UNIVERZITET U BANJOJ LUCI ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET ODSJEK: RAČUNARSTVO I INFORMATIKA SMJER: RAČUNARSKI INŽENJERING BANJA LUKA
DIGITALNI TAHOGRAF Seminarski rad iz predmeta Specijalizovani mikrorač unarski unarski sistemi - II ciklus studija
Banja Luka, septembar, 2010.
Boris Nedi ć (Br. indeks 2109/10)
Sadržaj 1. Uvod ............................................ ................................................................... .............................................. .............................................. .............................................. ........................... .... 3 2. Pojam tahografa....................... tahografa .............................................. .............................................. .............................................. .............................................. ............................... ........ 4 2.1
Zakonska regulativa .............................................. ..................................................................... ............................................... ................................... ........... 5
2.2
Smart kartice za digitalni tahograf ............................................ ................................................................... ...................................... ............... 7
2.3.
Memorija digitalnog tahografa .............................................. ..................................................................... .......................................... ................... 9
2.4.
Uzimanje podataka sa digitalnog tahografa ............................................. .................................................................. ..................... 10
2.5.
Podešavanje Podešavanje vremena (UTC) na digitalnom tahografu ........................................... ................................................. ...... 10
3. Konstrukcioni zahtjevi ........................................... .................................................................. .............................................. ............................................ ..................... 12 12 3.1. Primjer idejnog rješenja tahografske t ahografske (smartcard) kartice MICARDO kompanije Sagem Orga GmbH .............................................. ..................................................................... .............................................. .............................................. .............................................. ........................... 18 3.1.1. Opis hardvera ........................................... .................................................................. .............................................. ............................................ ..................... 19 19 3.1.2. Osnovni softver ............................................ ................................................................... .............................................. ........................................ ................. 21 3.1.3. Aplikativni softver............................................ ................................................................... .............................................. .................................... ............. 22 4. Zaključak ............................................. .................................................................... .............................................. .............................................. ........................................ ................. 24 DODATAK A - Piktogrami digitalnog tahografa i njihova zna čenja....................................... ....................................... 25 5. Popis literature........................................... .................................................................. ............................................... ............................................... ................................ ......... 29
2
1. Uvod Sva pravila o radnom vremenu i odmorima mobilnih radnika treba da se evidentiraju na neki način. Taj način evidencije u ovakvom slu čaju je vrlo bitan jer je potrebno da bude pouzdan i težak za krivotvorenje. Ideja je bila da se za tu namjenu konstruiše ure đaj koji će da evidentira navedena vremena sa što manjim angažovanjem voza ča u tom procesu. Tako su nastali tahografi. U početku su to bili analogni tahografi. Značaj tahografa nije samo u regulisanju bezbjednosti u česnika u saobra ćaju nego ima i dublji, socijalni aspekt na zaštiti prava voza ča od zahtjeva prevoznika na vanzakonski prekovremeni rad. Takođe, tahograf se koristi i kao dokazno sredstvo u vješta čenju, kao svojevrsna „crna kutija“ koja bilježi bitne podatke o kretanju vozila u svakom trenutku. Poslije nastale nezgode podatke sa tahografa obra đuju vještaci i na osnovu njih dobijaju vrlo važne podatke u procesu vještačenja. Zbog takvih namjena zahtjevi za izradu tahografa u smislu preciznosti su vrlo visoke u odnosu na veličine koje tahograf treba da bilježi. Takođe je potrebno naglasiti da su manipulacije i zloupotrebe u korištenju tahografa i podataka koje on bilježi odavno prisutne. To se pokušava prevazi ći uvođenjem novih tehnologija bilježenja podataka. Tako je uvo đenje tahografa i na čina realizacije predmet razmatranja zakona i propisa u mnogim državama. Za o čekivati je da se svi ti zakoni usaglase na nivou zemalja Evrope. Veliki značaj tahograf ima i kada je u pitanju bezbjednost u česnika u drumskom saobra ćaju. Automatsko registrovanje pojedinih podataka tokom kretanja vozila, kao što su brzina kretanja i pređeni put, u zna čajnoj mjeri podsti če vozače da razumno i sa visokim stepenom odgovornosti upravljaju vozilom. Osobinom da registruje podatke tokom vožnje i uticajem na voza če da racionalno upravljaju vozilom, tahograf doprinosi pove ćanju bezbjednosti, kako voza ča, tako i ostalih učesnika u drumskom saobra ćaju.
3
2. Pojam tahografa Tahografi su uređaji koji služe za prikazivanje i zapis trenutne brzine vozila, pre đenog puta i drugih parametara po želji u funkciji vremena. Po članu 3. stav b) Zakona analogni tahograf je ure đaj u drumskom saobra ćaju za bilježenje brzine i pređenog puta, kao i vremena rada i odmora gdje se podaci zapisuju na tahografski listi ć, a koji omogućava bilježenje podataka za jedan dan. Tahograf kao mjerilo obezbje đuje slijedeće pouzdane podatke: 1) Pokazivanje trenutne brzine vozila i njen zapis u funkciji vremena 2) Brojčani prikaz pređenog puta i zapis puta u jedinici vremena 3) Prikaz tačnog vremena, spregnut sa mehanizmom za pokretanje dijagramskih listi ća 4) Signalizacija prekora čenja dozvoljene brzine 5) Zapis radnih vremena voznog osoblja Tahograf svojim dodatnim funkcijama pruža vlasniku: 1) Dvostepeni zapis doga đaja koji se po želji može povezati sa upotrebom npr. rampe za utovar i istovar, termostata ,hladnja če i sl. 2) Prikaz i zapis, ili samo zapis, trenutnog broja obrtaja u funkciji vremena 3) Upravljanje sistemom za centralno podmazivanje vozila 4) Obrada impulsa pređenog puta ili samo proslje đivanje tih impulsa drugim ra čunarima u vozilu 5) Evidenciju vrlo kratkih doga đaja na vozilu. Upotrebom posebnih adaptera mogu se registrovati događaji koji traju duže od 1 ms 6) Prosljeđivanje obrađenih podataka o brzini, pre đenom putu i statusu rada voza ča na računar sistema FMS (Fleet Managment System - sistem upravljanja voznim parkom). Tahografi već duži niz godina postoje kao efikasno kontrolno sredstvo u drumskom prevozu. Ovaj uređaj se unapre đivao godinama tako da je bilo o čekivano da dobije i svoju modernu verziju koja odgovara eri ra čunara u kojoj se nalazimo. Slobodnom možemo re ći da su današnji modeli digitalnog tahografa mjerno-akvizicijski instrumenti sa mogu ćnošću trajnog čuvanja podataka i realizivani kao specijalizovani mikrokontrolerski sistemi. I ne samo to, danas su sama vozila pokretni ra čunarski sistemi sa razgrantom senzorskom i kontrolnom mrežom, tako da je i digitalni tahograf povezan sa ra čunarom u vozilu na odgovaraju ći nači da egzistira u toj „računarskoj mreži vozila“. Digitalni tahograf je omogu ćio da se podaci sa njega koriste višenamjenski, kako za kontrolu sprovođenja zakonskih propisa, tako i za upravljanje autoprevozni čkim voznim parkom. Postavlja se pitanje zbog čega nam je uopšte potreban digitalni tahograf? Odgovor je prije svega jer savremena tehnologija u vozilima omogu ćava bolju kontrolu u vidu digitalnog tahografa, a da je ona potrebna to je evidentno.
