natrag. Ti se ljudi nalaze na teškom putu koji vodi iz zapletenosti i jašu na valu razvoja. Oni su j o š u traženju. Za njih je pristupačna nepromijenjena, prirodna prehrana i njima bih želio pomoći da nešto sigurnije idu svojim putem u čitavoj toj današnjoj zbrci. 18

Priroda je - kao što sam opisao u svojoj knjizi "Rohkost - die lebendige Nahrimg" - moja najvažnija i najpouzdanija učiteljica. M o r a m o je promatrati. Ja sam to i činio kad sam boravio u gustoj tropskoj šumi sjevera Južne Afrike. Tada sam primijetio da svi majmuni u prvo vrijeme, kad njihova mladunčad počne uzimati čvrstu hranu, najprije tu hranu sami prožvaču, zatim je stave u mala ustašca. To izgleda kao da ljube svoju djecu. Činilo mi se kao daje to neš­ to poput isprike za to što majka svom djetetu polako uskraćuje svoje mlijeko. Za mene je to izgledalo kao da majka želi održati blisku vezu koja je i za mladunče majmuna od velikog značenja. Nisam mogao procijeniti je li mama majmunica toga svjesna ili ne. To su u svakom slučaju činile sve majke majmunice koje su nosile naokolo bebe te dobi. Neki m i j e istraživač životinja rekao da se tako pona­ šaju i čovjekoliki majmuni. To ponašanje ima međutim za mene i svoju fiziološku valjanost. Jer ne samo da se hrana žvakanjem usitni, već se j o š i dobro zaslini, stoje za tako mali, nježni želudac majmunčića samo od koristi. Treba se j o š spomenuti da majmuni, osobito čovjekoliki, imaju gotovo jednaki probavni sustav kao mi ljudi. M o ž e m o li iz toga nešto naučiti, to prepuštam čitateljici i čitatelju.

19

znatno više od infekcije dišnih putova i crijeva nego

MLIJEKO Predstojnik dječje bolnice u Luzenui. profesor Tonz, rekao je u vezi s lim: "Ponešto rezignirano mo­ ramo priznati da ni nadomjesni proizvodi naše izvrsne industrije - unatoč svom kemijski kvantitativno j e d ­ nakom sastavu - ne dosežu i nikada neće moći doseći kakvoću majčinog mlijeka žene." Djeca koja se doje majčinim mlijekom rjeđe su bo­ lesna. To je bilo između ostaloga dokazano u dva istraživanja provedena u SAD-u na preko 40.000 dje­ ce. Pri tome se pokazalo da majčino mlijeko štiti od želučano-crijevnih infekcija isto tako dobro kao od bolesti dišnih putova. Broj smrtnih slučajeva zbog bo­ lesti dišnih putova iznosio je u djece hranjene majčinim mlijekom jednu dvadesetinu u odnosu na djecu hranjenu nadomjestkom za majčino mlijeko. Istraživanje provedeno 1961. godine u Velikoj Bri­ taniji pokazalo je da su djeca koja su već u prvom mje­ secu života bila hranjena umjetnim pripravcima mlijeka, kasnije kao odrasle osobe dvostruko češće obolijevala od gnojnih čireva nego njihovi dojeni vršnjaci.

dojena djeca. A stomatolozi su ustanovili da su djeca koja su bila dojena više od tri mjeseca, mnogo rjeđe patila od upa­ la desni nego njihovi vršnjaci hranjeni umjetnim mli­ jekom. Bilo je osim toga utvrđeno da je slaba otpornost rjeđa u ljudi koji su bili dojeni nego u onih hranjenih na bočicu. Taj bi se popis mogao po volji produžiti. Majčino mlijeko sadrži posebne sastojke koji opre­ maju dojenče otpornošću protiv klica bolesti. Tako na primjer leukociti majčinog mlijeka brzo unište uzročnike tuberkuloze. Imunoglobulin štiti sluznice malog djeteta. na primjer od nepoželjnih želučano-crijevnih bakterija, od uzročnika tetanusa, hripavca i difterije, pa čak i od dječje paralize. Liniju obrambenih tvari dopunjuju laktoferin, lizocin i laktoperoksiđaza. Majčino mlijeko pospješuje stvaranje zdrave crijevne flore koja otežava naseljavanje klica što uzrokuju bolesti. Osobito se mora naglasili zaštita od alergija, peludne hunjavice i astme, koja je to jača ako se sama majka optimalno prehranjuje. Imunološki je sustav potpuno izgrađen tek nakon devet mjeseci prehrane djeteta majčinim mlijekom, što bi trebao biti povod za to da se dijete - ako je to ikako moguće - to­ liko dugo doji.

Istraživanja provedena 1977778. u Kanadi pokaza­ la su da su djeca hranjena na bočicu nadomjesnim mli­ jekom deset puta češće obolijevala od upale ušiju i 20

21

gušćim, kako bi moglo utažiti rastuću žeđ i zadovoljiti sve bolju sposobnost probave. Mlijeko je svakako najusklađenija od svih preh­ rambenih namirnica, ali uvijek samo za dojenačku dob potomaka vlastite vrste. Naime, mlijeko različitih vrsta veoma je različitih sastava, kao što pokazuje pri­ ložena tablica. Promatramo li mlijeko s neutralnog gledišta i po­ sve neopterećeno, tada to izgleda ovako: priroda za­ pravo nije predvidjela da čovjeka othranjuje kravljim mlijekom. Ona je međutim predvidjela da čovjek do­ biva majčino mlijeko dok se ne bude mogao prehran­ jivati voćem, bobicama i tako dalje. Kravlje mlijeko sadrži na primjer 3,5% bjelančevi­ ne, a ta je količina dovoljna da tele može u samo 45 dana udvostručiti svoju težinu. Ovdje dopuštam sebi pitanje: koji čovjek, bilo dijete ili odrastao, želi to u samoga sebe? Stoga ljudsko majčino mlijeko sadrži samo 1,8% Uostalom: mlijeko žena koje se veganski prehran­ juju sadrži 35 manje štetnih tvari od mlijeka onih koje jedu meso. Majčino mlijeko mijenja tijekom dojenja svoj sa­ stav, kako bi uvijek moglo zadovoljiti potrebe djeteta. Ono je na početku nešto vodenije, kako bi utažilo žeđ i reguliralo sadržaj vode u organizmu. Zatim postaje

22

bjelančevine, što je posve dovoljno za biće kojemu treba oko 21 godina da potpuno izraste. Budući da se čovjekova brzina rasta s rastućom dobi usporava - kao u svih sisavaca -, nerazmjerno je da se povećava unos bjelančevine, naime s 1,8% na 3,5%. Upravo se to naime događa konzumiranjem kravljeg mlijeka. 23

Suha Masi u tvar u % i

Lak loza ti /c

Bjelančevina u /c

Pepeo u %

Čovjek

J2.55

3.70

6,80

1.80

0.25

Majmun

12,20

3.90

5.90

2.10

0.30

Bi vol

17.76

7.96

4,86

4.16

0,78

Vrsta

Pas

c

c

UDIO MLIJEČNIH B J E L A N Č E V I N A U POSTOCIMA Kazeinske vrste mlijeka

VRSTA

KAZEIN U %

ALBUMIN/ GLOBULIN U %

Krava

85

15

Ovca

80

20

Koz.a

75

25

8,30

7.25

3.10

6.95

1.00

Deva

12,87

2,87

5.39

3.87

0,74

Mačka

17.78

3.3H

4.90

9.08

0.50

Krava

12.79

3.58

4.72

3.50

0,72

Lama

13.45

3.15

5,60

3.90

0.80

VRSTA

Sob

34.20

19.37

2.60

10.44

1,13

Konj

65

35

Ovca

18.66

6,86

4.91

6.00

0,89

Čovjek

60

40

Svinja

17.10

5,55

4.20

6.30

13)5

Kobila

9.35

1.2 i

5.80

1.99

0.35

Koza

12.95

3,93

4.65

3.56

0.81

Albuminske vrste mlijeka

24

c

KAZEIN U 7c

ALBUMIN/ GLOBULIN U 7c c

Brojke su bile uzete iz navoda u literaturi i prosječne su vrijedno­ sti.

Često slušamo kako dijete bez mlijeka, misli se da­ kako kravlje mlijeko, pali od nedostatka kalcija. Točno je doduše da kravljemlijeko sadrži mnogo kal­ cija, naime oko 120 miligrama na 100 grama. Pri 25

usporedbi s ljudskim majčinim mlijekom, koje sadrži 32 miligrama kalcija na 100 grama, nameće se prema tome pitanje: "Treba li čovjek toliko mnogo kalcija pri prehrani primjerenoj njegovoj vrsti? Odgovor koji glasi NE daje nam sama priroda, jer bi ga inače bilo više u ljudskom majčinom mlijeku! K tome danas znamo d a j e mlijeko loš isporučitelj kalcija, jer sadrži fosfate koji pod utjecajem čovjeko­ ve želučane kiseline u kemijskoj reakciji vežu kalcij. Tijelo osim toga izlučuje putem bubrega to više kalci­ ja što više pojedemo životinjske bjelančevine. Prije svega visok sadržaj kazeinske bjelančevine u mlijeku, koja se u teleta može razgraditi pomoću teleće timus žlijezde, dovodi do problema sa sadržajem kalcija u ljudskom tijelu. S odrastanjem gubi međutim timus žlijezda teleta - kao i svih sisavaca i ljudi - tu sposob­ nost. Nedostaju za to potrebni enzimi laktaza i renin, čija funkcija dakako više nije potrebna poslije odbi­ janja od sise. Potrošnja mlijeka bez tih enzima dovodi u čovjeka do negativne bilance kalcija, j e r ih mlijeko daje manje nego s t o j e potrebno za njegovu probavu. Istraživanja su pokazala da u zemljama s najvećom potrošnjom mlijeka ima i najviše slučajeva osteoporoze. Prikladni su isporučitelji kalcija sjemenke sezama, orasi, voće, klice itd. (Prije prikazana lista pokazuje nekoliko primjera).

26

SADRŽAJ KALCIJA U MG NA 100 G R A M A JESTIVOG U D J E L A Mlijeko žene

31

Orah

70

Maline

31

Koštice suncokreta

100

Kupine

31

Brokula

130

Mandarine

37

Brazilski orah

130

Kivi

40

Slanutak

140

Naranča

42

Listovi maslačka

173

Zrna raži

45

Grbica

214

Smokva

45

Lješnjak

225

Grozdiće

53

Kelj

230

Datulje

61

Bademi

234

Pšenicčne klice

69

Sezamove

sjemenke

1.500

Ovi se podaci odnose na sirovo stanje.

Ljudsko mlijeko sadrži najviše laktoze. Količina od 6,8% laktoze u tom mlijeku nužna j e , j e r se upo­ trebljava za razvoj mozga. Kravlje mlijeko sadrži na­ protiv samo 3,8% laktoze, a to je dovoljno s a m o za 27

"teleću glavu". Daljnji aspekt koji se pri mlijeku treba razmotriti je svjetlo. Sadržaj svjetla ili sadržaj živih makromolekula (ŽM) koji se mjeri vitalnim jedinica­ ma (VJ). mijenja se ovisno o životinjskoj vrsti, te o držanju i hranjenju. Visok sadržaj ŽM daju primjerice mlijeko deva. napasanih konja, koza ili ovaca. Treba li se dijele iz nekog razloga hraniti živo­ tinjskim mlijekom, na primjer zato što ništa drugo ne podnosi - lo se rijetko može dogoditi -. tada bi bilo preporučivo mlijeko jedne od tih životinjskih vrsta, ali nikako pasterizirano, uperizirano ili čak sterilizirano. Ja bih međutim kozje i ovčje mlijeko razrijedio s 10% vode, dodao mu jednu čajnu žličicu meda na 100 gra­ ma i u tome rastopio 2 tablete Schiissslersalze br. 1. i br. 2 u D6. Schiisslerove soli preporučujem između ostaloga zbog laktoze. 1

Po doktoru Michaelu Klaperu. ravnatelju američke ustanove "Institute of Nutrition, Education and Rese­ arch" (Manhattan Beach, Cal.. USA), životinjsku je mlijeko, osobito kravlje, odgovorno za mnoge alergi­ je. Isto ga tako vidi kao glavni uzrok dječjeg dijabete­ sa. Tijelo se opire svemu što mu ne pripada ili što za njega nije upotrebljivo. Ono odbija i bjelančevine dru­ ge vrste koje su slične njegovima, da bi spriječilo na

1

28

Schiisslersal/.e. U prijevodu S c h i i s s l e r o v e soli: h o m e o p a l s k i p r e p a r a t . Te su soli d o b i l e naziv po di\ Schiissleru koji ih je o i k r i o ( o p . prev.)

