УНИВЕРЗИТЕТ У БАЊОЈ ЛУЦИ
ПМФ БАЊА ЛУКА .
UNIVERSITY OF BANJA LUKA
ПРИРОДНО -МАТЕМАТИЧКИ ФАКУЛТЕТ У НИ В ЕР ЗИ Т ЕТ У Б А ЊО Ј Л УЦ И .
SEMINARSKI RAD Egipat - Arhitektura zagrobnog života Predmet: Građevinarstvo i tehnologije 1
Mentori:
Student:
dr. Milenko Stanković red. prof.
Aleksandar Kovačević
Slađana Janković asist.
U Banjoj Luci, mart 2018.
SADRŽAJ
UVOD ............................................................................................................................................. 2 1.ISTORIJA EGIPTA ................................................ ..................................................... ..................................................................... ................ 3 1.1.Staro Kraljevstvo .............................................. ..................................................... ..................................................................... ................ 3 1.2. Srednje Kraljevstvo .............................................................................................................. 4 1.3. Novo Kraljevstvo ................................................................................................................. 4
2.ZAGROBNI ŽIVOT EGIPĆANA..................................................... ............................................................................................... .......................................... 6 3.ARHITEKTURA ZAGROBNOG ŽIVOTA .............................................. ................................. 8 3.1.Mastabe ................................................................................................................................. 8 3.2.Piramide ................................................................................................................................ 9 3.3. Hramovi .................................................. ...................................................... ............................................................................ ...................... 12 3.4.Grobnice u stijeni ................................................................................................................ 13
3.5.Građena kapela ................................................. ..................................................... ................................................................... .............. 14 ZAKLJUČAK ............................................................................................................................... ............................................................................................................................... 15 LITERATURA ............................................................................................................................. 16 POPIS SLIKA ................................................... ...................................................... ............................................................................ ...................... 17
1
UVOD Civilizacija starog Egipta prije oko 5000 godina razvijala se na obalama rijeke Nil u sjevernoj Africi. Njen razvoj trajao je preko 3000 godina mnogo duže nego neke druge civilizacije u svjetskoj istoriji. Danas je Egipat jedna od najuticajnijih i najrazvijenijih arapskih
država, koji se nalazi između Afrike i Bliskog istoka. Rijeka Nil je najvažnija i najupečatljivija karakteristika Egipta, bez njega život na tom prostoru bio bi skoro nemoguć. Fascinantna je činjenica da Nil teče oko 7.000 km kroz pustinju, a istovremeno donosi ogromne količine vode neophodne za život. Egipat ili zemlja faraona, kako je mnogi nazivaju, sastoji se od uskog pojasa uz obje
strane plodne rijeke Nil, oko koje se nalazi ogoljena zemlja, oštre stijenske litice i pustinja.1 Egipat je bio znatno izolovaniji od ostalih starih civilizacija, posebno onih u Mesopotamiji. S dvije strane je okružen pustinjom, koja prema svojim karakteristikama služi kao prirodna od brambena barijera, a na gornjem toku Nila počinju njezini katarakti, odnosno brzaci, pa je upad u pad i sa te strane otežan. Kao rezultat takve izolovanosti, egipatska civilizacija mogla se slobodnije razvijati bez straha od osvajača, ili miješanja kultura što je bilo karakteristično za civilizaciju Mesopotamije, ali je istovremeno razvilo jaku ksenofobiju (strah od stranog uticaja)
među Egipćanima. Na čelu egipatske države bio je vladar koga su nazivali faraon, a njegova vlast je bila neograničena, doživotna i nasljedna. Živio je u raskoši, a mogao je uvijek lišiti imovine i života svakog svog podanika. Ovakva vlast dovedena do vrhunca naziva se despotija. Faraon se smatrao vrhovnim vlasnikom zemlje, bio je poglavar države, vrhovni vojni zapovjednik i sudija. U upravljanju državom oslanjali su se na plaćeničku vojsku i činovnike iz redova robovlasničke aristokratije i sveštenstva, a aristokratija i sveštenstvo su raspolagali velikim posjedima koje su obrađivali robovi i siromašni seljaci.2 Faraoni su se sahranjivani u veličanstvenim grobnicama, piramidama. Arhitektonske forme u egipatskoj umjetnosti mijenjale su se prema tome kako su
pojedine vrste građevina tokom vremena nastajale i razvijale se (mastabe, piramide, hramovi i njihovi elementi). Osnovna odlika egipatske arhitekture je polihromija što znači da su dijelovi građevina bili bojeni.
