SADRŽAJ
1. UVOD .................................................................................................................................... 1 2. VANJSKO-TRGOVINSKA RAZMJENA KROZ POVIJEST ............................................. 2 3. SPECIJALNI VANJSKO-TRGOVINSKI POSLOVI ........................................................... 3 3.1. Tranzitni poslovi .............................................................................................................. 3 3.1.1. Podjela tranzitnih poslova ......................................................................................... 4 3.2. Reeksportni poslovi ......................................................................................................... 5 3.3. Komisioni poslovi............................................................................................................ 6 3.3.1. Nabavka robe u svoje ime a za tuĎi račun – komisiona kupovina ............................ 7 3.3.2. Prodaj robe u svoje ime a za tuĎi račun - komisiona prodaja ................................... 8 3.4. Kompenzacijski poslovi {Compensation Business) ........................................................ 8 3.5. Vezani - barter poslovi .................................................................................................. 12 4. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 15 5. LITERATURA ..................................................................................................................... 17
1. UVOD
Gospodarstvo svake države ovisno je vanjskotrgovinskoj razmjeni koja direktno i indirektno utječe na ekonomski rast i razvoj. Bosna i Hercegovina je država sa malim nacionalnim gospodarstvom te ima potrebu za razvijanjem jače gospodarske suradnje sa inozemstvom kako bi ostvarila što bolje ekonomske učinke prateći trendove na meĎunarodnom tržištu. Vanjska trgovina utječe na ekonomski rast i razvoj kao i na stanje platne bilance te je potrebno zadovoljiti sve čimbenike kako bi njezino stanje bilo u ravnoteži ukoliko je to moguće ili kako bi se postiglo ostvarivanje suficita, a ne deficita jer je to loše za gospodarstvo i ekonomski rast i razvoj. Vanjska trgovina kao ukupnost razmjene proizvoda, usluga i resursa sastavni je dio ekonomskog sustava svake zemlje. Ona omogućava brži ekonomski razvoj, rast efikasnosti nacionalne proizvodnje putem boljeg iskorištavanja domaćih kapaciteta, primjenu tehnološkog napretka kao i razvoj novih znanja i organizacijskih rješenja. Takva razmjena povećava produktivnost i životni standard što dovodi do ekonomskog rasta i razvoja. Danas je vanjskotrgovinska razmjena pod velikim pritiskom globalizacije koja dovodi do stvaranja globalnih tržišta i globalnih proizvoda te do samog jačanja i meĎusobne povezanosti nacionalnih gospodarstva kako unutar regije tako i van nje. Utjecaj svih tih čimbenika direktno utječe na ekonomski rast i razvoj neke nacionalne ekonomije te je potrebno postići odreĎenu povezanost i usklaĎenost izmeĎu njih.
”Vanjska trgovina stvara bogatstvo, bogatstvo moć, moć čuva našu trgovinu i religiju”. Josiah Child (1630.-1699)
1
2. VANJSKO-TRGOVINSKA RAZMJENA KROZ POVIJEST
Vanjsko-trgovinska razmjena je kako kroz povijest, tako i danas, uvijek proizlazila iz težnje čovjeka da u svim stadijima društvenog razvoja poboljša svoj način života i životni standard uopće. Tako je postala neophodna u svim društvima bez obzira da li je motiv te razmjene ostvarenje profita, ili su u pitanju neki širi društveni interesi. Jasno je da u takvoj razmjeni različite zemlje u zavisnosti od dostignutog stepena privrednog razvoja imaju svoje posebne i različite, a nekad i suprotstavljene, interese. Danas ne postoji nacionalna privreda koja ne dovodi do veće, ali i specijaliziranije, proizvodnje dobara meĎu zemljama, a samim time i specijaliziranije robne razmjene. Značaj i uloga vanjske trgovine razlikuje se od zemlje do zemlje jer zavise o stupnju i razvijenosti tog gospodarstva, strukturi, veličini tržišta, privrednih kretanja u svijetu i o ekonomskoj politici odreĎene zemlje. Ino strane direktne investicije posmatrane kao splet kapitala, tehnologije te proizvodnih, upravljačkih i marketinških znanja i vještina trebale bi pozitivno uticati na porast konkurentnosti privreda zemalja primateljica. Rast konkurentnosti nacionalnoga gospodarstva utiče na rast vanjske trgovine, osobito izvoza, i porast udjela roba odreĎene zemlje u meĎunarodnoj robnoj razmjeni. Uz to, cilj je svake zemlje, ne samo rast izvoza i vanjske trgovine, nego i promjena strukture robne razmjene u pravcu većeg izvoznog udjela složenijih proizvoda, odnosno proizvoda s više dodane vrijednosti. MeĎutim, najznačajniji faktor uspješnoga i kvalitetnoga kreiranja i ostvarenja vanjskotrgovinskih poslova jest visoka stručna osposobljenost osoblja na poslovima vanjskotrgovinskog prometa, jer o njihovim radnim, stručnim i moralnim kvalitetama direktno zavise ukupni učinci razmjene robe i usluga s inostranstvom, i sa stajališta poduzeća i sa stajališta privrednog razvoja u cjelini. Razmjena roba i usluga u suvremenim uslovima po svojoj strukturi postaje sve složenija, tako da se uz klasičan oblik razmjene sve više pojavljuju i različiti oblici meĎunarodnog zanimanja za širu saradnju poslovnih partnera iz različitih zemalja radi boljeg pozicioniranja na postojećim tržištima i osvajanja novih tržišta. Ovi modeli trgovinskih poslova meĎusobno se bitno razlikuju u pogledu načina plaćanja, kretanja robe i usluga, kao i u drugim aspektima. Neki tranzitni poslovi su veoma prosti i jednostavniji tu se radi o klasičnoj razmjeni robe i usluga, dok neke druge kombinacije mogu biti izuzetno složene.
