urgentna medicina odgovori na pitanja.docx

1.Definicija,značaj i zaatak urgentne meicine Savremeni način života,u kome razvoj inustrije i saobradaja igraju značajnu ulogu,stalno ovoe o porasta broja saobradajnih nesreda i rugih povrea. Zbog toga broj hinih slučajeva koji traži neoložno meicinsku omod stalno raste. Urgentna meicina se isključivo bavi hitnim stanjima,bolestima ili povreama koje ugrožavaju životne funkcije ljuskog organizma. Pripaa svim meicinskim naukama, jer u svakoj meicinskoj grani ima hitnih slučajeva. Koristi metoe svih grana meicine, prema se najviše oslanje na hirurgiju,obzirom na najvišu zastupljenost hirurških bolesti i povrea. Djelovanje urgentne meicine jeluje o momenta nastanke hitne i po život opasne povree o prijema bolesnika u bolničku ustanovu, onosno o prestanka životne ugroženosti. Da bi se svakom povrijeđenom ili oboljelom pružila pružila prava meicinska pomod u pravo vrijeme, potrebno je službu urgentne meicine obro organizovati. Ovaj organizacijski io obuhvata za bolesnika i spasioca najbolji i najlakši način organizovanja hitne službe, koja obezbjeđuje pomod u pravo vrijeme i na pravom mjestu. 2.Podjela urgentne medicine

Pružanje najranije pomodi povrijeđenom ili oboljelom najčešde je u rukama laika,meicinski neobrazovanih osoba,koje mogu biti onekle osposobljene na kursu prve pomodi. Urgentna medicina se zbog toga dijeli na: prvu pomod i hitnu meicimsku pomod. Prva pomod se pruža na svakom mjestu ok se ne ukaže mogudnost pružanja hitne meicinske pomodi. Prva pomod se pruža na mjestu gje se nesreda ogoila. Treba je pružiti uvijek,čak i za kratko vrijeme, a pogotovo na mjestima koja su udaljena od zdravdstvenih ustanova i kada na

hitnu meicinsku pomod treba čekati ugo. Ona se pruža i ona ako je zravstvena ustanova blizu i to sve otle ok meicinsko lice ne preuzme povrijeđenog ili oboljelog. Prva pomod može biti u obliku samopomodi ili u obliku uzajamne pomodi. Samopomod je pomod povrijeđenog samom sebi ukoliko je u stanju. Uzajamna pomod je međusobna pomod više povrijeđe nih od kojih su neki manje ili gotovo nikao povrijeđeni i u stanju su pružiti pomod više povriđenim. Suština prve pomod je brzo uspostavljanje životnih funkcija veoma jenostavnim metoama. Za zravstvene ranike pružanje prve pomodi na svakom mjestu i u s vako vrijeme, bez obzira na njihove rane obaveze, prestavlja oatnu užnost. Hitna meicinska pomod je meicinska opskrba povrijeđenog ili oboljelog koju vrši ljekar, omah poslije pružanja prve meicinske pomodi, ili čak nezavisno o nje, omah poslije nastanka hitnog stanja, u uslovima posebne meicinske ustanove prilagođene za pružanje hitne meicinske pomodi, sa svom potrebnom opremom i materijalom. U ratnim uslovima hitna

meicinska pomod nosi naziv opšte meicinske pomodi, čime se želi istadi činjeni ca a pomod pruža ljekar opšte prakse ili specijalista meicinske meici nske grane koja nije hirurška. 3.Okolnosti po kojim se se pruža prva pomod pomod Uslovi po kojim se pruža prva pomod gotovo su uvijek nepoesni. Nesrede ne biraju mjesto gje de se ogoiti. Teške nesrede se gotovo u pravilu povezane sa teškim pristupom povrijeđenim. Često je potrebno izvlačiti povrijeđene iz smrskanih automobila,ispo orona zemljišta i sl. Neostatak materijala i pomagala je takođe nepovoljna okolnost koja prati nesredu. Spasioc je užan a o priručnih srestava pravi srestva za pružanje prve pomodi. Neostak pomagala ne smije biti opravanje za propuštanje pružanja prve pomodi ili za njeno loše sprovođenje. Svi povrijeđeni su uplašeni i zabrinuti za svoje stanje. Različiti ljui različito pokazuju taj strah i različito oživljavaju svoju povreu. Stvaranje panike nepovoljno jeluje na razvoj situacije i može ovesti o aljeg povređivanja. Suzbijanjem straha i panike spasioci de sebi obezbijeiti uspiješan ra. 4.Pristup povrijeđen om Pomod se pruža na licu mjesta,tamo gje se povrijeđeni zatekao. Samo u izuzetnim okolnostima,gje boravak na mjestu nesrede znači izlaganje aljnjoj opasnosti,kako za povrijeđenog tako i za spasioca,ozvoljeno je povrijeđenog izvudi u zaklon. Takva su m jesta: otvoreni putevi,prijetnja o obrušavanja lavine,voe i sl. Povrijeđenom treba prilaziti s esne strane,ako je to ikako moguda. U slučajevima kaa je to nemoguda, sasvim je pogrešno povrijeđenog okretati a bi mu se prišlo s esne strane,prije nego š to se otklone neposredne životne opasnosti. Treba izbjegavati svlačenje povrijeđenog bez potrebe. Ukoliko postoji potreba za svlačenjem najprije se polazi o zravih ijelova i jelova tijela. Ko izvlačenja povrijeđenog voiti računa koji je najbolji način izvlačen ja s obzirom na njegove njegove povrede. 5.Agonija

Sam naziv agonija znači zapravo presmrtnu borbu,iako u vedini slučajeva nema nikave borbe il i patnje jer mozak umirudeg ne obiva ovoljno kisika ,pa nema mogudnosti svjesne rakcije. Ko ve oma kratka. Međutim,nekaa iznenadne smrti,u uslovima unesredenja,agonija može biti veoma može biti ugotrajna,i trajati satima,čak i anima. Agonija je jena o krajnjih faza umiranja. Iskusan posmatrač može lako prepozanati prepozanati agoniju. Oči su ko pacijenta mutne bez sjaja,upale su,zjenice su uske. Lice je bilijeo,orošeno hlanim i ljepljivim znojem,vršak nosa,ušiju,vrhovi prstiju na rukama i nogama nogama su pomodrili,dok su sami sami prsti izrazito hladni. Kod smrtnika prestaje prestaje

mimika i lice obiva smiren izraz,liči na masku. Svijest je poremed ena i nastupa pospanost,smrtnik se ne orjentiše i ne prepoznaje okolinu. Najvažnije promjene pokazuje smrtnik u isanju i rau srca. Disanje je j e čas uboko čas površno sa prekiima. U agoniji paa krvni pritisak i često se ne može mjeriti. Srce rai neujenačeno,tonovi su tihi i jeva čujni.

6.Klinička smrt Konac agonije je smrt tj prestanak isanja i raa srca. Ova smrt se naziva kliničkom smrdu,jer je organizam kao cjelina u kliničkom smislu mrtav,prema pojeina tkiva ostaju u životu još prilično ugo. Svako tkivo i svaki organ ima svoje životne rezrvoare i može proužiti život nakon opšte kliničke smrti. Kaa prestane isanje i ra srca delije različitih organa više ne primaju hranjive sastojke,prije svega kiseonik. Njaosjetljivije na nedostatak kiseonika kiseonika su delije mozga na kojima ved nakon tri o šest minuta nastaju teške promjene,koje se ne aju oporaviti. Poslije 3 6 minuta ni najbogatije ovođenje kisika ne može povratiti u život oštedene delije mozga. Ostala su tkiva manje osjetljiva,što znači a ponovno uspostavljane raa srca može vratiti u život sve organe osim mozga. Klinička smrt traje najviše 6 minuta. U toku o 6 minuta,ako se ponovo uspostavi srčani ra,mogude je povrijeđenog iz kliničke smrti vratiti u život. Ako taj perio prođe nastupa prava smrt. Klinička smrt u svakom slučaju ne prestavlja konačnu smrt,jer klinički mrtav čovjek može se vratiti u život mjerama oživljavanja,uspostavljanem oživljavanja,uspostavljanem srčanog raa i disanja. 7.Prava smrt

Znaci prave smrti se ijele u vije grupe. Prvu grupu čine znaci ko jim se konstatuje konstatuje da je prestalo umiranje,a je protekao perio kliničke smrti i a je nastupila prava smrt. U rugu grupu spaaju okazi a se rai o lešu. Znaci iz prve grupe se smatraju nesigurnim znacima smrti,jer je teško oreiti vrijeme nastanka pra ve smrti. Nepouzdani znaci smrti su prestanak raa srca,prestanak isanja,koji su trajali uže o 6 minuta,jako proširene zjenice koje se skupljaju na svjetlost,mlitavost i eformacija očne jabučice koja poslije pritiska prstom,hlanoda,bljeilo,prestanak prstom,hlanoda,bljeilo ,prestanak pulsa... Pouzani znaci smrti su: zamudene rožnjače,pojava mrtvačkih mrlja,mrtvačka ukočenost i raspa leša. Dva sata poslije prave smrti olazi o zamudivanja rožnjača. Poslije 24 sata oko šarenice oka se može vijeti žuta ili smeđa pruga koja potiče o sasušene rožnjače. Ovo je pouzan znak i jean o najranijih znakova smrti. Prestankom oticanja krvi olazi o slivanja krvi prema sili teže. Time nasaju mrtvačke mrlje na onjim ijelovima tijela. Raspore mrtvačkih mrlja zavisi o položaja leša. Mrtvačke mrlje se poneka vie čak i u agoniji,ali se pouzano javljaju 20 -45 minuta poslije nastupanja prave smrti. Mrtvačka ukočenost je jean o najsigurnijih znakova smrti. Započinje na mišidima koji se najviše upotrebljavaju,tako a ved nakon 30 minuta nastupa ukočenost mišida srca i dijafragme,2-4 sata nakon smrti razvija se ukočenos mišida lica,vilica i vrata,zatim ukočenost reom zahvata ostale mišide. Raspa leša je znak a je sve završeno. Zavisi o okolne temperature i brže nastaje ako je temperatura viša .