1 2
http://historijaumjetnosti.blogspot.ba/2012/01/arhitektura-egipta.html https://www.scribd.com/presentation/139050702/Egipat-u-praistoriji 2
1.ISTORIJA EGIPTA Istoriju Egipta proučava pomoćna nauka poznata pod nazivom Egiptologija, a razvija se u 18.vijeku kada je Napoleon u svoj pohod na Egipat Egipat poveo i naučnike. Osnovni izvor za egipatsku istoriju je lista vladara koju je sastavio egipatski sveštenik Maneto. On je podijelio egipatsko kraljevstvo na 30 dinastija i 3 velika razdoblja:
Staro Kraljevstvo
Srednje Kraljevstvo i
Novo Kraljevstvo.
1.1.Staro Kraljevstvo
Razdoblje Starog Kraljevstva obuhvata period od od I – IX dinastije, tj. od 2130.g.p.n.e. Prestonica u Starom Kraljevstvu bio je Memfis.
3600-
Ovaj period se odlikuje izgradnjom velikih piramida u Gizi sve do XI dinastije kada je prestonica postala Teba. Takođe, označava doba stare države u kojoj je bila apsolutistička vlast faraona, ujedno to je bio i perod stabilne i čvrsto organizovane države, koji se završava sa faraonom Mikerinom-Menkaure. U Egiptu je u to vrijeme vladalo nasljedno kraljevstvo, a faraon je bio sin boga sunca. Religija i kult dobivaju u životu Egipta glavno značenje, pa je tako sveštenički stalež stekao veliku moć.
U središtu religije bilo je sunčano božanstvo (Ra), uz koje je postojao još niz drugih božanstava (Horus, (Horus , Set, Oziris, Izida, Ptah i dr.), razvijalo se vjerovanje u zagrobni život. S time je bio povezan i običaj balzamiranja mrtvaca. mr tvaca. Slikovno, Slikovno , hijeroglifsko pismo bilo je već potpuno razvijeno. Uz to, monumentalno, postoji i pojednostavnjeno hijeratsko, poslije i kurzivno, demotsko pismo.
Egipćani su vrlo rano poznavali sunčanu godinu s 365 dana, bez pr estupne estupne godine. Kult mrtvaca doveo je do gradnje velikih faraonskih grobnica, koje za vrijeme IV dinasti je je (između 2575. i 2465. 2465 . p.n.e.) dobivaju oblik monumentalnih piramida (Keopsova, Kefrenova i Mikerinova piramida u Gizi), povezanih s hramom i okruženih grobnicama egipatskih dostojanstvenika. U vezi s hramovima i grobnicama razvijala se monumentalna likovna umjetnost (kipovi i reljefi). 3
3
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17157#poglavlje25285 3
1.2. Srednje Kraljevstvo
Srednje Kraljevstvo obuhvata period od XI – XVII faraonske dinastije, odnosno od 21301580.g.p.n.e. Povratak stabilnosti za vrijeme kralja Mentuhetepa II, zemlja je bila ujedinjena, što se odmah odrazilo i na napredak u umjetnosti i arhitekturi. Prestonica u Srednjem Kraljevstvu je Teba. Srednje Kraljevstvo je period mira, period vraćanja na stare uzore i tradiciju starog kraljevstva. Dolazi do obnove moći egipatske države i kulturnoga procvata. Stvaraju se novi pristupi sa susjednim zemljama i nova spoljna politika. Neki autori smatraju da je uloga i status kralja manja nego ranije. Osnivač XII dinastije je Amenemhet I, i on prestonicu iz Tebe premješta u oblast Fajuma gd je osniva novi grad Amenemhet Amen emhet Itaui (ime grada znači- držatelj dve zemlje). U nekoliko vojnih poduhvata egipatsko je područje bilo prošireno približno na opseg današnjeg Egipta. U egipatskoj uticajnoj sferi nalazile su se Nubija, Sirija i Palestina, a žive trgovačke veze povezivale su Egipat s Puntom i Kretom. U zemlji je ponovo bio uspostavljen centralizam i čvrst činovnički upravni sistem te smanjen uticaj sveštenstva. U tom periodu je procvijetala egipatska književnost, medicina, matematika i astronomija. Gradili su se mnogobrojni veliki hramovi, prvenstveno za novo vrhovno državno božanstvo Amona, boga zaštitnika prestonice Tebe. Faraoni su za sebe gradili manje piramide, a
dostojanstvenici grobove u pećinama.
