SEMINARSKI RAD IZ PREDUZETNISTVA
BIZNIS PLAN
Profesor: dr Lazar Ožegović 10 Asistent: 556-10 mr. Olivera Smieško Strugar 318-10
Studenti: Nikola Stanojević 338Milena Ćalasan Stanko Petar Pantić
09
06-
Novi Sad 2011
SADRŽAJ
1. UVOD........................................................................................................................3 2. REZIME POSLOVNOG PLANA..........................................................................3 3. ANALIZA GRANE/DELATNOSTI.......................................................................4 4. OPIS POSLOVANJA...............................................................................................5 5. PROIZVODNI PLAN..............................................................................................5 6. MARKETING PLAN...............................................................................................7 7. ORGANIZACIONI PLAN........................................................................................8 8. FINANSIJSKI PLAN.................................................................................................9
2
1. UVOD Naziv firme: Pravni status: Adresa: Telefon: Vlasnik: Opis poslovanja:
''Farma koza'' d.o.o. Proleteska bb, Čenej 021/xxx xxx Marko Marković Farma koza, proizvodi: jarad za rasplod i klanje i mleko
2. REZIME POSLOVNOG PLANA
Firma ''Farma koza'' d.o.o. uspešno posluje na srpskom tržištu od njenog osnivanja tj. prethodnih 5 godina. ''Farma koza'' se bavi uzgojem jaradi za rasplod i klanje, koja su prosečne težine 22 kg. Trenutni kapacitet je oko 450 jaradi koje služe za dalji uzgoj, klanje i proizvodnju mleka kojeg se proizvede oko 200 hiljada litara na godišnjem nivou. Firma trenutno raspolaže poslovnim prostorom od 60m2 i objektom za smeštaj koza od 400m2 koji se nalazi na Čeneju (mesto kraj Novog Sada) na površini placa od 3500 m2. Takođe, posedujemo osnovno stado od 300 kom jaradi, laktofriz kapaciteta 400l i opremu za mužu. U narednom periodu nam je cilj da proširimo postojeće kapacitete i povećamo proizvodnju kozjeg mesa i mleka. Planirana ulaganja se odnose na dogradnju objekta za smeštaj koza za dodatnih 340m2, dogradnju objekta za mužu, dogradnju prostorije za laktofriz i kupovinu 150 dodatnih koza. Ovim projektom će ''Farma koza'' povećati svoju proizvodnju mleka sa 200 hiljada litara, na 300 hiljada litara godišnje i prodaju jaradi sa 450 na 675 jaradi godišnje prosečne težine 22kg. Procenjena vrednost svih objekata i opreme iznosi 9.000.000 RSD, a za proširenje i osavremenjivanje opreme nam je potreban dugoročni kredit od banke u iznosu od 4.000.000 RSD. Cilj ove investicije je da budemo prepoznatljivim na tržištu među pet najvećih proizvođača kozijeg mleka i sira u Srbiji, a u roku od 5 godina da budemo najveći proizvođači kozijeg mleka i sira, kao i da proširimo poslovanje na inostrano tržište.