4
Slika 2.1. Digitalni tahograf kompanije „ACTIA“
Pored toga brojne su prednosti digitalnog tahografa nad analognim: •
vozačima ga je lakše koristiti i pratiti vremena – dovoljno je pritisnuti jedno dugme;
•
daje zvučna i vizuelna upozorenja o greškama ili vremenskim ograni čenjima;
•
pojednostavljene su funkcije skoro uvijek ista akcija voza ča se traži za raznolike situacije;
•
lakše je praćenje podataka sa tahografa u vožnji – zahvaljuju ći pregledima i sažecima;
•
sistem digitalnog tahografa je pouzdaniji ;
•
•
poštenija je konkurencija – sigurnost sistema je na 3 nivoa i a voza čeva kartica može da se kontroliše 28 dana na uvid kontrolnim organima; lakša je obrada podataka i pogodnija za upravljanje voznim parkom;
Postoje i neki nedostaci digitalnih tahografa: •
duže je čekanje za izdavanje tahografskih kartica za voza če;
•
novi vozači ne mogu da voze dok ne dobiju tahografsku karticu;
2.1
Zakonska regulativa
U Bosni i Hercegovini pitanje digitalnih tahografa je rješeno uvo đenjem Zakona o radnom vremenu, obaveznim odmorima mobilnih radnika i ure đajima za evidentiranje u drumskom prevozu (Službeni list BiH broj 48/10) gdje se prvi put zakonski tretiraju i uvode u pravne okvire svi pojmovi vezani za digitalni tahograf. Nekoliko evropskih direktiva bavi se digitalnim tahografima: - EC pravilnik 561/2006 koji se odnosi na periode vožnje i odmora voza ča ima u svojim odredbama članove koji se direktno odnose na korištenje digitalnog tahografa i kartice vozača -
EC pravilnik 2135/98 predstavlja uvod u korištenje digitalnog tahografa
5
-
EC pravilnik 1360/2002 se odnosi na operativne i tehni čke karakteristike digitalnog tahografa.
Može se reći da su se izmjenili samo članovi koji se odnose na tahografsku jedinicu - u skladu sa tehnološkim promjenama. Onaj dio regulative koji se odnosi na vremena vožnje i odmora nije se mjenjao. Osnovni princip evropskih regulativa je da voza č mora uvijek voziti sa karticom. Poslodavci i vozači moraju da provjeravaju da li su im kartice ispravne. Tako đe, neophodno je da voza či imaju dovoljno papira za štampanje izvještaja. Obaveza je voza ča da posjeduje svu dokumentaciju koja mu je potrebna da dokaže svoje vrijeme provedeno u vožnji ili odmoru, za proteklih 28 dana. Ako je tahograf van funkcije voza č je dužan da aktivnosti bilježi na papir u bilo kojoj formi uključujući i identitet i potpis. Obavezan je da da izjavu u roku od 7 dana. U slu čaju gubitka kartice nadležna institucija za izdavanje kartica mora da mu izda novu u odre đenom roku od trenutka prijema izjave. Vožnja bez kartice u ovakvim opravdanim slu čajevima je dozvoljena najduže 15 dana. Kartice mogu biti i oduzete ili suspendovane u slu čaju da se otkrije da je kartica falsifikat. Takođe kartica se može oduzeti ako se ustanovi da su podaci ili dokumenti na osovu kojih je izdata kartica lažni i/ili falsifikovani. U slučajevima kada kontrolni organi utvrde da karticu posjeduje neko ko nije vlasnik kartice (odnosno da je kartica ukradena) ona se suspeduje i oduzima od uzurpatora. Važno je naglasiti da novi voza či prvo moraju da posjeduju karticu voza ča da bi vozili vozilo opremljeno digitalnim tahografom. Saobraćajna policija uvijek može da zatraži da se odštampa predhodnih 28 dana zato je bolje da vozač uvijek ima sa sobom ve ć odštapane prethodne dane, to ubrzava proces provjere ako policija ne posjeduje kontrolnu karticu policije a vrši kontrolu vašeg vozila. Digitalni tahograg svojim izgledom neodoljivo podsje ća na auto-radio. Glavni proizvo đači digitalnih tahografa su Actia, Siemens-VDO i Stoneridge. Ure đaji su povezani sigurnim vezama sa senzorima kretanja i bilježe o čitavanja senzora i korištenja vozila u periodu od najmanje 365 dana. Svaki ure đaj ima dva čitača kartica, displej i printer. Prije prvog korištenja voza čeve kartice potrebno je koristiti karticu kompanije/vlasnika vozila. Poslije toga može se ubaciti kartica voza ča. Moguće je da se javi greška koja može da ostane prikazana i oko pola sata na displeju tahografa. U ovom slu čaju vozač mora da sačeka da greška nestane sa displeja prije korištenja vozila. Transportni komitet Ekonomske komisije za Evropu je 22. aprila 2010. usvojio odluke kojim je zemljama u kojima još nije uveden informacioni sistem za digitalne tahografe i po čelo izdavanje tahografskih kartica odlu čio da: 1. Vozila koja su ve ć registrovana i opremljena sa digitalnim tahografom u zemlji potpisnici AETR-a koja još nije po čela da izdaje tahografske kartice ovlaštenim radionicama tokom prvog puta koji podliježe AETR pravilima takvo vozilo mora da se kalibriše i aktivira u ovlaštenoj radionici druge zemlje. Voza č mora da nosi potvrdu da je zakazao termin u ovlaštenoj radionici za kalibraciju tahografa. (potvrdno pismo ili e-mail). 2. Dokazi o vremenu vožnje i periodima odmora prije putovanja – ovi dokazi moraju biti u skladu sa odredbama AETR sporazuma kao da je u slu čaju kvar na tahografu. 3. Dokazi o vremenu vožnje i periodima odmora u toku samog putovanja- kako voza č nema karticu jedini dokaz su mu štampani izlazi iz tahografa koji su potpisani i jasno identifikuju vozača koji je vozio vozilo. 6
2.2
Smart kartice za digitalni tahograf
Digitalni tahografi koriste smart kartice u više namjena. Ta čnije razlikujemo : kartice koje koriste voza či – tahografska kartica voza ča, •
•
kartice koje koristi radionica – tahografska kartica radionice,
•
kartice koje koristi kompanije – tahografska kartica vlasnika,
•
kartica koje koristi kontrola- tahografska kartica policije.