8.Kako se konstatuje smrt

Smrt uspostavlja po pravilu mrtvozornik, a to treba da bude ljekar. U bolnicama smrt usposavlja

ojeljnski ili ežurni ljekar. U službi urgentne meicine, takođe smrt uspostavlja ljekar iz hitne meicinske pomodi. Međutim u nepristupačnim mjestima ugog čekanja na oziv ugog čekanja na oziv organizovane meicinske službe,često de i ostali zravstveni ranici biti u prilici a oree trenutak kaa treba prestati sa oživljavanjem. U takivim slučajevima,buudi a su granice između života,kliničke smrti,prave smrti veoma nesigurne,mjere oživljavanja treba uporno nastavljati sve dok se ne pojave jasni i sigurni zanci smrti. 9.Prividna smrt

Ko nekih slučajeva povređivanja i bolesti,osnovne životne funkcije,isanje i krvotok,toliko su oslabljene,da se jednostavnim sredstvima u uslovima urgentne medicine ne mogu opaziti. Pri

tome se obično javlaju spoljašnji znaci koji se pouarju sa nesigurnom znacima smrti:bljeilo,hlanoda,mlitavost mišida...U takvim slučajevima govori se o privi noj smrti. Unesredeni je još uvijek živ,njegove životne funkcije su veoma slabe,ali se on mjerama oživljavanja još uvijek može vratiti u život. Najveda je greška privinu smrt proglasiti pravom smrti i prestai s mjerama oživljavanja. oživl javanja. 10.Zastoj rada srca,uzroci,dijagnoza,postupak srca,uzroci,dijagnoza,postupak

Prestanak raa srca zanči prestanak krvnog otoka,prestanak prenošenja kisika i hranjivih materija o organa i tkiva. Zbog toga najviše straa mozak. Srce može prestati a rai zbog veoma različitih uzroka.Stanja koja najčešde ovo e do prestanka rada srca su: infarkt srca,začepljenje jene o pludnih arterija,suženje ušda aorte,srčana mana,razne vrste trovanja,šok,poivree grunog koša,trbuha,glave...Dijagnoza koša,trbuha,glave...Dijagnoza prestanka raa srca se postavlja na osnovu pulsa i nestanka srčanih tonov a,po naglo nastaloj sivobijeloj boji unesredenika,blijeim sluzokožama,jakim širenjem zjenica,prestanku isanja i pojavi besvjesnog stanja.Ko zastoja srca ispo pacijenta se hitno uklanjaju svi meki premeti,poiže se vrat rukom postavljenom ispod njega i glava zabaci a se spriječi zapaanje jezika. Poižu se noge i u tom položaju rži se 5 -15 sekuni kako bi se omogudilo vradanje venske krvi u srce.Istovremeno sa poizanjem nogu spasilac esnom pesnicom snažno uara unesredenog u esnom prejelu prsne kosti.Ovi uarci moraju biti ritmični kao bi se potaknuo ra srca.Ukoliko pacijentovo stanje ne ogovara pozitivno na prve uarce prelazi se na vještačku masažu srca. Za uspijeh podsticanja srca na njegov rad osnovno je da se ne gubi dragocjeno vrijeme.

Vještačka masaža srca se zasniva na činjenici a je srce postavljeno u srenjogruđu,između kičme i prsne kosti. Pritisak na onji io prsne kosti prenosi se na srce,čime se mehanički prima krv u velike krvne žile. Cilj srčane masaže je poražajem potaknuti srce na rad, a pritiskom puniti velike krvne žile ok se srce nalazi u zastoju. Time se ishranjuje organ koji je najosjetljiviji

masaža se mora započeti najviše najviše 6 minuta nakon na nedostatak kisika-mozak. Vještačka srčana masaža srčanog zastoja. 11.Tehnika indirektne masaže srca

Inirektna masaža se sprovoi istovremeno i stovremeno sa vještačkim isanjem. Upuhavanjem vazuha u pluda aje se kiseonik krvi koja ga onosi organu najosjetljivijem na neostatak kisika mozgu.Vještačko isanje se zaustavlja u trenutku kaa se vrši pritisak priti sak rai srčane masaže,a srčana masaža se obustavlja na kratko ka se vrši upuhavanje vazuha u pluda. Na jeno upuhavanje vazuha u pluda treba nastaviti 5 -6 pritisaka na grudnu kost,pa ponoviti radnju upuhavanja. Najbolje je da se bolesnik postavi na tvru pologu rai srčane masaže. Dijlovi ojede koji stežu se raskopčaju ili skinu. Dlan jene ruke se stavi na onju tredinu grune kosti. Pritisak se izvodi samo gonjim dijelom dlana. Druga ruka se stavlja na nadlanicu radi

pojačavanja pritiska. Ko oraslih unesredenih rai što boljeg pumpanja krvi u velike krvna žile masažu treba vršiti ne samo pritiskom ved naslanjanjem naslanjanjem cijelog svog tijela. Ukoliko je gruni gruni koš ubok,bačvast potiskivanje grune kosti treba biti ublje. Ritam masaže 60 -70 pritisaka u minuti.

12.Greške i opasnosti o srčane masaže Najčešda grška srčane masaže je njena primjena bez potrebe. Ko pretjerano jakog pritiska na rebra i prsnu kost može odi o preloma,mogu nastati i povree jetre. Buudi a je masaža spasonosna mjera koja izvlači povrijeđenog iz kliničke smrti, povreu rebara treba uzeti kao manje zlo koje može zaesiti unesredenog. Ipak masaža srca treba biti izveena sa mjerom. Najbolja orjentacija je pipanje pulsa na vratu. 13.Prekid disanja-uzroci,dijagnoza,urgentn disanja-uzroci,dijagnoza,urgentnii postupci

Poremedaj isanja može nastati uslje oštedenja centra za isanje,oštedenja mišida za isanje,smanjenje površine pluda neophone za isanje,oštedenjem prolaznosti isajnih puteva. Poremedaj isanja nastaje i ako krv nije u stanju a prenosi kisonik,n edostatak vazduha tj malo kiseonika u vazuhu je takođe poremedaj isanja,jer iako su svi organi zravi tijelo ne obiva ovoljno kisika. Poremedaj isanja iz bilo kojeg uzroka nazivamo zagušenjem. Ko povrijeđenog,kojem prijeti zagušenje,na licu se vii u znemirenost i strah. Lice je nabreklo,pomorili,oči su izbuljene,zjenice proširene,krvne žile na vratu napete. Pomorjelost se vii i na prstima, a neka i na čitavom tijelu. Disanje je isprekiano,s naporom,nepravilno,ubrzano. naporom,nepravilno,ubrzano. Otkucaji srca postaju sve brži i nepravilniji. Na kraju isanje potpuno prestaje,nastupa prestaje,nastupa nesvjestica,neka se pojavljuju grčevi i na kraju prestaje ra srca,obično 3 -10 minuta poslije prestanka disanja.

14.Vještačko isanje usta na nos Vještačko isanje usta na nos prislanjaem spasiočevih usta na nos povrijeđenog i upuhavanje vazuha u pluda, najbolja je metoa za povrijeđenog i najlakša za spasioca. Pošto je spasioc ustanovio a su išni putevi sloboni ili pošto ih je očistio,spasioc ako je to mogude stane ili ti me rži glavu zabačenom klekne uz desnu stranu povrijeđenog. Lijevu ruku stavi mu na čelo i time prema naza. Desnom rukom rži onju vilicu u poignutom položaju,tako a su obije vili ce stisnute, a palcem esne ruke rži usne zatvorenim. Duboko uahne prisloni svoje usne na obj e nozrve povrijeđenog,snažno upuše vazuh u išne puteve unesredenog,zatim se omakne i pusti a elastičnost grunog koša izbaci vazuh napolje. Prilikom upuhavanja vazuha vii se širenje grunog koša.Ritam upuhavanja vazuha treba a bue 12 -20 u minuti s tim da u početku treba biti brži. 15.Vještačko isanje usta na usta Tehnika upuhavanja vazuha u usta povrijeđenog ista je kao i ko tehnike usta na nos. Ova metoa zaostaje za metoom upuhavanja usta na nos i teža je za spasioca. U slučajevima kaa  je nos začepljen spasioc pribjegava ovoj metoi. Položaj unesredenog i spasioca su i sti,glava povrijeđenog takođe je zabačena natrag. Ko ovog oblika vještačkog isanja,esna spasiočeva ruka je stavljena ispo vrata,a bi time oržao zabačenu galavu,a lijeva je stavljena na čelo. Ko male jece,zbog malog lica,malih usana i nosnih otvora,vještačko isanje ovog tipa se izvoi tako što spasioc svoja usta stavlja na nos i na usta jeteta. 16.Krvarenje-definicija,uzroci,podjele