2
Predmet istraživanja ovog rada predstavljaju poslovi trgovinskih poduzeća koji se realiziraju u vidu tranzitnog prometa roba, tj. vanjska trgovina.1
3. SPECIJALNI VANJSKO-TRGOVINSKI POSLOVI
Pored redovne kupovine i prodaje robe na domaćem i inostranom tržištu , trgovinsko poduzeće bavi se i specijalnim poslovima, kao što su : tranzitni poslovi, kompenzacijski poslovi, vezani poslovi, reeksport poslovi, komisioni poslovi, lizing poslovi itd. Ovi se poslovi po svojoj suštini, cilju, načinu izvršenja i plaćanja bitno razlikuju od redovnih poslova kupovine, i prodaje roba i usluga. Kod redovnih poslova roba se kreće u jednom pravcu (od prodavca ka kupcu), a novac u obrnutom pravcu (od kupca ka prodavcu). Ovakva kretanja robe i novca nisu karakteristična za specijalne poslove. Osnovni razlozi za njihovo obavljanje je nemogućnost da se iz bilo kog razloga obavlja redovna kupoprodaja robe, kao i mogućnost da se na taj način ostvari znatna zarada (po osnovu razlike u cijeni i kursne razlike).
3.1. Tranzitni poslovi
S obzirom da je ovdje u većini slučajeva riječ o vanjsko-trgovinskim poslovima može se slobodno reći da pod tranzitnim poslovima: 1. Podrazumijevamo pružanje različitih usluga u vezi sa robom koja pri prijevozu od zemlje prodavca do zemlje kupca prolazi kroz carinska područja usputnih zemalja. 2. Dakle, pri tranzitnoj trgovini isporuka robe se ne obavlja neposredno izmeĎu uvoznika i izvoznika u zemlji proizvoĎača i kupca, već preko tranzitnog trgovca u nekoj trećoj zemlji. Nekada se putem tranzitne trgovine najčešće prodavala roba u balama (vuna, duhan, pamuk,…), a danas se tranzitna trgovina proteže na različite proizvode koji se nabavljaju povoljno i u velikim količinama (roba široke proizvodnje, serijski proizvodi,…).
1
Andrijanić I., „Vanjska trgovina – kako poslovati s inozemstvom“, drugo dopunjeno i izmijenjeno izdanje, Zagreb, 2001. god., str. 223-226
3
Kod tranzitnih poslova, kao i kod drugih specijalnih poslova, ključna je ocjena njihove rentabilnosti. Ona se ocjenjuje prije zaključenja , u toku samog izvršenja, kao i po završetku odnosnih poslova. Prema mjestu obavljanja, u zemlji ili inostranstvu, razlikujemo unutrašnju tranzitnu trgovinu i meĎunarodnu tranzitnu trgovinu. Karakteristika unutrašnje tranzitne trgovine je u tome da se roba direktno isporučuje kupcu sa skladišta sopstvenog dobavljača. Tranzitnom trgovinom se po pravilu, bave trgovinska poduzeća za promet na veliko. Ona daju na osnovu unaprijed sklopljenog ugovora o kupovini robe, nalog svom dobavljaču da direktno isporuči odreĎenu robu naznačenom kupcu. Po izvršenoj isporuci robe datom kupcu, dobavljač svome kupcu dostavlja fakturu sa jednim primjerkom otpremnice robe. Tranzitno poduzeće na bazi ove robne dokumentacije sastavlja kalkulaciju nabavke, tranzita i prodaje robe i sada, kao prodavac robe ispostavlja fakturu svome kupcu.
3.1.1. Podjela tranzitnih poslova Prema sjedištu tranzitnog trgovca može se razlikovati: -
Aktivna tranzitna trgovina
-
Pasivna tranzitna trgovina
Kod aktivne tranzitne trgovine inostrani tranzitni trgovac (posrednik) prodaje stranu robu kupcu u nekoj trećoj zemlji a obavljaju je domaće firme za račun inostranih. Kod pasivne tranzitne trgovine inozemni tranzitni trgovac (posrednik) prodaje robu iz neke treće zemlje ili prodaje robe proizvedene u inostranstvu, kupcu u nekoj trećoj zemlji. Prema mjestu obavljanja, u zemlji ili inostranstvu, razlikujemo : -
unutrašnju tranzitnu trgovinu, i
-
meĎunarodnu tranzitnu trgovinu.