primjer križanje sa životinjama. Bjelančevine krav­ ljeg mlijeka veoma su slične nekim bjelančevinama našega tijela, osobito onima Langerhansovih otoka u gušterači. U Langerhansovim se otocima proizvodi hormon inzulin. Ako su oni napadnuti zbog prejake reakcije imunološkog sustava (slično autoimunitetu), može se poremetiti proizvodnja inzulina. Ako je obrana prevelika, može doći do toga da tije­ lo napada svoje vlastite proteine, dakle samo sebe. A kad smo već pri tome. što je zapravo autoimunitet? Ukratko: on počiva na reakciji antigena - antitijela, pri čemu organizam razvije antitijela protiv vlastitih antigena. On tada reagira agresivno prema samom sebi i sam sebe napada. Konzumiranjem životinjskih proizvoda može obrana postati tako jakom da zbog toga nastaju i snažne reakcije koje se očituju kao alergije, ekcemi itd. Dr. Brukerje dokazao da izbjegavanjem svih živo­ tinjskih proizvoda, uključujući mlijeko i sve mliječne proizvode, postaje "neizlječiva" bolest neurodermitis izlječivom. O tome kako meso kao hrana nije prikladno ni za djecu ni za odrasle, već je opterećujuće. pi.še opširno i odlično Christian Opitz u svojoj knjizi "Ernahrung l'iir Mensch und Erde" (izdavač Hans Nietsch Verlag). Sve to znači za čovjeka da u prvih godinu i pol do dvije godine ima pravo na mlijeko čovjeka, ako je ika-

ko moguće svoje vlastite majke. U naroda koji j o š žive na primitivan, prirodan način, nije iznimka da se trogodišnje dijete j o š hrani majčinim mlijekom. Dr. Ralph Bircherpiše u svojoj knjizi o primitivnom naro­ du na Himalajama da su čak bake mogle opet dojiti zahvaljujući dječjem podražaju sisanja. Bilo kako bilo, ljudska priroda ima veliku toleranciju. No i ona ide polako kraju, j e r je sve više žena koje imaju pre­ m a l o mlijeka za svoju djecu i više ne mogu ili ne žele dovoljno dugo dojiti. Tome dakako ne pridonosi s a m o pogrešna prehrana, već i stres, pritisak zbog nedostat­ ka vremena, premalo kretanja, elektrosmog, te psi­ hičke i fizičke neusklađenosti. To bi bilo s a m o nekoliko točaka. Svi mi imamo međutim mogućnost izravno utjecati na zdravu prehranu. Danas bi najbolji način prehrane za majku, kao i za oca, i to dugo prije ženine trudnoće, bila bez sumnje vegetarijanska prijesna hrana iz biološkog uzgoja, s m n o g o klica i izdanaka. Majka koja doji trebala bi pa­ ziti i na to da dovoljno spava, jer pomanjkanje sna m o ž e smanjiti proizvodnju mlijeka. Uopće, drage majke dojilje svoje djece, živite svagdašnjicu upravo tijekom dojenja mirnije i sve uzimajte opuštenije. N a ­ stojite svoje misli pozitivno usmjeriti, usredotočiti ih na ono lijepo u životu. Uzmite si više vremena za m e ­ ditaciju. Daljnje su pažnje vrijedne točke za optimal­ no dojenje s dovoljno mlijeka i za skladan odnos s bebom:

30

• uzimati sebi dovoljno odmara pri radu i ispravno odrediti čemu se treba davati prednost. • kloniti se negativnih sredina koje izazivaju neu­ godu ili čak strah i izbjegavati prepirke. • droge, lijekovi, nikotin, alkohol, šećer i druga ovisnička sredstva ne škode samo majci, već snižavaju kakvoću mlijeka, a time škode i djete­ tu. • tijesni grudnjak može uzrokovati začepljenje mliječnih kanala. To opet može imati za poslje­ dicu zastoj mlijeka koji se očituje crvenilom oko bradavica na dojci. Na takvoj dojci može nastati i neugodna, ponekad bolna oteklina. Tu se može pomoći time da se dijete stavlja češće na grudi radi pražnjenja mlijeka. Isto tako pomaže temel­ jito vlaženje bradavice, kako bi se razmekšali sasušeni ostaci mlijeka. U težim slučajevima mogu učiniti čuda oblozi s ilovačom koja se s hladnim uvarkom poljske preslice izmiješa u kašu. Prije dojenja trebaju se tada dojke te­ meljito oprati uvarkom preslice, ali bez sapuna. • žena

bi

se

već

tijekom

trudnoće

trebala

suzdržavati od pranja dojki sapunom, jer se time mogu pri dojenju spriječiti napukline i/ili rane na bradavicama. • nešto sunca i svježeg zraka na grudima isto su tako učinkoviti pomagači da bi se bradavice doj31

ki zaštitile od napuklina i rana. te pripremile za period dojenja. • istraživanja su pokazala da se u mnogo žena koje za vrijeme dojenja nisu bile suzdržane na sek­ sualnom području, rano opet javila menslruacija. Kakvoća, a prije svega količina mlijeka bila je nerijetko smanjena i tako je čak došlo i do za­ stoja u stvaranju mlijeka. Orgazmom se smanju­ je sadržaj fosfata u majčinom mlijeku, a njegovo veliko smanjenje može imati negativan učinak na sadržaj lecitina, što opet može biti štetno za razvoj mozga malog djeteta. • pri dojenju djeteta isključivo majčinim mlije­ kom, bez druge dodatne hrane, može se dozrije­ vanje sljedećeg za oplodnju sposobnog jajašca u jajnicima, i time p o n o v n o nastupanje periodične ovulacije, odgađati do dvije godine. Tako tijekom tog vremena nije ni pri seksualnoj ak­ tivnosti moguća trudnoća. Na taj bi način priroda sama regulirala razmak između rađanja. • tijekom perioda dojenja ne bi se trebalo postiti, jer bi tada žlijezde ograničile proizvodnju mlije­ ka i promijenila bi se kakvoća mlijeka na štetu djeteta. Ne želim osuđivati one žene koje nisu postupale kao što se ovdje preporučuje ili pobuditi u njima osjećaj krivnje. Ne, naprotiv, želim na to skrenuti po­ zornost svima onima koje još mogu tako postupati. Tu

ne mislim samo na one koje upravo planiraju obitelj ili žele u skoroj budućnosti dobiti dijete, ne, mislim već na našu djecu. Nije preporučivo ni da majka tijekom dojenja od­ jednom promijeni svoju prehranu s ove danas uobičajene civilizacijske hrane posve na prijesnu, jer bi to imalo za posljedicu detoksikaciju koja bi možda mogla životu u razvoju donijeti više štete nego koristi. No u prehrani trudnice smije činiti dobar udio voće i prijesno povrće, kako bi se time pribavljale potrebne vitalne tvari. (Napomena: ta se preporuka ne tiče budućeg oca, on smije odmah promijeniti prehranu!)

POTTENGEROV POKUS S MAČKAMA U vezi s tim želim j o š uputiti na pokus s hranjen­ j e m što ga je Francis Pottenger provodio preko deset godina na ukupno 900 mačaka. Mačke su bile podijeljene u dvije skupine. Jedna je skupina bila hranjena mesom i mlijekom u kuhanom obliku, a druga istim tim, ali u prijesnom stanju. One mačke koje su bile hranjene prirodno, dakle prijesnim mesom i prijesnim mlijekom, imale su iz naraštaja u naraštaj zdrave mačiće i nisu pokazivale nikakve spo­ mena vrijedne bolesti. O n a skupina međutim koja je 33

bila hranjena kuhanom hranom patila je od istih sim­ ptoma i bolesti kao mi takozvani civilizirani ljudi. To su uglavnom bili: razdraživost, probavne smetnje, proljev, gubitak zubiju, srčana i bubrežna oboljenja, problemi s radom štitnjače, smanjena funkcija jetre, kljenuti, poremećeno seksualno ponašanje, porođajne teškoće. Iz naraštaja u naraštaj opadao je i broj mačića po leglu. A povećavao se broj iznakaženih, mrtvo omaćenih ili onih s urođenim bolestima. U trećem je naraštaju većina mačjih ženki bila praktično neplod­ na. Te se mačke dakle više nisu mogle razmnožavati. Kao zanimljiv popratni učinak nakon završetka po­ kusa opažalo se na tlu gdje su bile držane mačke koje su dobivale kuhanu hranu, da j o š mnogo godina posli­ je toga nisu rasle trava ni biljke, dakle više ništa nije raslo, za razliku od tla gdje je bio prostor za držanje prirodno hranjenih mačaka. Očito su izlučine mačaka hranjenih kuhanom hranom bile tako otrovne da su učinile tlo neplodnim. Mislim da kao poljoprivrednik ne bih izmetine ci­ viliziranih ljudi upotrebljavao kao gnojivo na svojim poljima. Već se uostalom u zoološkim vrtovima pokušavalo davati životinjama hranu u kuhanom stanju. Mislilo se da će se time izbjeći bolesti. Stalno se međutim događalo upravo suprotno. Životinje su veoma brzo obolijevale i svi su takvi pokusi morali biti već uskoro prekinuti. Životinje su se poslije toga oporavile. Ja do34

duše ne zagovaram pokuse na životinjama, ali iz tih primjera možemo svakako nešto naučiti.

ZANIMLJIVO ZNATI Doners je 1846. otkrio da se poslije svakog uzi­ manja obroka poveća broj bijelih krvnih tjelešaca. Virchow je 1860. došao do istog rezultata i nazvao taj fenomen "probavnom leukocitozom". On je međutim smatrao taj dvostruki do trostruki porast broja bijelih krvnih tjelešaca normalnom fiziološkom pojavom. P. Kouchakoff u Lausanni smatrao je opet važnim ot­ kriće da leukociti ne putuju samo u krv, već i u nutrinu crijeva, stoje za njega značilo da se pri probavnoj leukocitozi mora raditi o bolesnom procesu koji je uprav­ ljen protiv nečeg stranog u hrani. Kouchakoff je dalje ustanovio d a j e ta probavna leukocitoza izostala kad se jela prijesna biljna hrana. Reakcija leukocitoze može se utvrditi već 3-5 mi­ nuta poslije uzimanja hrane. Ona nastupa dakle kratko nakon što je hrana dotaknula želučanu stjenku. Naj­ vjerojatnije se radi o živčanoj reakciji. Zatim su i drugi znanstvenici istraživali sadržaj en­ zima u probavnom traktu koji troše kisik, kao što su katalaza, peroksidaza itd. Dosada se pretpostavljalo da te enzime uništavaju kiseli probavni sokovi, osobi­ to želuca. 50-80% njih dospije međutim u debelo cri35

j e v o i tamo djeluju dalje kao potrošači kisika. To znači da kisik proguran sa svakim zalogajem kemijski vežu. Tako nastaje anaerobna sredina u crijevu, gdje crijev­ ne bakterije mogu mnogo učinkovitije sudjelovati u izmjeni tvari. Po VV. Kollathu trebaju te crijevne bakterije u aerobnim uvjetima višestruko hranjive tvari za svoju vlastitu izmjenu tvari prije nego što uopće nešto pri­ donesu probavnom procesu svoga domaćina. Crijevni sadržaj bez kisika važan je za zdravu cri­ jevnu floru. Ti enzimi koji kemijski vežu kisik sadržani su pretežito u prijesnoj hrani. Time se objaš­ njava to da pri uzimanju kuhane hrane raste broj bije­ lih krvnih tjelešaca, j e r se tako trebaju ukloniti ili popraviti posljedice bolesne crijevne flore. S bijelim se krvnim tjelešcima dopremaju međutim u probavni trakt i enzimi iz vlastitih tjelesnih zaliha potrebni za probavni proces, budući da se enzimi hra­ ne uništavaju postupkom kuhanja. Daljnji je važni rezultat tih istraživanja da atmosfe­ ra bez kisika koja vlada u crijevu, dopušta znatno smanjenje uzimanje hrane, a da čovjek ne bude neuh­ ranjen. Zanimljivo, zar ne? U anaerobnoj sredini zahvaljujući enzimima što kemijski vežu kisik -, a daje ih svježa, prijesna hrana - rade zdrave crijevne bakterije brzo i bez trošenja mnogo energije na rastvaranje hrane. Nju tada mogu upiti crijevne resice i tako ona može dospjeti u krv. 36

Tako se mogu hranjive tvari prenositi u pojedine sta­ nice. U aerobnoj se sredini crijevne bakterije naprotiv mijenjaju, jer u tim uvjetima ne mogu optimalno ispunjavali svoj zadatak. Nastaje nenormalno mnogo koli bakterija. U tom izrodi van ju crijevne flore sudje­ luju međutim i drugi činitelji, kao na primjer antibioti­ ci i umjetni dodaci živežnim namirnicama. Tako više nije zajamčena brza prerada i resorpcija hrane, i dolazi do trulih vrenja, kao na primjer pri trul­ jenju mesa. Konačni su proizvodi tih procesa međutim drukčiji nego oni pri anaerobnom vrenju. Oni pridonose nadraživanju i oboljenjima crijeva, kao na primjer napadu crijevne gljivice Candida albicans. Oni dospiju kao toksini u krv. čineći štetu i u udalje­ nim organima. S pravom je dr. Max B i r c h e r - B e n n e r rekao: "Smrt se klije u crijevu." Imunitet lijela uistinu ovisi u veli­ koj mjeri o stanju crijeva. U vezi s tim zanimljiva je i činjenica da se mikroor­ ganizmi što ih je prvi put otkrio Enderlein, mogu ovi­ sno o vrsti hrane razmnožavati i tako gomilati ili opet stabilizirati. Ti su mikroorganizmi simbionti koji pri­ padaju ljudima kao u šumi gljive drveću. Oni postoje u manjem broju već u krvi djece. Pretpostavlja se d a j e mali broj njih potreban za izgradnju imunološkog su­ stava. Ti mikroorganizmi mogu poslužiti dokazivanju bolesti, time što se krvna slika promatra takozvanom 37

"mikroskopijom tamnog polja". Iz tih se najranijih razvojnih stupnjeva živih bića mogu razviti gljivice i one se mogu proširiti na čitavo tijelo. Ti se mikroorga­ nizmi uvijek nalaze u velikom broju u krvi pri posto­ janju zloćudnih tumora. J o š nešto mijenja kakvoću krvi! Znanstvenici, m e đ u njima dr. Urs Hertel, j a s n o su dokazali da živežne namirnice koje se ugrijavaju u mikrovalnoj pećnici izazivaju u pokusnih osoba bolesne promjene u krvi, prije svega opadaju im vrijednosti hemoglobi­ na.