3
3. ANALIZA GRANE/DELATNOSTI Planirali smo obim prodaje u prvoj godini prodaju jaradi prosečne težine 22 kg 225 komada po ceni od 26.400 RSD i projektovani prihod od 5.940.000 RSD na godišnjem nivou. Pored proizvodnje i uzgoja jaradi bavimo se i proizvodnjom i prodajom mleka. Prodajemo mleko u količini od 100.000 litara po ceni od 45 RSD sa projektovanim prihodom od 4.500.000 din. Poslovni prihod za jednu godinu za proizvodnju i uzgoj jaradi iznosio je 4.455.000 RSD, a poslovni prihod za proizvodnju i prodaju mleka u količini od 100.000 litara iznosio je 3.375.000 RSD. Ukupan isprojektovani prihod prodaje jaradi i mleka iznosi 10.440.000 RSD na godišnjem nivou. Prihodi su posledica investiranja. U narednih 5 godina planiraju se isti projektovani prihod tj. održiv nivo proizvodnje jaradi i proizvodnje i prodaje melka. U Srbiji prema statističkim podacima ima oko 15.000 koza i godišnje se proizvede oko 7,5 miliona litara kozijeg mleka i oko 25,5 hiljada jaradi. Skoro celokupna proizvodnja plasira se u Srbiji, a izvoz je simboličan. Oko 50 % ukupne proizvodnje čine seoska domaćinstva, koja u proseku imaju oko 5 koza, a farmerskim uzgojem bavi se oko 100 farmi koje u proseku imaju oko 40 koza. Organizovani otkup kozijeg mleka obuhvata oko 70% proizvodnje dok 30% seoskih domaćinstava plasiraju preko pijaca najčešće u obliku sireva. Realnost plasmana proističe iz činjenice da su otkupljivači i prerađivači kozijeg mleka iz neposrednog okruženja ove firme, zadovoljni dosadašnjom saradnjom ponudili farmi ugovore o otkupu celokupne količine mleka, koje će se proizvoditi nakon realizacije ove investicije. Tražnja za jaradima (priplodna i za klanje) je takođu u usponu i dosadašnji kupci (druge farme i nekoliko velikih restorana) spremni su da otkupljuju svu jarad uz povećanje proizvodnje. Velike su šanse za budući rast i razvoj privredne grane zbog sve veće potražnje za zdravom hranom. Očekuje se povećanje cene, zbog rasta cena hrane na inostranom tržištu. Farma koza je jako mlada grana delatnosti, ali ljudi polako uviđaju da je ta proizvodnja veoma isplativa i perspektivna. Naša firma se bavi proizvodnjom i prodajom kozijeg mleka i prodajom mesa od jaradi. Pošto je proizvodnja koza nova grana delatnosti postoje prepoznatljivi konkurenti u narednih par godina kao što su mlekare “IMLEK” Beograd, ”Mlekara Subotica”, “Novosadska Mlekara”, ”Mlekara Šabac”, “Somboled” Sombor. Proizvodi koji su lansirani u ovoj grani su koziji sapun i (koristi se u farmaceutskoj industriji za pravljenje krema) kozije mleko je neophodno za dečiji rast i razvoj i zdravije je od kravljeg. Postojeću konkurenciju “potući” boljim kvalitetom i nešto nižom cenom tj. bolji kvalitet ista cena. Strategija nam je da se ubacimo u što više maloprodajnih lanaca kao što su Merkator, IDEA, Maxi, Univerexport i drugi. U narednoj godini cilj nam je da budemo prvo prepoznatljivi na tržištu i među 5 najvećih proizvođača sira i mleka u Srbiji, a potom i da plasiramo naše proizvode na strano tržište.
4
Dobre i loše strane konkurencije: Dobre i loše strane konkurencije: jaka konkurencija koja postoji u našoj grani će nas motivisati da minimiziramo troškove i maksimiziramo prihode. Ovo možemo postići boljom organizacijom proizvodnje i prodaje, osavremenjivanjem procesa proizvodnje i povećanjem produktivnosti rada. Prednost naših glavnih konkurenata na tržištu (velikih mlekara) jesu izgrađena pozicija na tržištu, prepoznatljivost brenda i ekonomija obima. Naše prednosti treba da bude inovativnost i fleksibilnost kojima težimo.
