Uvod
U samom radu obrađeni su materijali za izradu betonske mješavine, svojstva svježeg betona te fizičko-mehaničke karakteristike betona. Beton je vještački kameni materijal dobijen mješavinom nekog nekog vezivnog matrijala i agregata. Iskustva u dobivanju betona vrlo su stara. oš su davno !zijati, "ebreji i #gi$%ani, a $reko njih stari &r'i i (imljani, $oznavali hidraulička svojstva mješavine $u'olana, $ržene gline i va$na. "idraulička su veziva miješali s $ijeskom $ijeskom i drobljenom o$ekom te na taj način izrađivali izrađivali mort. )eke rimske građevine građevine zidane takvim takvim mortom, kao što je rimski *oloseum *oloseum ili +ont du &ard kod )imesa u južnoj ran'uskoj, održale su se do danas jer je 'ementni mort još uvijek jak i čvrst. U ruševinama +om$eja neki mortovi, stari gotovo godina, često su bolje očuvani od nekog kamena kamena u zidu. /odern /odernaa znanst znanstven venaa iskust iskustva va $očinj $očinjuu 0101. 0101. godine godine,, kad je 2i'at otkrio otkrio uzroke uzroke hidrauličkih svojstava nekih vrsta veziva. +rvi $ortland-'ement $roizveo je 013. godine graditelj ose$h !s$din iz 4eedsa, ali on nije bio dovoljno $ečen, $a je tek 0135. godine Isaa' ohn ohnso son, n, $eče $ečenj njem em mješ mješav avin inee glin glinee i va$n va$nen en'a 'a sve sve do nast nastaj ajan anja ja klin klinke kera ra,, us$i us$ioo dobiti $ortland-'ement sa svojstvima $o kojima je i danas $oznat. 6am naziv nastao je $rema boji tog očvrslog 'ementa sličnoj boji va$nen'a iz okoli'e +ortlanda. !rmirani beton kao građevni materijal $ojavljuje se sredinom 07 stolje%a.
0
1.Opšta svojstva betona
Beton je vještački kameni materijal dobijen mješavinom nekog nekog vezivnog matrijala i agregata.U slučaju betona koriste se različite vrste zrna agregata te nema nikakvu grani'u u odnosu na gornju grani'u kru$no%e zrna. 8a s$ravljanje betona koriste se razni vezivni matrijali kao što su9 gi$s, 'ement, asfalt, e$oksi smole i dr. *ada govorimo o agregatu za s$ravljanje betona u$otrebljavaju se agregati različitog $rijekla $rirodni ili vještački. :vdje ubrajamo $rirodni šljunak i $ijesak, drobljeni kamen, različite vrste zgura, strugotine od drveta, eks$andirana glina i dr. *ao što $ostoje različita veziva za s$ravljanje betona također dobijamo i različite vrste betona. )ajzastu$ljeni betoni su betoni koji za vezivo imaju 'ement. ormalno $osmatramo ovakve betone bi trebali nazivati 'ement-betonima što u $raksi nije zastu$ljeno $a se zovu samo betoni. *od ovakvih betona vezivno sredstvo kao što smo rekli je 'ementni kamen koji nastaje očvrš%avanjem 'ementnog tijesta koje se dobija miješanjem 'ementa i vode. :čvrš%avanjem 'ementnog tijesta $očiva na hemijskoj reak'iji 'ementa i vode koju nazivamo hidrata'ijom, a njene $rodukte hidratima. :vaj $ro'es je u velikoj mjeri ovisan o tem$eratauri i vlažnosti sredine u kojoj 'ementno tijesto očvrš%ava, zatim od vrste 'ementa to jeste njegovog hemijskog sastava i fino%e zrna. :vaj $ro'es se u $očetku odvija jako brzo, a zatim sve s$orije i s$orije, tako da u vlažnoj sredini ne $restaje ni $oslije nekoliko desetina godina. ;ementni kamen se sastoji iz hidrata'ionih $rodukata, nehidratisani zrna 'ementa, gelovih i ka$ilrnih $ora. :snovna $odjela vrši se na osnovu za$reminske mase betona u očvrslom stanju9 0. 4aki beton, kod kog je za$reminska masa < 0 7 kg=m >? . :bični betoni, kod kog je za$reminska masa između 0 7 i 5 kg=m >? >. @eško betoni, kod kog je za$reminska masa A 5kg=m >.
2.Materijali za izradu betona
.0.!gregat !gregat učestvuje sa -1C u uku$noj masi betona i njegovih karakteristika zavise i svojstva betonskih smjesa i svojstva očvrslog betona. 8a s$ravljanje betona $ot$uno ravnomjerno se koriste $rirodni šljunak i $ijesak tako i drobljeni kamen, također može se koristiti mješavina se$arisanog $ijeska i drobljenog kamena.U $raksi se $rednost daje $rirodnom šljunku i $ijesku naročito riječnom dok se drobljeni kamen izuzima radi sku$o%e.(iječni agregati mnogo utječu na ugradljivost i obradljivost betonske smjese zbog svojih zaobljenosti zrna. Drobljeni agregat je u $etografskom $ogledu uvijek homogeniji od $rirodnog to je zbog toga što uslovljava dosta manje kon'entra'ije na$ona u očvrslom betonu $od o$terečenjem i tem$araturnim $romjenama. :šteoivični oblik zrna ostvaruje uklještenj među zrnima što do$rinosi $ove%anju mehaničkih karakteristika tj. čvrsto%i betona $ri zatezanju. )e uzimaju%i u obzir $orijeklo agregata on se može $odjeliti na sitan i kru$an, veliki broj betonskih smjesa i samog očvrslog betona mnogo zavisi od učeš%a sitnih i kru$nijih zrna agregata u betonskoj smjesi. 6itan agregat se smatra agregat čija rna $rođu kroz otvor sita od 3mm dok je kru$an onaj čija zrna nisu $rošla kroz isti otvor. 8a s$ravljanje betonske smjese može se koristiti bilo kakav agregat koji sa obzirom na svoj mineraloško-$etografski sastav i $risustvo $ojedinih kom$onenata ne%e štetno utje'ati na betonsku smjesu. )eka od štetnih uti'aja su razaranje, $ojava korozije kod armature, te ostali doda'i koji bi išli na štetu hidrata'ije. *om$onenete koje bi mogle utje'ati na fizičko-mehanička svojstva betona su9 slaba zrna, glinoviti $ješčari, la$ori i la$orovi karbonati, filiti, škrilj'i, gi$s, glina, ugalj i dr. +rilikom izbora agregata za s$ravljanje betona $osebnu $ažnju treba obratiti na $risustvoamorfnog sili'ijuma u kru$nom agregatu koji može da $rouzrokuje tzv. !lkalnosilikatne reak'ije u betonu. 8a o'jenu u$otrebljivosti agregata također se utvrđuje i sadržaj kom$onenata koje utječu na koroziju armature. :vdje se uglavnom ubrajaju minerali koji sadrže halogne elemente i koji sadrže sum$or. 6adržaj sum$ora izražen kao 6:> smije najviše da bude zastu$ljen 0 C dok sadržaj hlorida ne smije da $relazi grani'u od ,0C. !gregat ne smije da sadrži jedinjenja koja utječu na hidrata'iju 'ementa. +ravilan agregat za beton treba da bude čvrst i $ostojan jer se u $rotivnom ni od betona ne može očekivati da is$unjava te uslove. 8a$reminska masa zrna agregata treba da bude između i > kg=m>, dok u$ijanje vode smije iznositi najviše 0,5 C !gregat za beton mora da ograničen sadržaj organskih materijala.Boja bistre tečnosti iznad agregata $oto$ljenog u rastvor )a:h $osliej 3 h ne smije da bude tamnija od $ro$isanog kolor-etanola. !ko ovaj uslov nije is$unjen $otrebno je s$rovesti dodatna is$itivanja eks$irimentalnim $utem %e se ustanoviti da li beton sa s$ravljenim agregatom zadovoljava ili ne zadovoljava kvalitet $redviđen tehničkim uslovima.