Karakteristika unutrašnje tranzitne trgovine je u tome da se roba direktno isporučuje kupcu sa skladišta sopstvenog dobavljača. Tranzitnom trgovinom se po pravilu, bave trgovinska poduzeća za promet na veliko. Ona daju na osnovu unaprijed sklopljenog ugovarao kupovini robe, nalog svom dobavljaču da direktno isporuči odreĎenu robu naznačenom kupcu. Po izvršenoj isporuci robe datom kupcu, dobavljač svome kupcu dostavlja fakturu sa jednim primjerkom otpremnice robe. Tranzitno poduzeće na bazi ove robne dokumentacije sastavlja kalkulaciju nabavke, tranzita i prodaje robe i sada, kao prodavac robe ispostavlja fakturu 4
svome kupcu. Osnovna karakteristika unutrašnje tranzitne trgovine je u tome da se roba direktno isporučuje kupcu sa skladišta sopstvenog dobavljača. Efekti toga su uštede u troškovima skladištenja robe, što direktno utiče na povećanje profita tranzitnog poduzeća. Tranzitna razlika u cijeni predstavlja prodajnu cijenu tranzitnih poslova. Cijena koštanja tranzitnih poslova obuhvata sve neophodne troškove u vezi sa njihovim obavljanjem: zavisne troškove nabavke i troškove poslovanja.2 Na konkretnom tranzitnom poslu se ostvaruje profit ako je prodajna cijena veća od njegove cijene koštanja. U slučaju da tranzitno poduzeće ne snosi troškove i rizik za vrijeme transporta robe, cijena koštanja tranzitnih poslova je jednaka samo troškovima poslovanja, a prodajna cijena tranzitnih poslova je jednaka marži iz koje se nadoknaĎuju troškovi poslovanja i ostvaruje izvjestan profit. Ako se vrši dorada, prerada i popravka na robi, kao što je to čest slučaj kod meĎunarodne tranzitne trgovine, ti troškovi se uključuju u cijenu koštanja tranzitnih poslova. Dakle svi troškovi koje snosi tranzitno poduzeće kao nosilac ovog posla uključuju se u prodajnu cijenu tranzitnih poslova plus profit. Troškovi prodanih roba kod tranzitne trgovine su jednaki vrijednosti robe, jer je po pravilu svaka kupovina istovremeno i prodaja robe. To znači da nema zaliha, odnosno da prodaja u procentima iznosi 100% od nabavke robe. MeĎunarodna tranzitna trgovina se za razliku od unutrašnje tranzitne trgovine karakterizira time što roba od mjesta proizvodnje do mjesta opredjeljenja u zemlji namjene prolazi kroz jedan ili više carinskih područja drugih zemalja. Njen značaj se uvećava sa povećanjem meĎunarodne robne razmjene i prosječne dužine puta robe od mjesta proizvodnje do mjesta privoĎenja konačnoj namjeni u inostranstvu.
3.2. Reeksportni poslovi Reeksportna trgovina je tranzitna trgovina u širem smislu te riječi, tj. takav je vid trgovine kod koje vanjsko-trgovinska poduzeća (reeksportna poduzeća) uvezenu robu izvoze u inostranstvo, bilo u istovjetnom, bilo u bitno nepromijenjenom stanju. Osnovni cilj reeksportne trgovine je ostvarenje odreĎene financijske koristi, koja se inače ne bi mogla ostvariti redovnim meĎunarodnim transakcijama. To se postiže korištenjem znatnih razlika ucjenama robe na raznim inostranim tržištima, kao i razlike u deviznom kursu. Ovi su poslovi 2
http://old.foi.hr/studiji/pds/mps/predmeti/vanjskotrgovinsko_poslovanje.html
5
i špekulativni, a ne špekulira se samo na razlici cijena robe i usluga, nego i na razlici deviznog kursa, valuta zemalja, kupnje i prodaje, eskontne stope i dr. Reeksportne firme se bave i svič poslovima radi ostvarenja što veće zarade, i to ne samo po osnovu razlike u cijeni robe na dva različita tržišta ,već i po osnovu (smanjenja, povećanja) razlike u deviznim kursovima. Svič poslovi su poslovi valutne i robne arbitraže ili kombinacija jedne i druge u istom poslu. Ovi poslovi se pojavljuju u uslovima postojanja bilateralnih metoda trgovine i plaćanja. Uslov za pojavu svič poslova su prepreke u multilateralnom metodu meĎunarodne trgovine i plaćanja.3
3.3. Komisioni poslovi
Predstavljaju specijalne poslove koji se obavljaju u svoje ime a za tuĎi račun. Oni se kao takvi razlikuju od redovnih poslova, zastupničkih poslova sa konsignacijom ili bez nje i zajedničkih poslova. Mogu se obavljati u vezi sa kupovinom i prodajo robe, hartija od vrijednosti, valuta i deviza, zatim prijevoza, špedicije i sl. Njime se bave unutrašnja i meĎunarodna trgovinska poduzeća, banke, transportna poduzeća, špedicija... Komisioni poslovi u vezi sa nabavkom ili prodajom robe na domaćem ili inostranom tržištu se obavlja na osnovu unaprijed sklopljenog ugovora izmeĎu komisionara i komitenta. Komisionar je lice koje obavlja posao u svoje ime a za njegov račun. Kod ovih poslova javljaju se dva ključna pitanja a to su : svojina nad robom i da li komisionar može prodati svoju robu komitentu, odnosno kupiti od njega njegovu robu. Osnovna karakteristika komisionih poslova jeste da je roba vlasništvo komitenta. Komisiona kupovina robe na domaćem ili inostranom tržištu se obavlja na osnovu unaprijed sklopljenog ugovora izmeĎu komisionara i komitenta, kojim se utvrĎuje vrsta robe, količina, kvaliteta, limitirana cijena, pokriće stvarnih troškova nabavke, rok isporuke, visina provizije...
