Poslovne Odgovori Ali

 Agresivnu strategiju upravljanja neto obrtnim kapitalom karakterizira kratkoročno fluktuirajuće imovine. TOČNO  Ako statut d.d.-a daje običnim dioničarima pravo prvokupnje novoemitiranih običnih dionica, nova emisija provodi se ograničenim javnim plasmanom uz emisiju prava prvokupa. TOČNO  Amortizacija premije obveznice povećava porezni zaklon, a amortizacija diskonta ga smanjuje. NETOČNO  Bankarski investicijski zajam fleksibilniji je od emisije obveznica. TOČNO  Bankarski kredit je fleksibilniji od emisije obveznica. TOČNO  Budžetiranje kapitala predstavlja postupak donošenja odluka o investicijskim projektima. TOČNO  Cijena izvrsenja je uvijek nesto niza od trzisne cijene. TOČNO  Cijena konverzija je uvijek nesto visa od trzisne cijene. TOČNO  Cilj poslovanja poduzeća u uvjetima „stvarnog svijeta“ je maximilizacija njegove vrijednosti u vremenski neograničenom, kontinuiranom poslovanju. NETOČNO  Ciljana struktura kapitala postavlja se uz nižu zaduženost od optimalne strukture kapitala. TOČNO  Čista sadašnja vrijednost je konveksna funkcija veličine diskontne stope. TOČNO  Čista sadašnja vrijednost predstavlja sadašnju vrijednost svih novčanih primitaka umanjenu za sadašnju vrijednost svih novčanih izdataka u cjelokupnom vijeku efektuiranja investicijskog projekta. NETOČNO  Čista sadašnja vrijed. projekta pokazuje očekivano povećanje vrijednosti poduzeća uz prihvaćanje projekta koja će primarno pripasti vlasnicima običnih dionica. TOČNO  Čisti novčani tok aproksimira se iz računovodstvenog kategorijalnog aparata kao neto zarade i amortizacija. TOČNO  Čisti novčani tok nakon poreza predstavljen je neto zaradama poduzeća (nakon kamata i poreza) uvećanim za iznos amortizacije. TOČNO  Dijeljenje (cijepanje) dionica predstavlja smanjenje trzisne vrijednosti po dionici bez smanje nja bogatstva vlasnika. TOČNO  Diskontirano razdoblje povrata pogodan je kriterij za mala poduzeća zbog troška agenta. NETOČNO

 Diskontna stopa koju treba koristiti u procesu budžetiranja kapitala primarno je određena troškom kapitala tvrtke koja ispituje projekt. TOČNO  Efekt klijentele trazi da politika dividendi ovisi o poreznom teretu interesnih grupa dioničara. TOČNO  Efekt klijentele trazi da politika dividendi ovisi o visini poreznog tereta interesnih grupa u poduzeću. TOČNO  Ekonomski vijek efektuiranja investicijskog projekta uvijek je isti kao i vijek efektuiranja koji se promatra s financijskog stajališta. NETOČNO  Eksterni učinci između projekta i poduzeća rezultiraju kroz oportunitetne i nataložene troškove. NETOČNO  Emisija dionica s pravima predstavlja ograničenu emisiju dionica. TOČNO  Emisija dionica s pravima predstavlja oblik otvorene emisije koja odgovara kupnji nadmetanjem. NETOČNO  Financijski analitičari glede kreditnog kapaciteta obično tretiraju leasing blaže od investicijskog zajama. TOČNO  Financijski leasing razlikuje se od operativnog prema vremenu trajanja aranžmana. NETOČNO  Financijsko posredovanje izaziva nesavršenosti financijskog tržišta jer za investitore izaziva transakcijske troškove, a za tvrtke emitente troškove emisije. NETOČNO  Fiksni izvori financiranja karakteristicni su za tude izvore financiranja poput obveznica. TOČNO  Fleksibilnost i niži troškovi temeljne su prednosti kratkoročnog nad dugoročnim financiranjem, a kao dodatna prednost može se izdvojiti stvaranje povoljnijih odnosa s poslovnim bankama. TOČNO  Flukturajuca tekuca imovna poduzeca je povremeno potrebna za obrtna sredstva ili fluktuirajuća sredstva. TOČNO  Gordonov model je najosjetljiviji na promjenu stope rasta g. TOČNO  Indeks profitabilnosti bolji je kriterij od kriterija interne stope profitabilnosti. NETOČNO  Indeks profitabilnosti različito rangira investicijske projekte istih čistih sadašnjih vrijednosti, a različitih investicijskih troškova pa se smatra dopunom kriterija čiste sadašnje vrijednosti. TOČNO  Individualna rizičnost investicije procjenjuje se kroz očekivanju vrijednosti i standardnu devijaciju. TOČNO

 Investicijske banke jesu institucionalni investitori koji ulažu dugoročno kupujući obveznice i dionice d.d.-a. NETOČNO  Investicijske banke su financijske institucije koje po pravilu odobravaju dugoročne kredite. NETOČNO  Investitor koji drži dobro diverzificiran portfolio ne mora brinuti o mogućim pogrešnim odlukama managementa poduzeća čije dionice drži. TOČNO  Isplatu dividendi zagovara teorija ptice u ruci. TOČNO  Između dvije tehnike izračunavanja vremenske vrijednosti novca češće je u financijama u upotrebi tehnika složenog ukamaćivanja. TOČNO  Izravno planiranje potreba za neto obrtnim kapitalom zasniva se na minimalizaciji ukupnih troškova držanja imovine koji se sastoje od troškova stjecanja i troškova držanja imovine. TOČNO  Izvještaj o promjenama u financijskom položaju može se sastavljati na bazi obrtnog kapitala i na bazi dobiti. NETOČNO  Karakteristican regresijski pravac vrijed. papira odreden je alfom koja predstavlja odsjecak pravca na osi Y i koeficijentom smijera pravca koji se naziva betom. TOČNO  Komercijalni zapisi su instrument kratkorocnog financiranja poduzeca s rokom dospijeca do 180 dana. NETOČNO  Koeficjent korelacije te kovarijanca prinosa na nerizičnu imovinu s prinosom na bilo koju rizičnu investiciju uvijek iznose nula. TOČNO  Koeficijent varijacije ovisi o očekivanim vrijednostima investicije. TOČNO Koeficjent varijacije pomaze sagledavanju rizicnosti investicija razlicitih ocekivanih vrijednosti. TOČNO  Kompenzirajuci saldo – bankarski zajmovi, vlastito ucesce, investicijski zajam. TOČNO  Koncept ekonomske vrijednosti određuje vrijednost profitabilne imovine kroz sadašnju vrijednost očekivanih novčanih tokova ovisno o riziku njihovog pritjecanja. TOČNO  Korporacijske obveznice predstavljaju osnovni instrument formiranja dugoročnih dugova javn

