POSLOVNE FINANSIJE

Emin Hatunić Mirsad Isaković Harun Kuč Emina Hatunić Lejla Dacić Lejla Kuč Adnan Kuč

POSLOVNE FINANSIJE

OFF-SET Tuzla, 2013. POSLOVNE FINANSIJE

IZDAVAČ

“OFF-SET” d.o.o. Tuzla

AUTORI

Emin Hatunić, dipl.inž.el. Mr. Mirsad Isaković. dipl.ecc Emina Hatunić, dipl.ecc Harun Kuč, dipl.inž.el. Lejla Dacić, magistar ekonomije Mr. Adnan Kuč dipl.inž.el. Lejla Kuč, dipl.ecc.

RECEZENTI

Prof. dr. Osman Hatunić Mr. Aleksandar Remetić

LEKTOR

Prof. Selma Hatunić

AUTOR GRAFIKE I RAČUNARSKA PRIPREMA

Harun Kuč, dipl.inž.el.

ZA IZDAVAČA

Sadika Murić

ŠTAMPA

“OFF-SET” d.o.o. Tuzla

ISBN

978-9958-31-114-7

POSLOVNE FINANSIJE

SADRŽAJ

Copyright 2013 Prvo izdanje Emin Hatunić, dipl.inž.el. Mr. Mirsad Isaković. dipl.ecc Emina Hatunić, dipl.ecc Harun Kuč, dipl.inž.el. Lejla Dacić, magistar ekonomije Mr. Adnan Kuč dipl.inž.el. Lejla Kuč, dipl.ecc. Knjiga je djelo autora i kao takvo je zaštićeno. Sva prava zadržana. Nije dozvoljeno kopiranje, umnožavanje ove publikacije ili prenošenje u bilo kojem obliku ili bilo kojim sredstvima, elektronskim, mehaničkim, fotokopiranjem, snimanjem ili na drugi način, bez prethodne dozvole izdavača. Da bi se osiguralo da u knjizi prezentirane informacije budu korektne i vrijedne objavljivanja,učinjen je odgovarajući napor. Autori se zahvaljuju svima onim koji su doprinijeli da zajedničke aktivnosti rezultiraju izdanjem ove knjige. ------------------------------------------------CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 336:005] POSLOVNE finansije / Emin Hatunić ... [et al.]. - 1. izd. - Tuzla : Off-set, 2013. - 199 str. : graf. prikazi ; 23 cm Bibliografija: str. 199 i uz tekst. ISBN 978-9958-31-114-7 1. Hatunić, Emin COBISS.BH-ID 20463366 -------------------------------------------------

IZVODI IZ RECENZIJA

Izvod iz recenzije Red.prof. dr. sci. Osman Hatunić Autori knjige „Poslovne finansije“ su nas uveli na strukturalan i logičan način u svijet korporativnih finansija. Uloženi trud autora je rezultirao da čitaoci dobiju knjigu u kojoj se finansije u preduzeću ne razmatraju samo iz ekonomskog ugla, već i iz ugla menadžmenta i statistike. Ova knjiga je plod dugogodišnjeg rada iskusnih, ali i mlađih, autora sa manje iskustva, ali sa puno znanja iz domena finansija, menadžmenta i statistike. Na postavljeno pitanje kako čitaoce uvesti u svijet finansija, autori su na strukturalan i logičan način odgovorili uvodeći čitaoce u kompleksnu materiju finansija u preduzeću kroz osam cjelina: finansijski menadžment i okruženje, temeljni koncepti upravljanja finansijama, finansijska funkcija, politika finansiranja, izvori finansiranja i struktura kapitala, finansijska analiza, finasijsko planiranje, inovativan pristup finansijama i tablice složenog interesa. Od čitalaca se traži da imaju solidno znanje, osim iz finansija i znanje iz menadžmenta i statistike. Izvod iz recenzije mr. Aleksandra Remetića Autori knjige „Poslovne finansije“ su se upustili u izazov sticanja znanja kako bi se što efikasnije upravljalo finansijama u korporativnom svijetu. Ova knjiga, kako razmišljaju autori, ima za cilj da usmjeri ljude na kreativno razmišljanje o finansijama. Knjiga „Poslovne finansije“ ima osnovnu namjeru, kako ističu autori, da čitaocima prezentira osnovna teoretska i praktična znanja finansijskog menadžmenta. U tom smislu autori su odgovorili na postavljena pitanja šta je šrž poslovnih finansija, kroz razmatranje finansijskog menadžmenta i njegovog okruženja, temeljnih koncepata upravljanja finansijama, kroz razmatranje finansijske funkcije, izvora finansiranja i strukture kaptala, finansijsku analizu, finansijsko planiranje i inovativan pristup finansijama. Knjiga je namijenjena svima onima koji žele da na temeljit način steknu razumijevanje poslovnih finansija, a prvenstveno zaposlenim ne samo u preduzećima već i u državnoj upravi i poslovnim bankama, ali i svima onima koji žele upoznati svijet finansija.

POSLOVNE FINANSIJE

5

Zmaja od Bosne bb, 72000 Zenica, Bosna i Hercegovina T +387 32 441 200, F +387 32 405 970, www.itc.ba

SADRŽAJ

PREDGOVOR .................................................................................................................... 11 UVODNE NAZNAKE ....................................................................................................... 13 I. FINANSIJSKI MENADŽMENT I OKRUŽENJE ..................................................... 17 1. Finansijski menadžment .................................................................................................. 17 2. Finansijsko okruženje ...................................................................................................... 25 2.1. Finansijski sistem ......................................................................................................... 25 2.1.1. Finansijsko tržište ..................................................................................................... 26 2.1.1.1. Tržište novca .......................................................................................................... 29 2.1.1.2. Tržište kapitala ....................................................................................................... 34 2.1.2. Instrumenti finansijskog tržišta ................................................................................. 35 2.1.2.1. Instrumenti tržišta novca ........................................................................................ 35 2.1.2.2. Instrumenti tržišta kapitala ..................................................................................... 36 2.1.2.3. Izvedeni vrijednosni papiri ..................................................................................... 38 2.1.3. Finansijske institucije i učesnici ................................................................................ 39 2.1.3.1. Centralna banka ...................................................................................................... 39 2.1.3.2. Poslovne banke ....................................................................................................... 41 II. TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJAMA ................................... 43 1. Vremensko vrijednovanje novca ..................................................................................... 43 1.1. Ukamaćenje .................................................................................................................. 51 1.1.1. Jednokratni iznosi ..................................................................................................... 51 1.1.1.1.Godišnje ukamaćivanje ........................................................................................... 51 1.1.1.2. Ispodgodišnje ukamaćivanje .................................................................................. 57 1.1.1.3. Efektivna kamatna stopa ........................................................................................ 59 1.1.2. Višestruki nejednaki iznosi ........................................................................................ 63 1.1.2.1. Novčani tokovi na početku perioda ........................................................................ 63 1.1.2.2. Novčani tokovi na kraju perioda ............................................................................. 64 1.1.3. Jednokratni iznosi – peridična renta .......................................................................... 66 1.1.3.1. Novčani tokovi na početku perioda ........................................................................ 66 1.1.3.2. Novčani tokovi na kraju perioda ............................................................................. 70 1.2. Diskontovanje .............................................................................................................. 71 1.2.1. Jednokratni iznosi ...................................................................................................... 72 1.2.1.1. Godišnje diskontovanje .......................................................................................... 72 1.2.1.2. Ispodgodišnje diskontovanje .................................................................................. 74 POSLOVNE FINANSIJE

7

SADRŽAJ

1.2.2. Višestruki nejednaki gotovinski tokovi ..................................................................... 75 1.2.2.1. Novčani tokovi na kraju godine .............................................................................. 75 1.2.2.2. Novčani tokovi na početku godine ......................................................................... 77 1.2.3. Jednaki gotovinski tokovi .......................................................................................... 77 1.2.3.1. Novčani tokovi na kraju godine .............................................................................. 78 1.2.3.2. Novčani tokovi na početku godine ......................................................................... 80 1.2.4. Amortizacija zajma .................................................................................................... 82 2. Rizik i neizvjesnost ......................................................................................................... 84 2.1. Pojam rizika i neuzvjesnosti ......................................................................................... 84 2.2. Izvori rizika .................................................................................................................. 84 2.3. Kvantificiranje rizika .................................................................................................... 85 2.3.1. Aksiomi računa vjerovatnoće .................................................................................... 85 2.3.2. Raspored vjerovatnoće .............................................................................................. 85 2.3.2.1. Karakteristike rasporeda vjerovatnoća ................................................................... 86 2.3.2.1.1. Srednja vrijednost ................................................................................................ 86 2.3.2.1.2. Varijansa i standardna devijacija ......................................................................... 87 2.3.2.1.3. Kovarijansa ........................................................................................................ 91 2.3.2.1.4. Koeficijent korelacije ......................................................................................... 92 2.3.3. Portfolio rizik ............................................................................................................ 93 2.3.4. Beta koeficijent .......................................................................................................... 97 2.4. Capital Asset Pricing Model/CAPM ............................................................................. 97 III. FINANSIJSKA FUNKCIJA ...................................................................................... 99 1.Aktivan pristup finansijskoj funkciji preduzeća ............................................................... 99 2. Zadaci finansijske funkcije .............................................................................................. 99 3. Organizacija finansijske funkcije ................................................................................... 103 3.1. Faktori organizacije finansijske funkcije .................................................................... 103 3.2. Mjesto finansijske funkcije u organizacijskoj strukturi preduzeća .............................. 104 IV. POLITIKA FINANSIRANJA .................................................................................. 105 1. Pojam i ciljevi finansijske politike u kontekstu strateškog menadžmenta ..................... 105 2.Principi finansijske funkcije ........................................................................................... 108 3. Pravila finansiranja ........................................................................................................ 110 3.1. Vertikalna pravila finansiranja .................................................................................... 110 3.2. Horizontalna pravila finansiranja ................................................................................ 111

