UNIVERZITET U BEOGRADU
MAŠINSKI FAKULTET
PROJEKTNI ZADATAK IZ PREDMETA PRIMENJENA AERODINAMIKA
AVION J-22 ORAO
PROFESOR: PROFESOR:
dr Ivan Kostić
STUDENT: Miloš Petrašinović BR. INDEKSA: 1064/16
BEOGRAD
ŠKOLSKA 2016/2017. GODINA
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplov Vazduhoplovstvo stvo
Osnovni podaci aviona J-22 ORAO Avion J-22 Orao je borbeni avion, jednosed, visoko krilac sa uvlačećim stajnim trapom tipa “tricikl”. “tricikl”. Pogonsku grupu čine dva turbomlazna motora Viper 632 -41. Snabdeven opremom koja omogućava efikasnu upotrebu i danju i noću u svim meterološkim uslovima. Radi skraćivanja staze sletanja, opremljen je kočnim padobranom. Orao ima istorijski značaj po tome što je prvi domaći avion koji je leteo većom brzinom od brzine zvuka. Avion je rezultat saradnje jugoslovenske i rumunske vazduhoplovne industrije, a započet je 1970. godine. Osnovni planovi bili su pripremljeni 1972, prototip je poleteo 1974, dvosed 1977, a jurišni avion tek 1983. godine. U konačnom obliku prikazan je medjunarodnoj javnosti na aeromitingu u Parizu 1985. godine. DIMENZIJE 14.9 m 4,45 m 9,3 m 26 m²
Dužina: Visina: Razmah krila: Površina krila:
MASA Prazan: Normalna poletna: Maksimalna težina pri uzletanju: Maksimalni spoljni teret:
5720 kg 8400 kg 11300 kg 1650 kg
POGON Pogonska grupa: Model motora: Potisak motora:
2 x turbomlazni motor 2 x Rols-Rojs Vajper 632 -41 22,5 kN
PERFOMANSE Maksimalna brzina na Hopt: Dolet: Plafon leta: Brzina penjanja:
1.200 km/h 1320 km 15000 m 5.340 m/min
PRORAČUNSKI PODACI Visina krstarenja: Mahov broj na režimu krstarenja: Relativna debljina aeroprofila u korenu krila (d/l ): ): Relativna debljina aeroprofila repnih površina i na kraju krila ( d/l ): ):
Miloš Petrašinović 1064/16
6000 m 0,75 0,09 0,06
2
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplov Vazduhoplovstvo stvo
Slika 1 - Horizontalna projekcija projekcija aviona J-22 J-22 ORAO
Miloš Petrašinović 1064/16
3
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplov Vazduhoplovstvo stvo
Slika 2 - Vertikaln projekcija aviona J-22 ORAO
Miloš Petrašinović 1064/16
4
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplov Vazduhoplovstvo stvo
Slika 3 - Profilna projekcija aviona J-22 ORAO
Miloš Petrašinović 1064/16
5
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
Proračunsko krilo aviona
Slika 4 - Proračunsk a površine krila Proračunske površina krila:
2 2 0 =
,
Proračunski razmah:
= ,
Vitkost proračunskog krila:
=
=
9.262
25,55
= ,
Suženje krila:
=
=
1,367 4.112
Ugao srele krila
= , =
°
Miloš Petrašinović 1064/16
6
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
Usvajanje parametara krstarenja
⋅ ⋅ √ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ 4 25588 4 25588 ⋅ ⋅ −6 1 5 −6 1 5 ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ − ⋅ 02 ⋅ ⋅ 2 ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ =
Visina krstarenja -
Temperatura na visini krstarenja
= 288,15
0,0065
= 288,15
0,0065 6000 =
,
= ,
Mahov broj -
Brzina zvuka na visini krstarenja
=
=
1,4 287,04 249,15 = 316,421
Brzina leta na režimu krstarenja
=
= 0,75 316,421 =
,
=
,
Gustina vazduha na visini krstarenja ,
= 1,225
1
= 1,225
44300
1
,
6000
= ,
44300
Odredjivanje koeficijenta kinematske viskoznosti na osnovu jednačine Saterlenda i gustine
= =
1,458 10 + 110,4
,
1,458 10 249,15 249,15 + 110,4 = 0,659
,
= ,
Koeficijent uzgona aviona na režimu krstarenja Srednja proračunska masa aviona -
+
=
=
2
5720 + 11300 2
=
Dinamički pritisak na režimu krstarenja -
=
1
=
2
1 2
0,659 237,316 =
,
Koeficijent uzgona na režimu krstarenja -
=
=
8510 9,81
18568,1 25,55
Miloš Petrašinović 1064/16
= ,
7
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
1. Izbor osnovnih aeroprofila krila Prvi korak u projektovanju krila predstavlja izbor osnovnih aeroprofila. To su aeroprofili u korenu i na kraju krila, koji svojim aerodinamičkim parametrima neposredno utiču na ostale evolutivne profile duž razmaha i globalne karakteristike krila. Izbor aeroprofila se vrši na osnovu sledećih kriterijuma: (1) Usvajanje relativne debljine aeroprofila u korenu i na kraju krila u inicijalnim fazama projektovanja vrši se najčešće statistički, na osnovu podataka o postojećim uspešno izvedenim konstrukcijama aviona. U slučaju mlaznih školsko-borbenih, i to bržih jurišnih aviona usvaja se relativna debljina od 9% u korenu krila i 6 % na kraju krila. (2) Izbor aeroprofila sa što manjim minimalnim koeficijentom otpora c X0min, uz uslov da je optimalni koeficijent uzgona c Zop pri kome se ostvaruje minimalni otpor, što bliže koeficijentu uzgona krstarenja CZkrst. Prema ovom kriterijumu potrebno je da je optimalni koeficijent uzgona c Zop što bliži vrednosi 0,176 uz što manji minimalnim koeficijentom otpora c X0min. Aeroprofili
Kraj krila
Koren krila
Oznaka
cZopt
cX0min
Oznaka
cZopt
cX0min
NACA 63-206
0.25
0.0040
NACA 63-209
0.20
0.0048
NACA 64-206
0.18
0.0040
0.20
0.0040
NACA 65-206 NACA 66-206
0.18
0.0038
0.20
0.0039
0.17
0.0030
NACA 64-209 NACA 65-209 NACA 66-209
0.17
0.0031
NACA 66-006
0.00
0.0032
NACA 66-009
0.00
0.0031
Aeroprofili NACA 63-206, NACA 66-006 i NACA 66-009 ne zadovoljavaju ovaj kriterijum. (3) U slučaju letelica koje krstare pri većim podzvučnim Mahovim brojevima, potrebno je vršiti izbor aeroprofila sa što većim kritičnim mahovim brojem Mkr pri koeficijentru uzgona jednakom koeficijentu uzgona krstarenja. Aeroprofili
Kraj krila
Koren krila
Oznaka
Mkr
Oznaka
Mkr
NACA 63-206 NACA 64-206 NACA 65-206 NACA 66-206
0.787
NACA 63-209
0.745
0.784
NACA 64-209
0.761
0.785
NACA 65-209
0.743
0.792
NACA 66-209
0.755
NACA 66-006
0.663
NACA 66-009
0.539
Miloš Petrašinović 1064/16
8
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
Odredjivanje M kr aeroprofila NACA 63-206, NACA 63-209, NACA 64-206, NACA 64-209
Odredjivanje M kr aeroprofila NACA 65-206, NACA 65-209, NACA 66-006, NACA 66-009
Miloš Petrašinović 1064/16
9
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
Odredjivanje M kr aeroprofila NACA 66-206, NACA 66-209
Aeroprofili NACA 66-006, NACA 63-209, NACA 65-209 i NACA 66-009 ne zadovoljavaju kriterijum da kritični Mahov broj treba da bude veći od Mahovog broja krstarenja. (4-a) Izbor aeroprofila krila sa što većom vrednošću maksimalne finese (C Z/Cx)max. 3
2
(4-b) Izbor aeroprofila krila sa maksimalnim faktorom penjanja (C Z /Cx )max. (4-c) Izbor aeroprofila krila sa maksimalnim faktorom doleta (C Z1/2/Cx)max. Na sledećim dijagramima su date finese za svaki pojedinačni aeroprofil. Na osnovu finese se izračunavaju faktor penjanja i faktor doleta.
