SADRŽAJ stranica:
1.UVOD.................. 1.UVOD............................... ......................... ......................... .......................... .......................... ......................... ..................4 ......4 2.PROSJEČNI 2.PROSJEČNI I GRANIČNI PROIZVOD............. PROIZVOD.......................... .......................... .....................5 ........5 3.ZAKON OPADAJUĆIH OPADAJUĆIH GRANIČNIH PRINOSA............. PRINOSA.......................... .................8 ....8 4.ZAKLJUČAK................ 4.ZAKLJUČAK............................. .......................... .......................... ......................... ......................... ...................12 ......12 -Literatura
1.UVOD Kad odlučuje koliko određenog inputa nabaviti, tvrtka mora usporediti koristi i troškove. Ponekad je korisno usporediti granične veličine koristi i troškova, odnosno usporediti dodatnu proizvodnju koja nastaje dodatnim povećavanjem inputa. Drugi se pristup sastoji od uspoređivanja prosječnih veličina. U tom slučaju bismo razmotrili učinke znatnog porasta inputa. Razmotrićemo tako i koristi i troškove na oba načina. Počnimo razmatranjem slučaja gdje je kapital fiksan a rad varijabilan. U ovom slučaju tvrtka može povećati svoju proizvodnju jedino povećanjem inputa rada. Zamislite, primjera radi, da upravljate tvrornicom tekstila. Iako imate na raspolaganju fiksnu količinu opreme, možete zaposliti manje ili više radnika za šivanje i rad na mašinama. Mi moramo odlučiti koliko radne snage upotrijebiti i koliko tkanine proizvesti. Da bi donijeli te odluke moramo znati koliko će porasti proizvodnja Q poraste li input rada L. Doprinos rada u proizvodnom procesu može se opisati i uz pomoć prosječnog i uz pomoć graničnog proizvoda što nas ujedno dovodi i do glavne hipoteze ovog rada.
HIPOTEZA : Prosječni proizvod rada predstavlja proizvodnju po jedinici nekog inputa. Granični proizvod predstavlja dodatnu proizvodnju koja nastaje dodavanjem jedne dodatne jedinice inputa. Zakon opadajućih graničnih prinosa kaže da će se sa svakim dodatnim jediničnim povećanjem nekog inputa (dok su ostali inputi fiksni) dostignuti tačka nakon koje će se dodatni output početi smanjivati. SVRHA I CILJ RADA : Objasniti prosječni i granični proizvod te njihov uticaj na količinu proizvodnje i zakon opadajućih prinosa .
2
2.PROSJEČNI I GRANIČNI PROIZVOD Granični (dodatni, marginalni) proizvod nekog promjenljivog, varijabilnog faktora proizvodnje jest proizvod dodatno angažirane jedinice tog varijabilnog faktora. Ili, to je promjena, odnosno povećanje ukupnog proizvoda uslijed jediničnog povećanja promjenljivog inputa. Ukoliko poduzeće varira inpute rada zadržavajući veličine ostalih angažiranih faktora (kapital, zemlja) neizmijenjenima granični proizvod rada bit će proizvod dodatno zaposlene jedinice rada odnosno povećanje ukupnog proizvoda kao posljedica jediničnog povećanja inputa rada. Granični proizvod rada = ∆ Ukupni proizvod / ∆ Rad Sukladno tomu, moguće je govoriti o graničnom proizvodu kapitala (kada su inputi zemlje i rada fiksni, a raste input kapitala) te graničnom proizvodu zemlje (kada su inputi rada i kapitala fiksni, a raste input zemlje). Granični proizvod kapitala = ∆ Ukupni proizvod / ∆ Kapital Granični proizvod zemlje = ∆ Ukupni proizvod / ∆ Zemlja
RAD
UKUPNI PROIZVOD
GRANIČNI PROIZVOD RADA
0 1 2 3 4 5 TABLICA 1. : Granični proizvod
0 5 12 15 17 18
0 5 7 3 2 1
Na tablici 1. imamo prikazane podatke o visini rada i ukupnog proizvoda, koji nam predstavljaju glavne faktore za izračunavanje graničnog proizvoda rada, koji možemo vidjeti u trećem stupcu.
