UVOD
“Privatizacija“ uključuje interakciju izmeđ u države i privatnih poslovnih ljudi i/ili kompanija, kakva postoji i u slu čajevima bilo kakvog oblika javnog ugovaranja ili javnih nabavki. 1 Odnosno, privatizacija predstavlja proces transfera imovine, odnosno kapitala iz javne (državne) u privatnu svojinu. U širem smislu može označavati i privatno upravljanje državnom imovinom. Koja je svojina ekonomski efikasnija (privatna ili državna) je pitanje oko kojeg su se koplja lomila jako dugo. Istorija je, za sada, presudila da je privatna svojina jedini zdrav temelj ekonomskog života, pa su i sistemi zasnovani na državnoj i društvenoj nestali – pogotovo novija istorija, bar što se tiče naših prostora. Savremena ekonomska teorija kaže da su državna i privatna svojina jednako efikasne ako su zadovoljene pretpostavke o savršenom tržištu, potpunim informacijama i potpunim ugovorima.
Prije skoro 30 godina započet je svjetski proces privatizacije, iniciran u Velikoj Britaniji od strane vlade Maraget Tačer. Proces je postao globalan i zahvatio je ne samo bivše socijalističke zemlje, već i razvijene i zemlje u razvoju. Sve vlade se žure da se riješe državnih preduzeća, iako neke još oklijevaju ne bi li ih još malo koristile za sopstveno bogaćenje. No, i danas postoje autori koji osporavaju uticaj svojine na efikasnost preduzeća i privrede, odnosno koji izvore efikasnosti traže, i nalaze, negdje drugdje. Jedna linija razmatranja oslanja se na studiju Berlea i Meansa iz 1932. godine i tvrdi da ni savremene korporacije nisu privatna preduzeća u pravom smislu, jer je upravljanje odvojeno od svojine, tj. korporacijama upravljaju menadžeri, a ne vlasnici, pa se opet javlja agencijski problem , tj. pitanje može li se i kako obezbjediti da menadžer, bio on u privatnom ili državnom preduzeću, radi u najboljem interesu vlasnika, bio on država ili privatno lice. Tačno je da agencijski problem postoji u privatnim korporacijama, ali je izvjesno da velika većina menadžera radi u interesu privatnih vlasnika, jer su brojni mehanizmi koji ih na to podstiču u zrelim tržišnim privredama – od skupštine akcionara, preko podsticajnih sistema nagrađivanja, nagrađivanja, do tržišta kapitala. Zanimljiva je novija struja, čiji je glavni predstavnik Džozef Štiglic . Štiglic ne negira značaj svojine, pa ni privatne, za ekonomske performanse, ali još veću važnost pridaje tržištu i njegovim blagotvornim efektima, posebno hvaleći kineski sistem, čime indirektno umanjuje standardno shvaćen uticaj privatne svojine. 2
1 2
http://sh.wikipedia.org/wiki/Privatizacija Džozef Štiglic (67), dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2001 3
Slika 1 - Džozef Štiglic
1. CILJEVI I RIZICI PRIVATIZACIJE PRIVATI ZACIJE
1.1. Ciljevi privatizacije
Za donosioce javnih odluka privatizacija može imati nekoliko ciljeva – političke, ekonomske i druge. Ovi ciljevi mogu jačati jedni druge ili biti u međusobnom konfliktu.
U političke ciljeve obično se ubrajaju: okončanje političke kontrole nad državnom imovinom i time prekid ekonomskih i finansijskih gubitaka pojedinačnih preduzeća, korištenje privatnih ekonomskih inicijativa, stvaranje široke klase produktivnih vlasnika imovine, izbjegavanje gašenja preduzeća, smanjenje budžetskih deficita, jačanje lokalnog tržišta kapitala ili korištenje uspješno privatizovanih preduzeća kao motorne snage dinamičkog razvoja sektora. U ekonomske ciljeve, pored ostalih, ubrajaju se: stimulisanje ekonomskog rasta zemlje, ubrzavanje razvoja, poboljšanje finansijske profitabilnosti preduzeća, stvaranje konkurencije, jačanje pristupa međunarodnom znanju i međunarodnim tržištima kapitala, jačanje rukovođenja preduzećima (zapošljavanje menadžera sa međunarodnim pozicijama i iskustvom) i postizanj e dobrih cijena za državu, po mogućnosti u stranim valutama. 1.2. Rizici privatizacije
Zajedno sa ciljecima, dolaze i rizici n a nivou preduzeć a. U ovom kontekstu treba imati na umu da je privatizacija obi čno povezana sa smanjenjem radne snage i redukovanjem socijalnih programa i prava. Ovakve redukcije može preduzeti država prije privatizacije, kako bi poboljšala efikasnost/smanjila gubitke preduzeća i time uveć ala njihovu vrijednost i poboljšala njihovu marketinšku poziciju; ili novi vlasnik, sa ili bez znanja, odobrenja, pa č ak i podrške države. Ovakve odluke su veoma podložne korupciji.
Često će ekonomski ciljevi privatizacije biti u podređ enom položaju u odnosu na političke, ili obratno, što stvara potencijalne konflikte (kao na primjer kada se umanju je značaj stranog kapitala, čak i na štetu budu ćeg boljeg pristupa me đunarodnom znanju; kada se lokalnim elitama u ili izvan preduzeća daju posebne privlegije; kada se određ ene etničke manjine isključuju iz liste potencijalnih ponuđ ača ili im se daje povlašteni pristup itd.). Ovakve situacije treba pažljivo motriti i procjenjivati pro cjenjivati ih i sa aspekta prevencije korupcije.
4
2. METODE PRIVATIZACIJE 2.1. Metode privatizacije
Privatizacija (čitava ili djelimič na) se može izvršiti uz pomo ć nekoliko metoda:
Direktnom prodajom ili kroz zajednič ka ulaganja sa strateškim investitorom;
Prodajom najboljem ponuđ aču/ponuđaču koji ima najvišu ponudu, nakon odabira tendera unutar:
Otvorene ili
Zatvorene grupe ponuđača;
Aukcijom, bilo:
„Otvorenom“, ili
„Kontrolisanom“, sa postupkom predkvalifikacije onih koji su prijavili u češće;
Prodajom akcija na berzi;
Prodajom ili distribucijom vaučera javnosti ili dijelu javnosti (poseban problem koji prati prodaju ili distribuciju vauč era je činjenica da često, zbog njihove isuviše široke distribucije, ne postoji grupa vlasnika vauč era koji su kompetentni ili odgovorni za upravljanje preduzeć em);
Otkupom od strane zaposlenih ili menadžera;
Kombinacijom nekoliko metoda.
Svaki od ovih metoda ima ulazne ta čke ili rizike korupcije, od kojih su neki generalno primjenjivi, a drugi specifični za pojedini metod. 2.2. Pravila prodaje na berzi u Republici Srpskoj 3
Predmet privatizacije prodajom na berzi može biti dio ili cijeli paket akcija državnog kapitala u akcionarskom društvu. Prodaja na ber zi sprovodi se u slučaju:
3
kada je posebnim privatizacionim programom prodaja na berzi utvrđ ena kao metod prodaje, nakon dvije neuspjele prodaje putem tendera, kada je rješenjem o odobravanju programa privatizacije, u skladu sa Zakonom o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 24/98, 62/02, 38/03, 65/03 i 109/05) kao jedan od metoda prodaje utvrđen metod: licitacija, fiksni tender ili direktna prodaja,
http://www.irbrs.net/docs/Akti/97-06%20pravila%20prodaje%20na%20berzi%20lat.pdf 5
kada zakonom ovlašćeni prodavac (u daljem tekstu: Prodavac) ocijeni da se takvom privatizacijom mogu postići ciljevi utvrđeni Zakonom o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima.