ig dioničkih društava, a po pravilu se emitiraju kao kuponske obveznice. TOČNO  Kovarijanca je mjera usklađenosti kretanja prinosa na dvije investicije. TOČNO  Kovarijance su mjere sistematskog rizika, a varijance mjere specifičnog rizika investicija i njihovih portfolia. NETOČNO  Krivulja prosječnog ponderiranog troška kapitala prema stupnju zaduženosti poduzeća ima karakterističnan U oblik što znači da za poduzeće postoji optimalna struktura kapitala. NETOČNO  Krivulje indiferencije povezuju investicije različitih profitno rizičnih karakteristika koje za određenog investitora imaju jednaku korisnost. TOČNO  Kupnja dionice putem call opcije je investicijska strategija koja uključuje princip poluge. TOČNO  Leasing je povoljniji oblik stjecanja imovine od investicijskog kredita zbog nižih troškova financiranja. NETOČNO  Međunarodno budžetiranje kapitala karakterizira uporaba posebnih kriterija financijskog odlučivanja. TOČNO  Metoda ČSV i metoda interne stope profitabilnosti polaze od pretpostavke da se svi novčani tokovi projekta mogu reinvestirati uz profitabilnost koja odgovara trošku kapitala. NETOČNO  Mjera individualne rizicnosti projekta je standardna devijacija. TOČNO  Monte Carlo simulacija može se tretirati kao scenario analiza pomoću kompjuterske simulacije kojom se ispituje monoštvo mogućih scenarija. TOČNO  Na razvijenom tržištu kapitala najčešći tip korporacijskih obveznica su anuitetske obveznice. NETOČNO  Načelo profitabilnosti prevladava kod konzervativne strategije financiranja obrtnog kapitala. TOČNO  Načelo sigurnosti i formiranja rezervi sigurnosti prevladava kod konzervativne strategije financiranja obrtnog kapitala. TOČNO  Najbolja mjera ex-post na utržive investicije je prinos (profitabilnost) za razdoblje držanja. Ova se mjera prinosa još naziva ukupan prinos, a uobičajeno se izračunava na godišnjoj razini. TOČNO  Najvece fluktacije cijena obveznica treba ocekivati kod obv. bez kupona TOČNO

 Nataloženi troškovi predstavljaju specifične eksterne učinke koje ima projekt prema postojećem poslovanju poduzeća tako da ih treba uključiti u kalkulaciju novčanih tokova projekta. NETOČNO  Nataloženi troškovi (troškovi razvoja) projekta vezani su uz postojeće poslovanje poduzeća zbog čega ih treba isključiti iz relevantnog novčanog toka projekta. TOČNO  Neto obrtni kapital je ekonomska kategorija koja pokazuje onaj dio tekuće imovine poduzeća koje se financira dugoročno. Zbog toga, nužno povećanje neto obrtnog kapitala predstavlja investicijski trošak projekta. TOČNO  Neto obrtni kapital predstavljen je permanentnom tekucom imovinom. TOČNO  Obične dionice po pravilu imaju pravo glasa, a njihova temeljna profitna obilježja su pravo na dividendu i pravo na imovinu d.d.-a. TOČNO  Obveznice, po pravilu, nose nominalnu vrijednost, ali mogu postojati i obveznice koje ne nose nominalnu vrijed. već se prodaju uz diskont. NETOČNO  Ocjena financijske efikasnosti investicijskih projekata zasniva se na tehnici diskonitranog novčanog toka. TOČNO  Odnosi pokrića su pokazatelji aktivnosti koji određuju koliko puta se kamate nalaze u dobiti kroz godinu dana. TOČNO  Odnos žrtava i koristi daje identična rezultat kao indeks profitabilnosti. TOČNO  Oportunitetni troškovi jesu vlastito imovinski dijelovi koje poduzeće koristi u okviru nekog projekta zbog čega ih treba uključiti u novčane tokove projekta. TOČNO  Oportunitentni troškovi projekta vezani su uz postojeće poslovanje poduzeća zbog čega ih treba isključiti iz relevantnog novčanog toka projekta. NETOČNO  Optimalna struktura kapitala se postiže uz višu zaduženost od ciljane struktura kapitala. TOČNO  Osjetljivost cijene obveznice na promjene kamatnih stopa ista je kod kupnskih i kod anuitetskih obveznica ako im je preostalo vrijeme do dospijeća isto. NETOČNO

Osnovna profitna obilježja običnih dionica su rezidualne tražbine prema zaradama i imovini društva. TOČNO  Osnovne mjere rizika neke investicije jesu varijanca i koeficijent korelacije. NETOČNO  Postojanje distribucije vjerojatnosti prinosa na neku investiciju ključno je za tehničko razlikovanje pojmova rizik i neizvjesnost. TOČNO  Potpisnička funkcija (underwritting) investicijskih banaka odnosi se na dugoročno kreditiranje investicijskih projekata d.d.-a. NETOČNO  Pravilo financijske poluge predstavlja mehanizam kamata i kamatnih stopa primijenjen na poslovanje poduzeća, a govori da se korištenjem dugova mogu povećati zarade po dionici prema onima bez korištenja dugova. TOČNO  Prednosti kraktkoročnog prema dugoročnom financiranju sastoje se u većoj fleksibilnosti financiranja i u ostvarivanju niže kamatne stope. TOČNO  Prema karakterističnom regresijskom pravcu vrijednosnog papira sistematski rizik određen je beta koeficjentom, a specifičan rizik alfa koeficjentom. NETOČNO  Prema MM pravilu poreza na dobit poduzeće bez duga vrijedi više od poduzeća s dugom za sada šnju vrijednost manje plaćenih poreza. NETOČNO  Prema Modigliani-Millerovom teoremu s porezima na dobit postoji optimalna struktrua kapitala zbog utjecaja poreznog zaklona koji poduzeću osiguravaju kamate na dugove. NETOČNO  Prema tzv. «zlatnim pravilima» financiranje krakt. Potreba moraju se financirati kratkoročno dok se dugoroč. Potrebe mogu financirati dugoročno. NETOČNO  Prijelomna točka novčanog toka nalazi se na nižem obujmu poslovne aktivnosti od prijelomne točke dobiti kad se promatra na bruto principu. TOČNO  Prijelomna točka novčanog toka nalzi se na nižem obujmu poslovne aktivnosti od prijelomne točke dobiti kada se promatra na neto principu. TOČNO  Prilikom razmatranja strukture kapitala u uvjetima savršenog tržišta dugovi se mogu tretirati nerizičnima, zbog čega trošak duga ostaje isti bez obzira na stupanj zaduženosti poduzeća. TOČNO 