8

POSLOVNE FINANSIJE

SADRŽAJ

V. IZVORI FINANSIRANJA I STRUKTURA KAPITALA ........................................ 119 1. Izvori finansiranja .......................................................................................................... 119 1.1. Vlastiti izvori finansiranja ........................................................................................... 119 1.1.1. Interni izvori finansiranja ......................................................................................... 119 1.1.2. Eksterni izvori finansiranja ..................................................................................... 120 1.2. Tuži izvori finansiranja ............................................................................................... 124 1.3. Specifični izvori finansiranja ...................................................................................... 128 1.4. Autonomni (spontani) izvori finansiranja ................................................................... 129 1.5. Opcijsko finansiranje .................................................................................................. 130 2. Troškovi finansiranja ..................................................................................................... 135 2.1. Troškovi finansiranja emisijom običnih dionica ......................................................... 135 2.2. Troškovi finansiranja emisijom preferencijalnih dionica ............................................ 137 2.3. Troškovi finansiranja emisijom obveznica ................................................................. 137 2.4. Troškovi akumulirane dobiti ....................................................................................... 138 2.5. Amortizacija ............................................................................................................... 138 2.6. Ponderisani prosječni trošak kapitala ......................................................................... 138 3. Struktura kapitala i efekti ponude .................................................................................. 139 3.1. Izvori finansiranja kao elementi strukture kapitala ..................................................... 139 3.2. Optimalna struktura kapitala ...................................................................................... 141 VI. FINANSIJSKA ANALIZA ....................................................................................... 143 Uvodne naznake o finansijskoj analizi ............................................................................. 143 1.Analiza finansijskih izvještaja ........................................................................................ 145 1.1. Bilans stanja ............................................................................................................... 146 1.2. Bilans uspjeha ............................................................................................................. 146 1.3. Izvještaji o gotovinskim tokovima .............................................................................. 147 2.Pokazatelji zasnovani finansijskim izvještajima ............................................................. 148 VII. FINANSIJSKO PLANIRANJE ............................................................................. 153 1. Planiranje bilansa stanja, bilansa uspjeha i toka gotovine .............................................. 155 1.1.Načela finansijskog planiranja ..................................................................................... 155 1.2.Metode finansijskog planiranju ................................................................................... 156 1.3.Planiranje dobiti .......................................................................................................... 157 1.4.Planiranje toka gotovine .............................................................................................. 158 1.5.Planiranje bilansa stanja .............................................................................................. 160

POSLOVNE FINANSIJE

9

SADRŽAJ

2. Planiranje kapitalnih ulaganja ....................................................................................... 162 2.1.Strateški značaj investicijskih odluka .......................................................................... 162 2.2. Ocjena efikasnosti investicija ..................................................................................... 164 2.2.1. Metode ocjene ......................................................................................................... 165 VIII. INOVATIVAN PRISTUP FINANSIJAMA .......................................................... 167 1. Općenito o inovacijama ................................................................................................. 167 2. Inovacije u finansijama .................................................................................................. 169 TABLICE SLOŽENOG INTERESA ............................................................................. 173 LITERATURA.................................................................................................................. 199

10

POSLOVNE FINANSIJE

PREDGOVOR

PREDGOVOR Ova knjiga je rezultat dugogodišnjeg rada autora iz oblasti privrede, ekonomije menadžmenta, statistike i finansija. Namjera autora je da poslovne finansije razmatraju u kontekstu strateškog planiranja i strateškog upravljanja. U tom smislu se autorima nametnulo ključno pitanje, kako čitaoce uvesti u svijet finansija koje su procesno povezane sa procesom strateškog menadžmenta. To podrazumijeva da čitaoci imaju solidno znanje, sem privrede i ekonomije, poslovnih procesa i procesa obnove i razvoja i statistike. Od preduzeća budućeg perioda se traži da posjeduju karakteristike prilagodljivosti i inovativnosti, a od menadžera da budu otporni i kreativni. U našoj zemlji teorija i praksa nisu išle uporedno, jer se na fakultetima forsirala isključivo teorija. Bez primjene znanja i vještina u praksi ne mogu se stvoriti kompetentni kadrovi u stručnom, socijalnom pogledu kao i u pogledu stvaranja vrijednosti. U savremenoj teoriji i praksi koristi se više termina vezano za finansije u preduzećima, koji su ekvivalentni i međusobno zamjenljivi: poslovne finansije, korporativne finansije, finansijsko upravljanje, upravljačke finansije, finansijski menadžment, korporativne finansije, menadžerske finansije, finansije preduzeća, mikro finansije, finansijsko poslovanje, poslovna finansijska analiza, finansijska ekonomija preduzeća, poslovno finansiranje reprodukcije, među kojima se ipak najviše koristi termin poslovne finansije i termin finansijski menadžment. Poslovne finansije se definiraju (1) kao upravljanje novčanim poslovima poslovnog entiteta, odnosno privrednog subjekta (Adam), (2) kao funkcija osiguranja da su novčani fondovi raspoloživi u adekvatnim iznosima kada su potrebni i kao funkcija prikupljanja i osiguranja finansijskih sredstava radi dugoročnih ulaganja, kao i za operativne rashode (Rosenberg) i (3) kao obezbjeđivanje novca za komercijalne svrhe (Bannock, Baxter i Rees)1. Knjiga ima svrhu da čitaoce uvede u poslovne/korporativne finansije tako da shvate sistem novčanih tokova u društvenoj reprodukciji, kružno kretanje novčanih sredstava u sferi proizvodnje, razmjene, raspodjele, potrošnje, finansijske odnose između preduzeća/ kompanija i ostalih ekonomskih subjekata u privredi i vanprivredi. U tom smisli potrebno je razumijevanje cijelokupnog poslovanja novčanim sredstvima, obavljanje poslova prikupljanja i plasiranja finansijskih sredstava, izvršavanje zadataka finansijske funkcije, sprovođenje finansijske politike, obavljanje poslova finansijske evidencije, finansijske analize i finansijske kontrole i finansijsko planiranje i upravljanje koje reprezentuje finansijsko poslovanje preduzeća2. 1 2

Ristić Žarko, Komazec Slobodan, Globalni finansijski menadžment, Beograd: EtnoStil, 2011., str. 188 Ristić Žarko, Komazec Slobodan, Globalni finansijski menadžment, Beograd: EtnoStil, 2011., str.187

POSLOVNE FINANSIJE

11

PREDGOVOR

Knjiga je strukturirana u osam poglavlja: (I) Finansijski menadžment i finansijsko okruženje, (II) Bazni koncepti upravljanja finansija, (III) Finansijska funkcija, (IV) Politika finansiranja, (V) Izvori finansiranja i struktura kapitala, (VI) Finansijska analiza, (VII) Finansijsko planiranje, (VIII) Inovativan pristup finansijama. Knjiga „Poslovne finansije“ je namijenjena prvenstveno poslovnom svijetu i studentima ekonomskih fakulteta. Njena svrha je da omogući poslovnim ljudima i studentima da steknu bolje shvatanje i veće razumijevanje korporativnih finansija. Osim poslovnom svijetu i studentskoj populaciji, knjiga je namijenjena i finansijskim organizacijama, državnoj upravi i svima onima kojima je to radna obaveza ili opći interes. Ova knjiga je rezultat uloženog truda ljudi iz poslovnog svijeta i sa fakulteta. Napisana je za širu stručnu javnost, stoga predstavlja i rizik, ali i odgovornost prema čitaocima koji žele steći znanja iz strateškog planiranja i upravljanja preduzećima, i izazov, da se čitaoci uvedu u svijet finansija na razumljiv, konceptualan i logičan način. Jedan od motiva za pisanje ove knjige je nepovoljna globalna ekonomska kriza koja je zahvatila svijet, ali i našu zemlju, koja ukazuje ne samo na egocentričnost finansijskih institucija, a posebno poslovnih banaka, već i na neefikasnost upravljanja finansijama u preduzećima, što nije rezultiralo ubrzanjem, već usporavanjem poslovanja. U tom smislu, javnoj upravi i bankarskim institucijama potrebne se inovativne finansije, posebno, u domenu novčanog sitema. Danas rukovođenje u našoj zemlji nije ključno za zadovoljavanje ljudske svrhe zbog prevelikog tereta kojeg je stvorila autoritarna hijerarhija, posebno, kada je u pitanju centralizam i monopol koji ne dozvoljavaju preduzećima da budu prilagodljiva i inovativna, a posebno ne, u domenu poslovnih finansija. Takva preduzeća ne mogu biti poktretači internog i eksternog tržišta, a to znači da nema tržišne privrede i tržišne ekonomije. U tom smislu potrebno nam je rukovođenje koje će se iskazati u sposobnostima: upravljanja resursima, osmišljavanja poslovnih planova i kojima će finansijski plan biti objedinjujući plan za sve glavne planove preduzeća počev od glavnog plana marketinga do glavnog plana kvaliteta. To znači da bez koordiniranog odvijanja poslovnih aktivnosti i poticanja na ulaganje ljudskog truda nema širenja i ubrzanja poslovanja. Hijerarhijska preduzeća, posebno kada su više birokratizirana, sa učinkovitošću mogu neznatno ukloniti nesposobne ili nedovoljno osposobljene ljude iz preduzeća. To govori da je potrebno u organizaciji preduzeća napraviti atmosferu u kojoj nema mjesta za približno prosječne ljude. Stoga u potrazi za učinkovitošću preduzeća ne trebaju na rukovodne pozicije postavljati nekompetentno stručne ljude i ljude koji ne posjeduju socijalne i komercijalne kompetencije. 12

POSLOVNE FINANSIJE

UVODNE NAZNAKE O FINANSIJAMA UVODNE NAZNAKE O FINANSIJAMA Finansijski menadžment je esencijalna ljudska aktivnost modernog svijeta. Definira se kao proces kreiranja finansijskih uslova za efikasno postizanje odabranih finansijskih ciljeva. Za svakog finansijskog menadžera cilj je isti: stvaranje profita zbog čega se od menadžmenta traži da bude efikasan i efektivan. U tom kontekstu, svaki finansijski menadžer mora da poznaje pet “čuvenih” funkcija finansijskog menadžmenta, i to: (1) Finansijsko planiranje, (2) Finansijska organizacija, (3) Izbor finansijskih kadrova, (4) Finansijsko rukovodstvo i (5) Finansijska kontrola. Poslovne finansije su relativno nova naučna disciplina. Na njen razvoj značajno je uticalo tržište kapitala i finansijske institucije. Proces savremene integracije svjetskog finansijskog tržišta posebno naglašava važnost očuvanja finansijske stabilnosti svakog preduzeća. Dobro vođena monetarna i fiskalna politika u globalno složenim uslovima rezultira finansijskom stabilnošću i otpornošću privrede na vanjske potrese. U tom kontekstu bolje organizirano finansijsko tržište, naročito novčano, predstavlja snažnu potporu finansijskoj stabilnosti preduzeća. Tržište novca, kao institucija finansijskog tržišta, od početka svoga rada utiče na optimalan raspored likvidnosti u sistemu i čini važnu kariku u očuvanje njegove stabilnosti. U savremenim tržišnim ekonomijama upravljanje poslovnim finansijama je složen i atraktivan zadatak iz prostog razloga što oplodnja finansijskog kapitala po maksimalnoj stopi rentabilnosti, odnosno po najviše mogućoj stopi dobiti, koja reprezentira centralni motiv preduzetništva. Na kriteriju rentabilnosti u finansijskom upravljanju preduzeća faktički se bazira cjelokupan proces poslovanja. Stoga je i finansijski menadžment jedan od glavnih zadataka menadžmenta preduzeća u kreiranju i ostvarivanju politike finansijskog plasmana kapitala njegove likvidnosti. Na finansijskom tržištu cirkulira novac koji u određenom momentu poprima oblik kapitala (imovine), a u drugom likvidni oblik. To su stalni procesi transformacije i tokova. Novac se stalno nalazi u različitim oblicima monetarnih supstituta (prema ročnosti, obliku, držaocima, raspoloživosti). Sve su to finansijski instrumenti preko kojih se provodi i realizira finansijski menadžment (upravljanje finansijskim resursima). Nosioci finansijskog viška vrše stalni proces transformacije svog novca u one oblike instrumenata koji su najprihvatljiviji s obzirom na likvidnost (raspoloživost), kamatu, rizik, oblik plasmana. Finansijska struktura je, stoga, razvijenija ako se raspolaže s više finansijskih instrumenata, odnosno ako je privreda više monetizirana3. 3