3
http://www.google.ba/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=8&ved=0CEMQFjAH&url=http%3A%2F %2Fhrcak.srce.hr%2Ffile%2F9142&ei=GqOVNDACobvUsS3goAF&usg=AFQjCNEqxU2aVoxAca6ZAGPQ41YW5w6saQ&bvm=bv.81828268,d.d24
6
Limitirana kupovna cijena robe je najviša cijena po kojoj komisionar smije da kupi ugovorenu robu na domaćem ili inostranom tržištu. Ako komisionar kupi danu robu po nižoj od limitirane cijene, ostvarena razlika pripada komitentu s obzirom na to da je kupovinu izvršio za njegov račun, osim ako nije drugačije definirano ugovorom. Ako kupi robu po višoj cijeni od limitirane cijena onda sam pokriva negativnu razliku u cijeni. Komisionar za svoje usluge uzima odreĎenu proviziju što predstavlja prodajnu cijenu njegovih usluga. Pored redovne provizije on može da ostvari i specijalnu proviziju, ako garantira da će dati posao uspješno obaviti. Prema trećem licu komisionar istupa u svoje ime, što znači da sva prava i obaveze u odnosu na njih pripadaju njemu. Dobavljač fakturira robu komisionaru kao svom kupcu, a on po sastavljenom obračunu komisione kupovine robe fakturira komitentu, kao svom kupcu.
3.3.1. Nabavka robe u svoje ime a za tuĎi račun – komisiona kupovina Komisiona kupovina obuhvata kupovinu robe u ime komisionara a za račun komitenta na osnovu zaključenog ugovora izmeĎu njih. Komisiona kupovina smatra se izvršenom kada je tek roba isporučena komitentu. Radi izvršenja komisione kupovine komitent najčešće daje komisioni avans, bilo uplatom na žiro račun, bilo otvaranjem akreditiva. Po izvršenoj komisionoj kupovini komisionar sastavlja obračun koji dostavlja komitentu. Taj obračun je ustvari kalkulacija nabavke robe , a istovremeno i faktura komisionara o izvršenoj usluzi i nabavci robe za račun komitenta. Knjiženje komisione kupovine kod komisionara bitno se razlikuje od knjiženja kod komitenta. U stvari komisiona kupovina je za komisionara specifičan posao koji se specifično evidentira, a za komitenta komisiona kupovina robe je samo poseban vid nabavke robe. Proces nabavke robe u komisionu, komisionar obuhvata korištenjem računa Obračun komisione kupovine robe. Za razliku od nabavke robe u svoje ime i za svoj račun, roba u komisionu predstavlja potraživanje od klijenta tj. komitenta. Dakle komisionar robu u komisionu ne klasificira kao zalihe već kao potraživanje . Saldo računa obračun komisione kupovine robe pokazuje vrijednost potraživanja od komitenta po osnovu vrijednosti ulaznih faktura za nabavljenu robu bez PDV-a te provizije za obavljen posao sa PDV-om. Po završenom obračunu, ukupan iznos koji će komisionar potražiti od komitenta je suma vrijednosti faktura za nabavljenu robu sa PDV-om, zavisnih troškova nabavke sa PDV-om.
7
3.3.2. Prodaj robe u svoje ime a za tuĎi račun - komisiona prodaja Kod komisione prodaje komisionar prodaje robu u svoje ime ali za račun svog komitenta. Znači, razlika izmeĎu komisione kupovine i prodaje je samo u predmetu posla komisionog ugovora. Komitent ugovorom, izmeĎu ostalog odreĎuje komisionaru najnižu cijenu po kojoj može da proda robu. Po pravilu, komisionar ne garantira komitentu da će prodaja biti uspješno obavljena i da će kupac platiti robu u roku. MeĎutim, ukoliko sve ovo garantira pripada mu i posebna provizija. Obaveza prema komitentu ne nastaje u trenutku preuzimanja robe, već u trenutku njene prodaje ili naplate. Poslije izvršene prodaje komisionar sastavlja obračun o komisionoj prodaji i dostavlja ga komitentu, zaračunavajući mu i svoju redovnu proviziju a nekada i posebnu proviziju. Pošto je komisiona roba svojina komitenta sve do trenutka njene prodaje, komisionar mora u knjigovodstvu da je evidentira na posebnim računima tj. u okviru van bilančne evidencije. Komitent robu poslanu u komisionu prodaju, evidentira na posebnom analitičkom računu u okviru zaliha robe, i to na računu - Roba u komisionu. Kada komisionar poslanu robu proda, komitent priznaje prihod u visini limita prodajne cijene i formira potraživanje od komisionara za prodajnu vrijednost robe sa PDV-om po limit cijeni (kao da je robu prodao kupcu tj. komisionaru). TakoĎer, paralelno sa priznavanjem prihoda od prodate robe u komisionu, komitent priznaje i njima povezane rashode tj. troškove prodate robe u komisionu. Komisionar prodajnu cijenu formira tako što na limit prodajne cijene uračunava iznos dogovorene provizije, koja u ovom slučaju ima funkciju sličnu razlici u cijeni. Na ovaj način, komisionar naplaćuje proviziju prilikom naplate potraživanja od kupca za komisionu prodaju a samo razliku plaća komitentu.4
