PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON
FAKULTET POSLOVNE
EKONOMIJE
SEMI NARSKI RAD PREDMET :PROJEKTOVANJE INFORMACIONIH SISTEMA TEMA: UPRAVLJANJE BAZAMA PODATAKA U INTERLIGNUM D.O.O.
Mentor : Prof.dr Branko Latinović
Student : Igor Simunović Indeks br. : 154- 08/VUM Banja Luka , 2011 god.
Seminarski rad
Upravljanje bazama podataka u Interlignum d.o.o
Contents 1.
Uvod........................................................................................................................................3
2.
Uloga i ciljevi baze podataka..................................................................................................4
Funkcionisanje baze podataka u Interlignum d.o.o....................................................5 Formiranje baze podataka………………………………………………………..……..5-7 Ažuriranje baze podataka………………………………………………………….…………8 Korištenje baze podataka……………………………………………………….…………….9 Umrežavanje podataka…………………………………………………………………....9-12 Zaključak …………………………………………………………………………………..13 9. Literatura...............................................................................................................................14 Literatura
2
Seminarski rad
Upravljanje bazama podataka u Interlignum d.o.o
1. Uvod Jedan od modela povećanja konkuretnosti preduzeća koji je široko prihvaćen u razvijenim zemljama predstavlja kvalitetno upravljanje bazama podataka i njihovo maksimalno korišćenje kao svoje prednost na tržištu.Kao preduzeće koje se bavi veleprodajom poluproizvoda za proizvodnju namještaja i sobnih vrata na cijeloj teritorije Bosne I Hercegovine , shvatili smo na samom početku da bez kvalitetne informacije nećemo imati prednosti nad konkurencijom. Iz tog razloga izgradili smo kvalitetnu bazu podataka kao jedno od osnovnih elemenata našeg uspjeha da u roku od osam godina našeg postojanja postanemo vodeći distributer navedenih poluproizvoda. Mora se imati u vidu da je programska podrška postepeno se usavršavala, odnosno da su korištena iskustva koja su dobijana u toku samog rada I kao takva smo ih ugrađivali u postojeće programe. Porastom tržišta I povećanjem ponude I tražnje , a samim time, pojavom sve agresivnije konkurencije, primorani smo konstantno da radimo na usavršavanju baza podataka I izvlačenju maksimuma iz njih. Uz mali broj zaposlenih u komercijalnim poslovima neophodno je obezbjediti kvalitetnu informativnu mrežu radi što bolje komunikacije među zaposlenima, kontrole kretanja roba, pronalaženje i ispravljanje grešaka u prometu roba i usluga
1
Seminarski rad
Upravljanje bazama podataka u Interlignum d.o.o
2. Uloga i ciljevi baze podataka Baza podataka je skup međusobno povezanih podataka, pohranjenih u spoljnoj memoriji računarskog sisteme. Podatci su istovremeno dostupni raznim korisnicima I aplikacionim programima. Ubacivanje, promjena, brisanje i čitanje podataka obavlja se posredstvom zajedničkog softvera. Korisnici I aplikacije pritom ne moraju poznavati detalje fizičkog prikaza podataka, već se referenciraju na logičku strukturu baze. Baze podataka prestavljaju viši nivo rada s podatcima u odnosu na klasične programske jezike, I prema tome taj viši nivo rada ogleda se u tome što tehnologija baze podataka nastoji ispun ti sledeće ciljeve: Fizičku nezavisnost podataka. Razdvaja se logička definicija baze od njene stvarne fizičke strukture.To znači, akose fizička struktura promjeni ( na primjer, podatci se prepišu na druge datoteke na drugim diskovima), to neće zahtjevati promjene u postojećim aplikacijama. Logička nezavisnost podataka. Razdvaja se globalna logička definicija cijele baze podataka od lokalne logičke za jednu aplikaciju. Drugim riječima ako se logička definicija promjeni(npr. Uvede se novi zapis ili veza), to neće zahtjevati promjene u postojećim aplikacijama. Lokalna logička definicija obično se svodi na izdvajanje samo nekih elemenata iz globalne definicije, uz neke jednostavne transfomacije tih elemenata. Fleksibilnost pristupa podatcima. U starijim hijerarhijskim I mrežnim bazama podataka, staze pristupanja podatcima bile su unaprijed definisane, dakle korisnik je mogao pretraživati podatke jedino onim redosljedom koji je bio predviđen u vrijeme projektovanja I implementacije baze. Danas se zahtjeva da korisnik može slobodno