1.3. Novo Kraljevstvo
Novo Kraljevstvo obuhvata razdoblje 332.g.p.n.e. Glavni grad grad je je Teba.
od XVIII-XXX dinastije, odnosno od 1580-
U ovom periodu najveći teritorijalni razvoj Egipat je Egipat je doživio u doba kraljice Hatšepsut i njenog polubrata Tutmozisa III.
Faraoni su gradili grobove u pećinama (grobni hram kraljice Hatšepsut u Deir elBahriju). Umjesto dotadašnjega politeizma, Amenofis IV je uveo monoteizam, s božanstvom sunca Atonom (u vezi s time sebe je prozvao Ehnaton, a izgradio je i novu prijestolnicu Ahetaton kraj Tell el-Amarne). Ehnaton proglasava sam sebe sinom, prorokom i izvršocem Boga sunca Atona i kao takav se prikazivao svojim podanicima. U Amarni gradi palatu koju naziva Horizont
4
Atona. Njegova radikalna reforma religije izaziva veliki otpor tebanskog sveštenstva. Ta se reforma odrazila i u likovnoj umjetnosti, u kojoj se tada javlja nešto slobodniji stil.4 Tokom XVIII dinastije javljaju se ekonomske posljedice zbog obimnih građevinskih radova. Nakon vladavine duge sedamnaest godina, Ehnatona nasljedjuje Tutankamon, u vrijeme
njegove vladavine, prestonica je ponovo Teba, sahranjen je u raskošno opremljenoj grobnici Eja.
Slika 1. Tutankamonova grobnica
4
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17157#poglavlje25285 5
2.ZAGROBNI ŽIVOT EGIPĆANA
Egipćani su vidjeli život kao prolazno stanje koje vodi u zagrobni život. Oni su smatrali da smrt nije kraj, već jedna od promjena koja vodi u novu egzistenciju,
smrt se poredi sa pristizanjem u luku, kao i to da je smrt završetak jednog putovanja i istovremeno početak novog. Briga koju posvećuju kultu mrtvih ih vezuje s neolitskom prošlošću s tim da ovdje nema onog mračnog straha od duhova mrtvih. Kult mrtvih vodi i do sahranjivanja u suhi pijesak do mumificiranja i izgradnje monumentalnih grobnica: mastaba (arap. klupa), i grobnice u stjenama. Vjeruje se da je tijelo potrebno sačuvati kako bi se ponovo sjedinilo s dušom uskrsnulom na drugom svijetu. Mislili su da mrtav čovjek ima isti način zivota, iste potrebe i ista osjećanja kao i živ.