 Proces financiranja u najširem smislu može se opisati kroz procese financiranja, investiranja, definanciranja i dezinvestiranja, odnosno samo financiranja. TOČNO  Projekti s pozitivnom ČSV prihvatljivi su za poduzeće jer osiguravaju očekivano povećanje njegove vrijednosti koje će primarno pripasti vlasnicima običnih dionica. TOČNO  Projekti sa negativnom ČSV imaju nužno i negativne indekse profitabilnosti koji tako ukazuju na očekivano smanjenje vrijednosti tvrtke. NETOČNO  Protegnuti prinos je metoda financijskog odlučivanja a predstavlja varijantu čiste sadašnje vrijednosti. NETOČNO  Regresijski pravac vp određen je kutom koji predstavlja odsječak pravca na Y osi i koeficijentom smjera pravca koji se naziva ß. NETOČNO  Relevantni novčani tok investicijskog projekta je inkrementalni novčani tok za poduzeće. TOČNO  Relevantni novčani tok projekta određuje se kao novčani tok poduzeća s projektom manje novčani tok poduzeća bez projekta. TOČNO  Rezidualna vrijednost od pretpostavljene prodaje fiksne imovine nakon poreza smanjuje razdoblje povrata investicijskog projekta. NETOČNO  Sa stajališta upravljanja neto obrtnim kapitalom ukupnu tekuću imovinu poduzeća možemo podijeliti na permanentnu i fluktuirajuću. TOČNO  Sastavljač put opcije ima tipična medvjeđa očekivanja kao i kupac call opcije. NETOČNO  Simulacija je varijanta analize osjetljivosti. NETOČNO  Sinking fund je poseban oblik fonda za amortizaciju opozivih kuponskih obveznica. TOČNO  Svi kriteriji financijskog odlučivanja koji koriste trošak kapitala na isti način će odrediti individualn u efikasnost investicijskog projekta. TOČNO  Tekući odnos obično je brži od brzog odnosa zbog zaliha koje ima poduzeće. TOČNO  Tekući odnos obično je manji od brzog odnosa. NETOČNO  Temeljna karakteristika eksternog pristupa financijama poduzeća je da pristupa financijama

poduzeća sa stajališta financijera, tj. investitora u vp koje emitira poduzeće. TOČNO  Temeljna obilježja običnih dionica jesu: prava na dividende, pravo prodaje neovisno od poduzeća koje ih je izdalo i pravo upravljanja d.d.-om. NETOČNO  Temeljna prava dioničara jesu pravo na dividende i pravo upravljanja dd. NETOČNO  Temeljna prava dioničara jesu rezidualna prava na zarade i imovinu d.d.-a. TOČNO  Temeljna profitna obilježja običnih dionica određena su rezidualnim tražbinama koje imaju njihovi vlasnici prema zaradama i imovini poduzeća. TOČNO  Temeljna razlika između ročnica i unaprijednica sastoji se u karakteru obligacije tako da se ročnice moraju izvršiti dok se kod unaprijednica može izbjeći njihovo izvršenje. NETOČNO  Tipični dugoročni institucionalni investitori jesu investicijski bankari. NETOČNO  Tri temeljna pristupa financijama poduzeća jesu eksterni pristup, interni pristup te upravljački pristup financijama poduzeća. NETOČNO  Tri tipične skupine novčanih tokova projekata jesu: investicijski troškovi, tekući novčani primici i tekući novčani izdaci projekta. NETOČNO  Trošak amortizacije kao komponente ukupnog troška kapitala identičan je prosječnom ponderiranom trošku kapitala poduzeća. TOČNO  Trošak kapitala od običnih dionica konceptualno se razlikuje od troška kapitala obveznica. NETOČNO  Trošak novoemitirane glavnice je prinos od dividendi umanjen za troškove emisije. TOČNO  Trošak zadržanih zarada kao jedne komponente povećanja kapitala poduzeća uobičajeno je isti kao i trošak novoemitiranih običnih dionica. NETOČNO  Trošak zadržanih zarada kao komponente ukupnog troška kapitala identičan je prosječnom ponderiranom trošku kapitala poduzeća. NETOČNO  Ukupan prinos za dionice sastoji se od prinosa od dividendi i stope promjene vrijednosti dionice. TOČNO  Ukupni iznos kamata po investicijskom zajmu s jednakim anuitetima veći je od zajma s istim otplatnim kvotama. TOČNO

 U osnovi definicije rizika neke investicije je distribucija vjerojatnosti njena prinosa. TOČNO  U osnovici određivanja diskontne stope za izračun vremenske vrijednosti novca je cijena novca koja se utemeljuje kroz međuovisnost rizika i nagrade. TOČNO  Upravljanje financijama poduzeća koristi se za označavanje znanstveno – nastavne discipline koja proučava interni pristup financijama poduzeća. TOČNO  Upravljanje neto obrtnim kapitalom može se označiti kao investicija u tekuću imovinu i korištenje tekućih obveza, a karakterizira ga međuovisnost rizika i nagrade. TOČNO  Upravljanje neto obrtnim kapitalom može se tretirati kao upravljanje tekućom imovinom i korištenje tekućih obveza, pa se neto obrtni kapital definira kao tekuća imovina manje dugovi i glavnica. TOČNO  U računovodstvenom smislu amortizacija fiksne imovine predstavlja trošak, dok u financijskom kategorijalnom sustavu ona predstavlja porezni zaklon koji izaziva povećanje novčanih tokova. TOČNO  U slučaju međusobno isključivih projekata koji imaju isti vijek efektuiranja izbor projekta treba temeljiti na kriteriju čiste sadašnje vrijednosti. TOČNO  U središtu razmatranja pravnog pristupa financijama poduzeća je regulacija financijskih tržišta sa stajališta zaštite malih investitora. NETOČNO  U uvijetima nesavršenog tržišta temeljni cilj poslovanja tvrtke je maximilizacija njene vrijednosti. NETOČNO  U uvjetima savršenog i potpuno efikasnog tržišta ne postoji optimalna struktura kapitala jer vrijednost poduzeća ovisi o učincima njegovih investicija, a ne o tome kako se ona dijeli između vlasnika i vjerovnika. TOČNO  U uvjetima «stvarnog svijeta» trošak kapitala ima karakterističan U oblik koi rezultira iz pozitivnog utjecaja poreznog zaklona i negativnog utjecaja tzv. troškova bankrota na vrijednost poduzeća. TOČNO

 U uvjetima «stvarnog svijeta» postoji optimalna struktura kapitala poduzeća koja ovisi o oporezivanju dobiti i dohodka pojedinaca i o troškovima bankrota kao izraza povećanog financijskog rizika uslijed zaduživanja poduzeća. TOČNO  Vremenska vrijednost novca izraz je vremenske preferencije pojdinaca ljudi. TOČNO  Vremenska vrijednost novca proizlazi iz opasnosti od smanjenja kupovne moći novca zbog stalno prisutne inflacije i pada kupovne moći novca. TOČNO  Vremenska vrijednost novca temeljni je kvantitativni alat u financijama. TOČNO  Vremenska vrijednost novca u osnovi je rezultat inflacijskog očekivanja investitora. NETOČNO  Za analizu tržišnog rizika projekta može se koristiti i računovodstvena beta. TOČNO  Zamjene su tipične financijske izvedenice bez razvijenog sekundarnog tržišta. TOČNO  Za razliku od financijskih investicija, ulaganja koja poduzima poduzeće u primarno realnu imovinu češće se nazivaju investicijskim projektima. TOČNO  Zaslađivači emisije obveznica su opcija konverzije i pravo prvokupnje običnih dionica emitenata. TOČNO  Zbog nesavrsenosti trzista temeljni cilj poslovanja je maksimilizacija vrijednosti vlasnicke glavnice. TOČNO