Miloš Petrašinović 1064/16
10
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
Odredjivanje koeficijenta otpora aeroprofila NACA 63-206 i NACA 63-209
Odredjivanje koeficijenta otpora aeroprofila NACA 64-206 i NACA 64-209
Miloš Petrašinović 1064/16
11
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
Odredjivanje koeficijenta otpora aeroprofila NACA 65-206 i NACA 65-209
Odredjivanje koeficijenta otpora aeroprofila NACA 66-006 i NACA 66-009
Miloš Petrašinović 1064/16
12
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
Odredjivanje koeficijenta otpora aeroprofila NACA 66-206 i NACA 66-209
U sledećim tabelama su prikazane vrednosti finese, faktora penjanja i faktora doleta pojedinačno za svaki aeroprofil.
NACA 63-206
NACA 64-206 3
2
1/2
3
2
1/2
cZ
cX
cZ/cX
cZ /cX
cZ /cX
cZ
cX
cZ/cX
cZ /cX
cZ /cX
0
0.0052
0.00
0.00
0.00
0
0.0051
0.00
0.00
0.00
0.1
0.0049
20.41
41.65
64.54
0.1
0.0044
22.73
51.65
71.87
0.2
0.0042
47.62
453.51
106.48
0.2
0.0042
47.62
453.51
106.48
0.3
0.0043
69.77
1460.25
127.38
0.3
0.0045
66.67
1333.33
121.72
0.4
0.0051
78.43
2460.59
124.01
0.4
0.0058
68.97
1902.50
109.04
0.5
0.0056
89.29
3985.97
126.27
0.5
0.0059
84.75
3590.92
119.85
0.6
0.0059
101.69
6205.11
131.29
0.6
0.0062
96.77
5619.15
124.93
0.7
0.0064
109.38
8374.02
130.73
0.7
0.0066
106.06
7874.20
126.77
0.8
0.0072
111.11
9876.54
124.23
0.8
0.0073
109.59
9607.81
122.52
0.848
0.0080
106.00
9528.13
115.11
0.9
0.0082
109.76
10841.76
115.69
Max vrednosti:
111.11
9876.54
131.29
1
0.0095
105.26
11080.33
105.26
Max vrednosti: 109.76
11080.33
126.77
Miloš Petrašinović 1064/16
13
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
NACA 65-206
NACA 66-206 3
2
3
cZ
cX
cZ/cX
cZ /cX
cZ /cX
1/2
cZ
cX
cZ/cX
cZ /cX
cZ /cX
0
0.0049
0.00
0.00
0.00
0
0.0045
0.00
0.00
0.00
0.1
0.0045
22.22
49.38
70.27
0.1
0.0040
25.00
62.50
79.06
0.2
0.0038
52.63
554.02
117.69
0.2
0.0032
62.50
781.25
139.75
0.3
0.0040
75.00
1687.50
136.93
0.3
0.0047
63.83
1222.27
116.54
0.4
0.0056
71.43
2040.82
112.94
0.4
0.0056
71.43
2040.82
112.94
0.5
0.0059
84.75
3590.92
119.85
0.5
0.0058
86.21
3715.81
121.91
0.6
0.0061
98.36
5804.89
126.98
0.6
0.0062
96.77
5619.15
124.93
0.7
0.0064
109.38
8374.02
130.73
0.7
0.0071
98.59
6804.21
117.84
0.8
0.0071
112.68
10156.71
125.98
0.8
0.0078
102.56
8415.52
114.67
0.9
0.0078
115.38
11982.25
121.63
0.894
0.0092
97.17
8441.84
102.77
0.972
0.0096
101.25
9964.52
102.70
Max vrednosti:
102.56
8441.84
139.75
Max vrednosti:
115.38
11982.25
136.93
NACA 66-006
2
1/2
NACA 66-009 3
2
3
cZ
cX
cZ/cX
cZ /cX
cZ /cX
1/2
cZ
cX
cZ/cX
cZ /cX
cZ /cX
0
0.0032
0.00
0.00
0.00
0
0.0031
0.00
0.00
0.00
0.1
0.0040
25.00
62.50
79.06
0.1
0.0046
21.74
47.26
68.75
0.2
0.0050
40.00
320.00
89.44
0.2
0.0052
38.46
295.86
86.00
0.3
0.0053
56.60
961.20
103.34
0.3
0.0055
54.55
892.56
99.59
0.4
0.0057
70.18
1969.84
110.96
0.4
0.0058
68.97
1902.50
109.04
0.5
0.0065
76.92
2958.58
108.79
0.5
0.0063
79.37
3149.41
112.24
0.549
0.0067
81.94
3686.10
110.59
0.6
0.0067
89.55
4811.76
115.61
Max vrednosti:
81.94
3686.10
110.96
0.7
0.0073
95.89
6436.48
114.61
0.8
0.0082
97.56
7614.52
109.08
0.9
0.0090
100.00
9000.00
105.41
1
0.0104
96.15
9245.56
96.15
1.035
0.0118
87.71
7962.64
86.22
100.00
9245.56
115.61
Max vrednosti:
Miloš Petrašinović 1064/16
2
1/2
14
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
NACA 63-209
NACA 64-209 3
3
cZ
cX
cZ/cX
cZ /cX2
cZ1/2/cX
cZ
cX
cZ/cX
cZ /cX2
cZ1/2/cX
0
0.0057
0.00
0.00
0.00
0
0.0052
0.00
0.00
0.00
0.1
0.0049
20.41
41.65
64.54
0.1
0.0045
22.22
49.38
70.27
0.2
0.0048
41.67
347.22
93.17
0.2
0.0040
50.00
500.00
111.80
0.3
0.0049
61.22
1124.53
111.78
0.3
0.0042
71.43
1530.61
130.41
0.4
0.0055
72.73
2115.70
114.99
0.4
0.0051
78.43
2460.59
124.01
0.5
0.0060
83.33
3472.22
117.85
0.5
0.0063
79.37
3149.41
112.24
0.6
0.0064
93.75
5273.44
121.03
0.6
0.0067
89.55
4811.76
115.61
0.7
0.0067
104.48
7640.90
124.87
0.7
0.0070
100.00
7000.00
119.52
0.8
0.0070
114.29
10448.98
127.78
0.8
0.0074
108.11
9349.89
120.87
0.9
0.0075
120.00
12960.00
126.49
0.9
0.0080
112.50
11390.63
118.59
1
0.0082
121.95
14872.10
121.95
1
0.0089
112.36
12624.67
112.36
1.1
0.0093
118.28
15389.06
112.78
1.1
0.0100
110.00
13310.00
104.88
1.2
0.0103
116.50
16288.06
106.35
1.2
0.0115
104.35
13066.16
95.26
1.3
0.0119
109.24
15514.44
95.81
1.3
0.0129
100.78
13202.33
88.39
1.336
0.0125
106.88
15261.57
92.47
1.384
0.0147
94.15
12268.00
80.03
Max vrednosti:
121.95
16288.06
127.78
Max vrednosti:
112.50
13310.00
130.41
NACA 65-209
NACA 66-209 3
cX
cZ/cX
cZ /cX
cZ /cX
1/2
cZ
cX
cZ/cX
cZ /cX
cZ /cX
0
0.0052
0.00
0.00
0.00
0
0.0051
0.00
0.00
0.00
0.1
0.0044
22.73
51.65
71.87
0.1
0.0040
25.00
62.50
79.06
0.2
0.0039
51.28
525.97
114.67
0.2
0.0033
60.61
734.62
135.52
0.3
0.0040
75.00
1687.50
136.93
0.3
0.0044
68.18
1394.63
124.48
0.4
0.0060
66.67
1777.78
105.41
0.4
0.0061
65.57
1719.97
103.68
0.5
0.0062
80.65
3251.82
114.05
0.5
0.0064
78.13
3051.76
110.49
0.6
0.0065
92.31
5112.43
119.17
0.6
0.0064
93.75
5273.44
121.03
0.7
0.0069
101.45
7204.37
121.26
0.7
0.0071
98.59
6804.21
117.84
0.8
0.0074
108.11
9349.89
120.87
0.8
0.0078
102.56
8415.52
114.67
0.9
0.0080
112.50
11390.63
118.59
0.9
0.0086
104.65
9856.68
110.31
1
0.0089
112.36
12624.67
112.36
1
0.0095
105.26
11080.33
105.26
1.1
0.0103
106.80
12545.95
101.83
1.1
0.0111
99.10
10802.69
94.49
1.2
0.0119
100.84
12202.53
92.05
1.176
0.0155
75.87
6769.53
69.96
1.27
0.0137
92.70
10913.65
82.26
Max vrednosti:
105.26
11080.33
135.52
112.50
12624.67
136.93
Max vrednosti:
Miloš Petrašinović 1064/16
2
3
cZ
2
1/2
15
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
(5) Izbor aeroprofila sa što većim maksimalnim koeficijentom uzgona cZmax . (6) Izbor aeroprofila sa što manjim koeficijentom momenta oko aerodinamičkog centra c Mac. (7) Izbor aeroprofila sa što većim gradijentom uzgona a 0. U sledećoj tabeli su prikazane vrednosti maksimalnog koeficijenta uzgona, koeficijenta momenta oko aerodinamičkog centra i gradijenta uzgona za svaki aeroprofil. Aeroprofili
Kraj krila
Koren krila
Oznaka
czmax
cMac
a0
Oznaka
czmax
cMac
a0
NACA 63-206
1.08
-0.039
0.105
1.41
-0.031
0.110
NACA 64-206
1.03
-0.041
0.115
1.40
-0.041
0.110
NACA 65-206
1.06
-0.032
0.102
NACA 63-209 NACA 64-209 NACA 65-209
1.30
-0.032
0.110
NACA 66-206
1.00
-0.039
0.110
NACA 66-209
1.18
-0.033
0.110
NACA 66-006
0.80
0.000
0.100
NACA 66-009
1.10
0.000
0.107
Na osnovu svih prethodnih tabela možemo formirati konačne tabele sa vrednostima aeroporfila za svaki kriterijum.