Krvarenje je istjecanje krvi iz povrijeđenih ili bolešdu oštedenih krvnih suova. Jako krvarenje

može životno ugroziti povrijeđenog. Ukupna količina krvi orasle osobe iznosi 7 -10% tjelesne težine,što znadi 5 litara ko oraslog čovjeka. Simptomi uslje gubitka krvi zavise o: količine gubitka krvi,brzine i opšteg stanja povrijeđenog. Prema uzroku krvarenja se ijele na patološka i traumatska. Traumatska krvarenja nastaju nastaju povreom krvnih suova u sklopu neke ozljee,ok su patološka krvarenja posljeica razvoja bolesti na nekom organu,koji biva zahvaden i ošteden krvni su iz kojeg počinje krvarenje. Po mjestu gje se krvarenje ešava i gje krv ističe, krvarenje može biti bi ti unutrašnje ili vanjsko. Vanjska krvarenja su sva istjecanja krvi iz povrijeđene ili oštedene kože ili sluzokože,pa krv iz lazi napolje irektno ili preko otvora. Takva su krvarenja iz rane,otvorenih preloma...Unutrašnja krvarenja su aleko opasnija,jer su manje primjetljiva. Nastaju povreom nekog unutrašnjeg organa i izlijevanjem krvi u velike tjelesne šupljine. Krv e ne vi i,ved povrijeđeni samo ima simptome koji ukazuju na unutrašnje krvarenje.

17.Zaustavljane krvarenja-hematostaza krvarenja-hematostaza

Zaustavljanje krvarenja se vrši na mjestu povređivanja,onosno onog trenutka kaa spasioc ođe u kontakt sa povrijeđenim ili oboljelim. Izvoi se priručnim srestvima i zaatak je a se spriječi aljnji gubitak krvi,čime se povrijeđeni štiti o iskrvarenja i šoka. Krvarenje zaustavljeno u urgentnoj meicini je privremeno zaustavljeno krvarenje. Postoji više načina kako se može zaustaviti krvarenje. Svi načini zaustavljanje krvarenja se mogu upotrijebiti ko svake rane. Posebne vrste rana i posebni oblici krvarenja zahtijevaju posebnu vrstu zaustavljanja krvarenja.

U momentu kaa se spasioc suoči sa krvarenjam veoma je teško olučiti koju metou a koristi, te je zbog toga neophodno poznavati sve metode. Ako krvarenje nije obimno i nalazi se na ekstremitetu prva pomod u zaustavljanju krvarenja može biti promjena položaja ruke ili noge.

Ako je povrea veda promjena položaja ekstremiteta nede zaustaviti krvarenje. U tom slučaju krvarenje de se najbrže zaustaviti pritiskom ebelog komaa sterilne gaze na ranu. Ko mpresivni zavoj je najbolji oblik zaustavljanja krvarenja u urgentnoj medicini. Iskustva su pokazala da se

gotovo svako krvarenje može zaustaviti kompresivnim zavojem. Na mjestu krvarenja stavlja se nekoliko slojeva gaze ili vate,u nedostatku gaze stavlja se čisto ispeglano platno. Bitno je a materijal bue stavljen u obliku jastučida i a ne zaustavlja preio cijelog ekstremita nego samo prekriva ranu. Preko gaze,u slugaju potrebe,mogu se staviti i manje čisti premeti. Potom se turama zavoja čvrsto fiksira jastučid čime se zaustavlja krvarenje. Ezmarhova poveska je nekaa bila veoma popularan način zaustavljanja krvarenja,ali anas se izbjegava gje go je to mogude. 18.Krvarenje iz uha i nosa

Krvarenje iz uha obično nije obimno. Njegov uzrok je najčešde prelom lobanjskog na,ali može nastati i povreom vanjskog slušnog kanala ili prsnuda bubne opne. Ispiranje ili pranje uha i z koga krvari je strogo zabranjeno,jer postoji mogudnost unošenja infekcije. Stavljanje gaze ili vate u urgentnoj meicini takođe nije opušteno. Tu ranju smije izvoiti samo ljekar. Pružanje pomodi se sastoji u stavljanju sterilne gaze na uho,preko gaze se stvi zavoj i hitno preveze u medicinsku ustanovu.

Najčešdi uzrok krvarenja iz nosa su proširenje krvnih suova na sluznici nosa ili povrede. Ovo krvarenje može nastati i ko bolesti nosa,ali ko nekih teških oboljneja organizma(leukemija). Gotovo nikad ne vode iskrvarenju. Bolesnik sa krvarenjem iz nosa treba da sjedi sa glavom

nagnutom prema naprije i braom spuštenom na prsa. Palcem i kažiprstom mu se čvrsto stegnu nosnice i u takvom položaju se prevozi u zravstvenu ustanovu. Pacijent ne smije puhati na nos,ispiranje nosa takođe nije ozvoljeno.

19.Iskašljavanje krvi i povradanje krvi Količina krvi u ispljuvku može biti veoma različita. Mogu biti manje količine krvi pomiješane sa ispljuvkom kaa krv liči na končide.Ove količine upuduju na neko oboljne pluda ili ušnika. Količina iskašljane krvi može biti i jako velika.Uzroci su različiti.Povree pluda,tuberkuloza,rak pluda. Iskašljana krv je uvijek svježe crvena ,nekaa pomiješana sa ispljuvkom,često pjenušava. Bolesnik koji iskašljava krv zahtijeva hitan prevoz u zravstvenu ustanovu.Do ustanovu.Do olaska u bolnicu i u toku transporta bolesnik treba a mirno leži sa uzignutim uzglavljem . Ne treba da uzima hranu i pije tekudinu. Krv koja olazi iz želuca povradanjem je crna,liči na talog o kafe. Najčešdi uzrok ovog krvarenja  je ulkus vanaesnika ili želuca,maa se ovi simptomi mogu javiti javiti i ko niza rugih oboljenja. Često je povradanje krvi pradeno pojavom krvi u stolici.Povradanje krvi zna biti veoma obilno i teško,tako a brzo ovoi o iskrvarenja i šoka te smrti. Bolesnik se smiješta a leži bez uzglavlja,glava mu je na istoj razini kao i tijelo.Zabranjuje mu se jelo i pide. Bolesnik  se hitno prebacuje u medicinsku ustanovu.

20.Krv u stolici i mokradi Veliki broj bolesti može ati simptom krvi u stolici:izenterija,rak ebelog crijeva,bolesti jetre. Kada je krvarenje u gornjim dijelovima probavnog sistema stolica je crna,katranasta,ti crna,katranasta,tipičnog zaaha na raspanutu krv. Ko krvarenja iz onjih ijelova probavnog sistema stolica je obične boje i oblika a izglea kao poprskana krvlju,svježe crvene boje. Bolesnik u slučaju pojave krvi u stolici mora biti omah otpremljen ljekaru,najčešde specijalisti spec ijalisti hirurgu. Treba a leži mirno sa niskim uzglavljem bez naprezanja i uzimanja jela i pida. Ako se poslije povree vii samo malo krvarenje na vanjskom ijelu mokradne cijevi,obično ci jevi,obično se rai o njenom pucanju i čovjek ne može mokriti. U ostalim slučajevima krv je pomiješana sa mokradom. Različite bolesti mogu ovesti o pojave krvi u mokradi:upale,povree,kamenci...Ko pojave krvi u mokradi urgentna meicina ne može ništa učiniti osim hitno transportovati pacijenata u zravstvenu ustanovu. 21.Šok-uzroci šoka Šok je iznenano teško stanje organizma gje su sve životne ž ivotne funkcije sveene na najmanju mogudu mjeru, a razvija se kao ogovor organizma na tešku povreu ili teško oboljenje. Šok zahtijeva pažljivu i intenzivnu pomod,te hitan transport u zravstvenu ustanovu. Šok može nastati usljed slabosti srca tj kada srce kao pumpa nije u stanju da popuni krvne sudove pod

ovoljnim pritiskom a bi obezbijeilo krvni otok. Ovaj se šok naziva kariogeni šok. Šok može nastati usljed gubitka krvi za kratko vrijeme npr kod povrede velikog krvnog suda sa j akim

krvarenjem. Ovaj šok se naziva hemoragični šok. Krvarenje infekcija i jaki bolovi zajeno ovoe

