UNIVERZITET CRNE GORE
Specijalističke studije primijenjene poljoprivrede Smjer:Kontinentalno voćarstvo i ljekovito bilje
SEMINARSKI RAD ntha a pi pi per i ta ta) ) Tema:Pitoma nana (M enth
Sadržaj Uvod Morfološke
i fiziološke odlike
Hemijski
sastav i upotreba Uslovi uspijevanja Gajenje Njega Žetva Sušenje Pakovanje Destilacija Prinosi Literatura
i čuvanje
Uvod
Pitoma nana je isključivo gajena biljka,a njena proizvodnja je raširena u čitavom svijetu.Gajenje pitome nane u Engleskoj datira još od 16 vijeka.U rodu M e n t h a se razlikuje veliki broj vrsta,varijateta i formi,ali sve one nemaju jednak značaj za proizvodnju.U kulturi je najviše zastupljena paprena nana,a posljednjih godina i kudrava nana. Pitoma nana (Mentha pip erita)
predstavlja višestruki hibrid koji je nastao višestrukim ukrštanjem barske nane i zelene nane.Poznavanje ove činjenice je od velike važnosti za proizvodnju pošto se pri razmnožavanju sjemenom ova vrsta cijepa i degeneriše.Zato se ona mora ražmnožavati isključivo vegetativnim putem,odnodno stolonima.
Morfološke i fiziološke odlike
Pitoma nana je višegodišnja zeljasta biljka sa razgranatom stabljikom visine 40-100 cm. Stabljika je zelena,a pri vrhu
ljubičastozelena i čevrtasta.Grananje stabljike počinje odmah od zemlje.Korijen je vrlo razgranat,sa velikim brojem izdanaka-
stolona.Stoloni se razvijaju na dubini od 5 cm i po površini zemljišta.Podzemni izdanci-stoloninsu bijele boje,a površinski ljubičastozelene.Površinski stoloni na kolencima razvijaju korjenov sistem i nadzemne organe.
Na taj način se nana vrlo brzo raširi i zalivadi.Listovi su jajasto-izduženog oblika,po obodu testerasto nazubljeni i naspamno rasporedjeni po stabljici.Lisne drške su kratke dužine do 1 cm.Na donjoj strani lista nalaze se mnogobrojne sitne i sjajne tačkice-žlezdice koje luče ulje.Na donjoj strani lista jasno su izduženi nervi,koji su ljubičaste boje.Cvjetovi su sitni,crvenkasto ljubočasto-bijele boje i sakupljeni u klasoliku cvast koja se nalazi na vrhovima grana.Cvjetanje se odvija postupno,odozdo na gore,i počinje u prvoj polovini jula. Vegetacioni period nane traje 80-100 dana,zavisi od toplotnih uslova.
Proizvodnja ove kulture moguća je svuda gdje je temperaturna suma oko 1500-1600 ◦C. Pri srednjoj dnevnoj temperaturi od 18-19 ◦C cvjetanje nastupa 90-100 dana poslije nicanja.Razvoj stolona počinje na temperaturi zemljišta od 2-3 ◦C,a nadzemnih organa pri temperaturi od 10 ◦C. Pitoma nana slabo podnosi sušu.Nedostatak vlage manifestvuje se pojavom žute boje na prizemnim listovima,usporenim razvojem i malom visinom biljaka.
Hemijski sastav i upotreba Osušeni list nane sadrži 2-4% etarskog ulja,nadzemni dio (herba) 1-2%. U etarskom ulju najviše ima mentola i mentona.Pored njih u ulju ima i drugih sastojaka (metil acetata,menitiofurana i dr). Pitoma nana ima veliku i raznovrsnu upotrebu.U medicini se koristi za izradu raznih čajeva za liječenje organa za varenje i organa za disanje.Etarsko ulje se koristi u kozmetičkoj,prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Uslovi uspijevanja Podneblje – S obzirom na porijeklo,pitoma nana bi trebalo da uspijeva samo u rejonima vlažne klime.Međutim,ona se karakteriše širokim arealom rasprostranjenosti.Uspijeva skoro svuda.Nema velikih zahtjeva prema toploti,ali niske temperature u doba vegetacije sporo podnosi.Nadzemni dijelovi nastradaju čim se temperatura spusti na 0 ◦C.