Ako dva projekta imaju jednaku ČSV veći indeks profitabilnosti imati će PROJEKT ČIJI SU INVESTICIJSKI TROŠKOVI MANJI.  Analiza osjetljivosti investicijskog projekta nije prava metoda ocjene njegova 

rizika jer ne razmatra VJEROJATNOST PROMJENE SVAKOG ELEMENTA FORMIRANJA ČSV PROJEKTA PREMA OČEKIVANIM VRIJEDNOSTIMA  Beta koeficijent je mjera SISTEMATSKOG RIZIKA INVESTICIJE, a izračunava se KAO ODNOS INTENZITETA KRETANJA PRINOSA NA VRIJEDNOSNI PAPIR PREMA KRETANJU PRINOSA CJELOKUPNOG TRŽIŠTA.  Bilančna insolventnost označava NESPOSOBNOST PODUZEĆA DA ISPLAČUJE DOSPJELE DUGOROČNE DUGOVE KOJI UKLJUČUJU KAMATE.  Bonusna emisija označava EMISIJU DIONICA KORPORACIJE SVOJIM POSTOJEĆIM DIONIČARIMA TJ. INTERNU EMISIJU DIONICA GDJE DOLAZI DO PROMJENA BROJA GLAVNIH DIONIC, STRUKTURE GLAVNICE, ALI NE I DO POVEĆANJA GLAVNICE.  Call opcija je UGOVOR KOJI NJEGVOM KUPCU U ZAMJENU ZA PLAĆENU PREMIJU DAJE PRAVO KUPNJE OD PRODAVATELJA UGOVORENIH VP (IMOVINE) PO IZVRŠNOJ CIJENI U OPCIJI NA ODREĐENI DAN ILI TOKOM ODREĐENOG RAZDOBLJA.  Cijena kapitala ovisi o uvjetima finaciranja tako da RASTE S POVEĆANJEM RIZIKA.  Cijena novca (kapitala) može se odrediti kao realna nerizična kamatna stopa plus PREMIJA RIZIKA I PREMIJA RIZIKA INFLACIJE.  Cilj poslovana poduzeća u uvjetima SAVRŠENOG TRŽIŠTA je MAX VRIJEDNOSTI PODUZEĆA, a u uvjetima NESAVRŠENOG TRŽIŠTA je MAX BOGATSTVA VLASNIKA.  Čisti novčani tok nakon poreza je SVOJEVRSNI DERIVAT RAČUNOVODSTVENE DOBITI (ZARADA NAKON POREZA). INKREMENTALNI NOVČANI TOKOVI TRETIRAJU SE KAO NOVČANI TOK NAKON POREZA ( NETO ZARADE + AMORTIZACIJA) • Dijagonalni raspon sastavlja se ZA OPCIJE ISTOG TIPA NA ISTU VEZANU IMOVINU S RAZLIČITIM IZVRŠNIM CIJENAMA I RAZLIČITIM VREMENOM DO DOSPIJEĆA

Dijeljenje dionica (STOCK SPLIT) predstavlja POVEĆANJE BROJA GLAVNIH DIONICA UZ ISTOVREMENO PROPORCIONALNO SMANJENJE NJIHOVE NOMINALNE VRIJEDNOSTI BEZ SMANJIVANJA BROJA VLASNIKA.  Dioničar koji drži 52% običnih dionica s pravom glasa izabrat će na skupštini dioničara od 5 direktora većinskim glasovanjem SVIH PET.  Efekt klijentele traži da politika dividendi OVISI O VISINI POREZNOG TERETA INTERESNIH GRUPA DIONIČARA.  Efikasan portfolio je ona kombinacija investicija koja OSIGURAVA POSTIZANJE NAJVIŠE PROFITABILNOSTI UZ BILO KOJI STUPANJ RIZIKA, ODNOSONO NAJNIŽEG RIZIKA UZ BILO KOJU OČEKIVANU PROFITABILNOST. Za portfolio s više od dvije investicije nalazi se na EFIKASNOJ GRANICI.  Efikasna granica nalazi se na ONOME SKUPU PORTFOLIA GDJE SVE KOMBINACIJE INVESTICIJA NA TOJ GRANICI DOMINIRAJU U ODNOSU NA SVE DRUGE KOMBINACIJE ILI SA STAJALIŠTA PROFITABILNOSTI ILI SA STAJALIŠTA RIZIKA.  Emisija sekundarnih vp karakteristična je za poslovanje INVESTICIJSKIH FONDOVA.  Financijska efikasnost investicijskih projekata ocjenjuje se VELIČINOM I DINAMIKOM NOVČANIH TOKOVA ZA KOJE SE OČEKUJE DA ĆE IH PROJEKT OSTVARITI U BUDUĆNOSTI TE NJIHOVOM VREMENSKOM VRIJEDNOŠĆU  Fluktuirajuća tekuća imovina poduzeća je POVREMENA IMOVINA TJ. OBRTNA SREDSTVA.  Gordonov model naziva se još i MODEL KONSTANTNOG RASTA DIVIDENDI  Indeks profitabilnosti predstavlja DOPUNU ČSV, SADAŠNJA VRIJEDNOST NOVČANIH TOKOVA PROJEKTA PREMA INVESTICIJSKIM TROŠKOVIMA, FAVORIZIRA PROJEKTE S NIŽIM INVESTICIJSKIM TROŠKOVIMA.  Inkrementalna amortizacija kod problema zamjene je POREZNA ZARADA.  Inkrementalni novčani tok investicijskog projekata definira se kao NOVČANI TOK PODUZEĆA S PROJEKTOM UMANJEN ZA NOVČANI TOK BEZ PROJEKTA. 

Interna stopa profitabilnosti izračunava se postupkom ITERACIJE I INTERPOLACIJE TRAŽEĆI NULTU ČSV.  Interna stopa profitabilnosti predstavlja ODNOS UKUPNIH INVESTICIJSKIH IZDATAKA I NOVČANIH TOKOVA OD PROJEKTA ILI DISKONTNA STOPA KOJA NOVČANE EFEKTE U BUDUĆNOSTI SVODI TEHNIKOM DISKONTIRANJA NA VRIJEDNOST SADAŠNJEG ULAGANJA. DISKONTNU STOPU GDJE JE ČSV=0.  Interno financijsko okruženje čine:MANAGMENT, ZAPOSLENI, VLASNICI I KREDITORI.  Karakteristične skupine subjekata u eksternom financijskom okruženju jesu STRANI SUBJEKTI, STANOVNIŠTVO, DRŽAVA, FINANC. INSTITUCIJE, DRUGA PODUZEĆA.  Ključna sadržajna razlika između računovodstvenog i financijskog kategorijalnog aparata je u TOME ŠTO RAČUNOVODSTVENI UZIMA PROFIT, A FINANCIJSKI UZIMA U OBZIR NOVČANI TOK.  Ključni nedostaci kriterija razdoblja povrata su NE RAZMATRA CJELOKUPNI VIJEK EFEKTUIRANJA, NE UZIMA U OBZIR VREMENSKU VRIJEDNOST NOVCA.  Ključni tržišni uvjet cijene nekog kapitala u financijskom instrumentu je RIZIK TVRTKE, KAMATNA STOPA NA BEZRIZIČNA ULAGANJA.  Komparativni financijski pokazatelji su POKAZATELJI UPOTREBE POLUGE, LIKVIDNOSTI, AKTIVNOSTI, PROFITABILNOSTI, INVESTIRANJA I SISTEMATKSI POKAZATELJI.  Koncept profita ne predstavlja realnost jer PROFIT SE IZRAVNO NE MOŽE UPOTRIJEBITI.  Kriterij ocjene investicijskih projekata koji se zasniva na razlici sadašnje vrijednosti svih budućih novčanih tokova i sadašnje vrijednosti investicijskih troškova naziva se KRITERIJ ČISTE SADAŠNJE VRIJEDNOSTI  Kumulativno glasovanje na skupštini dioničara karakterizira MOGUĆNOST MULTIPLICIRANJA GLASOVA OVLAŠTENOG ČLANA UPRAVE, JEDNA DIONICA NOSI ONOLIKO GLASOVA KOLIKO SE BIRA ČLANOVA UPRAVE. 