U slučaju prodaje državnog kapitala akcionarskog društva kada je posebnim privatizacionim programom prodaja na berzi utvrđena kao me tod prodaje, ili nakon dvije neuspjele prodaje putem tendera, prodaja se vrši na berzi organizovanjem posebne aukcije za paket akcija, uz tačno određene uslove. Ako se prodaja ne sprovede u skladu sa navedenim, prodaja se može sprovesti u okviru redovnog berzanskog trgovanja. Prodavac prodaje akcije akcionarskog društva posredstvom berzanskih posrednika, koje ovlašćuje za svaku prodaju. Prodavac donosi odluku o prodaji na berzi koja obavezno sadrži:
naziv i sjedište akcionarskog društva
šifru i naziv pretežne djelatnosti
ukupan broj akcija akcionarskog društva i nominalnu vrijednost akcije 4
predmet prodaje (broj akcija i % od ukupnog broja akcija)
početnu prodajnu cije nu jedne akcije i paketa akcija
datume iznošenja akcija na berzu
informaciju o tome gdje se i na koji način mogu dobiti podaci o akcionarskom društvu. Odluka može da sadrži i:
uslove prodaje ako se većinski paket akcija nudi na prodaju uz utvrđene fiksne uslove elemente nacrta ugovora o prodaji koji potpisuje učesnik aukcije u slučaju prodaje uz tačno određene uslove ograničenja vezana za učesnike u aukciji za paket akcija, a koja se tiču:
visine ukupnih prihoda koje je učesnik ostvario u posljednje dvije poslovne godine ili visine neto imovine, ostalih uslova za koje Prodavac procijeni da su bitni za uspješnu privatizaciju akcionarskog društva čije se akcije prodaju na berzi,
standard povećanja cijene na aukciji za paket akcija,
poziv za paketiranje akcija,
spisak berzanskih posrednika koji su potpisali ugovor sa Prodavcem i koji su ovlašteni da primaju naloge.
Prodavac odluku objavljuje u jednom dnevnom listu dostupnom na cijeloj teritoriji Republike Srpske, kao i na internet stranici Prodavca, najmanje 15 dana prije iznošenja akcija akcionarskog društva na berzu ili prije održavanja aukcije za paket akcija. Odluka se obavezno dostavlja i berzi.
4
Prilikom izdavanja ili emisije akcija, ukupan kapital kompanije se dijeli na određeni broj akcija i tako se dobija nominalna vrijednost akcija. 6
Berzanski posrednik koji prima kupovne naloge provjerava ispunjavanje navedenih za lica koja žele učestvovati na aukciji za paket akcija i odgovara Prodavcu za sve propuste učinjene u postupku provjere. On je takođe obavezan učesniku aukcije za paket akcija, u slučaju prodaje većinskog paketa akcija, dostaviti na potpis nacrt ugovora o prodaji koji sadrži uslove prodaje ako se većinski paket akcija nudi na prodaju uz utvrđ ene fiksne uslove i elemente nacrta ugovora o prodaji koji potpisuje učesnik aukcije u slučaju prodaje . Potpisivanjem nacrta ugovora o prodaji učesnici aukcije se obavezuju na prihvatanje uslova i elemenata iz nacrta ugovora o prodaji. Licima koja ne ispunjavaju pomenute uslove ili ne potpišu nacrt ugovora o prodaji, berzanski posrednik ima pravo da odbije prijem naloga. Prodavac može ovlastiti berzanskog posrednika da pozove druge akcionare u akcionarskom društvu da zajedno prodaju akcije u paketu. Poziv drugim akcionarima za zajedničku pr odaju berzanski posrednik objavljuje u jednom dnevnom listu dostupnom na cijeloj teritoriji Republike Srpske, kao i na internet stranici Prodavca. Rok u kome se drugi akcionari mogu odazvati pozivu za zajedničku prodaju ne može biti duži od 15 dana od dana objavljivanja poziva. Prodavac i pridruženi akcionari potpisuju ugovore o zajedničkoj prodaji sa berzanskim posrednikom Prodavca i daju nalog za prodaju. U slučaju zajedničke prodaje, Prodavac donosi odluku o izmjeni i dopuni prvobitne odluke.
Utvrđivanje početne prodajne cijene Početna prodajna cijena, odnosno početna cijena jedne akcije i paketa akcija državnog kapit ala u akcionarskom društvu utvrđ uje se kao minimalna cijena. Početna cijena jedne akcije i paketa akcija državnog kapitala u akcionarskom društvu ne može biti niža od cijene utvr đene u skladu sa Uredbom o metodologiji za utvrđivanje neto vrijednosti imovine Akcijskog fonda Republike Srpske i Fonda za restituciju Republike Srpske. Kada akcionarsko društvo u posljednjem finansijskom izvještaju iskazuje gubitak u visini ili iznad ukupnog kapitala, početna cijena akcije iznosi 1% nominalne vrijednosti akcije. Prilikom zajedničke prodaje, početnu cijenu određuju Prodavac i pridruženi akcionari. Početna cijena ne može biti niža od 1% nominalne vrij ednosti akcije. U slučaju prodaje aukcijom za paket akcija utvrđuje se standard povećanja cijene. Standard povećanja cijene je najmanji iznos za koji se u jednom koraku može mijenjati ponuđena kupovna cijena u toku aukcije. Aukcija za paket akcija
Kupac na aukciji za paket akcija je lice koje je ponudilo najvišu cijenu, a kod prodaje sa utvrđenim uslovima lice koje je ponudilo najvišu cijenu, koje je potpisalo nacrt ugovora o prodaji i koje u potpunosti ispunjava uslove aukcije. Unos naloga za prodaju-kupo vinu akcija preduzeća u berzanski sistem trgovanja (BST) u slučaju organizovanja posebne aukcije za paket akcija vrši se na sljedeći način :
nalog za prodaju na dan održavanja aukcije unosi ovlašćeni berzanski posrednik, član berze, koga ovlasti Prodavac
ovlašteni berzanski posrednik, član berze, može unositi više naloga za kupovinu
svi nalozi za kupovinu moraju odgovarati po količini akcijama ponuđenim na prodaju 7
svi članovi berze u BST mogu vidjeti sve naloge za kupovinu koje su unijeli drugi članovi berze, s tim da informacije o članovima berze nisu dostupne povlačenje ili promjena naloga za kupovinu iz BST, u smislu umanjenja cijene, dozvoljena je samo u toku jednog minuta nakon unosa naloga izmjena naloga za kupovinu, u smislu promjene cijene naviše, dozvoljena je do zaključivanja posla na dan održavanja aukcije za paket akcija nalozi za prodaju mogu se unositi u periodu od 9:00 do 9:55 časova na dan održavanja aukcije za paket akcija nalozi za kupovinu se mogu unositi od 10:00 do 10:30 časova u periodu trajanja aukcije od 10:30 do 11:00 ne mogu se unositi novi nalozi za kupovinu u BST, s tim da je dozvoljena korekcija cijena naviše na unesenim nalozima za kupovinu, za cijeli broj standarda povećanja cijene od dotada najviše unesene kupovne cijene ukoliko je posljednji kupovni nalog u BST-u promijenjen nakon 10:55, period trajanja aukcije produžava se za pet minuta (period produženja aukcije); produžavanje aukcije se vrši kontinuirano za novih pet minuta, ako je u toku posljednjih pet minuta promijenjena kupovna cijena ako je posljednja promjena kupovne cijene izvršena u periodu od 14:55 do 15:00 aukcija se zaustavlja i nastavlja naredni dan trgovanja od 11: 00 časova, sa istim periodom produženja aukcije, i tako sve do zaključenja transakcije po isteku perio da trajanja aukcije, BST zaključuje transakciju uzimajući najvišu kupovnu cijenu.
Rok plaćanja kod kupovine na aukciji za paket akcija sa utvrđ enim uslovima je osam dana od dana zaključenja ugovora o prodaji. Kada kupac ne isplati cijenu u ugovorenom roku, ugovor o prodaji se raskida, a aukcija se proglašava neuspjelom.
8
3. PROCES PRIVATIZACIJE U BIH 3.1. Proces privatizacije
Privatizacija praktično svakog pojedinačnog preduzeća odvija se kroz identični proces od četiri (4) koraka:
Strateško razmatranje i odlučivanje: razmatranje i postavljanje političkih i ekonomskih ciljeva, uključujući očekivanja od uvoza kapitala i/ili znanja i pristupa tržištima i tehnologiji; evaluacija političkog i ekonomskog okruženja; selekcija privatizacionih kriterija; procjena privatizacionih rizika; razvoj strategije za borbu sa političkim poteškoćama, kao što je otpor javnosti ili zaposlenih i menadžera preduzeća prema privatizaciji, što je zapravo otpor (organizacionim) promjenama.5
Priprema privatizacije: neophodne fizičk e, finansijske (npr. tretman starog duga) ili organizacione, strukturalne ili kadrovske promjene prije privatizacije, kako bi se ona olakšala; procjena imovine i obaveza preduzeća; eventualno određivanje minimalne cijene; formulisanje investicija i mjera za zaštitu zaposlenih, koje će novi vlasnik preduzeti; određivanje zakonske i druge odgovornosti za postupanje sa „starim dugom za zaštitu životne sredine“; garancije da će preduzeće zaista nastaviti da posluje i/ili garancije kvaliteta proizvoda; izrada nacrta neophodnih pravnih akata. Marketing: potraga za strateškim investitorom, tenderski ili aukcijski proces, oglašavanje i druge marketinške aktivnosti kao što su: direktne ponude, turneje, itd.
