Seminarski Rad,Bergamska Svita

Univerzitet u Banjoj Luci Akademija umjetnosti Studijski program: Muzička umjetnost Smjer: Kompozicija  Nastavni predmet: Muzički oblici 

Seminarski rad! tema:

 Analiza oblika i tretmana svite svite ( prožimanje prožimanje barokne ideje i forme ) u impresionizmu u djelu  Bergamska svita svita  Kloda Debisija Debisija

"ro#esor:

Student:

mr Milo$ %atkalik

&avid Mastikosa! '()*+''

Banjaluka! ,'-,*-.,'(-

SADRŽAJ: 1

1. UVOD------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------,( 2. RAZRADA---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------, .-'- Bergamska svita----------------------------------------------------------------------------------------------------------------, .-.- "r/lude0--- ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------,1 .-(- Menuet------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------,2 .-- 3lair de lune ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------,4 .-5- "assepied---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------,* 3. ZAKLJUČNI DIO------------------------------------------------------------------------------------------------------', 4. Prilog-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------'' -'- 6ormalna analiza cijele svite--------------------------------------------------------------------------------------------'' 5. LITERATURA-------------------------------------------------------------------------------------------------------------'.

Uvod :

2

 U seminarskom radu koji za temu ima analizu oblika i tretmana svite u impresionizmu  prikazanog kroz djelo Kloda &ebisija! Begramska svita! poku$a7u da na $to bolji način! prije svega! povučem paralelu izme8u barokne svite kao i njenog razvoja pa sve do njenog oblika koji dobija u impresionizmu! a zatim da pribli9im #ormu i stavim je u neke okvire! koliko to muzika  bude dopu$tala- Smatram to veoma bitnim za početak rada jer sigurno da postoji tajna koju krije svita koja se kao ideja prose9e od ;<< vjeka kada je cvjetala uvelikoKada ve7 govorim o sviti ne mogu a da ne spomenem da imamo i razlikujemo baroknu = staru svitu > koje je cvjetala u ;<< i prvoj polovini ;<<< vjeka! i noviju = modernu svitu > < ?  vjeka-' Svakako! o ovome 7u detaljnije govoriti u onome $to slijedi! a to je komentar o djelu- @dma u samom uvodu tio bi da naglasim da 7e koncept ovog seminarskog rada da se sastoji iz tri dijela- Nakon detaljnije analize #orme i tematskog materijala ove svite smatram da je najbolje da prvo $to treba da istaknem u pismenoj #ormi mog rada jeste moj komentar o djelu koji 7e sadr9ati osnovne podatke koji 7e omogu7iti preglednost dalje analize koja 7e slijediti za njim- "otrudi7u se da svaki stav ove svite uporedim sa baroknom svitom i njenim stavovima te da pored sličnosti prona8em i različitosti isti- %a kraj! kao $to je i očekivano! napisa7u zaključak koji 7e da objasni moje postupke i da zaokruzi moj analitički rad i pristup Bergamskoj sviti-

 Bergamska svita :

1 Nauka o muzičkim oblicima, Dušan Skovran – Vlastimir Peričić, Beogra 1!!1" goine #

Svita je vi$estavačna instrumentalna kompozicija sastavljena od namjanje tri stava pa sve do uglavnom 2 ili 4 stavova- "ostoje slučajevi i s mnogo vi$e stavova =endlove svite imaju i do ., stavova>- Stavovi uglavnom predstavljaju manje muzičke oblike- Unutra$nja muzička  povezanost stavova svite nije tako čvrsta kao kod sonate ili koncerta ali to nije odlika muzike naredni perioda =poslije baroka> kada se susre7emo sa tematskim jedinstvom i visestavačnim kompozicijama koje ga imaju i zbog čega jedan vid tog jedinstva u ovoj sviti ne mo9e tek tako da nas iznenadiCipični stavovi za baroknu svitu su : Allemande! Sarabande! 3ourante! Menuet! Digue! "relude! Air!
a

G3lair de luneI je nosio naziv G"romenade

dolaze

iz

;erlenovi

pjesama-

Svita je do9ivila brojne orkestracije - Cre7i stav G3lair de luneI je jedna od najcitiraniji kompozicija =stavova> na #ilmskom platnu@va svita ima četiri stava : '- G"r/ludeI .- GMenuetI (- G3lair de luneI - G"assepiedI "rva tri stava imaju zajednički motiv. 2 $nternet % &tt'%((en")iki'eia"org()iki(Suite*bergamas+ue 