Tahografske kartice voza ča, vlasnika i policije se izdaju od strane nadležnog tijela države sa trajanjem od 5 godina. Tahografska kartica radionice se izdaje sa trajanjem od 1 godine. Svaki zahtjev za izdavanjem tahografske kartice voza ča se verifikuje putem centrale TACHONET mreže. Ova mreža osigurava da se ne javi dupliranje (ili greška) i tako đe se koristi kao mreža koju koristi policija. Zahtjev za izdavanje tahografske kartice voza ča: potrebno je popuniti sa velikim slovima •
•
napraviti kopiju voza čke dozvole (mora biti važe ća u trenutku predavanja zahtjeva)
•
ime i prezime mora biti isto kao što je na voza čkoj dozvoli
•
potpis i fotografija veli čine kao za pasoš
Podaci koji se nalaze ispisani na kartici voza ča su ime i prezime, nadležno tijelo koje je izdalo karticu, datum izdavanja, itd. Mnogo ve ći broj podatak zapisan je u samoj memoriji kartice. Podatke koji se nalaze na voza čevoj kartici moguće je prebaciti, pregledati ili štampati kad se korisiti kartica kompanije za čuvanje podataka voznog parka. Neki podaci su trajno zabilježeni u memoriju kartice u cilju opšte identifikacije i sigurnosti podataka: identifikacioni podaci tahografske kartice voza ča •
•
o
broj kartice, status članstva izdava ča, nadležno tijelo
o
datum početka validnosti, trajanje validnosti, itd.
identited vlasnika kartice o
•
ime, datum rođenja, maternji jezik
podaci o voza čkoj dozvoli
U zavisnosti od korištenja vozila, tahograf osvježava podatke na kartici voza ča: početno ubacivanje kartice/poslednje izvla čenje tokom jedne upotrebe •
•
pređeni kilometri na po četku i kraju upotrebe
•
identifikacija vozila
Aktivnosti vozača koje se snimaju za svaki dan korištenja: datum i broj kilometara pre đenih u toku dana korištenja •
7
•
svaka promjena statusa o
vožnja sa jednim ili dva voza ča
o
vozačka kartica u prvom čitaču / drugom čitaču
o
kartica ubačena/ nije uba čena
o
sve propisane aktivnosti
o
vrijeme izmjene kartice
U standardnom režimu vožnje, voza čeve dnevne aktivnosti se snimaju za najmanje 28 dana. Unos države, za svaku državu se snima slede će: datum i vrijeme unosa •
•
unos na po četku i kraju smjene plus svi unosi zemalja koriste ći meni funkciju
•
unos države
•
Očitavanje kilometara u trenutku unosa
Događaji koji se dešavaju (maksimalno 72) se snimaju sa komentarima koje vozilo je upitanju: Prekoračenje vremena •
•
Vozačeva kartica uba čena tokom vožnje
•
Tokom poslednje vožnje vozila, kartica nije korektno odjavljena
•
Nestanak elektri čne energije na tahografu ili na senzoru-dava ču
•
greška senzora
•
sigurnosni proboj
Sistemske greške (maksimalno 48) se snimaju sa komentarima koje vozilo je u pitanju: Greška kartice voza ča •
•
Greška opreme
Podaci o provjeri podataka se čuvaju: Datum i vrijeme provjere •
•
Identifikacija kartice voza ča
•
Tip izlaza provjere: o
Uzimanje podataka sa kartice voza ča
o
Uzimanje podataka sa memorije tahografa
o
Štampanje
o
Prikaz na displeju 8
•
Vremenski intervali preuzimanja podataka
•
Identifikacija vozila koje se provjeravalo
Posebni unosi (56 poslednjih uslova unosa): Datum i vrijeme unosa •
•
Tip posebnog unosa (posebni uslovi su vrijeme kada je vozilo na brodu, vozu ili kada je izvana funkcije)
Količina memorije koja je dostupna za promjenjive podatke je razli čita u skladu sa tipom kartice koja je korištena. Struktura kartice prikazuje broj i datume unosa koji se mogu snimiti. Kada je memorija puna, tahograf briše najstarije podatke. U slu čaju da je kartica puna voza č neće primiti nikakvo obavještenje o tome. Jednostavno će najnovije informacije da se upišu na mjesto najstarijih u skladu sa njihovim tipom.
2.3. Memorija digitalnog tahografa Daleko veći kapacitet memorije nalazi se u samom digitalnom aparatu tahografa. On omogu ćava da se unose i čuvaju podaci za period od 365 dana kalendarske godine: •
Aktivnosti vozača 1. / vozača 2.
Procjena aktivnosti se vrši u intervalima od jedne minute. Tahograf vrši procjenu najduže aktivnosti po intervalu sve dok se ne detektuje prekora čenje brzine. •
Brzina u toku 24 časa
Brzina se snima u toku perioda od 24 časa stvarne vožnje. Tahografski zapis je u najbližoj sekundi očitavanja i bilježi se brzina, datum i vrijeme (koje je srednje vrijeme nekoliko očitavanja). o minimalna brzina 1 km/h o
•
maksimalna brzina 220 km/h
Pregled svih aktivnosti vozača 1. / vozača 2.
Ovi podaci se mogu o čitati samo skidanjem podataka na ra čunar ili posebnim interfejsom. •
Brzina u toku nekoliko dana
Poslije korištenja vozila (od trenutka ubacivanja do trenutka va đenja kartice voza ča), tahograf ispituje brzinu vožnje. On snima nekoliko dana tokom kojih se vozilo vozi u podešenom brzinskom opsegu i koliko dugo. - Interval provjere : tri sekunde -
Period vremena čuvanja podataka : za prosjek od šest vožnji po danu, u periodu od 28 dana čuva se u memoriji.
•
Vozač 1. / 2. unos države
•
Sistemske greške, dešavanja 9
•
Posebni unosi
•
Zaključavanje / otklju čavanje procedure koriste ći tahografsku karticu vlasnika
•
Čuvanje podataka koji se ne navode u pravnim
•
Čuvanje aktivnosti provjere
•
Identifikacija tahografa
•
Procedure skidanja podataka
•
Čuvanje podešavanja vremena
•
Kalibracija opreme
•
Instalacioni podaci
•
Memorijska petlja za snimanje brzine
regulativama
Memorijska petlja se koristi da snimi podatke o brzini u dva posebna slu čaja: - Značajno smanjenje brzine (oštro ko čenje, sudar sa nekom preprekom). Podaci o brzini se čuvaju u najbližoj sekundi, od jedne minute prije usporavanja do jedne minute poslije. -
Vozilo je stalo. Podaci o brzini se čuvaju u najbližoj sekundi, od jedne minute prije zaustavljanja do jedne minute poslije.