Ristić Žarko, Komazec Slobodan, Globalni finansijski menadžment, Beograd: EtnoStil, 2011., str. 193

POSLOVNE FINANSIJE

13

UVODNE NAZNAKE O FINANSIJAMA Poslovne finansije proučavaju sistem novčanih tokova u domenu proizvodnje, razmjene, raspodjele, potrošnje, finansijske odnose između preduzeća i ostalih ekonomskih subjekata u privredi i vanprivredi i finansijske odnose unutar preduzeća, između pojedinih organizacijskih djelova, čuvanje, raspodjelu i upotrebu finansijskih sredstava i finansiranje tekućih i razvojnih potreba i projekata/programa preduzeća. Finansijama je obuhvaćeno cijelokupno poslovanje novčanim sredstvima, obavljanje poslova prikupljanja i plasiranja finansijskih sredstava, izvršavanje zadataka finansijske funkcije, sprovođenje finansijske politike, obavljanje poslova finansijske evidencije, finansijske analize i finansijske kontrole, i finansijsko planiranje i upravljanje. U tom kontekstu, finansije preduzeća evoluirale su u korporativne/poslovne ili upravljačke finansije. U sklopu finansijske teorije preduzeća, potrebno je istaći važnost: teorije o finansijskoj funkciji preduzeća, teorije o novcu i novčanom sistemu, teorije o aktivnom i pasivnom finansiranju preduzeća (kreditni sistem, pridobijanje sredstava, investiranje u preduzeću)4. Poslovne finansije se definiraju: kao upravljanje novčanim poslovima preduzeća, kao funkcija obezbjeđivanja da su novčani fondovi raspoloživi u adekvatnim iznosima kada su potrebni i kao funkcija prikupljanja i obezbjeđivanja finansijskih sredstava radi dugoročnih ulaganja, kao i za operativne rashode i obezbjeđivanje novca za komercijalne svrhe. Brojne analize, koje se bave problemima računovodstva i finansija, pokazuju da se poslovne finansije najbrže razvijaju u oblasti poslovne ekonomije. U početku su poslovne finansije bile okupirane problemima osnivanja novih preduzeća, konsolidovanja i spajanja preduzeća i emitovanja vrijednosnih papira korporacija5. Objašnjavala su se, isto tako, finansijska tržišta zajedno sa vrijednosnim papirima sa kojima se trgovalo. Odnos ponude i potražnje novca i trend kretanja kamatne stope ima presudan uticaj u odlučivanju učesnika o njegovim aktivnostima na novčanom tržištu tokom određenog perioda. Promocija javnog trgovanja uz dostupnost potrebnih podataka treba da bude u centru razvoja tržišta novca. Poticanje transparentnog trgovanja učesnika, organizirano i javno povezivanje ponude i potražnje novca stvaraju ambijent uređenog i sigurnog trgovanja koji je učesnicima potreban. Postojanost institucije i uspiješna prilagodba svim promjenama u finansijskom sistemu to najbolje pokazuju. U ovlasti je nadležnih institucija usklađenje zakonskog okvira koji će obuhvatiti cijelovito novčano tržište i dati odgovarajući tretman instituciji. Uloga tržišta novca, koje je osnovni mehanizam u postizanju ravnoteže likvidnosti ukupnog finansijskog tržišta, u budućnosti treba da jača. Uz regulativni okvir, koji će osigurati adekvatan okvir za daljnji razvoj novčanog 4 5

Ristić Žarko, Komazec Slobodan, Globalni finansijski menadžment, Beograd: EtnoStil, 2011., str.187. Korporacija je poslovni subjekt u kome su na profitnom potencijalu organizirane kompanije/preduzeća.

14

POSLOVNE FINANSIJE

UVODNE NAZNAKE O FINANSIJAMA tržišta i transparentnog trgovanja, izuzetno važnu ulogu imat će učesnici koji kreiraju nove instrumente trgovanja. U evoluciji poslovnih finansija javljaju se i finansijske inovacije. koje se ogledaju kroz uvođenje novih finansijskih berzanskih instrumenata, emisiju velikih blokova vrijednosnih papira sa fiksnim prinosom i imovinskih vrijednosnih papira. Izobličavanje računovodstvenih prikaza profita i, na toj osnovi, poreza, troškova amortizacije i troškova zamijene zbog uticaja inflacije na realnost finansijskih izveštaja doprinijelo je rastu rizika u oblasti kapitalnih ulaganja i finansijskih odluka, vrijednovanja preduzeća, troškova eksternog finansiranja, kamatnih stopa na kratkoročne kredite i dugoročne obveznice restriktivne monetarne politike i ekspanzivne fiskalne politike. U tom kontekstu, računovodstvo kao najznačajnija informacijska osnova poslovnih finansija uz berzanske i tržišne upravljačke informacije postaje najpouzdanije. A to zajedno sa rastućim rizikom u novim tehnologijama i nivoom nesigurnosti u poslovanju preduzeća implicira unaprijeđenje tehnike predviđanja i prognoziranja u finansijskom poslovanju na principu računarskih modela finansijske analitike, upravljanja, planiranja i prognoziranja. Na kraju uvoda potrebno je dati još naznaka o finansijama, koje se javljaju gotovo na svakom koraku koji činimo. Finansije se nameću pri zamisli i izvođenju naših aktivnosti, one su tu i da nam posluže kao probni kamen za naše aktivnosti i za ocjenu dobrog, beznačajnog ili sasvim lošeg rezultata s ekonomske, odnosno finansijske tačke gledišta6. Riječ finantio upotrebljavana je u smislu plaćanja u novcu, koji je odlučujući argument koji je rješavao otvorena pitanja u razmjeni. Iz dosad navedenog možemo zaključiti da su finansije, historijska a ne prirodna kategorija, što znači da su nastale na određenom stepenu razvoja ljudskog društva i da će nestati sa nestankom uzroka koji diktiraju njihovo postojanje7. Finansije su nastale sa pojavom robne proizvodnje i stvaranja vrijednosti. Roba kao ekonomska kategorija javlja se onda kada se proizvodne snage razviju do te mjere da se u društvu može proizvoditi određeni višak preko potrebnog proizvoda, koji može biti predmet razmjene, zatim kada se izvrši podjela rada u društvu i pojavi privatno vlasništvo. Na toj osnovi dolazi do pojave jedne univerzalne robe - novca, kao općeg ekvivalenta. Svugdje gdje imamo proizvodnju i djelovanje zakona vrijednosti izraženo u novčanoj formi imamo i finansije, dakle, finansije kao praksa stare su koliko i sam novac. To govori da su finansije neodvojivo vezane za novac/monetu. To ukazuje da je priroda finansija novčanog, odnosno monetarnog karaktera. Raznovrsni i brojni novčani odnosi i tokovi između države, ovlašćenih ustanova i fondova s jedne strane i preduzeća i pojedinaca s druge strane, čine veoma složene i suptilne odnose. Ta složenost i suptilnost je rezultat niza različitih uticaja 6 7

Dautbegović Ismet, Finansije i finansijsko pravo-7 prošireno i izmjenjeno izd. Sarajevo:Magistrat, 2004. str 31. Dautbegović Ismet, Finansije i finansijsko pravo-7 prošireno i izmjenjeno izd. Sarajevo:Magistrat, 2004. str.32

POSLOVNE FINANSIJE

15

UVODNE NAZNAKE O FINANSIJAMA i pokazuje svojevrsnu dinamičnost koja nastaje iz kretanja u privredi zemlje, njene snage, strukture, perspektiva i ciljeva8. Nauka o finansijama u svom teorijskom aspektu ima zadatak da putem istraživanja utvrdi stalne odnose između uzroka i posljedica, odnose između dva ili više finansijskih fenomena i njihovu vezu, prema njihovoj stvarnoj, materijalnoj povezanosti. Kao takva, finansijska nauka izučava objektivne finansijske fenomene ne dajući unaprijed nikakve propise za praktično djelovanje9. Ona izučava prirodu finansijskog akta, odnosno, ispituje uticaj koji finansijski akt vrši na proizvodnju, razmjenu, potrošnju dobara, na cijene i štednju, itd. Nauka o finansijama analizira efekte poreza na privredu, zapošljavanje, investicije i istražuje posljedice pojedinih vrsta poreza, pojedinih tipova državnih zajmova u ekonomskoj i socijalnoj strukturi zemlje, zatim budžete, fondove, bilanse i druga načelna pitanja. Ona pruža odgovor na pitanja: (1) koja je količina novca potrebna za zadovoljavanje potreba države/preduzeća; (2) kako da se ta sredstva pribave; (3) kakav red u trošenju sredstava treba ustanoviti i (4) kako čuvati i kontrolirati upotrebu raspoloživih sredstava?

8 9

Dautbegović Ismet, Finansije i finansijsko pravo-7 prošireno i izmjenjeno izd. Sarajevo:Magistrat, 2004. str.32. Dautbegović Ismet, Finansije i finansijsko pravo-7 prošireno i izmjenjeno izd. Sarajevo:Magistrat, 2004. str.33.

16

POSLOVNE FINANSIJE

FINANSIJSKI MENADŽMENT I OKRUŽENJE I. FINANSIJSKI MENADŽMENT I OKRUŽENJE 1. Finansijski menadžment Predmet finansijskog menadžmenta po tradicionalnom principu odnosio se na problem pribavljanja kapitala, odnosno pasive bilansa stanja, što nije davalo odgovor na pitanje da li preduzeće ulaže kapital u sigurne alternative. Finansijska funkcija je samo sprovodila odluke, koje su donosili drugi. Ovaj pristup nije dovoljno obuhvatan. Krajem 50-ih godina, nakon naglog ekonomskog rasta i brzih tehnoloških promjena, veliki uspon doživljavaju finansijske institucije kao što su penzioni fondovi i osiguravajuće organizacije. Zato je porasla i odgovornost menadžmenta: prema dioničarima i kreditorima, zaposlenim, državi, dobavljačima. Menadžment je zainteresiran za uspjeh preduzeća jer im to obezbjeđuje veće plate, a i zato što su često i sami dioničari. U tom smislu nastala je potreba za korištenjem naučnih metoda u donošenju finansijskih odluka i razvijen je savremeni pristup finansijskom menadžmentu. Za razliku od tradicionalnog pristupa, savremeni pristup polazi od naglog ekonomskog rasta i tehnoloških promjena, što je uslovilo da izuzetno poraste značaj ogovornosti menadžmenta za uspjeh preduzeća. Finansijski menadžment se pored problema nabavke kapitala bavi i aktivom i pasivom bilansa stanja, stoga treba da osigura odgovore na tri važna pitanja: (1) koju vrstu sredstava preduzeće treba da pribavi, (2) koliki ukupan obim sredstava preduzeće treba da ima, (3) kako potrebna sredstva treba da budu finansirana? Finansijska sredstva su preduzeću neophodna za njegovo funkcioniranje. U tom smislu: (1) potreban je početni novac, kojim će se obezbjediti neophodni faktori proizvodnje, (2) treba finansirati tekuće poslovanje, obrtna sredstva, solventnost i rentabilnost, (3) da bi se omogućio razvoj, potrebno je osigurati nova ulaganja. Sve poslovne odluke preduzeća imaju finansijske implikacije (pozitivne ili negativne), i sve faze poslovnog procesa (nabavka, proizvodnja, prodaja, finansiranje) treba posmatrati sa finansijskog aspekta. To znači da sva imovina i izvori finansiranja, prihodi i rashodi i novčani tokovi trebaju biti iskazani novčano. Zarade, porezi, dividende i druge obaveze isplaćuju se u novcu. Upravljanje novčanim resursima, izbor ciljeva razvoja, ostvarivanje profitabilnih ulaganja, održavanje optimalne likvidnosti, održavanje stabilnih uslova poslovanja, držanje pod kontrolom procesa transformacije jednog u drugi novčani oblik, ali i planiranje novčanih i finansijskih tokova, je vrlo složen zadatak svakog preduzeća. To se može vidjeti i iz strukture finansijskih instrumenata sektora preduzeća, ali i sektora stanovništva10. Sektor preduzeća ima sledeće instrumente: (1) likvidni instrumenti (gotov novac, žiro računi, sredstva u platnom prometu, udružena kratkoročna sredstva, devizna kratkoročna 10