3
5
4-a
4-b
6
7
cX0min
Mkr
czmax
(cZ/cX)max
(cZ /cX )max
cMac
a0
0.25
0.0040
0.787
1.08
111.11
9876.54
131.29
-0.039
0.105
0.06
0.18
0.0040
0.784
1.03
109.76
11080.33
126.77
-0.041
0.115
NACA 65-206
0.06
0.18 0.0038 0.785
1.06
115.38
11982.25
136.93
-0.032
0.102
NACA 66-206
0.06
0.17
0.0030
0.792
1.00
102.56
8441.84
139.75
-0.039
0.110
NACA 66-006
0.06
0.00
0.0032
0.663
0.80
81.94
3686.10
110.96
0.000
0.100
Aeroprofil za koren krila
1
3
5
4-a
4-b
4-c
6
7
(d/l)max
cZopt
cX0min
Mkr
czmax
(cZ/cX)max
(cZ /cX )max
cMac
a0
NACA 63-209
0.09
0.20
0.0048
0.745
1.41
121.95
16288.06
127.78
-0.031
0.110
NACA 64-209
0.09
0.20 0.0040 0.761
1.40
112.50
13310.00
130.41
-0.041
0.110
NACA 65-209
0.09
0.20
0.0039
0.743
1.30
112.50
12624.67
136.93
-0.032
0.110
NACA 66-209
0.09
0.17
0.0031
0.755
1.18
105.26
11080.33
135.52
-0.033
0.110
NACA 66-009
0.09
0.00
0.0031
0.539
1.10
100.00
9245.56
115.61
0.000
0.107
1
2
Aeroprofil za kraj krila
(d/l)max
cZopt
NACA 63-206
0.06
NACA 64-206
2
3
3
2
2
4-c (cZ
(cZ
1/2
/cX)max
1/2
/cX)max
Na osnovu prethodnih kriterijuma usvajaju se sledeći aeroprofili: -
Za kraj krila: NACA 65-206 Za koren krila: NACA 64-209
Aeroprofil
Mre
αn
α0
CZmax
αkr
CZop
αd
CX0min
Cmac
(x/l)ac
(y/l)ac
NACA 65-206
9
-1.5
0.102
1.06 D
14
0.18
8
0.0038
-0.032
0.257
-0.045
NACA 64-209
9
-1.3
0.11
1.40 D
13.5
0.2
12.5
0.004
-0.041
0.261
-0.041
Miloš Petrašinović 1064/16
16
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
2. Uzgonske karakteristike krila Da bismo formirali krivu uzgona krila, moramo odrediti četiri karakteristična parametra: 1. Ugao nultog uzgona krila 2. Gradijent uzgona krila
3. Maksimalni koeficijent uzgona krila 4. Kritični napadni ugao krila
Za proračun je korišćen program “Trapezno krilo - Glauert”, ulazni parametri su uneti iz izbora aeroprofila i to za aeroprofil u korenu krila NACA 64-209 i na kraju krila NACA 65-206 . Ugao srele krila je 35°, pa se uvodi korekcija vrednosti maksimalnog koeficijenta uzgona aeroprofila u korenu i na kraju krila pomoću popravnog faktora Δk .
=0 ⋅Δ Δ 2 ⋅3 4 2 ⋅3 4 = (
= (1
0.08
)
/
= (1
)
0.08
35°)
/
35° = 0.815
Slika 5 - Ulazni podaci programa “Trapezno krilo - Glauert”, εk = 0°
Miloš Petrašinović 1064/16
17
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
Izlaz iz programa : DEFINISANJE LOKALNIH PRESEKA TRAPEZNOG KRILA I FAKTORA RASPODELE UZGONA presek br. j 16 15 14 13 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1
relativni razmah y(j)/(b/2) -0.000 0.098 0.195 0.290 0.383 0.471 0.556 0.634 0.707 0.773 0.831 0.882 0.924 0.957 0.981 0.995
relativna tetiva L(j)/Ls 1.000 0.935 0.870 0.806 0.744 0.685 0.629 0.576 0.528 0.484 0.445 0.411 0.383 0.361 0.345 0.335
faktor bazne Cb(j) -0.0023 -0.0022 -0.0018 -0.0012 -0.0005 0.0002 0.0010 0.0017 0.0024 0.0030 0.0035 0.0037 0.0037 0.0033 0.0025 0.0014
faktor aditivne Ca(j) 0.8888 0.9390 0.9807 1.0160 1.0454 1.0685 1.0846 1.0922 1.0888 1.0710 1.0337 0.9701 0.8719 0.7295 0.5354 0.2879
PRORACUN TRAPEZNOG KRILA ZA SLUCAJ LETA DEFINISANOG PARAMETRIMA: V =
854.3 [km/h], Ro = 0.6590 [kg/m^3], koeficijent uzgona krila CZ = 0.176
POREDJENJE LOKALNIH KOEFICIJENATA UZGONA DOBIJENIH NA DVA NACINA: (od korena prema kraju krila, j = 16,15,...1) Ovi su dobijeni na osnovu jednacine (6.6): 0.15412 0.16310 0.17084 0.17763 0.18347 0.19408 0.19154 0.18541 0.17446 0.15711
0.18829 0.13167
0.19189 0.09673
0.19397 0.05205
a ovi na osnovu jednacine (5.6): 0.15416 0.16313 0.17087 0.17766 0.19411 0.19157 0.18545 0.17449
0.18832 0.13170
0.19192 0.09676
0.19401 0.05206
0.18350 0.15714
KOEFICIJENTI FURIJEOVOG REDA A1,A3,A5,.....A31 SU: 0.0237 -0.0001 0.0006 0.0001 0.0001 0.0000 0.0000 -0.0000 0.0000 -0.0000 0.0000 -0.0000
0.0000 0.0000
-0.0000 -0.0000
AERODINAMICKE KARAKTERISTIKE PO PRESECIMA KRILA ZA: VITKOST 3.36; SUZENJE 0.33; KONST. VITOP. [o].
0.0 [o].; UKUPNO VITOP.