Najstariji podaci se brišu. Ovi podaci se mogu o čitati jedino skidanjem podataka na ra čunar ili sa posebnim interfejsom.
2.4. Uzimanje podataka sa digitalnog tahografa Obaveza je svakog voza ča da podatke sa kartice skida barem svakih 21 radni dan. Obaveza je kompanije da podatke sa tahografa skida barem svakih 60 kalendarskih dana. Ako vozač mora da podatke sa kartice prebaci dok mu traje putovanje to nije obavezno da bude u sjedištu kompanije. Dovoljno je da se podaci prebace na memorijski stik klju ča za skidanje ili bilo koji drugi prenosni mediji koji je dostupan voza ču. Podatke sa tahografa može provjeravati nadležni organa ili sam vlasnik (kompanija).
2.5. Podešavanje vremena (UTC) na digitalnom tahografu UTC vrijeme je vrijeme definisano po univerzalnim vremenskim koordinatama. UTC vrijeme odgovara „0“ vremenskoj zoni u odnosu na koju je cijela površina planete zemlje podjeljena na 24 vremenske zone (-12 , +12) UTC vrijeme se koristi za: snimanje podataka u digitalnim ure đajima za provjeru •
10
•
unosa na smart karticama tahografa
•
pokazivačima vremena
•
papirnim izlazima
Vrijeme prikazano na ekranu je obi čno fabrički podešeno na UTC vrijeme. Korištenjem funkcije „local time“ – lokalno vrijeme, može se promjeniti vrijeme u lokalno vrijeme na displeju. Lokalno vrijeme se prikazuje se sa znakom + iza vremena. UTC vrijeme je vrijeme prikazano bez simbola +. Zimsko i ljetno računanje vremena se mora unijeti ru čno. Prebacivanje na lokalno vrijeme nije obavezno. Može se podešavati UTC vrijeme ru čno (1 minut /sedmica). Ako je odstupanje više od 20 minuta, onda se tahograf mora popravljati i rekalibrisati. Ako niste locirani u Velikoj Britaniji, Irskoj, Portugalu ili Kanarskim ostrvima, vaše lokalno vrijeme nije UTC vrijeme. U evropskom slu čaju to je uvijek kasnije od UTC vremena. Za očitavanje vremena na digitalnom tahografu potrebno je konvertovati lokalno vrijeme u UTC, pa zatim oduzeti. Broj sati koje treba oduzeti od lokalnog vremena zavisi od vremenske zone u kojoj se trenutno nalazite i da li je na snazi ljetno ili zimsko ra čunanje vremena. Napomena: ljetno ra čunanje vremena je na snazi od posljednje nedelje u martu do posljednje nedelje u oktobru.
11
3. Konstrukcioni zahtjevi Kada posmatramo digitalni tahograf kao ure đaj za skladištenje i prenos podataka on predstavlja osnovnu komponentu informacionog sistema digitalnih tahografa. Sam dizajn kako hardvera i softvera digitalnog tahografa propisan je od strane Evropske komisije (EC) 13. juna 2002 godine EC pravilnikom broj 1360/2002. Sve bitnije detalje o samom tehni čkom dizajnu digitalnog tahografa kao ure đaja su vlasništvo proizvo đača tahografa i smatraju se poslovnom tajnom. Svaki proizvođač tahografa dužan je da prilikom izrade digitalnog tahografa poštoju nazna čeni pravilnik, pri čemu će se svaki model digitalnog tahografa odobravati i provjeravati od svake zemlje posebno od strane nadležnih regulatornih tijela te zemlje da li je zadovoljio uslove koji su propisani Pravilnikom 1360/2002. Zemlje članice EU i AETR sporazuma dužne su da propišu koji su to proizvo đači i njihovi modeli koji su zadovoljili zahtjeve pravilnika. Digitalni tahograf ima funkciju opreme za snimanje, čuvanje, prikaz, štampanje i izlaz podataka poveznih sa aktivnostima voza ča. Oprema za snimanje se sastoji od kablova, senzora kretanja i ure đaja u vozilu (VU – Vehicle Unit). Uređaj u vozilu se sastoji od procesorske jedinice, memorije za podatke, elektronskog časovnika sa stvarnim vremenom, dva interfejsa za smart kartice (za prvog i drugog voza ča), štampača, displeja, vizuelnih upozorenja, konektora za kalibraciju/skidanje podataka i odgovaraju ćih korisničkih tastera za unos. Digitalni tahograf može da se povezuje i sa drugim ure đajima. Svi korisnici se identifikuju pomo ću tahografske kartice. Na osnovu tipa korisnika i/ili identiteta korisniku se garantuju prava na podatke i funkcije selektivno.
12
Slika 3.1. Informacioni model digitalnog tahografa
13
Slika 3.2. Sinoptič ki prikaz digitalnog tahografa L2000 Actia
Digitalni tahograf treba da osigurava slede će funkcije: -
praćenje ubacivanja i va đenja kartica
-
mjerenje brzine i rastojanja
-
mjerenje vremena
-
praćenje vozačevih aktivnosti
-
praćenje status vožnje 14
-
ručni unos voza ča: o
unos mjesta gdje je zapo čeo/završio radni period
o
ručni unos vozačevih aktivnosti
o
unos posebnih okolnosti
-
zaključavanje podataka od strane preduze ća
-
praćenje kontrolnih aktivnosti
-
detekciju događaja i grešaka
-
ugrađene testove i samotestiranje
-
čitanje podataka iz memorije podataka
-
čitanje iz tahografske kartice
-
snimanje i skladištenje na tahografskim karticama
-
prikazivanje
-
štampanje
-
upozoravanje
-
skidanje podataka na eksterni mediji
-
izlaz podataka na dodatni eksterni ure đaj
-
kalibracija
-
podešavanje vremena
Digitalni tahograf treba da posjeduje četri moda rada: -
operativni mod
-
kontrolni mod
-
kalibracioni mod
-
mod kompanije / vlasnika
Digitalni tahograf treba da mijenja mod rada u skladu sa odgovaraju ćim validnim karticama ubačenim u interfejse ure đaja čitača kartica i to po sledećem principu prikazanom u tabeli 3.1:
15
Tabela 3.1. Rad kartica i mogu će kombinacije u tahografu Čitač kartica 1. voza ča
Mod rada
a
bez kartice
vozačeva k.
kontrolna k.
servisna k.
vlasni čka k
bez kartice
operativni
operativni
kontrolni
kalibracioni
vlasni čki
vozačeva k.
operativni
operativni
kontrolni
X
vlasni čki
kontrolna k.
kontrolni
kontrolni
X
X
X
servisna k
kalibracioni
X
X
X
X
vlasnička k.