SVIJEST Bila je prekrasna zimska nedjelja, sunce je jasno sjalo i na mjestima zaštićenim od vjetra bilo je ugodno toplo. Odlučili smo poći u šetnju na Eichberg. Na toj se uzvisini nalazi veliki poljoprivredni posjed s bio-vrtlarijom. Zaustavili smo se kraj lijepo uređenog ograđenog prostora i promatrali divne velike kuniće. Troje ih je skupa ležalo na suncu ispred svoje kućice. Njihovo je poput svile meko krzno raskošno sjalo. Na njima se vidjelo kako uživaju pod toplim sunčanim zrakama. Dok smo s radošću promatrali životinje, od­ j e d n o m mi se učinilo da je i m e n e ispunio ugodni osjećaj tih životinja. Slično je bilo sa Sheilom i dje38

com. Neil je rekao: " M o r a d a j e lijepo biti kunić." A Heidi je na to odgovorila: "Da, tada se može nježno priviti uz meko krzno drugoga." Tada je došao neki gospodin sa svojim otprilike petnaestogodišnjim sinom, i oni su se isto tako tamo kratko zaustavili. Sin je rekao: "Gle, veliki zečevi." Otac je odvratio: "Oh, bili bi krasne pečenke." Tada je prišla neka žena, vjerojatno njegova supruga, i doda­ la: "Da, ali morali bi se sada zaklati, inače postanu prežilavi." Zatim su otišli dalje. Mi smo se zaprepašteno pogledali čuvši taj razgo­ vor i zapitali se: "Zar je to bilo s v e . . . ? " Pri šetnji tjedan dana kasnije prolazili smo mimo neke staje. Tada smo u ograđenom prostoru na otvore­ nom otkrili mladu, živahnu svinju. Pokušao sam uspostaviti kontakt s tom zaigranom svinjom. Njezina je radoznalost nadvlada njezin strah i stekla je povje­ renje. Tada su dvojica muškaraca prišla rešetkastoj ogradi. Čim su vidjeli životinju, odmah su govorili o pečenom odojku, kako bi se ta mala svinja mogla naj­ bolje i najunosnije ispeći. Obje zgode imaju nešto zajedničko. Životinja se usko povezivala s jelom. Obje te zgode nisu na" žalost pojedinačni slučajevi. Te su jasne spoznaje bile za nas otrežnjavajuće i razočaravajuće. Moje me razumijevanje za te ljude spriječilo da bu­ dem sablažnjen; prije sam njihov način mišljenja već počeo osjećati kao svoj i vjerovati d a j e on ispravan. 39

U međuvremenu se međutim moj nazor ponešto promijenio. Postalo mi je jasno da je sada nužna promjena svijesti ljudskog roda. Pri obje sam te zgo­ de, kao već i prije u drugim situacijama, razmišljao kako životinje zacijelo doživljavaju čovjeka kao strašno okrutnu zvijer. Za životinju je susret s čovje­ k o m prečesto povezan s opasnošću i smrću. Na prim­ j e r gledano očima teleta koje čovjek odvaja od majke. Ili gledano očima krave. Iako krave pripadaju živo­ tinjskoj vrsti koja u opasnosti bježi, kad se radi o nji­ hovoj djeci mogu se boriti do iznemoglosti. No u susretu s čovjekom nemaju nikakvih izgleda. Čovjek nije izvanredno opasan samo s gledišta na­ ših domaćih životinja, već je takav i za druge životin­ j e . Za divljač može susret s čovjekom čak i na daljinu značiti smrt. Takvo vladanje čovjeka počiva na zablu­ di, j e r on misli da lako sebi pribavlja glavnu hranu. A pritom bi biljna hrana bila mnogo korisnija za njegovo zdravlje. Ni s gledišta miša ne bih želio susresti čovje­ ka. Sada neću međutim ovdje nastaviti s ovom listom, već ću prepustiti Vama, dragi čitatelju, da razmotrite susret s Vama očima najrazličitijih životinjskih vrsta. To možete u igri učiniti zajedno sa svojim djetetom. Promatrajte što će iz toga proizići. Uvjeren sam da bi promjena čovjekove svijesti u tom pogledu uvelike pridonijela njegovoj sreći. I sigu­ ran sam da je sada došlo vrijeme da se on odluči za ljepše i obostrano ugodnije iskustvo. 40

Na temelju svog vlastitog iskustva idem j o š korak dalje u svom uvjerenju. Mislim d a j e došlo vrijeme da čak prekinemo s običajem za nas štetnog ugrijavanja i ubijanja hrane i stječemo divno iskustvo sa životom ne samo na korist zdravlju, već i ljudskom duhu, zem­ lji, a dakako i ljubavi. Jasno m i j e da se vatra u kaminu najviše cijeni kad se dođe iz hladnoće, ali k vatri bismo trebali ići prije nego što ozebemo.

ŠEĆER Čini mi se važnim reći j o š nekoliko riječi o "slatkoj drogi". Time mislim sve vrste izoliranog šećera. Po­ stoji dakako mnogo prilika da se j e d e šećer. Od g u m e nih bombona preko čokolade, keksa, hrane za bebe, dječjih čajeva do slatkih napitaka poput cole, fante i drugog nudi se šećer u najrazličijitim oblicima i kamuflažama. Čak glazirane mrkvice u prvoklasnim re­ storanima sadrže šećer. Tu bih mogao nastaviti beskonačno nabrajati. S t o j e zapravo tako loše u tom bijelom slatkom proizvodu? Kad bih pitao stoje u nje­ mu tako dobro, moglo bi se brže odgovoriti: "Ništa! Baš ništa!" No ovdje se želim pozabaviti onim prvim pitanjem. 41

Između 96 i 9 9 % pučanstva industrijskih zemalja ima probleme s karijesom. Već se u 9 0 % djece od šest do devet godina ustanovljuje karijes, isto tako u 6 0 % sve male djece. Prije nekoliko su godina sablažnjavale fotografije istrunulih zubića čiji su krivci bili uglav­ nom jako zaslađeni čajevi za bebe. Čak nepopustljiva industrija šećera, koja poriče da je konzumiranje šećera jedan od uzroka civilizacijskih bolesti, potvrđuje da šećer m o ž e pospješiti nastanak karijesa. Mislim da se ni njezina tvrdnja da ispravno pranje zu­ blju čini šećer neškodljivim, ne može uzeti ozbiljno, j e r ne mogu vjerovati da si 9 0 % pučanstva ne pere ispravno zube ili upotrebljava pogrešnu pastu za zube. Primitivni narodi koji žive prirodno ne pate od karije­ sa, iako njihova zubna higijena ni izdaleka ne odgova­ ra civiliziranom svijetu. Izolirani šećer u svakom obliku stvara kiselinu i ne sadrži vitalne tvari, enzime, minerale i elemente u tra­ govima koji su važni za probavu šećera u tijelu. On se u tijelu dijelom rascjepljuje na kiselinu i mast. Da bi tijelo neutraliziralo tu kiselinu trebaju mu bazični mi­ nerali. Budući da se oni ne nalaze u šećeru i sličnom zlu, kao ni u bijelom brašnu, oduzima ih zubima i k o ­ stima. Pri uživanju industrijskog šećera raste razina kise­ line, te aktivnost želučanog soka i javlja se pojačani osjećaj gladi. Tko tu glad utažuje slatkim, nalazi se u đavolskom krugu, što često dovodi do kronične prenadraženosti sluznica. Kao svi ugljikohidrati, tako se i 42

šećer u tankom crijevu mijenja, da bi u najsitnijim dje­ lićima bio kroz crijevnu stjenku otpreman u krvotok. Taj se proces naziva "resorpcijom". U jednostavnom šećeru razgrađeni ugljikohidrati dovode se krvlju u j e ­ tru. Tamo se kao glikogen pohranjuju za zalihu ili se kao krvni šećer odvode u krvotok. Za taj je proces po­ trebno zajedničko djelovanje niza enzima, vitamina i minerala koji se moraju hranom redovito unositi u ti­ jelo. Voće, povrće, klice i slično sadrži ih u prijesnom stanju najčešće i više nego što ih tijelo uistinu treba, dok mu izolirane prehrambene namirnice, kao što su šećer, bijelo brašno itd., oduzimaju te tvari, ne dajući mu ništa zauzvrat. Bez vitamina B kompleksa nije moguća razgradnja šećera. Bez vitamina Bi ne može funkcionirati izmjena tvari. Šećer ne sadrži vitamine, stoga ih tijelo mora odnekud pribaviti. Ne može li pre­ ostala hrana namiriti potrebu za vitaminima, tijelo će trpjeti zbog tog manjka. Dr. Bruker smatra da znanost koja se bavi istraživanjem vitamina B može nepobitno dokazati kako to pomanjkanje može uzrokovati praktično sva­ ku bolest, j e r poremećeni metabolizam ugljikohidrata usko isprepleten s metabolizmom masti i bjelančevi­ na, može izazvati neku vrstu lančane reakcije u čita­ vom organizmu. Šećer nije međutim s a m o otimač vitamina, već tro­ ši i druge vitalne tvari i minerale, kao što su magnezij, kalcij, fosfor i krom. Isto je tako sigurno da šećer kao veliki otimač kalcija može biti odgovoran za ozbiljne 43

posljedice pomanjkanja kalcija za zube i kosti, j e r su prije svega dječja tijela ovisna o toj važnoj tvari. Dok se razgradnja ugljikohidrata u tankom crijevu pri prirodnoj prehrani događa polagano i u ritmičnom redu, j e r se njezini mnogostruki šećeri moraju razgra­ diti u jednostavni šećer, izolirani se šećer naprotiv ve­ o m a brzo razgrađuje i u velikoj količini naglo dospijeva u krv. To uzrokuje porast razine šećera u krvi. Krvni šećer, zvan glukoza, energija je za svaku po­ jedinu stanicu. Kora velikog mozga koja ima važnu ulogu i za osjećaje, misli i reakcije, ovisna je međutim isključivo o glukozi, da bi mogla vršiti svoje raz­ novrsne funkcije. Za uredan tok tjelesnih i duhovnih funkcija nužna je m e d n a , stalna opskrba. Previsoka razina šećera u krvi ima za posljedicu pojačano izlučivanje inzulina. Radi toga dolazi do opadanja razine šećera u krvi ispod normalne vrijednosti i time do drastičnog sman­ j e n a radne sposobnosti. Organi, mozak i svaka stanica zapadnu u stanje premale opskrbe energijom, poman­ jkanja šećera u krvi, takozvane "hipoglikemije". Ta hipoglikemija uzrokuje simptome kao što su prevelik umor, napadaji slabosti, razdražljivost, poremećaji vida, pojačano znojenje, depresivni osjećaji, nestrplji­ vost, smetnje pamćenja, teškoće s koncentracijom, pa i usporene reakcije. Mozak radi pri hipoglikemiji smanjenom snagom i dolazi do niza mentalnih i e m o ­ cionalnih poremećaja. 44

Poznato je da su teškoće pri učenju u djece često povezane s konzumiranjem šećera. Unazad sedamde­ setak godina postoje važni pokazatelji da su mnoge zločine počinili ljudi koji su po kliničkoj dijagnozi pa­ lili od hipoglikemije. Dokazano je da je potrošnja šećera pri istom emocionalnom opterećenju veća u mladih koji su počinili kažnjiva djela nego u onih koji nisu. Navest ću primjer stanja hipoglikemije: ljeti često vidimo uz rub bazena za plivanje djecu modrih usana kako drhture na vrućini. Tipična hipoglikemija. Ta su si djeca prethodno kupila napitke i slatkiše s mnogo šećera, popila ih odnosno pojela i tada se otišla u vodu igrati. Visoka potrošnja energije zbog ohlađenja i s tim povezano pojačano lučenje inzulina dovode u naj­ kraćem vremenu do hipoglikemije. To duhovno-tjelesno stanje slabosti čini tu djecu krajnje nezaštićenom protiv uzročnika bolesti svake vrste i prijemljivom za depresije, te duševno-duhovni nesklad. Hipoglikemija prisiljava gušteraču na snažno izlučivanje glukagona, protivnik inzulina. Tada je sljedeći korak najčešće taj da se opet pojede ili popije nešto slatko i tako priča opet počinje ispočetka. Koga čudi što tako preopterećena gušterača jednom više ne može obavljati svoju funkciju odnosno proizvoditi dovoljno inzulina'? Kao posljedica se javlja šećerna bolest, diabetes inellitus. Izoliranje šećer ovisničko sredstvo koje se unosi u tijelo, iako ne sadrži tvari potrebne za život, a ono ga 45

zatim stalno traži sve više. Časopis "DerSpiegel"fon mulira to ovako: "Industrijski su narodi odavno ovisni o šećeru kao narkoman o igli." Umjetna sladila isto tako nisu alternativa, jer se proizvode posve sintetički i trebaju zamijeniti šećer tamo gdje ga nema. Tijelo ih ne može "dešifrirati" i stoga za njega predstavljaju strano tijelo i s njima po­ stupa kao s otrovom, nastojeći ih što prije izbaciti. Zdravi su i dobro probavljivi zasladivači suho voće koje je ispravno sušeno i nije površinski kemijski tre­ tirano zatim voće i med koji se ne zagrijava preko 40°C. Zagrijavanjem gubi naime med važne biološke tvari i enzime. Med sadrži preko 100 različitih učinko­ vitih i aromatičnih tvari, stoje razlog da on od davnine važi kao ljekovito sredstvo, ali opet ne predstavlja raz­ log da se prekomjerno konzumira. Promišljanje o medu, koliko je cvjetova i koliko sati pčelinjeg leta potrebno za jedan kilogram meda, trebalo bi nas po­ taknuti da taj uhvaćeni sunčani sjaj primamo s više poštovanja i zahvalnosti.

