SOCIOLOGIJA ZNANJA I ZNANOSTI - početak početak sociol sociologije ogije znanja znanja veže veže se uz uz sukobl sukobljavan javanje je 2 različite različite orijen orijentacije tacije:: 1. ideologij ideologija a = proučavan proučavanje je političko političkog g elementa elementa u mišljenju mišljenju 2. socijalna socijalna teorija teorija znanja znanja = proučavanje proučavanje socijalno socijalnog g elemenata elemenata mišljenja mišljenja Z!"!#$%: 1. Teorija ideologije: u prvoj svojoj varijanti sociologija znanja iscrpljivala se u teoriji ideologije& tj. tada je sociologija znanja objašnjavala uzroke lažnog znan znanja ja 'pog 'pogre rešn šnog og(. (. #avl #avlja ja se prob proble lem m dual dualiz izma ma u smis smislu lu s)va s)va*a *anj nja a o racionalnom obliku i iracionalnom društvu s dvjema distinkcijama: a( valjanost valjanost mišljenja mišljenja kontra kontra porijekla porijekla mišljenj mišljenja& a& tj. teza da valjanost valjanost nema nema veze s porijeklom mišljenja b( teza teza da se može može uspos uspostav taviti iti jasna jasna distin distinkci kcija ja izme+u izme+u logičk logički) i) i društv društveni eni) ) aspekata mišljenja -
svojev svojevrsn rsna a kopernik kopernikans anska ka revoluc revolucija ija sociol sociologi ogije je znanja znanja glasi: glasi: nije nije samo lažno lažno mišljenje društveno uvjetovano& ve* je takvo i otkri*e istine
2. Socijalna teorija znanja: javlja se kao kritika epistemologije. ema izoliranog čovjeka koji je izvan socijalnog svijeta. Znanje nastaje kao kolektivni kolektivni podu)vat& a ne kao rezultat razmišljanja pojedinca, onaj tko kreira znanje uvijek je dio neke žive strukture - druš društv tvo o i soci socija jaln lnii proc proces esii nisu nisu tek pozad pozadin ina& a& ve* su teme temeljlj ljudsk ljudske e svij svijes estiti 'ead je dokazao da je um pojedinca rezultat socijalizacije(
RAZLIKE izme+u učenja o ideologiji ideologi ji i sociologije sociologi je znanja: ideolo ideologij gija a nastoj nastojii neutra neutraliz lizirat iratii sociol sociologi ogiju ju znanja znanja sklon sklonost ost da se / čisto mišljenje0 povezuje s vansocijalnim aktorima, ormalne strukture mišljenja smatraju se autonomnima soci sociol olog ogijija a znan znanja ja pola polazi zi od toga toga da je mišl mišlje jenj nje e u cije cijelo lost stii druš društv tven eno o uvjetovano ne samo što se misli& ve* i kako se misli soci sociol olog ogijija a znan znanja ja se bavi bavi svim svim nači načini nima ma mišl mišlje jenj nja& a& ali ali ne i iskr iskriv ivljljen enim im mišljenjem •
•
•
-
osnov osnovni ni inter interes es = potreb potreba a da se živi živi u razum razumljiv ljivom om i smisle smislenom nom svij svijetu etu bez bez njega nije mogu*e nikakvo mišljenje stoga sociologija znanja mora pret)oditi i biti odvojena od učenja o ideologiji polaz lazište ište soc socio iolo log gije ije zna znanja = postoji socijalno a priori& tj. jedan aksiološki sistem društva preko kojeg ono utječe na mišljenje i znanje to znač značii da je i sama sama stru strukt ktur ura a uma uma pril prilag ago+ o+en ena a stru strukt ktur urii druš društv tva a = um je društven i postoji tek s društvom osno osnovn vna a teza teza socio sociolo logi gije je znanj znanja a = mišl mišlje jenj nje e i biva bivanj nje& e& ideje ideje i soc. soc. bitak bitak su nerazdvojivo jedinstvo& tj. znanje je društveni proizvod i društveno postignu*e a 3c)ele 3c)elerr: socijalno socijalno a priori priori dovelo dovelo je do novog novog s)va* s)va*anja anja društv društva a i prirode prirode „teorija znanja pokazuje da nas čista želja za znanjem nikad ne*e dovesti do me)anicističkog objašnjenja prirodni) enomena i duše0
-
znanje = samo onaj sustav tvrdnji i ideja koji su valjane& racionalne& istinite i objektivne - znanje je istinito ako je univerzalno pri)va*eno - znanje nikan nije individualno vlasništvo& ono je uvijek kolektivni podu)vat - sociologija znanja ne proučava koje je znanje istinito& ve* samo stvara relacije izme+u pojedinog znanja i društvenog konteksta u kojem se to znanje pojavilo i koristilo - unutar sociologije znanja postoje dva različita pristupa s obzirom na položaj znanja u socijalnom kontekstu: 1. znanje je SOCIJALNO !ETER"INIRANO 'ar& an)eim& 3c)eler( = postoji direktna veza izme+u dijelova socijalne strukture i tipova znanja. aglasak je na društvenoj strukturi: postoji ontološko prvenstvo društvene strukture nad mišlenjem - paradigma socijalne determinacije znanja: pita se gdje se nalazi egzistencijalni temelj ideja i sistema znanja 'društveni i kulturni temelj( koji tipovi znanja se sociološki analiziraju kakav tip odnosa postoji izme+u proizvoda znanja i egzistencijalnog temelja 'kauzalni i simbolički odnosi( koje su unkcije znanja 'održanje mo*i& manipulacija( •
• •
•
2. Znanje #onstr$ira socijalni poreda#% znanje nije dr$&t'eni proiz'od = društvo nije datost, promatra se kako se društvena zbilja stvara kroz razne sustave znanja& kako se putem znanja deinira socijalna struktura - društvena zbilja nije enomen koji postoji sam po sebi 'sociologija znanja se bavi analizom socijalne konsturkcije zbilje( - znanje i društvena zbilja nisu odvojeni polovi& ve* se stvaraju usporedno - problem unkcije znanja u javnom živou znanje kao instrument kolektivne akcije - znanje nastaje tijekom procesa u kojem ljudi djeluju*i zajedno ili jedan protiv drugi)& nastoje promijeniti ili održati svijet oko sebe - mišljenje i znanje nastaju u javnoj seri& proizlaze iz čovjekove konronatacije s njegovim svijetom - grupe i institucije u jednoj političkoj atmosere ulaze kao autoritet i arbitri u poslu deiniranja i za)va*anja socijalne zbilje. 4ako sociologija znanja istražuje kako se pojavljuju objekti od javnog interesa& kako se deiniraju socijalni problemi - čije znanje treba pobijediti u deiniranju segmenata zbilje5 - načini mišljenja proizlaze iz našeg interesa za zbilju znati je interesna aktivnost - sociologija znanja analizira znanja koja proizalze iz politički) interesa - 67!8!49Z!: sve sociologe znanja povezuje stav da treba odbaciti s)va*anje po kojem je znanje /ogledalo prirode0& da su znanje i zbilja odvojeni enomeni - sociološko pragmatički pristup znanja govori da brojne vitalne unkcije znanja nemaju ništa sa / čistim mišljenjem0 ili sa / potragom za istinom0 - sociologija znanja = disciplina koja je neprijateljska svim apsolutističkim totaliziraju*im tvrdnjama i u tome se razlikuje od ideologije
KRITIKA I!EOLOGIJE I SOCIOLOGIJE ZNANJA :
()
*) +) -
sociologija znanja želi proučiti zašto ljudi na različite načine gledaju na istu stvar en)eim je rekao da rješenje treba tražiti u razlikama izme+u grupa& a ne me+u pojedincima sociologija znanja prepoznaje da se isti svijet različitim promatračima može pojaljivati na različite načine& a to se ne može objasniti sve dok se ne spozna društveno porijeklo ti) razlika za to postoje tri teze: ne misle ljudi kao izolirane individue & ve* kao članovi odre+eni) grupa koje su razvile speciičan stil mišljenja svijest se treba razvijati u kontekstu povijesnog i društveno ekonomskog položaja životne grupe znanje je od samog početka kooperativni društveni proces mišljenje pretpostavlja zajednicu znanja koja je uvijek zajednica doživljaja i djelovanja glavni predstavnici klasične sociologije znanja: ;$!