Evaluacija ponuda/ponuđača, pregovori i zaključivanje ugovor a. 3.2. Bosna i Hercegovina u poslijeratnoj tranziciji
Iako je od rata prošlo skoro šesnaest godina, Bosni i Hercegovini tek slijedi značajan ekonomski oporavak. Uzimajuć i u obzir vrijeme koje je BiH izgubila tokom rata devedesetih godina i dugi period tranzicije do kraja devedesetih (koji je zapravo još uvijek u toku), ova decenija reformi nije uspješno iskorište na kako bi se dovršili svi ključ ni procesi i kako bi se omogućilo da država sustigne ostale zemlje koja se više uznapredovale u ovom procesu. Tek nedavno je BiH prebacila fokus sa poslijeratne rekonstrukcije na transformaciju prema tržišnoj ekonomiji i sporom otva ranju za strane investicije. Međ utim, strani i domaći investitori se suočavaju sa brojnim ozbiljnim preprekama, uključujući složen pravni i regulatorni okvir, netransparentne procedure poslovanja, slabe sudske strukture i korupciju. Prema izvještaju Svjetske banke „Doing Business 2009”, BiH je sa 117. mjesta na kojem je bila prethodne godine, pala na 119. mjesto. Sada je na posljednjem mje stu među zemljama Evrope i centralne Azije kada su u pitanju vrijeme i troškovi osnivanja preduze ća, kao i troškovi registrovanja imovine. 5
Preduzeće će moći pristupiti promjenama samo ako postoji dovoljan nivo znanja o tome šta i kako treba mjenjati. No, prije svođenja bilo kakvih promjena neophodno je definisati sve organizacione karakteristike i mogućnosti zaposlenih da prihvate nove kulturne obrasce. Neophodno je ubjediti zaposlene da je napredak moguć jedino kroz promjene. Zagovornici promjena polaze od toga da su promjene poželjne jer donose beneficije, korist. Protivnici ističu teškoće u izvođenju promjena, nejasne posljedice po njihov status, sigurnost, navike... Dakle, postoji „sukob kultura”, pa je zadatak menadžera da “otporaše” prevede u dijelove koje podržavaju promjene (ubjeđivanjem, demonstracijom prednosti, davanjem garancija, itd). 9
Slični trendovi mogu se uočiti uzimajući u obzir sveukupni nivo korupcije, prema globalnom Indeksu percepcije korupcije (CPI) Transparency International-a. BiH je nekoliko godina doživljavala stalni pad na CPI listi, završivši na kraju sa indeksom 2.9 u 2005. i 2006. godini, č ime je postala jedna od najkorumpiranijih i najnerazvijenijih evropskih država, sa najvećom prisutnošću fenomena „zarobljene države“. Neznatan napredak primijećen je 2007.godine (indeks je bio 3.3), uglavnom kao posljedica većeg pritiska civilnog društva i medunarodne zajednice na vlade da povećaju napore u borbi protiv korupcije. Na žalost, niz događaja tokom 2007. i 2008. Slika 2 – Mapa i tabela stepena korupcije za 2010. godinu6 godine doveo je ponovo do pogoršanja indeksa (ocjena 3.2 u 2008. godini), što je dovelo BiH maltene na samo dno liste evropskih zemalja. Prema podacima organizacije Freedom House: „Percepcija korupcije u BiH je visoka, a javnost se čini navik nuta na to. Nije bilo ozbiljnih naznaka vlasti da je spremna da se bavi tim pitanjem, uprkos usvajanju antikorupcijske strategije i novog državnog zakona o antikorupcijskom tijelu, koje su usvojene kao uslov za liberalizaciju viznog režima s EU. Zahvaljujući nedostat ku istinske spremnosti od strane vlade da se zaustavi plamen korupcije, i povećanju pritiska na nedržavne aktere koji su usmjereni na borbu protiv korupcije, procjena korupcije BiH ostaje na 4.5”
Slika 3- Freedom House izvještaj „Narodi u tranziciji”7
6 7
Izvor: http://www.transparency.org/policy_research/surveys_indices/cpi/2010/results http://www.freedomhouse.org/template.cfm?page=17 10
Republika Srpska
Zakon o privatizaciji državnog kapitala u RS donešen je 1998. godine (“Službeni glasnik Republike Srpske“ 24/98) i mijenjan je i dopunjavan 2002., 2003. (dva puta) i 2005. godine. Republika Srpska je 2006. godine donijela potpuno novi Zakon o privatizaciji državnog kapitala u preduzeć ima (51/06) koji je jednom mijenjan u januaru 2007. godine. Zakon o privatizaciji iz 1998. godine definisao je privatizaciju kao prodaju i prenošenje državnog kapitala u preduzeć ima koja su u svojini RS, u svojinu doma ćih i stranih fizičkih i pravnih lica, i pošao je od stava da su osnovni principi privatizacije javnost i ravnopravnost učesnika. Treba napomenuti da su stanovi u državnom vlasništvu, poslovni prostori, garaže i druga državna imovina privatizovani po posebnim zakonima. Proces privatizacije stanova je završen, dok je Zakon o privatizaciji poslovnih prostora i gara ža donešen, ali zbog spora izmeđ u entitetske vlasti i lokalnih nivoa vlasti, prije svega u pitanju rasporeda sredstava od privatizacije ove imovine, Zakon nikada nije primjenjen u praksi iako je usvojen u NSRS.
Kako je već navedeno, Republika Srpska je donijela novi Zakon o privatizaciji državnog kapit ala u preduzeć ima, u kome je, iako je deklaratorno zadržala principe zakona iz 1998. godine, unekoliko promjenila proces privatizacije tzv. strateških preduze ća, na način što je ukinula Agenciju za privatizaciju, uspostavila Investiciono razvojnu banku RS 8, kao ovlaštenog prodavca državnog kapitala, a kao predmet privatizacije su ozna čeni akcije i udjeli koji se nalaze u portfelju Akcijskog fonda RS i državni kapital koji se do stupanja na snagu tog zakona nije privatizovao. Najznač ajnija promjena koja je u svojena ovim zakonom je moguć nost da se državni kapital u preduzeć ima iz oblasti proizvodnje i distribucije električne energije, naftne industrije, željezničkog saobrać aja, telekomunikacija, vodosnabdijevanja, rudarstva i šumarstva, javnih medija, igara na sreću, proizvodnje oružja, vojne opreme i ostalim preduzećima od strateškog značaja, privatizuje po posebnim privatizacionim programima koje donosi Vlada RS, uz saglasnost Narodne skupštine RS, s tim da i od ovog izuzetka Zakon kreira još izuzetaka, a koji se tiču moguć nosti da Vlada RS, u gore navedenim oblastima, može preduze ća privatizovati metodom neposrednog odabira kupca, uz saglasnost Narodne skupštine RS. Pozivom na ovaj Zakon o privatizaciji, Narodna skupština RS je donijela Zakon o uslovima prodaje akcija iz oblasti naftne industrije Republike Srpske (februar 2007. godine, sa izmjenama i dopunama iz jula 2007. godine). Na osnovu ovog specijalnog Zakona, prodana je naftna industrija Republike Srpske (Rafinerija nafte a.d. Bosanski Brod, Rafinerije ulja a.d. Modriča i Petrol a.d. Banja Luka) ruskom partneru „Neftegazinkor” 9. Ne zna se u potpunosti ko su vlasnici 60% ovog preduzeć a koje je kupilo naftnu industriju Republike Srpske. Kao neophodni instrumenti koji prate privatizaciju, donešen je Zakon o hartijama od vrijednosti, ustanovljena je Komisija za hartije od vrijednosti kao centralno regulatorno tijelo, uspostavljen je Centralni registar hartija od vrijednosti (CRHOV) i osnovana je Berza u Banja Luci (BLSE). U martu 2006.g., NSRS je donijela Zak on o reviziji privatizacije u državnim preduzećima i bankama, s ciljem utvrđivanja nezakonitosti u procesu privatizacije i utvrđivanja vlasničke strukture kapitala, te sprečavanja organizovanog kriminala da uspostavi kontrolu nad kapitalom i utvrđivanja obaveza i odgovornosti odgovornih lica u organima državne uprave. Pod revizijom privatizacije smatra se ispitivanje odluka i postupaka Vlade Republike Srpske, Direkcije za privatizaciju RS, Ministarstva finansija RS i Jedinice za privatizaciju banaka, kao i odluka i postupaka drugih organa Republike Srpske; procedura u provođenju privatizacije, tendera, 8 9
Zvanični website Investicione razvojne banke Republike Srpske: http://www.irbrs.net/ http://www.neftegazincor.ru/ 11