Tabela:SWOT matrica preduzeća Dobra strana konkurencije 1.Osavremenjivanje procesa proizvodnje 2.Izgrađena pozicija na Trzištu 3.Prepoznatljivost Brenda 4.Ekonomija Obima Komparativne Prednosti 1.Inovativnost 2.Fleksibilnost 3.Bolji kvalitet 4.Dobra lokacija
Loša strana konkurencije 1.Ne proizvodimo veći asortiman 2.Teško ostvarljiv brend 3.Teško ulazimo u lance distribucije kao početnici Komparativni Nedostaci 1.Slaba ekonomija obima (mali broj zaposlenih) 2.Ne proizvodimo širi asortiman 3.Slabo pozicioniranje na tržištu
4. OPIS POSLOVANJA Firma ''Farma koza'' d.o.o. se bavi uzgojem jaradi za rasplod i klanje, prosečne težine 22 kg i proizvodnjom kozjeg mleka. Firma je locirana u Čeneju, mestu kraj Novog Sada. Firma raspolaže poslovnim prostorom od 60m2 i objektom za smeštaj koza od 400m2 koji se nalazi na Čeneju na površini placa od 3500 m2 i koji je privatno vlasništvo vlasnika firme. Lokacija objekta je zadovoljavajuća, jer postoji mogućnost proširenja. Firma u svom vlasništvu, pored osnovnog stada od 300 kom. jaradi, ima i laktofriz kapaciteta 400l i opremu za mužu koza. Vlasnik firme je Marko Marković, biznismen iz Novog Sada, koji ima 23 godine i završio je Ekonomski fakultet u Subotici, smer marketing. Pored vlasnika firme, članovi rukovodnog odbora su Jovan Jovanović, diplomirani ekonomista koji je zadužen za računovodstvenofinansijske poslove, Filip Filipović, takođe diplomirani ekonomista, zadužen za komercijalne poslove i Petar Petrović zadužen za tehnički sektor. Firma ''Farma koza'' d.o.o. je otvorena s razlogom da se na domaće tržište plasira kozje meso, kao i kvalitetno kozje mleko. Cilj firme je da u narednom periodu proširi svoju delatnost i na inostrano tržište.
5. PROIZVODNI PLAN
5
Kompletan proizvodni proces se obavlja samostalno tj. u objektima firme, jer ona poseduje savremenu opremu za mužu i preradu kozjeg mleka. Proizvodni proces se zasniva na uzgoju, održavanju i kvalitetnoj ishrani koza. Koza ima izraženu sposobnost za visoku proizvodnju mleka (i do 6 litara na dana), a zatim koza daje mleko čak 10 puta više od njene telesne mase. Koza odlično prerađuje kabastu hranu u mleko s toga njena ishrana ne predstavlja veliki trošak po firmu. Uz sve to, koza je najplodniji preživar jer daje 3 do 4 jareta godišnje. Da bi organizovali proizvodnju gajenja koza moramo imati farmu za uzgajanje koza koja se nalazi udaljeno od naseljenog mesta, a blizu grada i da postoje asfaltni putevi za transport robe. Cisternom se transportuje mleko do mlekare gde se vrši dalja prerada mleka. Posedujemo i određena skladišta za hranu koja se nalaze u blizini farme (seno, detelina, suva detelina, kukuruz, mekinje i ostalo). Hranu za stoku kupujemo od individualnih poljoprivrednih proizvođača u neposrednom okruženju farme. Pored hrane za stoku, prilikom osnivanja firme je kupljeno osnovno stado koza. Osnovno stado ima 300 koza. Cena jaradi po 1 kg iznosi 200 din žive vage, a cena koza je 120 din po kg žive vage. Za otpočinjanje proizvodnje potrebni