Likvidnom dionicom označava se ONA KOJA SE MOŽE PRODATI PO OČEKIVANIM CIJENAMA U SVAKOM TRENU  Likvidnost poslovanja označava SPOSOBNOST CIRKULACIJE IMOVINE U POSLOVNIM PROCESIMA U KRUŽNOM TOKU U PLANIRANOM OBUJMU I PLANIRANOJ DINAMICI.  Metoda financijskog odlučivanja koja se zasniva na ODNOSU sadašnje vrijednosti čistih novčanih tokova i sadašnje vrijednosti investicijskih troškova naziva se INDEKS PROFITABILNOSTI.  Metoda glasovanja koja omogućuje manjini izbor određenog broja ovlaštenih direktora poduzeća naziva se KUMULATIVNO GLASOVANJE  Mjera individualne rizičnosti projekta je STANDARDNA DEVIJACIJA  Moguća manja vrijednost poduzeća kada ga vodi profesionalni management prema vrijednosti koju bi imalo da ga vode vlasnici naziva se TROŠAK AGENATA (manageri mogu forsirati svoje interese)  Najznačajnija razlika između kupnje imovine na kredit i njenog financijskog leasinga je: TROŠAK LEASINGA JE PREMA TROŠKU KREDITA U PRAVILU VIŠI.  Nominalna vrijednost obveznice predstavlja IZNOS KOJI SE MORA NADOKNADITI VLASNIKU O DOSPIJEĆU  Oblici distribucije dividende su NOVČANE, DIONIČKE, DISTRIBUCIJA MATERIJALNIH VRIJEDNOSTI, LIKVIDACIJSKE  Oblici spontanog financiranja su UOBIČAJENI TRGOVAČKI KREDITI DOBAVLJAČA, UOBIČAJENI NAČIN ISPLATE PLAĆE, UOBIČAJENI NAČIN PLAĆANJA POREZA, NERASPODJELJENA TEKUĆA DOBIT.  Opcija koja zamagljuje tradicionalnu podjelu dugoročnih VP na obveznice i dionice naziva se OPCIJA KONVERZIJE.  Optimalni portfolio za nekog investitora je onaj mogući portfolio koji JE TANGENTA NJEGOVE KRIVULJE INDIFERENCIJE NA EFIKASNU GRANICU PORTFOLIA  Pod kombinacijom se u trgovanju s opcijama podrazumijeva KUPNJA OPCIJE I SIMULTANA KUPNJA VRIJEDNOSNOG PAPIRA IZ OPCIJE. 

Poduzeće koje je ostvarilo u tekućoj godini gubitak može isplatiti dividende samo ako JE PODMIRILO SVOJE OBVEZE I IMA REZERVE U PASIVI BILANCE (ZADRŽANE DOBITI).  Prema CAMP-u zahtijevani prinos sastoji se od CIJENE VREMENA KOJU ODRAŽAVA PRINOS NA ULAGANJA BEZ RIZIKA I CIJENE RIZIKA KOJU ODRAŽAVA PREMIJA RIZIKA (tržišna premija rizika i koeficijent ß).  Prema Gordonovom modelu trošak kapitala od običnih dionica najosjetljiviji je na STOPU RASTA DIVIDENDI  Prema karakterističnom regresijskom pravcu vrijed. papira specifičan rizik neke investicije predstavlje n je ß KOFICIJENTOM KOJI POKAZUJE KRETANJE PROFITABILNOSTI DUGOROČNOG VP ODNOSNO PROFITABILNOST TRŽIŠTA.  Prema kriteriju anuiteta prag prihvatljivosti projekta je KADA JE Ai=Av JER ANUITET INVSTICIJSKIH TROŠKOVA NE SMIJE BITI VEĆI OD ANUITETA ČISTIH NOVČANIH TOKOVA.  Prema pravilu financijske poluge zaduživanje se isplati ako se OSTVARI STOPA PROFITABILNOSTI VEĆA OD PONDERIRANE KAMATNE STOPE PO KOJOJ SE PLAĆAJU KAMATE NA DUG (R>k).  Prema rezidualnoj teoriji dividendi, dividende se isplaćuju ako TVRTKA NEMA PROFITABILNIJIH INVESTICIJA MJERENIH ČSV ILI INTERNOM STOPOM PROFITABILNOSTI.  Prema teoriji besplatnog ručka emisija konvertibilija je povoljnija KADA PODUZEĆE POSLUJE SLABIJE ILI KADA JE PODUZEĆE MALO I ZA PODUZEĆA U NASTANKU.  Prinos do dospijeća je ZAHTJEVANA STOPA PROFITABILNOSTI KOJU ZAHTIJEVA VLASNIK OBVEZNICE  Problem velikog broja vrsta tekuće imovine kod upravljana obrtnim kapitalom rješava se pomoću ODREĐIVNJA OPTIMALNE ZONE, UPRAVLJANJA POMOĆU IZUZEĆA I TOLERIRANJA RAZUMNIH FLUKTUACIJA CIJENA.  Proces financiranja u najširem smislu dijeli se na:1.FINANCIRANJE U UŽEM SMISLU, 2. INVESTIRANJE NOVCA U PODUZEĆE, 3. DEZINVESTIRANJE, 4. DEFINANCIRANJE 