o šoka,a ovaj oblik šoka naziva se traumatski šok.Ko trovanja organizma nastaje septični šok. Šok se javlja ko trovanja tr ovanja različitim materijama,lijekovima ili srestvima koja se koriste u omadinstvu za čišdenje. Uzroka šoka ima više,a često se javlja i kombinacija pojeinih uzroka. 22.Klinička slika šoka Stanje šoka se može poijeliti u vije faze. Prvu,u kojoj se organizam još brani i štiti o štetnih ejstava, i rugu u kojoj nastupa potpuno zatajenje važnih životnih funkcija. U početku je pacijent obično nemiran,uzbuđen,iako potpuno svjestan i orjentisan. Unesredeni je blije, puls  je jedva pipljiv,tvrd. Krvni pritisak je obično normalan,čak može biti i povišen. Pacijent je hlaan,tuži se na hlanodu,oznojen je a zno je hlaan,isanje je plitko,količina mokrade je mala. Neliječen,ili ako su uzroci suviše jaki šok postepeno prelazi u rugu fazu. Pacijent je up,nezaintersovan,iako potpuno svjestan. Koža je blijeosiva ili zelenkastosive boje,na miran,tup,nezaintersovan,iako vrhu nosa i prstima plavičasta,hlana,oznojena plavičasta,hlana,oznojena ili vlažna. Puls je veoma ubrzan,mekan,jeva pipljiv ili se nikako ne pipana ruci,krvni pritisak snižen,mokrenje je prest alo,disanje je mirno,plitko i površno. 23.Tretman šoka u okviru prve pomodi Osnovne mjere ko svakog oblika šoka su zaustavljanje krvarenja i uklanjanje bolova,bilo lijekovima bilo imobilizacijom. Ukoliko se rai o prelomu kostiju mora se što hitnije prove sti obra imobilizacija,jer ona smiruje bolove,smanjuje mogudnost krvarenja i infekcije. Ko velikih gubitaka tečnosti ili krvi pribjegava se autotransfuziji. Što je mogude prije,pacijentu u stanju šoka treba ati plazmu u venu u količinama 2 o 3 oze,zavisno oze,zav isno o težine stanja i krvarenja. U neostatku plazme mora se ati fiziološka otopina ili glukoza,najviše o vije oze. Davanje plazme ili fizioloških otopina zavisi o blizine zravstvene ustanove u kojoj de povrijeđeni ili oboljeli biti prevežen. Ukoliko je ta ustanova jako blizu,ne moraju se davati plazma i rastvori, ali se ne smije propustiti zaustavljanje krvarenja i imobilizacija. Međutim ko ugog čekanja na prevoz,ko jako ugog prevoza i u svim slučajevima gje treba ugo vremena o zravstvene ustanove,obim avanja plazme treba biti vedi. 24.Anafilaktički šok Je preosjetljivost organizma koje izaziva parenteralno unošenje stranih supstanci u organizam,naročito proteina. Ona se karakteriše burnom reakcijom koja se naziva anafilaktički šok. Anaflaksa u čovjeka javlja se najčešde poslije aplikacije seuma,antibiotika (penicilin),uboa (penicilin),uboa pčele. Anafilaktički šok nastupa nekoliko sekuni o 30 min poslije injekcije antibiotika. Znaci šoka su unutarnje krvarenje,eem,sluzav sekret iz nosa,kašalj,znojenje,uplašenost. Reakcija nastaje zato što se pri reakciju antigena i antitijela iz bazalnih leukocita oslobađaju histamini i ruge meijatorske supstance. One jeluju na krvne suove i glatke mišide. Histamini uzrokuju spazam glatkih mišida i vazoilataciju.

Antihistaminici se upotrebljavaju u prevenciji i terapiji anafilaktičkog šoka. Lokalna anafilaksa

 javlja se u 10% ljui,koji je stječu u ranom životu. Ko nje se javlja preosjetljivost preosjetljivost prema raznim supstancama u okolini,u respiratornom sistemu (kudna prašin a) ,intestinalnom traktu (uzimanje hrane kao što je mlijeko,riba,jagoe). Alergije tj. antigen se veže na antitijelo koje je imounoglobulin E,koji je vezan za mastocite u koži,konjuktivi,sluznici bronha,crijeva i ovoi o oslobađanja meijatorskih supstanci koje izazivaju alergije (kihanje,kašalj). 25.Besvjesno stanje-koma i sinkopa

Ma koliko izgleala na prvi pogle jasna granica između stanja pune svijesti i besvjesnog stanja,često može odi o zabune. Po sviješdu se porazumijeva svijest o samom sebi,j asna orijentacija u vremenu,prostoru i prema rugim ličnostima. Tu spaa i sposobnost a se stupa u razgovor i a se razumije šta rugi govore.Poremedaji svijesti se mogu poijeliti u tri grupe: 1)gubitak svijesti nastao zbog nagle smetnje krvnog protoka k roz mozak.Ovaj gubitak svijesti se naziva sinkopa; 2)gubitak svijesti zbog procesa i bolesti unutar glave i mozga (krvarenje,tumor); 3)besvjesno stanje nastalo trovanjem organizma,bilo organizma,bilo procesima ranjavanja,bilo otrovima

unešenim izvana. Pomod u urgentnoj m edicini je gotovo istovjetna kod svih besvjesnih stanja. Sinkopa- j  je nesvjestica ili prolazni gubitak svijesti, čiji je najčešdi uzrok hipoksija CNS -a, a nastaje

zbog slabog priticanja krvi kroz mozak. Za nju je karakteristično a nastaje poslije psihičkog uzbuđenja ili uarca. Počinje obično ok pacijent stoji ili sjei, a brzo prestaje ka ođe u horizontalan položaj. Iznenani bol,pogle na krv,injekcija može izazvati nesvjesticu. Javlja se i ko paa krvnog pritiska, gubitka krvi, jakog povradanja i proliva. Sinkopa se može javiti bez ikakvih simptoma, a može imati i simptome kao što su mučnina,slabost,bljeilo... Pacijent se mora smjestiti u ležedi položaj sa licem okrenutim prema gore. Noge se poignu izna nivoa srca i rže tako 10 -15 sekundi, a potom se polako spuštaju. Ukoliko se svijest ne vrada treba istegnuti vrat,zabaciti glavu,poidi vilicu a se spriječi zapaanje jezika,kao i ko vještačkog isanja. Pacijent se može naglo pljusnuti manjom količinom voe ili mu se može ati jak miris a pomiriše. Kaa onesviješteni ođe sebi,njegovo ustajanje mora biti postepeno. Ne smije ustati prije nego prođe pola sata. 26.Cereberalna koma

Ovaj oblik besvjesnog stanja najčešde se javlja ko povrea mozga. Nastaje međutim i ko tumaora mozga,možane mozga,možane kapi,krvarenja u mozgu... Ima više stepena poremedaja svijesti ko ovog oblika besvjesnog stanja, a onaj najdublji se zove koma. Kod ovog oblika besvjesnog stanja

najčešda nesreda je zapaanje jezika u žrijelo i pojačano lučenje sline u ušniku i ušnicama. Buudi a su pacijenti u stanju poremedene svijesti,povradene mase uisanjem ospijevaju u ušnik. Uisanje povradene mase i zapaanje jezika uslje mlitavosti mišida vilice su najčešdi uzroci smrtnosti pacijenta. Povrijeđenog ili bolesnog sa poremedajem svijesti treba što hitnije

transportirati u zravstvenu ustanovu, ustanovu, ali ne prije nego se obezbijei normalno isanje,spriječi zapaanje jezika i uisanje povradenih masa. Pacijentu treba omoguditi a normalno iše i a na taj način prebroi opasnost o ugušenja. Mjere su:ržanje vilice u propisanom položaju,ok unesredeni ođe u stanje potpune svijesti,čišdenje gornjih isajnih puteva o stranog saržaja,krvi,sluzi,povradenih masa,okrenuti glavu na stranu ukoliko povrijeđeni povrada. Ukoliko poremedaj svijesti traje uže i nakon čišdenja isajnih puteva i poizanja vilice,pacijent se stavlja u položaj na stranu,koji omogudava izlazak stranih saržaja iz početnih ijelova isajnig puta i sprečava zapaanje zapaanje jezika. 27.Hipoglikemička koma Koma zbog samnjenje količine šedera u krvi naziva se hipoglikemička koma. Može nastati ko nekih oboljenja,ali u principu posljeica je avanja inzulina bolesnicima sa šedernom bolesti. Inzulin aje me.osoblje ili bolesnik sam sebi.Inzulin smanjuje količinu šedera u krvi i ako se a više nego što je potrebno ona se de nivo šedera u krvi jako smanjiti što ovoi o poremedaja svijesti. Hipoglikemička koma nastaje ako se inzulin preozira,ali i ako se aje špricom za injekciju kojom se ne može tačno ozirati ovaj lijek. Može nastati ko bo lesnika koji primaju inzulin, ali se nepovoljno hrane ili je utrošak energije velik. Simptomi kome počinju sa mučninom,naglim bljeilom,znojenjem,jakim osjedajem glai,osjedajem straha,uznemirenošdu,razražljivošdu. straha,uznemirenošdu,ra zražljivošdu. Ubrzio poslije toga nastupaju grčevi i k oma. Bolesnik može nastupiti smrtno u ovom stanju. Bolesnici o šederne bolesti moraju znati simptome smanjene količine šedera u krvi i pri prvim zancima trebaju uzimati manje količine šedera. Inzulin treba avati posebnim tj inzulinskim špricama. U uslovi ma urgentne medicine pacijentu koji još nije zapao u stanje kome treba ati šedera,po uslovom a je spasilac siguran a se rai o hipoglikemičkoj komi. Ako je koma ved nastupila treba voiti računa o zapaanju jezika i naglom gušenju. Položaj besvjesnog b olesnika je kao kod cerebralne kome. 28.Dijabetička koma Dijabetička koma nastupa ko šederne bolesti i rezultat je velikog povedanja šedera u krvi koji ne može a se normalno metaboliše jer gušterača proizvoi malo ili nimalo inzulina. Prvi znaci početka razvoja ijabetičke kome su umor,mlitavost,česta mučnina,povradanje bolovi u trbuhu i po čitavom tijelu,žeđ,pretjerano mokrenje,ko bolesnika koji inače ima šedernu bolest.Bolesnik teško iše,jezik je suh,kasnije nastupa pospanost pospanost i koma.U službi urgentne medicine vrlo se malo može učiniti ko ijabetičke i jabetičke kome. Najpoželjnije je što prije prepoznati prekomatozno stanje i bolesnika što prije uputiti u stacioniranu ustanovu.