KARL "AR, I KRITIKA I!EOLOGIJE ()
*) +) -) .) /) -
-
klasici 3Z vide u ovoj arovoj kritici izvor 3Z to je kraj 1>. i početak 1?. st najvažniji momenti u razvoju pojma ideologije: novovjekovni pogled na svijet spoznaja o zabludama pret)odnog s)va*anja svijeta teorija rancuski) prosvjetitelja istaknute su kategorije interesa& obmana& obezvrje+ivanja& tu+i) uvjerenja i stavova @%34A@ de 47!
otud potječe njegova slavna izreka 0Ne odre1$je s'ijest 2ita#% 'e3 2ita# odre1$je s'ijest.0 - za ara je ideologija cjelokupnost intelektualni) saznanja u nekom društvu 'moral& religija& metaizika& ekonomija ...( - njegova kritika ideologija predigra je za kritiku društva: za razumijevanje /duhovne proizvodnje0 bitna su 2 elementa: 1. podjela rada na umni i izički rad odvaja svijest od života& tj. govori da se intelektualci odvajaju od prave isteine kada odlaze u metaizičko 2. #lasna str$#t$ra dr$&t'a društveni položaj klase odre+uje njen pogled na svijest& vodi parcijalnosti i iskrivljenosti svijesti -
-
način spoznaje društva& njezin oblik i sadržaj dvostruko su povezani sa strukturom vlasti u društvu na taj način& oni koji vladaju društvom& vladaju i idejama iznanjem u tom društvu = ar mogu*nost istinite spozaje vidi u ukidanju podjele rada i klasnog društva - arovo s)va*anje /Lažne svijesti 0: a( iskazuje se kao iluzija o o autonomiji svijesti 'kao da je nastala niotkud( b( privid o imanentnom karakteru svijesti c( personiikacija svijest amosvijest se utjelovljuje u /misliocima0 '$ritika mlado)egelijanaca(
GEORG L4KACZ (5*+) g „6o'ijest i #lasna s'ijest )egelijanska interpretacija od ara ali vidljiv i utjecaj Eebera - ključni pojmovi: dr$&t'eni 2ita#% totalitet% #lasna s'ijest% 7og$3nost istinite spoznaje - društveni bitak = društvena zbilja u njezinom totalitetu, ona postoj samo kao povijest& tj. u dijalektičkom povijesnom doga+anju - dvostruko značenje totatliteta: totalitet kao društveni bitak& kao cjelina društveni) odnosa& kao društvena praksa - de8iniranje #lasne s'ijesti: a( klasna svijest je idealtipski konstrukt & ona nije nužno prisutna u načinu razmišljanja pripadnika neke klase = problem jaza izme+u pojma revolcionarne klasne svijesti i aktualnog stanja radničke klase b( klasna svijest je racionalno primjerena reakcija& ona označava razumijevanje objektivnog položaja klase = ta svijest nije ono što pripadnici neke klase misle ili osje*aju& nego ono što bi trebali misliti ali jednostavno nemaju vremena o tome razmišljati c( klasna svijest proleterijata je jedini mogu*i nositelj /objektivne0 mogu*nosti spoznaje jer su jedino oni u stanju s)vatiti totalitet spoznajepošto se nalaze u svojoj karakterističnoj poziciji -
-
po ukaczu& /lažna svijest 0 proizlazi iz podjele rada i karaktera robneproizvodnje i egzistencije u kapitalističkom društvu pošto proleteri nisu u stanju misliti i razviti klasnu svijest i objektivnu spoznaju& potrebna je partija koja *e poticati razvoj klasne svijesti
-
ukacz ovo piše u toku propasti širenja komunizma koju pokušava opravdati tima da proletarijet ne može razviti svoju klasnu svijest
"A, S9C9ELER -
uvjeren da postoji neko imanentno nad-znanje koje je uvijek u pravu i ne može biti pod utjetacjem okolnosti konteksta i da bi to nad-znanje trebala s)vatiti socilogija znanja - 3Z je intrinzični dio šireg područja sociologije kulture i proučava interakciju idelani) i neidelani) aktora - pri istraživanjima se treba uzimati u obzir doktrina du)a i ljudski) nagona čovjek je bi*e ukorijenjeno u dvama različitim atributima: 1. #ao 'italno 2i3e 'zbroj nagona priroda( 2. #ao d$:o'no 2i3e 'mogu*a samomaniestacija božanskog du)a tako čovjek može spoznati samog sebe -
1. 2. F. -
-
po njemu je d$: ono što čovjeka čini čovjekom i izdiže ga iznad svega ostalog du) je sasvim različit od prirode i treba i) odvojeno istraživati : du) je pasivan& a poriv akivan, poriv je besmislen& a du) daje ideje i umno, oni su neovisni& ali i ovisni jer sedu) ne može maniestirati bez aktivnosti poriva niti poriv ne mož dobiti smisao bez du)a iz toga proizlazi da se du) ne može samoaktualizirati 3c)eler smatra da izvor znanja treba tražiti u realitetu: poriv za znanje postavlja realitet kojeg čovjek osje*a kao otpor protiv vlasititi) težnji i impulsa& a otpor se sastoji u neispunjavanju žudnje mišljenje je strogo sekundarni akt& jer se ne može pojaviti bez da se pret)odno javio otpor i poriv emotivni doživljaj vrijednosti pretpostavka je spoznaje& a nositelj spoznaje uvjek je neki interes = prema tome& spoznaja je interesna akvinost znanje je ostvareno jedinstvo du)a i poriva mi želimo znati zato što imamo poriv da nešto spoznamo postoje tri 'rste pori'a iz koji) proizlaze + 'rste znanja: porivi i znanja spasa porivi i znanja biti porivi i znanja upravljanja čovjek do odre+eni) spoznaja dolazi preko anticipiraj$3e s:e7e& tj. iz skupa ideja on bira one ideje i vrijednosti koje se njega subjektivno tiču stoga su sve orme znanja i spoznaje ovisne o realitetu& tj. variraju od kulture do kulture = ne7a la;ni: $'ida% 'e3 potp$ni: i nepotp$ni: neke ideje su nametnute u nekom društvu zato što vladaju*im krugovima tako dogovara po tome su odre+ene ideje i vrijednosti prividno dostupne samo nekim društvima& iako i) svako društvo može razviti 'ali samo ako osjeti potrebu za tim( nema univerazalnog pogleda na svijet& nego mnoštvo pogleda koji su speciični za pojedine grupe& a nastali su zbog nji)ovi) lokalni) potreba