vlasnički
vlasnički
X
X
X
č
a z o v . 2 a c i t r a k
č
a t i
Č
(X- tahograf će prijaviti konflikt i eventualno čitati podatke sa kartice uba čene u čitač 1. vozača)
Digitalni tahograf treba da ignoriše ubacivanje nevaže će kartice izuzev u slu čajevima prikaza, štampanja i preuzimanja podataka sa kartice čija je važnost istekla. Sve gore pobrojane funkcionalnosti treba da funkcionišu u svim modovima rada ali sa slede ćim izuzecima: -
kalibraciona funkcija je dostupna samo u kalibracionom modu,
-
funkcija podešavanja vremena je ograni čena samo na kalibracioni mod,
-
funkcija ručnog unosa podataka je dostupna samo u operativnom i kalibracionom modu,
-
funkcija kompanijskog/vlasni čkog zaključavanja dostupna je samo u kompanijskom/vlasničkom modu,
-
funkcija praćenja i kontrole aktivnosti je operativna samo u kontrolnom modu,
-
funkcija preuzimanja podataka nije dostupna u operativnom modu.
Digitalni tahograf može da prikaže svaki podataka na displej, štampa č ili dodatne interfejse izuzev: -
-
u operativnom modu svaka li čna identifikacija (prezime i ime) koje ne odgovara tahografskoj kartici u tahografu treba da je zatamljena a svaki broj kartice koji neodgovara uba čenoj tahografskoj kartici treba da je djelimi čno zatamljen (svaki neparni znak s lijeva na desno), u kompanijskom/vlasni čkom modu podaci vezani za voza ča mogu se prikazati samo u periodu koji nije zaklju čan od strane druge kompanije/vlasnika, 16
-
kada kartica nije uba čena u tahograf, podaci vezano za vožnju mogu biti prikazani (štampani) samo za kontrolni dan i osam prethodnih kalendarskih dana.
Digitalni tahograf treba da prati čitače kartica i da detektuje ubacivanje i izbacivanje kartice. Prilikom ubacivanja kartice tahograf treba da detektuje da li je uba čena validna tahografska kartica i ako jeste koji je to tip kartice. Tahograf treba da je tako dizajniran da su tahografske kartice zaključane u ispravnoj poziciji u čitačima kartica. Oslobađanje i izbacivanje tahografske kartice treba da funkcioniše samo kada je vozilo zaustavljeno i kada su podaci pohranjeni na kartice. Oslobađanje kartice treba da je pokrenuto akcijom korisnika. Mjerenje brzine i rastojanja treba da je kontinualno i treba da omogu ćava da vrijednost odometra odgovara ukupnom pre đenom rastojanju vozila. Mjernje brzine treba da je kontinualno nezavisno od toga da li je vozilo u pokretu ili zaustavljeno. Smatra će se da se vozilo kre će ako funkcija detektuje više od 1 imp/s za najmanje 5 sekundi od senzora kretanja, ina če smatraće se da je vozilo zaustavljeno. Mjernje pređenog rastojanja mjeri se : -
kumulativno i pri kretanju naprijed i nazad, ili
-
tako da se uklju čuje samo kretanje naprijed;
Tahograf mjeri rastojanje od 0 do 9.999.999,9 km. Mjerenje rastojanja treba da je u okviru slede ćih tolerancija (rastojanje od najmanje 1000 m): -
± 1% prije instalacije,
-
± 2% prilikom instalacije i periodi čne inspekcije,
-
± 4% u korištenju;
Mjerenje rastojanja treba da ima rezoluciju bolju ili jednaku 0,1 km. Tahograf treba da mjeri brzinu od 0 do 220 km/h. Da bi se osigurala maksimalna tolerancija na prikazanu brzinu ± 6 km/h i uzimaju ći u obzir: -
± 2 km/h tolerancije za ulazne varijacije (varijacije u obimu guma, i sl.)
-
± 1 km/h tolerancije u mjerenjima tokom instalacije ili periodične inspekcije,
tahograf treba da, za brzine izme đu 20 i 180 km/h, i za karakteristi čne koeficijente vozila izme đu 4000 i 25000 imp/km, mjeri brzinu sa tolerancijom od ± 1 km/h (pri konstantnoj brzini). Rezolucija skladištenja podataka daje još dodatnu toleranciju od ± 0,5 km/h na brzinu koju registruje tahograf. Brzina treba da se mjeri ispravno sa normalnom tolerancijom unutar 2 sekunde nakon promjene brzine kada se brzina mjenja ubrzanjem od 2 m/s 2 . Mjerenje brzine treba da ima rezoluciju bolju ili jednaku od 1 km/h.
17
Funkcija mjerenja vremena treba da mjeri trajno i digitalno omogu ćava UTC datum i vrijeme. UTC vrijeme treba da se koristi za datume kroz digitalni tahograf (snimanje, štampani izlazi, izmjena datuma, displej, ...). U cilju vizualizacije lokalnog vremena, treba da je mogu će mjenjati offset prikazanog vremena, u koracima od po pola sata. Vremenski pomjeraj treba da je u okviru ± 2 sekunde u danu u uslovima odobravanja tahografa. Rezolucija mjerenja treba da je bolja ili jednaka 1 sekundi. Mjerenje vremena ne smije zavisiti od vanjskog izvora napajanja i mora mjeriti najmanje 12 mjeseci samostalno prilikom odobravanja tipa.
3.1. Primjer idejnog rješenja tahografske (smartcard) kartice MICARDO kompanije Sagem Orga GmbH Ova tahografska kartica bazira se na mikrokontroleru „Philips SmartMX P5CC036V1D“ . Ugrubo rečeno ona se sastoji iz slede ćih dijelova: • •
Integralnog kola sa odgovaraju ćim ugrađenim softverom Ugrađenim softverom pametne kartice koji se sastoji od : o Osnovnog softvera o Aplikativnog softvera
18
Slika 3.2. Blok dijagram Philips SmartMX P5CC036V1D
3.1.1. Opis hardvera
CPU od P5CC036V1D ima 8-bitnu arhitekturu sa instrukcionim setom koji je proširen od 80C51 familije instrukcionog seta. Prvi i u nekim slu čajevima drugi bajt instrukcije se koristi za kodovanje operacije. P5CC036V1D razlikuje pet CPU modova koji su prikazani u slede ćoj tabeli.