Prosječni proizvod nekog faktora proizvodnje jest ukupni proizvod po jedinici istog
3
faktora proizvodnje. Prosječni proizvod rada se izračunava dijeljenjem ukupne proizvodnje Q sa inputom rada L, i njime se mjeri produktivnost firme kroz količinu proizvodnje koju svaki radnik proizvede u prosjeku. Prosječni proizvod rada = Ukupni proizvod / Rad Prosječni proizvod kapitala = Ukupni proizvod / Kapital Prosječni proizvod zemlje = Ukupni proizvod / Zemlja U tablici 2. ćemo prikazati i prosječni proizvod rada.
RAD
UKUPNI PROIZVOD
GRANIČ NI PROIZVOD RADA
PROSJEČNI PROIZVOD RADA
0 0 0 1 5 5 5 2 12 7 6 3 15 3 5 4 17 2 4,25 5 18 1 3,6 TABLICA 2. : Ukupni proizvod, granični proizvod i prosječni proizvod rada Zaključimo kako povećanje jednog inputa (rada) uz nepromijenjene veličine drugih inputa izaziva rast ukupnog proizvoda. Međutim, taj rast, nakon početnog ubrzavanja (progresije), biva sve sporiji i sporiji. Uzrok je tomu početni rast, a zatim pad graničnog proizvoda (rada).Granični proizvod dodatno zaposlenog radnika biva manji od graničnog proizvoda prethodno zaposlenog radnika. Zanimljiv je i važan odnos između graničnog i prosječnog proizvoda (rada). Prosječni proizvod prati kretanje graničnog proizvoda. Kada granični proizvod raste, raste i prosječni.. Pad graničnog proizvoda dovodi i do logičnog pada prosječnog proizvoda. '1
'1
4
Mjesečni output
D 112
C Ukupni proizvod 60
B A 0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10 Rad mjesečno
(a) Output po radniku (mjesečno) 30
E
20
Prosječni proizvod
10
Granični proizvod
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10 Rad mjesečno
(b) Graf 1. Proizvodnja sa jednim varijabilnim faktorom Graf 1. : Krivulja ukupnog proizvoda u dijelu (a) pokazuje razinu proizvodnje uz različite količine inputa rada. Prosječni i granični proizvod iz dijela (b) mogu se dobiti 5
iz krivulje ukupnog proizvoda. U dijelu gdje je tačka A, granični proizvod je 20 jer tangenta na krivulju ukupnog proizvoda ima nagib 20. U predjelu tačke B u dijelu grafa (a) prosječni proizvod rada je 20, što je jednako nagibu crte koja vodi od ishodišta do B. Prosječni proizvod rada u predjelu tačke C dan je nagibom crte 0C. Lijevo od tačke E u dijelu (b) granični proizvod je iznad prosječnog proizvoda, a prosječni raste ; desno od tačke E granični proizvod je ispod prosječnog proizvoda, a prosječni pada. Iz toga proizlazi da su u predjelu tačke E granični i prosječni proizvod jednaki kad prosječni proizvod dostiže svoj maksimum. '2
3.ZAKON OPADAJUĆIH GRANIČNIH PRINOSA Opadajući granični proizvod rada (i opadajući granični proizvod drugih inputa) vrijedi za većinu proizvodnih procesa. Zakon opadajućih graničnih prinosa kaže da će se sa svakim dodatnim jediničnim povećanjem nekog inputa (dok su ostali inputi fiksni) dostignuti tačka nakon koje će se dodatni output početi smanjivati. Kad je input rada nizak (a kapital fiksan), dodatni rad dovodi do znatnog povećanja proizvodnje često zato što se radnici mogu specijalizirati određene poslove. Međutim, prije ili kasnije nastupa zakon opadajućih graničnih prinosa: ako radnika ima previše, neki od njih će postati neučinkoviti, a granični proizvod rada pasti. Zakon opadajućih graničnih prinosa obično vrijedi u kratkom roku ako je barem jedan input fiksan. Međutim, moguće je da zakon vrijedi i u dugom roku. Čak i ako su inputi dugoročno varijabilni, menadžer ipak može htjeti analizirati proizvodne opcije kod kojih su jedan ili dva inputa nepromjenljivi. Na primjer, pretpostavimo da su moguće samo