Egipćani su v jerovali da je preminulom i dalje potrebno njegovo tijelo i razne zaostavštine koje su sahranjivane uz tijelo, kako bi preživjeo u zagrobnom životu. Oni su znali da se u suvim pustinjama stvari veoma dobro čuvaju i birali su posebna mjesta za sahranjivanje, koja su i danas izuzetno dobro očuvana. Uvaženi stanovnici Egipta tog doba bili su dovoljno bogati da izgrade impozantne grobnice i bogato ih opreme zlatom, dragim kamenjem, zapisima na papirusu, slikovnim prikazima i statuama. Pored grobnica, hramovi su najvažniji arhitektonski spomenici. Egipatska skulptura je takođe vezana za vjerovanje u zagrobni život. Egipatski umjetnici poznaju samo tri moguća vida: puno lice, strogi profil i pogled odozgo. Takođe tu je i činjenica da ljudska figura u stojećem stavu, za razliku od životinjske, nema jedan glavni profil, već dva jednako važna, pa mora zato kombinovati ta dva vida, i to na način koji će ostati nepromjenjen idućih 2,5 hiljade godina: oko i ramena su prikazani frontalno, a glava i noge u profile.5 Mumija je posebno preparirano i sačuvano tijelo mrtvaca. Otprilike 3000 godina p.n.e. Egipćani su sahranjivali svoje mrtve u sklupčanom položaju u vrelom pustinjskom pijesku, koji je čuvao tijelo od raspadanja.
Kada bi neko umro, izvadili bi mu mozak, organe za varenje, srce i pluća. Taj čin se naziva balzamovanje. To se čuvalo posebno, u četiri suda koji su se zvali "kanopske vaze". Zatim su u tijelo stavljane soli koje su sa suvim pustinjskim vazduhom izvlačile vlagu. Kada bi se leš osušio, umotali bi ga u stotine metara platna, sve je to trajalo 70 dana, a tijelo je zatim stavljano u sanduk koji se naziva - sarkofag.6
5 6
https://www.scribd.com/doc/49511223/Umjetnost-drevnog-Egipta https://www.scribd.com/presentation/139050702/Egipat-u-praistoriji 6
U grobnicama su ispočetka sahranjivani samo kraljevi, prinčevi i dvorski velikodostojnici. Kasnije su pravo na grobnicu stekli i ostali aristokrati, a poslije i svi oni koji su bili dovoljno bogati da mogu sebi sagraditi grobnicu.
Vjerovanje u besmrtnost duše imalo je odraza na težnju Egipćana da izgrade arhitekturu koja će vječno trajati.
7
3.ARHITEKTURA ZAGROBNOG ŽIVOTA Začeci egipatske arhitekture bili su veoma skromni. Zemljom koju Nil nanosi građene su kuće pokrivene drvenim krovom, i manji hramovi okruglog ili četvrtastog oblika. Zgrada je ponekad imala i drvene stubove. Egipćani su upotrebljavali materijale koji garantuju da će biti vječni, poput granita, tvrdog vapnenca, alabastera, porfira, diorita i tako dalje. Time čine grobove nerazorivim i neosjetljivim na snagu vjetra, pijeska i vodenih talasa. Tako je na primjer bio hram “pera” božja “kuća”, a arhitektonska građevina predstavljala je garanciju protiv prolaznosti tijela i duše.7 Arhitektonske forme u egipatskoj umjetnosti mijenjale su se prema tome kako su pojedine vrste građevina tokom vremena nastajale i razvijale se (mastabe, piramide, hramovi i njihovi elementi).
Zbog vjerovanja u zagrobni život, izgradnja grobnica počinje rano, pod nadzorom budućeg glavnog korisnika i vlasnika (izjava iz grobnice: „izradio sam ovu grobnicu dok sam bio živ”). 3.1.Mastabe
Mastaba je prvi oblik grobova egipatskih faraona. Kada su u pitanju grobovi faraona, oko mastaba se nalazio cijeli kompleks koji bi označavao važnost sahranjene osobe. Postojao je i običaj da faraoni imaju dvije grobnice. Jednu
u kojoj će zaista biti sahranjeni i drugu, koja će biti memorijalni kompleks.8 Sa početkom Starog Kraljevstva, forma mastabe postaje forma grobnice koja se koristi za privatna lica. Glavna osobina mastabe je nadzemna struktura tj.oblik nadzemne strukture podsjeća na klupu, pa p a otuda naziv, jer je mastaba arapska r iječ za klupu. Pravougaone su osnove,
nešto nagnutnih strana ka unutra (težnja da se očuva humka iznad jame), puna, kompaktna struktura, imale su samo jednu prostoriju. Dekoraciju fasade mastabe čine niše i pilastri. Podzemna struktura je razuđene osnove, sastavljene iz više prostorija, smještaj pokojnika i priloga. Unutrašnjost mastabe je imala tri glavna dijela:
7 8
kultnu prostoriju -kapelu,
serdab i
grobnicu.