-
do promjena svjetonazora 'ideja( dolazi promjenama realiteta 'okoliša( što *e utjecati da se javi neki osnovni poriv& a to *e rezutirati pri)va*anjem nove ideje koja *e odgovarati trenutačnim potrebama skupine - pri)vatit *e se samo one idejekoje društvu trenutno odgovaraju - Sc:elero'i a#sio7i sociologije znanja: 1. bez društva nema spoznaje 'nema /ja0 bez /mi0( 2. kako *e pojedinac razmišljati ovisi o njegovom društvenom položaju iz toga on izvodi ključne teze sociologije znanja: 9zbor znanja je uvjetovan interesima koji prevladavaju u pojedinom društvu. 7azličite vrste znanja imaju i različite socijalne korijene '7eta8izi#a je plod višeg sloja koji nema potrebu mijenjati svijest& a poziti'na znanost gra+anske klase koja živi od svoj rada i želi promjenu svijeta(
socijalne pretposta'#e poziti'ne znanosti : () slabljenje utjecaja crkve na znanje zbog reormacije *) jačanje gra+anske poduzetničke klase +) novo s)va*ane prirode -) valja za kontrolom nad prirodom -
3c)eler kaže da je nemogu* univerzalan pogled na svijet i da mora postojati pluralizam mišljenja pogled koji tvrdi da je jedini istinit i ne dopušta kritiku i premoduliranje jest ideologija
"ANN9EI"0 „I!EOLOGIJA I 4TO6IJA kada govorimo o ideologiji trebamo razlikovati: 1. parti#$larni poja7 ideologije = nekim idejama i pozicijama drugi) ne treba vjerovati jer predstavljaju svjesnu manipulaciju 2. totalni poja7 ideologije = ideologije su sveob)vatni pogled na svijet neke društvene grupe& tj. tada se ideologiaj ne odnosi na pojedinačne tvrdnje F. specijalni totalni poja7 ideologije nedovoljan sami stavovi i pogledi na svijet su egzistencijalno deinirani = ideološki G. op3i totalni poja7 ideologije = svo ljudsko mišljenje u svim epo)ama je društveno uvjetovano = sociologija znanja -
sociologija znanja kao teorija ima dva dijela: akticitet egzistencijalne uvjetovanosti i spoznajno teorijsko učenje
sociologija kao učenje o akticitetu egzistencijalne uvjetovanosti: a< spoznavanje se ne odvija po nekim imanentnim zakonima& ve* mišljenje oblikuju vanteorijski društveni aktori 2< ti aktori su toliko značajni da prodiru u strukturu aspekata mišljenja& u suštinu ormuliranja neke spoznaje = to znači da iskustvo& ciljevi& stv autora utječe na rezultate spoznaje o strukturi aspekt = to je način na koji netko vidi neku stvar& što u njeoj uočava jedan te isti pojam može poprimiti različita značenja
-
metoda sociologije znanja je relacioniranje = povezivanje odre+eni) ideja s odre+enim društvenim grupama, teorije se ne mogu ormulirati univerzalno& ve* samo u strukturi aspekata koja je vezana uz neku ideologiju = svako stanovište tek je djelomično gledište& a time relacioniranje postaje u isti ma) parikulariziranje spoznaje 'ideja konstitinog partikularnog statusa spoznaje(
sociologija znanja kao spoznanjo teorijsko učenje 'analizira posljedice teorije akticiteta - jedna od posljedica je revizija osnovni) pretpostvki dominante epostemologije(: - "ann:ei7 priznaje parit#$larni #ara#ter 7i&ljenja i postavlja tezu o suštinski relacionoj strukturi spoznaje - poja7 istine: ona nije data za sva vremena& ve* se povijesno mijenja& nužno je povijesnog karaktera - prema tome& spoznaja nije sagleda'anje 'je=ni: istina& ve* sredstvo kojim se upoznaje i razumijeva životna situacija u nekom prostoru - postavlja se pitanje #a#o odrediti #oja je perspe#iti'a istinitija: istinitija je ona spoznaja koja nam omogu*ava uspješno snalaženje u postoje*im prilikama& a lažnija ona koja nam to otežava& suprotnost istini je lažna svijest koja se najčeš*e odnosi na neko prošlo 'ideologija( ili budu*e 'utopija( vrijeme 'ideologija nam otežava snalaženje u stvarnosti( - po "ann:ei7$% nosilac o2je#ti'ne sinteze je slo2odnole2de3a inteligencija - znanje je situacijski uvjetovano& a nikad apsolutno - varijable koje utječu na s)va*anje neke činjenice su: 'rije7e% prostor i #lasa #ojoj pripada7o - slobodnolebde*a inteligecija je vrlo )eterogena skupina povezuje i) obrazovanje koje im daje uvid u više misaoni) opcija te da razviju kritički stav o svojoj poziciji - ann)eim prepozneje pet politički) ideologija: () birokratski konzervativizam 'činovničko upravljački sloj( *) )istorički konzervativizam 'plemstvo( +) liberalno demokratsko gra+ansko mišljenje 'gra+anstvo( -) socijalističko komunistička koncepcija 'radništvo( .) ašizam 'gra+anstvo( -
on kaže da je politika iracionalna sera jer je prožeta emocijama& a koju ljudi pokušavaju racionalizirati i iz toga proizlazi sukob klasa - on navodi dvije vrste intelektualaca: a( organs#i = pri)va*a jednu od ideologija b( slo2odnole2de3i = izdižu se iznad svi) ideologija jedini u stanju imati objektivan pogled na stvarnost& no takvi ljudu se nepostoje*i jer nitko ne može biti /tabula rasa0 i nepristran pri sagledavanju bilo kojeg problema
!4RK9EI" -