Projekti RAZLIČITOG VIJEKA EFEKTUIRANJA mogu se izjednačiti u jedinici vremena primjenom KRITERIJA ANUITETA.  Put opcija je OPCIJA KOJA DAJE NJENOM VLASNIKU PRAVO PRODAJE SASTAVLJAČU OPCIJE UGOVORNIH VP/IMOVINE PO IZVRŠNOJ CIJENI U OPCIJI NA ODREĐENI DAN ILI TOKOM ODREĐENOG RAZDOBLJA  Razdoblje povrata je VRIJEME U KOJEM NOVČANI TOKOVI PROJEKTA VRATE INVESTICIJSKE TROŠKOVE.  Razlozi refundiranja duga su PRODULJENJE DOSPIJEĆA DUGA, OSLOBOĐENJE OD RESTRIKTIVNIH KLAUZULA POSTOJEĆEG DUGA, SMANJENJE TROŠKOVA FINANCIRANJA DUGOVIMA.  Rezidualna teorija dividendi traži da SE ISPLATA DIVIDENDI JAVLJA KAO REZIDUA UKOLIKO TVRTKA NEMA PROFITABILNIH INVESTICIJA MJERENIH METODAMA ČISTE SADAŠNJE VRIJEDNOSTI I INTERNE STOPE PROFITABILNOSTI.  Specifičnost novčanih tokova zamjene ogleda se u SUPROTSTAVLJANJU DVIJE STRUJE NOVČANIH TOKOVA NOVE I NOVČANIH TOKOVA STARE IMOVINE.  S približavanjem dospijeća cijene dionica će DIONICE NEMAJU DOSPIJEĆE  Stupanj zaduženosti i odnos duga i glavnice su POKAZATELJI FINANCIJSKE POLUGE.  Tečajevi obveznica, po pravilu, se ne objavljuju u novčanoj vrijednosti nego kao INDEKS.  Tehnički rizik razlikuje se od neizvjesnosti jer KOD RIZIKA POZNAJEMO VJEROJATNOST NASTUPA NEKOG DOGAĐAJA, A KOD NEIZVJESNOSTI NE  Temeljna prava dioničara su REZIDUALNA PRAVA NA POSLOVNI REZULTAT I PRAVO NA IMOVINU. OSIM TIH IMA JOŠ PRAVO UPRAVLJANJA I PRAVO PRVOKUPNJE.  Temeljne mjere ukupnog rizika neke dionice jesu PREMIJA RIZIKA, BETA, INFLACIJA, STANDARDNA DEVIJACIJA, OČEKIVANA STOPA PRINOSA NA TRŽIŠNI PORTFOLIO. 

Temeljna prednost dioničkog društva naspram ostalih oblika poduzeća je MOGUĆNOST PRIBAVLJANJA NAJVIŠE KAPITALA.  Temeljne slabosti kriterija razdoblja povrata su NE RAZMATRA CJELOKUPNI VIJEK EFEKTUIRANJA, NE UZIMA U OBZIR VREMENSKU VRIJEDNOST NOVCA.  Temeljni cilj poslovanja poduzeća je MAKSIMALIZACIJA BOGATSTVA VLASNIKA, MAX TRŽIŠNE VRIJEDNOSTI TVRTKE KROZ MAX VRIJEDNOSTI NJENIH OBIČNIH DIONICA.  Temeljni izvori dividendi jesu ZARADE PODUZEĆA (TEKUĆE I ZADRŽANE) I LIKVIDACIJSKA MASA.  Temeljni standard profitabilnosti poduzeća za određivanje diskontne stope u budžetiranju kapitala je TROŠAK KAPITALA.  Teorija po kojoj bi se dividende isplaćivale samo u slučaju da poduzeće nema raspoloživih profitabilnih investicija naziva se REZIDUALNI PRISTUP DIVIDENDAMA 

 Tip investicijskog projekta kojim se najčešće prikazuju metode financijskogodlučivanja je POINT INPUT – CONTINUOS OUTPUT  Tri razlike između financijskog i računovodstvenog kategorijalnog aparata su : PRIMITAK vs PRIHOD, IZDATAK vs RASHOD, AMORTIZACIJA.  Tri temeljne komponente rizičnosti projekta su INDIVIDUALNA RIZIČNOST PROJEKTA, RIZIČNOST PROJEKTA ZA PODUZEĆE I TRŽIŠNI RIZIK PROJEKTA.  Tri temeljna pristupa izračunu troška kapitala od običnih dionica jesu: 1.PRISTUP INVESTITORA, 2. PRISTUP BUDŽET. KAPITALA, 3. PRISTUP MAXIMALIZ. DIONICA  Tri tipične skupine novčanih tokova su : 1.INVESTICIJSKI TROŠKOVI 2. TEKUĆI ČISTI NOVČANI TOK 3. REZIDUALNA VRIJEDNOST.  Uključivanje rizika u visinu diskontne stope je postupak koji se naziva INDIVIDUALNE RIZIČNOSTI PROJEKTA – CAMP MODEL. Ili riziku prilagođena diskontna stopa  U CAPM-u je premija rizika na neku dionicu određena umnoškom

TRŽIŠNE PREMIJE I BETA KOEFICJENTA.  U pokazatelje aktivnosti spadaju koeficjent obrtaja i DANI VEZIVANJA.  U pokazatelje likvidnosti spadaju: TEKUĆI I BRZI ODNOS TE NOVČANI ODNOS.  U uvjetima stvarnog svijeta cilj poslovanja poduzeća je MAKSIMALIZACIJA BOGATSTVA VLASNIKA (vrijednosti dionica)  U slučaju različito rangiranih međusobno isključivih projekata različitog vijeka efektuiranja primjenom raznih metoda odabire se projekt KOJI IMA NAJVEĆU ČISTU SADAŠNJU VRIJEDNOST.  U trgovanju s ročnicama drugu poziciju zauzima KUPAC.  Vlasnik put opcije zaradit će ako PADNE CIJENA VP ISPOD NJIHOVE IZVRŠNE CIJENE U PUT OPCIJI  Zadaci regulatora tržišta v.p. jesu ZAŠTITITI KUPCA OD RAZNIH MALVERZACIJA NA TRŽIŠTU.  Za investicijski projekt nataloženi troškovi NISU relevantni jer ih poduzeće ima bez obzira da li se projekt prihvaća ili ne jer su oni već teretili poslovanje poduzeća.  Za određivanje ekonomske vrijednosti neke imovine treba procijeniti VRIJEME PRITJECANJA NOVČANIH TOKOVA te ZAHTJEVANU STOPU PROFITABILNOSTI ovisno o riziku takve imovine.

 Ako poduzeće koje je izvršilo dijeljenje dionica vodi politiku redivnih dividendi, dioničari bi trebali očekivati: c) iste dividende  Ako poduzeće poveća i bruto profitnu maržu i koeficjent obrtaja imovine za 10% profitabilnost imovine povećat će se:d) 21%  Arbitražeri: b) osiguravaju djelovanje zakona jedne cijene  CAMP određuje prinos na neku dionicu kao: a) nerizičnu kamatnu stopu plus premiju trž rizika  Čisti novčani tok investicijskiog projelta predstavlja: b) razliku svig godišnjih novčanih primitaka i izdataka  Diverzifikacijom se smanjuje: a) ukupan rizik  Društvo s ograničenom odgovornošću karakterizira podjeljenost glavnice na: c) različite udjele  Dudu poziciju ne zauzima: c) prodavač put opcije  Efektivni prinos na komercijalni zapis koji dospijeva za 180 dana, a prodaje se po 90% od nominale iznosi: c) 23,46  Emisija dionica s pravima je oblik: c) ograničenog privatnog plasmana  Faktor ukamaćivanja anuiteta je: c) recipročna vrijednost faktora diskontiranja anuiteta  Fond za amortizaciju obveznica: kombinira jednikratni i višektratni sistem amortizacije  Funkcija investicijskog bankarstva je: b) posredovanje u emisiji vrijednosnih papira  Funkcija investicijskih bankara nije: c) investiranje  Gordonov model (kons rast dividendi) je d) model sadašnje vrijednosti dividendi  Gordonov model može se primjeniti: c) na dionice koje isplaćuju dividende  Granica investicijskog horizonta poduzeća ostvarije se kad je: b) marginalni trošak kapitala jednak marginalnom prinosu od investicija  Inverzno kretanje cijene i zahtijevanog prinosa vrijedi: c) samo za obveznice  Ključna razlika između tehničkih definicija rizika i neizvjesnosti je u : a) distribuciji vjerojatnosti  Knjigovodstvena vrijednost dionica je: a) uvijek jednaka nominalnoj vrijednosti