licitacija, direktne prodaje; ugovora o privatizaciji i izvršavanja ugovorenih obaveza, promjena vršenja djelatnosti preduzeća suprotno uslovima iz ugovora o prodaji i načina upotrebe stare devizne štednje u postupku privatizacije. Reviziju procesa privatizacije sprovodi Komisija za reviziju privatizacije koju imenuje Vlada RS. Privatizacija banaka
Banke u RS su privatizovane na osnovu Zakona o privatizaciji državnog kapitala u bankama („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 24/98). Kao i preduzeća, banke su bile dužne da sačine poč etni bilans, koji je odobravalo Ministarstvo finansija RS, a po osnovu posebnog zakona. Sve banke koje su imale u strukturi kapitala preko 50% državnog kapitala ušle su u proces privatizacije, a nesolventnim bankama je Agencija za bankarstvo RS oduzimala dozvolu za rad i banka je prestajala sa radom. Postupak privatizacije banaka je provodilo Ministarstvo finansija, a predmet prodaje su bile postojeće ili nove akcije, kroz emisiju istih, dok su metode prodaje bile licitac ija i neposredna pogodba, u sluč aju da licitacija nije uspjela. Plaćanje dionica banke u toku privatizacije je bilo mogu će samo novcem, s tim da kreditiranje kupovine dionica nije moglo biti iz kapitala banke koja se privatizuje. Sredstva ostvarena prodajom postojeć ih dionica su pripadala Budžetu RS, dok su sredstva za kupovinu novoemitovanih dionica pripadala banci. Ugovor o prodaji dionica banke odobravala je Vlada RS, a sam ugov or, u pismenoj formi, zaključ ivalo je Ministarstvo finansija RS. 3.3. Ishod privatizacije u BiH Republika Srpska
U Republici Srpskoj je putem Banjaluč ke berze prodan državni kapital u jednom strateškom i 186 akcionarskih društava iz vauč er ponude, za ukupnu vrijednost od 50 100 000 KM od čega je 6 627 000 KM u novcu (u 2008. godini, otkako je uspostavljeno potpuno funkcionisanje IRBRS10, kao ovlaštenog prodavca državnog kapitala). Ovaj postupak privatizacije je generalno ocjenjen kao pozitiva n u odnosu na raniji nač in putem licitacije. Težište u izboru metode privatizacije stavljeno je na pr odaju putem berze, č ime bi mehanizmi tržišta kapitala značajnije bili uključeni u proces privatizacije. Tabela 1: Stanje državnog kapitala u RS, 13. novembra 2008. godine11
Opis
000 000 KM
%
Ukupan iznos državnog kapitala na dan 30.06.1998.godine
8 642
Državni kapital za privatizaciju
8 277
100.00
Ukupan iznos državnog kapitala privatizovan svim metodama privatizacije
5 669
68.49
Ostatak državnog kapitala za privatizaciju
2 608
31.51
10 11
Investiciona razvojna banka Republike Srpske Izvor: Investiciona razvojna banka Republike Srpske i Transparency International 12
Preostala privatizaciona ponuda u RS, u vidu portfelja Akcijskog fonda Republike Srpske na dan 30.09.2008.godine, obuhvatala j e državni kapital u 390 preduzeća, od č ega je u njih čak 118 (ili 30.26%) pokrenut postupak steč aja ili likvidacije.
Od preostalih 272 preduzeć a, čak 145 (ili 53. 30%) nije izvršilo usklađ ivanje sa Zakonom o preduzećima (korporatizaciju) ili nije do kraja sprovelo taj postupak. Ovo naroč ito predstavlja problem ako se ima u vidu da je zakonom i podzak onskim aktima predviđeno da se najveć i broj privatizacija u RS sprovede metodom prodaje akcija na berzi, za šta je korporatizacija preduzeća nužan preduslov. Tako đe, jedan broj preduzeća iz ove grupe ne radi već duži niz godina, te se nameće potreba rješavanja njihovog statusa, kako bi se dobila prava slika preostale privatizacione ponude u RS. Federacija BiH
Proces privatizacije državnog kapit ala tekao je vrlo sporo, pa je č ak i tzv. masovna privatizacija bila zabrinjavajuće loše rukovođ ena. Tako su se od 1999. do 2003. godine odvijala ukupno tri ciklusa javnih ponuda akcija sa različ itim uslovima u svakom ciklusu. Ukupna knjigovodstvena vrijednost privatizovanog državnog kapitala procjenjuje se na 3.6 milijardi KM, dok je ukupna vrijednost kapitala uplać enog u sertifikatima 7.83 milijardi KM. Putem takve inicijalne javne ponude ukup no je privatizovano 765 preduzeća, u koja je ušlo preko 55 000 novih akcionara. Pored sertifikata, obavljena je i prod aja putem tendera u 600 preduzeć a u periodu 1999-2006. go dine. Ukupan broj preduzeć a privatizovanih tenderskom metodom u FBiH od 1999-2006. godine je bio 600, ukupne nominalne vrijednosti 1.53 milijardi KM, dok je njihova ukupna utvrđena cijena iznosila 782 miliona KM. Kroz privatizaciju navedenih subjekata, ukupno je ugovoreno i 1.24 mi lijardi novih investicija. Konač no, radna snaga koju obuhvata tih 600 preduzeća, u trenutku njihove privatizacije, iznosila je ukupno 41 958 zaposlenih, pored kojih je zaposleno ili formalizovan radni status njima još 13 487.
13
ZAKLJUČAK
Do 31. oktobra 2007.godine skoro dvije tre ćine državnog kapitala je bilo privatizovano u Republici Srpskoj, dok je u Federaciji riječ o otprilike 52% predviđ enog kapitala. Opšta procjena procesa privatizacije u BiH za sada pokazuje da privatizacija nije ispunila o čekivanja iz sljedećih razloga: odugovlačenje samog procesa, nedostatak transparentnih i jasnih pravila i kriterijuma, naročito u privatizaciji tzv. preduze ća od strateškog znač aja, nejednak tretman prema potencijalnim ulagačima koji je doveo do znač ajnog smanjenja tržišnog kapitala, kako u Federaciji BiH, tako i u Republici Srpskoj, zatim nepoštivanje principa korporativnog upravljanja, što je kao posljedicu imalo nedostupnost informacija od strane vlasnika, vezano za njihova prava i obaveze, nedostatak vladavine prava, sukobi interesa javnih zvani čnika uključenih u proces privatizacije, itd.
Problemi u BiH bili su veoma specifični i nisu bili uobičajeni u drugim zemljama koje su provodile privatizaciju. Najveći među njima čini se da je samo odugovlačenje privatizacije, tj. njeno neprovođenje i svi prateći negativni efekti. Dva nezavisna modela privatizacije i ne bi bila toliko problematična, da je privatizacija provedena koordinirano i brzo. Međutim, odugovlačenje je pogodovalo slabom regulisanju post-privatizacionog tržišta, pa je samim tim i novonastali pravni sistem, barem u ranim post- dejtonskim godinama, bio bitno različit.12 Sve navedeno predstavlja samo neke od primjera netransparentnih procedura od strane javnih organa BiH. Direktna selekcija partnera primjenjuje se i na drugim poljima, kao što su koncesije13, greenfield investicije14, kao i druge oblike javnog ugovaranja. Ovo postaje naro čito važno kada se uzme u obzir d a ovakva ugovaranja nisu propraćena odgovarajuć im studijama izvodljivosti, analizama uticaja na ekologiju i ostalim preventivnim mehanizmima. Pritisak na zakonitiji i transparentniji proces privatizacije doveo je do usvajanja Zakona o reviziji privatizacije državnog kapitala u preduzeć ima i bankama Republike Srpske iz 2006. godine. No, borba po svaku cijenu za politi čku kontrolu nad prihodima od privatizacije ć e najvjerovatnije dovesti do konfiskacije ve ć prodane imovine, što svakako može poslati veoma nepovoljnu poruku ostalim potencijalnim ulagač ima da njihova prava privatnog vlasništva nisu uopšte zagarantovana i zašti ćena. Sve ovo kada se zbroji, može imati zna čajan negativan uticaj na imidž BiH u svijetu. Kao posljedica ovoga, Bosna i Hercegovina ima najniži procenat direktnih stranih ulaganja u poređ enju sa drugim zemljama u tranziciji, velike afere se povezuju sa promjenom vlasništva gotovo svakog zna čajnog preduzeća, a pojedini slučajevi privatizacije strateških preduzeća čekaju svoj epilog na sudu.