https://www.scribd.com/doc/49511223/Umjetnost-drevnog-Egipta https://kultivisise.rs/zivot-posle-smrti-grobnice-egipatskih-faraona/ 8
Na postojanje kultnog mjesta ukazuju nalazi ostataka keramike, pa čak i u nekim slučajevima nalazi kostiju. Kultno mjesto se može nalaziti u nadzemnom dijelu mastabe (na istočnoj fasadi mastabe pojava ploča i prostora za žrtvovanje, odnosno prinošenje darova), ispred mastabe (zone ograđene čerpićem), ili se mogu uvući u samu. Kultne prostorije su različitog oblika, L oblik, razuđen sa više prostorija. 9 Serdab, koji vodi ka grobnici, nije imao komunikaciju sa spoljašnošću. Ulaz u serdab bio je zatvoren pomenutom stelom (otud i njen naziv: stela - lažna vrata). U serdabu su se nalazile statue umrlog. Grobnica, najvažniji dio mastabe, tvrdo ozidana, služila je za smještaj sarkofaga. Sarkofag se klesao od ružičastog granita, plavog krečnjaka ili od crnog bazalta, ali je bilo i vrlo luksuznih sarkofaga od alabastera, a bilo ih je, vrlo monumentalnih, i od drveta.
3.2.Piramide
Za vrijeme Starog Kraljevstva iz mastebe se razvila p iramida kao tip kraljevske grobnice.
Kao prelazni oblik između mastabe i piramide javlja se stepenasta piramida. Ona se sastoji iz jednog veoma visokog jezgra i niza sve nižih i nižih omotanih zidova.10 Piramide počinju da se grade od III dinastije. Prva piramida sagrađena je za faraona Džosera, 2680.godine p.n.e. Džoser je je bio prvi faraon III dinastije. Njegova piramida sagrađena je u Sahari, prva je građevina ove vrste i nalazi se u sredini jednog zidom okruženog prostora (550 x 280 m), koji o buhvata grobove plemića i pogrebne kapele. Kapele na prvom spratu posvećene su hebsedu, Džoserovoj jubilarnoj proslavi. Piramida ima visinu 60 metara. Pretpostavlja se se da je nju sagradio Imhotep u čast i slavu faraona, a sam Imhotep je kasnije obožavan kao božanstvo. Ova piramida predstavlja evoluciju groba-mastabe jer njena prvobitna stepenasta forma stvorena je postavljanjem manjih
mastaba na veće. Dijelovi stepenaste piramide su:
9
Dvorište za Sed svetkovinu, duž istočne i zapadne strane dvorišta bio je niz građevina koje su manje više bili modeli građevina, jer imaju male ulaze i male prostorije, takozvane kapele bogova, sa malim dvorištem ispred u koja su tokom svečanosti dolazili bogovi, to su serdabi gdje su bile postavljane džinovske statue
https://sites.google.com/site/stariegipat/arhitektura https://www.scribd.com/doc/49511223/Umjetnost-drevnog-Egipta
10
9
na i južna palata sjever na mali hram
južna grobnica.