– S obzirom na porijeklo,pitoma nana bi trebalo da Podneblje
uspijeva samo u rejonima vlažne klime.MeĎutim,ona se karakteriše širokim arealom rasprostranjenosti.Uspijeva skoro svuda.Nema velikih zahtjeva prema toploti,ali niske temperature u
doba vegetacije sporo podnosi.Nadzemni dijelovi nastradaju čim se temperatura spusti na 0 ◦C. Mlade biljke su otpornije prema niskim temperaturama od
starijih biljaka. Otuda nana lakše podnosi pozne proljećne,nego rane jesenje mrazeve.Pitoma nana zahtijeva mnogo svjetlosti.
Može da uspijeva i na većoj nadmorskoj visini,ali je ne bi trebalo gajiti iznad 800 m nadmorske visine. Veća nadmorska visina negativno utiče na prinos pitome nane. Nana ne podnosi sušu,jer ova biljka razvija mnogobrojne podzemne stabljike-stolone,i vrlo
slab korjenov sistem koji se razvija u površinskom sloju. Kritičan period u pogledu vlage pada u fazi grananja i početkom cvjetanja.Vjetrovi veoma nepovoljno utiču na ovu biljku.
Zemljište
Pitomoj nani
najviše odgovaraju laka,aluvijalna,pjeskovita i hranljivim materijama
bogata zemljišta.Vrlo su pogodna čak i tresetna,normalno vlažna zemljišta. Odgovaraju joj i duboke rastresite
ilovače.MeĎutim,teška jako sabijena zemljišta nijesu pogodna za ovu kulturu.U pogledu reakcije
zemljišta pitoma nana ima različite zahtjeve,zavisno od sorte
Neke zahtijevaju neutralnu reakciju,druge mogu da
uspijevaju na zemljištu veće kisjelosti.Za naše prilike najvažniji su zahtjevi sorte „Mitcham“ kojoj najviše odgovaraju zemljišta neutralne do slabo kisjele reakcije,čiji je pH 5-7. Gajenje Plodored
Pitomu nanu treba obavezno gajiti u plodoredu,kako zbog velike potrebe za hranljivim materijama tako i zbog neotpornosti
prema rĎi.Najbolji predusjevi su Ďubrene okopavine koje ostavljajuu zemljište bez korova i u rastresitom stanju. Nana kao višegodišnja biljka,u kulturi na istom zemljištu može ostati najviše do 3 godine.Na isto zemljište nana može da ponovo doĎe tek poslije 3-5 godina.
Obrada zemljišta
ObraĎivanje zemljišta za kulturu pitome nane ima poseban značaj i važnost.Podzemni organi-stoloni su veoma nježni te je za njihovo razviće neophodno stvoriti rastresiti površinski sloj.Pored toga treba obezbijediti što veće zalihe vlage i što potpunije uništavanje korovskih biljaka.Obradu zemljišta treba početi odmah po skidanju predusjeva.Ako predusjev rano napušta zemljište,onda obradu treba početi ljuštenjem na dubinu 10 -15 cm.U jesen kada padnu prve kiše,i krenu korovi,oranje treba obaviti na punu dubinu.Dubina oranja ne bi trebalo da bude manja
od 30 cm. Za proljećnu sadnju oranje se ostavlja da prezimi u otvorenim brazdama,a za jesenju sadnju treba odmah izvršiti predsjetvenu pripremu.
Đubrenje Pitoma nana ima relativno veliku potrebu za hranljivim
materijama,jer formira veliku količinu nadzemne mase,i stolona.Pored toga,ona ima korjenov sistem koji se razvija u
plitkom površinskom sloju zemljišta.Pri unošenju hranljivih materija u zemljište mogu se upotrijebiti sve vrste Ďubriva.Ukoliko se za osnovno Ďubrenje unosi stajnjak,treba da bude u zgorelom stanju,ali je najbolje da se unosi pod predhodnu kulturu.Količine stajnjaka koje treba primjenjivati zavse od plodnosti
Ďubriva.Ukoliko se za osnovno Ďubrenje unosi stajnjak,treba da bude u zgorelom stanju,ali je najbolje da se unosi pod predhodnu
kulturu.Količine stajnjaka koje treba primjenjivati zavise od plodnosti zemljišta. Na ovu biljku vrlo povoljno utiču i mineralna Ďubriva,naročito azotna i fosforna,a na pjeskovitim zemljištima i kalijumova. NPK Ďubriva (najbolje sa odnosom 2:2:1) se unose u predsjetvenoj obradi zemljišta u količini od 400 -600 kg/ha.