29.Hepatična i uremična koma Teško oštedenje jetrinih delija ko trovanja,akutne žut e atrofije jetre,ciroze jetre su uzroci nastanka hepatične kome. Najizrazitiji simptom je žutica,iako rijetko postoje i slučajevi hepatičke kome bez žutice. Koma počinje povišenom tempreturom,povradanjem,naglim tempreturom,povradanjem,naglim pogoršanjem opšteg stanja,pojavom krvarenja,nemirom. Razvoj komatoznog stanja je obično osta spor.Iz usta se čuje karakterističan zaah.Prognoza je u vedini slučajeva osta loša. U uslovima prve pomodi,osim prevencije ugušenja,ne može se ništa učiniti. Uremična koma je završna faza jenog šireg trov anja organizma raznovrsnim produktima koji se normalno izlučuju preko bubrega. To stanje se naziva uremija. Uremija nastaje kaa bubrezi iz bilo kog razloga ne mogu izlučiti raspane proukte metabolizma. metabolizma. U završnoj fazi uremije pacijent aje sliku teškog bolesnika. Leži L eži pasivno u krevetu nezainteresovan i apatičan.Obija hranu,osjeda svrbež kože,obično je pospan,mršav i blije. Jezik je suh obložen smeđim naslagama. Sluzokoža usta je crvena. Pacijent povrada. Neliječeni bolesnik paa u uboku komu,sa dubokim i ubrzanim isanjem na usta. Za pružanje prve pomodi vrijei sve ono što je rečeno i ko rugih metaboličkih koma. U uslovima službe urgentne meicine ne može se mnogo učiniti ko uremičke kome,osim hitnog transporta u bolnicu uz sprečavanje zagušivanja . 30.Osobine i vrste rana

Rana je silom prouzrokovan preki bilo koje tjelesne površine,unutrašnje površine,unutrašnje ili spoljašnje. Rane obuhvataju sve povree kože i sluzokože,sa krvarenjem,o najjenostavnijih ogrebotina o ubokih rana koje proiru u tjelesne šupljine i unutrašnje organe. Rane se ijele prema načinu nastanka i njihovom obliku. Različite rane se različito onose prema glavnoj komplikaciji infekciji. Vrste rana su: oguljotine (oguljen najpovršniji io kože), posjekotine (nasraju ejstvom oštrog premeta), razerotine (nastaju ejstvom tupog premeta sa eranjem tkiva), nagnjčne rane (nastaju gnječenjm tkiva), ubone rane (ejstvom oštrih i šiljatih premeta), ujene rane (uje životinja), strijelne rane (rane o vatrenog oružja). Njapoložnije infekciji su nagnječne,ubone,ugrizne nagnječne,ubone,ugrizn e i razerne rane. One ostavljaju i najružniji ožiljak. Rane mogu biti i penetralne i nepenetralne. Penetralna rana znači probo u tjelesnu šupljinu sa mogudnošdu oštedenja unutrašnjeg krvotoka,oštedenjem unutrašnjih organa. Infekcij a kod ovih rana je česta,krvarenje i šok takođe,liječenje je j e ugotrajno i smrtnost veda. Nepenetralne rane su u principu lakše i boljeg izglea za zalječenje, sa manjim komplikacijama,one ne proiru u unutrašnje šupljine. 31.Komplikacija rana

Krvarenje i infekcija osnovne su komplikacije svake rane. Krvarenje nastaje neposredno poslije

povree i ono se naziva primarnim krvarenjem. Ako krvarenje nastane kasnije iz ved zbrinute rane zbog infekcije ili zbog nepažljivig rukovanja sa ranom, ono se naziva sekuna rnim. Pravilno

zbrinjavanje rane na nivou urgentne meicine obrim ijelom de spriječiti nastajanje infekcije ko svih vrsta rana. Duboke rane pradene su nagnječenjem tkiva sa mnogo čepova i zaprljanja,rane sa krvnim polivima sklone su infekciji,uje životinja živo tinja takođe. Vedina komplikacija se može spriječiti pravilnim postupanjem prema rani u urgentnoj meicini. Zaatak spasioca je zaustaviti krvarenje,previjanje rane,prevoz ranjenog do hirurga, kome rana mora dospjeti u ruke prvih 6 sati nakon ranjavanja. To je najčešde inkubaciono vrijeme za infekciju.

32.Opšta pravila zbrinjavanja rane Ko pružanja pomodi mjesto gje se nalazi rana treba osloboiti ojede skianjem.Ranu nije ozvoljeno ispirati voom jer to znači unošenje infekcije. Takođe rana se ne smije  posipati ezinfekcionim srestvom,praškom ili mazati mastima. Na ranu se stavlja samo prvi zavoj. U neostatku sterilnog materijala koji je približan pojmu sterilnosti. Na ranu se ne stavlja vata jer se lijepi.Potrebno je i zaustaviti krvarenje. Strana tijela ne smiju se vaditi iz rane ni pod kojim

uslovom. Nekaa strano tijelo začepi krvni su i njegovo vađenje može biti pradeno jakim jakim krvarenjem. Pokušaj vađenja stranih tijela,ma koliko jenostavno izglealo, znači mogudnost nanošenja teškoh povrea,infekcija. Vađenje stranih tijela pripaa hirurgu.Male rane i sitne posjkotine prestavlaju izuzetak što se tiče zbrinjavanja. Njih treba obro oprati mlakom voom i sapunom, bez iranja prstima. Za vrijeme prevoza povrijeđenog ranu je potrebno kontrolisati. 33.Previjanje rane

Ko pružanja prve pomodi i u hitnoj meicinskoj pomodi,previjanje rane se najbolje izvoi sa prvim zavojem. Prvi zavoj se nalazi u ormaridima i kutijama za prvu pomod. Zapakovan je u nepropustljivom omotu,sterilan je,a satoji se iz jastučida i vije glave,o kojih je jena uža a ruga krada. Krada glava služi za bolje pričvršdivanje. Jastučid se stavlja na ranu, a potom učvršduje trakom zavoja. Treba sačuvati njegovu sterilnost za vrijeme previjanja. Jastučid mora prekriti cijelu ranu.Postoje tri veličine prvog zavoja i treba oabrati ogovarajudu. U kutijama i ormaridima za prvu pomod nalazi se i sterilna upakovana hirofolna tkanina tkanina -gaza,veličina 1x1m. Može se koristiti u neostatku pravog zavoja. Za previjanje malih rana koriste se gaze nalijepljene na ljepljivu traku. Za vrijeme vri jeme previjanja rane postoji mogudnost njenog zagađivanja nečistim rukama ili ojedom. Stoga prija previjanja treba ruke obro oprati sapunom i toplom voom. Stavljanje zavoja i previjanje treba obro uvježbati. 34.Prelomi kostiju-definicija,vrste preloma i simptomatologija simptomatologija

Prelomom se naziva preki kosti uslje mehaničke sile. Nisu rijetki lomovi više kosti istovremeno.Liječenja preloma započinje u uslovima urgentne meicine imobilizacijom prelomljenog ijela,čime se ostranjuje bol,otklanja opasnost krvarenja i pomicanja prelomljenih ijelova kostiju,čuvaju rezervne snage organizma. Prelomi se ijele na otvorene i zatvorene. Ukoliko pokrov nije ošteden govorimo o zatvorenom prelomu,ako je koža ili

sluzokoža oštedena i na njoj postoji rana,prelom se smatra otvorenim. Najveda opasnost od otvorenog preloma je infekcija prelomljene kosti. Nestručnom N estručnom pomodi neposreno poslije nesrede,zatvoreni prelom može postati otvorenim,čime se irektno nanosi šteta unesredenom. Poneka se prilikom nastanka preloma čuje jasan zvuk pucanja prelomljene prelo mljene kosti. U vedini slučajeva unesredenik osjeti a je kost popustila. Ko otvorenih preloma olazi o krvarenja na mjestu preloma, ko zatvorenih krv se nakuplja oko prelomljene kosti i gubitak krvi može biti velika čak 1,5 litar ko preloma natkoljenice. Svaki prelom je praden jakom boli na mjestu povree, a neka i na čitavom ekstremitetu. Na prelomljenom mjestu skelet gubi svoju stabilnost,bolesnik ne može upotrebljavati taj io tijela,olazi o viljive eformacija noge ili ruke na mjestu preloma. P okušaj kretanja izaziva jake bolove. 35.Komplikacije preloma

Prelomi,naročito ugih kostiju i prelomi više kostiju, ovoe o razvoja šoka sa svim njegovim simptomima. Povrijeđeni se uvijek smatra kaniatom za šok. Komplikacija preloma jeste i stvaranje od zatvorenog preloma, u toku prevoza i imobilizacija, otvorenog preloma.Spasioci na

svim nivoima trebaju biti toliko uvježbani a se ova komplikacija po svaku cijenu izbjegne. i zbjegne. Otvoreni prelomi pružaju mogudnost zapaljenja kosti, pa je potrebno previjanje r ane sterilnim materijalom. Oštar iver kosti ko lošeg postupanja može oštetiti krvni su ili nerv. To ima za posljeice krvarenje ili ouzetost ijela tijela. Sve komplikacije se mogu izbjedi pravilnom mjerom pomodi u pravo vrijeme i na pravom mjestu. 36.Principi imobilizacije