Svaka piramida bila je centar kompleksa koji su činili i hramovi, grobnice srodnika i palate. Najveći značaj kod Egipćana za prelazak u život vječni bilo je očuvanje tijela pokojnika. Međutim, uz to su bili neophodni i određeni ritualni predmeti. Statua vladara, stela odnosno komemorativna ploča i sam grob. Sve to je Džoser prvi spojio u kompleks oko stepenaste piramide.11
Slika 2. Džoserova piramida
Istraživanja ove piramide je godinama radio Žan Filip Loeaje, koji je zaslužan i za njenu rekonstrukciju. Nadzemna struktura piramide je prvobitno bila četvorougaona mastaba, zatim je proširena da bi se zatvorili vertikalni šahtovi koji su vodili do grobnice. Potom je bila četvorostepena i definitivno šestostepena nadzemna struktura bez prostorija. Ispod nadzemnog dijela bio je pristup rampom do šahtova i galerije, u sredini je prostor za grobno mjesto. Kultno mjesto je bilo na sjeveru piramide, hram mrtvih m rtvih jer se vjerovalo da duša od o dlazi na sjeverno nebo. Ulaz u hram bio je sa istočne strane. To je ustvari bio kraljevski kompleks sa još nizom građevina određene nam jene. Kompleks jedne piramide sastojao se od hrama u dolini koji je najčešće bio simbolično pristanište na Nilu, zatim od ograđenoga kamenog puta i svetilišta uz samu piramidu, koje se danas nazivaju pogrebnim hramovima. U tim su svetilištima bili postavljani serdabi; prostorije bez prozora i vrata s dva otvora kroz koje su faraonski kipovi posmatrali svijet to jest faraonov faraono v Ka.
11
https://kultivisise.rs/zivot-posle-smrti-grobnice-egipatskih-faraona/ 10
Najpoznatiji graditelji piramida su iz IV dinastije Keops, Kefren i Mikerinos. Posljednji vladar koji gradi piramidu kao svoju grobnicu je Ibi, iz VIII dinastije. Nakon toga postoji prekid pa se gradnja piramida obnavlja sa XII dinastijom. Amose, vladar XVIII dinastije je ostao
zapamćen kao posljednji vladar koji je u Egiptu sagradio piramidu, bila je kod Abidosa, sa istočne strane je imala mali posmrtni hram.12 Keopsova piramida u Gizi je jedno od sedam svjetskih čuda starog svijeta. To je najviša piramida koja ima visinu od 145 m. U središtu piramide nalazi se granitna odaja u kojoj je položeno tijelo faraona. Oko nje pet reljefnih odaja ima funkciju da ponese teret konstrukcije. Upravo u tim odajama nalaze se grafiti koji su jedini dokaz da je Keops taj koji je sahranjen u piramidi.
Iz granitne odaje hodnici vode u visinu, što predstavlja put ka nebu za faraonovu dušu. To se poklapalo sa vladajućim kultom boga sunca Ra, koji je dominirao panteonom u vrijeme IV dinastije. Ipak, ispoštovano je i staro vjerovanje, da se zagrobni život odvija u podzemlju. Zato je napravljen i hodnik koji vodi do kamene odaje ukopane duboko ispod piramide.
Svaka strana piramide je strogo orijentisana prema jednoj od četiri strane svijeta. Ulaz je bio na sjevernoj strani.
U kompleksu postoji i više odaja koje imitiraju grobno mesto faraona. Pa se tako u njima nalaze drvene statue faraona kao simbolička zam jena za njegovo tijelo. Pored centralne Keopsove piramide nalaze se još tri male piramide. U njima su sahranjene Keopsova majka i dvije žene, majke njegovih nasl jednika. jednika. U kompleksu su sahranjeni
i prinčevi, visoki zvaničnici, ali i nezakonita d jeca vladara.13
Slika 3. Keopsova piramida
12
https://sites.google.com/site/stariegipat/aritektura-grobnica Lange, K., Hirmer, M., Egipat-arhitektura plastika slikarstvo tokom tri milienija, Beograd, 1973.godine
13
11