0.2
Parametri osnovnih aeroprofila: a(S) =0.110[1/o]; a(0) =0.102[1/o]; AlfaN(S) =-1.3 [o]; AlfaN(0) =-1.5 [o]; Tetiva u korenu L(S) = 4.112 [m]
Miloš Petrašinović 1064/16
18
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
j
y(j)/(b/2)
Cz lok
a[1/rad]
a[1/step]
Alfa ind
Cxi lok
p [N/m]
16 15 14 13 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1
0 0.098 0.195 0.29 0.383 0.471 0.556 0.634 0.707 0.773 0.831 0.882 0.924 0.957 0.981 0.995
0.154 0.163 0.171 0.178 0.183 0.188 0.192 0.194 0.194 0.192 0.185 0.174 0.157 0.132 0.097 0.052
3.47 3.644 3.788 3.91 4.01 4.088 4.14 4.16 4.14 4.066 3.919 3.673 3.298 2.757 2.022 1.087
0.0606 0.0636 0.0661 0.0682 0.07 0.0713 0.0722 0.0726 0.0722 0.071 0.0684 0.0641 0.0576 0.0481 0.0353 0.019
1.144 1.071 1.008 0.953 0.906 0.867 0.838 0.823 0.826 0.854 0.917 1.026 1.198 1.45 1.794 2.234
0.00308 0.00305 0.00301 0.00296 0.0029 0.00285 0.00281 0.00279 0.0028 0.00286 0.00297 0.00313 0.00329 0.00333 0.00303 0.00203
11763.29 11633.26 11339.38 10927.93 10422.86 9844.94 9209.77 8530.42 7815.63 7069.84 6291.25 5470.8 4590.8 3625.57 2546.13 1331.75
KARAKTERISTIKE KRILA PRI ZADATOM KOEFICIJENTU UZGONA ILI REZIMU KRSTARENJA KOEFICIJENT UZGONA KRILA KOEF. INDUKOVANOG OTPORA KRILA Popravni faktor indukovanog otpora GRADIJENT UZGONA KRILA aerodinamicki napadni ugao krila aerodinamicki nap. ugao u korenu GEOMETRIJSKI NAPADNI UGAO KRILA UGAO NULTOG UZGONA KRILA
Miloš Petrašinović 1064/16
Cz = 0.176 Cxi = 0.00295 delta = 0.00421 a = 0.0668 [1/o] AlfaA = 2.63 [o] AlfaAs= 2.55 [o] Alfa = 1.25 [o] AlfaN = -1.39 [o]
19
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
y/(b/2)
Czmax ap.
(Czmax ap.-Cb)/Ca
Cz lok pri CZmax krila
0 0.098 0.195 0.29 0.383 0.471 0.556 0.634 0.707 0.773 0.831 0.882 0.924 0.957 0.981 0.995
1.141 1.114 1.087 1.061 1.035 1.01 0.987 0.965 0.945 0.927 0.911 0.897 0.885 0.876 0.869 0.865
1.286 1.188 1.11 1.045 0.991 0.945 0.909 0.882 0.866 0.863 0.878 0.92 1.011 1.196 1.619 3.001
0.764 0.808 0.844 0.875 0.901 0.922 0.937 0.944 0.942 0.927 0.895 0.841 0.756 0.633 0.464 0.25
Pmax [N/m]
58324.15 57606.6 56020.55 53835.74 51189.1 48197.25 44944.8 41501.86 37914.35 34205.75 30367.07 26353.47 22077.77 17413.67 12218.04 6387.13
Maksimalni koeficijent uzgona krila CZmax = 0.863
y/(b/2)
czmax ap
(czmax-cb)/ca
cz lok.
p [N/m]
Konstruktivno vitoperenje krila εk = 0° 0
1.141
1.286
0.764
58324.15
0.098
1.114
1.188
0.808
57606.6
0.195
1.087
1.11
0.844
56020.55
0.29
1.061
1.045
0.875
53835.74
0.383
1.035
0.991
0.901
51189.1
0.471
1.01
0.945
0.922
48197.25
0.556
0.987
0.909
0.937
44944.8
0.634
0.965
0.882
0.944
41501.86
0.707
0.945
0.866
0.942
37914.35
0.773
0.927
0.863
0.927
34205.75
0.831
0.911
0.878
0.895
30367.07
0.882
0.897
0.92
0.841
26353.47
0.924
0.885
1.011
0.756
22077.77
0.957
0.876
1.196
0.633
17413.67
0.981
0.869
1.619
0.464
12218.04
0.995
0.865
3.001
0.25
6387.13
Miloš Petrašinović 1064/16
20
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
Slika 6 - Raspodela uzgona na konstruktivno nevitoperenom krilu Potrebno je da se uvede konstruktivno vitoperenje krila kojim će se mesto inicijalnog odvajanja struje pomeriti ka korenu krila. Na sledećoj slici su prikazani ulazni podaci u program “Trapezno krilo - Glauert” sa konstruktivnim vitoperenjem krila od -5 °.
Miloš Petrašinović 1064/16
21
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
Slika 7 - Ulazni podaci programa “Trapezno krilo - Glauert”, εk = -5°
y/(b/2)
czmax ap
(czmax-cb)/ca
cz lok.
p [N/m]
Konstruktivno vitoperenje krila εk = -5° 0
1.141
1.222
0.874
66729.05
0.098
1.114
1.131
0.918
65442.94
0.195
1.087
1.065
0.946
62806.27
0.29
1.061
1.016
0.965
59386.32
0.383
1.035
0.978
0.976
55452.38
0.471
1.01
0.951
0.98
51223.31
0.556
0.987
0.932
0.976
46845.58
0.634
0.965
0.922
0.965
42433.56
0.707
0.945
0.922
0.945
38054.45
0.773
0.927
0.934
0.914
33742.9
0.831
0.911
0.962
0.869
29489.97
0.882
0.897
1.016
0.805
25245.47
0.924
0.885
1.116
0.716
20911.13
0.957
0.876
1.308
0.594
16348.85
0.981
0.869
1.736
0.433
11400.29
0.995
0.865
3.119
0.232
5938.51
Miloš Petrašinović 1064/16
22
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
Slika 8 - Raspodela uzgona na konstruktivno vitoperenom krilu
Miloš Petrašinović 1064/16
23
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
Izlaz iz programa : KOEFICIJENT UZGONA KRILA
Cz = 0.176
KOEF. INDUKOVANOG OTPORA KRILA
Cxi = 0.00369
Popravni faktor indukovanog otpora
delta = 0.25648
GRADIJENT UZGONA KRILA
a =
aerodinamicki napadni ugao krila
AlfaA =
0.31 [o]
aerodinamicki nap. ugao u korenu
AlfaAs=
4.59 [o]
GEOMETRIJSKI NAPADNI UGAO KRILA
Alfa
=
3.29 [o]
UGAO NULTOG UZGONA KRILA
AlfaN =
2.99 [o]
0.5731 [1/o]
Maksimalni koeficijent uzgona krila CZmax = 0.922
Gradijent uzgona krila U slučaju aviona koji krstare pri većim podyvučnim Mahovim brojevima od 0.4 ÷ 0.5 umesto rezultata programa, tačnije vrednosti za gradijent uzgona dobijaju se korišćenjem sledeće jednačine koja sadrži korekcije za uticaj strele krila i uticaj stiljivosti preko pokravnog faktora β za vrednost Mahovog broja krstarenja.
02 2 ⋅ 2 0 ⋅ 2 2 ⋅2 2 2 ⋅ 2 2 =
=
1
=
1
0.11 + 0.102 3.358 2
=
2+
4+
2+
1+
0.75 = 0.661
4 + 3.358
0.661
35° 1+ 0.661
= .
Kritični napadni ugao krila
Za potrebe procene vrednosti kritičnog napadnog ugla krila koristiti sledeću jednačinu:
=
+
analitičkim putem ćemo
+
- kritični napadni ugao aeroprofila na mestu odvajanja struje
- ugao nultog uzgona aeroprofila na mestu odvajanja struje
- ugao nultog uzgona aeroprofila u ravni simetrije
- ugao geometrijskog vitoperenja na mestu odvajanja struje
- indukovani napadni ugao na mestu odvanjanja struje
Lokalne vrednosti aeroprofilskih parametara odredjuju se linearnom interpolacijom tabličnih vrednosti osnovnih aeroprofila.
0 =
1
1
= 13.5 1
1
14
13.5
0.634 = 13.817°
2
Miloš Petrašinović 1064/16
24
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
0 ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ =
1
1
=
1.3 1
1
1.5 1.3
0.634 =
1.427°
2
=
57.3 =
=
=
0.922
3.358
57.3 = 5.008°
5 0.634 =
3.17°
2
= 13.817°
( 1.427°) + ( 1.3°)
( 3.17°) + 5.008° =
.
°
Kriva uzgona krila
Miloš Petrašinović 1064/16
25
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
3. Odredjivanje otpora aviona 3.1. Definisanje karakterističnih dimenzija elemenata konstrukcije aviona 3.1.1. Karakteristične dimenzije krila
⋅ ⋅
Slika 9 - Proračunske površine krila Odredjivanje proračunske površine krila - = 2 1 = 2 12.775 =
.
2 2 ⋅2 ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ 0 2 2 ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ Proračunski razmah = .
Vitkost proračunskog krila -
=
=
9.262
= .
25.55
Odredjivanje površine dela krila izloženog vazdušnoj struji -
= 2
= 2 9.51 =
.
Odredjivanje okvašene površine krila -
= 2
1.02 = 2 19.02 1.02 =
.
Suženje krila -
=
=
1.367 3.644
= .