Osnovni zaatak imobilizacije je učiniti nogu ili ruku nepokretnom,smanjiti time bolove povrijeđenom, smanjiti mogudnost krvarenja o kojih može odi ako se pokrede neimobiliziran ekstremitet,kao što su moguca oštedenja krvnig suova i živaca. Ekstremitet se imobiliše na mjestu gje se nesreda ogoila. Jeini izuzetak je ako mjesto nesrede prestavlja ugroženost za povrijeđenog ili spasioca. Imobilizaciju treba izvršiti što prije. Prije svega potrebno je pripremiti sredstvo za imobilizaciju,bilo pričuvno,bilo stanarno,onosno imati jasnu prestavu o načinu imobilizacije u svakom konkretnom slučaju. Poslije toga se ekstremitet poiže. Prelomljeni ekstremitet moraju podizati dvije osobe, podizanje ekstremiteta od strane samo jedne osobe

može ovesti o njegovog pomijeranja. Imobilišu se uvijek va susjena zgloba, a o ovog pravila oskače samo prelom ručnog zgloba. Svako srestvo za imobilozaciju,stanarno ili improvizovano mora biti obloženo vatom ili nekom tkaninom,a ne nažulja pov rijeđenog. Posebno moraju biti obezbijeđena mjesta vedeg pritiska.

37.Sredstva za imobilizaciju

Srestva za imobilizaciju se ijele na priručna i stanarne. Uobičajeno je a se u uslovima prve pomodi upotrebljavaju priručna srestva, a u uslovima hitne meicinske pomodi stanarna srestva za imobilizaciju.Kao priručno srestvo za imobilizaciju mogu se upotrebljavati svi materijeli, na jenostavan i brz način obrađeni i prilagođeni za imobilizaciju. Daščice,motke,grane rveta,složene novine,debe i u najgorem slučaju zrava noga uz bolesnu može poslužiti za imobilizaciju. Stanarna srestva za imobilizaciju su Kramerove,Tomasove i pneumatske utege. Najrasprostranjenije Najrasprostranjenije srestvo su Kramerove šine. Lake su,lako se savijaju i prilagođavaju različitoj veličini i obliku ruku ili nogu. Tomasova šina se imobilizaciju preloma natkoljenice. Postoje Tomasove šine različitih užina,te šine za lijevu i esnu stranu. Šina se sastoji iz obruča obloženog mekim mateijalom i vije šipke koje se proužuju o užine noge i međusobno sastaju. Pneumatska utega je praktično i obro srestvo za imobilizaciju skočnog zgloba,potkoljenice,ručnog zgloba,pšolaktice.Sastoji zgloba,pšolaktice.Sastoji se o najlonske vrede sa va zia. Ulage se napušu pošto se stavi na ekstremitet. 38.Opekotine

Opekotine nastaju ejstvom povišene temperature na površinu tijela. Može ih prouzrokovati

suha toplota,vrela tečnost,vreli premeti. Komplikacije sa kojima se susredemo omah prilikom prve pomodi su šok i infekcija. Ko opekotina su ava momenta o presune važnosti i to:ubina i veličina opekotine. Klasifikacija prema ubini opekotina je na: epiermalne,ermalne i subermalne. Površina opečenog ijela tijela takođe je veoma važna za isho a oređuje se pravilom devetaka. Glava 1%9%, prenja strana trupa 2x9%,stražnja stra na trupa 2x9%,jedan gornji ekstremitet 1x9%,jedan dornji ekstremitet 1x9%,ostatak 1x9%,ostatak od 1 do 2% uzima se za z a predio gentalija i

perineuma. Opekotine o 15% su lakše,o 30% teške,40% t eške,40% veoma teške, 50% su smrtonosne. Terapija: prva pomod prekriti suhom sterilnom gazom, ne otvarati postojede mjehuride, ne skiati ojedu,imobilisati povrijeđeni ekstremitet. U omu zravlja ati AB zaštitu,analgetike. Definitivni hipervolumenski tretman: na hirurškom ojelu priprema se hirurška obraa,centri za opekotine 20-40 % površine-borba protiv šoka,primarna obraa. Opekotine 40 -50% hemotransplantat. Opečene treba spasiti tako a i sam spasilac ne nastraa. Ako je povrijeđenom zapaljena ojeda,spasilac ga treba spriječiti a trči ili a se valja po pou. Njemu se omota mokar čaršaf ili debe oko tijela. Opekotinu,naročito manju treba omah staviti po vou. Sa opečenog ne treba skiati ojedu,povrijeđeni treba a legne, opečene ijelove ne treba čistit niti ispirati,ne smije se staviti mast ili prašak,samo se stvalaj čista gaza. Opečeni treba a stigne u ruke hirurga u roku o 6 sati,može mu se ati ohlađenog čaja,limunae,voe

a pije. Male opeline se mogu liječiti ko kude,tako što se omah stave po hlanu vou,zatim opere mlakom vodom i sapunom,i premaze 2% rastvorom asepsola.

39.Sunčanica i toplotni uar Ko irektnog ejstva sunčevih zraka na nezaštidenu glavu može nastati ozbiljno oboljene sunčanica. Najčešde nastaje ljeti,ugim boravkom na suncu,sunčanjem,pri vožnji bicikla ili čamca. Sunčanica može biti i smrtonosna ko osjetljivih ljui,naročito jece. Bolesnik ima jaku glavobolju,vrtoglavicu,smetenost,nemir, glavobolju,vrtoglavicu,smetenost ,nemir, a u težim slučajevima omamljenost i nesvjesticu. Tjelesna temperatura je povišena. Ljui koji prebole sunčanicu mogu imati trajne posljeice. Bolesnika treba prenijeti u hlaovito mjesto,u sijenku ili staviti ga a leži sa nešto poignutim uzglavljem. Na glavu se stavlja hladan oblog ili kesica sa ledom. Ukoliko je bolesnok pri svijesti

treba mu ati hlano pide u što vedim vedi m količinama. Toplotni uar nastaje ko povišene temperature okoline i prezasidenosti vazuha voenom parom.Prekomijerno znojenje i gubitak soli,uz istovremenu nemogudnost hlađenja tijela zbog pretople ojede ili prezasidenosti vazuha voenom parom su glavni uzroci nastanka toplotnog udara. Toplotni udar može početi naglo. Unesredeni se sruši,obično se prije toga žali na zamor,slabost i žeđ. Lice je crveno o tamnocrveno,isanje površno i ubrzano. Puls ubrzan i slabo punjen. Bolesnik je oznojen i topao. Temperatura je nekaa jako visoka. Pacijent osjeda veliku slabost,trepernje,mrak pre očima. Konačno nastupa nesvjestica. Ko pružanja prve pomodi unesredenog je najbolje prebaciti u prostoriju,svudi mu svu ojedu i omoguditi hlađenje tijela. U tu svrhu unesredeni se polijeva hlanom voom. Ukoliko je is anje prestalo daje se vještačko isanje. 40.Smrzotine i ozebline

Hlanoda najviše ugrožava isturene ijelove organizma, noge prste na nogama i rukama,uši,nos. I ko smrzotina su bitna va elementa kao i ko opekotina: veličina smrznute površine i ubina oštedenja tkiva. Smrzotine su rijetko velike po površini,zahvataju samo pojeine isturene ijelove,najviše jeno ili oba stopala. Razlikovanje ubine smrznutog tkiva mogude je jeino poslije zagrijavanja i izlazi iz okvira urgentne meicine.Ko pružanja pomodi smrznuti ijelovi tijela se moraju zagrijavati postepeno i polako. Povrijeđeni se prenosi u umjereno zagrijanu prostoriju,daju mu se napici. Smrznute dijelove tijela je najbolje staviti u hladnu vodu,nekoliko stepeni topliju od vanjske temperature u kojoj je nastupilo smrzavanje. Tu vodu treba zatim

postepeno zagrijavati o sobne temperature. Kaa se tijelo ugrije oprezno se osuši,bez trljanja koje može ovesti o oštedenja kože. Smrzotine se zatim previjaju sterilonom gazom,bez skianja mjehurida kože,bez stavljanja masti. Ako nastupi otok smrznuti ekstremitet se poiže visoko. Za transport smrznuti ekstremitet je najbolje imobilizirati.