3.4. Kompenzacijski poslovi {Compensation Business) Izvoz odreĎenih roba ili usluga vezan za uvoz roba ili usluga odgovarajuće protuvrijednosti, bez upotrebe klirinških, slobodnih ili bilo kojih drugih inozemnih sredstava plaćanja, naziva se kompenzacijski posao. Kompenzacijski posao, u biti, znači razmjenu roba i usluga najnižeg tipa - roba za robu. Nastali viškovi (najčešće neizbježni) isporuke u jednom smjeru, za veličinu nastale razlike, izravnavaju se plaćanjem, tj. upotrebom deviznih sredstava u drugom smjeru. 4
Andrijanić I., „Poslovanje u vanjskoj trgovini“, Zagreb, 2005. god., str. 85-90
8
Zadatak je, dakle, kompenzacijskih poslova u meĎunarodnoj robnoj razmjeni izbjegavanje ograničenja uvoza, koja postoje u pojedinim nacionalnim ekonomijama, i razrješavanje eventualnih teškoća u izvozu i plasmanu odreĎenih roba zemlje izvoznice. Iako su kompenzacijski poslovi u odreĎenim ekonomskim uvjetima korisni i pokatkad jedini mogući način ostvarenja, oni ipak nisu jedino pravo i uspješno rješenje plasmana robe i usluga u meĎunarodnoj trgovinskoj razmjeni. U prilog tome govori i činjenica da im se pristupa samo u otežanim ekonomskim prilikama u svjetskom gospodarstvu (gospodarske krize, recesije i si.). U bili, kompenzacijski poslovi svojevrstan su protekcionizam, a time povećanje njihova opsega u robnoj razmjeni može prouzročiti stagnaciju svjetske trgovine. Pod kompenzacijskim poslovima u vanjskoj trgovini podrazumijevaju se takvi poslovi kod kojih se protuvrijednost uvezene robe u zemlji uvoznici knjiži kao pravo na izvoz u zemlju iz koje je odreĎena roba uvezena, čime se može smanjiti deficit, odnosno suficit u trgovinskoj razmjeni izmeĎu tih dviju zemalja. U kompenzacijskim poslovima, uz zainteresirane partnere, koji su istodobno i izvoznici i uvoznici, sudjeluju posrednici (banke, brokeri, specijalizirane agencije i drugi) i nadležna tijela svake zemlje, koja izdaju odobrenja za obavljanje takve vrste poslovnih aranžmana. Iako neki kompenzacijski poslovi ne uključuju devizna plaćanja, jer se isporuke plaćaju kontra-isporukama (naplata izvezene robe ili usluga obavlja se uvozom robe ili usluga odgovarajuće protuvrijednosti), meĎusobne se obveze poslovnih partnera u kompenzacijskom poslu rješavaju meĎusobnim jamstvima, kojima se i jednom i drugom partneru u kompenzacijskom poslu jamči izvršenje obveza druge ugovorne strane. U odnosu na mogući postotak vrijednosti udjela poslovnih partnera u ostvarenju kompenzacijskog posla, razlikujemo sljedeće vrste kompenzacijskih poslova: -
Potpuna kompenzacija znači takvu razmjenu robe u kojoj stopostotna isporuke robe u jednom smjeru završava stopostotnom isporukom robe u drugom smjeru, tj. to je posao pri kojem početni izvoznik preuzima obvezu da od inozemnog partnera kupi jednaku protuvrijednost robe. Potpuna kompenzacija ima sličnosti s barter poslom (vidi sljedeće poglavlje) po tome što se uvoz i izvoz tretiraju svaki za sebe i odvojeno se plaćaju. Obveza kontra kupnje od strane početnog izvoznika ne mora uslijediti odmah neposrednom razmjenom roba, niti tu obvezu mora izvršiti početni izvoznik. Naime, često se dogaĎa da u dogovoru s početnim izvoznikom obvezu kontra kupnje izvrši neka treća osoba, koja, kad doĎe u posjed robe, njenu protuvrijednost plaća početnom 9
izvozniku, a ne stvarnom isporučitelju robe, s time da vrijednost primljene robe umanjuje za iznos provizije. -
Djelomična kompenzacija poslovna je transakcija pri kojoj vrijednosti isporuka u oba smjera nisu ujednačene. Na primjer, počelni izvoznik izveze odreĎenu količinu robe inozemnom partneru, koji mu dio vrijednosti primljene robe kompenzira isporukom vlastite robe, a preostali dio vrijednosti isplaćuje u devizama (npr.: 100% robe u jednom smjeru, a u drugom smjeru 25% u robi i 75% u devizama). Nedostatak djelomične kompenzacije jest u tome što doznaka deviza kasni, jer inozemni partner najprije mora prodati dobivenu robu i cako dobivenim novcem isplatiti razliku u vrijednosti početnom izvozniku. Ove vrste kompenzacijskih poslova, po svojoj biti, odgovaraju barter poslovima vezane trgovine.5