sociologiji pripisao ključnu ulogu u objašnjavanju porijekla strukture i razvoja spoznaje, postavio zadatak razvoja jedine sveobu)vatne sociološke teorije znanja i spoznaje
-
njegova ključna koncepcija je ontologija kolektivnog subjektivizma& tj. ključni subjekt je društvo - ontologija se sastoji od 2 dijela: kolektivno tijelo i kolektivni um 1. dr$&t'o #ao #ole#ti'no je #ao i 2iolo&#i organiza7 & totalitet sastavljen od složeni) elemenata 'kao organi u organizmu to su u društvu pojedinci i institucije(, postoje dva tipa društva: društva me)aničke i društva organske solidarnosti 2. dr$&t'o #ao #ole#ti'ni $70 t$ je #lj$=no $=enje o #ole#ti'noj s'ijesti - kolektivni život se sasvim razlikuje od života pojednica pa tako postoje dvije vrste umova: $7 pojedinca i #ole#ti'ni $7, pojednci ne mogu spoznati kolektivnu svijest jer su ograničeni svojim primitivnim biološkim organizmom, oni ne mogu utjecati na kolektivnu svijest nego samo primati impulse od nje '5( - kolektivna svijest obu)va*a znanje i norme i zato je u stanju stvarati - @urk)eim odbacuje nominalističko individualističku tezu klasičnog empirizma prema kojoj logičke kategorije i pojmovi nastaju u individualnoj stijesti = time kaže da su sve logičke kategorije zapisane u kolektivnoj svijesti = svako društvo ima svoju posebnu kolektivnu svijest pa tako i svoje posebne logičke kategorije = samim time se logičko mišljenje svodi na društvene potrebe& tj. logi=#o se s'odi na dr$&t'eno. - spoznaja proizlazi iz društvaH - 9ntelektualne i moralne sile zavisne su od svog materijalnog utemeljenja& tj. kolektivnog tijela ili socijalne sturkture = socijalna str$#t$ra deter7inira #ole#ti'n$ s'ijest a ona deter7inira pojedince 'nema neovisnog pojedinca( - kolektivna svijest odre+uje ono što je objektivno i istinito u nekom društvu& a da bi nešto bilo istinito& mora ispuniti dva uvjeta: biti bezlično i stabilno 'univerzalno( - istina nije individualna& subjektivna& nego op*epri)va*ena - istina nema izvor u pojedincu& ona je društveni proizvod - istina je objektivno utemeljena u kolektivnu svijest 'u umu( - !$r#:ei7 razli#$je istin$ od ideologije = ideologija je iniduvidualna subjektivna svijest pojedinca, istina = socijalna& objektivna& spoznaja - spoznaja i istina razli#$j$ se od dr$&t'a do dr$&t'a% a =a# i $n$tar jednog dr$&t'a $ razli=iti7 're7ens#i7 periodi7a - a#o postoje d'ije istine $ jedno7 dr$&t'$% jedna n$;no 7ora 2iti progla&ena idologijo7, istinitija je ona koja je detaljnija& razra+enija 'istinitija samo za dotično društvo( - za @urk)eima je znanost tek evolucijski razvoj religije - znanost se na Zapadu ne odre+uje kao istinitija zato što ona zaista to jest& nego zato što ostavlja dojam da je razra+enija& svobu)vatnije opet to je tipično za Zapad& dok je islamistička religija razra+enija - svi ovi autori su )tjeli objasniti tadašnju situaciju u njemačkom društvu, zbog ekonomske krize i dolaska itlera na vlast& njemačka škola se ugasila 1?2I-ti) i preselila u 3!@ ta druga aza više se bavi prirodnim znanostima i traje do 1?JI.-ti) kada Kerger i uckman izdaju /3ocijalnu konstrukciju zbilje0
>O4CA4LT
-
-
-
bavio se problemima 7o3i% znanja% dis#$rsa tvrdi da je nužno da ljudi stalno mijenjaju svoje stavove jer konstantno dolazi do novi) spoznaja koje im daju nove poglede na svijet on zastupa s#epticia7 u sve stalno treba sumnjati i kritički preispitivati, kaže da je )umanizam proizvod buržoazije& čime se ona služi da ostne na vlasti, postavlja kao zadatak ispitivanje povijesni) trenutaka u kojima dolazi do šokantni) promjena u načinima kako se misli o enomenima i kako se interpretiraju doga+aji 'bitan je društveni kontekst( on ne govori o /ideologijama0 ve* o diskursima& o znanju i mo*i, kod njega su ključni pojmovi mo* i institucija = pojedinac nije p$#i recipijent 7o3i nego a#ter $n$tar odnosa 7o3i? 7o3 je #onstatntno pris$tna $ dr$&t'$% a re'ol$cijo7 se ne 7ijenja odnos 7o3i $ dr$&t'$ nego sa7o 'ladaj$3a elita diskurs omogu*uje ali i ograničama našu percepciju jer ovisno o konkretnom diskursu& mi *emo na različit način deinirati neki pojam& ideologiju& i sl. dis#$rsi s$ 7re;e #on'encija% znanja i pra#se #oje deter7iniraj$ =o'je#o'$ percepcij$ st'arnosti treba s)vatiti iz kakvog društvenog konteksta je diskrus proizašao i tko ga name*e = princip e#sterirornosti svaki diskurs na sebi svojstven način objašnjava stvarnost = princip speci8i=nosti mo* prožima čitavo socijalno tijelo 'kontrolira ustnove& znanje(& dr;a'a je nadre+ena čitavom nizu mreža mo*i& ona je oza#onjenje odnosa 7o3i istina je stvorena za)valjuju*i mnogim društvenim prisilama& svako društvo ima svoj režim istine& tj. tipove diskursa koje pri)va*a 7o3 #ontrolira znanje& na taj način sama sebe perpetuira jer odre+uje što se smije znati i učiti Loucault razlikuje univerzalnog i speciičnog intelektualca
6) @4RKE -
znanje deinira kao inormacije koje vlast skuplja zato je izmšljena i birokracija države često od crkve posu+uju strategije vladanja jer su se pokazale uspješnima 'prva europska birokracija bila je crkvena( da bi dokaza da je znanje alat vlasti sasvr)om lakšeg vladanja& navodi da je procvat znanosti u 1M. st rezultat potrebe vlada da lakše i brže do+u do svoji) prekomorski) kolonija te da i) lakše kontroliraju vlade od crkava posu+uje te)nike kontrole znanja