FLUOR Propaganda za fluor u zubnoj pasti ili kao gel kojim se trebaju svaki tjedan premazivati zubi i koji se treba davati djeci u obliku tableta, da bi se spriječio zubni 46

karijes, ponukala me da ovdje iznesem svoje mišljenje o tome. Fluora ima doduše u tijelu u tragovima, ali samo u tragovima. Danas postoje jasne spoznaje da previše fluora uzrokuje štetu i nadasve je otrovno. Isto je tako odavno poznato da naše biljke i time životinje i ljudi već trpe zbog preopterećenja okoliša otpadnim fluorom pri dobivanju aluminija i zbog upotrebe gno­ jiva što sadrže fluor. Šezdesetih su g o d i n a - t o g a se j o š dobro sjećam - obolijevale životinje, prije svega kra­ ve, zbog otpadnog fluora pri proizvodnji aluminija u tvornici smještenoj na prostoru Badisch-Rheinfeldena. Kravama su od toga između ostaloga ispadali zubi. Više nisu mogle biti stelne i pokazivale su mnoštvo drugih organskih oboljenja. Životinje su masovno morale biti prisilno klane. Od veterinara s kojim sam bio sprijateljen saznao sam d a j e uzrok bio fluor. , Fluoroza je profesionalna bolest zaposlenih u alu­ minijskoj industriji, čiji su simptomi promjena boje zubiju, ukočenost zglobova, sipljivosl i težina u udo­ vima. Fluoridi su otrovi koji uništavaju stanice, djelu­ ju izjedajuće na sluznice. Fluor djeluje u tijelu tako da između ostaloga koči funkciju enzima, što može nani­ jeti štetu kosturu i dovesti do opasnih poremećaja u radu štitnjače, gušterače i nadbubrežne žlijezde. Na­ suprot tome ne postoje dokazi da pomanjkanje fluora nanosi ozbiljnu štetu tijelu ili čak uzrokuje karijes. Za­ pravo je karijes posljedica nepotpune prehrane i može se uspješno spriječiti samo kvalitativno visoko vrijed­ nom, prirodnom, neiskvarenom, živom hranom. 47

Savjesni se stručnjaci energično bore protiv fluoridacije vode za piće i nazivaju to "prisilnom medikacij o m " ili "trovanjem zdenaca". U Srednjem vijeku kažnjavalo se za trovanje pitke vode čak smrću. Nije teško spoznati da te propagandne akcije čine unosnim uklanjanje fluora kao otpadnog proizvoda pri proizvodnji aluminija, a slabo služe dobrobiti ljud­ skog roda. Na Vama j e , dragi čitatelji i čitateljice, da sami odlučite hoćete li prihvatiti umjetnu fluoridaciju što se nudi Vama i Vašoj djeci i time preuzeti odgovor­ nost za to, ili ćete radije vjerovati majci prirodi.

OLOVO I TEŠKI METALI U HRANI Eva Kapfelsberger i Udo Pollmer napisali su u svo­ joj knjizi "Iss und stirb" da oko tri četvrtine olova što ga svakodnevno primamo u sebe potječe iz hrane. Tu zauzimaju prva mjesta živežne namirnice iz zalemljenih konzervi. Djelovanje olova ravno je djelovanju žive. I olovo škodi zdravlju bez tipičnih kliničkih sim­ ptoma. Obično veoma suzdržana američka Akademi­ ja znanosti iznijela je o tome ovakvo mišljenje: "Vidljive su posljedice dugotrajnog primanja malih količina olova mogu očitovati u ponašanju na dva načina: otupljenju duhovnih sposobnosti i kroničnoj hiperaktivnosti." 48

Ta se tvrdnja ne temelji samo na pokusima sa živo­ tinjama, već i promatranjima u djece. Dvoje autora gore navedene veoma zanimljive knjige pišu dalje: "Djeca koja su jednom pretrpjela trovanje olovom imala su poslije svog 'ozdravljenja' znatne probleme u školi. U njih se nije zapažala samo smanjena duhovna snaga, već i neobuzdanost sve do nasilništva. U neke djece koja su bez spoznatljivog uzroka bila duhovno zaostala, moglo se naknadno dijagnosticirati trovanje olovom. Izvješća 0 iznenadnoj i bezrazložnoj agresiv­ nosti u djece koja su pretrpjela trovanje olovom upućuju na poremećaj funkcije samokonlrole. Budući da su poznata slična iskustva iz pokusa sa životinja­ ma, potaknulo je to neke znanstvenike da se zapitaju ne igraju li otrovi iz okoliša, poput olova, ulogu i pri nastanku određenih oblika kriminala." Mjerodavni loksikolozi koji se danas bave proučavanjem ponašanja, složno zastupaju shvaćanje da uobičajena opterećenja olovom, prije svega u veli­ kim gradovima, mogu štetno utjecati na izvanredno složene procese ljudskog mišljenja. Raspravlja se i o posljedicama na domišljatost i logiku, na maštu i moć predodžbe. Moć predodžbe i mašta preduvjet su za kreativnost u čovjeku. Ti se znanstvenici isto lako slažu u mišljenju - što prema sadašnjim spoznajama i nije teško ispostaviti - da opterećenja teškim metali­ ma znatno oslabljuju intuitivne sposobnosti. U slučajevima kad su djeca s previsokim vrijedno­ stima olova dobivala lijekove koji vežu teške metale i 49

izbacuju ih iz tijela, došlo je poslije nekog vremena do znatnog poboljšanja, kako s obzirom na njihove du­ hovne sposobnosti tako i s obzirom na njihovo vla­ danje. Upravo su osobine vezanja i izbacivanja teških metala goleme kvalitete voća i povrća ako se ono jede u prijesnom stanju. A svemu tome prednjači u vezi s tim sok od pšenice i pira. P r e m a zemaljskom kemij­ skom istraživačkom zavodu u Karlsruheu sadrže bio-proizvodi u prosjeku upola manje olova. Opterećenje štetnim tvarima uzrokuje smanjenje prehrambeno-lizioloških vrijednosti u biljkama. Tragovi teških metala u biljkama djeluju tako da koče njihovo primanje važnih minerala. Herbicidi po­ kazuju negativna djelovanja na vlaknaste tvari. Mje­ renja masti bjelančevinskih sastavnih dijelova i ugljikohidrata pokazala su d a j e u lišću povrća koje je bilo tretirano herbicidima bio sadržaj vitamina B? smanjen za oko 2 0 % , a vitamin B| za oko 7 0 % . Sadržaj karotena iz kojeg tijelo stvara vitamin A smanjio se za polovinu. Intenzivno gnojenje dušičnim gnojivom uzrokuje smanjenje prehrambeno-tiziološke vrijednosti bje­ lančevina u žitaricama. Te kemikalije što zagađuju okoliš imaju štetan učinak na metabolizam u biljaka, životinja i ljudi. To se štetno djelovanje tvari poput herbicida, umjetnih gnojiva i sličnog na ljudski orga­ nizam ne smanjuje kuhanjem - kao što neki možda misle - , već se najčešće kemijskom reakcijom j o š pojačava. 50

Tu mi samo preostaje savjetovati da se u prehrani daje prednost voću i povrću iz biološkog uzgoja.

TOLERANCIJA Da se opet vratimo našoj djeci: nitko ne može od naše djece očekivati da se pravilno prehranjuju ako roditelji nisu na to spremni. Dobrim im je primjerom i ispravnim vođenjem već pripremljen i olakšan velik dio puta. Za dijete je važno da ne dobiva samo nared­ be i zabrane, već uvijek i potrebna objašnjenja i pou­ ke, kako bi shvatilo da pravilan oblik prehrane znači dobitak, a ne mučno odricanje. Mora mu se učiniti ra­ zumljivim zašto su neke prehrambene namirnice do­ bre, a druge manje dobre i zašto neke ništa ne valjaju za ljudsku prehranu, iako se nude posvuda u trgovina­ ma. Djeci bi se trebala dobro razjasniti prethodna po­ glavlja, jer je začudno kako već mala djeca žele i mogu razumjeti o čemu se tu radi. Prije svega kad im objašnjavamo da ne bismo trebali ubijati i zašto ne. U vezi s ovim poglavljem pisao sam podrobno u svojoj knjizi "Rohkost - die lebendige Ncdirung". Kad djeca počnu shvaćati da se najveći dio ljud­ skog roda ne ponaša tako, tada bismo trebali paziti da ljudski rod ne osuđujemo kao loš, već objasniti djeci 51

da se to može pripisati neznanju. M o ž e m o ih osim toga upozoriti na to da ona žive u sretnim prilikama, imaju pristup tom znanju, s t o j e drugima Čitav život uskraćeno. Ona bi trebala znati da m o r a m o imati mno­ go strpljenja za druge ljude, koje je zapravo dio ljuba­ vi. Takvo poučavanje može imati veoma valnu ulogu upravo onda kad se radi o rođacima, prije svega onima koji su u bliskoj vezi s djetetom, ili kad se radi o nje­ govim prijateljima.

Svatko može međutim utjecati na to da u vlastitom domaćinstvu nisu djetetu na raspolaganju "prehram­ bene" namirnice bez prave vrijednosti. Nitko ne očekuje ni od djece ni od roditelja da bez problema odolijevaju svim primamljivim iskušenjima i odmah svladavaju sve teškoće. No ne bismo im se trebali ni obeshrabreno predati, jer moramo se znati oduprijeti, da bismo s vremenom naučili uspješno izlaziti nakraj sa svim tim iskušenjima.

Jasno je da dijete ne želi sve baš tako jednostavno prihvatiti i vjerovati, već želi stjecati i svoja vlastita iskustva. Ne smijemo ga u tome sprečavali. Kad djeca počini stjecati svoja vlastita iskustva važno je da mi roditelji ne gledamo sebe kao gubitnike koji ne ispun­ javaju očekivanja, već to prihvaćamo i priznamo kako je i nama samima dijelom trebalo dugo vremena da bi­ smo s p o / n a l i n^ke stvari- Djetetu bismo trebali što više pomoći da stečena iskustva razumije i u sebi raz­ radi, kako bi iz njih moglo izvući pouku. Odgoj nije razvijanje djetetovih zavisnosti, već pružanje aktivne pomoći razvoju njegove samostalnosti.

To je jedan dio borbe protiv niskog Ja šio ju je Mu­ hamed nazvao "svelim ratom". Ta nas borba jača i vježba. Čovjeka dakle njegovi vlastiti problemi osnažuju i naposljetku učine pravim majstorom koji je nepobjediv.

Ne bi bilo preporučivo pokušavati strogo držati di­ jete podalje od industrijske hrane i šećernih slatkiša ili u strahu i zabrinutosti sprečavati na sve moguće načine da dijete može izvan kuće dobiti u ruke, a po­ gotovo u usta nešto kuhano. To bi bilo ograničavanje slobodne volje. Taj nam pokušaj najvjerojatnije ne bi uspio, a psihički bismo veoma opteretili i sebe i dijete. Odgoj ne bi trebao biti zagrižljivost. već putokaz. 52

Tako tada nije daleko dan kad ćemo mi i naša djeca moći odlučno odolijevati tim iskušenjima.

PRIJELAZ Prvo ću se baviti pitanjem koje mi se najčešće po­ stavlja, a glasi: "Zar se dijete može zadovoljavajuće prehranjivati samo prijesnom hranom i bez živo­ tinjskih proizvoda, ako ne dobiva ništa kuhanog?" Kako bih spriječio sve strahove, odgovaram: "Tako se u svakom slučaju bolje prehranjuju!" Dopustit ću sebi dva proLupitanja: "Ako se dijete (navodno) zadovolja53

vajuće prehranjuje mrtvom hranom, kao što su indu­ strijska i kuhana hrana, zašto se ne bi moglo živom, dakle prijesnom hranom koja nije kemijski promijen­ j e n a ? " I sljedeće: "Zar priroda vrijedi manje od indu­ strije živežnih namirnica i njezine kemije?" Mislim da bi to bilo veoma nerazumno već i s a m o pretpostaviti. Život je nešto veoma osjetljivo i ne preživljava temperature preko 50° C. Od 42° C počinju enzimi propadati. Mnogi vitamini nisu otporni na visoku tem­ peraturu. Proteini mijenjaju svoju strukturu od 58° C, k a o takvi škode metabolizmu remeteći njegove fun­ kcije, i tako dalje. Život je m n o g o više od sklopa raz­ nih kemijskih pojedinosti. Sto se tiče opće kemije, život počinje tamo gdje prestaje epruveta. Život se održava životom, ne smrću. Ako se ubije životinja, tada je i meso mrtvo. Da čovjek nije grabežljiva zvijer pokazuje već njego­ va anatomija. A j o š je manje strvinar. Čovjek treba kao hranu svježe, prehrambeno visokovrijedno i živo voće, da bi mogao svladavati život. Jer život je zada­ tak, a ne stanje. Za roditelje je sigurno nešto teže prijeći na prijesnu hranu s djecom predškolske ili školske dobi nego pri­ jeći na nju od rođenja, j e r osjetilo okusa u djeteta po­ staje veoma brzo prenadraženim. Ono tada više ne reagira bez problema na prirodne, fine i blage mirise voća i povrća, jer je već posve pod utjecajem nepri­ rodnih podražaja i ovisničkih sredstava u uobičajenim j e l i m a . To s njegovim osjetilom okusa i mirisa treba se 54