12
Prema podacima Transparency International Koncesija je pravo na korištenje nacionalnog dobra za obavljanje privredne djelatnosti. Koncesija je pravo koje se prodaje - na temelju njega se ostvaruje zarada - pa ga je kao preduzetničku glavnicu potrebno kupiti prije početka korištenja. 14 Grinfild investicija (engl. Greenfield investment) je jedna od vrsta investicija, za koju je značajno, da se sa poslom počinje posve od početka, bez prethodne infrastrukture, poslovnih prostora i radnika. Grinfild investicija je alternativa ostalim vrstama investicija, kao što su na primjer preuzimanje, partnersko udruženje, otkup licence itd. Greenfield investicije predstavljaju osnivanje potpuno novog preduzeća tj. stvaranje nove proizvodne imovine što je po pravilu privilegija velikih multinacionalnih kompanija. Razgranavanjem svoje mreže preduzeća one povećavaju i svoj ekonomski uticaj na svjetske privredne tokove. 13
14
PRILOZI
Prilog 1: Zakon o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima
15
Prilog 2: Pravila prodaje na berzi
16
Prilog 3: Plan privatizacije državnog kapitala za 2011. godinu15
15
Izvor: http://www.irbrs.net/docs/upload/Plan%20privatizacije%202011.pdf 17
Prilog 4: Pregled neprivatizovanih preduzeća16 Preduzeće
Opština
1. „AERODROMI REPUBLIKE SRPSKE“ AD BANJA LUKA
BANJA LUKA
2. A.D. „15.APRIL“ VIŠEGRAD
VIŠEGRAD
3. SP „AUTOTRANSPORT“ AD ZVORNIK
ZVORNIK
4. KP "BUDUĆNOST" AD LAKTAŠI
LAKTAŠI
5. „BIŠINA“ AD NEVESINjE
NEVESINJE
6. „BJELAŠNICA“ AD PALE
PALE
7. KP „BOBAS“ AD KOTOR VAROŠ
KOTOR VAROŠ
8. DI „BORJA“ AD TESLIĆ
TESLIĆ
9. AD „BOSANKA“ PALE
PALE
10. BRODTEKS FABRIKA ČARAPA I PREDIVA AD B.BROD
BOSANSKI BROD
11. „BROMET“ AD BOSANSKI BROD
BOSANSKI BROD
12. AD „BROD“ BOSANSKI BROD
BOSANSKI BROD
13. FO „BOSNA-OBUĆA“ AD BANJA LUKA
BANJA LUKA
14. „BUDUĆNOST“ AD ŠAMAC
ŠAMAC
15. ČAJAVEC CENTAR ZA KVALITET BANJA LUKA
BANJA LUKA
16. „DRUŠTVENI STANDARD“ ČAJAVEC AD BANJA LUKA
BANJA LUKA
17. „CELPAK“, AD PRIJEDOR
PRIJEDOR
18. „CICELJ“ AD ČAJNIČE
ČAJNIČE
19. „ČISTOĆA“ AD BANJA LUKA
BANJA LUKA
20. „ČAJAVEC“ EOP AD BANJA LUKA
BANJA LUKA
21. ČAJAVEC PT AD BANJA LUKA
BANJA LUKA
22. „ČAJAVEC“ SO AD BANJA LUKA
BANJA LUKA
23. „ČAJAVEC“ SPECIJALNI UREĐAJI AD BANJA LUKA
BANJA LUKA
24. „ČAJAVEC“ ŠTAMPANE VEZE AD BANJA LUKA
BANJA LUKA
25. „ČAJAVEC TELEKOMUNIKACIJE I ELEKTRONIKA AD BANJA LUKA
BANJA LUKA
26. „ČAJAVEC“ AD BANJA LUKA
BANJA LUKA
27. „ČAJAVEC“ MDU AD BANJA LUKA
BANJA LUKA
28. „ČAJAVEC-MEGA“ AD BANJA LUKA
BANJA LUKA
29. MIKROELEKTR ONIKA AD, BANJA LUKA
BANJA LUKA
30. „ČAJAVEC“ PEM AD BANJA LUKA
BANJA
31. „ČAJAVEC“ PRECIZNI LIV AD BANJA LUKA
BANJA LUKA
32. „ČAJAVEC“ PPS, TELEKOMUNIKACIJE AD BANJA LUKA
BANJA LUKA
33. „ČAJAVEC“ PROMET AD BANJA LUKA
BANJA LUKA
34. „ČAJAVEC“ SIP AD BANJA LUKA
BANJA LUKA
35. KP „ČISTOĆA“ AD, ŠAMAC
ŠAMAC
36. ČISTOĆA I ZELENILO AD ČELINAC
ČELINAC
37. „DRINA“ AD BRATUNAC
BRATUNAC
38. „DRINIĆ“ AD PETROVAC-DRINIĆ
PETROVAC
39. „DALEKOVODINŽENjERING“ AD BRATUNAC
BRATUNAC
40. „ELASTIK“ AD VLASENICA
VLASENICA
41. ENERGOINVEST AD PALE
PALE
42. „ENIKON“ AD SA P.O. ZVORNIK
ZVORNIK
43. MJEŠOVITI HOLDING „ELEKTROPRIVRE DA“ MATIČNO PREDUZEĆE AD TREBINJE
TREBINJE
44. „FAGMIN“ AD PETROVO
PETROVO
45. „FAMOD“ AD ZVORNIK
ZVORNIK
46. FO „KOTOR VAROŠ“ AD KOTOR VAROŠ
KOTOR VAROŠ
47. FON ŠEKOVIĆI
ŠEKOVIĆI
48.FABRIKA ŠEĆERA BIJELjINA AD VELIKA OBARSKA
BIJELJINA
49. „FABRIKA STOLOVA I STOLICA“ AD LOPARE AD
LOPARE
16
Izvor: http://www.irbrs.net/PrivatizacijaRezultatiDB.aspx?tab=2&lang=cir 18
Preduzeće
Opština
50. FABRIKA STOČNE HRANE AD NOVA TOPOLA
NOVA TOPOLA
51. „FSV“ AD LUKAVICA
LUKAVICA
52. „FABRIKA VIJAKA“ AD MRKONjIĆ GRAD
MRKONJIĆ GRAD
53. „GRADSKA ČISTOĆA“ AD BRATUNAC
BRATUNAC
54. KP „GRADSKA ČISTOĆA“ AD GRADIŠKA
GRADIŠKA
55. „GLAS SRPSKE“ AD BANjA LUKA
BANJA LUKA
56. „GAS PROMET“ AD ISTOČNO SARAJEVO-PALE
PALE
57. „GRADAC“ AD BRATUNAC
BRATUNAC
58. „GRIJANjE“ AD BOSANSKI BROD
BOSANSKI BROD
59. KP „GRADSKE TOPLANE“ AD PALE
PALE
60. „GRADSKA TOPLANA“ AD DOBOJ
DOBOJ
61. GRADSKA TRŽNICA AD PRIJEDOR
PRIJEDOR
62. HOTEL „BOSNA“ AD, BANjA LUKA
BANJA LUKA
63. „HEMIJA“ AD MODRIČA
MODRIČA
64. HPK AD KOZARSKA DUBICA
KOZARSKA DUBICA
65. HRANAPRODUKT AD, ŠAMAC
ŠAMAC
66. HIT CENTAR AD ZVORNIK
ZVORNIK
67. HOTEL „KRAJINA“ AD, MRKONjIĆ GRAD
MRKONJIĆ GRAD
68. INGA AD GRADIŠKA
GRADIŠKA
69. „INTAL“ AD MILIĆI
MILIĆI
70. „ITRIS“ AD SRBAC
SRBAC
71 IVANjSKO POLjE AD BOSANSKI BROD
BOSANSKI BROD
72. IZBOR AD SREBRENICA
SREBRENICA
73. „IRCE“ AD ISTOČNO SARAJEVO
ISTOČNO SARAJEVO
74. „IZVOR“ AD BILEĆA