su nam objekti: farma za smeštaj koza, za smeštaj i čuvanje hrane (deteline, seno, kukuruz) i ostala skladišta (skladišta kukuruza i mekinja). Pomoćni objekti za držanje i smeštaj aparata za mužu, rezervoar za mužu i drugi potrebni uređaji. U proizvodnom procesu potrebne su sledeće sirovine: suva trava (seno) , suva detelina, zob, jеčam, kukuruz, mekinje i drugi proizvodi. Koze za proizvodnju mleka mogu imati veoma važnu ulogu u obezbeđivanju životinjskih proteina pošto većina domaćinstava na selu može držati jednu ili dve koze za obezbeđenje porodice svežim mlekom i korišćenje sena ili zelene mase za ishranu, jer se koze mogu prilagoditi raznim klimatskim i pašnim uslovima. Dobra koza može da proizvode i 1.000 litara mleka u toku jedne laktacije koja traje od osam do deset meseci. Koze se mogu držati individualno u čistim boksovima, grupno ili u torovima i stadima. Za jednu kozu treba planirati 1,5 do 2 metra kvadratna. Stajska temperatura ne treba da bude niža od osam stepeni Celzijusovih, a ni mnogo viša od 18 do 20 stepeni Celzijusovih. Staje treba da se kreče tri puta godišnje: mart - juli - novembar. Staje koje služe za jarenje treba da su svetle i provetrene. Dakle, ovaj proces ne zahteva skupu opremu već pre svega kvalitetno održavanje i ishranu koza. Država izlazi u susret, jer daje razne subvencije poljoprivrednim proizvođačima za proizvodnju mleka i mlečnih proizvoda. Glavni dobavljači opreme su ''RAPID'' ad Gornji Milanovac gde je kupljen laktofriz, ''LIM PLAST'' doo Oplanići, Kraljevo gde je kupljena oprema za mužu koza kao i naš stalni dobavljač koncentrata i stočne soli firma ''FSH JEDINSTVO'' iz Pančeva. Ukupni troškovi iznose 5.395.400 RSD na godišnjem nivou, od čega su fiksni troškovi 3.740.000 RSD, a varijabilni 1.655.400 RSD. Troškovi proizvodnje proizvoda su: 1. trošak nabavke koze pri otpočinjanju posla 2. stočna hrana za koze 3. troškovi radne snage (proizvodni radnici) 4. troškovi održavanja 5. veterinarske usluge 6. troškovi klanja Nisu planirani budući veliki troškovi u opremu, osim investicionog održavanja (pri otpočinjanju procesa proizvodnje) bila bi kupljena nova oprema za mužu, proizvodnju mleka i proizvodnju sira. Farma ima dugoročni ugovor sa firmom iz Novog Sada koja otkupljuje mleko, sir, meso i ostale proizvode. Prodaja jarića (jaradi)-prodajemo jariće drugim farmama, farmama u osnivanju, seoskim gazdinstvima i restoranima u Novom Sadu i Beogradu.
6
7. troškovi struje 8. troškovi radne snage (proizvodni radnici) 9. troškovi održavanja 10. veterinarske usluge 11. troškovi klanja Nisu planirani budući veliki troškovi u opremu, osim investicionog održavanja (pri otpočinjanju procesa proizvodnje) bila bi kupljena nova oprema za mužu, proizvodnju mleka i proizvodnju sira. Farma ima dugoročni ugovor sa firmom iz Novog Sada koja otkupljuje mleko, sir, meso i ostale proizvode. Prodaja jarića (jaradi)-prodajemo jariće drugim farmama, farmama u osnivanju, seoskim gazdinstvima i restoranima u Novom Sadu i Beogradu.