>
.0.0.&ranulometrijski sastav U svježem betonu zrna agregata su $ovezana 'ementnom $astom, $asta je $otrebna da obavije sva zrna agregata i is$uni sve $rostore između $ojedinih zrna. Bez obzira na granulometrijski sastav agregata, uslov 'ementne $aste mora uvijek biti is$unjen. 6vojstva betonske smjese i samog očvrslog betona zavise od $rirode i količine 'ementne $aste, te se zaključuje da su ova svojstva bolje ako je količina 'ementne $aste ve%a. /eđutim ovo zavisi samo u $ojedinim slučajevimaj jer 'ementni kamen koji se dobiva očvrš%avanjem 'ementne $aste u velikoj mjeri odlikuje $oroznost. +rimjenom velike količine 'ementne $aste u određenoj mjeri smanjiti %e se čvrsto%a betona, vodo$ro$usnost, ot$ornost na dejstvo mraza i dr. 2e%a količina 'ementne $aste uslovljava $ov%ano sku$ljanje i tečenje betona razvija ve%e hidrata'ione tao$lote i to dovodi do $ove%anja same 'ijene $roizvodnje betona. 8a s$ravljanje betona $otrebno je $rimjeniti o$timalnu količinu 'ementne $aste, što istovremeno $odrazumjeva i odgovarajauči granulometrijski sastav. +rimjenom jednozrnog agregata i određene količine 'ementne $aste dobiva se vrlo teška ugradljiva i obradljiva betonska smjesa, a također i betona dobivane na ovaj način odlikuje se velikom $oroznosti što bi negativno utje'alo an ve%inu drugih svojstava. Dolazimo do zaključka da $ove%enejm broja frak'ija agregata dolazimo do kvalitetnije betonske smjese $rosto rečeno sitnija zrna agregata is$unjavaju među$rostore. Ukoliko se koriste realni agregati tj. $rirodni šljunak i $ijesak dolazimo do boljih finan'ijskih uslova, a samim tim i imamo $rihvatljive kategoriej zrna $o kru$no%i u betonskoj smjesi. 8a s$ravljanej betona koji se koriste za građenje savremenih konstruk'ija ne do$ušta se u$otreba tzv. +rirodne mješavine agregata tj. onog agregata koji se dobiva direktno iz šljunkara odnosno iz $ogona za drobljenje kamena. &ranulometrijski sastav $rirodne mješavine ne zadovoljava $otrebne tehničke i ekonomske uslove, te $ored toga je veoma $odložan varija'iajma koje bi bitno utje'ale na svojstva kako svježeg tako i očvrslog betona. &ranulometrijski sastav agregata jedno je od najznačajnijih $itanja tehnologije betona.:vakav $roblem se može riješiti na osnovu eks$irimentalnih is$itivanja na osnovu kojih %e se od slučaja do slučaja definisati svi relevantni tehnički i ekonomski $okazatelji koji se odnose na beton dobijen koriš%enjem određene granulometrijske kom$ozi'ije agregata. +ri kom$onovanju određenog granulometrijskog sasatava za određen beton jedino ra'ionalno rješenje je sastavljanje granulometrijske kom$ozi'ije na bazi kombinovanja određenog broja frak'ija, što se $odrazumjeva da se ras$olaže agregatom koji je $redhodno se$arisan. +rema tove važno je ista%i da se granulometrijski sastav utvrđuje u o$štem slučaju eks$irimentalnim $utem, korištenjem odrešenog broja frak'ija. !gregat koji se koristi mora da zadovolji $od svaku 'ijenu $ostizanje određena svojstva očvrslog betona, a istovremeno obezbjedi $ovoljnu obradljivost i ugradljivost betonske smjese. :vdje se $odrazumjeva da se $rilikom utvrđivanaj granulometrijskog sastava mora voditi računa o zahtjevanom kvalitetu betona te o uslovima građenja, trans$ortu i svim drugim činio'ima koji bi bitno utje'ali na svojstvo betona. +olaze%i od stava da granulometrijski sastav treba da $osjeduje sve kategoriej zrna onda se u o$štem slučaju dobivaju kontinualne granulometrijske kom$ozi'ije. #ks$irimentalnim dokazivanjem ove kom$ozi'ije najvište treba da $osjeduju najkru$nije frak'iej, $ošto se na taj način smanjuje $otrebna količina 'ementa za s$ravljanej betonske smjese uz očuvanje karakteristika u očvrslom stanju. /eđutim u ovim slučajevima često se dovodi u $itanje obradljivost i ugradljivost betonske smjese, $a se velika $ozornost daje granulometrijskom sastavu sitnog agregata.