dakle ispraviti, uskladiti s novim, prirodnim načinom prehrane. Ovdje se treba dodati da industrija nastoji izjed­ načiti umjetne okuse s prirodnima, ali to ne čini baš uspješno. To je vidljivo i iz sljedećeg primjera. Una­ toč snažnom nastojanju gotovo je nemoguće oponaša­ ti aromu svježeg voća, jer ono predstavlja izvanredno složenu mješavinu mirisnih i ukusnih tvari, koja se razlikuje od sorte do sorte i od položaja do položaja gdje se voćka ili povrće uzgaja. A poslije berbe se osim toga počinje odmah taj spoj mijenjati.-To je vari­ ranje okusa i veoma važno, jer pomaže održavati mi­ saono blago i osjećajni svijet čovjeka fleksibilnima. Industrija nastoji razviti kemikalije koje su što sličnije prirodnim aromama, a nazivaju se "prirodnoidentičnim" aromama. Te su kemikalije manje pokvar­ ljive, jeftinije i tehnološki jednostavnije za primjenu od osjetljivih prirodnih tvari. Time je omogućeno da se umjetnim proizvodima zamijene skupe sirovine poput voća. Jasno je obilježje takvih proizvoda ne­ promjenljiv , uniformni okus. Boji li se prehrambena industrija da potrošač neće kupovati proizvode umjetnog okusa, tada ga polako navikava na njih dodajući najprije prirodnim aroma­ ma malu dozu umjetnih. Postepeno se sintetički udio povećava i u istoj mjeri smanjuje količina prirodnog, da bi naposljetku i preostali prirodni bio nadomješten sintetičkim. Tako se prehrambene namirnice koje se redovito troše počnu uskoro smatrati "prirodnima" i 55

kao takve prihvaćaju, dok se one prirodne odbijaju kao odstupanje od uobičajenog. Jedan osobito karakterističan slučaj potvrđuje d a j e ta stvar s nadomještanjem prirodnih okusa umjetnima već napredovala više nego što se općenito pretpostav­ lja. Jedna je tvornica konzervi u SAD-u koja je prije upotrebljavala čiste limene konzerve, prešla - možda iz zdravstvenih razloga - na konzerve premazane tan­ kim slojem umjetne smole. Time su neki proizvodi u njima, primjerice ananas, izgubili onaj upravo odvrat­ ni okus po metalu. Potrošači su se na čuđenje proiz­ vođača, ustezali jesti taj ananas, jer je nedostajao uobičajeni okus lima. Proizvođači su navodno reagi­ rali time što su počeli uzgajati ananas koji je već u svježem stanju imao okus po limu. s tumačenjem: "Tako želi kupac". U nas se isto tako događaju pogrešna prilagođavanja. Uslijed sve većeg pritiska, vremenske sli ske i sličnog posežu danas mnogi roditelji jednostavno za mliječnim kašicama u prahu, standar­ diziranim staklenkama s jelom od mrkvice i drugim dječjim jelima koja su nepromjenljivog okusa. U pro­ midžbi se to naziva "postojanom kvalitetom". Proiz­ vodi se potrošač sutrašnjice. Posljedice tog ranog "prilagođavanja" upoznaju mnogi roditelji već s a m o a k o kupe dječju hranu drugog proizvođača nego inače i dijele reagira na tu malu promjenu plačem i odbija jesti tu hranu. 56

Našoj djeci možemo pomoći pri rješavanju tih pro­ blema vezanih uz osjetilo okusa i mirisa time da im mi roditelji prednjačimo dobrim primjerom i dogovori­ mo se sa svojom djecom kako svladati taj problem. Na primjer lako da u kući više nemamo takvih proizvoda umjetnih aroma. Može se dogoditi da zbog toga bude "težih slučajeva", plača i dreke, ali to brzo prođe. Uskoro voće ide divno u tek i čini našeg malog čovječuljka posve zadovoljnim. Po našim vlastitim iskustvima s našom kćeri Heidi, ali i s djecom roditel­ ja koji su svoje mališane doveli sa sobom u našu "School of Life" ("Školu života"), bio je to najjedno­ stavniji i najbrži put. Pri tome je međutim važno da svi striktno sudjeluju i odlučno se drže zacrtanog plana. Roditelji ne smiju popustiti ni nudim pokušajima iznuđivanja su/ama. Druga bi mogućnost bila da čitava obitelj provede jedno- do dvotjednu kuru prijesnom hranom i d a j e se svi strogo drže, uključujući djecu. Kao pravilo igre važi da svaki onaj koji "zgriješi" mora to priznati, a da ne bude prekoren. Ta se "igra" tada sve češće provodi, bez presude: "sada-zauvijek", da se ne bi osjećao priti­ sak prisile. Odjednom će svatko sam od sebe doći na to da mu je s prijesnom hranom bolje. Ili se možda nađu druge mogućnosti za "igru" koje su bolje prila­ gođene obiteljskoj strukturi. Kako god bilo, nužno je da se djeci objasni zašto to čine. Ona bi trebala shvatiti da o prehrani ne ovisi 57

s a m o tjelesno zdravlje, već da hrana izravno utječe na duševno i duhovno područje. Isto mi se tako čini važnim da djeca znaju kako su ona sljedeći naraštaj koji će upravljati našom Zem­ ljom. Zato bismo im trebali učiniti razumljivim kakvu će stoga odgovornost preuzeti i kako će biti za to spo­ sobna samo ako budu u svakom pogledu posve budna i čila i zahvaljujući tome u stanju preuzeti odgovor­ nost nad samim sobom, te nad svojim mišljenjem i po­ stupanjem. Djeca trebaju pritom osjećati da ih smatramo puno vrijednim i važnim bićima. Ja to činim tako da se moja djeca mogu predbilježiti za razgovore ili za "konzultacije", ako se radi o rješavanju nekog problema. Ona tada dođu k meni u sobu za razgovor naše "School of Life" - baš kao svi ostali ljudi koji mi dola­ ze na privatne konzultacije - i tada razgovaramo o dotičnom problemu dok zajednički ne nađemo neko rješenje. To se pokazalo veoma učinkovitim.

OVISNOST Iznijet ću j o š nekoliko misli o ovisničkim sredstvi­ ma. Pri tome mislim na ovisnička sredstva kao što su umjetne začinske tvari, izolirani šećer, meso, jaja, proizvodi od bijelog brašna, kakao skupa sa svim iz 58

njega nastalim proizvodima, te cola i sva druga pića koja sadrže umjetna sladila, bojila i umjetne arome, kao i izolirane šećere. To su ovisnička sredstva, j e r uz­ rokuju promjenu u našem hormonskom sustavu i na­ šim biokemijskim procesima i tako nas čine ovisnima. Tko ne vjeruje da nas ti proizvodi mogu učiniti ovisni­ ma, neka ih jednostavno izostavi iz svoje prehrane. Takvim odricanjem nikako ne bismo sebi uskratili nešto zdravo. Put u ovisnost počinje već veoma rano, naime već onda kad dječja bočica za piće sa zašećerenim čajem uvijek i posvuda prati malo dijete i stavlja mu se u usta čim se ono oglasi. Biljni su čajevi osim toga zapravo medicinski napitci i trebali bi se upotrebljavati u slučaju potrebe, a ne da bi se utažila žeđ. Ako se neki takvi čajevi ipak daju djetetu upravo u tu svrhu, tada bi trebali međutim biti posve blagi, kako po udjelu sa­ mog bilja u u varku, tako i po zaslađenosti m e d o m . Protiv žeđi je najprikladnija čista voda: Za to bi se m o ­ gao umjereno upotrebljavati i vodeni kefir (vidi recept na 62. strani). Svježe prešani voćni sokovi, razne veganske vrste mlijeka itd. mogu se isto tako upotrijebiti u tu svrhu, ali ipak ograničeno, jer su i oni hrana u tekućem obliku. Zamočiti dudu u džem ili slično nije nikako preporučivo, osobito ne ako se time želi dijete umirili. Duševne se potrebe ne bi trebale pokušavati utažiti prehrambenim namirnicama, a osobito ne ovisničkim sredstvima. Prehrambenim bi se namirnicama trebala 59

utažiti samo glad, i to onim najvrjednijima koje su nam dostupne. Po m o m e su mišljenju i iskustvu djeca do sedam godina frugivori (što bi čovjek ionako bio). To znači da pretežno ili isključivo žive od voća. To bi se trebalo uzeti u obzir pri planiranju njihove prehra­ ne. Stoga im se ne bi trebalo silom nametati ni povrće. No požele li povrće, tome se nema što prigovoriti. Djeca žele naime u većini slučajeva jesti i ono što jedu roditelji i drugi članovi obitelji. Ona se ne bi trebala podvrgavati vremenskom planu prehrane odnosno obroka uvijek točno u isto vrijeme. Ne, ako osjete po­ trebu i glad, trebalo bi im biti uvijek dostupno voće. Sto su djeca starija, to bi jasnije trebala razumjeti što je uopće ovisnost. Treba se reći da ovisnost dolazi od traženja, ali ono što tražimo nećemo naći na razini hrane; već na duševno-duhovnoj razini. Te se potrebe ne mogu zadovoljili ni preko vanjskih osjetila. Zado­ voljenje tih potreba postiže se samo unutarnjim osjeti­ lima, time da se ona vježbaju i razvijaju. To nam može uspjeti s a m o ako smo kao bića spremni služiti u ljuba­ vi životu.

Kineska poslovica kaže: "Tko nema svoja osjetila pod nadzorom, ovladat će ona njime." Ako postane teško odolijevati iskušenjima, mnogo će pomoći uku­ sni bomboni od prirodnih sastojaka, j u ž n o voće i suše no voće ili sladoled na štapiću (vidi dio s receptima), prije svega ako djeca sama pripravljaju te slatkiše. Ona bi ionako trebala biti uključena u pripremanje takve hrane, kako bi se s njom zbližila i lakše je prih­ vatila. Djeca se mogu uključiti i u sadnju mladica i pšenične trave, da bi i na taj način razvijala ljubav i pozitivni stav prema životu. Što se tiče soka pšenične trave, može se djeci već poslije odbijanja od sise umi­ ješati nekoliko kapi u mliječne napitke navedene u drugom dijelu ove knjige. Opširne upute o sadnji i uz­ goju pšenične trave i mladica i klica naći ćete u mojoj knjizi "Rohkost - die lebendige Nahrung". (I ta se knjiga može naručiti na hrvatskom kod UPT-a, Cakovo).

To je traganje za prirodnim u sebi, za jedinstvom i za temeljem života. A to ćemo naći jedino u samima sebi. u potpunoj čistoći. Pokušaji da se zadovolje vanjska osjetila uzrokuju da ta osjetila sve više žele i zahtijevaju i za to trebaju sve jače podražaje. Ona otupljuju, oslabljuju i naposljetku im otkazuju funkci­ je koje se tada moraju nadomjestili raznim pomagali­ ma. Tu mislim na naočale, slušne aparate i ostalo.

BUDITE USREDOTOČENI NA USPJEH

60

Mnogi ljudi misle da će nešto izgubiti ako promije­ ne svoju prehranu. Ja to zovem vladanjem orijentira­ nim na gubitak. To se može promijeniti tako da se 61

gleda naprijed, a ne nazad. To znači da se treba usre­ dotočiti na uspjeh. Primjer: jedite jedan dan samo voće i radujte se što se zdravo hranite i ne zadajete bol nekoj biljci. Stabla i grmovi koji su dali plodove živjet će dalje i davati nove plodove. Ili drugi primjer: prehranjujte se prijesnom hranom i usredotočite na svoje štedljivo vladanje. Za svoju ćete prehranu trebali manje sirovina. Trošit ćete man­ je energije za pripremanje hrane, j e r će izostati proces kuhanja. Radovat ćete se što u svoje tijelo unosite više života i što mu je zahvaljujući tome sve bolje. Javi li se na početku osjećaj nekog nedostatka, skrenite po­ zornost na lakoću s t o j e sada osjećate u svom tijelu.

ptoma, budući da tijelo posjeduje dovoljno vitalnosti da može mobilizirati snage za obranu, bez velikih po­ remećaja stabilnosti i simptoma. Postoji mogućnost d a j e našoj djeci jedan dan oslabljena snaga ili možda imaju laganu temperaturu, ali nisu u takvom stanju da moraju ležati u krevetu. Općenito se djeca hranjena živom hranom ne ističu samo svojim zdravljem, već i svojim bistrim pogle­ dom.

Mnogi se ljudi pri promjeni načina prehrane pri­ sjećaju ugodnih strana dotadašnjeg oblika prehrane i uspoređuju ga s početnim teškoćama pri lag odavanja o v o m novom. Postupite suprotno. Usporedite sve loše Strane odnosno nedostatke kuhane hrane i prednosti žive, svježe hrane. Od sada se usredotočite s a m o j o š na prednosti žive hrane.