19
Tabela 2. Različiti modovi CPU-a (Super System Mod)
Boot Mod
Test Mod
“Mifare” mod
Sistem mod
Korisnički mod
Kao što se vidi iz tabele uklju čen je i Mifare mod, međutim nikakva funkcionalnost nije dodjeljena ovom modu, prema tome ovaj mod i nije dostupan. Ipak Mifare mod je prisutan i postoji sigurnosna funkcionalnost u skladu sa njegovim postojanjem, ali P5CC036V1D ne dopušta aktivaciju ovog moda. Kao što vidimo iz tabele tri moda Boot mod, Test mod i Mifare mod su podmodovi tkz. Super sistemskog moda. Ova tri moda nisu dostupna za programere ugra đenog softvera pametne kartice. U Boot modu se izvršava boot ROM softver, u Test modu se izvršava Test ROM softver. Kada je kartica u Super sistem modu ona je uvijek u jednom od ova tri moda i to u zavisnosti od internih registara koji nisu dostupni ugra đenom softveru pametne kartice. Dostupni za programere ugra đenog softvera pametne kartice su sistemski (System) mod i korisnički (User) mod. Sistemski mod omogu ćava neograni čen pristup hardverskim komponentama. U korisni čkom modu pristup je ograni čen na CPU i određene specijalne funkcijske registre. Pristupna prava na hardverske komponente za korisni čki mod mogu se obezbjediti pokretanjem softvera u sistemskom modu. Hardevske komponenete na čipu se kontrolišu putem ugrađenog softvera pametne kartice preko specijalnih funkcijskih registara. Ovi registri su povezani sa aktivnostima CPU-a, memorijskom upravlja čkom jedinicom, kontrolorom prekida, I/O konfiguracijom, EEPROM-om, tajmerima, UART-om i dva co-procesora. Komunikacija sa P5CC036V1D može se izvesti putem UART-a ili direktno korištenjem I/O porta. P5CC036V1D omogu ćava dva tipa prekida: (i) posebni prekidi, zvani „exception“ (izuzeci) i (ii) prekidi doga đajem, zvani „interrupts“ (prekidi). Ovi prekidi navode na skok na odre đenu fiksnu vektorsku adresu u ROM-u. Svaki razli čit prekid može biti kontrolisan i vo đen posebnim dijelom ugra đenog softvera pametne kartice. U konjukciji sa skokom na odre đenu fiksnu vektorsku adresu hardver uvijek omogu ćava predefinisani CPU mod, da li sistemski mod ili korisni čki mod. U dodatku omogućeno je 32 sistemskih pozivnih vektora (SVCE) koji vode u sistemski mod. Ovi vektori moraju da budu eksplicitno pozvani od strane ugra đenog softvera pametne kartice. Specijalni hardver na čipu štiti i odvaja svaki mod, posebno Boot mod i Test mod, jedan od drugog. Uređaj uključuje ROM (148 kB), RAM (4608 bajta) i EEPROM (36 kB) memorije. Kontrola pristupa se vrši za sva tri tipa memorije od strane jedinice za menadžment memorije (MMU). Jedinica za menadžment memorije dijeli memoriju u dva dijela: ROM se dijeli u 128 kB aplikativnog-ROM-a i 20 kB Test ROM-a. 64 bajta EEPROM je uvijek rezervisan za proizvođača i ne može biti čitan ili pisan od strane ugra đenog softvera pametne kartice. RAM nije podijeljen i koristi se obi čno za sve CPU modove. Veli čina ROM-a je prikazana kao128 kB u blok dijagramu (slika 3.2) zato što je samo 128 kB dostupno za ugra đeni softver pametne kartice bez obzira na konfiguraciju. U Test modu CPU ima neograni čen pristup cijeloj memoriji. U Boot modu i Mifare modu pristup je ograni čen na Test-ROM i manji dio EEPROM (64 bajta). U sistemskom modu i korisničkom modu respektivno drugi djelovi su dostupni, kao što su aplikativni ROM i ve ći dio EEPROM-a. Korisnički mod se poslije toga ograni čava jedinicom za menadžment memorije, koji može biti konfigurisan u sistemskom modu. Takođe, RAM se dalje dijeli u dva dijela 3328 bajta RAM-a opšte namjene i 1280 bajta FameXE RAM. Cijeli RAM je dostupan za CPU, ali samo FameXE ko-procesor može da pristupa FameXE RAM-u. FameXE može da pristupa svom dijelu RAM bez kontrole (uzimaju ći u obzir pristupna prava) jedinice za menadžment memorije. Kako MMU ne kontroliše pristup FameXE20
u, softver koji ima pristup FameXE-u implicitno ima pristup i ovom dijelu RAM-a. Ovo vrijedi takođe i za EEPROM: FameXE pristupa EEPROMU koji ne kontroliše MMU, softver koji ima pristup FameXE implicitno ima pristup i ovom dijelu EEPROM-a. Tako đe, podjela u dijelove važi i za FameXE. Triple-DES ko-procesor podržava jednostruke DES i trostruke DES operacije. Obrati ćemo pažnju samo na Triple-DES. FameXE ko-procesor omogu ćava osnovne aritmeti čke funkcije da se odvija asimetri čni kriptografski algoritam implementiran u ugra đenom softveru pametne kartice. Generator slu čajnih brojeva omogu ćava prave slučajne brojeve bez pseudo-slučajnih proračuna. P5CC036V1D operiše sa jednim nominalnim napajanjem od 1.8 V, 3V ili 5V. Nominalna eksterna taktna frekvencija je 10 MHz. Mikrokontroler može da operiše sa internim tajmerom posebno da se smanji vrijeme prora čunavanja sigurnosnih algoritama. Kontroler omogućava modove za uštedu energije sa redukovanim aktivnostima: IDLE Mode i SLEEP mod, koji uključuje i CLOCK STOP mod. 3.1.2. Opis softver
Dok se osnovni softver sastoji od operativnog sistema, aplikativnim softverom implementira se specifična aplikacija tahografa (sistem fajlova sa odre đenim pristupnim pravilima i ostalim sigurnosno povezanim podacima). Aplikacija tahografa sastoji se od programskog koda za sistem fajlova tahografskih kartica. Kako svaki tip tahografske kartice ima svoj sistem fajlova sa svojim osnovnim i posve ćenim fajlovima i svojim pristupnim pravilima, u zavisnosti od tipa kartice. Aplikacija tahografa pokriva kompletan fajl sistem za: karticu voza ča, kontrolnu karticu, karticu radionice i kompanijsku karticu ili je alternativno pripremljena za četri tipa kartica. U svakom slučaju tip kartice se mora prepoznati. Dalje, tahografska kartica nudi mogu ćnost da se provjeri autenti čnost. Za ovaj slu čaj tahografska kartica omogućava da se čuva par ključeva u zavisnosti od konfiguracije tahografske aplikacije.