3
6amata se da agregat u o$štem slučaju treba da zadovolji uslove koji su navedeni u sljede%oj tabli'i9 Otvor sita (mm)
Prolaz kroz sito (%)
,05 -0> ,5 1-> ,5 -5 0 3-1 E5-0 3 7-0 1 0 Ulovi koje agregat treba da zadovolji u betonu +rilikom sastavljanja i s$ravljanja betonskih smjesa najčeš%e se koriste sljede%e frak'ije agregata9 =3, 3=1, 1=0E, 0E=>0,5 mm./ogu se koristiti i sljede%e frak'ije9 =, =1 i 1=>0,5 mm. 2eliki uti'aj na svojstvo svježeg i očvrslog betona ima najkru$nija frak'ija u mješavini , međutim velikog uti'aja ima i najkru$nije zrno u mješavini. U vezi sa ovim treba razlikovati najkru$nije zrno agregata u mješavini i stvarno najkru$nije zrno tj. maksimalno zrno. )ajkru$nije zrno je zrno koje $redstavlja gornju grani'u kojim je definisana najkru$nija frak'ija agregata. )a $rimjer najkru$nija frak'ija agregata je 0E=>0,5 mm tj najkru$nije zrno bit %e veličine DF>0,5 mm, u ovoj frak'iji biti %e zrna koji su ve%i od >0, 5 mm. )ajkru$nije zrno agregata je D maG i u ovom slučaju ono može da bude veličine i 3 mm. 6vaki agregat u sebi sadrži i neke sitne česti'e koje se definišu kao $rašinaste i glinovite česti'e. Ukoliko je količina ovih česti'a ve%a one mogu značajno da utječu na kvalitet betonske smjese i smanje njegove fizičko-mehaničke karakteritike. Ukoliko bi se $rekoračile dozvoljenej količine sitnog agregata došlo bi do $ove%anaj količine 'ementa, $ri čemu bi se samo donekle mogla obezbjediti $otrebna čvrsto%a betona, dok bi sva ostala svojstva očvrslog betona bila $ogrešna. /nogobrojna is$itivanja su $okazala da se u slučaju betona uobičajnih karakteristika granulometrijskog sastava ne mora obavezno određivati na osnovu konkretnih eks$erimenata. 2išegodišnej iskustvo je $kazalo da se za idealnu ugradljivost i obradljivost te sve ostale karakteristike očvrslog betona mogu granulometrijske karakteristike dobiti raznim $ro$or'iajma. @ehnološki i tehnički zahtjevi mogu an $ot$uno $rihvatljiv način zadovoljiti ako granulometrijski sastav agregata odgovara određenim granulometrijskim krivama. FU!" je $redložio krivu oblika9 HFD=d? dok je !MP# $redložio krivu oblika9 HF 5 J Kd=D LD=dM. :vdje se ordinate granulometrijskih krivi H KCM definira u funk'iji kru$no%e zrna d KmmM te u zavisnosti od najkru$nijeh zrna agregata D KmmM.
&ranulometrijske krive U4#(! i #/+! 5
Da bi se olakšalo $rojektovanje i usvajanje granulometrijskog sastava agregata za beton, u velikom broju zemalja tehnički $ro$isi $re$oručuju $rimjenu određenih referentnih granulometrijskih krivih.)aj$ovoljniji granulometrijski sastav je ustvari onaj agregat čija granulometrijska kriva $ada u $odručje između datih krivih.
.0..:blik i veličina zrna agrgata U o$štem slučaju oblik zrna agregata mnogo utječe na ugradljivost i obradljivost betonske smjese. Nto se refleksuje i na čitav niz svojstava očvrslog betona.:blik zrna sitnog agregata se ne $ro$isuje $ošto bi mješanje njegovih dimenzija bilo vrlo otežano. /eđutim, oblik zrna sitnog agregata ima veliki uti'aj na svojstva betonskih mješavina kao i čvrstohg betona. *od agregata usitnjenog $rirodnim $utem K$ijesak i šljunakM zrna sitnog agregata imaju $ovoljniji oblik od zrna kru$nog agregata, a razlozi za ovo leže u činejni'i da je sitan agregat uo$štem slučaju duže tans$ortovan tokom svog formiranja u odnosu na kru$ni. +ošto je s$esifična $ovršina agregata utoliko manja ukoliko su zrna u nejmu ve%a, $ri ve%oj kru$no%i zrna bila bi $otrebma manja količina vode koja %e biti u stanju da u $ot$unosti okvasi 'jeloku$an agregat. Usvajanjem agregata sa ve%om kru$no%om zrna smanjuje se $otreba za vodom, $a se $ri zahtjevanom ste$enu obradljivosti i ugradljivosti i $ri u$otrebi određene količine 'ementa dobivaju betoni ve%ih fizičko-mehaničkih svojstava. +rilikom odlučivanja o usvajanju najkru$nijeg zrna agregata mora se voditi račna o vrsti i karakteristikama konstruk'ije u kojoj %e se $rimjanjivati s$ravljeni beton. )ajkru$niaj frak'ija agregata, odnosno najkru$nije zrno u toj frak'iji KDM terba da zadovolji sljede%e uslove 9 DOamin= > DO0,5emin. !ko se ne radi o veličini amin koja figuriše u elementu oblika $loče, za definisanje nejkru$nijeg zrna služi kriterijum $o kojem ovo zrno ne smije biti ve%e od jedne četvrtine najmanje dimenzije $resjeka betonskog elementa.
#lementi za definisanje zrna veličine D
E
..;ement ;ement je hidrauli'no mineralno vezivo koji se dobiva mljevenjem tzv. $ortland 'ementnog klinkera to jeste vještačkog kamenog materijala koji se dobiva $ečenjem krečnjaka i gline. U sastavu betona učestvuje 'emnt u $ro'entualnom iznosu 0-C ;ement ima velik utje'aj na karakteristike betona. Izbor koji če se koristiti $ri s$ravljanju betona za određenu konstruk'iju veoma je značajna i odgovorna faza $rojektovanja sastava betona i u najve%em broju slučajeva ovaj izbor se vrči na osnovu tri kriterijuma9 0. čvrto%e KklaseM 'emnta odnosno $romjene čvrsto%e u toku vremena? . to$lote hidrata'ije? >. hemijske ot$ornosti. Uobičajno, u građevinskoj $raksi najšeš%e se ne zahtjeva $osebna niska to$lota hidrata'ije, niti je od značaja hemijska ot$ornost 'ementa. Iz ovih razloga kod izvođenja najve%eg broja objekata, mnogo se koriste 'ementi koji se i namasovnije $roizvode, a to su 9 obični $ortland 'ement? $ortland 'ement sa doda'ima.