DJEČJE BOLESTI Mi nismo u svoje djece dosada ustanovili nikakve značajne simptome dječjih bolesti, j e r pri živoj, pri­ rodnoj prehrani protječu te bolesti bez primjetnih sim02

63

A k o je uz lojoš i obiteljski život skladan, tada se to isto tako zrcali u blistavom dječjem pogledu. Treba se spomenuli da su ta djeca najotpornija i protiv stresa. Zdravlje nije sve, ali sve je ništa bez zdravlja. To je stara mudrost. Ne smije se previdjeti da pri­ tom hrana igra važnu ulogu, a istina je i da prehrana ima važan utjecaj na čovjekovo mišljenje. Stoga pu­ stimo, drage čitateljice i čitatelji, da nam hrana bude ljekovito sredstvo za tijelo, dušu i duh. Svijet uvijek samo sveci okrepljuju, oni užurbani mir njegov priječe, mržnjom ga ispunjeni grubo ruše, rasipnici ga siromašnim čine, oni samo vrijedni neće ga spasiti, a ovisnici će svjetlo ugasiti. Oni što teret nose, grade kuću, a ures joj daju koji se odriču. Sluge Božji svijet blagoslivlju, pomiritelji bol i tugu smiruju. I Ti da sudjeluješ evo pozvan si, pridruži se svetima, svijet iscijeli. Autor

RECEPTI Dragi roditelji, Vi najbolje poznajete svoju djecu, tako da ćete tijekom vremena moći najbolje procijeni­ ti i prehrambene sklonosti svoje djece, pa ćete ove re­ cepte prilagoditi svojim mališanima. Smatrajte ih dakle prijedlozima i pomoći, ali ne nečim strogo obvezujućim ili čak prisilom. Bez daljnjega smijete pripremati i više od navede­ nih recepata i pritom upotrijebiti vlastitu maštu kad sa svojom djecom pripremate poslastice. Važno je sva­ kako da se jela uvijek svježe pripremaju i odmah jedu. Kod priređivanja mliječnih napitaka treba se paziti da budu uvijek tjelesne temperature, kao i jela za dje­ cu mlađu od jedne i pol godine. Za djecu mlađu ođ tri godine možete dodati i nešto laktoze, na primjer u obliku Schusslerovih soli br. 1 i br. 2 (Schusslersalze Nr. 1 i Nr. 2, jer je laktoza nužna za razvoj mozga.

PRIREĐIVANJE ČAJEVA, U V A R A K A I ISCRPINA OD L J E K O V I T O G BILJA nepoznat U pravilu su dovoljne jedna do dvije pune čajne žličice na 1/4 l vode.

64

65

1. varijacija: budući d a j e voda veoma dragocjen i osjetljiv ele­ ment i kuhanjem se mijenja u svojoj strukturi - izlazi iz koloidnog stanja -, ugrijemo samo 1/10 do najviše 1/4 količine vode koja je potrebna za čaj. Njome načinimo uvarak i zatim d o d a m o preostalu količinu svježe, hladne vode. Tako čaj ne bi po pravilu trebao prijeći 40° C. Lišće i cvjetove biljke staviti u kipuću ostaviti stajati oko 2-5 minuta .

vodu i

Deblje lišće, stabljike, sjeme i korijenje staviti u hladnu vodu, pustiti da zakipi i ostaviti stajati 10-15 minuta.

ANIŠ Potiče apetit, razrjeđuje sluz, umiruje, pospješuje izlučivanje žuči. BOROVNICA Potiče apetit, regulira stolicu, ublažava grčeve pri kataru mokraćne cijevi i slabosti mjehura. Pri jakom proljevu usitniti borovnice u pire (vidi puding od bo­ rovnica). IMELA Pri poremećajima krvotoka i metabolizma; reguli­ ra krvni tlak. Taj čaj ne kuhati, već samo ostaviti staja­ ti ili 6-12 sati na suncu ili 8-10 sati pri ca. 40° C. Doziranje: 4-6 čajnih žličica imele u 3 šalice vode.

2. varijacija: lišće, stabljiku; sjeme ili cvjetove staviti u svježu vodu, 8-10 sati ostaviti stajati pri oko 40° C, zatim procijediti. 3. i najbolja varijacija: lišće ili ostalo po želji staviti s vodom u staklenku, ostaviti da 6-12 sati stoji na suncu, zatim procijediti.

KAMILICA Djeluje umirujuće, smiruje grčeve; ublažava boli u tijelu, pri gastritisu i grčeve mjehura. Protuupalno dje­ lovanje. KIM Rastjeruje crijevne plinove, ublažava grčeve, raz­ rjeđuje sluz, umiruje; koristi pri pomanjkanju mlijeka u žena koje doje i pri menstrualnim tegobama.

Nekoliko uputa o raznim čajevima. ANIŠ, KIM I K O M O R A Č u jednakim dijelovima: protiv nadimanja, ublažava grčeve. 66

KOMORAČ Stvara veliku toplinu poslije koje se brzo poprav­ ljaju stanja grčeva; isto tako prikladan pri kašlju i astmi. 67

KOPRIVA Pospješuje izlučivanje mokraćne kiseline, čisti krv, j a č a bubrege, djeluje protuupalno. Koprivi se pripisu­ j e m n o g o dobroga.

NEVENOVI CVJETOVI Taj čaj čisti krv; djeluje tonizirajuće na krvne žile i ima protuupalno djelovanje; pospješuje tvorbu žuči. O D O L J E N (VALERIJANA)

LIPOVI CVJETOVI Tjeraju znoj; učinkovito se m o g u upotrijebiti pri prehladi, utažuju žeđ. Preporučivo je da se taj čaj mi­ ješa sa sokom naranče ili limuna. Lipovi se cvjetovi mogu popariti i zajedno s lišćem paprene metvice.

Protiv nervoze i laganih poremećaja sna, te grčevi­ tih boli u trbuhu i jača probavne organe; protiv glavo­ bolje. Preporučiva upotreba pri preosjetljivosti i u širem smislu pri svakoj vrsti zgrčenosti. PAPRENA METVICA

M A Ć U H I C A DIVLJA Cisti krv; pospješuje izmjenu tvari pri žutici; upo­ trebljava se pri nekontroliranom mokrenju u krevet. M a l o doziranje; ne ostaviti stajati, biljku samo preliti kipućom vodom. Taj je čaj j a k o gorak i mora se zasla­ diti. MATIČNJAK Pospješuje stvaranje mlijeka; ublažava grčeve; j a č a želudac, crijeva i živčani sustav; dobar je protiv glavobolje i besanice; regulira menstruaciju. MAŽURAN Upotrebljava se pri astmi i bronhitisu; pospješuje oslobađanje od sluzi pri bronhijalnom kataru.

68

Osvježava, pospješuje probavu, potiče rad želuca i crijeva; učinkovita protiv upala probavnih i ostalih trbušnih organa; protiv mučnine i vrtoglavice; upo­ trebljiva pri prehladama. PRESLICA POLJSKA Jedno od najboljih sredstava za pluća. Općenito j a č a slabo tkivo; ublažava grč mjehura i bol pri mok­ renju; učinkovita pri upali bubrega i nekontroliranom mokrenju u krevet. Visok sadržaj silicijeve (kremene) kiseline može čak zaustaviti rast zloćudnih gnojnih čireva. RUŽMARIN Pomaže pri sluzi u želucu, pomanjkanju teka, probavnim tegobama, bolima živaca, te vrtoglavici i iscrpljenosti uslijed prenaprezanja. 69

SUEZ Djeluje umirujuće; upotrebljava se pri sluzi u plućima, bronhijalnom kataru, kašlju i promuklosti. ŠIPAK Ublažava boli i ima ljekovito djelovanje pri bole­ stima mjehura i bubrega; aktivira želudac; blago od­ stranjuje prekomjernu kiselinu. TREŠNJINE PETELJKE Djeluju dezinficirajuće i pospješuju obilnije mok­ renje. Veoma su dobre pri zatvoru mokraćnih kanala.

POST S LJEKOVITIM ČAJEVIMA Budući da se biljni čajevi mnogo upotrebljavaju kao medicinski napitci, spomenut ću ovdje da post s tim čajevima i/ili s voćnim sokovima, uglavnom na­ rančinim ili limunovim sokom, znatno skraćuje tijek svake bolesti, ne samo u odraslih već i u djece. Mnoga djeca instinktivno pri bolestima odbijaju uzimati kru­ tu hranu. Zabluda je to ne poštivati. Tijelo se uz post može brže oporaviti. Prisilno uzi­ manje krute hrane imalo bi suprotan učinak, prije sve­ ga pri pomanjkanju teka.

ŽELJEZARKA (VERBENA) Prokušano sredstvo protiv glavobolje i stanja opće slabosti. Poticajno sredstvo pri slabosti živaca, u m o ­ ru, depresiji; učinkovita i pri slabokrvnosti; dijelom upotrebljiva pri besanici; u obliku čaja liječi bolesti jetre, slabosti probavnih organa. Taj popis nije potpun, upute trebaju poslužiti samo kao uvod.

BADEMOVO MLIJEKO 3 velike žlice badema 1 velika žlica meda 1/4 l vode Gore navedene sastojke staviti u mikser i dobro obraditi. Nastalo mlijeko procijediti kroz gusto sito ili krpu (može gazu). Ostaci u cjedilu mogu se dalje upo­ trijebiti u jelima od povrća ili u poslasticama (vidi ku­ glice "Nježno i slatko"). To se mlijeko može j o š obogatiti voćem, kao što se opisuje pri heljdinom mlijeku.

70

71

Za djecu mlađu od 1(3 mjeseci i ljude s probavnim teškoćama trebali bi se bademi 6-8 sati močiti. Oni močenjem lagano proklijaju i tako dolazi do enzimske reakcije koja pozitivno djeluje na probavu. Za djecu od prve godine života može se pripremati i s pireom od badema (vidi u knjizi "Rohkost-die lebendige Nahrung" pod Bademovo mlijeko, 15. stra­ na). Mlijeku se mogu isto tako dodati rogač i vanilija kao pri kremi od rogača ili malo crne melase za kavu od melase.

M L I J E K O OD B R A Z I L S K O G O R A H A

'

oko 15 komada brazilskih oraha 1 velika žlica meda 1/4 l vode Pripravlja se kao bademovo mlijeko. To mlijeko sadrži međutim nešto više masnoće od bademovog i zato je nešto hranjivije.

O R A H O V O M L I J E K O (Od 1. godine života) 4 velike žlice oraha l velika žlica meda 1/4 l vode

72

Pripravlja se kao bademovo mlijeko. Kakvoća je oraha najbolja ako se oni očiste kratko prije upotrebe ili nije prošlo više od 3 dana kako su izvađeni iz lju­ ske. To mlijeko ima blago gorkast okus. Pri probav­ nim teškoćama trebali bi se orasi prethodno močiti kao prije pripremanja bademovog mlijeka. ĐUMBIROVO MLIJEKO 1/4 l dumbirovog čaja (naribani đumbir kratko prokuhati u neš­ to vode). Za djecu ne pripremati prejaki čaj, za odrasle jači. 2 čajne žličice pirea od badema M o ž e se pripremiti i sa svježim bademi­ ma. Vrh čajne žličice kurkume 1 velika žlica meda vrh nož.a mljevene vanilije Sastojke staviti u mikser i obraditi. A k o se upotreb­ ljavaju svježi bademi protisnuti kroz sito ili kipu. Može se j o š dodati i jedna banana. MLIJEKO OD DATULJE 1/2 šalice datulja očišćenih od koštica i močenjem omekšanih 73

1/2 l vode l

velika žlica pirea od badema

Sve sastojke staviti u mikser i dobro izmiješati. K O K O S O V O M L I J E K O (Od ca. 7. mjeseca) 1 šalica svježe naribanog kokosovog orahu 1/2velike žlice meda 1/4 l tople vode (ca. 40°C) Gore navedene sastojke dobro obraditi u mikseru i procijediti kroz sito ili krpu. To mlijeko ima odličan okus ako se pridoda i ananas.

Heljdu oko 3 sata močiti i ostaviti 12 do najviše 24 sata da proklija. Gore navedene sastojke staviti u mikser i usitniti u kašu. Tako nastalo mlijeko procijediti kroz gusto sito. To se mlijeko može i oplemeniti sljedećim voćem: ba­ nanom, papajom, mangom, avokadom, kakijem itd. Doda li se voće, tada se može u temeljnom receptu nešto smanjiti količina meda. Voće se pridoda goto­ vom mlijeku u mikseru. Za dijete mlađe od 7 mjeseci preporučuje se upotrijebiti samo svježe prešani sok jedne jabuke. Ako je mango osobito vlaknast, dodajmo ga sastoj­ cima u mikseru prije njihovog miješanja. Avokada je dovoljno veoma malo, na primjer jedna puna čajna žličica.

Isto se tako može upotrijebiti voće po želji, kao pri mlijeku od heljde. • Oprez: upotrijebi li se hladna voda, neće se ra­ stopiti kokosov maslac i ostat će s vlaknastim tvarima u situ ili krpi. HELJDINO MLIJEKO

3 velike žlice heljdinih klica 1 velika žlica meda 1/4 l vode

74

PŠENIČNO MLIJEKO 3 velike žlice pšenice 1 velika žlica meda 1/4 l vode Pšenicu močiti oko 8 sati i 1-1 1/2 dan ostaviti da proklija. Gornje sastojke dobro obraditi u mikseru i procije­ diti kroz gusto sito ili krpu. 75

To se mlijeko može, kao i heljdino mlijeko, pripre­ mati dalje s raznim voćem, a umjesto pšenice može se upotrijebiti pirika, raž ili ječam.

DJEČJI B I R C H E R O V I M U S L I (Od ca. 10. mjeseca)

2 velike žlice klica žitarica (pšenice,

KEFIR

raži) 1 naranča 1 banana ljabuka 3 velike žlice ribanih badema ili oraha po želji posve malo vode

2/vode 2-3 velike žlice kefirove gljivice (za vodeni kefir) 1/2 limuna ili naranče ili sušenog voća 1/4 šalice meda Kefir s voćem, ali bez meda ostaviti 2-3 dana da fermentira, po mogućnosti pri temperaturi od 21-37 C. Poslije toga procijediti, tekućinu pomiješati s m e d o m i j o š jednom ostaviti stajati 2-3 dana u dobro zatvorenoj boci. Poslije procjeđivanja može se kefir isprati i odmah opet postupak ponoviti da bi se dobio novi napitak. Kefirova se gljivica može osim toga 1-2 tjedna čuvati u čistoj vodi u hladnjaku. Taj napitak sadrži poslije dvije fermentacije ug­ ljičnu kiselinu i može se u hladnjaku održati više dana. Tako on nudi idealnu alternativu kad djeca požele piti gazirana pića. Kefir mogu pri dodavanju meda j o š i obojiti s nekoliko kapi ciklinog soka. Tada izgleda posve osobito i oku privlačno.