Odredjivanje srednje aerodinamičke tetive dela krila izloženog vazdušnoj struji (Srednje aerodinamičke tetive je tetiva zamišljenog pravougaonog krila iste ekvivalentne površine S, na koje deluju isti aerodinamički momenti kao i na stvarno krilo i nalazi se u težištu polukrila.)
=
2 1+ 3
+
1+
=
2 1 + 0.375 + 0.375 3
1 + 0.375
Relativna debljina aeroprofila u korenu krila
Miloš Petrašinović 1064/16
3.644 = .
= 0.09, a na kraju krila
= 0.06
26
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
3.1.2. Karakteristične dimenzije trupa
Slika 10 - Proračunske površine trupa Odredjivanje površine trupa u planprojekciji S3
S4
S5
0.924
1.940
2.998
3 4 5 6 7 8 =
+
+
+
=
.
+
+
S6
S7
S8
7.898
3.572
0.135
+
S10
S11
S12
1.129
1.450
2.001
5.030
+
=
S9
9 10 1112 13 14 +
+
+
S13
S14
5.863
0.146
2
.
15 16 17 18 +
m
= 1.129 + 1.450 + 2.001 + 5.030 + 5.863 + 0.146
Odredjivanje površine maksimalnog poprečnog preseka trupa -
=
2
= 0.924 + 1.940 + 2.998 + 7.898 + 3.572 + 0.135
Odredjivanje površine trupa u bočnoj projekciji -
=
m
+
+
S15
S16
S17
S18
0.143
0.208
1.090
0.934
m
2
= 0.143 + 0.208 + 1.090 + 0.934 = .
Miloš Petrašinović 1064/16
27
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
⋅ Okvašena površina trupa -
=
+
2
0.4
= (17.77 + 15.619)
⋅ 2
0.4
17.77
15.619
=
.
Ekvivalentni prečnik maksimalnog poprečnog preseka trupa - D
⋅ ⋅ 4
=
4 2.375
=
= .
Proračunska dužina trupa =
.
3.1.3. Karakteristične dimenzije horizontalnog repa
Slika 11 - Proračunska površina horizontalnog repa Odredjivanje površine dela horizontalnog repa izloženog vazdušnoj struji -
⋅19 ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ 0 2 2 ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ = 2
= 2 2.19 = .
Odredjivanje okvašene površine horizontalnog repa -
= 2
1.02 = 2 4.38 1.02 = .
Suženje horizontalnog repa -
=
=
0.911 1.974
= .
Odredjivanje srednje aerodinamičke tetive dela repa izloženog vazdušnoj struji -
=
2 1+ 3
+
1+
=
2 1 + 0.462 + 0.462 3
1 + 0.462
Relativna debljina aeroprofila horizontalnog repa
Miloš Petrašinović 1064/16
1.974 = .
= 0.06
28
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
3.1.4. Karakteristične dimenzije vertikalnog repa
Slika 12 - Proračunska površina horizontalnog repa Odredjivanje površine dela vertikalnog repa izloženog vazdušnoj struji -
19 ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ 0 2 2 ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ =
= 3.757 = .
Odredjivanje okvašene površine vertikalnog repa -
= 2
1.02 = 2 3.757 1.02 = .
Suženje vertikalnog repa -
=
=
0.962 2.664
= .
Odredjivanje srednje aerodinamičke tetive dela repa izloženog vazdušnoj struji -
=
2 1+ 3
+
1+
=
2 1 + 0.361 + 0,361 3
1 + 0.361
Relativna debljina aeroprofila vertikalnog repa
Miloš Petrašinović 1064/16
2.664 = .
= 0.06
29
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
3.2. Odredjivanje jednačine polare aviona 3.2.1. Koeficijenti minimalnog otpora -
Krila
Rejnoldsov broj merodavan za proračun koeficijenta otpora trenja krila (Rejnoldsov broj predstavlja odnos inercijalnih sila prema viskoznim silama u fluidu)
0 ⋅ =
=
⋅⋅ −5
237.316 2.678 2.42 10
⋅
= 26276449 = .
Slika 13 - Očitavanje vrednosti koeficijenta otpora trenja krila
⋅ 00 ⋅ 00 ⋅ Koeficijent otpora trenja krila -
= ,
Osrednjavanje relativne debljine aeroprofila krila
=
+ +
0.09 +
=
Ugao strele krila -
+
=
0.06
=
⋅
3.644 0.09 + 1.367 0.06 3.644 + 1.367
= .
°
Slika 14 - Odredjivanje faktora oblika krila
Faktor oblika krila -
= .
Miloš Petrašinović 1064/16
30
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
⋅⋅ ⋅ ⋅
Koeficijent minimalnog otpora krila - (
(
)
-
=
Trupa
=
)
1.13 0.0285 38.801 25.55
= .
Ekvivalentni prečnik maksimalnog poprečnog preseka trupa Proračunska dužina trupa = Vitkost trupa
=
12.942 1.739
= .
.
= .
Slika 15 - Odredjivanje faktora oblika trupa
0⋅ ⋅⋅ −5 Faktor oblika trupa -
= .
Rejnoldsov broj merodavan za proračun koeficijenta otpora trenja trupa 237.316 12.942 = = = 126988852 = . 2.42 10
Miloš Petrašinović 1064/16
⋅
31
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
Slika 16 - Očitavanje vrednosti koeficijenta otpora trenja trupa
⋅⋅ ⋅ ⋅ = .
Koeficijent otpora trenja trupa -
Koeficijent minimalnog otpora krila - (
(
)
-
=
=
)
1.168 0.00226 51.583 25.55
= .
Horizontalnog repa
0 ⋅
⋅⋅ −5
Rejnoldsov broj merodavan za proračun koeficijenta otpora trenja horizontalnog repa 237.316 1.508 = = = 14794462 = . 2.42 10
⋅
Slika 17 - Očitavanje vrednosti koeficijenta otpora trenja horizontalnog repa Koeficijent otpora trenja horizontalnog repa -
= .
Relativna debljina aeroprofila horizontalnog repa Ugao strele horizontalnog repa -
Miloš Petrašinović 1064/16
=
°
= 0.06
32
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
Slika 18 - Odredjivanje faktora oblika horizontalnog repa Faktor oblika horizontalnog repa -
⋅ ⋅ = .
Koeficijent minimalnog otpora horizontalnog repa - (
⋅⋅ 0 ⋅ ⋅ ⋅ −5 (
)
-
.
=
=
1.09 0.00322 8.936 25.55
Vertikalnog repa
)
.
= .
Rejnoldsov broj merodavan za proračun koeficijenta otpora trenja vertikalnog repa 237.316 1.946 = = = 19098108 = . 2.42 10
⋅
Slika 19 - Očitavanje vrednosti koeficijenta otpora trenja vertikalnog repa Koeficijent otpora trenja horizontalnog repa -
Relativna debljina aeroprofila vertikalnog repa Ugao strele vertikalnog repa -
Miloš Petrašinović 1064/16
=
°
= 0.003 = 0.06
33
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
Slika 20 - Odredjivanje faktora oblika vertikalnog repa Faktor oblika vertikalnog repa -
= 1.08
⋅ ⋅
Koeficijent minimalnog otpora vertikalnog repa - (
)
⋅⋅ ⋅ ⋅ + =1 ℎ Δ Δ + ⋅Δ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ (
)
.
=
=
1.08 0.003 7.665 25.55
.
= .
3.2.2. Koeficijent minimalnog otpora aviona
Nekorigovani koeficijent otpora trenja i oblika predstavlja sumu do sada sračunatih vrednosti.
(
)
=(
=
)
+ (
)
+ (
= 0.0048907 + 0.0053293 + 0.00123 + 0.00097 =
)
.
+ (
)
.
.
Uticaj jednog broja tzv. “ostalih” izvora otpora aviona uzima se u obzir skupno preko popravnog faktora . Ovaj avion ima aerodnimčki kompenzirane komandne površine (sa procepom) koje su praktično zaptivene, pa će izvorna vrednost popravnog koeficijenta za ovaj sl učaj biti = , . Vrednost koeficijenta minimalnog otpora aviona -
= (
)
= 0.01242 1.06 = .
3.2.3. Jednačina polare aviona bez uticaja stišljivosti Odredjivanje Osvaldovog faktora efikasnosti aviona -
Odredjivanje Osvaldovog faktora efikasnosti na osnovu jednačine za koju prethodno moramo odrediti vrednosti potrebnih faktora.