U slučaju da se od betona traži ve%a 'vrsto'a koristimo 'emnete viših faza tj 9 +;35 ili +;55 , dok se kod nižih kvaliteta 'emnta koristi +;5 +;>5. +rilikom izgradnje betoskih konstruk'ija koji %e tokom eks$loata'ije biti izloženi djelovanju agresivnih tečnosti ili gasova, betonska mješavina mora se s$ravljati sa 'ementima koji su ot$orni za date hemjske agense. +ored vrste 'ementa na $ojedine karakteristike betona i njegovu trajnost dosta utiče i količina 'ementa to jeste sadržaj 'ementa u 0m > betona. /inimalna količina je 5->5 kg=m> !ko je beton izložen djelovanju agresivne sredine, količina 'ementa koja se u$otrebljava za s$ravljanje takvog betona ne smije da bude manja od >5 kg=m> )a izbor količine 'ementa $ored navedenih karakteristika utiču i sljede%i faktori 9
zahtjevane fizičko-mehanička karakteristike betona? uslovi eG$lota'ije konstruk'ije? veličina najkru$nijeg zrna agregata? granulometrijski sastav agregata? sredstva za trans$ort i ugrađivanje betona? tem$eraura sredine $rilikom ugradivanja itd.
*ao što je ve% rečeno, količina 'ementa je na izvjestan način funk'ija granulometrijskog sastava agregata, odnosno frak'ija kru$no%e agregata.U vezi s tim $ostoji niz em$irijskih obraza'a koji daju zavisnost između minimalne količine 'ementa minm' $otrebne za s$ravljanje 0m> betona i najkrunijeg zrna agregata u mješavini D. *ao na$rimjer9 8a beton koji ne%e biti izložen hemijskim agensima vrijedi formula9
m'F55=5D Kkg=m>M 8a beton koji %e biti izložen hemijskim agresiji vrijedi formula9 min
m'F5=5D Kkg=m>M.
min
.>.2oda 2oda $redstavlja neo$hednu kom$onentu svake betonske mješavine, $ošto je samo uz njeno $risustvo mogu%e odvijanje $ro'esa vezivanja i očvrš%avanje 'ementa. +ored ovoga, voda u zvježem betonu je značajna i kao kom$onenta koja omogu%ava efikasno ugrašivanje i završnu obradu betona. 2oda u svježem betonu je značajna sa kvalitativne i kantitativne tačke gledišta. 2oda za s$ravljanje betona ne smije da sadrži sastojke koji mogu ne$ovoljno da utječu na $ro'es hidraata'ije, kao ni takve sastojke koji mgu da budu uzročni'i armature u armirano betonskim konstruk'ijama. 6matra se da voda $odobna za izradu betona ako9
2odikov $okazatelj K$"M varira u grani'ama od 3,5-7,3? 6adržaj sulfatnih jona ima sveličinu manju od mg=l vode? *oličina hloridnih jona u vodi ne smije da $relazi > mg=l? Indeks hloridnih sastojaka izražen ako utošak kalijumovog $ermangata K*/n:3M $o metodi oksida'ije ne $relazi grani'u od ml=l vode? Uku$na količina soli, izražena kao suhi ostatak nije ve%a od 5 mg=l vode.
:bična voda za $i%e $raktično uvijek zadovoljava uslove, $a ona može da se u$otrijebi za s$ravljanje betona i bez $oste$enog dokazivanja $odobnosti. /eđutim, u svim ostalim slučajevima mora se nabaviti dokaz o kvalitetu vode za beton. *ao gruba o'jena $odobnosti određene vode može da $osluži njena zamu%enost, obojenost ili miris, što je naročito izraženo kod voda iz močvara bara vokotokova u koje se ulijevaju ot$adne vode iz industrijskih $ogona i sl. +rilično $ouzdana o'jena $odobnosti određene vode za s$ravljanje betona može da se dobije is$itivanjem vremena vezivanja 'ementa i is$itivanjem uzoraka betona. !ko se vrijeme vezivanaj standardne 'ementne kaše s$ravljene sa vodom koja se is$ituje ne razlikuju za više od > min, i ako se čvrsto%e $ri $ritisku uzorka betona s$ravljenog alternativno sa $ijačom i sumnjivom vodom od i 1 dana ne razlikuju više od 0 C, voda koja se $rovjeravala može se smatrati $odobnom za s$ravljanje betona.
1
.3.!ditivi Kdoda'iM za beton !ditivi su su$stan'e koje svojim fizičkim, mehaničkim ili kombinovanim djelovanjem utječu na određena svojstva betona.:vdje s$adaju9 +lastifikatori9 -$oboljšavaju ugradljivost i obradljivost betonske smjese? -smanjuju količinu vode od 0 do 05C? -u ovu gru$u s$adaju fino dis$ergovani materijali9 bentonit, elektrofilterski $e$eo, $u'olani i dr. -doziraju se u količnini od , do >C u odnosu na masu 'ementa.
6u$er$lastifikatori9 -smanjuju količinu vode $reko > C? -u ovu gru$u se ubrajaju9 vodeni rastvori sulfonovanog melamin formaldehida, sulfonovanog naftalin formaldehida ili modifikovanog lignosulfonata? -tečnosti s$e'ifične mase 00-0kg=m>.
!eranti Kuvlačivači zrakaM9 -$ove%avaju ot$ornost na djelovanje mraza, -formiraju mjehuri%e vazduha od ,0 do ,> mm, koje smanjuju ka$ilarno u$ianje vode, dobija se $rostor za širenje leda? -doziraju se u količini od ,5-0 C u odnosu na masu 'ementa? -koriste se kod betonskih kolovoza, aerodromskih $ista, kanala i sl.
!k'eleratori KubrzivačiM9 -betoniranje $o hladnom vremenu, brzi $rirast čvrto%e,hitne interven'ije? -u ovu gru$u se ubrajaju9 alkalni silikati i aluminati Kod ,0CM, kal'ijum hlorid ;a;lKod ,-CM, natrijum hlorid, natrijum sulfat, natrijum nitrat Kod -5CM?