6. MARKETING PLAN Da bi organizovali proizvodnju gajenja koza moramo imati farmu za uzgajanje koza koja se nalazi nedaleko od grada i da postoje asfaltni putevi za transport robe blizu auto-puta koji nam je bitan radi distribucije proizvoda širom Srbije. Farma koza sklapa ugovor sa trgovinskim kućama (IDEA, Rodić, Merkator) i prodaje svoje proizvode u određenim količinama 1000 l mleka, 5 tona mesa na mesečnom nivou. Ovo je direktna distribucija proizvoda zato što farma koza direktno sklapa ugovor sa trgovinskim kućama i nema posrednika. Potrošači naših proizvoda su deca, ljudi srednjih godina i stariji ljudi. Reklamu bi bila plasirana preko televizije, interneta i u planu je edukativni sajt o zdravlju (prednosti i značaj kozijeg mleka na rast i razvoj dece i mladih ljudi). Pored ovakvog vida reklamiranja organizovali bi promocije po osnovnim i srednjim školama. Otkup mleka je 35 din po litru, a otkup mesa je 120 din žive vage tj. 200 din nežive po kg. U zavisnosti od ekonomske situacije u zemlji i cene su promenjive tj. variraju. Sertifikat se dobija na osnovu kontrole kvaliteta i kvantiteta od početka proizvodnje do samog kraja, kada se transportuje roba do određenog mesta. Najviše se koristi direktan kanal distribucije izmedju farme i trgovinskih kuća. Komparativne prednosti konkurenata su: 1. Širi asortiman proizvoda (više vrsta sireva, više vrsta mleka) 2. Bolja pozicija na tržištu 3. Brend (‘Moji Jarići' poput 'Moja Kravica') U narednoj godini cilj nam je da budemo prepoznatljivim na tržištu među pet najvećih proizvođača kozijeg mleka i sira u Srbiji, a u roku od 5 godina da budemo najveći proizvođači kozijeg mleka i sira, kao i da proširimo poslovanje na inostrano tržište. Komparativne prednosti našeg poslovanja: 1. Modernizovana oprema iz Austrije, Nemačke i Švajcarske 2. Dobra lokacija 3. Bolji kvalitet u odnosu na druge 4. Mali broj zaposlenih Komparativni nedostaci našeg poslovanja su: 1. Ne proizvodimo veći asortiman 2. Nemamo izgrađen brend (ime) 3. Ulazimo u lance distribucije kao početnici na tržištu 4. Nemogućnost korišćenja pozitivnih efekata ekonomije obima.
7
Radimo na tome da naš proizvod bude konkurentan. Planiramo da prodamo sve proizvode koje proizvedemo u što krećem vremenskom roku.
8
7. ORGANIZACIONI PLAN Firma ''Farma koza'' je organizovana kao društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i u vlasništvu je Marka Markovića, biznismena iz Novog Sada. Članovi rukovodnog tima su Jovan Jovanović (računovodstveno finansijski poslovi), Filip Filipović (komercijalni poslovi) i Petar Petrović (tehnički sektor). Njihova plata iznosi 60.000 RSD na mesečnom nivou. Firma ''Farma koza'' ima i deset zaposlenih radnika koji rade na održavanju, ishrani i muži koza. Njihova plata iznosi 40.000 RSD mesečno. šema 1.1 – grafički prikaz unutrašnje organizacije funkcionisanja preduzeća
9
8. FINANSIJSKI PLAN Na početku ovog dela finansijskog plana iznose se finansijske projekcije, bilansi i ključne proporcije. Za prvu godinu projekcije se radi na mesečnoj osnovi, a na godišnjoj osnovi za naredne periode. U ovom delu finansijskog plana prikazuju se sve ključne pretpostavke koje se koriste u finansijskim projekcijama. One se povezuju sa pretpostavakama u prodaji, troškovima, radnom snagom, detaljnim planom naznačenim u prethodnim godinama. Radi se o pretpostavljenim kamatnim stopama, inflaciji, cenama bitnih sirovina na tržištu i cenama proizvoda na tržištu. Navodi se koliko sopstvenog kapitala započinje poslovna projekcija: koliko je gotovine, koliko je ostalih ulaganja, navode se i koje eksterne izvore privredni subjekt može koristiti