=
1
+
1
Miloš Petrašinović 1064/16
34
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
⋅ ⋅ 2 3 2 ⋅ ⋅ ⋅
Odredjivanje parametra
= 0.45
(3.1
= 0.02
3.358
35°
za avione sa uglovima strele krila većim od 10 ÷ 12° prema empirijskom
14 + 20
(3.1
)
8
14 0.332 + 20 0.332
Odredjivanje korektivnog faktora oblika krila
=
+
°
= 0.45 0.01316 = .
Odredjivanje parametra izrazu:
= 0.02
=
za ugao strele
=
+ .
3
8 0.332 ) = .
koji definiše razliku od eliptične fore.
= .
Odredjivanje faktora indukovanog otpora -
=
1.739 9.262
= .
Slika 21 - Odredjivanje faktora indukovanog otpora
⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅⋅ ⋅2 ⋅ ⋅ ⋅2 ⋅2 ⋅⋅ ⋅2 ⋅ = .
1
=
+
1
=
1
1 3.358 0.00592 + 0.971 0.9297
= .
Dobijamo koeficijent indukovanog otpora na režimu krstarenja -
=
1
=
1
= .
3.358 0.8546
Jednačina proračunske polare aviona bez uticaja stišljivosti:
=
+
1
= .
Miloš Petrašinović 1064/16
+ .
35
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
3.2.4. Koeficijent otpora aviona na režimu krstarenja uzimajući u obzir efekte stišljivosti Srednja proračunska masa aviona -
02 ⋅ ⋅ ⋅⋅ ⋅⋅ 0 =
+
=
2
2 =
5720 + 11300 2
=
Dinamički pritisak na režimu krstarenja -
=
1
=
2
1 2
0.659 237.316 =
.
Koeficijent uzgona na režimu krstarenja -
=
=
8510 9.81
18568.1 25.55
= .
Najpre odredjujemo kritični Mahov broj
hipotetičkog nestrelasnog krila.
(Pod kritičnim Mahovim brojem aviona se podrazumeva Mahov broj neporemećene vazdušne struje pri kome se u nekoj tački ili zoni konture prvi put pojavi lokalno sonično strujanje, odnosno dostigne = 1)
Osrednjena relativne debljine aeroprofila krila -
� = .
Slika 17 - Odredjivanje kritičnog Mahovog broja za nesrelasto krilo i eksoponenta m
= =0 0 7218 0 = .
Popravni faktor uticaja strele - eksponent
=
cos
=
0.78
cos
.
35°
Odnos mahovog broja krstarenja
=
0.75
0.901
= .
= .
i kritičnog Mahovog broja
je:
= .
Miloš Petrašinović 1064/16
36
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
Slika 18 - Odredjivanje koeficijenta otpora usled efekta stišljivosti, normalizovanog u odnosu na ugao strele krila
⋅ 2
Normalizovana vrednost koeficijenta otpora usled stišljivosti - [
]
= .
Konačno dobijamo vrednost koeficijenta otpora usled efektra stišljivosti na zadatom režimu leta koja je:
Δ ⋅ 3 1 4 ⋅ ⋅⋅ ⋅2 Δ = [
]
cos
/
3
= 0.0002 cos 35° = .
Ukupan otpor na režimu krstarenja možemo predstaviti kao zbir parazitnog, indukovanog i otpora usled efekta stišljivosti vazduha.
=
+
1
+
= 0.01316 + 0.11093 0.17597 + 0.00011 = .
3.3. Izračunavanje maksimalne finese aviona bez uticaja stišljivosti i koeficijenta uzgona pri kome se ona ostvaruje Prethodno dobijena jednačina polare je:
⋅⋅ ⋅2 ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ √ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅2 ⋅ 2 =
+
1
= .
+ .
Maksimalna finesa se ostvarje pri koeficijentu uzgona:
=
=
3.258 0.8546 0.01316 = .
Njemu odgovarajući koeficijent otpora je:
= 0.01316 + 0.11093
= 0.01316 + 0.11093 0.3445 = .
Na osnovu ovih vrednosti, maksimalna finesa biće:
=
0.3445
0.02633
=
.
Miloš Petrašinović 1064/16
37
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
3.4. Odredjivanje finese aviona i potrebne potisne sile na režimu krstarenja za srednju proračunsku masu aviona Koeficijent uzgona na režimu krstarenja
⋅ = .
Odgovarajući koeficijent otpora na režimu krstarenja je:
⋅2 ⋅ ⋅ ⋅ = 0.01316 + 0.11093
2
= 0.01316 + 0.11093 0.17597 = .
Na osnovu dobijenih vrednosti, finesa na režimu krstarenja je:
=
0.17597 0.0166
=
.
Iz jednačine stacionarnog horizontalnog leta sledi da potrebna potisna sila mora biti jednaka ukupnom otporu letelice (sa uticajem stišljivosti), pa je:
=
=
⋅
= 0.0166 18568.1 25.55 =
.
3.5. Dijagramski prikaz polare i finese aviona
Bez uticaja stišljivosti Cz
Cxi
Cx
Cz / Cx
0.00
0.00000
0.01316
0.00
0.10
0.00111
0.01427
7.01
0.20
0.00444
0.01760
11.36
0.30
0.00999
0.02315
12.96
0.40
0.01776
0.03092
12.94
0.50
0.02774
0.04090
12.22
0.60
0.03995
0.05311
11.30
0.70
0.05438
0.06754
10.36
0.80
0.07102
0.08418
9.50
0.90
0.08989
0.10305
8.73
1.00
0.11098
0.12414
8.06
Sa uticajem stišljivosti
[
Cxc ]
Cz
Mkr ( =0)
m
Mkr
M0 / Mkr
0.0 0.1
0.815
0.83
0.962
0.780
0.000085
0.000047
0.791
0.76
0.922
0.814
0.000132
0.2
0.775
0.71
0.893
0.839
0.3
0.756
0.65
0.862
0.4
0.736
0.61
0.5
0.716
0.6
0.698
Cz / Cx
MDIV
0.00
0.995
0.000073
0.01321 0.01434
6.97
0.954
0.000231
0.000127
0.01773
11.28
0.924
0.870
0.000283
0.000156
0.02330
12.87
0.892
0.832
0.902
0.000415
0.000228
0.03114
12.84
0.860
0.56
0.802
0.935
0.000623
0.000342
0.04125
12.12
0.830
0.52
0.774
0.968
0.000882
0.000485
0.05360
11.19
0.801
Miloš Petrašinović 1064/16
Cxc
Cx
ukupno
38
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
Cz
POLARA AVIONA; krilo: = 35o , d/l = 8,26%
1.00 0.90 0.80 0.70 0.60 0.50 0.40 0.30 0.20 Bez uticaja stišljivosti
0.10
Sa uticajem stišlj ivost i, Mo = 0.75
0.00 0.00
Cz/Cx 14
Cx
0.01
0.02
0.03
0.04
0.05
0.06
0.07
0.08
FINESA AVIONA; kril o: = 35o , d/l = 8,26%
12 10 8 6 4 Bez uticaja stišljivosti
2
Sa uticajem stišl jivos ti, Mo = 0.75 Cz
0
0.0
0.1
0.2
Miloš Petrašinović 1064/16
0.3
0.4
0.5
0.6
0.7
0.8
0.9
1.0
1.1 39
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
4. Aerodinamičke karakteristike aviona sa otklonjenim zakrilcima na poletanju i sletanju 4.1. Usvajanje zakrilaca Usvaja se zakrilce tipa Fowler sa jednim procepom, kod koga se obrtne ta čke po klizačima progresivno pomeraju unazad sa postepenim povećanjem ugla otklona, čime se može postići znatno uvećanje površine krila. Otklonom se formira konvergentni procep izmedju nosa zakrilca i konstrukcije krila, kroz koji se deo vazdušne struje iz oblasti donjake prostrujava ka gornjaci zakrilca čime se energizuje granični sloj i ostaje duže vezan za zakrilce pa se tako bitno povećava njegova efikasnost. Otklonom ovakvog zakrilca se bitno povećava koeficije nt momenta obrušavanja krila.
⋅21 0 ⋅ 0
Slika 19 - Zakrilce tipa Fowler
Usvojena relativna tetiva zakrilca
= .
Površina krila u domenu zakrilca -
= 2
=
+ 2
(
) =
3.644 + 2.5752 2
⋅ (5.18
1.578) =
.