Kontra posao je posebna vrsta kompenzacijskog posla pri kojem početni izvoznik preuzima obvezu da od svog partnera kupi robe do utvrĎenog postotka vrijednosti svoje isporučene robe. MeĎutim, suprotno pravoj kompenzaciji, početni izvoznik odmah prima protuvrijednost isporučene robe, s time da nakon toga ima na raspolaganju utvrĎeno vremensko razdoblje u kojem treba odabrali koju će od partnerovih roba kupiti. Početni izvoznik mora svoj kontra posao završiti izravno s inozemnim partnerom. U kontra poslu se sklapaju dva ugovora: prvi za početni izvoz i njegovo plaćanje, i drugi za uzvratni uvoz radi dovršenja kontra posla. Ako početni izvoznik ne izvrši uzvratni uvoz u dogovorenom roku, dužan je platiti ugovorenu kaznu - penale. Kompenzacijske poslove dijelimo, s obzirom na broj sudionika u kompenzacijskom poslu, na tri osnovna oblika: izravne, proširene i trostrane. Osim ovih triju oblika kompenzacijskog posla mogući su i neki drugi oblici, ali su ova tri najčešća u praksi. Za koji će se oblik odlučiti partneri, ovisi o kombinaciji niza različitih čimbenika što ih partneri moraju vremenski i po djelovanju uskladiti da bi uopće došlo do ostvarenja posla. a) Izravni kompenzacijski posao - Izravni (direktni) kompenzacijski posao javlja se onda kad postoji neposredni interes poslovnih partnera različitih državnih, odnosno carinskih područja za odreĎene robe, jer je svaki od poslovnih partnera ujedno uvoznik i izvoznik u svojoj zemlji. IzmeĎu partnera u kompenzacijskom poslu 5
http://www.bhas.ba/index.php?option=com_publikacija&view=publikacija_pregled&ids=2&id=7&n=Vanjska %20trgovina
10
posreduje osoba od obostranog povjerenja - povjerenik (banka, špediterska organizacija, osiguravajući zavod ili tvrtka od zajedničkog povjerenja). Roba se neopozivo stavlja povjereniku na raspolaganje s nalogom da je uruči ugovornom partneru čim od njega, pod istim uvjetima, primi robu odgovarajuće ugovorene vrijednosti. Dakle, povjerenik provjerava isporuku robe u oba smjera i jamči sigurnost izvršenja posla i jednom i drugom partneru. Izvozno-uvozno poduzeće iz zemlje A isporučuje robu X ugovorene vrijednosti uvozno-izvoznom poduzeću u zemlji B. Istodobno, uvozno-izvozno poduzeće u zemlji B isporučuje putem povjerenika robu Y adekvatne vrijednosti izvozno-uvoznom poduzeću u zemlji A. Kad su isporuke robe X i robe Y iste vrijednosti, po trgovačkim fakturama i ugovorenim cijenama, kompenzacijski je posao završen (likvidiran). Kad nastane višak ili manjak u vrijednosti isporučene robe u jednom ili drugom smjeru, razlika se izravnava plaćanjem. b) Prošireni kompenzacijski posao - Kad se u sklopu kompenzacijskog posla na tržištu jedne ili dviju zemalja koje su zainteresirane za ovakvu vrstu razmjene roba i usluga javlja više uvoznika ili izvoznika, to je onda prošireni kompenzacijski posao. Ako su u kompenzacijski posao uključena tri sudionika, to je tzv. mješoviti kompenzacijski posao. Na jednoj se strani javlja samo jedan partner, koji je istodobno uvoznik i izvoznik, a s druge strane dva (ili više) sudionika (osobe uvoznika i izvoznika su odvojene). Kako se u proširenome kompenzacijskom poslu javlja vrlo često mnogo sudionika i u uvozu i u izvozu, potrebno je u obje zemlje partnera odrediti nositelja posla. Njemu se izdaje odobrenje nadležnih državnih tijela za izvršenje kompenzacijskog posla. Tehnika razmjene roba medu partnerima uglavnom je jednaka tehnici izravnoga kompenzacijskog posla, ali je plaćanje (financijska likvidacija posla) potpuno različito. c) Trostrani kompenzacijski posao - Trostrani kompenzacijski posao nastaje kad poslovni partneri iz dviju zemalja, zainteresirani za kompenzacijski posao, ne posjeduju komplementarnu robu za razmjenu, zbog čega su prisiljeni u trećoj zemlji pronaći odgovarajuću robu i partnera i tako zatvoriti krug kompenzacijske razmjene. S obzirom na složenost ovakve poslovne konstrukcije, trostrani kompenzacijski posao treba unaprijed pažljivo pripremiti i osigurati da svaki od partnera iz triju (ili više) zemalja uredno izvrši svoje obveze otpreme robe i preuzimanja prispjele robe iz druge zemlje.
11
Kompenzacijski se krug otvara kad izvoznik iz zemlje A isporuči robu "a" uvozniku iz zemlje B. Nakon primitka robe "a" uvoznik iz zemlje B daje nalog izvozniku u svojoj zemlji da isporuči robu "b" uvozniku iz zemlje C. Kompenzacijski krug počinje se zatvarati kad uvoznik iz zemlje C plati u domaćoj valuti iznos X izvozniku u svojoj zemlji. Na temelju isplaćenog iznosa izvoznik iz zemlje C dužan je isporučiti robu "c" uvozniku u zemlji A. I na kraju, uvoznik u zemlji A plaća iznos X u domaćoj valuti izvozniku u svojoj zemlji, koji je isporučio robu "a" uvozniku u zemlji B, čime se kompenzacijski krug zatvara. Kad vrijednost isporučenih roba ("a", "b" i "c") u ovakvoj razmjeni dosegne istu visinu, a plaćanje izmeĎu sudionika u poslu unutar svake zemlje bude izvršeno u domaćoj valuti, smatra se daje kompenzacijski posao završen (likvidiran). Ugovorene vrijednosti meĎusobnih kompenzacijskih isporuka mogu se izravnati u jednoj pošiljci ili u više parcijalnih isporuka, što ovisi o vrstama roba koje su ušle u kompenzacijski aranžman i o raspoloživim količinama roba koje izvoznici u odreĎenom roku moraju isporučili uvoznicima iz drugih zemalja.