Ristić Žarko, Komazec Slobodan, Globalni finansijski menadžment, Beograd: EtnoStil, 2011., str.193

POSLOVNE FINANSIJE

17

FINANSIJSKI MENADŽMENT I OKRUŽENJE sredstva, kratkoročne trajne papire od vrijednosti, (2) nelikvidni instrumenti (ograničeni depoziti, oročeni depoziti, dugoročni papiri od vrijednosti, fondovi kod banaka, udružena dugoročna sredstva, sredstva za stambenu izgradnju, (3) kratkoročni krediti (kratkoročni krediti kod banaka, krediti za prodaju robe, obaveze po kreditima), (4) Dugoročni krediti (investicijski krediti kod banaka, devizni krediti i sredstva, ostala dugoročna sredstva). (5) sektor stanovništva ima kod banaka iste oblike likvidnih i nelikvidnih instrumenata, ali i kredita kod banaka. Na finansijskom tržištu cirkulilira novac koji u određenom momentu poprima oblik kapitala (imovine), a u drugom likvidni oblik. To su stalni procesi transformacije i tokova, koji se stalno nalazi u različitim oblicima monetarnih supstituta (prema ročnosti, obliku, držaocima, raspoloživosti). Sve su to finansijski instrumenti preko kojih se provodi i realizira finansijski menadžment (upravljanje finansijskim resursima). Nosioci finansijskog viška vrše stalni proces transformacije svog novca u one oblike instrumenata koji su najprihvatljiviji s obzirom na likvidnost (raspoloživost), kamatu, rizik, oblik plasmana. Finansijska struktura je, stoga, razvijenija ako se raspolaže s više finansijskih instrumenata.. Finansijski menadžer mora veoma dobro da poznaje unutrašnje (računovodstvene, investicijske, poslovne) i spoljne finansijske uslove (tržište novca i tržište kapitala). Stoga su mu odluke koje donosi, posebno dugoročne, vezane za veliku neizvjesnost i rizik. Iz navedenih razloga se kod finansijskog menadžmenta redovno i uspješno mora povećati: prinos (profit), vrijeme (dugi, srednji, kratki rok) i neizvijesnost (rizik)11. Osnovni cilj finansijskog menadžmenta na nivou države je učvršćivanje sistema socijalnih odnosa, kako slojevi društva ne bi bili nedozvoljeni. Zato prilikom donošenja finansijskih odluka treba: procijeniti njihove posljedice, nastojati da se smanje troškovi njihove realizacije i sl. Glavni finansijski cilj preduzeća je maksimiziranje profita. Za dioničare je osnovni cilj maksimalizacija njihove imovine. To se postiže povećanjem tržišne vrijednosti dionice. Postoje tri glavne odluke od kojih zavisi da li će se povećati ili smanjiti vrijednost dionica, a time i preduzeća: (1) Odluke o investiranju (ulaganju) u materijalnu/finansijsku imovinu utiču na strukturu imovine u aktivi. Ako su ulaganja sigurna i rentabilna, dovešće do povećanja tržišne vrednosti dionica. (2) Odlukom o finansiranju se definira struktura finansiranja preduzeća, tj. način pribavljanja sredstava za pokriće svih obaveza: iz sopstvenih ili tuđih, dugoročnih ili kratkoročnih izvora. (3) Odluke o dividendi i zadržavanju dobitka, ako su veće dividende, veća je i tražnja za dionicama, zadržani dobitak povećava trajni kapital preduzeća, koji se može koristiti za investiranje. Ove tri odluke su međuzavisne. Treba težiti njihovoj optimalnoj kombinaciji u odnosu na glavni cilj, maksimalizaciju profita, a da se pri tom ne ugrozi opstanak preduzeća. Često se kao način maksimilizacije profita zagovara 11

Ristić Žarko, Komazec Slobodan, Globalni finansijski menadžment, Beograd: EtnoStil, 2011., str. 194

18

POSLOVNE FINANSIJE

FINANSIJSKI MENADŽMENT I OKRUŽENJE maksimilizacija zarade po dionici, što nije prikladan cilj. Finansijski menadžment se bavi sticanjem i finansiranjem resursa preduzeća. Zahtijeva dobro poznavanje drugih polja finansija kao što su financijska tržišta i institucije, i investiranje. Osnovne odluke finansijskog menadžmenta uključuju strateške odluke, tj. odluke o finansiranju i investiranju. Svaka organizacija, poslovna, neprofitna, politička, državna, provodi tri različite vrste aktivnosti: poslovne, investicijske i finansijske. Za obavljanje ovih aktivnosti nužno je raspolagati gotovinom koja dospijeva u preduzeće od obavljanja poslovnih aktivnosti, investicijskih te od finansijskih aktivnosti. Isto tako, za iste namjene gotovina se odlijeva iz preduzeća. Finansijski menadžment u uslovima razvijenih finansijskih instrumenata i razvijenog finansijskog tržišta ima za zadatak da svijesno i planski poveže i drži pod kontrolom, vrši stalnu transformaciju jednog u drugi oblik ulaganja radi ostvarenja najefikasnijeg oblika ulaganja (profita). On mora da spoji tri funkcije u svom strateškom djelovanju: (1) optimalno održavanje strukture pojedinih novčaih oblika (da bi se spojio princip profitabilnih ulaganja i likvidnosti), (2) održavanje pod kontrolom procesa transformacije jednog u drugi oblik ulaganja (što se provodi finansijskom i poslovnom politikom), (3) stalni trend povećavanja ukupnih sredstava (finansijskog potencijala), uz izmjenu njegove strukture u pravcu porasta profitonosnih (kamatonosnih) oblika. Finansijski menadžment pruža naučno validnu osnovu za odgovor na pitanja: (1) koju vrstu sredstava preduzeće treba da pribavi, (2) koliki ukupan obim sredstava preduzeće treba da ima, i (3) kako potrebna sredstva treba da budu finansirana.Ukupan obim finansijskih ulaganja zavisiće od raspoložive alternative za ulaganje kapitala i od uslova za njegovo pribavljanje iz pojedinih izvora, dok će cijena kapitala iz pojedinih izvora zavisiti od kvaliteta i kvantiteta njegovog investiranja. Značajnu komponentu upotrebe kapitala predstavlja problem ulaganja u obrtna sredstva, pa je zbog toga posebna pažnja posvećena načelima upravljanja: (1) neto obrtnim sredstvima, (2) gotovini, (3) potraživanjima od kupaca, i (4) zalihama. Najznačajniji problem alokacije kapitala jesu dugoročna ulaganja, odnosno investicije, što zahtjeva da se raspravlja o “planu kapitalnih ulaganja, metodama za ocijenu efikasnosti investicija i investicijskim odlukama u uslovima rizika. Bitnu komponentu tih izlaganja čini izbor adekvatnog investicijskog kriterija, kao što su cijena kapitala i standardna stopa prinosa. Odluke o ulaganju kapitala ne mogu se posmatrati odvojeno od odluka o finansiranju. Uslov za donošenje odluka o finansiranju je dobro poznavanje finansijskog tržišta. odnosno tržišta novca i kapitala. Polazeći od funkcije tog tržišta, moguće je analizirati pojedinačne izvore finansiranja i njegove cijene. Cijene pojedinačnih izvora finansiranja predstavljaju osnovu za utvrđivanje prosječne cijene kapitala preduzeća, koja služi kao investicijski kriterij i kao element u teoriji procjenjivanja.

POSLOVNE FINANSIJE

19

FINANSIJSKI MENADŽMENT I OKRUŽENJE U finansijskoj praksi, obično se razlikuju tri eksterna toka putem kojih se raspoloživa sredstva prelivaju u preduzeća koja ih traže. Jedan od tih tokova ide preko finansijskih posrednika, kao specijalizovanih institucija koje prikupljaju štednju i sredstva nude onima kojima su potrebna. Drugi tok koristi finansijisko tržište kao organiziranu formu na kome oni koji nude i traže sredstva mogu da obavljaju finansijske transakcije. Ovo tržište se može podjeliti na tržište novca i tržište kapitala. Transakcija sa instrumentima kratkoročnog duga, odnosno sa papirima/hartijama od vrijednosti sa kratkim rokom dospijeća, koje se mogu lahko unovčiti obavljaju se na tržištu novca, dok se kupovina i prodaja dugoročnih papira od vrijednosti, dionica i obveznica, vrši na tržištu kapitala. Na kraju, treći tok prelivanja štednje u ulaganja zahtjeva direktne aranžmane, odnosno neposredne ugovorne odnose između onih koji štede i onih koji ulažu, što posebno karakterizira kratkoročne kredite i ulaganja12. Tradicionalni pristup se bavi problemima pribavljanja kapitala iz različitih izvora. Odluke o ulaganju donosili su drugi, a finansijska funkcija se ogledala u sprovođenu tih odluka. Ovaj pristup se posmatrao sa stanovšta investicijskih banaka, a ne sa stanovišta donosioca odluka u preduzeću. Osim toga, ovaj pristup, stavlja akcent na dugoročne naspram kratkoročnih i zanemaruje druge oblike finansiranja. Ekonomski rast i rast konkurencije nameću potrebu racinalnijeg upravljanja novcem i odgovornijem ponašanju menadžmenta preduzeća Ovaj pristup pored pribavljanja kapitala tj.pasive preduzeća obuhvata i aktivu, odnosno njegovu upotrebu. Stoga se može reći da se zadaci finansijskog upravaljanja svode na sljedeće: analizu finansijskih informacija, u kojoj donosi sud o postojećoj finansijskoj poziciji preduzeća, utvrđivanje obima i strukture poslovnih sredstava, odnos između obrtnih i fiksnih sredstava da bi poslovni koncepti preduzeća bili što efikasnije korišteni, kompozicija njegove finansijske strukture, u kojoj se sopstveni kapital preferira u odnosu na pozajmljeni kapital. Novac u svim svojim pojavnim oblicima dostigao je svoj najviši domet u sferi finansijskih tržišta i u svijetu kapitala globalnog društva. Iako nam se čini da je odvojen od svakodnevnog života, novac direktno utiče na sve naše odluke, ponašanje, raspoloženje, i planove u budućnost. U tržišnoj privredi postoji mnoštvo novčanih oblika koji djeluju na privredu. Treba naučiti kako novac pretvoriti u kapital i razne vrste kapitala u novčani oblik? Sve su to životna pitanja savremenog finansijskog menadžmenta, ali i privrede u cijelini. Misterija novca finansijskog kapitala najvećim djelom se odnosi na mehanizam i efekte funkcioniranja finansijskih tržišta i berzi13. Mora se shvatiti šta je novac i šta mu određuje vrijednost i količinu u privredi, odnosno stabilnost, kako se može upravljati novcem da se 12 13

Ristić Žarko, Komazec Slobodan, Globalni finansijski menadžment, Beograd: EtnoStil, 2011., str .198 Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama: Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str.26.