BILEĆA
75. AD DI „JADAR“ ZVORNIK
ZVORNIK
76. „JADRANKA“ AD BANjA LUKA
BANJA LUKA
77. „JELŠINGRAD“ FAM AD BANjA LUKA
BANJA LUKA
78. „JAHORINKA“ AD MOKRO
MOKRO
79. „JUGOMONTAŽA“ AD BILEĆA
BILEĆA
80. „JUPROM“ AD NEVESINjE
BILEĆA
81. KP „KOMUNALAC-TESLIĆ“ AD TESLIĆ
TESLIĆ
82. KOMUNALAC AD BIJELjINA
BIJELJINA
83. „KOMUNALNO“ AD MILIĆI
MILIĆI
84. „KOMUNALAC-MODRIČA“ AD MODRIČA
MODRIČA
85. „KOMUNALAC“ AD KOZARSKA DUBICA
KOZARSKA DUBICA
86. „KOMUNALAC“ AD DERVENTA
DERVENTA
87. „KOMUS“ AD NOVI GRAD
NOVI GRAD
88. „KOMPRED“ AD UGLjEVIK
UGLJEVIK
89. „KOMUNALNO“ AD TREBINjE
TREBINJE
90. J.P. „KOMUS“ AD BILEĆA
BILEĆA
91. KP „KOMUNALAC“ AD FOČA
FOČA
92. J.P. „KOMUS“ AD GACKO
GACKO
93. KP KOMUNALAC AD LAKTAŠI
LAKTAŠI
94. JP KOMUS AD NEVESINjE
NEVESINJE
95. JP „KOMRAD“ AD ROGATICA
ROGATICA
96. K.P. KOMUNALAC AD SRBAC
SRBAC
97. KP KOMUNALAC AD VIŠEGRAD
VIŠEGRAD
98. FAMOS FABRIKA „KORAN“ AD, PALE
PALE
99. KOSMOS AD BANjA LUKA
BANJA LUKA
100. K.P. „PARK“ AD MRKONjIĆ GRAD
MRKONJIĆ GRAD
101. JP „KOMUNALNO“ AD PALE
PALE
102. KP „TOPLANA“ AD GRADIŠKA
GRADIŠKA
19
Preduzeće
Opština
103. KP ČISTOĆA AD VLASENICA
VLASENICA
104. „KRAJINABORAC“ AD BANjA LUKA
BANJA LUKA
105. „KRAJINAPROMET“ AD NOVI GRAD
NOVI GRAD
106. KRAJINAPETROL AD BANjA LUKA
BANJA LUKA
107. „KTK ALHOS“ AD SOKOLAC
SOKOLAC
108. KOMUNALNE USLUGE AD PRIJEDOR
PRIJEDOR
109. DIP „KOZARA“ AD KOZARSKA DUBICA
KOZARSKA DUBICA
110. „LIMKO“ AD SKELANI
SKELANI
111. RŽR „LjUBIJA“ AD PRIJEDOR
PRIJEDOR
112. KP „LISINA“ A.D. ŠIPOVO
ŠIPOVO
113. LUTRIJA RS AD BANjA LUKA
BANJA LUKA
114. MI „LEVITA“ GRADIŠKA
GRADIŠKA
115. MAGLIĆ-HOLDING AD FOČA
FOČA
116. DI „MANjAČA“ AD MRKONjIĆ GRAD
MRKONJIĆ GRAD
117. MLINPEK AD PRNjAVOR
PRNJAVOR
118. „MOTAJICA AD SRBAC
SRBAC
119. „MOTAJICA“ AD DERVENTA
DERVENTA
120. „METALAC“ AD VIŠEGRAD
VIŠEGRAD
121. „METALRAD“ AD MODRIČA
MODRIČA
122. „NAPREDAK“ AD HAN PIJESAK
HAN PIJESAK
123. NOVI VELEPROMET AD ZVORNIK
ZVORNIK
124. „NEVESINjKA“ AD NEVESINjE
NEVESINJE
125. OC „JAHORINA“ AD PALE
PALE
126. „OČNA OPTIKA“ AD BANjA LUKA
BANJA LUKA
127. PAK CENTAR AD ISTOČNO SARAJEVO
ISTOČNO SARAJEVO
128. JP PROTIVGRADNA PREVENTIVA AD GRADIŠKA
GRADIŠKA
129. KP „PARK“ AD PRNjAVOR
PRNJAVOR
130. „PLANINA“ AD BLATNICA
TESLIĆ
131. „PLANINSKO“ AD HAN PIJESAK
HAN PIJESAK
132. AD PALE-STAN PALE
PALE
133. „PETAR MRKONjIĆ“ AD MODRIČA
MODRIČA
134. DI „PODGRADCI“ AD GORNjI PODGRADCI
GORNjI PODGRADCI
135. SRPSKE POŠTE AD BANjA LUKA
BANJA LUKA
136. „PROGRES“ AD DOBOJ
DOBOJ
137. „PROLEKS“ AD KOTOR VAROŠ
KOTOR VAROŠ
138. „PROTEKT“ AD PRIJEDOR
PRIJEDOR
139. „VODOVOD I KOMUNALIJE“ AD ZVORNIK
ZVORNIK
140. „RAZVITAK“ AD DVOROVI, BIJELjINA
BIJELJINA
141. „RIBNIK“ AD RIBNIK
RIBNIK
142. JP „RAD“ AD BRATUNAC
BRATUNAC
143. GP „RADNIK“ AD, DOBOJ
DOBOJ
144. GIK „RADNIK“ AD, SREBRENICA
SREBRENICA
145. RAD AD TESLIĆ
TESLIĆ
146. „REMONT MONTAŽA“ AD BIJELjINA
BIJELJINA
147. RUDNIK MRKOG UGLjA „MILjEVINA“ AD MILjEVINA
MILJEVINA
148. „ROMANIJA“ AD SOKOLAC
SOKOLAC
149. „ROTEKS“ AD ROGATICA
ROGATICA
150. RUDNIK OLOVA I CINKA „SASE“ AD SREBRENICA
SREBRENICA
151. VP „SAVA“ AD GRADIŠKA
GRADIŠKA
152. „6.AVGUST“ AD MILIĆI
MILIĆI
153. BRC „ŠEHER“ BANjA LUKA
BANJA LUKA
154. PD „SEMBERIJA“ AD, BIJELjINA
BIJELJINA
155. „SOKO FTS“ AD LjUBINjE
LJUBINJE
20
Preduzeće
Opština
156. „SARAJEVO-GAS“ AD ISTOČNO SARAJEVO
I. SARAJEVO
157. „SOKO GUMA“ AD LjUBINjE
LJUBINJE
158. „SANATRON“ AD NOVI GRAD
NOVI GRAD
159. „SOKO HOLDING“ AD LjUBINjE
LJUBINJE
160. STAKORINA AD, LUKE- ČAJNIČE
ČAJNIČE
161. RUDNIK LIGNITA „STANARI“ AD STANARI
STANARI
162. „STANOSERVIS“ AD NOVI GRAD
NOVI GRAD
163. „STOČAR“ BANjA LUKA
BANJA LUKA
164. JPŠ ŠUME REPUBLIKE SRPSKE AD SOKOLAC
SOKOLAC
165. „SAVA AD BIJELjINA
BIJELJINA
166. NIRS-TERPENTIN AD VIŠEGRAD
VIŠEGRAD
167. „TOPLANA DERVENTA“ AD DERVENTA
DERVENTA
168. UTRC „TERME OZREN“ AD PETROVO-KAKMUŽ
PETROVO
169. „TOPLANA“ AD BANjA LUKA
BANJA LUKA
170. TOPLANE AD SOKOLAC
SOKOLAC
171. A.D. „TOPLANA“ PRIJEDOR
PRIJEDOR
172. „TRGOEKSPORT“ AD NEVESINjE
NEVESINJE
173. ITK „TRIKO“ AD GRADIŠKA
GRADIŠKA
174. „TRGOPROM“ AD BILEĆA
BILEĆA
175. TI „UKRINA“ AD DERVENTA
DERVENTA
176. „UNIONINVEST“ AD ISTOČNO SARAJEVO
ISTOČNO SARAJEVO
177. „UNIVERZAL“ AD BANjA LUKA
BANJA LUKA
178. VODOVOD AD BANjA LUKA
BANJA LUKA
179. VODOVOD AD ČELINAC
ČELINAC
180.KP VODOVOD AD GRADIŠKA
GRADIŠKA
181. „VODOVOD I KANALIZACIJA“ VLASENICA
VLASENICA
182. VODOVOD AD KOZARSKA DUBICA
KOZARSKA DUBICA
183. JP „VODOVOD I KANALIZACIJA“ AD PALE
PALE
184. „VODOVOD“ AD PRIJEDOR
PRIJEDOR
185. KP „VODOVOD“ AD PRNjAVOR