KLASINA SOCIOLOGIJA ZNANJA -
u znanstvenoj revoluciji izme+u 1NGI 1MII. godine znanstvenici su se složili da ilozosko raspravljanje mora zamijeniti se opservacijom i eksperimentom takve nove ideje postale su široko pri)va*ene me+u obrazovanim slojevima društva te su postale zašti*ene i njegovane od strane proesionalni)
organizacija najprije su utjelovljene u prirodnoj znanosti a zatim ulaze u društvene. 4im usponom znanosti napravio se odmak od toga da je čovjek u središtu istraživanja sada to postaje čovjekova okolina - za uspon znanosti u društvu potrebna je dobra ekonomska pozadina i blagostanje - no& po @enB!a'id$& uz blagostanje& za uspon znanosti potrebne su i društvene uloge time on želi objasniti zašto se znanost razvila u %uropi a ne negdje drugdje - on kaže da neke društvene aktivnosti tijekom duži vremeniski) razdoblja ovise o pojavi uloga i o razumijevanju i pozitivnoj o cjelini od strane društva one društvene grupe koja tu ulogu obavlja 'jedna od uloga je i znanost(, u nedostatku od društva priznati) uloga& mala je vjerojatnost da *e se neka znanja proširiti u društvu 've* da *e se zaustaviti na pojedincima(, dakle& društvo se ne*e obazirati na nešto što ne odgovara njegovim op*im vrijednostima 'npr. u 3taroj 8rčkoj je najve*a vrijednost bila etika& a znanost se nije bavila etikom pa je smatrana inerioronom( - znanstveno nadareni pojednci posotajali su uvijek kroz povijest& ali društvo nije poštivalo nji)ove ideje - (//) godine RoDal SocietD $ Engles#oj prvo je proesionalno udruženje ljudi koji su se bavili znanstvenim istraživanjem za sebe su govorili da se bave istraživanjima koja su neovisna o društvenim i vjerskim normama - * s#$pine $'jeta 2itne s$ za raz'oj znanosti (F) stolje3e<0 1. pro7jene $ dr$&t'eni7 'rijednosti7a i interesi7a koje motiviraju ljude da potpomažu znanosti& vjeruju u nju ili se njom bave 2. organizacija znanst'ne djelatnosti gdje je bitna uloga proesionalni) udružena& instituta& laboratorija& svučilišta uz državu& sve više privatna poduze*a ulažu u znanost '1>FF. /prirodnog ilozoa0 zamjenjuje /znanstvenik(
8aze poresionalizacije znanst'eni#a0 a( a7aters#a 8aza 1M. i 1>. st& %ngleska i Lrancuska inancijski i proesionalno nezavisni 'viši sloj(, znanost se razvija izvan sveučilišta& vlade i indstrije b( a#ade7s#a 8aza 1>. st jemačka ve*i interes države za znanost c( pro8esionalna 8aza od1?2I. 3!@ skupa istraživanja koja pla*a država, znanost postala javno prepoznatljiva društvena aktivnost, znanost postala resurs
RAZOJ ZNANOSTI -
-
u 1N. st u 9taliji sura+ivali znanstvenici i umjetnici smatrali se jednakima teolozima i ilozoima, no& umjetnost je od znanosti prezela sve što je trebala pa su se razlišli& a dotada je i crkva stopirala znanstvenike, )umanizam i teologija utjelovljavali su široko znanje& mudrost i ljepote što su tada bile dominantne vrijednosti u 1J. st u sjevernoj %uropi cijene se znanstvenici navigacije, protestantizam je dopuštao svakom vjerniku da samostalno tumači Kibliju znanost je u %ngleskoj cvjetala u odnosu na ostale jer se institucionalizirala
-
u Lrancuskoj su oponašali %ngleze i imali podršku ugledni) ljudi& no u 6arizu je bilo teže nego u ondonu prevladati otpor tradicionalni) interesni) skupina& ai ouis 1G. je bio vrlo utjecajan& od 1>FI. znanost cvate u Lrancuskoj - u jemačkoj se pojavila organizirana znanstvena djeltanosti, najutjecajniji intelektualci bili su ilozoi i )umanisti - u Lrancuskoj je vladaju*a klasapri)vatila scijentističku ilozoiju& dok u jemačkoj proizvodne znanosti nisu imale podršku - no& sredino7 (5) stolje3a $'ode se la2oratoriji & primjenjena znanost dobiva prvenstvo na sveučilištima, znanost i )umanistički predmeti bili su cjenjeni jer su bili korisni za vojsku& industriju i diplomaciju - u 3!@-u se razvij posdiplomski studij i organizirani istraživački rad, znanstveno istraživanje je proesionalizirao& tj. stručnjaci su bili samo za svoje područje& ne za sve - d'a $'jeta znanst'ene djelatnost i: () promjene pa podrška u društvu *) organizacija znanstvene djelatnosti -
-
scijentisti=#i po#ret je gr$pa #oja 'jer$je da znanost predsta'lja pra'i p$t do istine& da se znanoš*u može ovladati prirodom i riješiti probleme pojedinaca i društva& baš zato što je scijentizam bio pokret u Lrancuskoj& a u %ngleskoj se znanost institucionalizirala& Lrancuska je jača od %ngleske u 1>. st nakon /nove revolucije0 postala su bitna pitanja etike& poltike i ekonomije ljudi su se okrenuli ilozoiji društva i te)ologiji& a znanost se morala time baviti
"ERTON -
-
-