Unošenje azota u zemljište je neophodno za kulturu pitome nane,jer ona razvija veliku količinu nadzemne mase,a azot povoljno utiče na njeno formiranje.Fosforna đubriva povoljno utiču na jače razvijanje korjenovog sistema i formiranje etarskog ulja.Osim toga,smatra se da fosfor
povećava i otpornost prema bolestima.Kalijumova đubriva se upotrebljavaju u manjim količinama u proizvodnji nane na našim zemljištima. Mineralna đubriva je najbolje unositi pred predsjetvenu pripremu zemljišta.Na ovaj način hranljivi elementi zadržaće se u sloju dubine 10-20 cm u kome se nalazi najveći dio korijena i podzemnih organa.
Najbolje rezultate nana pokazuje u prinosu i sadržaju ulja,kada se đubrenje vrši kombinovano,stajnjakom i mineralnim đubrivima.Visok prinos mase i etarskog ulja postiže se pri đubrenju pravilnim kombinacijama mineralnih đubriva.
Pri pravilnom Ďubrenju organskim i mineralnim Ďubrivima,zasad pitome nane u odnosu na neĎubrene zasade daje prinose etarskog ulja veće i za 50%. U organskoj poljoprivredi fosfor i kalijum se obezbjeĎuju iz fertilizera čija je primjena dozvoljena kod ovog vida proizvodnje. Razmnožavanje
Pitoma nana se razmnožava vegetativno-stolonima.Stoloni se uzimaju sa parcele koja je predhodno odabrana za ovu
svrhu.Najkvalitetniji sadni materjal se dobije od jednogodišnje kulture.Pri planskom pripremanju reprodukcionog materjala najbolje je tokom vegetacije odabrati najbujnije bokore koji imaju
dosta lišća i koji nijesu napadnuti rĎom.Sakupljene stolone od ovakvih bokora treba razmnožavati u posebnoj parceli.
Količina sadnog materjala koji se dobija sa takve parcele može da ima masu stolona dovoljnu za sadnju 3-5 puta veće površine. S obzirom da se stoloni nane razvijaju na nekoliko centimetara
ispod površine i na samoj površini zemljišta,njihovo sakupljanje se obavlja ručno,ustvari mašinama se može izvršiti podrivanje stolona,a onda sakupljanje i čišćenje. Ovdje posebno treba voditi računa da se što bolje odstrane nadzemni dijelovi,jer se preko njih prenose spore rĎe i omogućuje prenošenje zaraze na novu kulturu.VaĎenje stolona najbolje je obaviti pred samu sadnju.Treba izbjegavati izlaganje stolona
suncu i vjetru,jer to dovodi do sušenja,čak i do potpunog propadanja stolona. Ukoliko se sadni materjal kupuje iz udaljenih krajeva,onda je najbolje da se spakuje u poluslamarice u koje
može da stane oko 50 kg. Pri pakovanju treba voditi računa da se stolonima obezbijedi dovoljna količina vlage.Ovo se postiže oblaganjem slamarica vlažnim materjalom.
Sadnja
Sadnja pitome nane može da se obavi u jesen ili proljeće.Bilo da se radi s jeseni ili proljeća,sadnju treba obaviti što ranije.Nana se ne smije saditi u suvo zemljište.Ako je zemljište dovoljno vlažno,jesenja sadnja može početi u drugoj polovini septembra.Pošto je ovaj mjesec uglavnom suv i zemljište bez dovoljno vlage,to je sadnju najbolje obaviti u drugoj polovini oktobra ili u novembru.