41.Povree izazvane električnom strujom i uarom groma Električna struja može izazvati povreu pa čak i smrt i to na va načina: tehničkom električnom strujom i prironom električnom strujom. Za ejstvo električne struje na ljusko tijelo olučujuda ja količina struje koja prolazi kroz tijelo. Tkiva organizma su oličan provonik za struju, pa se kroz tijelo uspostavlja strujno kolo. Oštedenje zavisi o napona struje,užine jelovanja,načina oira,vlažnosti tijela,obude ojede. Struja izaziva grčeve i nemogude je ispustiti vezu sa strujnim kolom. Dejstvo električne struje prvenstveno je usmjereno na mozak i srce. Koža je prvi organ koji olazi u oir sa električnim provonikom. El.energija se pretvara u toplotnu i tako nastaju opekotine na koži. Njihova karakteristika je a su male po površini ali uboke po nivoima oštedenja. Povree gromom su takođe povree električnom strujom visokog napona. Struja ko povere gromom ie vedim ijelom ij elom po površin kože, ostavljajudi karakterističnu šaru u obliku grančice paprati,crvenoljubičaste boje. Ko spašavanja iz kola struje spasioc ne smije nikaa ovesti vlasti život u pitanje,što  je lako mogude ako se spašavanje započne prije nego što se isključi struja ili povrijeđeni ukloni sa strujnog kola. Ako nije mogude isključiti struju spasioc mora a stoji na nekom izolatoru, žice struje mora ukoloniti izolatorom nikako svojom rukom. Mokri premeti,ojeda i oboda obro provoe struju. Ako povrijeđeni ne iše ili ima zastoj raa srca ona se pristupa kao ko svakog prestanka isanja sa vještačkim isanjem i srčanom masažom. Ove mjere treba provoiti što uže. 42.Povrede hemijskim sredstvima

Ove povrede mogu nastati u industrijama koje rade sa kiselinama i bazama, ali mogu nastati i u

omadinstvu prilikom čišdenja. Hemijska srestva jeluju vojako: u oiru sa kožom izazivaju njeno oštedenje,promjene slične opekotinama, a unesene u organizam, slučajno ili u cilju samoubistva, teška trovanja ili oštedenja organa. Kiseline na koži uzrokuju suhu opeklinu, koja  je različite boje zavisno o upotrijebljene upotrijebljene kiseline. Ko pružanja pomodi pomodi kiseline ili baze treba što prije otkloniti sa tijela. Ukoliko se nalaze u kapima na koži ukloniti ih upijajudom vatom, ne razmazivati. Zatim se kiseline ili baze spiraju mlazom voe. Ko ejstva keseline može se staviti oblog o soe bikarbone, ko ejstva baze oblog o iscijeđenog i scijeđenog limuna. Ovi oblozi stoje najviše 10 min, pa se opekotina ispere voom. Unošenjem kiselina il baza na usta nastaju simptom oštedenja probavnog trakta zbog oštedenja sluzokože. Ko pružanja prve pomodi nastoji se što prije neutralisati ili razblažiti uneseno srestvo, čime se sprečava njegovo  dalje djelovanje na tkivo. U tu svrhu kod trovanja kiselinom daje se mlijeko,jer djeluje blago alkalno,kod trovanja

bazama aje se limunov sok. U neostatku naveenog mogu se koristiti i velike količine voe. Otrovanom se ne smije izazvati povradanje kao ko rugih trovanja, jer ako tvar ponovo prođe kroz jenjak i usta ošteduje sluzokožu. Hemijske povree oka najčešde nastaju u inustriji i građevinarstvu. U ovom slučaju treba reagovati brzo. Jena osoba razmiče kapke, jer ih

povrijeđeni nesvjesno zatvara, i ne a ih otvoriti. Spasioc nastoji mlazom čiste voe ili fiziološke otpoine ukloniti hemijski spoj iz oka. Poslije ispiranja povrijeđenom obično biva lakše,stavlja se sterilan zavoj i upuduje u zravstvenu z ravstvenu ustanovu. ustanovu. 43.Povree atomskim oružjem Osobine atomskog uara su uružene povree. U sreištu eksplozije formira se pritsak što

stvara uarni talas vazuha koji se golemom snagom širi na sve strane. Dejstvom uarnog talasa irektno na organizam ili preko rušenja objekata, nastupaju povree koje su osobina mehaničkih povrea. U sreištu eksplozije stvara se visoka temperatura. Toplotni talas se širi na sve strane stvarajudi stvarajudi opekotine na tijelu i požare. Dejstvo Dej stvo raioaktivnog zračenja je isključiva karakteristika ejstva atomske bombe. Naročito straaju delije krvi,žlijeze sa unutrašnjim lučenjem i polne žlijeze. Simptomi ne nastaju omah. Brže nastaju što je povrijeđeni primio više zračenja. Ko ozračenih bez priruženih povrea često nastupi primarna reakcija u toku 24 sata. Simptomi raioaktivne bolesti se ijele na opšte i simptome pojeinih organa. Opšti su nelagono osjedanje,slab apetit,neutoljiva žeđ, mučnina,povradanje proliv,krvarenje na tjelesne otvore,temperatura. otvore,temperatura.

Mjeram lične zaštite mogude je smanjiti ejstvo atomske bombe,i tu se ubraja korištenje zaklona,postupak u momentu eksplozije i nakon eksplozije. Najsigurnija lična zaštita je postavljanje prepreka između mjesta ejstva i pojeinca u zoni atomskog uara. Postupak nakon eksplozije obuhvata sve viove pomodi. Dejstvo atomske bombe znači ne samo veliki broj povrijeđenih na jenom mjestu, nego i uništavanje svih meicinskih ustanova,materijala i ljui. Pružanje pomodi je veoma otežano. Ko ovog oblika povree, povrijeđeni su prije svega usmjereni na pružanje samopomodi i uzajamnu pomod,o stizanja spasilačkih ekipa. Opekotine i mehaničke povree na stanarni način, a bolest zračenja pojavljuje se kasnije. Na rane koje su prekrivene raioaktivim česticama stavlja se prvi zavoj, te započinj ekontaminizacija -uklanjanje radioaktivnih čestica. Ozračenoma se aje velika količina rastvora u venu,infuzija plazme,velika količina antibiotika a se spriječi infekcija. 44.Trovanje-definicija,simptom 44.Trovanje-definicija,simptomii i prevencija

Trovanja su bolesti izazvane izazvane otrovima tj tvarima tvarima koje su s obzirom na na svoje prisusto i količinu

strane ljuskom organizmu. Unesene u tijelo na bilo koji način jeluju na poremedaj normalnog raa organ i nekaa ovoe o potpunog uništenja pojeinih tkiva. Trovanja mogu biti: slučajna,kriminalna ili samoubistva. Upotrebom pravilnih mjera zaštite na rau,sprečavanje oira male jece sa lijekovima li jekovima i otrovnim supstancama u omadinstvu,nazor na otrovnim otrovnim materijam u laboratorijam i slično, mogu pomodi u prevenciji trovanja. Zravstveno prosvjedivanje,liječenje i razrješavanje p roblemna kod ljudi koji su u stanju tjeskobe i skloni samoubistvu takođe jeluje preventivno. Opšti znaci trovanja su manje više isti ko svakog

otrovanog. Kod trovanja lijekovima disanje je usporeno,a ubrzano kod trovanja plinovima.

Krajnji staij poremed aja disanja je prestanak disanja. Zjenice zavisno od otrova mogu pokazivati različitu širinu, ali jako široke zjenice su ko svakog trovanja znak skorog kraja. Povradanje je simptom ko svih akutnih trovanja i jean o najkarakterističnijih znakovaObično  je veoma jako. Proljev i bolovi u trbuhu su rijetki, ali izraženi ko trovanja hranom. San i pospanost se javljaju ko lijekova li jekova za spavanje. Trovanje prati opšta slabost,ubrzan puls.ko nekih vrsta trovanja povišena tjelesna tjele sna temperatura. 45.Urgentni postupci kod trovanja

Pomod bilo u prvoj pomodi ili u hitnoj me.pomodi sastoji se u tome a se nastoji što prije izbaciti otrov iz organizma iz tijela ti jela otrovanog,prije nego što on ostije u krv i paznese se počitavom tijelu. Treba nastojati a se otrov izbaci onim putem na koji je ušao iz tijela. Najčešdi putevi ulaska otrova su isajni,probavni trekt, a otrove koji su ušli na kožu treba što prije ostraniti sa kože. Ako je otrov ušao u organizam putem isajnih organa pomažu iznošenje na svjež vazuh,vještačko isanje,avanje kiseonika, čišdenje isajnih puteva. Prilikom iznošenja zatrovanog iz prostorije sa otrovnim gasom,spasilac ne smije ovesti vlastiti život u pitanje. Otrov sa kože se ostranjuje sa osta sapuna i voe, najbolje mlakom voom. Ako je ot rov unešen probavnim putem treba što je mogude prije izvršiti pražnjenje želuca. Ukoliko zatrovani povrada ne trba ga sprečavati, ako ne povrada treba izazvati povradanje stavljanjem prsta,rške o kašike u grlo. U službi hitne pomodi zatrovanom se želuac ubaci sona i ispere se želuac. Neutralisati otrov znači učiniti ga nejelotvornim,nesposobnim nejelotvornim,nesposobnim a prouzrokuje štetu. Svaki otrov ima svoj protu-otrov, ali preporučljivo je a ga aje jeino liječnik. 46.Trovanje gljivama i trovanje hranom

Trovanje gljivama nastaje kaa gljive beru i uživaju ljui koji ne poznaju koje su otrovne,a koje

 jestive. Najopasnija su trovanja trovanja gljivama koja se javljaju više sati sati nakon uzimanja gljiva. Simptomi zavise o vrste gljiva, ali uglavnom su slični onima ko trovanja hranom . Trovanje hranom najčešde se javlja za vrijeme toplih ljetnjih mjeseci,zbog greške u konzerviranju.pripremanju i čuvanju hrane. Javljaju se teška povradanja,bolovi u stomaku,jaki proljevi,glavobolja,bolovi u mišidima,slabost,povišena temperatura. temperatura. U toku hitne h itne pomodi ispire se želuac. 47.Trovanje ugljen monoksidom

Najčešde trovanje gasovima je trovanje ugljičnim monoksiom. Ovo trovanje nastaje u inustriji pri žarenju koksa,ali i u omadinstvu gje go postoji neovoljno sagorijevanje uglja, ispušni plinovi automobila mogu dovesti do ovog trovanja. Poslije jake glavobolje nastja

vrtoglavica,jaka slabost. Noge i ruke kao da postaju oduzete, a zatim nastupa besvjesno stanje.