•

"r/lude ) 6 ) J ) 6 ) J ) & =takt ''>

•

Menuet ) D ) 6 ) D ) 6 ) J =takt 5>

•

3lair de lune ) 6 ) J ♭ ) 6 ) J♭ ) &♭ =takt ').>

koji se javljaju vi$e puta u tim stavovima i &ebisi i svaki put G zamaskira I donose7i i u originalnom obliku ="r/lude>! diminuciji =Menuet> i augmentaciji =3lair de lune>- @no $to sada slijedi su moja zapa9anja o ovome djelu u kratkim crtama koje 7u u dijeli analize i razrade moji zapa9anja

•

da

detaljnije

obrazlo9im

i

dopunim

:

@čigledna je i česta upotreba sekvenci u stavovima $to bi na neki način predstavljalo  poklon Bau i baroknim svitama koje sam spominjao u samom uvodu ovoga seminarskog rada-

•

Svaki stav ima vrlo jasnu #ormu i mo9emo ga tonalno odrediti pa tako za G"r/ludeI mo9emo re7i da je u 6 duru! GMenuetI je u a molu! G3lair de luneI u bojom kontrastiraju7em &es duru! a G"assepiedI u #is molu-

•

Barokne svite koriste isti tonalitet za svaki stav! $to daje jednu uni#iciranost cijeloj kompoziciji! ali kod &ebisija to nije slučaj! kao ni kod ostali kompozitora nakon  baroka- @no $to povezuje kasniju svitu = u uvodu okarakterisana kako nova svita> često postaje vanmuzička tema =pjesma! slika! dramatska radnja---> bilo da je ona za orkestar ili solo instrument-

•

Bergamsku svitu karakteri$e ritmička 9ivanost-
•

3ijelostepena ljestvica u ovome djelu nije kori$tena kasnijim djelima- @vdje se dr9ao tonaliteta i njegovi armonija pro$ireni i slobodnije kori$teni- "a tako mo9emo -

često na7i nerije$ene septakorde i nonakorde! G zabranjene I paralelne pomake ?  rezultat &ebisijevog čestog kori$tenja oktavnog podcrtavanja melodije-

 P r/lude :

"rvi stav Bergamske svite jeste "reludijum- Napisan je u taktu + u 6 ? duru i prestavlja uvod u svitu- - - @vaj motiv je zajednički za prva tri stava te 7u ja u svakom ponaosob da ga prona8em i ukazem na njegovo pojavljivanje i variranje„ Motiv   „  primjer broj 1.

@čigledno je oktavno zadebljanje melodije ? tenika koju &ebisi često koristi zbog koloristički potreba- Motiv  se nadovezuje kao dio druge #raze! od njega stvara dvotakt! koji se doslovno ponavlja ='')'.! '()'>! a zatim i varira kori$tenjem mikromotiva s početka stavka.

Slijedi ()taktni zaključak A dijela koji potvr8uje tonalitet 6 dura i donosi mirno7u koja 7e biti karakteristična za B dio---

 !enuet : &rugi stav ove svite naslovljen je sa Menuet $to nas odma upu7uje i daje smjernice za dublji( analitički pristup na ovome djelu- Nije li to odma u početku znak da sam na pravom putu kada 9elim ovu svitu da poistovijetim i uporedim sa onom baroknom- Uzimaju7i i neke druge argumente u obzir ja smatram da je to dobar znak te da zaista ima razloga da se i ovaj stav uvrsti i uporedi sa baroknom svitom- Kao $to smo u baroknoj sviti imali Menuet tako ga imamo i danas u ovoj sviti ali svakako na način na koji ga je tretirao Klod &ebisi- Menuet je u ovoj sviti prvi stav igračkog karktera koji čuva! na jedan poseban način! autentičnost svite@vaj stav je napisan u a ? molu u taktu ( + ! traje ', takta $to je sa oznakom za tempo  Andantino oko  minute.  Njegova sema je slede7a : A B A' 3 =razvojni dio > B'  3@&A-

Ako pogledamo njegove taktove od  ? og do 2 ? og veoma lako 7emo uočiti i prisjetiti se gdje je inicijalno tematsko jezgro tog motiva- Malo je nepravedno analizirati samo jedan jedan #ragment Menueta na ovaj način ali taj #ragment je veoma bitan i zato ga spominjem- Ako se vratimo  prvom stavu ove svite i pogledamo motiv  bi7e nam jasno da je on ovdje sproveden ali ni ovdje ni u slede7im pojavama on nije u potpunosti isti! te je pomalo variran i prilago8en tempu! #akturi i karakteru svakog stava posebno-
#/oristim termi 0ubla kaa govorim o etalnio analizi 3 &armonia,makro i mikro struktura, analiza tematski& materiala 4 5

 jedan vid polemike koju bi započeo ali koja bi bila potpuna kada bi ja imao u rukama poetski tekst kojim se bio inspirisan Klod &ebisi-

"lair de #une :