20

POSLOVNE FINANSIJE

FINANSIJSKI MENADŽMENT I OKRUŽENJE njegova ogromna snaga razvojno iskoristi, bez ulaska u inflaciju, kako upravljati novcem u preduzeću da se sve njegove pozitivne funkcije i djelovanja iskoriste, a ponište negativna? Finansijski menadžment ukazuju na funkcioniranje novca i kapitala. On omogućava ljudima da na berzi znaju komunicirati i sklapati poslove, da znaju kako novac cirkulira preko berzi i daje odgovor na koji se način može zamisliti funkcioniranje privrede i razvojne politike preduzeća. Da bi se uspješno upravljalo finansijskim menadžmentom moramo upoznat svijet novca, kapitala, štednje, investicija, berzi i berzanskog poslovanja koji se čini veoma komplikovan, često neshvatljiv i nepredvidiv. “Danas samo jedan od deset hiljada ljudi poznaje monetarno pitanje, problem je u tome što ni njega ne susrećemo svakog dana, ali, to je pitanje koje se postavlja svakodnevno” (Samuelson). Finansijski menadžment osposobljava zaposlene u bankama da znaju koja je uloga banaka i drugih finansijskih institucija na tržištu novca i kapitala, a posebno na berzama, kako bi se mogli snaći na berzi i u poslovanju na tržištu novca i kapitala, odnosno u poslovnim transakcijama u bankama. Zaposleni u bankama trebaju steći više znanja iz domena finansija da bi bili finansijski eksperti koji mogu uspješno pratiti sve nove tokove na finansijskim tržištima, kako bi mogli učestvovati u rješavanju problema finansijskog menadžmenta. Ovo ukazuje da treba poznavati i sve odnose i mehanizme finansijskog tržišta, bankarskog sistema, stanja i očekivanje u privredi, provjeru efekata, makroekonomsku politiku, ali i veoma detaljno složeni svijet i mehanizam djelovanja tržišta novca i tržišta kapitala, berzi i deviznog tržišta. Kada se ovlada znanjima iz finansija, tada se uočava logika i određene zakonitosti njenog djelovanja. Savremene ekonomije su više ili manje otvorene prema svijetskom tržištu (robe/ proizvodi, novca, rada i kapitala). Privreda koja je dovoljna sama sebi nema šansi za rast i razvoj. Komplementarnost i uzajamna povezanost privrede postaje sve važniji fakor razvoja. Otvorenost privrede nameće i potrebu ovladavanja saznanjima o složenim tokovima novca i kapitala u međunarodnoj ekonomiji, sistemu i instrumentima plaćanja, efektima promjena deviznih kurseva, garancijama, promjenama kamatnih stopa na finansijskim tržištima, kursnim i valutnim rizicima, inflaciji i dr. Sticanje znanja iz finansijskog menadžmenta se nameće kao imperativ, koji se odnosi na manipuliranje uvoza roba i kapitala, fundamentalne probleme platnog bilansa, zaduživanje u inostranstvu, efekte upotrebe kapitala i dospeće obaveza, otežani pristup svetskom tržištu novca i kapitala, velike promijene na svijetskim finansijskim tržištima i u poslovnoj filozofiji međunarodnih finansijskih institucija. Evropski monetarni sistem, evropska novčana jedinica (EURO), ali i sve veća koordinacija makroekonomskih politika niza razvijenih privreda POSLOVNE FINANSIJE

21

FINANSIJSKI MENADŽMENT I OKRUŽENJE traže potpuno drugačiju filozofiju odnosa upravljanja finansijama. Savremeno bankarstvo u svijetu prolazi kroz novu fazu duboke transformacije. Radi se ne samo o novim oblicima poslova vezanih za novčane operacije, već i realne transakcije, informacijsku tehnologiju, kooperaciju, povezivanje bankarskog i realnog sektora privrede. Banke ulaze u spektar novih klasično nebankarskih poslova. Eksplozivan rast nebankarskih finansijskih institucija i sve razvijenije funkcije tržišta novca i tržišta kapitala, klasične banke stavljaju u položaj traženja novih metoda izvora sredstava, uz nove oblike oštre konkurentske borbe kamatnim i drugim uslovima sa brojnim ostalim nosiocima novca i štednje (kapitala). Proces koncentracije i centralizacije novca i kapitala, praćen istovremenim procesom internacionalizacije kapitala i bankarskih operacija, stvara novi tip banaka sve više uključenih u međunarodne finansijske tokove. Internacionalizacija poslova savremenih banaka praćena je i sve većim širenjem mreže banaka, uz sve raznovrsnije bankarske poslove. Disperzija banaka postaje stalni proces. To stvara novi tip univerzalne banke. Proces univerzalizacije poslovanja i spajanja poslovnih operacija preko mnogih banaka vodi novim procesima veće mobilnosti novca i bankarskog kapitala. Savremene tržišne ekonomije su visoko monetizirane. Finansijsaka revolucija je postala dominantno područje ekonomije. Za uspješno upravljanje finansijama neophodno je prihvatiti finansijsku filozofiju i finansijski način razmišljanja koji će integrirati sve finansijske funkcije u preduzeću. Savremeno shvaćanje finansija podrazumijeva uočavanje složenih pravila finansiranja, odnosno stavljanje u odnos optimalne strukture kapitala i optimalnih relacija djelova imovine i kapitala. U tom smislu kritička analiza pravila finansiranja pokazuje da se pravila ne mogu prihvatiti kao općevažeći kriteriji za ocjenu finasijskog položaja u preduzeću14. Pitanju ravnotežnog finansijskog položaja se mora pokloniti mnogo veći značaj. To znači treba uzeti u obzir sve mjere iz oblasti finansijskog planiranja, finansijskog upravljanja i finansijske analize, tako da budu usmjerene ka postizanju optimalne finansijske situacije u preduzeću. Ostvarenje tog cilja će dovesti do optimalne likvidnosti i rentabilnosti. Analizom finansija dolazi se do veoma upotrebljivih podataka sa višestrukom namjenom. Informacije o finansijskoj situaciji u preduzeću pružaju mogućnost dobrih i loših strana poslovanja, kao i mogućnost preduzimanja potrebnih mjera za ispravljanje lošeg i još veće poboljšanje dobrog. Finansijski menadžment se može definirati kao proces kreiranja finansijskih uslova, izbor odgovarajućih instrumenata i odluka u svrhu ostvarivanja izabranih finansijskih ciljeva ili postizanja konkretnih ekonomskih efekata15. Poslovna efikasnost preduzeća/kompanije, njena sigurnost, kao i brzina razvoja u najvećoj mjeri je u zavisnosti od stepena uspješnog 14 15

Vidaković Slobodan, Analiza Poslovanja preduzeća u tržišnoj privredi: novi Sad: Mala knjiga, 2001. str.31. Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama: Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str.21.

22

POSLOVNE FINANSIJE

FINANSIJSKI MENADŽMENT I OKRUŽENJE upravljanja finansijama. U savremenim tržišnim ekonomijama, globalno upravljanje finansijama je složen i atraktivan zadatak iz prostog razloga što oplodnja finansijskog kapitala po maksimalnoj stopi rentabilnost, odnosno po najvišoj mogućoj stopi dobiti koja predstavlja centralni motiv preduzetništva. Finansijski menadžment postaje jedna od osnovnih funkcija upravljanja preduzećem, u kreiranju i ostvarivanju politike plasmana i efikasnog korišćenja finansijskog kapitala, posebno kapitala uvoznog porijekla. Menadžment (upravljanje) deviznim kursom, politika pretcinjenog ili potcijenjenog deviznog kursa, savremena konvertibilnost valuta, međunarodno devizno tržište, spekulativno kretanje kapitala, devizna kontrola i upravljanje deviznim transakcijama, ali i povezanost domaćeg i svijetskog deviznog tržišta, postali su sastavni dio svake finansijske i razvojne politike preduzeća i države u cijelini16. Ni jedan od osnovna tri faktora proizvodnje ne mogu biti realizirana bez finansiranja, a to znači da nema ni pokretanja poslovanja bez finansiranja proizvodnje, raspodjele i potrošnje. Osiguranje neprekidnog i sigurnog finansiranja reprodukcije predstavlja osnovni zadatak upravljanja finansijama. Efikasno upravljanje finansijama u savremenim uslovima poslovanja teži konstantnoj stabilizaciji, ravnoteži i jačanju finansija preduzeća. Svaka pojava nestabilnosti, narušavanja ravnoteže i slabljenja finansijske snage vodi opadanju općeg poslovnog uspjeha i ekonomskih efekata preduzeća. Finansijska ravnoteža se održava sa maksimalnom rentabilnošču (unutrašnje mogućnosti) i optimalnom likvidnošću (vanjski uticaji). Ukoliko su potrebe za finansijskim kapitalom usklađene sa mogućnostima njihovog pokrića, preduzeće će biti u stanju održavanja finansijske ravnoteže. Finansijska ravnoteža se ispoljava u onim bilansnim relacijama koje omogućuju da uplate i isplate u određenom vremenskom peridu budu dovedene u odnos koji osigurava usklađivanje rentabilnosti i mogućnosti finansiranja. Pregledno, potpuno i vjerno prikazivanje finansija preduzeća pretstavlja osnovnu pretpostavku za bilo koju finansijsku analizu i jedan je od osnovnih zadataka preduzeća. Kada je uspostavljena finansijska ravnoteža, preduzeće je sposobno da izmiri svoje obaveze po bilo kojem osnovu. Stoga treba dati veći značaj finansijskoj ravnoteži. A to znači da se trebaju uzeti u obzir sve mjere u oblasti finansijskog planiranja, tekućeg finansijskog upravljanja i finansijske analize, tako da budu usmjerene ka postizanju optimalne finansijske situacije. Finansiski menadžment uključuje finansijsko planiranje strateškog karaktera, finansijsku organizaciju, finansijsku kontrolu i finansijske informacije. Stoga se finansijski menadžment mora posmatrati objedinjeno putem održavanja optimalne strukture imovine, kontrole procesa ulaganja i stalnog trenda povećanja ukupnih sredstava. Finansijski menadžment 16

Ristić Žarko, Komazec Slobodan, Globalni finansijski menadžment, Beograd: EtnoStil d.o.o, 2011 str.27.