pretraživati po pdatcima, te po svom nahođenju uspostavljati veze među podatcima. Ovom zahtjevu zaista zadovoljavaju jedino relacione baze podataka. Istovremeni pristup do podataka. Baza mora omogućiti da veći broj korisnika istovremeno koristi iste podatke. Pritom korisnici ne smiju ometati jedan drugoga, te svaki od njih treba imati utisak da sam radi sa bazom. Čuvanje integriteta. Nastoji se automatski sačuvati korektnost I konzistencija podataka, I to u situaciji kada postoje greške u aplikacijama, te konfliktne istovremene aktivnosti korisnika. Mogućnost oporavka nakon kvara. Mora postojati pouzdana zaštita baze u slučaju kvara hardvera ili greške u radu sistema softvera. Zaštita od neovlašćenog korištenja.Mora postojati mogućnost da se korisnicima ograniči prava korištenja baze, dakle da se svakom korisniku reguliše ovlaštenje šta on smije a šta nesmije raditi sa podatcima. Zadovoljavajuća brzina pristupa. Operacije s podatcima moraju se odvijati dovoljno brzo, u skladu s potrebama određene aplikacije. Na brzinu pristupa može se uticati odabirom pogodnih fizičkih struktura podataka, te izborom pogodnih algoritama za pretraživanje. Mogućnost podešavanja I kontrole. Velika baza zahtjeva stalnu brigu: praćenje perfomansi, mjenjanje parametara u fizičkoj strukturi, rutinsko pohranjivanje rezervnih kopija podataka, regulisanje ovlašćenja korisnika. Takođe, svrha baze se vremenom mijenja, pa povremeno treb podesiti logičke strukture. Ovakvi poslovi moraju se obavljati centralizovano. Odgovorna osoba zove se administrator baze podataka, kome na raspolaganju stoje razni alati.
1
Seminarski rad
Upravljanje bazama podataka u Interlignum d.o.o
3. Funkcionisanje baze podataka u Interlignum d.o.o. Aplikacije na terminalime su urađene u Delphi 7 koji obezbjeđuje fantastične mogućnosti za izradu različitih vrsta izvještaja gdje u saradnji sa programerom u kratkom roku mogu biti pripremljene, dorađene , obrađene itd. Jer to je neophodno radi stalnog proširenja poslova a samim tim i potrebne nadogradnje programskih rješenja. Obrada podataka se obavlja pomoću sistema za obradu podataka InterBase & FireBird Manager kojeg između ostalih koriste i sledeće firme: • Motorola • Nokia • MCI • Northern Telecom • Bear Stearns • The Money Store • The US Army • NASA • Boeing
4. Formiranje baze podataka
Formiranje baze podataka podrazumjeva otvaranje konta komitenata sa svim potrebnim podatcima, pri čemu treba voditi računa da budu što detaljniji radi budućih potreba kako je prikazano na slici 1 i 2 .
Slika 1
Slika 2
1
Seminarski rad
Upravljanje bazama podataka u Interlignum d.o.o
Takođe pored baze podataka komitenata neophodna je baza materijala koji ulaze u promet sa svim svojim karakteristikama kao što su identifikacioni broj , opis materijala , jedinica mjere I drugi neophodni podatci. Kod određivanje ID broja mora se imati u vidu da šifra artikla bude što prepoznatljivija za korisnika, što će mu uveliko olakšati dalji rad. U Interlignum d.o.o. šifra proizvoda se sastoji od osam numera gdje su : • XX ________ -- debljina materijala • __XX______ -- površinska struktura • _____XXXX -- boja materijala Opis materijala sadrži dimenzije materijala izražene u određenoj jedinici mjere kako je prikatano na slici 3.
Slika 3
1
Seminarski rad
Upravljanje bazama podataka u Interlignum d.o.o
Pored gore navedenog neophodno je napraviti baze podataka jedinica mjere (slika 4) po međunarodnim standardima, zatim vrste dokumenata koji će biti u opticaju (slika 5), dali su robe koje su u bazi robe sa povlasticama ili bez njih, što se tiče poreza na dodatu vrijednost (slika 6).
Slika 4
Slika 5
1
Seminarski rad
Upravljanje bazama podataka u Interlignum d.o.o Slika 6
Prilikom definisanja modela podataka vodilo se računao tome da se obuhvate svi podaci koji bi trebalo da se nađu u centralnom informacionom sistemu jednog preduzeća. Pored podataka koji su neophodni za funkcionisanje materijalnog knjigovodstva, obuhvaćeni su i podaci važni za razne statističke analize i finansijsko knjigovodstvo. Takođe, baza podataka je dizajniran tako da može da prati istoriju podataka, da podržava prikupljanje podataka iz više izvora kao i prosleđivanje podataka drugim skladištima u zavisnosti od toga čija je odgovornost ažuriranje podataka.