i koji su to iznosi. Prikazuje se projektovani bilans stanja, bilans uspha i tokovi gotovine. Od suštinske važnosti da svi finansijski obračuni budu integrisani i povezani. Finansijske projekcije se ne smeju pripremati izolovano od ostatka plana. Rezultat istraživanja tržišta treba da bude uključenu u projekciju prodaje, koji će generisati prognozu prihoda. Nikako ne treba ulaziti u detaljne finansijske projekcije, pa tek onda pisati plan koji će im odgovarati. Računovodstveni sistem, sistem kontrole zaliha i inventara koji će se koristiti treba takođe prikazati u ovom delu biznis plana. U biznis planu navode se izvori finansiranja, za najbolji kao i za najgori razvoj događaja. Treba navesti planirane korišćene izvore finansiranja (pozajmice, kredite). U narednom periodu trudićemo se da predlozi za finansiranje budu realni. Zahtevi za finansiranje i predlozi: -voditi poslovne knjige i praviti izveštaje o analizama tržišta -treba prikupiti informacije iz poslovnog okruženja. Standardan skup finansijskog izveštaja čini bilans stanja, bilans uspeha, izveštaj o novčanim tokovima, izveštaj o promenama na kapitalu i napomene uz finansijske izveštaje. Forma izveštaja propisana je kako lokalnim zakonima tako i međunarodnim računovodstvanim standardima.Bilans stanja predstavlja pregled imovine i obaveza preduzeća. Bilans stanja sadrži tri kategorije: aktiva (sredstva po svom obliku), kapital i obaveze. Sredstva po svom obliku mogu biti stalna i obrtna. Suština stalnih sredstava je da je njihov životni vek duži od godinu dana i da u tom periodu odbacuje prinos dok obrtna sredstva naplaćujemo u roku kraćem od godinu dana. Kapital predstavlja sopstveni izvor finansiranja finansijskog poslovanja, dok su obaveze pozajmljeni izvori finansiranja poslovanja. Obaveze mogu biti kamatne i nekamatne, a dele se na dugoročne i kratkoročne. Opšte načelo bilansa stanja je načelo ravnoteže. Aktiva = Kapital + Obaveze
Finansijski Bilans stanja AKTIVA Gotovina
Stalna imovina
investitora RSD
2007-12-31
na računu
Zalihe
poslovanja
(000)
Kratk. potraživanja
Ukupno:
pokazatelji
2008-12-31 400
i plasmani
2009-04-25 600
300
1 600
1 400
1 700
12 000
14 000
18 000
8 000
8 000
8 000
22 000
24 000
28 000
10
RSD PASIVA Kratkoročne Dugoročne
2007-12-31 obaveze
2008-12-31 700
obaveze
Kapital Ukupno:
2009-04-25 500
8 000
4 000
1 500
0
17 300
22 000
20 000
22 000
24 000
28 000
BilansUspeha(000) STAVKA
RSD 2007-12-31
2008-12-31
2009-04-25
Poslovni prihodi
22 000
27 000
13 000
Poslovni rashodi
17 600
21 300
11 800
3 000
9 000
1 000
Neto dobitak Gubitak
0
0
0
11
Plan godišnjih prihoda Napomena: U prihodima figurišu samo prihodi koji su posledica investicije.
Proizvod / Usluga Jarad (pros.tež.22 Mleko Ukupno:
Obim delatnosti kg)
jm
cena
225 100 000
kom lit
26 400.00 45.00
RSD Projektovani prihod 5 940 000 4 500 000 10 440 000
Plan godišnjih poslovnih rashoda Napomena: U rashodima figurišu samo rashodi koji su posledica investicije Fiksni rashodi RSD Opis Zarade Održavanje Osiguranje Zakup prostora Porezi i doprinosi nezavisni Ostali fiksni rashodi Ukupno:
iznos 2 160 000 420 000 900 000 0 od rezultata
160 000 100 000 3 740 000
Varijabilni rashodi Opis Materijal Električna energija Proizvodne usluge Marketing Neproizvodne usluge Ukupno:
Zarade Opis
RSD iznos 739 900 5 500 0 550 000 360 000 1 655 400
RSD broj zaposlenih
prosečna
bruto zarada
ukupno god.
Radnici
3
40 000
1 440 000
Menadžment
1
60 000
720 000
Ukupno:
Proračun materijala Opis Seno lucerke Koncetrat Stočna so Ukupno:
2 160 000
RSD količina
jm 7 500 16 400 550
cena bala kg kg
iznos 45.00 24.00 16.00
337 500 393 600 8 800 739 900
12