POSLOVNE FINANSIJE

23

FINANSIJSKI MENADŽMENT I OKRUŽENJE vodi računa o ulaganju, finansiranju i upravljanju sredstvima. Uloga i značaj upravljanja finansijama kretala se od proučavanja i analize finansijskog poslovanja i položaja preduzeća i osiguranja finansijskih sredstava do upravljanja imovinom i rizicima, utvrđivanja namjene kapitala, optimalne strukture kapitala, utvrđivanje položaja preduzeća na tržištu i sl. Na promjenu uloge i značaja finansijskog menadžmenta poseban uticaj su imali procesi internalizacije i globalizacije, deregulacija, konkurencija, naglašen rizik i neizvjesnost poslovanja i promjena poreskih zakona. Finansijski menadžment po ocijeni ekonomista spada u esencijalne ljudske aktivnosti savremenog svijeta. Za upravljanje finansijama neophodno je poznavanje drugih ekonomskih disciplina, jer je upravljanje finansijama multidisciplinarna disciplina ekonomije, što podrazumijeva da je za uspješno vođenje finansija neophodno poznavanje drugih ekonomskih, ali i neekonomskih disciplina. Posebno treba naglasiti veze između finansijskog menadžmenta, finansijskog inženjeringa i finansijskog marketinga17. Finansijski inženjering ima zadatak da obezbijedi finansiranje preduzeća, da osigura operativno realiziranje finansijskih opracija, da predloži nove procedure finansiranja i da ažurira finansiranje investicijskih programa. U tom smislu kao posebni zadaci finansijskog inženjeringa su: (1) procjena vrijednosti preduzeća, (2) privatizacija, (3) divezifikacija finansijske strukture. Finansijski marketing, koji se tretira kao kao poslovna aktivnost u okviru procesa marketinga, povezuje marketing sa poslovnom finansijskom funkcijom preduzeća. Ima ulogu prikupljanja, koncentracije i distribucije novćanih sredstava. Njegova osnovna briga je da pronađe izvore finansiranja i da odredi u kojoj će se mjeri koristiti vlastiti izvori finansiranja. U tom smislu finansijski marketing, da bi sveo rizike na najmanju mjeru, stvara rezervni fond za pokriće rizika. Strategija finansijskog marketiga se definira u okviru funkcionalne strategije glavnih područja marketinga i finansijskog menadžmenta preduzeća. Tržišna privreda i tržišna ekonomija imaju na raspolaganju brojne instrumente pomoću kojih se realizira odgovarajuća finansijska strategija preduzeća, a najviše se koriste: kratkoročni likvidni instrumenti, dugoroćni likvidni instrumenti i finansijske inovacije. U razvijenijim tržišnim privredama, gdje je ekonomija, također tržišna postoji snažan i stabilizacijski finansijski sistem, broj instrumenata u odnosu na nerazvijena tržišta je mnogo veći, što ukazuje da je upravljanje finansijama moguće samo u razvijenim finansijskim tržištima. Upravljanje finansijskom funkcijom predstavlja poslovnu oblast od koje u velikoj mjeri zavisi uspjeh poslovanja. Dobro i uspješno upravljanje finansijama može preduzeće zaštititi od velikih rizika, koji su često neovisni od poslovnih transakcija i osigurati 17

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama: Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str. 21.

24

POSLOVNE FINANSIJE

FINANSIJSKI MENADŽMENT I OKRUŽENJE začajnu finansijsku dobit. Gotov novac i drugi raznovrsni oblici finansijske aktive se sve manje tretiraju kao bilansne kategorije i sve više postaju sredstva za stvaranje dohodka i povećanje imovine preduzeća, što ukazije da upravljanje finansijama predstavlja uslov razvoja preduzeća. Prema tradicionalnom pristupu finansijska funkcija izvršava slijedeće zadatke: planiranje potrebnih sredstava, pribavljanje sredstava pod najpovoljnijim uslovima, disponiranje sredstava i evidencija i inoformiranje uprave preduzeća. U preduzećima u BiH još su zadržana tradicionalna shvatanja: da su finansije računovodsvena i analitička služba, čiji je prvenstveni zadatak da obezbjeđuju sredstva za finansiranje poslovnih aktivnosti, vode evidenciju o dugovanjima, potraživanjima, kreditima, analiziraju poslovanje, pripremaju završni račun i obavljaju druge poslove administrativnog karaktera18. Savremene tržišne prilike uslovljavaju promjene pristupa upravljanju finansijama. Ekonomisanje novcem postaje posebna vještina koja pretpostavlja znanje, informiranost, ažurnost i odgovarajući organizacijski pristup. Najveće mogućnosti za uspjeh, odnosno efikasno poslovanje, je sticanje znanja iz finansijskog menadžmenta, koji uključuje znanja iz finansijskog inženjeringa i finansijskog marketinga. Za uspješno poslovanje nije dovoljno da preduzeće efikasno proizvodi/uslužuje, već je neophodno da aktivno upravlja finasijama. Stoga preduzeća moraju shvatiti da obavljanje osnovne funkcije i funkcije upravljanja finansijama moraju teći istovemeno jednako uspješno. Na promjenu pristupa upravljanja finansijama uticale su promjene ekonomije u svijetu. Neke od tih promjena se odnose na: dinamičko kretanje kapitala, kretanje kapitala koje se odvaja od realne ekonomije, kretanje deviznih kurseva, finansijske inovacije i razvoj informacijsko komunikacijskih tehnologija /ICT. 2. Finansijsko okruženje 2.1. Finansijski sistem Finansijski sistem, kao indikator stanja ekonomije i okvir upravljanja finansijama, je podsistem privrednog sistema, a privredni sistem podsistem društvenog sistema. Pored toga što je podsistem privrednog sistema, finansijski sistem je i podsistem političkog sistema. Određen je stanjem političkih odnosa, karakterom vlasništva i nivoom privrednog razvoja. Politički odnosi u našem društvu umjesto da podstiču ekonomski rast, stvorili su hijerarhiju i birokratiju koje zemlju vode u stagnaciju. Karakter vlasništva je takav da ne dozvoljava da se razvije tržišna privreda socijalnog tipa, već se monopolska privreda u kojoj vlada monopol i centralizam, umjesto konkurencije i decentralizacije. Finansijski sistem predstavlja jedan od ključnih uslova za razvoj privrede. U razvijenim zemljama finansijski sistem je razvijen tako 18

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama: Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str. 23.

POSLOVNE FINANSIJE

25

FINANSIJSKI MENADŽMENT I OKRUŽENJE da visok stepen privrednog razvoja zavisi od načina funkcioniranja finansijskog sistema. Njegova uloga je da omogući nesmetan tok sredstava u nacionalnoj ekonomiji. Snažan, efikasan i stabilan finansijski sistem predstavlja uslov za uspješno funkcioniranje privrednog sistema, a to znači rast i razvoj nacionalne ekonomije. Osnovna uloga finansijskog sistema je da omogući nesmetan tok finansijskih sredstva u nacionalnoj ekonomiji. Kada je efikasan i stabilan, finansijski sistem predstavlja uslov za uspješno funkcioniranje privrednog sistema, opstanak, rast i razvoj nacionalne ekonomije. Preko finansijskih tržišta i finansijskih posrednika, privredni subjekti dolaze do finansijskih sredstava neophodnih za finansiranje privrednog rasta i razvoja. Finansijski sistem ima funkciju povezivanja dvije značajne makroekonomske kategorije: štednje i investicija. Osigurava uspješno vođenje ekonomske politike i privrednog razvoja. Stoga snažan i stabilan finansijski sistem je preduslov za19: (1) nesmetano odvijanje procesa društvene reprodukcije i stabilnog privrednog razvoja, (2) nesmetanu cirkulaciju novčanih sredstava i održavanje optimalnih likvidnih subjekata, (3) ostvarivanje ciljeva monetarno kreditne politike, (4) funkcioniranje poslovnog bankarstva, (5) reguliranje ukupne ponude i tražnje, kao i cijene na finansijskom tržištu, (6) funkcioniranje i operacionalizaciju politike kreditiranja države i institucija i organizacija od posebnog društvenog interesa, (7) aktivno upravljanje finansijama. U zavisnosti od značaja tržišta vrijednosnih papira i banaka, finansijski sistemi se djele na: finansijske sisteme orijentirane bankama i finansijske sisteme orijentirane berzama. Elementi finansijskog sistema su: (1) finansijska tržišta, (2) finansijski instrumenti i (3) finansijske institucije i učesnici. 2.1.1. Finansijsko tržište Finansijsko tržište se može definirati i kao mehanizam koji dovodi u vezu ponudu i tražnju finansijskih sredstava, koja mogu da budu kratkoročna (tržište novca) i dugoročna (tržište kapitala). Poslovi na finansijskom tržištu odavno su prestali biti privilegija banaka. U tom smislu važno je istaći da se između finansijskih poslova i poslova banaka ne može povući znak jednakosti. Sve veći broj nebankarskih institucija u vidu štedionica, investicijskih fondova, dilersko brokerskih firmi, osiguravajućih društava i sl., postaju sve jača konkurencija bankama zatvarajući rupe u tražnji pružanjem novih, savremenijih usluga. Zajedničko za obje vrste institucija je to što svoje poslovanje obavljaju na finansijskom tržištu, odnosno njegovim segmentima i korišćenjem sličnih finansijskih instrumenata. U krajnjoj instanci ukupna poslovna aktivnost i banaka i nebankarskih institucija ima svoju potvrdu upravo u rezultatima ostvarenim na finansijskom tržištu. Finansijsko tržište, kao element finansijskog 19

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama: Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str.27.