4. Ažuriranje baze podataka Ažuriranje baze podataka u našem slučaju odvija se u samom procesu rada u bazi podataka, odnosno prilikom izrade dokumenata neophodnih za knjgovotstvo unose se i podatci neophodni za bazu. U našem slučaju su dva osnovna dokumenta sa kojima se ažuriraju podatci odnosno formira baza špodataka a to su: • Ulaz roba koji se definiše preko kalkulacija proizvoda, koja u sebi sadrži neophodnu količinu proizvoda, cijenu proizvoda sa izraženim diskontima ako postoje, takođe tu su i potrebni podatci od dobavljača roba, kao što su naziv, broj fakture dobavljkača datum isporuke itd (slika 7)
•
Slika 7 Izlaz roba koji se definiše preko raznih dokumenata kao što su poreska faktura, izdatnica , otpremnica i prestavljaju izlaz robe iz skladišta a samim tim prave promet podataka u bazi. Ti dokumenti takođe treba da sadrže sve potrebne podatke o materijalu kako je pokazano na slici 8.
1
Seminarski rad
Upravljanje bazama podataka u Interlignum d.o.o Slika 8
4. Korištenje baze podataka Korištenje baze podataka za usavršavanje poslovanja je jedan od glavnih razloga cijelog procesa formiranja baze preko ažuriranja iste. U stanju smo da vidimo kompletan promet materijala, kompletan promet materijala po komitentima, kako kupcima tako i dobavljačima , takođe strukturu proizvoda koji se prodaju na tržištu njihova potražnja. Po meni jedan od osnovnih motiva korištenj baze podataka je da pronađemo i ustanovimo određene greške u našem poslovanju i da ih u što kraćem mogućem roku ispravimo. Kao sredtstvo kontrole baza podataka je neophodna u svakom preduzeću kao jedan od osnovnih faktora kvalitetnog poslovanja.
5. Umrežavanje baze podataka Uz pomoć stručnjaka za hardver i softver u preduzeću Interlignum smo napravili računarsku mrežu koja uveliko olakšava rad i komunikaciju što između nas samih, što između nas i partnera odnosno kupaca i dobavljača. Poslovne jedinice u preduzeću su fizički odvojene i zbog toga moramo koristiti internet konekciju za uvezivanje računara Kako je prikazano na slici 9 , poslovne jedinice u sastavu svoje računarske mreže imaju jedan server i par terminala u zavisnosti od potrebe. Terminali prestavljaju mjesta obrade podataka a server obezbjeđuje njihovu povezanost sa ostatkom preduzeća. Prije svega neophodno je da server ima internet konekciju koju ostvaruje preko lokalnih internet provajdera u obliku bežične (wireless) internet konekcije ili ADSL internet konekcije. POSLOVNA JEDINICA 1 CENTARLNI RAČUNAR SERVER 1
TERMINAL 1 TERMINAL 2
TERMINAL-REPLIKACIONI SERVER
POSLOVNA JEDINICA 2 TERMINAL 1
SERVER 2
TERMINAL 2
TERMINAL 1 TERMINAL 2
TERMINAL 3
TERMINAL 3
TERMINAL 4
1
Seminarski rad
Upravljanje bazama podataka u Interlignum d.o.o
Slika 9 Program koji je zadužen da iskoristi postojeće IP adrese servera koji su u sklopu poslovnih jedinica preduzeća je Hamachi ( slika 2). Ovaj program koristi IP (Internet Protocol) adrese koje su “zamrznute” prilikom prve aktivacije Hamachia, i kao takve su spremne da budu iskorištena za virtualnu privatnu mrežu (VPN-virtual private network).Ovakva mreža formira virtualni tunel između korisnika koji služi za razmjenu podataka.
Slika 10 Kako je prikazano na slici 10 , pored naziva skladišta je i IP adresa istog odnosno adresa na kojoj se nalaze serveri poslovnih jedinica u globalnoj internet mreži. Uz pomoć programa Hamachi mi koristimo globalnu internet mrežu da bi napravili svoju lokalnu mrežu. Kao okidač cijelog procesa postavljen je replikacioni server odnosno program na jednom od terminala koji zadaje uslove replikacije odnosno prenosa podataka. Određivanje uslova pod kojim će se prenos izvršiti obavlja se programom Replication Manager (slika 11)
2
Seminarski rad
Upravljanje bazama podataka u Interlignum d.o.o Slika 11
Ovaj program određuje pravila u prenosu podataka od izvora (Source) do cilja (Target). Između poslovnih jedinica kao podaci kruže šifarnici (materijala, partnera, troškova…) koje mogu da koriste sve poslovne jedinice. Samo sa centralom ili kako naši radnici vole da kažu “Upravom” dozvoljena je razmjena prometa materijala a samiom tim dokumenata u vezi sa tim (računa, otpremnica, kalkulacija, trgovačkih knjiga …). Prema tome svaka poslovna jedinica ima uvid samo u svoje promete materijala a koristi sve šifarnike zajedno sa ostalim poslovnim jedinicama , jer smo procijenili da nema potrebe da sve PJ imaju uvida u rad drugih a samim tim smanjujemo opterećenje prilikom prenosa podataka.Radi lakšeg razumjevanja prikazali smo na slici 12 šematski izgled ostvarenih replikacionih veza između poslovnih jedinica na jednoj strani i poslovnih jedinica i centrale (01 InterLignum) na drugoj strani.