(etarderi Kus$orivačiM9 -betoniranje na visokim tem$araturama, trans$ortovanje na ve%e udaljenosti, betoniranje bez $rekida? -u ovu gru$u se ubrajaju9 sadra ;a6: 3 J":, dekstrin, razne vrste še%era, gli'erin, oksidi 'inka i olova? -dodaju se u količini od ,0 C.
!ntifrizi9 -snižavaju tačku smrzavanja vode? -betoniranje na niskim tem$araturama K<oM? -u ovu gru$u se ubrajaju9 kal'ijum hlorid, natrijum nitrat, natrijum hlorid? -kod nearmiranih konstruk'ija dodaju se do 0 C, a kod armiranih je to strogo ograničeno.
8a$tivači9 -za$tivaju ka$ilarne $ore u 'ementnom kamenu? -$ove%avaju ste$en vodone$ro$ustljivosti očvrslog betona? -u ovu gru$u se ubrajaju9masne kiseline Kka$rinska, sterainska, oleinskaM.
7
$.vojstva sve&e' betona
>.0.(eološka svojstva betona *valitet ugrađivanja i zaršna obrada betona, koji se izvode uz $rimjenu odrešenog $ostu$ka zbijanja generalno zavise od reoloških svojstava smjese. Betonska smjesa može da se tretira kaojedinstveno fizičko tijelo u okviru koga su voda, česti'e 'ementa i zrna agregata međusobno $ovezani određenim unutrašnjim silama, ova smjesa u reološkom $ogledu $ri$ada tzv. elasto-$lastično-viskoznim sistemima. : vo $odrazumjeva da $ri djelovanju rastu%ego$tere%enja betonska smjesa na $očetku ima elastične deforma'ije, međutik, kada o$tere%enje dostigne određeni nivo i kada se is'r$i njena strukturna čvrsto%a, smjesa $očinje da teče.
>..@ehnološka svojstva za beton >..0.*onzisten'ija +od konzisten'ijom se $odrazumjeva sku$ svojstava svježeg betona koji je od značaja za njrgovu ugradljivost i obradljivost. Nto se tiče ugradljivosti i obradljivosti oni označavaju s$osobnost svježeg betona, da $rimjesama određenog sastava zalijevanjem homogenim masama is$uni sve $rostore ograničene o$latom. *ako se o'jena ugradljivosti i ubradljivostiizvodi na tri $okazatelja9 $okretljivosti, krutosti i $ovezanosti betonske smjese, ovi $okazatelji istovremeno $redstavljaju i $aramatre na osnovu kojih se definiše konzisten'ije svježeg betona. 8a kvalitativno izražavanje osnovnih ti$ova konzisten'ije danas se koriste sljedeče metode9 /etoda slijeganja? 2#B#-metoda? /etoda ras$rostiranja? /etoda zbijanja.
>.>.:stala svojsta >.>.0.8a$reminska masa 8a$reminska masa svježeg betona se dobija ne$osredno nakon ugrađivanja, $redstavlja vrlo $ouzdan $okazatelj mnogih svojstava očvrslog betona. Nto je za$reminska masa ve%a, a to se $ostiže $ravilnim izborom betonske mješavine i $rimjenom odgovaraju%eg $ostu$ka zbijanja, dobijaju se $o $ravilu kom$aktniji betoni koje karakteriše visok nivo fizičkomehaničkih svojstava. 8a$reminska masa svježeg betona najčešže se određuje $rimjenom kalu$a koji služe za izradu uzoraka za is$itivanje mehaničkih karakteristika očvrslog betona. U $raksi se koriste kalu$i za izradu uzoraka oblika ko'ke ili $rizme. 8a definisanje tzv. marke betona $rimjenjuju se uzor'i oblika ko'ke sa ivi'ama dužine 'm.. a kalu$i ovih ko'ki se također koriste kao $osude u kojimase formiraju uzor'i za određivanje za$reminske mase svježeg betona. 8a$remnska masa svježeg betona dobija se $reko izraza9 P b,svF m b,sv = 2 b,sv Kkg=m>M P b,sv-za$reminska masa svježeg betona? m b,sv -masa svježeg betona u kalu$u? 0
P b,sv-za$remina kalu$a. .Fiziko*me+anika svojsta ovrslo' betona
6vojstva očvrslog betona u o$štem slučaju zavise od mnogo faktora, kao $rvo zavise od karakteristika $rimjenjenih kom$onenata za njegovo s$ravljanje Kagregata, 'ementa, vode i aditivaM, od kvanitiativnih odnosa ovih kom$onenata u msai svježeg betona, . tehnoloških faktora, $ostu$ka izrade betonskih konstruk'ija, uslova eks$loata'ije i drugih. U $rvom redu svojstva očvrslog betona najviše zavise od fizičko-mehaničkih karakteristika, te od ostvarene strukture betona. /oramo na$omenuti da s ovdje radi o betonima za$reminskih masa u očvrslom stanu 07-5 kg=m >.
3.0.6truktura betona 3.0.0. ormiranje strukture betona ormira se nakon završetka ugrađivanja betonske smjese, a kao rezultat $ro'esa hidrata'ije 'ementa.:vaj $ro'es je izuzetno važan sa as$ekta svojstva betona u zavisnosti od odnosa mase vode i mase 'ementa u betonu. Izvjesna količina 'ementa može da ostane neobuhva%en $ro'esom hidrata'ije $ri $remu je odnos m v=m'<,3 , a sa druge strane može da se dobije 'ementni kamen ve%e $ozornosti gdje je odnos m v=m'A,3 što utječe na $ojedine karakteristike betona. ormiranje strukture betona najtješnje je $ovezano sa mehanizmom hidrata'ije 'ementa. !ko ovaj $ro'es $osmatramo sa as$ekta čvrsto%e betona onda se može $odijeliti u tri eta$e9 0. eta$a formiranja $očetne strukture kada uslijed vezivanja 'ementa mase svježeg betona $očinje da $relazi u čvrto agregatno stanje? . eta$a $oste$eno formiranje strukture očvrslog betona koju $rati $ove%anje čvrsto%e? >. eta$a kada se dostignuta čvrsto%a tokom vremena bitnije ne mijenja.
#ta$e $ri mjerenju čvrsto%e betona
3.0../akrostruktura betona /ikrostruktura može se razmatrati na isti način kao sturuktura, odnosno tekstura $rirodnih kamenih materijala.U makrostrukturi betona jasno se izdvajaju dva osnovna strukturna elementa agregat i 'ementni kamen, $a se mo%e re%i da je da je makrostruktura nehomogena i $o svom ti$u konglomeratična. 6asvim $re'izno ovdje je kvanfikovati $ojedine makrostrukturne elemente.