Druga piramida po veličini u Egiptu je Kefrenova. Ona je 8 m niža od Keopsove piramide, mada izgleda viša jer je izdignuta na višem tlu. I ona ima ulaz sa sjeverne sjevern e strane. Kod ove piramide uočava ju se promjene u arihtekturi. Hodnik se spuštao, tavanica je izgrađena iz ploča, a sama izgradnja piramide je planirana nešto s jevernije, jevernije, oplata piramide je dobro očuvana (najniži redovi). Takođe, dobro su očuvani posmrtni hram i hram u dolini. Posmrtni hram je smešten uz istočnu strane piramide, rađen od lokalnog krečnjaka, dok su donji djelovi oplate rađeni od crvenog granita. Od hrama je vodio ograđen prilaz, koji je mogao biti i natkriven pločama sa razmakom između njih, zbog svijetla. Dvorište je bilo ukrašeno faraonovim statuama. Na zapadu hrama je bilo pet kapela a svaka je imala po jednu statuu i barku, odgovaraju grupi barki koje su iskopane pored hrama. Hram u dolini se nalazio na kanalu, to jest rukavcu, a ne u dolini da bi povorka mogla kanalom da uđe u hram u dolini odakle bi stigla do hrama mrtvih. Imao je dva ulaza sa istoka, ispred kojih se vjerovatno nalazio po par sfingi. Svaki ulaz je vodio u poprečnu prostoriju od kojih se ulazilo u glavnu prostoriju gdje su bile smještene statue faraona, pod je bio od alabastera sa tragovima postolja za statue. Herodot je pisao da je svaki faraon počeo da gradi sebi piramidu još prilikom stupanja na presto i da se rad nastavljao za sve vrijeme njegove vladavine dodavanjem sve novih i novih slojeva. Po smrti faraona, poslije sahrane, ulaz bi bio zazidan, posljednji sloj okončan, a cijela piramida presvučena oplatom od glatko isklesanog kamena najfinije i najpreciznije izrade. 3.3. Hramovi
Uporedo sa piramidama, faraoni V dinastije grade pored piramida i hramove Sunca. To su ujedno i prvi posmrtni hramovi faraona koji potiču iz Starog Egipta koje imaju ime i kao Svetilišta sunca. Koncept gradnje ovih hramova srodan je sa konceptom gradnje piramida. Osnovni dijelovi hrama su kao i dijelovi piramida:
hram u dolini,
uzlazni put,
hram sa oltarom, iza obelisk. Hramovi su prvenstveno služili faraonovom posmrtnom kultu.
Svaki faraon je gradio novi hram sunca, a njihova blizina kompleksima piramida kao i njihova sličnost kraljevskim spomenicima kad je r iječ iječ o planu, upućuju na to da su podizani za zagrobni zivot, pr ije ije nego za sadašnjicu. Ovi hramovi su bili lič ni spomenici neprekinutoj vezi svakoga faraona sa bogom sunca i u zagrobnom zivotu.14
14
https://sites.google.com/site/stariegipat/arhitektura-v-dinastije 12
3.4.Grobnice u stijeni
Grobnice u stijeni su karakteristične za Srednje i Novo Carstvo. Međutim njihovu pojavu imamo još u Starom Carstvu, i to je pokušaj imitiranja mastabe. Bilo je primjera da d a se mastabe m astabe isklesuju iz stijene, a ne da se grade. Tokom Srednjeg Carstva to su grobnice privatnih lica, mahom velikodostojnika, 39 grobnica u stijeni kod Beni Hasana iz XI dinastije. U XI dinastiji dinastiji dolazi do ponovnog ujedinjenja Egipta, ujedinitelj Mentuhotep Mentuhotep Nebhetep Re. Čuven je njegov hram u Deir el Bahariju, koji predstavlja kombinaciju grobnice u stijeni i groba u piramidi. Zaštitnica ovog grada bila je boginja Hator. Ispred hrama je nekoliko dvorišta,
na kraju dvorišta je trem, potom rampa koja vodi do prve terase. Prototip ovakve konstrukcije nailazimo nešto ranije, isto u Srednjem Carstvu. To su saf grobnice, dugačke i do 100 metara, teren se blago uzdiže od doline gd je je mali nagib, kao da se usijecaju u dvorište koje je jako plitko, imaju trem sa stubovima koji je uklesan u st ijenu, hodnikom koji je skroz u stijeni se prilazi do grobne odaje.
Iz Novog carstva najvažnija grobnica u stijeni je nekropola iz Tebe (Karnak, Luksor). Tokom XVIII dinastije grade se kraljevske grobnice koje se uklesuju u stijenu. Od faraona Amenhotepa imamo odvajanje grobnice od kultnog mesta to jest hrama.