26

POSLOVNE FINANSIJE

FINANSIJSKI MENADŽMENT I OKRUŽENJE sistema, predstavlja jedan od osnovnih postulata tržišne privrede. Osnovni segmenti tržišta su: tržišta proizvoda i usluga i tržišta faktora proizvodnje. U okviru faktora proizvodnje važnu ulogu ima finansijsko tržište. Upravo razvijenost tržišne privrede može se pratiti preko razvijenosti njenih osnovnih segmenata, a stepen razvijenosti finansijskog tržišta najviše govori o ukupnoj razvijenosti tržišne privrde. Razvoj finansijskog tržišta determiniraju faktori: (1) novac, koji predstavlja bazu za nastajanje međunarodnih finansijskih tržišta, on sistemski doprinosi nastajanju i jačanju finansijskih tržišta, (2) monetarna politika, koja upravlja funkcijom kreiranja novca i od nje zavisi masa novca u opticaju, (3) inflacija, koja nije pozitivan faktor, već faktor koji stabilizira finansijska tržišta. Međutim, inflacija se može iskoristi da nam ukaže na inovativne promjene koje su potrebne finansijskom sistemu, posebno u domenu organizacijske transformacije, (4) koncentacija kapitala, čije je porijeklo u akumulaciji viška vrijednosti koje se dalje kapitalizira, predstavlja materijalnu osnovu za formiranje finansijskog tržišta. Veći stepen koncentracije kapitala vodi ka razvojnoj tedenciji finansijskog tržišta. Minimalne pretpostavke za uspostavljanje finansijskog tržišta su odgovarajući zakonski propisi i standardi za integritet finansijskih tržišta, kao i eliminiranje barijera konkurenciji. Ovdje možemo konstatirati da razvijeno finansijsko tržište najviše nedostaje našoj zemlji na putu uključivanja u svjetske ekonomske tokove20. Uži koncept finansiskog tržišta polazi od organiziranog tržišta kao načina trgovanja finansijskim tržištima. U ovom kontekstu, pod finansijski tržištima se podrazumijevaju organizirana mjesta na kojima se susreću ponuda i potražnja za različitim oblicima finansijskih intrumenata i na kojima se, uz stroga pravila trgovine, organizirano formira cijena finansijskih instrumenata. Finansijsko tržište se može definirati kao mehanizam koji dovodi u vezu ponudu i tražnju finansijskih sredstava, koja mogu biti kratkoročna (tržište novca) i dugoročno (tržište kapitala)21. Finansijsko tržište ima veliki značaj za: (1) razvoj proizvodnje, (2) povećanje društvenog bogatstva, (3) ostvarivanje profitabilne akumulacije, (4) ostvarivanje kontinuiteta reprodukcije. Osnovne funkcije finansijskog tržišta su22: • Alokacija novca i kapitala: slobodna novčana sredstva se usmijeravaju prema onim emitentima finansijskih instrumenata za koje investitori procijenjuju da su pouzdani, profitabilni i perspektivni. • Obezbjeđenje likvidnosti/utrživosti: vlasnici mogu različite oblike finansijskih instrumenata kojima raspolažu prodati prije roka dospijeća. Tako se ostvaruje visok stepen utrživosti finansijskih instrumenata, što omogućuje da finansijsko tržište 20 21 22

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama: Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str.29. Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama: Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str..30 Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama: Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str. 30 i 31

POSLOVNE FINANSIJE

27

FINANSIJSKI MENADŽMENT I OKRUŽENJE bude efikasno. Obavljanje transakcija između kupaca i prodavaca na finansijskim tržištima utvrđuje se cijena različitih oblika finansijske aktive. Investitori nastoje aktivno iskoristiti svoja sredstva kroz visoke stope povrata. Smanjenje transakcijskih troškova odnosi se posebno na troškove traženja koji su povezani potrebama spajanja subjekata koji žele da kupe i prodaju isti oblik finansijske aktive. • Alokacija/prenos rizika: ova funkcija posebno dobija na značenju razvojem izvedenih vrijednosnih papira, koje daju niz dodatnih mogućnosti trgovanja. Razvijeno finansijsko tržište, njegova stabilnost predstavljaju prave pokazatelje razvijenosti nacionalne prvrede. Ovakva privreda se može uključiti u savremene svjetske ekonomske tokove. Vrsta finansijskog tržišta na kome se obavljaju, glavni je kriterij podjele poslova na finansijskom tržištu. Naravno postoje i poslovi koji su jedinstveni i zajednički za obje vrste finansijskog tržišta. Krajnji zaključak je da su svi raznovrsni, značajni i mnogobrojni. Ipak se i na novčanom tržištu i na tržištu kapitala mogu izdvojiti osnovni poslovi. Međuzavisnost tržišta kapitala i novčanog tržišta je od velikog značaja za sve učesnike na finansijskom tržištu, jer omogućava da saglasno svojim očekivanjima, interesima i mogućnostima izaberu najracionalniji put za realizaciju svoje poslovne strategije. Finansijsko tržište je dinamičko tržište. Faktori promjena u tržišnoj privredi su mnogobrojni i različiti i sa aspekta kvaliteta i sa aspekta kvantiteta. Finansijsko tržište je sastavni element finansijskog sistema i predstavlja jedan od osnovnih postulata tržišne privrede. Razvoj tržišne privrede može se pratiti preko razvijenosti njenih osnovnih segmenata: tržišta proizvoda/roba i usluga i tržišta faktora proizvodnje. Stepen razvoja finansijskog tržišta najviše govori o ukupnoj razvijenosti privrede. Finansijsko tržište je organizirano mjesto i prostor na kome se traže/ nude novčana sredstva i formiraju cijene zavisno od ponude i potražnje. Cijenu novčanih sredstava predstavlja kamatna stopa, odnosno kurs koji predstavlja cijenu novčanih sredstava na finansijskom tržištu. S njim se vrši alokacija novčanih sredstava i omogućuje optimalnost u korištenju raspoloživih resursa. Njegova je funkcija da osigura skladan privredni razvoj. Brojni faktori determiniraju razvoj finansijskog tržišta, a najvažniji su: novac, monetarna politika, inflacija, koncentracija kapitala23. Monetarna politika predstavlja bitan faktor finansijskog tržišta, njena uloga je upravljanje funkcijom kreiranja novca i od nje direktno zavisi masa novca u opticaju. Treba istaći da inflacija nije pozitivan faktor opšte ekonomske situacije, a neizbježno destabilizuje finansijsko tržište. Može se reći da između inflacije i finansijskih tržišta postoji uzročno posledična veza 23

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006.,str. 28.

28

POSLOVNE FINANSIJE

FINANSIJSKI MENADŽMENT I OKRUŽENJE koja zahtjeva njegovo nužno organizacijsko transformiranje zavisno od dejstva promjena24. Koncentracija kapitala25 predstavlja materijalnu osnovu za formiranje finansijskog tržišta. Veći procenat koncentracije kapitala uzrokuje izrazitije kvantitativno kvalitativne razvojne tendencije finansijskog tržišta u svim njegovim aspektima i elementima26. Širenje koncentracije kapitala uslovljava nastajanje novih oblika finansijskih tržišta. Osnovne funkcije finansijskog tržišta su: alokacija novca i kapitala, obezbjeđenje likvidnosti, određivanje cijena, mobilizacija finansijske štednje, smanjenje transakcijskih troškova, alokacija rizika. Ne postiji jedinstveni kriteriji za podjelu finansijskog tržišta. Prema karakteru tržišnog materijala, finansijsko tržište se može podjeliti na: (1) tržišta novca, koje predstavljaju najlikvidnije vrednosne papire sa rokom dospjeća od jedne godine, a koje uključuje devizno tržište, u kome devizni kurs predstavlja cijenu deviza, i (2) tržište kapitala koje predstavlja specijalizirano tržište na kome se trguje dugoročnim vrijednosnim papirima. Instrumenti finansijskog tržišta imaju formu vrijednosnih papira ili da potiču iz depozitnih i kreditnih odnosa. Obično su u obliku novca, vlasničkih i dugovnih. Sa aspekta karaktera tržišnog materijala finansijska tržišta možemo podjeliti na: tržišta novca i tržišta kapitala. 2.1.1.1. Tržište novca Tržište novca je najveći dio finansijskog tržišta, na kome se osigurava: žiralni novac i kratkoročni papiri od vrijednosti, krotkoročna kreditna sredsta, eskontno i lombardno tržište, primarno i sekundarno tržište kratkoročnih papira od vrijednosti. Tržište novaca obuhvata kreditna, eskontna, lombardna, devizna tržišta, i tržišta kratkoročnih papira i tržišta žiralnog novca. Tržište žiralnog novca je najvažniji deo novčanog tržišta. Preko njega monetarna vlast utiče na kretanja na svim ostalim tržištima. Ovo tržište je revizor cijene koštanja tržišnog materijala na svim ostalim tržištima. Cijena žiralnog novca izražena u vidu kamatne stope najmanja je u odnosu na sva ostala tržišta, ali je zato osnova za formiranje cijena na tim tržištima. Žiralni novac je najlikvidniji oblik imovine i on je početak i kraj transformacije raznih vidova imovine. Investicijsko tržište je segment tržišta kapitala na kome se trguje investicijskim materijalom. Ovo tržište je slično kreditnom, a osnovna razlika je u roku dospijeća kredita, 24 25 26

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006.,str. 29 čije je porijeklo u akumulaciji viška vrednosti koji se dalje kapitalizuje Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006.,str. 29

POSLOVNE FINANSIJE

29

FINANSIJSKI MENADŽMENT I OKRUŽENJE koji je ovde preko jedne godine. Druga razlika proizilazi iz same razlike u kvalitetu između novca i kapitala. Kreditno tržište je dio novčanog tržišta na kome se trguje kreditnim materijalom, sa rokom dospijeća do godinu dana. Dakle na ovom tržištu se susreće ponuda i tražnja za kratkoročnim kreditima i formira cijena u vidu kreditne kamate. Za kreditno tržište se kaže da je najkonzervativnije, najnetržišnije tržište od svih novčanih tržišta. Eskontno tržište je takav oblik tržišta gde se trguje eskontnim materijalom koji se u bilansu vidi kroz poziciju mjenični portfolio. Mjenica je papir od vrijednosti eskontnog tržišta koja vrši funkciju osiguranja i instrumenta plaćanja. Cijena eskontnih kredita se izražava preko eskontne kamate kojoj kao indikator za kretanje služi eskontna stopa centralne banke. Lombardno tržište je specijalizovano tržište za trgovinu lombardnim materijalom robnog karaktera (gde spadaju faktura i založnica), lombardnim materijalom nerobnog karaktera (gde spadaju papiri od vrijednosti iza kojih stoji finansijska transakcija) i lombardnim kreditima. Cijena kojom se trguje na lombardnom tržištu je lombardna stopa, koja je kao i eskontna stopa diskontnog karaktera i veća je od eskontne stope, a manja od kreditne. Devizno tržište obuhvata trgovinu devizama kao kratkoročnim potraživanjima izražen u stranom novcu što predstavlja poseban oblik novčane imovine. Cijena kojom se trguje na ovom tržištu predstavlja se u vidu deviznog kursa koji može biti izražen kroz broj domaćih novčanih jedinica za jedinicu stranog novca ili broj jedinica stranog novca za jedinicu domaćeg. Tržište kratkoročnih vrijednosnih papira je tržište na kome se emituju i primarno prodaju papiri od vrijednosti i istovremeno trguje već emitovanim papirima od vrijednosti kratkoročnog karaktera. Hipotekarno tržište je specijalizovano tržište kapitala na kome se trguje hipotekarnim založnicama, koje se emituju na osnovu hipoteka i hipotekarnim kreditima. Ovo tržište obuhvata trgovinu hipotekarnim založnicama na primarnom i sekundarnom tržištu gde svaka založnica ima dvostruko iskazanu vrijednost; u novcu i materijaliziranoj hipoteci27. Tržište dugoročnih papira od vrijednosti tzv. efekata sastoji se od emisionog ili primarnog tržišta i sekundarnog tržišta. Trguje se dionicama, odnosno dioničarskim kapitalom i obveznicama odnosno zajmovnim kapitalom i to putem berzanskog i vanberzanskog prometa.