Slika 3.3. Struktura softvera digitalnog tahografa Glavni dio osnovnog softvera se unosi u karticu prilikom proizvodnje u formi ROM maske i pohranjuje u korisni čki ROM integralnog kola. Aplikativni softver, kao i dodatni dijelovi osnovnog softvera su locirani u EEPROM oblast i kasnije u čitani na određene inicijalne rutine. Učitavanje zahtjeva kriptovanje sa kriptografskim inicijalnim sigurnosnim fajlom. Neophodni ključevi za osiguravanje inicijalnog procesa su pohranjeni u IC tokom proizvodnje
21
Osnovni softver
Osnovni softver ugra đenog softvera pametne kartice sastoji se od operativnog sistema. Njegov glavni i sigurnosni dijelovi su pohranjeni u korisni čki ROM IC-a unijetog u pametnu karticu u formi takozvane ROM maske tokom produkcije. Operativni sistem je dizajniran kao softver sastavljen u dva sloja. Integralni dio se sastoji od MICARDO operativnog sistemskog sloja i inicijalnog modula. Obe su bazirane na osnovnoj platformi koja služi kao apstraktni sloj prema IC-u. Sa druge strane, MICARDO sloj i inicijalni modul omogu ćavaju interfejs između operativnog sistema i naleže ćeg aplikativnog sloja sa aplikacijom tahografa. MICARDO operativni sistemski sloj implementira izvršni kod neophodan za komande tahografske kartice i povezanim sigurnosnim mogu ćnostima u skladu sa tahografskim specifikacijama. Kao što je pomenuto osnovna platforma opertivnog sistema koristi se kao apstraktni sloj izme đu MICARDO operativnog sistemskog sloja inicijalnog modula i IC-a. Za ovaj zadatak, ona omogućava osnovne komponente operativnog sistema, I/O upravljanje, transakciona mjesta, sistemski menadžment, sigurnosne mogu ćnosti i kriptografske mehanizme. Za kriptografske mogu ćnosti, osnovna platforma omogu ćava pristup posebnoj IC kriptobiblioteci, koja podržava i implementira kriptografsku funkcionalnost. U pogledu ugra đenog softvera pametne kartice, kripto-bibloteci IC pristupa samo putem osnovne platfmore. Za inicijalni proces izrade pametne kartice operativni sistem postavlja posve ćene inicijalne rutine koje su redom dosupne isklju čivo tokom instalacione faze. Poslije instalacije kada se uspješno kompletiraju ove komande nisu dalje dostupne. Daljna funkcionalnost brisanja kompletne instalacije fajla poslje inicijalizacije je onemogućena. Inicijalni modul stavlja slede će mogućnosti na upotrebu: — Posebne inicijalne rutine — Posebne testne rutine za EEPROM oblast Učitavanje inicijalnih fajlova je jedino mogu će korištenjem određenih inicijalnih rutina. Uz to inicijalni fajlovi koji se učitavaju treba da su osigurani sa kriptovanjem i kriptografskom provjerom sume, oba sa odre đenim ključevima. Testne rutine za EEPROM oblast mogu se koristiti za provjeru ispravne funkcionalnosti memorije. Inicijalni modul upravlja odre đenim stanjima operativnog sistema u skladu sa određenim pravilima. Aplikativni softver
Aplikativni softver je dio ugra đenog softvera pametne kartice koji se sastoji od aplikacije tahografa. Aplikacija tahografa je direktno podešena za osnovni softver i njena implementacije je u skladu sa zahtjevima specifikacije tahograske kartice. Tahografska aplikacija pokriva slede će komponente: — Kompletan fajl sistem za odre đeni tip tahografske kartice (kartica voza ča, kartica radionice, kompanijska kartica, kontrolna kartica) sa svojim posve ćenim fajlovima, osnovnim fajlovima, pristupnim uslovima i kriptografskim podacima u skladu sa specifikacijama za izradu tahografske kartice, alternativno, dio koda inherentno sadrži fajl sistem za četri različita tipa kartica sa svim relevantnim posvećenim fajlovima, osnovnim fajlovima, pristupnim uslovima i kriptografskim podacima.
22
— Informacije o personalnim šemama dozvola uklju čujući povezani kriptografski ključni materijal za personalizaciju — Ključni materijal za provjeru autenti čnosti tahografske kartice. Tahografska aplikacija će unijeti u pametnu karticu u kriptografski sigurnoj formi tokom inicijalnog procesa i specifi čne inicijalne rutine bi će pohranjene u EEPROM oblast IC-a. Nakon instalacije kartica tahografa je kompletirana, a slede ći uslovi stoje: — Pristupna pravila za fajl sisteme tahografskih kartica su primjenjiva za krajnu upotrebu proizvoda i nisu dostupna ili nisu aktivna u po četku. Pristupna prava moraju se aktivirati na kraju personalizacije tahografske kartice promjenom statusa operativnog sistema. — Ne postoji mogu ćnost da se obriše aplikacija tahografa na tahografskoj kartici. Odnosno, neće biti moguće obrisati ni samu aplikaciju ni cijeli EEPROM mogućim regularnim komandama operativnog sistema. — Pristupni uslovi u okviru tahografske aplikacije su postavljeni na takav na čin da ne postoji na čin da se izmjeni ( sigurnosna) struktura fajl sistema ili da se modifikuje set komandi i njihovih (sigurnosnih) osobina korištenjem regularnih komandi za kartice — Ne postoji mogu ćnost novih instalacija tahograske aplikacije na tahografsku karticu — Ne postoj mogu ćnost učitavanja novih aplikacija na tahografsku karticu
Tahografska kartica omogu ćava da se provjeri njena autenti čnost. Za ovu svrhu tahografska aplikacija sadrži samo privatni dio odre đenog autentifikacionog para klju čeva (RSA 1024bita) preko kojeg ide interna autentifikaciona procedura sa potvr đivanjem tahografske kartice. Autentifikacioni par klju čeva zavisi od tahografske aplikacije i konfiguracije autentifikacionih para ključeva koji su dostavljeni putem pouzdanog na čina u vanjski svijet. Jednom upisani identifikacioni podaci ne mogu se više mjenjati.