Slika 20 - Površina polukrila u domenu zakrilaca
Miloš Petrašinović 1064/16
40
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
Usvajaju se sledeći uglovi otklona zakrilaca: Ugao otklona zakrilca na poletanju Ugao otklona zakrilca na poletanju
=
°
=
°
4.2. Koeficijent otpora stajnog trapa i nosne noge Prilikom poletanja i sletanja su stajni trap i nosna noga izvučeni pa je potrebno izvršiti procenu njihovog koeficijenta otpora.
Slika 21 - Površine poprečnih preseka balona guma stajnog trapa i nosne noge Površina poprečnog preseka balona gume nosne noge
22 ⋅ 23 ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ = 0.4 0.15 = 0.06
Površina poprečnog preseka balona gume stajnog trapa
⋅ 22 ⋅ ⋅ 23 (
(
)
= (
) = (
Miloš Petrašinović 1064/16
)
)
= 0.25
4
= 0.25
= 0.52 0.18 = 0.094 0.06
25.55
= .
4 0.094 25.55
= .
41
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
4.3. Poletanje (
=
°)
(1) Uzgonske karakteristike sa otklonjenim zakrilcima - Gradijent uzgona krila na poletanju Srednja vrednost tabličnih gradijenata uzgona
=
0 11+02 102 .
.
= .
Slika 22 - Odredjivanje vrednosti popravnog faktora gradijenta uzgona
Popravni faktor gradijenta uzgona
= .
Slika 23 - Odredjivanje vrednosti faktora C6 Faktor koji zavisi od tipa zakrilaca
Miloš Petrašinović 1064/16
= .
42
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
Gradijent uzgona aeroprofila sa otklonjenim zakrilcem
0 ⋅6 =
⋅
= 0.106 1267 = .
⋅0 ⋅0 ⋅ ⋅ ⋅0 0 ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅
Osrednjena vrednost gradijenta uzgona aeroprofila na krilu konačnog razmaha sa otklonjenim zakrilcima -
=
+ 1
=
11.216 25.55
0.1343 + 1
11.216 25.55
0.106 = .
Gradijent uzgona krila na poletanju odredjuje se analitički prema izrazu:
=
1
1 + 57.3
0.1184
=
1 + 57.3 0.1184
1 3.358
0.9975 = .
- Ugao nultog uzgona na poletanju
Potrebno je odrediti promenu ugla nultog uzgona aeroprofila sa sledećeg dijagrama.
Slika 24 - Odredjivanje vrednosti promene ugla nultog uzgona aeroprofila
∞ Δ∞ ⋅ ⋅ =0 Δ
Promena ugla nultog uzgona aeroprofila sa otklonom zakrilca
=
.
.
°
°
Promena ugla nultog uzgona krila sa otklonom zakrilca -
=
=
9.37°
11.216 25.55
=
Ugao nultog uzgona krila sa otklonjenim zakrilcima odredjuje se prema jednačini:
=
Miloš Petrašinović 1064/16
+
= 2.99°
4.113° =
.
°
43
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
- Maksimalni koeficijent uzgona na poletanju Potrebno je odrediti priraštaj maksimalnog koeficijenta uzgona aeroprofila sa otklonjenim zakrilcima sa sledećeg dijagrama.
Slika 25 - Odredjivanje vrednosti priraštaja maksimalnog koeficijenta uzgona aeroprofila
⋅2 ⋅3 4 ⋅2 ⋅3 4 Δ ⋅Δ⋅ ⋅ ⋅ =0 Δ
Priraštaj maksimalnog koeficijenta uzgona aeroprofila sa otklonom zakrilaca
= .
Ugao srele krila je 35°, pa se uvodi korekcija vrednosti maksimalnog koeficijenta uzgona aeroprofila pomoću popravnog faktora Δk .
= (1
)
0.08
/
= (1
0.08
/
35°)
35° = .
Priraštaj maksimalnog koeficijenta uzgona krila sa otklonom zakrilaca -
=
= 1.0325 0.815
11.216 25.55
= .
Maksimalni koeficijent uzgona krila sa otklonjenim zakrilcima odredjuje se prema jednačini:
=
Miloš Petrašinović 1064/16
+
= 0.922 + 0.3693 = .
44
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
- Kritični napadni ugao na sletanju Vrši se procena promene kritičnog napadnog ugla sa otklonom zakrilca na osnovu vrednosti dobijenih eksperimentalnim ispitivanjima.
=0 Δ =
+
= 22.122° +
20 10
⋅ ( 0.6°) =
.
°
(2) Proračun otpora sa otklonjenim zakrilcima Kod klasičnih konstrukcija vazduhoplova zakrilca se koriste na manjim brzinma, kojima odgovaraju veći koeficijenti uzgona. Pri većim brzinama, odnosno keoficijentima uzgona manjim od 0.6, zakrilca u najvećem broju slučaja moraju biti uvučena da bi se izbeglo njihovo strukturalno preopterećenje. Zbog toga se proračun otpora krila sa otklonjenom mehanizacijom vrši za koeficijente uzgona veće od 0.6. Potrebno je odrediti priraštaj otpora aeroprofila sa otklonjenim zakrilcima sa sledećeg dijagrama.
Slika 26 - Odredjivanje vrednosti priraštaja otpora aeroprofila Priraštaj otpora aeroprofila sa otklonjenim zakrilcima
2
= .
Potrebno je odrediti parametar koji definiše uticaj strele krila na priraštaj otpora, očitavanjem njegove vrednosti sa sledećeg dijagrama.
Miloš Petrašinović 1064/16
45
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
Parametar
Slika 27 - Odredjivanje vrednosti parametra
= .
2
Priraštaj profilnog otpora krila usled otklanjanja zakrilca pri koeficijentu uzgona 0.6 odredjuje se prema jednačini:
Δ0 ⋅ 2 ⋅ ⋅ ⋅ =0 Δ Δ Δ =
d
= 0.00677 0.829
11.216 25.55
= .
Parazitni otpor aviona sa izvučenim zakrilcima za režim poletanja se računa prema jednačini:
= (
)
+
+ (
)
+ (
)
= 0.013165 + 0.00246 + 0.003663 + 0.000587 = .
Za potrebe odredjivanja Osvaldovog faktora aviona sa otklonjenim zakrilcima potrebno je odrediti sledeće faktore. Odredjivanje parametra
⋅min = 0.45
⋅
za ugao strele
=
°
= 0.45 0.01988 = .
Vrednost korekcionog faktora za odstupanje krila od eliptičnoog oblika sa otklonjenim zakrilcima se očitava sa sledećeg dijagrama.
Miloš Petrašinović 1064/16
46
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
Slika 28 - Korekcioni faktor
Korekcioni faktor
= .
Odredjivanje faktora indukovanog otpora -
=
1.739 9.262
= .
Slika 29 - Odredjivanje faktora indukovanog otpora
⋅⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ = .
Vrednost Osvaldovog faktora aviona sa otklonjenim zakrilcima se može proceniti prema izrazu:
=
1
1
=
1
⋅ ⋅ ⋅⋅2
1 3.358 0.00895 0.995 0.9297
= .
(3) Polara aviona sa otklonjenim zakrilcima na poletanju Polara aviona sa otklonjenim zakrilcima se može predstaviti u sledećem obliku.
=
+
⋅ = .
Miloš Petrašinović 1064/16
+ .
47
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
4.4. Sletanje (
=
°)
(1) Uzgonske karakteristike sa otklonjenim zakrilcima - Gradijent uzgona krila na sletanju Srednja vrednost tabličnih gradijenata uzgona
=
0 11+02 102 .
.
= .
Slika 30 - Odredjivanje vrednosti popravnog faktora gradijenta uzgona
Popravni faktor gradijenta uzgona
= .
Slika 31 - Odredjivanje vrednosti faktora C6 Faktor koji zavisi od tipa zakrilaca
Miloš Petrašinović 1064/16
= .
48
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
Gradijent uzgona aeroprofila sa otklonjenim zakrilcem
0 ⋅6 =
⋅
= 0.106 1.067 = .
⋅0 ⋅0 ⋅ ⋅ ⋅0 0 ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅
Osrednjena vrednost gradijenta uzgona aeroprofila na krilu konačnog razmaha sa otklonjenim zakrilcima -
=
+ 1
=
11.216 25.55
0.1131 + 1
11.216
0.106 = .
25.55
Gradijent uzgona krila na sletanju odredjuje se analitički prema izrazu:
=
1
1 + 57.3
0.1091
=
1 3.358
1 + 57.3 0.1091
0.9975 = .
- Ugao nultog uzgona na sletanju
Potrebno je odrediti promenu ugla nultog uzgona aeroprofila sa sledećeg dijagrama.