Jesenja sadnja ima čitav niz prednosti u odnosu na proljećnu.Izbjegava se i mogućnost izmrzavanja površinskih stolona preko zime.ZasaĎeni materjal se oporavlja od oštećenja koja su nastala prilikom pripreme za sadnju i same sadnje,tako da
odmah sa pojavom prvih toplih dana počinje da razvija nadzemne dijelove. Biljke potpunije iskorišćavaju proljećnu vlagu koja im tokom ljeta najčešće nedostaje.Primanje stolona je bolje pri jesenjoj nego pri proljećnoj sadnji.Kultura zasaĎena u jesen ranije dospijeva za žetvu,što omogućava duži period za formiranje drugog otkosa.
Pri jesenjoj sadnji,kako je rečeno,stoloni ne izmrzavaju i mogu da podnesu mrazeve i do -10 ◦C,bez oštećenja.Sloj zemljišta od 8-10 cm je dovoljan da štiti stolone od izmrzavanja zemljišta. Sadnja pitome nane se obično izvodi tako što se na dobro pripremljenom zemljištu markerom otvore brazde duboke oko 10 cm.Izvlačenje brazdi se vrši na rastojanju od 60-70 cm. Za .
sadnju u neprekidnim redovima za 1 ha potrebno je oko 1.500 kg stolona. Njega
Pri gajenju nane primjenjuju se sljedeće mjere njege:okopavanje,prihranivanje,plijevljenje,navodnjavanje,zaštita od bolesti i štetočina i dr.
Prihranjivanje
U kulturi pitome nane ima veoma važnu ulogu.Ovu mjeru treba primjenjivati 2-3 puta u toku vegetacije.Za prihranjivanje se
upotrebljavaju azotna Ďubriva.Količina Ďubriva koja se ovom prilikom unosi zavisi od plodnosti zemljišta i stanja zasada.Prvo prihranjivanje treba obaviti kada se formiraju redovi i to sa količinom od 100-150 kg/ha KAN-a 27% N. Za drugo prihranjivanje se upotrebljava 120- 150 kg/ha istog Ďubriva a izvodi
se u fazi početnog grananja. Treće prihranjivanje se vrši poslije prvog otkosa.Ovom prilikom se upotrebljava oko 200 kg/ha istog
azotng Ďubriva.Treba voditi računa da Ďubrivo ne pada po lišću jer izaziva opekotine.
Okopavanje
Okopavanje spada u obavezne mjere njege.Koliko
će se puta primijeniti u kulturi pitome nane zavisi od mnogo činilaca,a prije svega od osobina zemljišta,zakorovljenosti,meteoroloških uslova i dr.Ukoliko je zemljište sklono formiranju pokorice i jače zakorovljeno,meĎuredno kultiviranje i okopavanje mora se više puta izvoditi.MeĎuredno kultiviranje obavezno se vrši poslije svakog navodnjavanja,a okopavanje najčešće dva,rjeĎe tri puta.Kultiviranje se vrši sve dok se zasad ne razvije i stoloni ne pokriju meĎuredni prostor.Jedno okopavanje se vrši neposredno poslije prve žetve.
Plijevljenje
Ako se u toku vegetacije obave 3-4 okopavanja i
prašenja,plijevljenje nije često neophodno.Pred samu žetvu,tj.kad usjev pokriva meĎuredni prostor,borba protiv korova prašenjem je veoma teško izvodljiva.Da bismo dobili što čistiju masu neophodno je plijevljejnje.Prisustvo korovskih biljaka u masi za
sušenje ili destilaciju otežava doradu lišća a nepovoljno se održava i na kvalite ulja. Navodnjavanje
Navodnjavanje pitome nanetreba vršiti gdje god je to moguće.Pri pojavi dugotrajnih suša navodnjavanje je obavezno,jer nana ne podnosi duži nedostatak vlage.Ova mjera se izvodi najmanje dva,a po potrebi i više puta u toku vegetacije.Jedno navodnjavanje se vrši obavezno poslije prve žetve.Nanu je najbolje navodnjavati putem veštačke kiše i to u večernjim časovima,a u danima velikih žega-noću.