Povrijeđeni ima jaku ružičastu boju kože. Pomod je ista kao i ko ostalih trovanja. 48.Trovanje alkoholom

Prekomijerno i naglo uzimanje alkohola, naročito ko nenaviknutih osoba može izazvati trovanje. Alkohol jeluje uspavljujude,ali u malim ozama izaziva uzbuđenje,karakterističnu alkoholnu veselost, poznato pod imenom pijanstvo. Trovan je alkoholom izaziva poremedaj svijesti,povradanje,ubrzan slab puls,ugušenje. Često nastaju povree posebno glave. Pomod se pruža kao i ko ostalih trovanja. 49.Trovanje lijekovima-salacitna kiselina

Aspirin uzet u velikim količinama u cilju samoubistva izaziva znojenje,šum u ušima,razraživost,pospanost,smetnje ušima,razraživost,pospanost,smetnje via,uboko ubrzano isanje,grčenje i besvjesno stanje.Javljaju se krvava povredotina i krvav proljev. Ko pružanja prve pomodi treba isprati želuac i ati vede količine tekudine na usta. 50.Strana tijela u nosu i uhu

Strano tijelo ospije u nos najčešde ko jece, koja često guraju strana tijela u nozrve. U početku nema nikakvih znakova osim kihanja,pojačanog curenja iz nosa a kasnije se može razviti i gnojna infekcije. Ni pod kojim uslovima se strano tije lo ne smije vaditi u urgentnoj medicini.

Jeino se može,ispuhivanjem vazuha iz nozrve,pokušati izvaiti strano tijelo. Začepiti zrvu nozrvu i postiti a povrijeđeni ispuhne strano tijelo. U protivnom pacijent se upuduje ljekaru. Strana tijela u uhu nisu rijetka pojava bilo a spontano tamo ospiju ili ih ijete ubaci. Može

odi o povree slušnog kanala i bubne opne. Pacijent obično ima osjedaj prisustva stranog tijela u uhu. Pokušaj vađenja stranog tijela iz uha su u urgentnoj meicini osuđeni  na propast i ovoe o komplikacija. Pacijenta treba uputiti ljekaru. Kaa se rai o živom stranom tijelu u uho se može uliti voa i insekt obično ispliva. 51.Opstrukcija vazušnih puteva stranim tijelima i prva pomod Najčešdi uzroci su nepažnja,naročito kod djece. Djeca se igraju malim sjajnim premetima,stavljaju ih u usta i tako ih mogu uahnuti. Orasli rže u ustima razne premete koje za vrijeme rada koje mogu udahnuti.U samom momentu udisanja nastaje jak

kašalj,gušenje ,krvarenje,kratkitrajni gubitak svijesti,pomorjelost. Prva mjera pomodi treba a bue , ako se rai o ejtetu, a se ijete poigne za noge i pusti a mu glava visi naopačke. Ukoliko se istovremeno lupka po leđima leđi ma može se esiti a strano tijelo ispane.Ostale i spane.Ostale mjere pomodi zavise o stanja pacijenta. Vještačko isanje,hitan transport u bolnicu. Povrijeđeni se

transportuje u polusjeedem položaju. Za vrijeme transporta mogu biti neophone mjere oživljavanja. 52.Strana tijela u probavnom traktu

Njačešdi ulazak stranih tijela je kroz prironi otvor i njihovo gutanje. Može biti slučajno,ko osoba koje rže premete u ustima, a često je javlja ko jece. Strano tijelo se može zaustaviti u jenjaku,ili na nekom rugom ijelu probavne cijevi. Može prodi čitav probavni put i izadi prirodnim putem. Zaostajanje stranog tijela u pojedinim dijelovima probavne cijevi zavise od

osobitosti stranog tijela i osobina puta koje prolazi. Strano tijelo može probiti probavnu cijev na nekom mjestu, pa nastaju teški simptomi zbog razvoja infekcije na potrbušnici, može odi o začepljenja probavne cijevi. U završni io ebelog crijeva strano tijelo može ospjeti obratnim putem,preko čmara ko ljui koji guraju u čmar razne premete. Simptomi su veoma razliditi i dijele se na: simptome ulaska stranog tijela (neprijatan osjedaj u jenjaku i želucu),osjedaj prisustva stranog tijela (gubitak apetita),simptome začepljenosti probavne cijevi (povradanje,izostanak stolice), simptome komplikacija (bol,šok). U urgentnoj meicini se ne može ništa učiniti ko stranih tijela u probavnoj cijevi,nije opušteno njihovo vađenje ili povradanje,jer se strano tijelo nede povratiti. 53.Sindrom akutnog abdomena

Pojam akutnog trbuha obuhvata oboljenja unutar trbuha koja zahtijevaju neoložnu hiruršku intervenciju. Uzroci akutnog trbuha su monogobrojni: upala potrbušnice, zastoj stolice i vjetrova, upala crvuljka na slijepom crijevu,pucanje žučne kese,upala gušterače,upala crvuljka. Za akutni trbuh karakteristična je snažna bol. Pacijent povrada,obično nema stolice i prestanu vjetrovi. Trbuh je tvrd,napet,bolno osjetljiv ili naduvan. Puls ubrzan,tjelesna temperatura

povišena,jezik suh,lice ispijeno,oči uboko usađene,očni kapci tamni. Bol u trbuhu se ne smije smirivati srestvima protiv bolova. Bolesni se hitno transportuje u bolnicu u ležedem položaju sa nogama lako savijenim u koljenima. U venu se daje plazma ili otopina.

54.Žučne kolike Žučne kolike prouzrokuje kamenje u žučnom mjehuru ili žučnim voovima,zapaljenja žučnih organa i grčevita stanja žučnih puteva. Tipičan napa najčešde us lijedi nakon obilnog obroka. Češdi je ko žena nego ko muškaraca. Bolesnik osjeda žestoke bolove ispo i spo esnog rebarnog luka,često je i povradanje. Trbuh je j e osjetljiv ispo esnog rebarnog luka. Hitna meicinska pomod na čelu sa liječnikom olučuje koji se napa može smiriti injekcijama, a zbog kojeg bolesnika treba poslati u bolnicu.

55.Bubrežne kolike Buberžna kolika je napa jakih bolova o strane bubrega. Njačešdi uzroci su: kamenenci kamenenci u mokradnim kanalima,krvni ugrušci,sasvim sitno kamenje, upale. Nekaa se i ne nađe uzrok. Bolovi počnu iznenaa u prejelu bubrega i iu prema ole, u mošnje ko muškaraca,u velike usne ko žena. Bol je žestok nekaa praden povradanjem a nekaa zastojem mokrenja. Liječenje se sastoji u uklanjanju boli. Bolesnik treba a se smiri. Bolesniku sa daje dosta vode da pije, a ljekar hitne pomodi rješava situaciju. 56.Organizacija urgentne medicine

Najvedi problem koji se susrede ko urgentne meicine jeste njena organizacija i funkcionisanje. f unkcionisanje. Poseban problem predstavlja stav stanovništva o nužnosti angažovanja hitne pomodi. Potrebno  je formirati svijest stanovništva stanovništva o službi hitne pomodi,tako a a se ona poziva samo samo ona kaa je neophono. Posebnu kušnju za urgebtnu meicinu prestavlja veliki broj povrijeđenih u kraatkom razdoblju. Lanac ejstva u sistemu urgentne meicine započinje nekim nesretnim slučajem ili naglom bolešdu.Očeviac treba omah pružiti hitnu pomod,koliko je to u njegovoj modi, i treba omah obavjestiti najbliži dentar urgntne meicine. Prijemom poziva u urgentnu ustanovu započinje ogovor o ove službe koji se sastoji u slanju sanitarni kola na mjesto uesa. Do olaska sanitarnih kola pruža se prva pomod.Za obavještavanje sanitarne stanice za za hitnu pomod u neostatku irektne veze,može se koristiti policija. 57.Oprema za prvu pomod

Tu spaaju: kutija za prvu pomod,kutija za prvu pomod u srestvima javnog transporta i ormarid za prvu pomod,kovčezi za reanimaciju. Kutije su stanarne veličine,napravljene o metala ili plastike,obilježene jasnim znakom crvenog križa i natpisom prva pomod. Sarže: 2 vrdice pojeinačnih ljepljivih trka,4 zavoja raznih veličina,4 prva zavoja u vije veličine,1 omot sterilne gaze,omot vate,2 rasteziva zavoja za pričvršdivanje ulaga,4 trougle marame,nekoliko igala sigurnica,jene makaze,žilet za rezanje šavova. Raspore materijala mora biti preglean. I ruga kutija je bijele boje sa oznakom crvenog križa, veličine prilagođene za autobuse i željznički saobradaj,tramvaje.Po osnovnom sastavu sastavu ove kutije sarže sve isto kao i obična kutija za prvu pomod, samo što je količina prilagođena vedem broju povrijeđenih. Kovčeg za reanimaciju nije zakonski obavezan, ali je veoma obar i koristan.Sarži balon i masku,kesu sa kisikom,kliješta za otvaranje usta i sl.