Poznata je kraljevska grobnica egipatske kraljice Hatšepsut. Posmrtni hram hram se nalazi na rubu plodnog zemljišta i pustinje. Glavno svetište hrama posvećeno je Amonu, Hatšepsutinom božanskom ocu. U hramu se nalaze i svetišta posvećena kraljevskim precima, mala pogrebna odaja ili memorijalno svetište kraljičina zemaljskog oca, Tutmozisa I., i puno veća pogrebna odaja za samu Hatšepsut. 15 Ovakve posmrtne hramove grade:Amenofis, Seti, Tutmesi, Ramzeidi.16
15 16
https://www.starapovijest.eu/staroegipatska-kraljica-hatsepsut-1479-1458/ https://sites.google.com/site/stariegipat/grobnice-u-steni 13
Slika 4. Posmrtni hram kraljice Hatšepsut
3.5.Građena kapela
Građena kapela u Starom Egiptu je predstavljala forma koja se može dovesti u vezu sa mastabom iz V i VI dinastije. U njima postoji puno prostorija prostorija u podzemnom dijelu, izdužene, u osi po dužini je m jesto za kult, a ispod toga je grobna odaja. Takozvane privatne male kapele predstavljaju forme isto tipične za Novo Kraljevstvo, u nadzemnom dijelu je kapela u vidu piramide i to na samom vrhu, ali ova forma se ne može podvesti pod pojam piramide.
14
ZAKLJUČAK Egipatski stil gradnje predstavlja jedan od najpoznatijih stilova. Glavna odlika egipatske arhitekture bila je u tome što su svi objekti koje su gradili bili posvećeni njihovim bogovima jer
su vjerovali u zagrobni život. Centrom arhitekture smatrao se Stari Egipat.i Upravo je egipatska civilizacija nametnula sveukupnom prostoru svoj kulturni pečat. at. Najviše su se gradili hramovi u čast egipatskih
božanstava i grobnice u obliku piramida. Egipatska religija je imala mnogo božanstava od kojih su neka bila lokalnog značaja, a
samo mali broj bogova je bio poštovan u čitavom Egiptu. Najvažniji i najmoćniji je bog sunca Ra, koji daje život svim živim bićima. Bogovima se grade hramovi, kao njihove vječne kuće. Za razvoj egipatske arhitekturu veliki značaj bio je u vjerovanju besmrtnosti duše, što je za posljedicu imalo izgradnju monumentalnih grobnica egipatskih faraona. Cilj podizanja piramida bio je da se faraon nakon smrti i dalje slavi i da se praktikovanjem rituala u njegovu čast održi uspostavljeni red. On bi nakon smrti postao vječni zaštitnik Egipćana. Zbog toga je svaki faraona gradio sopstvene piramide. On bi postao bog u svojoj piramidi, a ona slika vječnog Egipta koji će zastupati pred ostalim bogovima.
15
LITERATURA [1] Lange, K., Hirmer, M., Egipat-arhitektura plastika slikarstvo tokom tri milienija, Beograd, 1973.godine [2] Internet stranice: http://historijaumjetnosti.blogspot.ba/2012/01/arhitektura-egipta.html https://www.scribd.com/presentation/139050702/Egipat-u-praistoriji http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17157#poglavlje25285 https://www.scribd.com/doc/49511223/Umjetnost-drevnog-Egipta https://kultivisise.rs/zivot-posle-smrti-grobnice-egipatskih-faraona/ https://sites.google.com/site/stariegipat/arhitektura https://sites.google.com/site/stariegipat/arhitektura-v-dinastije https://www.starapovijest.eu/staroegipatska-kraljica-hatsepsut-1479-1458/ https://sites.google.com/site/stariegipat/grobnice-u-steni
16
POPIS SLIKA Slika 1. Tutankamonova grobnica .............................................. ................................................... 5 Slika 2. Džoserova piramida ........................................................ ........................................................................................................ ................................................ 10 Slika 3. Keopsova piramida ................................................ .................................................... ......................................................... ..... 11 Slika 4. Posmrtni hram kraljice Hatšepsut .................................................... ................................................................................... ............................... 14
17