00
/akrostrukturu možemo izrazisti sve sljede%om jednačinom9 2aL2$'L2$F0 2a-za$remina agregata? 2'$-za$remina 'ementne mase? 2$- za$remina vazduha zaostalog u svježem betonu.
3.0.>./ikrostruktura betona /ikrostruktura betona $odrazumjeva definisanje unutrašnje strukture svakog od elemenata tj. agregata i 'ementnog kamena, njihove $oroznosti kao i analizu građe kotaktnog sloja na grani'i ovih elemenata. )ajčeš%e se može smatrati da je zadovoljen uslov a$solutne kom$aktnosti zrna agregata, $a $risustvo agregata nije od interesa ni sa as$ekta uku$ne $oroznosti očvrslog betona , niti sa as$ekta u$ijanja vode u svje%em betonu što bi imalo velikog uti'aja na svojstva betona. :vdje treba na$omenuti da se $ored dovoljno kom$aktih agregata u svježem betonu se uvijek dio vode u svježem betonu gubi na račun kvašenja zrna. Dolazimo do zaključka da se struktura betona uvijek formira $ri nižoj vrijednosti vodo'ementnog faktora, a $ri višim vodo'ementnim faktorima i $ored kvašenja agregata , unutra mase betona izdvaja se voda koja se zadržava u betonu formiraju%i tzv. dže$ove što daje za rezultat slabiej veze među kru$nim zrnima agregata.
3.0.3.+rsline u betonu +rsline u betonu koji nije izložen s$oljašnjim o$tere%enjima uglavnom nastaju uslijed $ojave sku$ljanja 'ementa i uslijed tehničkih na$ona. +rilikom sku$ljanja, $ošro je agregat čvrsto $ovezan sa 'ementnim kamenom , dolazi do $ojave unutrašnjih na$ona u masi betona, a na onim mjesima gdje na$oni $relaze određenu čvrsto%u betona dolazi do $ojave $rslina. +ribližno slična $ojava se za$aža $ri $romjenama tem$arature , $ošto 'ementni kamen i agregat imaju različite termičke koefi'ijente linearnog čirenja. @akođer na $ojavu $rslina ima i uti'aja to$lotna hidrata'ija 'ementa. +rsline koje nastaju an ovakve načine važan su činila' mnogih svojstava betona.
0
+risustvo $rslina u betonu
3..Qvrsto%a betona $ri $ritisku
Qvrsto%a betona $ri $ritisku se definira se kao $rosječan na$on u uzorku izloženom aksijalnom $ritisku $ri sili loma, a za slučaj određene starosti betona. :vo is$itivanje se vrši na uzor'ima oklika ko'ke ili $rizme. 6 obzirom na uslove is$itivanja, $ri kojima su uvijek $risutne sile trenja koje u uzor'ima izazivaju složena na$onska stanja , rezultati određivanja čvrsto%e bitno zavise od odnosa $odužnih i $o$rečnih dimenzija uzoraka. +okušaj manjivanja trenja $odmazivanjem ili umetanjem tankih $loča nisu dali zadovoljavajuče rezultate, u oviakvim slučajevima dolazi do drastičnih smanjivanja vrijednosti čvrsto%e. )ajmjerodavniji rezultati is$itivanja čvrsto%e betona an $ritisak dobijaju se na $rizmatičnim, odnosno 'ilindričnim uzor'ima. /eđutim, mnogobrojna is$itivanja su $okazala da vrijednosti čvrsto%e betona $ri $ritisku zavise od a$solutnih mijera uzorka. +o $ravilu sa $ovečanjem dimenzija uzorka smanjuje se vrijednost čvrsto%a. U $raksi se vrlo često $rimjenjuju i uzor'i oblika ko'ke koja ima ivi'e dužine 'm usvojena kao uzorak za definisanje tzv. marke beton. *ao što je anvedeno u $raksi se vrločesto i susre%emo veliki asortiman različitih uzoraka , $a se javljaju $otrebe za svođenje rezultata dobijenih uzoraka na vrijednosti koje odgovaraju nekoj drugoj vrsti. *od svih ovih $reračunavanja bez obzira na vrstu $rema kojoj se uzorak is$ituje, $rimjenjuju se određeni koefi'ijenti konverzije koji se dobijaju na bazi eks$erimentalnih is$itivanja i $rimjene statičkih metoda obrade rezultata. *od nas se koriste koefi'ijenti konverzije $rikazanih u sljede%oj tabli'i9
@abli'a koefi'ijenata konverzije )a vrijednost čvrsto%e betona na $ritisak djeluje i brzina nanošenja o$tere%enja tokom is$itivanja. )a $rikazanoj sli'i zavisnost čvsro%e i vremena is$itivanja is$isanih na krivim označavaju uku$ono trajanje i is$itivanje od momenta $očetka nanošenja o$tere%enja, $a do $ojave loma. )ajčeš%e za mešusobna $oređenja rezultata različitih is$itivanja usvajaju čvrsto%e koje odgovaraju vremenu tF min odnosno onom režimu o$tere%enja u okviru koga se ostvaruje brzina $orasta o$tere%enaj od , do 1 /$a=s. )a rezultate is$itivanja također utječe i ugrađivanje betona u uzorka, kao i režim njege uzorka do momenta is$itivanja. 8načajno je na$omenuti odnos najmanje dimenzije uzorka i najkru$nije zrno u betonskoj smjesi. !ko se radi o 'ilindri'nom uzorku odnos koji se vade iz
0>
konkretne konstruk'ije odnos treba da bude > , a ako se radi o $osebnom betoniranju uzorka treba da bude 3.
Brzina nanošenja o$tere%enja tokom is$itivanja )a čvrsto%u betona u mnogim slučajevima utječe i agregat, ako je čvrsto%a agregata za C ve%a od tražene čvrsto%e betona njegov uti'aj u betonu $raktično ne $ostoji.U $raksi se $ro$isuje minimalna čvrsto%a agregata kako bi se na samom $očetku is$itivanja eliminisala mogu%nost njegovog uti'aja na fizičko-mehanička svojstva betona. )ajkru$nije zrno u frak'iji agregata $redstavlja veoma važnu ulogu u čvrsto%i betona, samim smanjivanjem njegovog sadržaja u mješavini smanjuje se i čvrsto%a na $ritisak.