najdogovorniji za uspostavu i razradu sociologije znanosti 'koja se uz soc. znanja javila 1?NI-ti)(, zanima ga kako se ideje maniestiraju u društvu analizirao je paralelizam institucija i razvoja znanja me+u različitim disciplinama u %ngleskoj u 1M. st od (5+Bti: nadalje 'doba kada je erton istraživao društveni i kulturalni kontekst znanosti( američki sociolozi se nisu bavili znanjem i znanoš*u nego konkretnim problemima 'siromaštvo& kriminal& migracije( s:'atio je da dr$&t'eno o2li#o'ani interesi% 7oti'acije i pona&anje nis$ pos'e a$tono7ni& nego ovise i utječu na druge institucionalne sere 'npr. religija& politika( i obrnuto, primjetio je da su promjene u tim serama u %ngleskoj u 1M. stolje*u speciičan enomen i da se ništa slično nije dogodilo nikada i nigdje druge on slijedi 3artona koje je primjetio da su se neki znanstvenici tada bavili znanoš*u samom& a ne samo upraktično vojno-ekonomske svr)e, 3arton kaže da su puritanci mnogo doprinijeli tome jer su oni gledali na znanost kao na nešto što pomaže u slavi božje mo*i erton nije siguran da su puritanci zaista odgovorni za to& ali uvi+a da su potrebni odre+eni kulturni i materijalni uvjeti za takav razvitak "erton #a;e da znanost proc'jeta onda #ada se $'idi potre2a za njo7 i #ada nast$pe #$lt$ralne pro7jene #oje j$ legiti7iraj$ 'društvo mora legitimirati znanost kao nešto vrijedno(
on napada idej$ de se znanost raz'ila sa7a za se2e u jednakoj mjeri napada '$lgarni 7ar#siza7 'jednostrano djelovanje ekonomije na znanost& tj. jedni preduvjet za znanost su ekonomske potrebe( i '$lgarni p$riza7 'znanost posjeduje autonomne me)anizme za razvoj(, zato kaže da su puritance ne)otice doprinjeli razvoju znanosti 'kao i protestanti kapitalizmu( - u Lrancuskoj nije religija bila ta koja je etablirala znanost& nego posebna skupinascijentista koji su čak opozivali religiju - erton za %nglesku kažeda je religija ključan aktor u institucionaliziranju znanosti zato što je religija tada bila jedino moralno izvorište koje je uop*e moglo nešto etablirati, konkretan nosioc tog etabliranja iz redova puritanaca su uzdizu*a buržoazija i trgovci - erton kaže da se znanost legitimirala putem religije zatošto se govorilo da znanstveno upoznavanje prorode omogu*ava bolje s)va*anje boga i olakšava čovjekov život 'priroda je božje djelo(, bitna su tri elementa u kojima se znanosti etablirala: () spoznaja boga i njegove misije *) ta spoznaja olakšava čovjeku život& koristi čovječanstvu +) znanst'eni# se znanst'eni7 rado7 s'e 'i&e pri2li;a'a 2og$ -
-
-
() *)
+) -)
erton tvrdi da su vojno ekonomske potrebe bile bitne za etabliranje znanosti& a i činjenica da su te države i vlade podržavele u svr)u pove*anja nacionalne slave& no te potrebe same nisu dovoljne za etabliranje znanosti& nego je bilo potrebno pozivati na društvene i moralne koristi ertonov doprinos soc. znanosti: s)vatio da u znanosti moraju postojati speciične norme i vrijednosti kojeomogu*uju napredak u odre+enom smjeru& a i reguliraju odnose me+u znanstvencima, znanstvenici su ovisni o pojedinim dijelovima društvene strukture& ali su neovisni od društva tvrdi da u znanosti postoji znanstveni et)os koji nije kodiiciran& ali ga znanstvenici internaliziraju postoje - nor7e $ znanosti: $ni'erzaliza7 spoznaje ne smiju biti partikularne #o7$niza7 zajedništvo cijelo društvo vlasnik je spoznaje a ne samo pojedinci koji su do nji) došli nepristranost znanstvenik mora težiti znanju a ne svojim interesima organizirani s#eptizca7 sve spoznaje moraju se ispitati prije nego se pri)vate
#riti#a "ertona: () nitko nije u stanju obu)vatiti cjelokupnu realnost pri istraživanju nekog enomena *) vojska i država neka znanja drže u tajnosti +) nemogu*e je da je znanstvenik sasvim emotivno neutralan i nepristran -) znanstvenici često ne koriste metode provjere& tj. nisu skeptični prema svojim otkri*ima -
ove norme se tu i tamo poštuju& ali kod neki) revolucionarni) ideja koje mijenjaju paradigmu se apsolutno krše& jer znanstena zajednica ne dopušta potkapanje temelja nji)ove paradigme
-
time se dokazalo da znanost nije demokratska& nego autokratska i netolerantna prema ralikama no K:$n kaže da je =a# i netolerancija 8$n#cionalna za znanost jer *e se na takav način jedna paradigma do kraja iscrpiti i onda ju zamijeniti nova, u suprotnom ako bi se paradigme brzo primjenjivale& nijedna ne bi rekla sve što ima za re*i i tako bi količina znanja bila manja i lošije kvalitete
RACIONALIZA" H 6O66ER d'a tipa racionaliz7a0 1. ne#riti=#i razum kao „ogledalo istine“ , neutralno iskustvo stvara neutralni jezik opservcije, iskustvo je kriterij provjere ak slijedimo neutralno iskustvo& sugurno *emo do*i do činjenica 2. #riti=#i Popperov racionalizam predstavlja vjeru u razum i stvar je moralne odluke nema apsolutnog kriterija istine& ne postoji apsolutno izvjesni temelj znanja - 6opoperu je ključna opo'rglji'ost = ako je neka teorija tako složena da se ne može opovrgnuti& tada nije znanstvena teorija - potp$na istina ni#ad se ne 7o;e dose3i & nego se možemo samo približiti istini na način da dokazujemo što nije istinito - opovrgavanjem dokazujemo ono što nije istinito - po to7e s$ 2olji 7isaoni s$sta'i #oji i7aj$ 2olj$ 7etod$ testiranja istine& tj. opovrgavanja neistine 'opovrgljivst je jednako bitna kao i metoda koja *e bit najbolja u opovrgavanju neistine( - traganje za istinom i uspostavljanje veliki) teorija je besmisleno svu energiju valja usmjeriti na eliminiranje neistina - znanost se razvija linearno a ne smjenom paradigmi = nove paradigme logički slijede iz svoje pret)odnice - da bismo s)vatili bit znanosti& dovoljno je tražiti internu povijest te znanosti koja je neodvojiva od društva - za K:$no'a ano7alije 6oppoer 2i re#ao da ne dolaze iz'ana 'e3 iz sa7e znanosti '$)un kaže da se prvo mijenja pogled na svijet& a onda dolazi do napretka u znanostima eksterni aspekti( - prema 6opperu& sociologija znanosti bavi se ukazivanjem na pogreške i dokazivanjem da su neke teorije krive zato što nisu racionalne - racionalist arrC audan kaže da& ako istražujemo nešto racionalno& ne trebamo propitivati rezultate ti) istraživanja sociologija je propitivanje uop*e korisna samo ako je predmet istraživanja nešto iracionalno = tu postoji opasnost jer se može dogoditi da se na racionalan način do+e do neistine