dvije veličine tvornice, te da uprava mora odlučiti koju će sagraditi. U tom slučaju, menadžment će htjeti znati u kojem će slučaju početi vrijediti zakon opadajućih graničnih prinosa. Ne treba mijenjati zakon opadajućih graničnih prinosa i moguće promjene u kvaliteti rada dok input rada raste (do takvih bi promjena vjerovatno došlo ako bi se najkvalitetniji radnici zaposlili prvi, a najlošiji posljednji). U našoj smo analizi proizvodnje pretpostavili da su inputi rada jednake kvalitete, te da su opadajući granični prinosi uzrokovani ograničenjima upotrebe drugih fiksnih inputa (na primjer, strojeva), a ne opadanjem kvalitete radnika. Uz to, također ne treba mijenjati zakon opadajućih graničnih prinosa i negativne prinose. Zakon opadajućih graničnih prinosa opisuje opadajući, ali ne nužno i negativni granični proizvod. Zakon opadajućih graničnih '2
Pindyck R.S., Rubinfeld D.L.,''Mikroekonomija – peto izdanje'', Mate d.o.o Zagreb
6
prinosa vrijedi za zadanu proizvodnu tehnologiju. Međutim, kroz vrijeme izumi i druga poboljšanja tehnologije mogu dozvoliti pomak naprijed tako da je moguća viša razina proizvodnje uz jednake inpute. Graf 2. prikazuje ovo načelo. Proizvodnja u nekom razdoblju
C
Q3
100
B Q2 A 50
Q1
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10 Rad u nekom razdoblju
Graf 2. Učinak poboljšanja tehnologije Graf 2. : Produktivnost rada (razina proizvodnje po jedinici rada) može se povećati poboljšanjem tehnologije, čak i ako taj proizvodni proces pokazuje obilježja opadajućih prinosa rada. Kako se kroz vrijeme pomičemo od tačke A na krivulji Q1 do
B na krivulji Q2 pa do C na krivulji Q3, produktivnost rada raste.
Početna krivulja proizvodnje označena je sa Q1, ali poboljšanja tehnologije mogu dozvoliti pomicanje krivulje prema gore, najprije na Q2, pa zatim na Q3. Na primjer, pretpostavimo da se s vremenom povećava broj zaposlenih u poljoprivredi, a uvode se i tehnološka poboljšanja. Ta poboljšanja mogu uključivati genetski modificirano sjeme
7
otporno na pesticide, snažnija i učinkovitija gnojiva, te bolju opremu za farme. Posljedica toga je promjena razine proizvodnje sa A (uz input od 6 jedinica na krivulji O1) na B (uz input od 7 jedinica na krivulji Q2), pa na C (uz input od 8 jedinica na krivulji Q3). Pomak od A preko B do C povezuje povećani input rada i povećanu razinu proizvodnje pa se čini da do opadajućih graničnih prinosa nije došlo, ali zapravo jest. Pomak krivulje ukupne proizvodnje sugerira da zakon opadajućih graničnih prinosa možda dugoročno neće imati negativnih posljedica po ekonomski rast. '3
'3
Pindyck R.S., Rubinfeld D.L.,''Mikroekonomija – peto izdanje'', Mate d.o.o Zagreb
8
4.ZAKLJUČAK Na kraju ovog rada možemo zaključiti da je dokazana naša glavna hipoteza koja glasi da prosječni proizvod rada predstavlja proizvodnju po jedinici nekog inputa, granični proizvod predstavlja dodatnu proizvodnju koja nastaje dodavanjem jedne dodatne jedinice inputa a zakon opadajućih graničnih prinosa kaže da će se sa svakim dodatnim jediničnim povećanjem nekog inputa (dok su ostali inputi fiksni) dostignuti tačka nakon koje će se dodatni output početi smanjivati. Također, ispunjena i je i svrha i cilj ovog rada a to je objasniti prosječni i granični proizvod te njihov uticaj na količinu proizvodnje i zakon opadajućih prinosa što je uspješno obavljeno u ovom radu.
9
LITERATURA: •
Pindyck R.S., Rubinfeld D.L.,''Mikroekonomija – peto izdanje'', Mate d.o.o Zagreb
INTERNET: •
http://www.scribd.com/doc/51475169/38/Prosjecni-proizvod
10