3..0./arka betona /arka betona $redstavlja uslovnu čvrsto%u betona $ri $ritisku izraženim u /$a koja se dobija is$itivanjem betonske ko'ke dimenzija GG 'm, a koja se zasniva na karakterističnoj čvrso%i. *o'ka se is$ituje $ri starosti nakon 1 dana. Uzorak se s$ravlja u metalnom kalu$u u kojem ostaje -3 h i tem$araturi oko o; i da je relativna vlažnost 75C u $rostoriji. Qvrsto%a uzorka se dobija takošto se 1 dana ko'ka uba'uje u $resu koja ostvaruje $oras na$ona od .-1 /$a=s, te se dobije sila loma koja se $odijeli sa $ovršinom ko'ke. 8a konstruk'ije i elemente u oblasti betonskih i armirano betonskih konstruk'ija u$otrebljavaju se marke betona /B 0,05, , 5, >, >5, 3, 35, 5, 55 i E.
03
3.>.Qvrsto%a betona $ri zatezanju :dređivanje čvrsto%e betona $ri zatezanju je nešto složeniji $ro'es od određivanja čvsto%e $ri $ritisku. (azlozi za ovo leže u uglavnom u tome što je $rilikom is$itivanja u realnim uslovima teško obezbjediti homogeno stanje zatezanja uzorka. )avedeno fizičko-mehaničko svojstvo betona bitno zavisi od stanja $ovršine agregata. *od drobljenog agregata athezija između zrna agregata i 'ementnog kamena je znatno ve%a od athezije koja $ostoji između riječnog agregata i 'ementnog kamena, ovim je dokazano da da betoni sa drobljenim agregatom imaju veču čvrsto%u $ri zatezanju. Qvrsto%a betona $ri zatezanju zavisi od niza faktora9 sadržaja 'ementa, vodo'ementnog faktora, tehnoloških $ostu$aka s$ravljanja betona, ugrađivanja betona i dr. 2ažno je naglasiti da se $ri $ove%anju sadržaja 'ementa u betonskoj smjesi $ove%ava i čvrsto%a $ri zatezanju u odnosu na čvrsto%u $ri $ritisku, dok $ove%avanjem vodo'ementnog faktora se $ovečava čvrsto%a na $ritisak.. 2remenski $eriod ovog is$itivanja je također 1 dana , što znači da u toku $rvih 1 dana srazmjerno intenzivan i $ostiže oko 1 C konačne čvrsto%e $ri zatezanju. &eneralno $ostoje tri $ostu$ka is$itivanje ove čvrsto%e9 aM+utem direktnog zatezanja? bM+utem zatezanja $ritiskom $o izvodni'i Kzatezanje 'ije$anjemM? 'M+utem savijanja Kzatezanje savijanjemM.
05
+ostu$'i is$itivanja čvrsto%e betona $ri zatezanju
3.3.2odo$ro$ustljivost betona +ro$ustljivost betona za vodu zavisi od ste$ena hidrata'ije od $oroznost 'ementnog kamena, strukture $ora, kao i od svojstava 'ementa i agregata. Beton je ka$ilarno-$orozan materijal $ri čemu su i njemu $risutne $ore različitih veličina. 2odone$ro$ustljivost betona u o$štem slučaju zavisi od uku$ne za$remine ka$ilarnih $ora, njihovog ras$oreda, kao i od karaktera $oroznosti tj. od toga da li se radi o tzv.otvorenim ili zatvorenim $orama. !ko se $ret$ostavi da je agregat ne$ro$ustljiv,on može uti'ati smanjivanjem vodo'ementnog faktora, $ove%anjem ste$ena hidrata'ije 'ementa, efikasnim ugradivanjem koje %e obezbjediti minimalan sadržaj zaostalih mjehuri%a vazduha, kao i $rimjenom različitih hemijskih dodataka ili takvih koji 'e imati funk'iju za$tivača ka$ilarnih $ora.2odone$ro$ustljivost betona K2D+M često se 'ijeni na osnovu koefi'ijenta filtra'ije kf. Beton velike kom$aktnosti rijetko kad u$ijaju vodu ka$ilarnim $utem $a se o'jena njihove vodone$ro$ustljivosti daje na bazi is$itivanja $od $ove%anim $ritis'ima. :va is$itivanja se obično s$rovode tako što se jedna strana $ro$isanog uzorka izloži djelovanju vode $od $ritiskom, koji se $oste$eno $ove%ava. 2eliki značaj u odnosu na vodone$ro$ustljivost imaju i mikro$rsline u masi betona izazvane sku$ljanjem ili termičkim uti'ajima. +ojava mikro$rslina u ve%em obimu može u značajnoj mjeri da smanji vodone$ro$ustljivost betona. 2odone$ro$ustljivst betona se deklariše $reko marki vodone$ro$ustljivosti. :ve marke su 2-,2-3,2-E,2-1,2-0 označavaju $ritiske koje beton mora da zadovolji.
3.5.:t$ornost na dejstvo mraza :t$ornost na dejstvo mraza $odrazumjeva s$osobnost betona da u stanju zasi%enosti vodom $odnese višestruko smrzavanje i odmrzavanje. :snovni razlog koji u ovom slučaju 0E
dovodi do destruk'ije betona su unutrašnji $ritis'i koji se javljaju $ri smrzavanju vode u $orama i šu$ljinama. Unutrašnji na$oni su $osljedi'a šire nja leda čija je za$remina za oko 7C ve%a od za$remine vode od koje nastaju. @reba ista%i, da voda u ka$ilarima koji su manji od 0- mm voda ne $retvara u led čak ni $ri tem$araturi - o; , iz ovoga $roizilazi da osnove neot$ornosti betona na mraz čine ka$ilarne $ore koje su ve%e od 0 - mm. :snovni činila' ove vrste ot$ornosti je ustvari kom$aktnost betona koja se najefikasnije dobija $rimjenom niskih vodo'ementnih faktora. +ored ovog mogu se koristiti i različiti aditivi $osebno aeranti.