76

Naranču iscijediti, sok skupa s klicama žitarica i bademima ili po želji orasima staviti u posudu mikse­ ra i kratko izmiješati. Ako je potrebno dodati nešto vode, kako bi se smjesa mogla dobro izraditi i miisli ne budu pregusti. Smjesu staviti u zdjelu. Jabuku nari­ bati Bircherovom trenicom i odmah umiješati u smje­ su. Bananu narezati na kriške ili je zgnječiti viljuškom i pridodati muslima. Može se upotrijebiti i sušeno voće. Voda i polovina soka naranče može se nadomjestiti vodom u kojoj su se močile klice žitarica. Taje količina po pravilu dovoljna za 2-3 djece, ovi­ sno o dobi.

77

A V O K A D O - FEŠTA (Od ca. 7. mjeseca) 1/2 avokada 1/2 naranče, samo sok eventualno nešto meda Sve gore navedene sastojke izmiješati u mikseru ili jednostavno zgnječiti vilicom i načiniti pire. Od 2. godine života može se dodati i voće narezano na sitne kockice.

KAŠICA OD B A N A N E I J A B U K E (Od ca. 7. mjeseca) l banana ljabuka 1 čajna žličica sezamove kašice {neprženog sezama) Jabuku naribati Bircherovom trenicom, a bananu zgnječenu vilicom primiješati jabuci. Na kraju dodati sezamov pire.

KAŠICA ZA BEBE V O Ć N I K O K T E L (Od ca. 7. mjeseca) 1/2 banane 1/2 avokada po želji malo meda po želji malo bademovog pirea Bananu i avokado zgnječiti vilicom i dobro izmije­ šati. To je za bebe brzo pripravljen i punovrijedan obrok. Kad su djeca veća, može se dodati i nešto meda i b a d e m o v o g pirea. Naša djeca to vole kao "međuobrok" ili kao ručak, nazivajući ga "Babyfood" ili "Babyswuash".

78

1/4 papaje 1/4 jabuke 1/2 banane Ove se navedene količine mogu mijenjati ovisno o veličini ploda i gladi djeteta. Papaju i bananu zgnječiti vilicom, jabuku naribati Bir­ cherovom trenicom i sve pomiješati. Kašica se može dakako prirediti i u mikseru.

79

R U B Y N A V O Ć N A SALATA

KAŠA OD MANGA

1/2 naranče 1/2 banane komadić papaje

1/2 manga (zrelog)

Naranču iscijediti. Bananu i papaju narezati na tan­ ke kriške i oprezno pomiješati s narančinim sokom. Po želji dodati nešto mljevene vanilije. O d m a h uračunajte jednu porciju za sebe, jer je to uistinu izvanredno ukusno. K A Š I C A OD K A K I J A (Od ca. 1 godine) ca. 1/2 kakija Kaki staviti u mikser i usitniti ga u kašu. Po želji se može dodati 1 čajna tekućine.

žličica

bademovog

pirea

i/ili

Budući d a j e mango često vlaknast, preporučivo je kašu protisnuti kroz finu krpu (na primjer pelenu od gaze pripremljenu za tu svrhu) ili kroz sito. Pri situ se to može učiniti pomoću žlice. • Savjet: ako je 1/2 manga premalo za Vaš mikser da bi besprijekorno radio, stavite čitav mango ili j o š više i tada uživajte u tom obroku zajedno sa svojom djecom (to m o ž e vrijediti za sve recep­ te). K R E M A OD R O G A Č A (slična čokoladi; od ca. 1. godine)

nešto

Kaki sadrži prilično mnogo pektina. Zbog toga je ta kaša gusta i pri obradi u mikseru postupati kao pri priređivanju pudinga od borovnica. Za puding od kakija ne miješaju se u mikseru ni­ kakvi drugi sastojci. Kašici od kakija m o ž e se međutim dodati j o š i drugo voće, kao na primjer jabu­ ka, banana, kivi, papaja itd. on 80

Mango oguliti i odvojiti od koštice. Meso manga staviti u mikser i načiniti kašicu.

Za 4 osobe:

1/2 l vode 2-3 velike žlice meda 3 žlice rogača (mljevenog) vrh čajne žličice vanilije u prahu vrh noža začina zci medenjake po ž.elji 1/2 avokada 81

Sastojke staviti u mikser i kratko promiješati. Za­ tim dodati avokado i opet dobro izmiješati, čime se postiže kremasta gustoća:

grožđice. T a j e količina najčešće dovoljna za majku i dijete. N A R A N Č I N M U K I (Od ca. 1. godine)

PUDING OD BOROVNICA 1 naranča Za 4 osobe: 4 šalice borovnica Borovnice staviti u mikser i dobro promiješati. Na­ puniti u 4 male posudice i staviti oko 1-2 sata hladiti. Prije posluživanja oprezno istresati na tanjurić. • Pažnja: borovnice mogu biti učinkovite protiv proljeva i u slučaju pokvarenog želuca. J A B U K A S C I M E T O M (Od ca. 2. godine) 1 jabuka l

banana

vrh noža cimeta l čajna žličica bademovog pirea: fino mljeveni bademi ili sezani prethodno malo močene grožđice

1 banana 2 velike žlice močenjem omekšanih grožđica 1 čajna žličica bademovog pirea Naranču i bananu usitniti u kašu, umiješati pire od badema i dodati čitave grožđice. Umjesto bademovog pirea mogu se upotrijebiti i sitno mljeveni bademi, lješnjaci, kokos ili, radi kalci­ ja, sezam. T a j e količina najčešće dovoljna za majku i dijete. PATRICIJ INA SALATA O D N A R A N Č E 1 naranča 3 datulje I suha smokva po želji nešto grožđica 1 velika žlica kokosovih pahuljica vrh noža cimeta

Od jabuke i banane načiniti kašu, zatim dodati ci­ met i bademov pire, na kraju umiješati čitave 82

83

vrh noža aniša 1/2 šalice mlade vode Datulje i smokve prepoloviti i narezati na tanke kriškice. Močiti ih u vodi skupa s grožđicama. Na­ ranču oguliti i narezati na tanke kriške, izmiješati s omekšanim suhim voćem i ostalim sastojcima, te po­ služiti.

J A B U Č N I VAKI (Od ca. 2. godine) 3 smokve omekšane močenjem 1-2 jabuke, ovisno o veličini Smokve skupa s vodom u kojoj su se močile usitni­ ti u mikseru da se dobije gusti umak. Jabuku naribati Bircherovom trenicom i izmiješati s umakom. T a j e količina dovoljna za oca i dijete. ZNUNI

2

1 jabuka 1 čajna žličica bademovog pirea I čajna žličica meda

2

84

Zniini je na š v i c a r s k o m n j e m a č k o m Oznaka za mecluobrok koji se uzima prijepodne, dakle užina.

Jabuku naribati Bircherovom trenicom i dobro iz­ miješati s ostalim sastojcima. ZELENASNAGA Od 9. mjeseca može se djetetu već ponuditi kao hrana zeleno lisnato povrće. 10 1/4 1/2 1/2

g svježih listova mladog špinata avokada jabuke šalice vode

Jabuku bez sredine s košticama narezati na male komadiće i s ostalim sastojcima staviti u mikser, uliti vodu i sve usitniti u finu kašicu. Jedan dio vode može se nadomjestiti narančinim sokom. Umjesto špinata mogu se upotrijebiti matovilac, tust (u Dalmaciji se priprema za jelo i to juhe, salate i varivo, op. prev.), izdanci suncokreta ili alfalfe. Jabu­ ka se može dopuniti ili nadomjestiti bananom ili kruš­ kom. Klorofil, lisno zelenilo, veoma je važno za tvorbu krvi u čovjeka. Ako je navedena količina premala za Vaš mikser, načinite jednostavno dvostruku količinu i pojedite S3

ostatak Vi sami. Vaše će Vam tijelo zahvaliti dobrim zdravljem. I KREMA OD MRKVICE 1 srednje 1 čajna 1/2 šalice vrh noža

velika mrkva žličica bademovog pirea vode vanilije (mljevene)

Mrkvu sitno nasjeckati i staviti u mikser. Dodati vodu. bademov pire i vaniliju, te sve dobro izmiješati u kremu. Po želji se može polovina vode nadomjestiti svježe iscjedenim sokom pola naranče. M O U S S E AUX C A R O T T E S 1 srednje velika mrkva 1/2 avokada 1/2 naranča nešto vode

MANDARINA BELVEDERE 2 I 1 2

velike mandarine jabuka velika žlica meda oraha

Mandarine bez guljenja poprečno nožem prepolo­ viti. Vrhom noža odstraniti koštice. Jestivi dio ploda žlicom odvojiti od korice. Pritom se korica ne smije oštetiti. Jabuku naribati Bircherovom trenicom. Meso naranče s medom i bademovim pireom izmiješati u mikseru. Tu kašu primiješati naribanoj jabuci. Sve na­ puniti u polovine korica mandarine i tako staviti u posuđice za desert. Orahe oljuštiti, prepoloviti i pojedini polovicu staviti na deserte kao ukras. Umjesto oraha mogu se upotrijebiti lješnjaci, makovo sjeme ili slično. Budući da ne stane čitava količina u polovine kora mandarina, možete djeci dati j o š dodatnu porciju. Jer ta poslastica budi želju za još. L E D E N A M E L A S A (slično kavi; za 4 osobe; od ca. 2. godine)

Naranču iscijediti. Mrkvu sitno nasjeckati, zajedno s narančinim sokom i ostalim sastojcima staviti u mik­ ser i dobro izmiješati.

86

1/2 šalice vode 4 banane l velika ti tea meda 87

1 velika žlica bademovog pirea l velika žlica crne melase 2-3 velike žlice suncokretovog ulja

(Količina voća može se mijenjati ovisno o njegovoj veličini.)

Banane oguliti i duboko zamrznuti. Vodu, med, bademov pire i melasu staviti u mikser i dobro izmiješa­ ti. Zamrznute banane narezati na oko 2 cm velike komadiće i dodati ih ostalim sastojcima u mikseru. Ostaviti 3 minule stajati, zatim promiješati u mikseru, a dok mikser radi polako ulijevati ulje. O d m a h po­ služiti. L E D E N I R O G A Č (slično čokoladi; za 4 osobe; od 2. godine) 1/2 šalice vode 4 banane 3 velike žlice rogača (mljevenog) l velika žlica bademovog pirea I velika žlica meda vrh noža vanilije 1/4 avokada Banane oguliti i duboko zamrznuti. Ostale sastojke staviti u mikser i izmiješati. Zamrznute banane nare­ zati na oko 2 cm velike komadiće, te i njih staviti u mikser. Zatim sve ostaviti stajati oko 3 minute i j o š jednom u mikseru promiješati. Odmah poslužiti.

SLADOLED NA DRŠKU Još se jasno sjećam koliko mi je takav sladoled značio u mome djetinjstvu. Moji su roditelji smatrali lizanje sladoleda nepotrebnim, rasipanjem novca i uz to nezdravim. Radi toga sam veoma rijetko smio uživati u njemu. Danas se slažem s njihovim tadaš­ njim stavom, odobravam ga. Ali tada... ah; nije se ra­ dilo samo o uživanju u tako ukusnoj poslastici, ne. 89

88

držati u ruci tako nešto bila je stvar prestiža, iako je ra­ dost bila veoma kratka. Ta "stvar prestiža", ako je već dobra za dječji duh, ne bi trebala škoditi njegovom ti­ jelu. Zato ću ovdje iznijeti nekoliko prijedloga kako možete sami pripraviti sladoled. Kalupi za to mogu se nabaviti u robnim kućama. • Sljedeći .su recepti viđeni za 4 kalupa.

z.a

sladolede

uvijek

pred­

HEIDIN FAVORIT (Od ca. 3. godine) Grožđe istiještiti, najbolje prešom za sok od bobičastog voća, koja se može upotrijebiti i za sok od pšenične trave. Sok izliti u kalupe za sladoled, do oko 5 mm ispod ruba. Kalup zatvoriti poklopcem koji je ujedno držak za sladoled i staviti da se najmanje 4 sata zamrzava u pretincu za duboko zamrzavanje. Isto se tako mogu upotrijebiti sok naranče ili voćni sokovi.

Jabuke naribati Bircherovom trenicom (ili u multipraktik aparatu) da se dobije kaša, i pomiješati s osta­ lim sastojcima. Može se dodati j o š i narančin sok. Smjesu napuniti u kalupe i zamrznuti kao s t o j e opisa­ no u prethodnom receptu.

OSVJEŽENJE OD BANANE 1 banana 1/2 šalice vode 1 čajna žličica bademovog pirea po želji 1 čajna žličica meda Sastojke obraditi u mikseru i zamrznuti kao što je prije opisano. Voda i med mogu se izostaviti. Bananu vilicom zgnječiti, zatim umiješati bademov pire, napuniti u kalupiće i zamrznuli.