OTKRIE 4 ZNANOSTI -
"erton raz'ija #oncept #$lt$rne deter7inacije ot#ri3a i tu se poziva na Kacona koji zatupa kumulativan karakter znanja. tj ideju da otkri*a u znanosti izrastaju iz ve* postoje*eg skladišta znanja kojeg su napravile pret)odne generacije& Kacon smatra da pojedinačni znanstvenici vrlo slabo doprinose znanosti
-
-
erton kaže da inovacije postaju neizbježne jer socijalni razvoj usmjerava pažnju istraživača na partikularne probleme& tj. da nije eOton s)vatio teoriju gravitacije& to bi učinio netko drugi jer je akumulacija znanja bila dovoljna za otkri*e 7nogo lj$di radi na isti7 pro2le7i7a% a ona net#o sl$=ajno do1e do rje&enja otkri*a se jednstavno moraju dogoditi za)valjuju*i društvenom kontekstu& tj. akumuliranom znanju i društvenim problemima
- @rannigan kriteriji da bi se nešto odredilo otkri*em: () 7og$3nost društvo mora )tjeti to otkri*e *) 7oti'irano postign$3e otkri*a se ne doga+aju& za njima se traga i ona se postižu 'rijetko su slučajna( +) moraju se smatrati 'aljani7a i istiniti7a -) no'itet moraju biti bez presedana izvori otpora prema otkri*ima: 1. #$lt$rni: temeljni teorijski koncepti& metodološke koncepcije& religijska uvjerenja sami) znanstvenika 2. socijalni: proesionalni položaj 'npr. ako je znanstvenik iz niže klase(& proesionalna specijalizacija 'npr. nepri)va*anje soc. otkri*a od ekonomski)(& sukobi izme+u suprotstavljeni) škola& generacijski jaz 'stariji ne dopuštaju mla+ima opovrgavanje(
NOIJE 6ERS6EKTIE H K94N% „STROGI 6ROGRA" sociologiza7 je pokret u znanosti H t'rdi da spoznaja s'ijeta nije 7og$3a 2ez dr$&t'a #oje legiti7ira spozna'anje, sociologizam uvijek podrazumijeva istraživanje uzroka nekog vjerovanja - do MI-ti) godina problem je bio što nije postojao jasan model istraživanja pre#retnica #oja je $tjecala na raz'oj sociologiz7a je K:$no'a teorija da se znanost $ ne#o7 razdo2lj$ raz'ija po te7eljni7 posta'#a7a 'ladaj$3e paradig7e - ta no'a sociologija znanja i znanosti zo'e se „Stroga progra7s#a sociologija ili „Edin2$r&#a &#ola - oni utvr+uju da teorije u znanosti počivaju na činjenicama& a percepcija činjenica opet ovisi o onome tko i) percipira jer: 1. različiti ljudi različito deiniraju isti činjenice& ali i 2. različita je percepcija koje su činjenice bitne - doga1a se i da razli=iti znanst'enici #oriste iste =injenice za pot#replji'anje s'oji: teorija% ali donose razli=ite za#lj$=#e - $)un: sve kulture koriste logičke sisteme& ali se zbog kulturološki) razlika drugačije maniestiraju, dakle, postoji onoliko ispravni) logički) sustava koliko ima kultura -
@ARNES I @LOOR H GLANI 6RE!STANICI „E!IN@4RKE KOLE @loor je (5F/. postavio njene osnovne postavke: 1. #a$zalnost treba se baviti uvjetima nastanka vjerovanja 2. nepristranost treba istraživati sve F. si7etrija istinita i neistinita vjerovanja objašnjavaju se istim uzorcima G. re8le#si'nost sve ove postavke socilogija treba primjeniti i na sebe sama -
-
-
-
-
Kloor je začeo ideju da se sociologija u svom istraživanju mora pridržavati isti) prinicipa kao i prirodna znanost tj. sociolog mora objašnjavati društvo onako kakvog ga zatekne& a ne sukladno svojim predrasudama strogost @looro'og progra7a o=it$je se $ njego'o7 znanst'eno7 #ara#ter$% $ t'rdnji da s$ s'a 'jero'anja ne=i7 $zr#o'ana = sociologija mora tragati za uzrocima enomena koje može na*i ako s)vati kontekst u kojem se društvo nalazi kad stvara neku ideologiju @loor se pita0 za&to ne#a zajednica s7atra da s$ ne#a o2ja&njenja do'oljna za s:'a3anje ne#i: 8eno7ena načini na koje se koriste dokazi za neke enomene stoje pod utjecajem socijalni) aktora i stoga i same načine dokazivanja treba objašnjavati po tome& sama logika koju name*u odre+ene zajednice ne ure+uje društvene prakse& ve* prakse stvaraju logiku koja opravdava praksu = ako logika i praksa do+u u sukob& ide se na mijenjanje logičkog sustava koji *e bolje opravdavati postojanje društveni) praksi simetrija je jezgra strogog programa 'isti tip uzorka primjenjuje se na racionalna i iracionalna vjerovanja( sociolozi su i za iracionalna vjerovanja primorani na*i uzroke, ponekad nešto nazivamo racionalnim samo zato da bi opravdali svoju poziciju mo*i& čak i ako je to iracionalno 'samo da zadržimo istu poziciju( strogi progra7 #oristi se 7etodi=#i7 relati'iz7o7& tj. svako vjerovanje je jednako istinito i treba energiju usmjeriti na traženje izvora argumenata koje teoretičari koriste pri objašnjavanju svoji) teorija& a ne na s)va*anje što je istinito a što nije @arnes0 znanje je s$&tins#i socijalnog #ara#tera jer je do kulture koja se prenosi kroz generacije& a svoju vjerodostojnost dobiva oslanjaju*i se na kolektivni autoritet zajednice znanje nije samo stvar odnošenja prema zbilji& nego ispunjavanje potreba i ciljeva društva tu je znanost kao resurs koji se koristi za lakšu kontrolu ljudi Karnes zaključuje da je svo znanje socijalno podupirano& ono je skup dogovoreni) konvencija i instrumentalno je po karakteru, znanje je i normativno 'podupirano konsenzusom koji je stvar odluke( odluka što jeznan je je razultat interesa koji vladaju u društvu to otvara vrata sociologji za istraživanje enomena znanosti