3.E.:t$ornost betona na habanje :t$ornost betona na habanje osnovno je da beton ima dovoljnu čvrsto%u i tvrdo%u u $ovršinskom sloju koji je ne$osredno izložen djelovanju koja dovode do habanja. Is$itivanja su $okazala da je beton ot$orniji na habanje ako ima ve%u čvrsto%u $ri $ritisku. Iz ovoga $roizilazi da betoni ot$orni na habanje, $ored agregata koji je također ot$oran $otrebno je $rimjenjivati 'emente visoke klase i niske vodo'ementne faktore. U ovom slučaju $rednost imaju betoni sa drobljenim agregatima $ri čemu treba težiti učeš%u kru$nijih faktora uz minimalnu u$otrebu sitnih frak'ija agregata. @akođer vrijedi i u$otreba $lastifikatora u betonskoj smjesi radi smanjenaj $otrebne količine vode. :t$ornost na habanje se is$ituje na isti način kao i $rirodni kamen, s tim što u ovom slušaju se uzor'i dobijaju izrezavanjem iz nekog ve%eg komada betona ili izradom odgovaraju%ih kalu$a namjenjenim za to.
,.#rmirani beton
+od $ojmom armirani beton $odrazumjeva se beton sa ubetoniranim čeličnim ši$kama, tj. kaže se da je beton armiran sa čeličnim ši$kama. !rmirani ebton je ustvari s$regnuti materijal iz dva osnovna materijala9 čelika i betona. 2eza između čelika i betona se ostvaruje $rijanjem vezivnog sredstva-'ementa, kao i uz $omo% ot$ora betonskih zuba'a na odrez. *ao što smo $rethodno naglasili beton ima veliku čvrsto%u na $ritisak a relativno malu čvrsto%u na zatezanje, tu armatura ima $rvenstvenu ulogum da kod elemenata ne$regnutih na savijanje ili šisto zatezanje, $reuzme sile zatezanja. 8bog međusobne $ovezanosti, defirma'ije čeličnih ši$ki i okolnog betona su $ribližno jednake, $ošto beton u zategnutom dijelu $resjeka ne može da slijedi istznje čelika, i to kod relativnog malog o$tere%enja dolazi do $u'anja betona, tako da nadalje samo šelik en može da $ruži ot$or $ri utu'aju vanjskih sila. U takvim slučaju, $ri dostizanju male čvrsto%e betona na zatezanje, nearmirani elemenat bi trenutno otkazao a čvrsto%a betona na $ritisak nije ni $ribližno dostignuta. !rmatura treba da se nalazi u zategnutoj zoni elemenata i $o mogu%nosti, što više u smjeru unutrašnjih sila zatezanja. U ovakvim $rilikama moguče je iskoristiti veliku čvrsto%u betona an $ritisak i u elementima na$regnutim na savijanje, a sa druge strane gledano kod elemenata na$regnutih samo na $ritisak, u$otreba armature, mogu%e je $ovečati nosivost. &lavne $rednosti $rimjene armiranog betona u skoro svim oblastima građevinarstva
su9
4ako se oblikuje? $raktično bez nekog ograničenja. (elativno je $ostojan na dejstvo vatre, atmosferilija, kao i na razna mehanička dejstva.
0
+ogodan je za izradu monolitnih konstruk'ija, koje su obično višestrukostatički neodređeni nosivi sistemi i koji $osjeduju velike rezerve u nosivosti. +ogodnost sa ekonomskog stanovišta, jer su najeftinije sirovine $jesak i šljunak, i u $ravilu je jednostavan za održavanje.
)edosta'i su9
2elika so$stvena težina. /ala to$linska izola'ija. &reške u građenju ili rušenje su jako sku$e. :šte%enja zbog djelovanja zagađenog zraka, a naročito od ;: i od 6:.
Ugradnja armiranog betona -akljuak
U o$štem slučaju građevinarstvo se danas ne bih moglo zamislit bez betona. Betonske smjese danas se koriste u svim segmentima građenja. 6avremena mehaniza'ija i stručne radne snage su u zadnje vrijeme veoma na$redovale, što je dovelo do kvalitetnijeg i kvantitetskog građenja. +ostoje savremene mješali'e za $ravljenje određenih smjesa, te $um$e koje bez obzira an visinu izba'uju betonsku smjesu. )avest %u neke od karakteristika betona9 ezapaljivost. Beton $o ot$ornosti $rema $ožaru $ri$ada $ovoljnijim građevinskim materijalima. *ako je $oznato, čelik sam $o sebi nije ot$oran na visoke tem$erature i jako se deformira. Beton je materijal ot$oran na djelovanje $ožara, na što osobito utječe vrsta u$otrebljenog agregata. )ajbolje vrste agregata $rema $ožaru su od bazalta, diabaza, va$nen'a i dolomita a $osebno od šamota i zgure iz visokih $e%i. 8a vrijeme $ožara voda is$ari iz betona, što znatno $ove%ava njegovu termičku ot$ornost. /rajnost. @rajnost armiranobetonskih konstruk'ija osigurana je velikim dijelom time što beton štiti armaturu od korozije i što mu se čvrsto%a u tijeku vremena $ove%ava. @o sve vrijedi uz uvjet da je konstruk'ija načinjena od kom$aktnog betona. "elativno mali troškovi odr&avanja. @roškovi održavanja armiranobetonskih konstruk'ija vrlo su mali, kao uostalom i za građevine od kamena, za razliku od troškova održavanja čeličnih i drvenih konstruk'ija. U $ogledu higijene armiranobetonske su konstruk'ije u $rednosti $red drvenim i čeličnim zbog svoje monolitnosti, u kojoj nema šu$ljina za leglo $arazita i sku$ljanje $rašine. Mo'u0nost izrade najraznovrsniji+ oblika . +rilagodljivost armiranog betona svim
01
$otrebnim obli'ima do$ušta $rojektantu da zadovolji najrazličitije zahtjeve konstruk'ijske, izvođačke ili arhitektonske $rirode.
iteratura
0. /. /uravljov9 &rađevinski materijali, &rađevinska knjiga, Beograd, 0775. . /. 8latar9 Betonske konstruk'ije I, &rađevinska knjiga, 6arajevo, 0. >. !. Rurekovi%9 ;ement, 'ementni kom$ozit i doda'i za beton, Nkolska knjiga, 8agreb, 077E. 3. @. /asutovi%, Inžinjerstvo mineralnih veziva, Nkolska knjiga, 8agreb, 0. 5. 2. Ukrain'zSk9 Beton9 struktura, svojstvo,tehnologija, &rađevinski fakultet 6veučilišta u 8agrebu, 0773. E. . Baseli%9 /aterijali u arhitekturi i građevinarstvu, Nkolska knjiga 8agreb, 0717.
07