JABUČNA RADOST 2 jabuke 1 velika žlica pirea od badema ili indij­ skog oraha 1 velika žlica meda malo limunovog soka

MLIJEČNI S L A D O L E D oko 4 del bademovog

mlijeka

Bademovo mlijeko napuniti u kalupe i zamrznuti kao što je opisano.

90

91

Mlijeko se može obogatiti s malo crne melase ili mljevenog rogača. Neka Vaša djeca smišljaju i vlastite recepte.

OBITELJSKI S L A D O L E D O D B A N A N E 4-5 banana 1/2 šalice ribi zova g soka, crvenog 2 velike žlice meda

KAKIJEV SLADOLED oko 4 cici bademovog mlijeka 1 kaki Bademovo mlijeko i kaki obraditi u mikseru, napu­ niti u kalupe i zamrznuti. Umjesto kakija može se upotrijebiti i drugo voće koje sadrži pektin, kao na primjer borovnice ili avokado.

VANILIJINA S L A T K I C A

KUGLICE "NJEŽNO I SLATKO"

2 banane vrh čajne žličice mljevene vanilije, bolje burbona vrh noža kurkume

naj­

Banane zgnječiti u kašu, dodati vaniliju i kurkuma, smjesu napuniti u kalupe i zamrznuti. Umjesto banane može se upotrijebiti mango.

92

Banane oguliti i posve duboko zamrznuti. Svježe prešani ribizov sok izmiješati s m e d o m . Zamrznute banane usitniti (na primjer u multipraktik aparatu) i žlicom za sladoled staviti po 4 kuglice u j e d n u zdjeli­ cu za desertnu zdjelicu. Običnom žlicom načiniti na kuglici uđubljenje i ispuniti ga ribizovim sokom. Ostatak soka raspodijeliti oko kuglice. Ostale mogućnosti te vrste naći ćete u m o m e pri­ ručniku "Rohkost - die lebendige Nahrung".

1-2 banane, zgnječene vilicom u kašu l šalica badema ili brazilskih oraha pre­ ostalih od pripreme mlijeka, dobro isci­ jeđenih 7 datulja 1/2 šalice kokosovih pahuljica po želji 2 velike žlice grožđica po želji vrh noža vanilije po želji I velika žlica bademovog pirea 93

Datulje nasjeckati na male komadiće, dodali ostale sastojke i dobro promiješati. Od te smjese oblikovati kuglice veličine stolnoteniske loptice i uvaljati ih u kokosove pahuljice, tako da bude njima prekrivena čitava njihova površina. (Dodavanjem bademovog pi­ rea postaje smjesa nešto mekšom i podatnijom.)

Od banana načiniti u mikseru kašu. Zatim dodati suncokretove klice i vaniliju i sve promiješati. Žlicu po žlicu smjese stavljati na papir za pečenje, zatim su­ šiti u aparatu za sušenje ili u pećnici pri lagano otvore­ nim vratima, dok se okruglasti čips ne stvrdne. Taj je čips jednako omiljen u mladih i starih.

KUGLICE BOGATE KALCIJEM

DJEČJI B O M B O N I

2 šalice datulja l šalica ribanih lješnjaka I šalica ribanih badema 1/2 šalice sezama Datuljama izvaditi koštice i plodove protisnuti kroz stroj za mljevenje mesa (ili usitniti u multipraktik aparatu), tako da se dobije pire o d n o s n o kaša kojoj se tada dodaju lješnjaci i bademi i umijesi se tijesto. Iz tog se tijesta oblikuju male kuglice i uvaljaju u sezam. T a j e poslastica bogata kalcijem. ČIPS OD BANANE 5 banana 1 šalica sunCokretovih klica vrh čajne žličice mljevenih vanilije

94

Banane narezati na oko 1 cm debele kriške i sušiti ih na papiru za pečenje u pećnici lagano otvorenih vrata pri 50°C ili u aparatu za sušenje. Te osušene kriš­ ke banana mogu se u dobro zatvorenoj staklenoj posu­ di dugo očuvati upotrebljivima. Mi primjenjujemo tu metodu konzerviranja kad je na bio-tržnici velika po­ nuda banana ili kad imamo previše zrelih banana. To su za Neala i Heidi "dječji bomboni". G U R M A N S K I K O L A Č (Od ca. 3. godine) 1-2 šalice preostalih iscijeđenih 2 srednje I banana 1/2 šalice 1/2 šalice

badema ili brazilskih oraha od pripreme mlijeka, dobro velike jabuke grožđice datulja, sitno nasjeckanih

95

N a k o n što se odlije bademovo mlijeko ili mlijeko brazilskog oraha, dobro se iscijede ostaci u krpi ili situ. zatim se stave u zdjelu. Jabuke se sitno naribaju i tome dodaju. Bananu zgnječiti vilicom i pomiješati s ostalim sastojcima. Smjesu dobro obraditi. Iz tijesta za praline (recept pod Pralinen u mojoj knjizi "Rohkost-lebendige Nahrung"), načiniti okru­ glu podlogu za kolač, staviti u kalup podignutih rubo­ va i ostaviti da oko 5 sati stoji u hladnjaku. Smjesu za oblaganje isto tako ostaviti stajati i oko 1 sat prije po­ služivanja jednakomjerno rasporediti po podlozi od tijesta za praline. Prethodno staviti ispod te podloge nešto ribanog kokosa, kako se ne bi lijepila za tanjur na kojemu se kolač poslužuje. Po želji ukrasiti.

Gore navedena količina krušaka odnosi se na kruš­ ke vilijamovke. Vi možete upotrijebiti i druge sorte. Ako upotrebljavate manje kruške, uzmite ih odgova­ rajuće veći broj. Pri datuljama se misle tuniske sorte. Pri sorti "medjool" trebate samo polovinu. Datuljama izvaditi koštice. Kruške osloboditi pe­ teljke i sredine s košticama. Zatim suho voće protisnu­ ti kroz stroj za mljevenje mesa. Dodati vodu i dobro promiješati. Tada u to umijesiti lješnjake, bademe i začine za kolač od krušaka i načiniti smjesu koja se može dobro oblikovati. Želite li čvršću smjesu, dodajte nešto kokosovih

KRUŠKINO DRVO

pahuljica, a želite li mekšu smjesu, tada dodajte malo vode. Smjesi se mogu po želji primiješati i čitave

Ovaj je recept osobito prikladan za dječje zabave.

grožđice, bez prethodnog močenja. Od tri četvrtine smjese oblikovati valjak za stablo, tako da smjesu s

15 polovica suhih krušaka 20 datulja 1 šalica lješnjaka, mljevenih 1 1/2 šalica badema, mljevenih vrh noža začina za kolač od krušaka 1 velikih žlica rogača, mljevenog po želji grožđice (oko 1 velike žlice)

oba dlana valjate na stolu. Površinu malo viljuškom po dužini izgrepsti, kako bi se stvorio izgled hrapave kore drveta. Ostatak smjese dovoljan je za 5-6 krnjih grana. Smjesu podijeliti i oblikovati male valjke. Njih tada postrance ukoso pričvrstiti na stablo, tako da gra­ ne budu lijepo s njim spojene. Rogač u prahu staviti u sito i po svemu posuti. Tada oštrim nožem poravnati krajeve gore i dolje na stablu, te krajeve grana. Na mjestima tih rezova urezati godove.

96

97

Kao podloga mogu poslužiti nasjeckane bučine koštice. One se posipaju na pladanj i na njih položi "kruškino drvo". Sljedeći umak, odvojeno poslužen uz taj kolač, divno dopunjuje to "umjetničko djelo":

vanju na papir za pečenje razdijeliti na četiri dijela ili drškom žlice povući križ i tako smjesu razdijeliti na 4 komada. Kriške hrskavog kruha mogu se načiniti i manje tada ih je više. SENDVIČI

1/4 l vode 1 velika žlica meda 1/4 avokada vrh noža vanilije,

mljevene

Sastojke staviti u mikser i dobro promiješati. O d m a h poslužiti.

2 kriške hrskavog 1 šalica grbice 3 kriške rajčice nešto alga začini po želji

kruha

Umjesto vode može se dijelom ili u čitavoj količini upotrijebiti voćni sok.

Rajčicu, grbicu i alge lagano začiniti i stavljati u slojevima između kriški hrskavog kruha.

• Savjet: pri dječjim se rođendanima mogu na sta­ blo utaknuti male svjećice.

Pri spravljanju tih sendviča pustite mašti na volju.

H R S K A V I K R U H (njem. Knackbrot) 2 šalice proklijale žitarice 1 šalica vode vrh noža soli 1 velika žlica maslinovog ulja 1 velika žlica kvasca Sastojke u mikseru izmiješati u kašu i izliti na papir za pečenje. Razmazati i izgladiti na debljinu od oko 2 m m , te ostaviti 5-8 sati sušiti u pećnici lagano otvore­ nih vrata pri 50°C. Masa se isto tako može pri izlije98

BEZGLUTENSKI KRUH 300 g heljde 200 g amaranta ca. 15 cl mlake vode 3 velike žlice maslinovog ulja, hladnoprešanog vrh čajne žličice morske soli po želji sol sa začinskim biljkama po želji nešto začina za medenjake ili kolač od krušaka

Heljdu i amarant fino samljeti. Brašno staviti u zdjelu, te umiješati ulje i sol. Tada polako umiješati vodu, dok ne nastane obradivo tijesto. Sve dobro iz­ mijesiti i oblikovati u valjak promjera oko 5 cm. Oštrim nožem rezati kriške debljine oko 1 cm. Ostavi­ ti na krpi sušiti oko 4-6 sati, na primjer na suncu, u dehidratoru ili slično. Takav kruh ako je dobro osušen ima trajnost od 5 dana. On se može međutim razvaljati i u tanke pogače, čime se skraćuje vrijeme sušenja. Taj se kruh može obogatiti i dopuniti sezamom, lanenim sjemenom, zrnima grožđa ili onim što Vam srce želi. M o ž e se do­ dati i suhi kvasac ili kvasac za pečenje, ali samo oko A onoga što se inače stavlja u tijesto za pečeni kruh. To može međutim dovesti u pojedinim slučajevima do nadimanja. l

• N a p o m e n a : taj je kruh veoma prikladan za prehranu ljudi sklonih alergiji na žitarice!

KONAČNO SVJETLO ILI NA KRAJU SVJETLO! Najelementarnija je živežna namirnica svjetlo. Što ga se više pohrani, to dulje može informirati i sređiva­ ti. Informirati znači ovdje "dovesti u formu" (njem. "in Form bringen"). Biofizičar Fritz A. Popp uspio je pomoću visokoosjetljive mjerne naprave - koja je tako osjetljiva d a j e teoretski mogla iz udaljenosti od 20 kilometara regi­ strirati plamen svijeće - dokazati da živa stanica zrači svjetlošću. On je to zračenje nazvao "viofotonom". Fotoni su najmanje čestice svjetla. To su impulsi zračenja koji proistječu iz života u čovjeku, u životinji i u biljci. Ishodište su tog svjetlosnog zračenja velike molekule ili makromolekule u živoj stanici. Biofotonsko zračenje ima karakteristične osobine. Ono reagira na primjer veoma osjetljivo na svaki po­ remećaj u staničnoj povezanosti, osobito jako pri ku­ hanju. Ovisno o utjecaju na živežnu namirnicu mijenja se dakle snaga svjetlosnog zračenja stanica. Količina svjetla koja je sadržana u hrani može izvi­ jestiti o kakvoći hrane. Prof. Popp naziva "biofotone" i "ultra-slabim luminiscencijama", te dodaje: "Svjetlo je hrana. Svjetlo je informacija. Tako dakle nisu u prvom redu kalorije i proteini ono što nas održava u

100

101

životu, već je to svjetlo ili informacija. Rudolf Steiner je to formulirao da je izmjena svjetla daleko važnija od prave izmjene tvari. Svjetlo što ga biljka pohrani u sebi, prijeko je potrebno u hrani, kako bi se očuvala visoka organizacija. Taj se aspekt nikako ne smije za­ nemariti, jer je odlučujući za život. S t o j e više svjetla sadržano u hrani, to manje hrane mora organizam pri­ mati, to je manje opterećen i treba manje energije za probavu. Tu priroda govori u prilog štedljivosti.

od sunca, isto je i samo j o š pitanje zrelosti i efikasno­ sti. Polazeći od toga točno je dakle da ljubav ide kroz želudac. Dragi čitatelji, želim Vam da Vama ta ljubav ide u tek, da bude koncentrirana i najvišeg oblika čistoće. Uživajte u njoj i pozdravite svoju djecu od mene. Vaš Urs

Hochstrasser

Svjetlo upravlja životnim procesima, tako dakle i zdravljem. Gdje nedostaje svjetla, ne mogu više stani­ ce međusobno komunicirati i dolazi do poremećaja u njihovoj povezanosti. Čim jedna stanica odumre, veoma brzo prestane odašiljati svjetlo koje je bilo u njoj. Stanice koje odumru zbog denaturirane odnosno neprirodne hrane, ne mogu više odašiljati biofotone, dakle ne mogu više razmjenjivati informaciju. Ako stanice postupkom kuhanja odumiru, daju od sebe većinu svjetla, upravo tijekom tog procesa. To bi se međutim trebalo događati tijekom 24 sata u probavnom procesu kako se svjetlo ili život biljke ne bi izgubili odnosno ne bi propali, već da bi to svjetlo moglo u nama postati no­ vim svjetlom i time novim životom. Dovedemo li svjetlo ili život u najveću moguću frekvenciju, time ćemo ga dovesti u božanski poredak. Svjetlo je život, a život je ljubav. Dobivamo li svjetlo ili ljubav putem voća ili tada na kraju izravno 102

103