PRNJAVOR
186. JP „VODOVOD“ AD TREBINjE
TREBINJE
187. “VODOVOD“ AD DOBOJ
DOBOJ
188. JP „VODOVOD“ AD GACKO
GACKO
189. JP VODOVOD AD NEVESINjE
NEVESINJE
190. KP „VODOVOD“ AD SRBAC
SRBAC
191. „VEZIONICA“ AD ZVORNIK
ZVORNIK
192. „VIHOR“ AD BRATUNAC
BRATUNAC
193. „VODOVOD I KANALIZACIJA MODRIČA“ AD MODRIČA
MODRIČA
194. „VODOVOD I KANALIZACIJA“ AD BIJELjINA
BIJELJINA
195. PVIK „IZVOR“ AD FOČA
FOČA
196. KP „VIK“ A.D. ISTOČNO SARAJEVO
ISTOČNO SARAJEVO
197. KP „VODOVOD I KANALIZACIJA“ AD NOVI GRAD
NOVI GRAD
198. JP VODOVOD I KANALIZACIJA AD ROGATICA
ROGATICA
199. KP VODOVOD I KANALIZACIJA AD ŠAMAC
ŠAMAC
200. JP VIK „VRELO BIOŠTICA“ AD SOKOLAC
SOKOLAC
201. J.P. „VODOVOD“ AD BILEĆA
BILEĆA
202. „VELEPROMET&RK“ AD ŠAMAC
ŠAMAC
203. VP „SEMBERIJA“ AD BIJELjINA
BIJELJINA
204. DI „VRBAS“ AD BANjA LUKA
BANJA LUKA
205. „VARDA“ AD VIŠEGRAD
VIŠEGRAD
206. „VRBAS“ AD LAKTAŠI
LAKTAŠI
207. „VETERINARSKO STOČARSKI CENTAR“ A.D. BANjA LUKA
BANJA LUKA
208. AD VETERINARSKA STANICA PETROVO
PETROVO
21
Preduzeće
Opština
209. „VUČIJAK“ AD PRNjAVOR
PRNJAVOR
210. „ZENIT“ AD BIJELjINA
BIJELJINA
211. ŽELjEZNICE RS AD DOBOJ
DOBOJ
212. ŽITOPRODUKT AD BANjA LUKA
BANJA LUKA
213. „ŽIVINOPRODUKT“ AD SRBAC
SRBAC
214. ZVORNIK-STAN AD ZVORNIK
ZVORNIK
215. DP PLASTIKA p.o. BANjA LUKA
BANJA LUKA
216. ODP „AUTOPROMET GLAMOČ“ BANjA LUKA
BANJA LUKA
217. JKP RIBNIK S.KLjUČ
S.KLJUČ
218. JP CENTAR ZA KULTURU, INFORMISANjE I OBRAZOVANjE RIBNIK
S.KLJ UČ
219. IPC KOZARSKI VIJESNIK PRIJEDOR
PRIJEDOR
220. JP DERVENTSKI LIST I RADIO DERVENTA, DERVENTA
DERVENTA
221. ODP „POLjOOPREMA“ IST OČNO SARAJEVO
ISTOČNO SARAJEVO
222. ODP "25. NOVEMBRA" S.BROD
S.BROD
223. JP VETERINARSKA STANICA RIBNIK S.KLjUČ
S.KLJUČ
224. OD ŠIP „KLjUČ“ PO PREVIJA
KLJUČ
225. POLjOPRIVREDNO DOBRO BUTMIR S.ILIDžA
S.ILIDŽA
226. JODP VETERINARS KA STANICA LOPARE
LOPARE
227. JAVNO KOMUNALNO PREDUZEĆE VUKOSAVLjE
VUKOSAVLJE
228. ZDP IKM S.NOVO SARAJEVO
S.NOVO SARAJEVO
229. ODKUP GRADSKO GROBLjE BANjA LUKA
BANJA LUKA
230. DP „PRATEKS“ P.O. PALE
PALE
231. MDP UNIS PALE
PALE
232. JODP RAD S.SARAJEV O
S.SARAJEVO
233. ODP GRADSKI I PRIGRADSKI SAOBRAĆAJ BIJELjINA
BIJELJINA
234. MDP POSLOVNI SISTEM RMK PRIJEDOR, PRIJEDOR
PRIJEDOR
235. ODP „KERAMIKA“ BRATUNAC
BRATUNAC
236. JP KIOC "PETAR KOČIĆ" MRKONjIĆ GRAD
MRKONJIĆ GRAD
237. JP TREBINjE SPORT TREBINjE
TREBINJE
238. CENTAR ZA INFORMISANjE I KULTURU K.DUBICA
K.DUBICA
239. JODP „POLET“ SREBRENICA
SREBRENICA
240. JODP "DOM KULTURE" SREBRENICA
SREBRENICA
241. JP VETERINARS KA STANICA ILIDžA
ILIDŽA
242. DP ZAVOD ZA STUDIJE I PROJEKTOVANjE BANjA LUKA
BANJA LUKA
243. DTP NOVITET-PETROVAC DERVENTA
DERVENTA
244. DIŠP OŠTRELj DRINIĆ
PETROVAC
245. DTP TRGOVINSKI MAGAZIN DERVNETA
DERVENTA
246. DP PREVOZ BANjA LUKA
BANJA LUKA
247. ODP FRIZER TREBINjE
TREBINJE
248.DP FRIZER PRIJEDOR
PRIJEDOR
249. ODP „LIGNOŠPER“ NOVI GRAD
NOVI GRAD
250. JODKP "USLUGA" RUDO
RUDO
251. ODP ZAGORJE KALINOVIK
KALINOVIK
252. ODP „TRIKOTAŽA“ FOČA
FOČA
253. ODP „FABRIKA ČARAPA“ FOČA
FOČA
254. ODP „TOPLANA“ SA P.O. ŠAMAC
ŠAMAC
255. ODP VAZDUŠNA BANjA NEVESINjE
NEVESINJE
256. „ČAJAVEC-TEMIKA“ FOČA
FOČA
257. OJDP VODE BIJELjINA
BIJELJINA
258. MDP MAGROS -SARAJEVO, S.ILIDžA
S.ILIDžA
259. JODP SRPSKI RADIO MODRIČA sa p.o.MODRIČA
MODRIČA
260. ODJP SRPSKI RADIO GRADIŠKA
GRADIŠKA
261. ODP „TRANSPORT“ UGLjEVIK
UGLJEVIK
22
Preduzeće
Opština
262. ITK „SVILA“ AD ČELINAC
ČELINAC
263. JP RADIO-SRBAC SRBAC
SRBAC
264. JKP „SANA“ OŠTRA LUKA
OŠTRA LUKA
265. JKP "PRVI MART" ČAJNIČE
ČAJNIČE
266. ODP „BOSNAEKSPRES“ DOBOJ
DOBOJ
267. ODJKP „CVRCKA“ KNEŽEVO
KNEŽEVO
268. JODP KOMUNALNO LjUBINjE
LJUBINJE
269. ODZP KOOPERATIVA LjUBINjE
LJUBINJE
270. AUTOPREVOZ-EKSPRES ČELINAC
ČELINAC
271. JIIP SRPSKI GLAS ZVORNIK
ZVORNIK
272. DP ZANAT PROM sa p.o. DOVOJ
DOBOJ
273. JODP KSC ZVORNIK ZVORNIK
ZVORNIK
274. CIKO TREBINjE
TREBINJE
275. KJP KOMUNALNO S.KOSTAJNIC A
S.KOSTAJNICA
276. „JELŠINGRAD“ FMU AD KOTOR VAROŠ
KOTOR VAROŠ
277. MDP UNIS SARAJEVO ZDP TVORNICA KOTRLjAJUĆIH LEŽAJEVA SOKOLAC
SOKOLAC
278. ODP „TKAONICA ĆILIMA“ I.SARAJEVO
I. SARAJEVO
279. JKP ZELENILO I ČISTOĆA ŠEKOVIĆI
ŠEKOVIĆI
280. MGP ŠTAMPARIJA RIBNIK
RIBNIK
281. JP RADIO PRNjAVOR, PRNjAVOR
PRNJAVOR
282. VETERINARSKA STANICA ČAJNIČE
ČAJNIČE
283. ZDP PETROLINVEST S.NOVO SARAJEVO
S.NOVO SARAJEVO
284. DP „INŽENjERING-RITE“ UGLjEVIK 2
UGLJEVIK
285. IP NOVI GLAS DOO BANjA LUKA
BANJA LUKA
286. ZDP RADOVINjA-METAL p.o. LjUBINjE
LJUBINJE
287. REGIONALNI CENTAR ZA PRIMJENU NAUKE U POLjOPRIVREDI BANjA LUKA
BANJA LUKA
288. DD RADIO DOBOJ DOBOJ