3.5. Vezani - barter poslovi Barter posao (engl. barter, franc. le troc; njem. Kuppelgeschafi) poseban je oblik vanjske trgovine koji se temelji na posebnom barter sporazumu izmeĎu poslovnih partnera iz dviju zemalja ili izmeĎu dvije zemlje, kojim se obvezuju da će uz dogovorene uvjete obavljati meĎusobnu razmjenu roba i usluga. Predmeti razmjene sadržani su obično u dva popisa. Prvi sadrži popis odabranih izvoznih proizvoda jedne zemlje, a drugi odabrane izvozne proizvode druge zemlje. Za svaku skupinu proizvoda utvrĎen je najviši novčani iznos do kojeg se izvoz može izvršiti. Partneri nastoje da vrijednost razmjene bude na istoj razini. Ovi su poslovi inicirani sličnim pobudama kao i kompenzacijski poslovi, iz čega proizlaze i slične značajke bartera s kompenzacijskim poslom. Sličnost se ogleda ponajprije u tome Sto se kod bartera, kao i kod kompenzacije, uvoz robe od inozemnog partnera uvjetuje izvozom vlastite robe (ili usluge) inozemnom partneru. Ovisno o tome kako tko definira kompenzacijske i barter poslove, mogu se definirati i neke razlike izmeĎu tih dviju vrsta vezane trgovine. Tako je, primjerice, razlika izmeĎu barter posla i kompenzacijskog posla u tome Sto se pri barter poslu svaka pošiljka posebno plaća. Plaćanje se može obavili redovnim klirinškim obračunom ili putem specijalnog računa koji se vodi kod jedne - sporazumno utvrĎene banke. 12
Barter posao, kao i svaki drugi trgovački posao, započinje uspostavljanjem poslovnih veza izmeĎu zainteresiranih sudionika u barter poslu, izradama specifikacije robnih lista s izborom roba koje bi mogle biti predmetom barter aranžmana u oba smjera, izradom kalkulacija o isplativosti barter posla, voĎenjem trgovačkih pregovora sa zainteresiranim partnerom u inozemstvu, slanjem čvrstih ponuda, sklapanjem ugovora i izvršenjem obveza meĎusobnih isporuka i plaćanja po ugovorenom barter poslu. Kad primi ponudu iz inozemstva, izvozno-u vozno poduzeće koje je zainteresirano za uvoz, ali i za izvoz svoje robe, koji se ne može ostvarili redovnim putem, slavlja do znanja ponuditelju kako je spremno obaviti uvoz ponuĎene robe samo pod uvjetom da se on veže izvozom domaće robe. Ako inozemni partner izrazi spremnost za obavljanje ovakvog posla, pristupa se izradi izvoznih lista. Prva lista sadrži izvozne proizvode jedne zemlje, a druga izvozne proizvode druge zemlje. Partneri, u načelu, nastoje vrijednost razmjene održati na istoj razini, iako to nije pravilo. To je najčešće slučaj kad su poslovi manji po opsegu. Nakon usklaĎivanja robnih lista, pristupa se ugovaranju i zaključivanju kupoprodajnih ugovora (istodobno za uvozni i za izvozni dio posla). Njima se iscrpno reguliraju vrijednost i isporuka robe u oba smjera. Ta dva ugovora, koji predstavljaju istodobne isporuke u različitim smjerovima, do trenutka njihova stupanja na snagu meĎusobno su uvjetovani i povezani, a od tog trenutka, u tijeku izvršenja, ovi su poslovi posve odvojeni. To znači da ugovor za isporuku u jednom smjeru ne može stupiti na snagu prije ili bez stupanja na snagu ugovora za isporuku u suprotnom smjeru. U vezanom poslu partneri mogu zaključiti i tzv. "okvirni ugovor o paralelnim (istodobnim) isporukama u vezanom poslu". Takav se ugovor sklapa u slučaju vezanih poslova većeg opsega, kojih je provedba planirana na duže vrijeme, a ugovorne strane nisu u mogućnosti sagledati asortiman robe za isporuku u suprotnom smjeru po odreĎenim razdobljima, U tom se slučaju posebnim ugovorima utanačuju detaljne robne liste i cijena robe prema tekućim tržišnim uvjetima. Nesporazumi pri sklapanju posebnih ugovora (koji su lako mogući jer prethodno nije precizirana cijena i potanki opis robe) mogu se izbjeći izdavanjem bankovne garancije uz jamstvo odgovarajućeg osiguranja domaćeg prodavatelja u slučaju ne preuzimanja robe prema ugovorenim uvjetima. Plaćanje se obavlja u obračunskim dolarima ili u čvrstoj valuti zemlje sudionika vezanog posla. Cijena robe obično se ugovara prema razini svjetskih cijena. Da bi unaprijedile vlastiti izvoz, neke industrijski razvijene zemlje organiziraju posebna poduzeća specijalizirana za daljnju prodaju ili recksport robe (ukoliko zabrana reeksporta na zahtjev izvoznika nije stavljena u ugovor). Kao i kompenzacijski (i bilo koji drugi vanjskotrgovinski posao), tako i vezani (barter) posao mora biti praćen u svim bitnim etapama. Prije ulaska u posao, radi pregleda uvjeta i mogućih rezultata izvršenja posla, sastavlja se pred-kalkulacija, a 13