23
4. Zaključak Digitalni tahograf koristi savremeni pristup rješenju problema kojim se tahografi bave od svog nastanka. To je bilježenje važnih podataka koji služe za prikazivanje i zapis trenutne brzine vozila, pređenog puta i drugih parametara po želji u funkciji vremena. Pored ovih funkcija koje su u samoj osnovi ideje tahografa, današnji digitalni tahografi su u stanju da registruju, prikažu i sa čuvaju daleko više informacija. Mnoštvo senzora i ure đaja koji su danas sastavni dio savremenog vozila predstavljaju pravu informacionu mrežu vozila putem koje i tahograf može da do đe do većeg broja informacija. Specifikacija konstrukcije digitalnih tahografa prili čno je jasno odredila sve što ovaj ure đaj treba da ispuni. Ona je definisana sa EC pravilnikom 1360/2002 koji ovaj problem rješava na nivou Evropske zajednice. Bosna i Hercegovina je potpisnik AETR sporazuma koji je u svojim poslednjim izmjenama 2010. godine u regulativama skoro u potpunosti izjedna čen sa evropskim pravilima na ovom polju. On definiše struktruru hardvera i strukturu softvera koja je propisana za izradu digitalnih tahografa i prate ćih smart kartica. Svaka zemlja potpisnica odobrava putem svojih nadležnih institucija da li su se po njima proizva đači digitalnih tahografa za svoje pojedine modele držali ovih propisa i pravi dozvoljenu listu ovih ure đaja. Bosna i Hercegovina ozbiljno kasni na uvo đenju digitalnih tahografa i svom priklju čenju u evropsku TACHO-NET mrežu i ako je na to obavezna kao potpisnica AETR sporazuma. U ovom radu prikazan je jedan primjer konstrukcije smart kartice MICARDO kompanije Sagem Orga GmbH digitalnog tahograf kao idejnog rješenja. Rješenje pokazuje kako je smart kartica iskorištena u svrhu autentifikacije korisnika i čuvanja podataka, kao dvije vrlo važne funkcije koje su zahtjevane od digitalnog tahograha. Posebno osmišljen sistem piktograma i štampa č sa termo papirom su u stanju da prikažu brojne situacije i informacije nastale u vožnji. Memorija digitalnog tahografa je zamišljena da čuva podatke cijelu kalendarsku godinu, a tako đe i sama smart kartica voza ča je podešena da čuva podatke od najmanje 28 dana. To međutim nije krajnji domet. Digitalni tahograf se može povezati sa GSM modulom i podatke putem mobilne mreže direktno slati vlasniku. Dalji razvoj i globalno povezivanje uslovi će i nove pravce razvoja ovih ure đaja kako i u smislu njihove ve će integracije u vozilo tako i u smislu poboljšane komunikacije i sa ugra đenim i udaljenim drugim ure đajima.
24
DODATAK A - Piktogrami digitalnog tahografa i njihova zna če nja Da bi se na što manjoj površini ekrana tahografskog ure đaja i štampanog listi ća ispisa prenijelo što je više mogu će informacije pribjeglo se slikovnom prikazivanju odre đenih pojmova, događaja, pitanja i obavještenja. Ti slikovni prikazi se nazivaju piktogrami i po ugledu na sli čna ljudska pisma (egipatski hijeroglifi, kineski znakovi) jedan piktogram predstavlja jedan pojam, ali u kombinaciji sa drugim piktogramima može da zna či neki složeniji pojam ili da tvori kompletnu rečenicu. Predstavi ćemo sve piktograme i ve ćinu njihovih kombincija sa pojašnjenjima. OSNOVNI PIKTOGRAMI Ljudi/organizacije Preduzeće
Akcije
Modovi (režimi) Mod kompanije
Kontrolor/Inspektor
Kontrola
Kontrolni mod
Vozač
Vožnja
Operativni mod
Radionica
Provjera/Kalibracija
Kalibracioni mod
Proizvođač
Akcije Dostupnost
Odmor
Trajanje Teku ći dostupni period Kontinuirani period vožnje Tekući period odmora
Rad
Telući radni period
Pauza
Kumulativno vrijeme pauze
Vožnja
Nepoznato Oprema Čitač kartice prvog vozača Čitač kartice drugog vozača Kartica
Funkcije
Časovnik
Ekrana
Prikazivanje
Vanjsko skladištenje podataka Napajanje el. energijom Štampač /štampani izlaz
Skidanje podataka
Štampanje 25
Senzor Obim točkova Vozilo/priključno vozilo Specifični uslovi digitalni tahograf nije potreban u ovoj zemlji prelazak brodom ili vozom Razno Događaj Početak dnevnog radnog perioda Lokacija Bezbjednost Vrijeme Greška Kraj dnevnog radnog perioda Ručni unos vozačevih aktivnosti Brzina Zbirno/ Suma Kvalifikatori Dnevno Sedmično Dvosedmi čno „Iz“ ili „prema“ KOMBINACIJE PIKTOGRAMA Razno Kontrolno mjesto Početna lokacija dnevnog radnog perioda Početak vremena snimanja iz/od vozila Nepotreban rad tahografa, po četak Lokacija kraja dnevnog radnog perioda Kraj vremena snimanja 26
Nepotreban rad tahografa, kraj Kartice Kartica vozača Kartica preduzeća Kontrolna kartica Kartica radionice Bez kartice Vožnja Vožnja dva voza ča Vrijeme vožnje u toku sedmice Vrijeme vožnje u toku dvije sedmice Štampani izlazi Štampani izlazi dnevnih voza čevih aktivnosti sa kartice Štampani izlazi dnevnih voza čevih aktivnosti sa tahografa Štampani izlazi doga đaja i greški sa kartice Štampani izlazi doga đaja i greški sa tahografa Štampani izlazi tehni čkih podataka Štampani izlazi prekora čenja brzina Događaji Ubacivanje nevaže će kartice Pogrešna kombinacija kartica Prekoračenje vremena Vožnja bez odgovaraju će kartice Ubacivanje kartice tokom vožnje Poslednje korištenje kartice nije ispravno zaključeno Prekoračenje brzine Prekid napajanja el. energijom Greška na podacima o kretanju Sigurnosni proboj Vremensko podešavanje (od strane 27
radionice) Kontrola prekoračenja brzine Greške Greška čitača kartica prvog voza ča Greška čitača kartica drugog vozača Greška pri prikazivanju na displej Greška pri skidanju podataka Greška pri štampanju Greška senzora Interna greška na tahografu vozila
Procedure ručnog unosa Da li je ovo isti dnevni radni period? Da li je ovo kraj predhodnog radnog perioda? Potvrdite ili unesite lokaciju kraja radnog perioda Unesite vrijeme po četka Unesite lokaciju po četka radnog perioda
28
5. Popis literature 1. COMMISSION REGULATION (EC) No 1360/2002, 5.8.2002, Official Journal of the European Communities, L 207/1, 2. L2000 Digital Tachograph, brošura proizvo đača. 3. P5CC036V1D/ P5CC009V1D, Rev. 1.2 — 8 January 2009 Evaluation documentation, NXP Semiconductors, Business Line Identification, Philips 4. Ross Anderson, On the Security of Digital Tachographs, Cambridge University Computer Laboratory, Pembroke Street, Cambridge CB2 3QG 5. Dr. Susanne Pingel, MICARDO Tachograph Version 1.0 R1.0, Sagem ORGA GmbH 6. Velibor Peulić, Željko Rankovi ć, Demir Hadži ć, Digitalni tahograf i vreme vožnje, 2008, RICO Training centar, Beograd 7. AMS Srbije, Tahografi, Centar za motorna vozila, 2000 Beograd 8. Tachograph Instruction Briefing, Brussels, Belgium 12-15 october 2008.
29