Slika 32 - Odredjivanje vrednosti promene ugla nultog uzgona aeroprofila
∞ Δ∞ ⋅ ⋅ =0 Δ =
Promena ugla nultog uzgona aeroprofila sa otklonom zakrilca
°
Promena ugla nultog uzgona krila sa otklonom zakrilca -
=
=
16°
11.216 25.55
=
.
°
Ugao nultog uzgona krila sa otklonjenim zakrilcima odredjuje se prema jednačini:
=
Miloš Petrašinović 1064/16
+
= 2.99°
7.024° =
.
°
49
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
- Maksimalni koeficijent uzgona na sletanju Potrebno je odrediti priraštaj maksimalnog koeficijenta uzgona aeroprofila sa otklonjenim zakrilcima sa sledećeg dijagrama.
Slika 33 - Odredjivanje vrednosti priraštaja maksimalnog koeficijenta uzgona aeroprofila
⋅2 ⋅3 4 ⋅2 ⋅3 4 Δ ⋅Δ ⋅ ⋅ ⋅ =0 Δ
Priraštaj maksimalnog koeficijenta uzgona aeroprofila sa otklonom zakrilaca
= .
Ugao srele krila je 35°, pa se uvodi korekcija vrednosti maksimalnog koeficijenta uzgona aeroprofila pomoću popravnog faktora Δk .
= ( 1
)
0.08
/
= ( 1
0.08
/
35°)
35° = .
Priraštaj maksimalnog koeficijenta uzgona krila sa otklonom zakrilaca -
=
= 1.482 0.815
11.216 25.55
= .
Maksimalni koeficijent uzgona krila sa otklonjenim zakrilcima odredjuje se prema jednačini:
=
Miloš Petrašinović 1064/16
+
= 0.922 + 0.5301 = .
50
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
- Kritični napadni ugao na sletanju Vrši se procena promene kritičnog napadnog ugla sa otklonom zakrilca na osnovu vrednosti dobijenih eksperimentalnim ispitivanjima.
=0 Δ =
+
= 22.122° +
40 10
⋅ ( 0.6°) =
.
°
(2) Proračun otpora sa otklonjenim zakrilcima Kod klasičnih konstrukcija vazduhoplova zakrilca se koriste na manjim brzinma, kojima odgovaraju veći koeficijenti uzgona. Pri većim brzinama, odnosno keoficijentima uzgona man jim od 0.6, zakrilca u najvećem broju slučaja moraju biti uvučena da bi se izbeglo njihovo strukturalno preopterećenje. Zbog toga se proračun otpora krila sa otklonjenom mehanizacijom vrši za koeficijente uzgona veće od 0.6. Potrebno je odrediti priraštaj otpora aeroprofila sa otklonjenim zakrilcima sa sledećeg dijagrama.
Slika 34 - Odredjivanje vrednosti priraštaja otpora aeroprofila Priraštaj otpora aeroprofila sa otklonjenim zakrilcima
2
= .
Potrebno je odrediti parametar koji definiše uticaj strele krila na priraštaj otpora, očitavanjem njegove vrednosti sa sledećeg dijagrama.
Miloš Petrašinović 1064/16
51
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
Parametar
Slika 35 - Odredjivanje vrednosti parametra
= .
2
Priraštaj profilnog otpora krila usled otklanjanja zakrilca pri koeficijentu uzgona 0.6 odredjuje se prema jednačini:
Δ0 ⋅ 2 ⋅ ⋅ ⋅ =0 Δ Δ Δ =
d
= 0.053 0.829
11.216 25.55
= .
Parazitni otpor aviona sa izvučenim zakrilcima za režim sletanja se računa prema jednačini:
= (
)
+ (
+
)
+ (
)
= 0.013165 + 0.01929 + 0.003663 + 0.000587 = .
Za potrebe odredjivanja Osvaldovog faktora aviona sa otklonjenim zakrilcima potrebno je odrediti sledeće faktore. Odredjivanje parametra
⋅min = 0.45
⋅
za ugao strele
=
°
= 0.45 0.0367 = .
Vrednost korekcionog faktora za odstupanje krila od eliptičnoog oblika sa otklonjenim zakrilcima se očitava sa sledećeg dijagrama.
Miloš Petrašinović 1064/16
52
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
Korekcioni faktor
Slika 36 - Korekcioni faktor
= .
Odredjivanje faktora indukovanog otpora -
=
1.739 9.262
= .
Slika 37 - Odredjivanje faktora indukovanog otpora
⋅⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ = .
Vrednost Osvaldovog faktora aviona sa otklonjenim zakrilcima se može proceniti prema izrazu:
=
1
1
=
1
⋅ ⋅ ⋅⋅2
1 3.358 0.01652 0.995 0.9297
= .
(3) Polara aviona sa otklonjenim zakrilcima na sletanju Polara aviona sa otklonjenim zakrilcima se može predstaviti u sledećem obliku.
=
+
⋅ = .
Miloš Petrašinović 1064/16
+ .
53
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
5. Skupni dijagramski prikaz aerodinamičkih karakteristika aviona Aerodinamičke karakteristike aviona na režimu krstarenja sa uticajem stišljivosti CZ
α [°]
CX nestiš.
CZ/CX
CZ1/2/CX
CZ3/CX2
ΔCXC
CX stiš.
CZ/CX stiš.
CZ1/2/CX sitš.
0
2.99
0.01316
0.000
0.000
0.000
0.000047
0.013211
0.000
0.000
0.1
4.62
0.01427
7.006
22.154
4.908
0.000073
0.014347
6.970
22.042
0.2
6.25
0.01760
11.362
25.407
25.821
0.000127
0.017729
11.281
25.225
0.3
7.88
0.02315
12.960
23.662
50.388
0.000156
0.023304
12.873
23.504
0.4
9.52
0.03091
12.940
20.459
66.972
0.000228
0.031141
12.845
20.309
0.5
11.15
0.04090
12.226
17.290
74.737
0.000342
0.041239
12.124
17.147
0.6
12.78
0.05310
11.300
14.588
76.611
0.000485
0.053583
11.198
14.456
0.7
14.42
0.06752
10.367
12.391
75.239
0.8
16.41
0.08416
9.506
10.628
72.290
0.9
20.26
0.10302
8.737
9.209
68.695
0.922
22.12
0.10746
8.580
8.935
67.871
Aerodinamičke karakteristike aviona na režimu poletanja (τ=20°) CZ
α [°]
CX nestiš.
CZ/CX
CZ1/2/CX
CZ3/CX2
0.6
7.2219
0.05999
10.001
12.911
60.013
0.7
8.6127
0.07448
9.399
11.233
61.833
0.8
10.004
0.09119
8.773
9.808
61.566
0.9
11.394
0.11014
8.172
8.614
60.098
1
12.785
0.13131
7.616
7.616
57.998
1.1
14.327
0.15471
7.110
6.779
55.610
1.2
16.365
0.18034
6.654
6.074
53.134
1.291
20.922
0.20560
6.279
5.526
50.904
Aerodinamičke karakteristike aviona na režimu sletanja (τ=40°) CZ
α [°]
CX nestiš.
CZ/CX
CZ1/2/CX
CZ3/CX2
0.6
4.7508
0.07954
7.543
9.738
34.139
0.7
6.2149
0.09501
7.367
8.806
37.995
0.8
7.679
0.11286
7.088
7.925
40.195
0.9
9.1432
0.13309
6.762
7.128
41.155
1
10.607
0.15570
6.422
6.422
41.248
1.1
12.071
0.18069
6.088
5.804
40.766
1.2
13.536
0.20806
5.767
5.265
39.917
1.3
15.007
0.23781
5.466
4.794
38.847
1.4
17.246
0.26994
5.186
4.383
37.657
1.452
19.722
0.28759
5.049
4.190
37.013
Miloš Petrašinović 1064/16
54
PRIMENJENA AERODINAMIKA Katedra za Vazduhoplovstvo
Cz 1.6 1.5
10
20
30
100
200
300
Cz1/2/Cx Cz3/Cx2 POL tau 0
1.4 1.3
POL tau 20
1.2
POL tau 40
1.1 FD tau 0
1
0.9
FD tau 20
0.8
FD tau 40
0.7
FP tau 0
0.6 0.5
FP tau 20
0.4
FP tau 40
0.3
POL stišljivo
0.2 FD stišljivo
0.1 0 0 0.02 0.04 0.06 0.08 0.1 0.12 0.14 0.16 0.18 0.2 0.22 0.24 0.26 0.28 0.3 0.32Cx
Miloš Petrašinović 1064/16
55