Cre7i stav Bergamske svite jeste 3lair de Lune - Napisan je u taktu *+4 u &es ? duru-
6

trodijelnom taktu = 1+4! *+4-- > &obro! ovaj stav nije brz kao 9iga! nalazi se u nizu stavova veoma  bliski baroknoj sviti! očekivan je i do$ao je iako ne u pravom obliku! opet u taktu *+4-

 Passepied :

"oslednji stav Bergamske svite naslovljen je sa G"assepied = paspje > $to nama uop$te i nije stran naziv- G"assepied je samo jedna od igara upotrebljivani u svitama Ooana Sebastijana Baa i njegovi savremenika a pritom je #rancuskog porijekla@vaj stav je pisan u #is ? molu u taktu  +  sa Allegretto ma non troppo kao oznakom za tempo- Kada je u pitanju izvo8enje ono je u trajanju oko četiri minute- S obzirom da sam spoemnuo passepied tio bi da napomenem da pored zemlje G porijeklaI i tempa ovaj G"assepied nema ni$ta zajedničko sa istoimenim stavom koji smo susretali u baroku- @vaj stav  bi uporedio sa jednom drugom baroknom igrom na koju u odre8enoj mjeri ovaj stav i asocira! a tako8e je #rancuskog porijekla- &akle! GBourr/e = bure > je tako8e #rancuska igra u brzom  +  taktu i ja bi je uporedio sa ovim stavom! koliko mi to dozvole neke osnovne činjenice- Ne bi mogao a da ne spomenem Ooann Sebastian Bac! @rkestarska svita br- ' BP; ',11 ! "assepied < i << koji predstavljaju primjer #rancuske igre paspje = passepied > koja je kori$tena u #rancuskim  baroknim operama! baletima! posebno u pastoralnim scenama- Najče$7e se pronalazila u taktovima ( + 4! 1 + 4! ( + 
"ored seme ovoga stava svite koja je slede7a : A B A  3oda! smatram da je bitno da  podsjetim da je ovaj stav sam #ini$ pred kraj trke i jedan veoma interesantan način da se zaokru9i ovo kompleksno djelo-

 $aklju%ak :

 Nadam se da sam u nekoj mjeri uspio #ormalno kao i idejno da osvijetlim muziku Kloda &ebisija u Begramskoj sviti- S obzirom da sam se ograničio na pronala9enje barokne ideje u ovom djelu! mnoge oblasti nisu u potpunosti obra8ene! to je ne$to čega sam svjestan%aključak koji 9elim iznijeti na samom kraju ovog seminarskog rada jeste to da sam ovdje uspio da prona8em i opravdano postojanje barokne ideje $to je veoma bitno za dosta dublji i ozbiljniji analitički pristup ovome djelu- Barokna ideja u ovoj kompoziciji ogleda se ne samo u #ormi ve7 i u sekvencama tipičnim za barok a prilago8enim impresionizmu i drugim  parametrima koje sam ve7 navodio- "ojedine igre epoe baroka mogu se katkad prona7i u < i u  vijeku ? u potpuno stilizovanom vidu uz primjenu izra9ajni sredstava novijeg doba = prvenstveno armonije > tako da rezultat mo9e biti veoma udaljen od prvobitnog izgleda ti igara@va svita odi$e jednom drugom idejom i ja smatram da nije toliko pobjegla od  prvobitnog izgleda! čak $ta vi$e! kompozitor je mo9da tio i da je o9ivi onako autentično kako se odr9ala vijekovima- Naravno! ona nije jedina! imamo dosta svita inspirisani baroknim uzorima a Begramska svita je jedna u nizu oni koje tu inspiraciju najbolje pokazuju- Autentična je na sebi svojstven način i smatram da je odličan primjer za sagledavanje pro9imanja barokne ideje i #orme u impresionizmu-

17

 Prilog :

6ormalna analiza Bergamske svite Kloda &ebisija "rimjer iz 6romalne analize priloga br- '

@snova akorda je 3 =dominanta 6 dura> ali je oboga7en i drugim tonovima koja stvaraju posebnu boju! tipičnu za Kloda &ebisija-

11

 #iteratura :

"eriči7! ;- Skovran! &- Nauka o muzikim obli!ima! Beograd Marinkovi7 Sonja! "storija muzike za """ i "# razred srednje $kole! Beograd oQat! E- ='*41> %ebuss& in 'roportion- 3ambridge: UniversitF "ress

12

Long! M- ='*1,> At te piano it %ebuss&. London: O-M- &ent R Sons  Nicols! E- ='*2.> %ebuss&. @#ord: UniversitF "ress Scmitz! J- ='*5,> *e 'iano +orks of laude %ebuss&- NeQ Tork: Sloan R "earce

1#