 Koja od tvrdnji odgovara tzv. Zlatnim pravilima financiranja: b) dugoročne potrebe moraju se financirati dugoročno  Koji je najtočniji odgovor: a) cijena kuponskih obveznica fluktuirat će manje od cije ne obveznica bez kupona  Koji je najtočniji odgovor: a) trošak novoemitirane glavnice je prinos od dividendi umanjen za troškove emisije  Koji je najtočniji odgovor: trošak kapitala je pdajuća funkcija stupnja zaduženosti poduzeća  Koji je odgovor najtočniji: a) beta je mjera sistemskog rizika dionice  Koji odgovor najbolje karakterizira emisiju dionica s pravima: a) to je oblik dogovorene kupnje  Koliko iznisi cijena dionice D primjenom Gordonovig modela ako se očekuje da će prinos od dividendi ostati isti; a da će dividende rasti po godišnjoj stopi 3%? b) 463.5  Kriterij razdoblja povrata je: b) najjednostavnija metoda financijskog odlučivanja  Likvidnu dionicu koja ima aktivno tržište karakterizira: b) mogućnost prodaje po predvidivoj cijeni  Medvjeđe tržište dionica karakterizira: c) tendencija pada cijena dionica  Najveće fluktuacije cijen obveznica treba očekivati kod: b) obveznica bez kupona  Najveću osjetljivost cijene na promjene kamatnih stopa pokazuju c) anuiteteske obveznice  Najveću osjetljivost na promjene kamatnih stopa pokazuju: c) kuponske obveznbice  Na dan kad dionice ostaju bez prava cijena dionica: a) raste  Nakon dana kada dionice ostaju bez dividendi njihova će cijena: c) pasti  Na suvremenim organiziranim tržištima postojanje više različitih klasaobičnih dionica: d) najčešće se izbjegava  Nataloženi trošak a) nije inkrementalni trošak projekta (novčani tokovi)  Nominalna vrijednost običnih dionica: a) nije važna  Odnos cijene i zarada: a) najčešće je korišteni kapitalizacijski koeficijent za vrednovanje dionica

 Odobren je godišnji potrošački kredit na 30000 kn uz 12% kamata. Koliko iznos i mjesečna rata kredita? b)2800  Opciju konverzije mogu nositi: b) samo kuponske obveznice  Osoba koja drži 40% dionica nekog poduzeća može od 7 ovlaštenih direktora kumulativnim glasovanjem izabrati: a) 3 direktora  Osoba koja drži 40% dionica nekog poduzeća može od 7 ovlaštenih direktora većinskim glasovanjem izabrati: d) niti jednog  Poduzeće koje ima jednaki tekući i brzi odnos: a) posluje bez zaliha  Poduzeće koje prosjećno drži 20 % godišnje prodaje, u potraživanjima ima razdoblje naplate: a) 72 dana  Ponderi za utvrđivanje ukupnog troška kapitala određuju se prema: tržišnim vrijednostima pojedinačnih komponenti kapitala i ukupne kapitalizacije  Prednost inokosnog poduzeća prema drugim oblicima poduzeća nije: c) kontinuitet poslovanja  Prednosti kratkoročnog prema dugoročnom financiranju su: a) manja osjetljivost na kamatni rizik  Prema Gordonovom modelu trošak kapitala od običnih dionica najosjetljiviji je: a) na procjenu očekivane stope rasta dividendi  Prema temeljnim obilježjima rizičnost preferencijalnih dionica je: d) između rizičnosti dionica i obveznica  Prema tradicionalistima optimalna struktura kapitala: c) postiže se uz najniži trošak kapitala  Približavanje cijene obveznica nominalnoj vrijednosti s približavanjem dospijeća vrijedi: a) za sve obveznice  Prihodi po pravilu:a) prethode primicima  Prijelomna točka čistog novčanog toka: c) ostvaruje se na nižem obujmu poslovanja od prijelomne točke dobiti  Redosljed pozicija glavnice u bilanci dan je prema principu:d) likvidnosti  Rezidualna teorija dividendi: b) zagovara niske dividende  Ročnice i unaprijednice bitno se razlikuju glede: d) standardiziranosti

 S približavanjem vremena do odspijeća cijena kuponske obveznice će: c) biti sve bliža nominalnoj vrijednosti  Stupanj zaduženosti i odnos duga i glavnice su: d) komplementarni  Što bi se dogodilo s internom stopom profitabilnosti projekta koji će efektirati jednakim novčanim tokovima, ako se ti novčani tokovi daju u duljem vremenu: b) stopa bi se povećala  Što je vrijeme do dospijeća dulje intenzitet njihove fluktuacije se: a) povećava  Temeljna prednost dioničkog društva naspram drugih oblika poduzeća je u: c) mogućnost pribavljanja najvećih iznosa kapitala  Temeljna razlika između ročnica i opcija je: b) u karakteru obligacije  Temaljnu zamjenu (swap) predstavlja: a) zamjena plaćanja kamata  Teorija agenta: a) nema veze s politikom dividendi  Tipični financijski specijalisti za industriju vrijednosnih papira nisu: a) banke  Transakcijske troškove za investitore ne predstavlja: d) potpisnički raspon  Trezorske dionice nisu one dionice koje je poduzeće: c) zadržalo u trezoru prilikom emisije  Trošak amortizacije kao komponente troška kapitala odgovara: b) prosjenom ponderiranom trošku kapitala  Trošak duga prije poreza je: b) prinos do dospijeća  Trošak kapitala od običnih dionica prema trošku kapitala od obveznica je obično: a) viši  Trošak kapitala od obveznica bez kupona je: a) prinos do dospijeća  Trošak kaptiala od obveznica je: b) prinos do dospijeća  Trošak kapitala od preferencijalnih dionica je: b) prinos od idvidendi  Trošak kapitala od amortizacije je a) ukupni trošak kapitala  Trošak novoemitiranog kapitala prema trošku postojećeg kapitala obično je: a) viši  Troškovi agenta su: d) ništa od navedenog  Tvrtka koja drži materijal na zalihama 7 dana, proizvode 15, a proizvodnja joj traje 3 dana ima koef. obrtaja zaliha: b) 14,40  Ukupan prinos za dionice sastoji se od prinosa od dividendi i stope promjene vrijednosti dionice: a) točno