Slika 12 Kako smo već rekli program koji je zadužen za samu replikaciju zove se Replication Server (slika 13) . Ovaj program koristi postojeću mrežu ostvarenu pomoću Hamachi-a i replikuje podatke između poslovnih jedinica i poslovnih jedinica i centrale sumira sve podatke i šalje ih u centralni računar u bazu (slika 12). Zbog sigurnost podataka njega smo postavili na jednom od terminala jer nam se učinilo sigunije nego da ga postavimo direktno na računar na kome se nalazi baza podataka.Takođe je moguće hronološki pregledati replikacije odnosno prenose podataka (slika 14) radi pronalaženje konflikta ili grešaka koji mogu da nastanu u procesu prenosa. Putem monitora možemo da dođemo do konkretnih zapisa, dokumenata, redova u dokumentima zbog kojih je došlo do greške i da iste što lakše ispravimo radi daljeg nesmetanog rada.’
3
Seminarski rad
Upravljanje bazama podataka u Interlignum d.o.o Slika 13
Slika 14
Takođe treba napomenuti da u prosjeku svakih pet minuta Replikacioni Server “obiđe” poslovne jedinice i pokupi promjene nastale u tom periodu i prenese ih u bazu podataka u centralni računar. Brzina prenosa zavisi od obima podataka i kvaliteta internet veze. Prenos podataka se odvija u tekstualnom formatu i nikakvi grafički elementi nisu uključeni u prenos podataka jer bi brzo zagušili promet. I na kraju , kompletna baza podataka čuva se na jednom računaru sa dva HardDisc-a gdje se sa jednog kopira na drugi radi mogućeg oštećenja i samim tim gubljenja dragocijenih podataka. Program koji je zadužen da iskoristi postojeće IP adrese servera koji su u sklopu poslovnih jedinica preduzeća je Hamachi ( slika 2). Ovaj program koristi IP (Internet Protocol) adrese koje su “zamrznute” prilikom prve aktivacije Hamachia, i kao takve su spremne da budu iskorištena za virtualnu privatnu mrežu (VPN-virtual private network).Ovakva mreža formira virtualni tunel između korisnika koji služi za razmjenu podataka.
6. Zaključak Firma Interlignum sa sjedištem u Tesliću bavi se veleprodajom repromaterijala za proizvodnju namještaja i unutrašnje stolarije. Kao najveći distributer ove vrste poluproizvoda u Bosni i Hercegovini neophodna je kvalitetna računarska mreža za obavljanje djelatnosti odnosno obezbjeđivanje kvalitetne i blagovremene informacije.Takođe treba napomenuti da je u cijenu proizvoda uključen i transport robe do kupca odnosno paritet isporuke Fca/ Kupac pa je prema tome mjesto prodaje odnosno obavljanja transakcije u skladištu kupca.Iz tog razloga podaci koji prate robu moraju biti što tačniji jer je komplikovana naknadna ispravka. Pored veleprodaje u svom sastavu ima i tri maloprodajne jedinice ( dva salona namještaja i jedan salon podova). Uz mali broj zaposlenih u komercijalnim poslovima neophodno je obezbjediti kvalitetnu informativnu mrežu radi što bolje 3
Seminarski rad
Upravljanje bazama podataka u Interlignum d.o.o
komunikacije među zaposlenima, kontrole kretanja roba, pronalaženje i ispravljanje grešaka u prometu roba i usluga .. Sve ovo je urađeno samo iz tog razloga da bi smo bili što konkurentniji na tržištu , da bi smo mogli dati brz odgovor o stanju robe na našem skladištu što našem kupcu što nama samim. Pošto smo zaključili da roba s kojom radimo manje više je istog kvaliteta kao i kod konkurencije. shvatili smo da ključ uspjeha ovakvog preduzeće kakvi smo mi leži samo u brzini i kvalitetu isporuke. Zahvaljujući ovakvim softverskim rješenjima u stanju smo kvalitetno dati u svakom trenutku podatke vezane za našu robu i osjećamo se dominantnije u odnosu na konkurenciji jer nudimo kvalitetniji servis
9.
Literatura
1. Prof. Dr Branko Latinović, Informacioni sistemi , Banja Luka, Jun 2006.
2