DOBOJ
289. DOO AUTOSAOBRAĆAJ BANjA LUKA p.o.
BANJA LUKA
290. JP SRSPKI RADIO BROD S.BROD
S.BROD
291. ZDP SANA-TRGOVINA I UGOSTITELjSTVO NOVI GRAD
NOVI GRAD
292. „ČAJAVEC“ MEHANIČKI PROIZVODI BANjA LUKA
BANJA LUKA
293. „SEKUNDAR“ RAMIĆI
RAMIĆI
294. CENTRAL-TOURS DOO BANjA LUKA
BANJA LUKA
295. DTP INFORMATOR BANjA LUKA
BANJA LUKA
296. OJP KOMUNAL sa p.o. PETROVO
PETROVO
297. MP CESTING KOTOR VAROŠ
KOTOR VAROŠ
298. DOGANIJA 1890 LjUBINjE
LJUBINJE
299. DP SAVA TRADE p.o. BANjA LUKA
BANJA LUKA
300. ODP PROIZVODNjA ŠAMPINjONA LjUBIJA p.o.
LJUBIJA
301. ODTP OZRENKA PETROVO
PETROVO
302. JP POLjOPRIVREDNI K sa p.o. SKELANI
SKELANI
303. OJDSKP „STANKOM“ SKELANI
SKELANI
304. ODP TRGOPROMET sa p.o. DERVENTA
DERVENTA
305. ODP POLjOPRIVREDN A STANICA PRIJEDOR
PRIJEDOR
306. DGP POBJEDA sa p.o. S.SARAJEVO
S.SARAJEVO
307. ODGP KRNjIN-PUT DOBOJ
DOBOJ
308. ZDP INSTITUTI I.SARAJEVO
I SARAJEVO
309. JP SRNA BIJELjINA
BIJELJINA
310. OJIGP DUGA ŠAMAC
ŠAMAC
311. ODVP GORNjA BOSNA S.SARAJEV O RJ VIŠEGRAD
VIŠEGRAD
312. ODP „KRIVAJA“ DOBOJ
DOBOJ
313. ODP METALO-M ONTAŽA NEVESINjE
NEVESINJE
314. ODP VELKOM TREBINjE
TREBINJE
23
Preduzeće
Opština
315. JP SRTV OZREN I OZRENSKE NOVINE PETROVO
PETROVO
316. JDP NEVESINjE NEVESINjE
NEVESINJE
317. RAJLOVACPROMET ROGATICA
ROGATICA
318. JP PUTEVI RS BANjA LUKA
BANJA LUKA
319. ODP BALKANAPETROL p.o. MRKONjIĆ GRAD
MRKONJIĆ GRAD
320. ODP LOVNICA ŠEKOVIĆI
ŠEKOVIĆI
321. JDP CENTAR ZA INFORMISANjE KOTOR VAROŠ
KOTOR VAROŠ
322. DP KOZARA LIJEK p.o. PRIJEDOR
PRIJEDOR
323. ODP FT „1. OKTOBAR“ sa p.o, KALINOVIK
KALINOVIK
324. ZDP RMK PROMET PRIJEDOR
PRIJEDOR
325. ODP „DOMARK“ DOBOJ
DOBOJ
326. DP LjUBINjE-PREVOZ LjUBINjE
LJUBINJE
327. ODP GRAĐEVINAR sa p.o. ŠAMAC
ŠAMAC
328. DP PROGRES VUKOSAVLjE
VUKOSAVLJE
329. JDPV SAVA S.BROD
S.BROD
330. JP INFORMATIVNI CENTAR RUDO RUDO
RUDO
331. OJDP GRAD BIJELjINA
BIJELJINA
332. ODTP BANIJAPROMET sa p.o. S.KOSTAJNICA
S.KOSTAJNICA
333. JP RADIO S.KOSTAJNIC A KOSTAJNICA
S.KOSTAJNICA
334. JODP NIRS NAŠA RIJEČ BRATUNAC
BRATUNAC
335. JP SRPSKI RADIO KNEŽEVO
KNEŽEVO
336. RADIO MAJEVICA LOPARE
LOPARE
337. ODP RAZVITAK-LjUBINjE LjUBINjE
LJUBINJE
338. ODP UNAINTEGRAL p.o. PRIJEDOR
PRIJEDOR
339. JKP ZA POGREBNU DJELATNOST "SVETI MARKO" S.NOVO SARAJEVO
S.NOVO SARAJEVO
340. RADIO GACKO GACKO
GACKO
341. JODP "KS I RC" BRATUNAC
BRATUNAC
342. SRC LjUBINjE
LJUBINJE
343. JDP ROMANIJSKI BOŽUR SOKOLAC
SOKOLAC
344. MDP HOLDING „SANA“ NOVI GRAD ZDP „SANA-SAN“ DOBRLjIN, NOVI GRAD
NOVI GRAD
345. RADIO S.SARAJEVO S.NOVO SARAJEVO
S.NOVO SARAJEVO
346. ODJP CENTAR ZA INFORMISANjE I KULTURU BILEĆA
BILEĆA
347. OJDP KOMUNALAC S.BROD
S.BROD
348. OJDP VODOVOD I KANALIZACIJA S.BROD
S.BROD
349. ODP POLjOPRIVREDNIK ŠIPOVO
ŠIPOVO
350. ODP MALOPRODAJA LjUBINjE
LJUBINJE
351. JVA S.SANSKI MOST
S.SANSKI MOST
352. ZDP IMKO sa p.o. GACKO
GACKO
353. MDP ENERGOINVEST ZDP NEVESINjE sa p.o.NEVESINjE
NEVESINJE
354. OJP VETERINARS KA STANICA OSMACI OSMACI
OSMACI
355. ODP KLAONICA I FABRIKA ZA PRERADU MESA HAN PIJESAK
HAN PIJESAK
356. JKP EKOKOM LOPARE
LOPARE
357. ODP „ROGOJ“ TRNOVO
TRNOVO
358. ODP DIMITOR sa p.o, MRKONjIĆ GRAD
MRKONJIĆ GRAD
359. ODP PODRINjE BRATUNAC
BRATUNAC
360. ODP ŠUMA TEHNA sa p.o. K.DUBICA
K.DUBICA
361. ODP UNA sa p.o. S.SANSKI MOST
S.SANSKI MOST
362. ODP SRNETICA S.DRVAR
S.DRVAR
363. ODP GRMEČ DONjI DUBOVIK
DONJI DUBOVIK
364. ODP LELIJA KALINOVIK
KALINOVIK
365. ODP STOLAC VIŠEGRAD
VIŠEGRAD
24
LITERATURA
Prezime, prvo slovo ime na, (godina izdavanja), naziv djela, mjesto izdanja, izdavač http://sh.wikipedia.org http://www.irbrs.net http://www.transparency.org http://www.freedomhouse.org
25
POPIS PRILOGA, TABELA, SLIKA, DIJAGRAMA
Slika 1 Slika 2 Slika 3 Tabela 1 Prilog 1 Prilog 2 Prilog 3 Prilog 4
Džozef Štiglic ................................................................................................ 3 Mapa i tabela stepena korupcije za 2010. godinu ........................................ 10 Freedom House izvještaj „Narodi u tranziciji” ............................................10 Stanje državnog kapitala u Republici Srpskoj 13. nov. 2008. godine ......... 12 Zakon o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima .............................. 15 Pravila prodaje na berzi ............................................................................... 16 Plan privatizacije državnog kapitala za 2011. godinu ................................. 17 Pregled neprivatizovanih preduzeća ............................................................ 18
26