 U trenutku kada dionice ostanu bez dividendi, njihove će cijena: c) pasti  U uvijetima nesavršenog tržišta cilj poslovanja poduzeća je max: c) vrijednos ti dionica poduzeća  Uz pretpostavku da će zahtjevani prinos ostati na sadašnjoj razini kako će se kretati vrijednost obveznice iz A s približavanjem dospijeća: a) trošak novoemitirane glavnice je prinos od dividendi umanjen za troškove emisije  Vlasnik će izvršiti put opciju na dionicu: a) kada je izvršna cijena viša od cijene dionice  Vlasnik konvertibilne dionice izvršit će konverziju: b) kada je cijena konverzije niža od cijene dionica  Vođenje politike rezidualnih dividendi:a) rezultiralo bi fluktuacijom dividendi kroz vrijeme  Vrijednost preferencijalnih dionica utvrđuje se kao a) vrijednost vječne rente od preferencijalnih dionica  Zarade po dionici D iznose 30 kn. Odnos isplate dividendi je 60%. Koliko iznosi cijena ove dionice ako za nju vrijedi odnos P7E 15? a) 450  Zarade po dionici poduzeća koje ima stupanj financijske poluge 3, smanjit će se uz 15% manje ukupne zarade za: d) 45%  Za uspiješno provođenje emisije vrijednosnih papira poduzeće najvažnije financijske institucije su: d) investicijski bankari  Za tipičnog investitora nominalna vrijednost običnih dionica. a) nije bitna

 Bilanca je: a) temeljni financijski izvještaj; b) prikaz stanja imovine i obveza na određeni dan  Brzi odnos je: a) odnos tekuće imovine i tekućih obveza; b) odnos zbroja novca, utrživih vp in naplativih potraživanja prema tekućim obvezama

 Brzi odnos je: a) jednak tekućem odnosu ako poduzeće posluje bez zaliha; c) najčešće manji od tekućeg odnosa  Distribucija vjerojatnosti: a) najčešće nije unaprijed dana; b) može se subjektivn o procijeniti; d) objektivizira se iz povijesnih podataka  Elementi bez koji ne može biti obveznica su: a) nom vrijednost; b) kam stopa; c) dospijeće  Financijski gledano vijek efektuiranja je u odnosu na ekonomsku definiciju tog vijeka: b) nikad kraći  Gordonov model je: a) model sadašnje vrijednosti dividendi  Gordonov model nije: b) model ekonomske vrijednosti dionica; c) primjenjiv za supernormalni rast dividendi  Intenzivnije zaduživanje moguće je kod: a) profitabilnih tvrtki, c) tvrtki sa stabilnim profitima  Investicijske banke su: ništa od navedenog  Knjigovodstvena vrijednost dionica je: uvijek jednaka nominalnoj vrijednosti  Koje od izvedenica nemaju razvijeno sekundarno tržište: b) zamjene, c) unaprijednice  Koje do navedenih mjera nisu pokazatelji ex-post prinosa: d) prinos do dospijeća  Kratkoročno financiranje je prema dugoročnom: b) fleksibilnije, d) povoljnije tretirano od banaka  Linearni model profita pretpostavlja: a) konstantne prodajne cijene, c) proporcijalne varijabilne troškove  Marginalni trošak kapitala: a) koristi se u praksi za izračun investicijskog horizonta poduzeća; b) koristi se u praksi za izračun investicijskog horizonta poduzeća kao inkrementalni trošak; d) rastuća je funkcija potreba poduzeća za kapitalom  Međuovisnost cijene i prinosa na kuponsku obveznicu nisu: b) inverzno kretanje osjetljivosti cijena i vremena dospijeća; d) veća osjetljivost na promjene kamatnih stopa prema obveznici bez kupona  Neto obrtni kapital može se promatrati kao: a) permanentna tekuća imovina, d) tekuća imovina umanjena za tekuće obveze  Nominalna vrijednost običnih dionica: a) nije važna  Obveznice istog dospijeća i stupnja rizika, ali s razičitim kuponskim kamatnim stopama:







 







   



 

a) imaju različite postotne promjene cijenaizazvane promjenom zahtjevanog prinosa; d) imaju veće promjene cijenašto je kuponska kamatna stopa niža Odnos cijene i zarada: a) najčešće je korišteni kapitalizacijski koeficijent za vrednovanje dionica; d) može se primjeniti i za poduzeća koja ne isplaćuju dividende Ponderi za utvrđivanje ukupnog troška kapitala određuju se prema: a) tržišnim vrijednosnicama pojedinačnih komponenti kapitala i ukupne kapitalizacije Prednosti dioničkog nad drugim formama poduzeća su: c) izravna kontrola poslovanja od strane dioničara Prednosti kratkoročnog prema dugoročnom financiranju su: b) veća flexibilnost; c) niži troškovi Prednosti leasinga prema investicijskom kreditu jesu: a) prikrivena poluga; lakše provođenje refinanciranja Preferencijalne dionice su: b) nadređene običnim dionicama, c)hibridni instrument financiranja, d) manje rizične od običnih dionica Približavanje cijena obveznica nominalnoj vrijednosti s približavanjem njihova dospijeća vrijedi: a) za sve obveznice Prijelomna točka novčanog toka: a) se može izračunati na bruto i neto principu; b) se nalazi na nižoj razini poslovne aktivnosti od prijelomne točke dobiti Rezidualna teorija dividendi govori: a) u prilog zadržavanja zarada; b) u prilog isplate dividendi Rizik promjene kamatnih stopa sastoji se od: b) rizika cijene i rizika reinvestiranja Scenario analiza: d) obično se provodi za manji ograničeni broj scenarija Stupanj financijske poluge je: b) koeficjent elastičnosti zarada po dionici prema promjenama ukupnih zarada, c)pokazatelj djelovanja fin. poluge Teorija kompromisa: a) slična je tradicionalnom pristupu, c) objašnjava postojanje optimalne strukture kapitala Teorija ptice u ruci: b) je naziv koji je dao Gordon, d) nema nikakvog smisla Trošak novoemitirane glavnice: d)viši je od troška postojeće glavnice

 U pokazatelje upotrebe poluge spada: a) stupanj zaduženosti, c) odnos duga i glavnice  U pokazatelje profitabilnosti prodaje spada: a) marža kontribucije, c) bruto profitna marža, d) neto profitna marža  U prilog zadržavanja zarada govori: a) rezidualna teorija dividendi  U utržive izvedenice ubrajaju se: a) opcije, c) ročnice  Uz ostale uvijete nepromjenjene interna stopa profitabilnosti veće je što: b) je dulje vrijeme efekturanja; c) je razdoblje povrata kraće  Vremenska vrijednost novca: a) je kvantifikacija vremenske preferencije; c) je matematika financija  Vremenska vrijednost novca ne može se računati:a) svođenjem novčanih iznosa na buduću vrijednost, c) svođenjem sadašnje mase novčanih tokova na jednake godišnje iznose  Zahtijevani prinos na obične dionice sastoji se od: prinosa do dospijeća i očekivane stope rasta; c) očekivanog prinosa od dividendi i očekivane stope rasta  Zaokružite netočne tvrdnje: b) ekonomska vrijednost nema nikakve veze s tržišnim cijenama imovine  Zaokružite točne tvrdnje: b) neizvjesnost je subjektivne prirode jer nije spoznata distribucija vjerojatnosti; d) neizvjesnost je bliže stanju totalne nesigurnosti od rizika  Zaslađivači emisije obveznica jesu: a) opcija konverzije, c)punomoć za kupnju običnih dionica