periodično i kontrolna kalkulacija radi provjere odvijanja posla. Nakon izvršenja posla sastavlja se obračunska (konačna) kalkulacija da se utvrdi opravdanost i obavi financijska likvidacija posla. Ova je kalkulacija poslovno-analitičkoga značaja i služi kao pokazatelj u kalkuliranju istih ili sličnih poslova u budućnosti sa stajališta nacionalnog gospodarstva i sa stajališta gospodarskog subjekta. Specifičnost izrade kalkulacija pri vezanim (barter) poslovima jest u tome što se usporedno sastavljaju uvozna i izvozna kalkulacija i eventualno posebne kalkulacije u slučaju uključivanja reeks-portnih, doradnih, switch ili tranzitnih poslova. MeĎunarodno tržište često primorava izvoznika na konstrukciju vezanih (barter) poslova kako bi održao korak s dogaĎanjima u cjelokupnome svjetskom gospodarstvu.6
6
Andrijanić I., „Vanjska trgovina – kako poslovati s inozemstvom“, drugo dopunjeno i izmijenjeno izdanje, Zagreb, 2001. god., str. 574-581
14
4. ZAKLJUČAK
Specijalni se poslovi po svojoj suštini, cilju, načinu izvršenja i plaćanja bitno razlikuju od redovnih poslova kupovine, i prodaje roba i usluga. Kod redovnih poslova roba se kreće u jednom pravcu (od prodavca ka kupcu), a novac u obrnutom pravcu (od kupca ka prodavcu). Ovakva kretanja robe i novca nisu karakteristična za specijalne poslove. Osnovni razlozi za njihovo obavljanje je nemogućnost da se iz bilo kog razloga obavlja redovna kupoprodaja robe, kao i mogućnost da se na taj način ostvari znatna zarada (po osnovu razlike u cijeni i kursne razlike).
15
Kod tranzitnih poslova, kao i kod drugih specijalnih poslova, ključna je ocjena njihove rentabilnosti. Ona se ocjenjuje prije zaključenja , u toku samog izvršenja, kao i po završetku odnosnih poslova. Tranzitnom trgovinom se po pravilu, bave trgovinska poduzeća za promet na veliko. Reeksportna trgovina je tranzitna trgovina u širem smislu te riječi, tj. takav je vid trgovine kod koje vanjsko-trgovinska poduzeća (reeksportna poduzeća) uvezenu robu izvoze u inostranstvo, bilo u istovjetnom, bilo u bitno nepromijenjenom stanju. Osnovni cilj reeksportne trgovine je ostvarenje odreĎene financijske koristi, koja se inače ne bi mogla ostvariti redovnim meĎunarodnim transakcijama. To se postiže korištenjem znatnih razlika ucjenama robe na raznim inostranim tržištima, kao i razlike u deviznom kursu. Komisioni poslovi predstavljaju specijalne poslove koji se obavljaju u svoje ime a za tuĎi račun. Oni se kao takvi razlikuju od redovnih poslova, zastupničkih poslova sa konsignacijom ili bez nje i zajedničkih poslova. Mogu se obavljati u vezi sa kupovinom i prodajo robe, hartija od vrijednosti, valuta i deviza, zatim prijevoza, špedicije i sl. Njime se bave unutrašnja i meĎunarodna trgovinska poduzeća, banke, transportna poduzeća, špedicija... Izvoz odreĎenih roba ili usluga vezan za uvoz roba ili usluga odgovarajuće protuvrijednosti, bez upotrebe klirinških, slobodnih ili bilo kojih drugih inozemnih sredstava plaćanja, naziva se kompenzacijski posao. Zadatak je, dakle, kompenzacijskih poslova u meĎunarodnoj robnoj razmjeni izbjegavanje ograničenja uvoza, koja postoje u pojedinim nacionalnim ekonomijama, i razrješavanje eventualnih teškoća u izvozu i plasmanu odreĎenih roba zemlje izvoznice. Barter posao (engl. barter, franc. le troc; njem. Kuppelgeschafi) poseban je oblik vanjske trgovine koji se temelji na posebnom barter sporazumu izmeĎu poslovnih partnera iz dviju zemalja ili izmeĎu dvije zemlje, kojim se obvezuju da će uz dogovorene uvjete obavljati meĎusobnu razmjenu roba i usluga. Predmeti razmjene sadržani su obično u dva popisa. Prvi sadrži popis odabranih izvoznih proizvoda jedne zemlje, a drugi odabrane izvozne proizvode druge zemlje. Za svaku skupinu proizvoda utvrĎen je najviši novčani iznos do kojeg se izvoz može izvršiti. Partneri nastoje da vrijednost razmjene bude na istoj razini.
16
5. LITERATURA
Knjige:
Andrijanić I., „Vanjska trgovina – kako poslovati s inozemstvom“, drugo dopunjeno i izmijenjeno izdanje, Zagreb, 2001. god.
Andrijanić I., „Poslovanje u vanjskoj trgovini“, Zagreb, 2005. god. 17
Internet:
http://old.foi.hr/studiji/pds/mps/predmeti/vanjskotrgovinsko_poslovanje.html
http://www.google.ba/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=8&ved=0CEMQFjAH& url=http%3A%2F%2Fhrcak.srce.hr%2Ffile%2F9142&ei=GqOVNDACobvUsS3goAF&usg=AFQjCNEqxU2aVoxAca6ZAGPQ41YW5w6saQ&bvm=bv. 81828268,d.d24
http://www.bhas.ba/index.php?option=com_publikacija&view=publikacija_pregled&ids=2&i d=7&n=Vanjska%20trgovina
18