Bolesti i štetočine
Od gljivičnih bolesti pitomu nanu najviše napada rĎa.Ovo oboljenje se manifestuje pojavom pega boje rĎe na naličju lista.Bolest napada prvo donje,prizemne,listove i širi se prema vrhu.Oboljeli listovi postepeno dobijaju mrku boju i
opadaju.Djelimično oštećeni listovi nemaju ni trgovačku vrijednost ni kao sirovina za destilaciju.Ova bolest se pojavljuje u fazi pred
početak cvjetanja,pa se žetvom može spriječiti širenje bolesti i eventualni gubici.Ukoliko se rĎa pojavi ranije,onda za žetvu ne treba čekati punu tehnološku zrelost.U periodu kada se očekuje pojava rĎe treba vršiti svakodnevni pregled usjeva,jer se ova bolest veoma brzo širi.Čim se ustanovi napad bolesti,treba početi sa žetvom jer rĎa može za nekoliko dana potpuno da uništi usjev.
Gundelj i grčice se najčešće pojavljuju na lakim i pjeskovitim,a žičnjaci i skočibube na i vlažnim zemljištima. Napad ovih štetočina se manifestuje pojavom crvene boje na cijeloj biljci,pri čemu listovi gube turgor i brzo se suše.Ove štetočine nagrizaju stabljiku na prelazu iz korijena u nadzemni dio,ili se
larve uvlače u srž stabljike gdje se hrane. Žetva Žetva pitome nane se obavlja kad se otvore cvjetovi u prvoj trećini cvasti.U toj fazi lišće sadrži najviše etarskog ulja,a usjev daje najveću masu.Žetva nane se nabavlja mašinama,a ako se radi o manjoj proizvodnji-ručno.Košenje se vrši na visini 5 cm od zemlje.Žetvu treba vršiti samo po lijepom i suvom vremenu.Za dobijanje droge žetvu treba početi nešto ranije i pokositi samo onoliko za koliko se može u toku jednog dana obezbijediti propisno sušenje i skidanje lišća.
Sušenje U koju će se svrhu nana upotrijebiti zavisi od tržišta i mogućnosti prerade.Za dobijanje lista nane pokošena masa se ostavlja izvjesno vrijeme(3-5 sati)na parceli da provene,poslije čega se odnosi na sušenje.Temperatura u toku prva 2-3 sata sušenja treba da bude 50 -55 ◦C poslije čega se snizi na 40 -45 ◦C.
Na ovaj način se postiže najbolji kvalitet robe.Za dobijanje 1 kg suve potrebno je oko 5 kg sirovog lišća.Za dobijanje 1 kg suvog lista,potrebno je oko 8-10 kg svježe nadzemne mase.Lišća u herbi,u proizvodnim uslovima,ima 45-50%.
Pakovanje i čuvanje Osušeno lišće nane ne treba dugo čuvati jer je higroskopno i lako upija vlagu.Vlažno lišće brzo poplesnivi i gubi zelenu boju.Suvi list treba pakovati u višeslojne papirne vreće.Nadzemni dio treba pakovati u vreće veće zapremine.Zapakovanu robu treba čuvati do prodaje u hladnim,suvim i mračnim prostorijama. Destilacija
Etarsko ulje pitome nane dobija se u destilatorima pomoću vodene pare,kao i kod drugih aromatičnih vrsta.Da bi se ulje što potpunije izdvojilo pokošenu masu treba ostaviti da provene,poslije čega se sirovina destiliše.Pitoma nana u svježem stanju sadrži u nadzemnom dijelu od 0,3-0,5% etarskog ulja.
Prinosi Pitoma nana daje prinos od 1.500-2.000 kg/ha suvog lišća.Prinos sušenog nadzemnog dijela je od 3.000 -5.000 kg/ha. Sa 1 ha nane gajene za destilaciju dobija se od 25-40 kg etarskog ulja.Sa 1 ha se dobija količina stolona kojom se može zasaditi 3 -5
puta veća površina, (od 5.000 do 10.000 kg/ha stolona).
Literatura:
Stjepanović,B;Radanović D:Tehnologija gajenja lekovitog i aromatičnog bilja u Srbiji.Ton plus.Beograd 2011. http://gernot-katzers-spice-pages.com/pictures/ment_04.jpg http://www.google.rs/search?q=mentha+piperita&tbm=isch&tbo=u&sou rce=univ&sa=X&ei=eexuUaKkBIOOtQaQ3IGgBA&ved=0CDYQsAQ &biw=1366&bih=643#imgrc=_
Bijelo Polje,15.04.2013g.