6RO@LE" O@JEKTINOSTI -
-
problem s racionalistima je što smatraju da je nji)ovo s)va*anje racionalnosti jedino ispravno& no istina je da je to samo jedan od mogu*i) racionalni) scistema sociologija spoznaje 'sociologizam( razvila se kao teorija društvene determiniranosti 'osobito u doba 3c)elera i ann)eima(, 6opper nije simpatizirao "ann:ei7a #oji #a;e da o2je#ti'nost 7o;e posjedo'ati sa7o slo2odnole2de3a inteligencija čiji su članovi oslobo+eni svoje društvene ideologije 6opper tvrdi da ann)eim ustvari govori o intersubjektivnosti = znanstvenici su ujednili i otkrili što je objektivno i nametnuli to kao isprvno& to je skup subjektivni) stavova članova te zajednice 6opper o2je#ti'nost 'idi $ #ritici& tj. u mogu*nost da se svaka preptpostvka može podvr*i kritici te da svatko može biti kritičar 'ako netko tvrdi da je nešto objektivno& onda to drugi moraju mo*i provjeriti i kritizirati( iz toga slijedi da je objektivnost društvena institucija jer podrazumijeva nužnost postojanja društva iz kojeg *e iza*i kritičari znanstveni) teorija @loor #a;e da je o2je#ti'nost #on'encija nastala $ #r$g$ odre1eni: lj$di& zato ono što *emo mi pri)vatiti ovisi o tome u kojem smo krugu socijalizirani objektivnost je društvena institucija jer ima karakter prisile& tj. odre+uje što je istina& u što se mora vjerovati& kako se ponašati konvencije su nositelji znanja& one odre+uju što je istinito 'ako želimo biti objektivni& moramo pri)vatiti konvencije( svako društvo ima svoje konvencije i svoju objektivnost koja iz toga proizlazi stoga ne postoji ne#i s$perlogi=#i siste7 #oji naj2olje odre1$je &to je o2je#ti'no& nego se samo može govoriti o maksimalno objektivnim spoznajama unutar pojedini) logički) sistema od koji) je svaki jednako vrijedan
RELATIIZA" 4 SOCIOLOGIJI ZNANOSTI -
6opper0 relati'iza7 je 7oralno zlo sada&njice uspore+uje ga s komunizmom u 2I st može se vezati uz progresivna i regresivna društvena kretanja racionaliza7 je p$no 2olja opcija jer se veže samo uz progresivna s)va*anja u samoj srži relativnosti je da govori da sve može biti istinito ako se stavi u odre+eni kontekst& a to je loše jer onda nema istine '5H(& nema smjernica u razmišljanju& op*enito je sve nesigurno
O >RENOLOGIJI >ILOZO>IJA 4"A< -
rasprva o renologiji vodila se u %dinburškoj školi 1>IF.-1>22.
-
-
-
branitelj koji se najviše zalagao za renologiju je
RIJE!NOSNA NE4TRALNOST -
#roz s$#o2 8renologa s ostali7a za#lj$=ilo se da s$ s'i #oji se 2a'e znano&3$ pristrani društvo dirigira smijer istraživanja 'što *e se odrediti kao problem( i znanost interpretira činjenice onako kako to želi društvo
postoje d'a seta 'rijednosti: () #onstit$ti'ni = metodološka pravila& pravila istraživanja *) #onte#st$alni = vrijednosna neutralnost ili pristranost -
ne može se spriječiti pristranost u znanosti& zato moramo s)vatiti kontekst u kojem se društvo nalazi s ciljem da s)vatimo što stoji iza pojedini) teorija ideja 'rijednosno ne$tralne znanosti je ne7og$3a
GO4L!0 „OJEK 6O "JERI -
kraniometrija = postojale 2 teorije: monogeneza i poligeneza "orton pro$=a'ao 'eli=in$ 7ozga 7jerenje7 l$2anja% 2io pristran H pri7jetio Go$ld& našao puno grešaka i manipuliranja nakon toga pokušalo se s )ereditarnom teorijom kvocjent inteligencije: Kinet s)vatio da veličina lubanje ne utječe na intelektualne sposobnosti 3tern izmislio 9P
-
tako su nji) dvojica objasnila da 9P utječe na intelektualne sposobnosti& no nagllašavali su da odre+ivanje 9P-a može koristiti da se školski sustav rastereti od djece s poteško*ama u učenju& a ne da se dijete obilježi #ada je ta ideja do&la $ SA! pret'orila se $ :ereditarn$ teorij$: 8oddard je koristio ljestvicu 'krivoH( da bi lociorao slaboumne 'morone( i onemogu*io im razmnoževanje @ineto' test #oristio na i7igranti7a% #oji nis$ znali engles#i & te i) vra*ao natrag jer su bili slaboumni& rekao da morone teško prepoznaje jer nemaju vanjski) obilježja zaostalosti Ter7an i er#es testirali masovno vojnike koji u velikom broju nisu razumjeli engleski u lošim uvjetima i tako dobili nelogične rezultate razvili su ala i beta testove: ala za pismen& beta sa sličicama za nepismene 9errnsein i "$rraD0 „Z'onasta #ri'$lja H sposo2nosti odre1ene naslje1e7 s'a nji:o'a istra;i'anja i rez$ltati $ pozadini s$ i7ali ;elj$ da $tje=$ na socijaln$ politi#$ i oni su to zaista i postigli kroz odre+eno razdoblje dok se nije s)vatilo da su u krivu