27

Ristić Žarko, Komazec Slobodan, Globalni finansijski menadžment, Beograd: EtnoStil, 2011, str. 1084

30

POSLOVNE FINANSIJE

FINANSIJSKI MENADŽMENT I OKRUŽENJE Promjena u ukupnoj količini novca i stopa rasta količine novca utiču na makroekonomske pokazatelje: zaposlenost i stopu rasta bruto domaćeg proizvoda. Brzina opticaja novca je važan faktor u postupku analize likvidnosti. S njim se korigira odnos između bruto domaćeg proizvoda i novčane mase. Analiza likvidnosti se sprovodi vezano za prošlost kako bi mogli predviditi događaji u budućnosti. Faza u razvoju kvantitativne teorije novca vezana je za Keynes-ov model28 koji se zasniva na integralnom posmatranju procesa reprodukcije. U makroekonomskom toku dohodak se dijeli na potrošnju i štednju. Vezano za novac, osnovni problem je u odnosu prema štednji i investicijama. Kamatna stopa je određena na osnovu ravnoteže između potražnje i ponude novca. Potražnja za novcem zavisi od kamatnih stopa. Promjena kamatnih stopa može se predstaviti opadajućom eksponencijalnom funkcijom. Na tržištu novca, kao instrumenti novca, nalaze se papiri od vrijednosti koji su emitovani od strane centralne banke ili drugih subjekata koji su dobili saglasnost od nje da mogu biti na tom tržištu predmet kupovine i prodaje. U razvijenim privredama koriste se mnogobrojni instrumenti trgovine novcem i kratkoročnim papirima od vrijednosti. Najznačajniji instrumenti su: (1) međubankarska kupoprodaja novca, (2) kratkoročni papiri, (3) međubankarska trgovina viškovima obaveznih rezervi. U kratkoročne papire od vrijednosti spadaju: (a) državne obveznice, (b) obveznice centralne banke, (c) blagajnički zapisi centralne banke, (d) državni blagajnički zapisi, e) komercijalni zapisi, (f) bankarska potvrda o depozitu (depozitni certifikat), (g) bankarski akcepti, (h) komercijalni bonovi. Novcem se obično ne trguje svim oblicima vrijednosnih papira već samo onim vrijednosnim papirima koje izdaje centralna banka ili koje centralna banka tretira kao vrijednosne papire pogodne za trgovinu na tržištu novca, odnosno za ostvarivanje njene politike na zatvorenom ili otvorenom novčanom tržištu. Predmet kupoprodaje, odnosno instrument tržišta novca može postati samo onaj vrijednosni papir koji se uvijek može rediskontovati kod centralne banke uz određenu diskontnu stopu, a da se pri tome ne tereti rediskontni kontingent kojeg je centralna banka odobrila poslovnoj banci koja traži rediskont. U ovom pristupu tržištu novca, mjenice komercijalnog karaktera koje poslovna banka reeskontuje kod centralne banke na teret svog rediskontnog kontingenta, ne tretiraju se kao predmeti trgovine na tržištu novca, već se tretiraju kao vrijednosni papiri kojim se trguje na kreditnom, odnosno eskontnom tržištu. Ovaj instrument se koristi i kao sredstvo emisije centralne banke poslovnim bankama (reeskont papira od vrijednosti mjenica). Kupoprodaja kratkoročnih vrijednosnih papira na tržištu novca zbiva se, obično, između: dvije poslovne banke, jedne poslovne banke i centralne banke, države i poslovne banke, države i centralne banke, države i njenih institucija. S obzirom na subjekt koji ih 28

Kešetović Izudin, Monetarne finansije. Kalesija: C.P.A., 2007, str.95

POSLOVNE FINANSIJE

31

FINANSIJSKI MENADŽMENT I OKRUŽENJE izdaje (emituje) kratkoročne vrijednosne papire možemo podijeliti u tri grupe: (1) državni vrijednosni papiri kao što su državne obveznice, državne mjenice, državni blagajnički zapisi, (2) vrijednosni papiri centralne banke, kao što su blagajnički zapisi, (3) Vrijednosni papiri privrednih preduzeća, drugih firmi ili privatnih lica koji su akceptirani od strane ovlašćenih finansijskih institucija29. Državne obveznice spadaju jedan od osnovnih instrumenata kratkoročnih tržišta papira od vrijednosti. Razvijene privrede uglavnom su suočene sa budžetskim deficitom u visini od 20-30 budžetskih rashoda, odnosno do 10% bruto domaćeg proizvoda/BDP-a. Da bi osigurala dovoljna “realna” sredstva na finansijskom tržištu za finansiranje budžetskog deficita, država pristupa emisiji obveznica. Razlozi za emisiju obveznica su sljedeći: (1) prikupljanje novčanih sredstava za finansiranje budžetskog deficita, (2) smanjivanje pritiska na primarnu emisiju za pokriće budžetskih rashoda (redovnih i vanrednih), (3) reguliranje (uz pomoć centralne banke) uslova na tržištu papira od vrijednosti, (4) smanjivanje poreskog pritiska na poreske obveznike. Ove obveznice emituje državni organ da bi preko njih učinio mobilnost slobodnih novčanih sredstva svih subjekata koji imaju viškove sredstava i koji su spremni da kupe obveznice. To su uglavnom finansijske organizacije, banke, privredna i neprivredna preduzeća i fizička lica. Kupci se odlučuju za kupovinu državnih obveznica iz dva razloga: (1) sigurnost u plasiranju svojih novčanih sredstava, (2) profitabilnosti ulaganja (kamata je uglavnom viša u odnosu na bankarsku kamatu na depozite)30. Emituju se obično preko centralne banke. One imaju propisani oblik, način emitovanja, način isplate, kamate, s rokom 3, 6, 12 ili 24. mjeseci i unaprijed utvrđenom kamatnom stopom. Emisija se vrši putem aukcija ili neposrednom pogodbom. Centralna banka se javlja u ulozi posrednika u novčanim prometu. Državna obveznica je obligacioni vrijednosni papir kojim neka vlada (centralna, lokalna i sl.) ili neki njen ovlašćeni organ (ministarstvo finansija) posuđuje (prikupljaju) slobodna novčana sredstva od građana, preduzeća i sl. i s njima finansira privremeni budžetski deficit. Vlada se obavezuje da će u određenom roku imaocu obveznice vratiti posuđeni iznos naznačen na obveznici i kamatu po određenoj ugovorenoj kamatnoj stopi. Vlade se obično brinu o tome da na vrijeme isplate glavnicu i kamate i da sačuvaju povijerenje građana u njihove vrijednosne papire31. Blagajnički zapisi mogu biti državni ili centralne banke. Državni blagajnički zapisi su obligacije kojima država ne prihvata rizik. Visoko su likvidne obzirom da se vrlo lahko mogu pretvoriti u gotov novac prodajom na tržištu. Pošto imaju dosta male nominale često su vrlo podesni za kupovinu od strane velikog broja vlasnika sitnih ušteda. Profit 29 30 31

Ristić Žarko, Komazec Slobodan, Globalni finansijski menadžment, Beograd: EtnoStil, 2011, str. 1061 Ristić Žarko, Komazec Slobodan, Globalni finansijski menadžment, Beograd: EtnoStil, 2011, str.1061 Ristić Žarko, Komazec Slobodan, Globalni finansijski menadžment, Beograd: EtnoStil, 2011, str.1062

32

POSLOVNE FINANSIJE

FINANSIJSKI MENADŽMENT I OKRUŽENJE kod blagajničkog zapisa se dobija iz razlike u cijeni pri momentu emitovanja i vrednosti u vremenu dospijeća. Investitor kupuje balagajničke zapise po nominalnoj cijeni, a prodaje po uvećanoj za kamatnu stopu o roku dospijeća. Formiranje kamatne stope, rok dospeća, diskont i dr. su kao i kod drugih papira od vrijednosti32. Centralna banka u razvijenim privredama, sa razvijenom finansijskom strukturom, emituje svoje blagajničke zapise. To je jedan od osnovnih instrumenata preko koga centralna banka vrši operacije na otvorenom tržištu. Ovo tržište je integralni dio monetarne politike. Prodajom i kupovinom blagajničkih zapisa centralna banka preko kamatne stope na njih istovremeno regulira potrebnu količinu novca u privredi33. Komercijalni zapis predstavlja kratkoročnu papir od vrijednosti koja se koristi od strane privrednih subjekata kao sredstvo mobilizacije finansijskih sredstava. Izdavalac zapisa se obavezuje da će isplatiti određenu kamatu istekom roka na koji glasi, ali pri tome ne pruža nikakvu garanciju. Ovaj oblik papira od vrijednosti glasi na donosioca, mada može glasiti i na ime34. Komercijalne papire izdaju (emituju) poljoprivredna i druga preduzeća radi finansiranja otkupa sezonskih poljoprivrednih i drugih proizvoda, zatim radi finansiranja sezonskih zaliha ili radi finansiranja nove proizvodnje. Komercijalni papir je zajmovni/ kreditni vrijednosni papir koji njegovom vlasniku/kupcu garantuje povrat uloženih sredstava uz određenu kamatu u određenom roku. Depozitni certifikat je bankarska potvrda u kojoj banka potvrđuje da je novčani iznos, označen na certifikatu, kod nje deponovan (uložen) na odredeni rok i po određenoj kamatnoj stopi. Bankarski akcept je tipičan kratkoročan vrijednosni papir komercijalnog tipa koji pod određenim uslovima, određenim od strane centralne banke, može biti predmet trgovanja na tržištu novca. Ovaj vrijednosni papir predstavlja poslovnu mjenicu na koju je banka stavila svoj akcept, tj. potpis ovlašćenog lica i obećanje da će imaocu poslovne mjenice isplatiti na njoj naznačenu sumu u roku njenog dospijeća. Na taj način poslovna mjenica dobija karakter vrijednosnog papira kojim se može trgovati na tržištu novca. U protivnom, novčano tržište mjenicu ne prihvata kao svoj instrument. U tom slučaju poslovna mjenica i dalje služi kao osnova za eskontni kredit kod poslovnih banaka, odnosno kao osnova za reeskontni kredit poslovnih banaka kod centralne banke35. 32 33 34 35

Ristić Žarko, Ristić Žarko, Ristić Žarko, Ristić Žarko,

Komazec Slobodan, Komazec Slobodan, Komazec Slobodan, Komazec Slobodan,

POSLOVNE FINANSIJE

Globalni finansijski Globalni finansijski Globalni finansijski Globalni finansijski

menadžment, Beograd: menadžment, Beograd: menadžment, Beograd: menadžment, Beograd:

EtnoStil, 2011, EtnoStil, 2011, EtnoStil, 2011, EtnoStil, 2011,

str.1064 str.1064 str.1070 str.1069

33

FINANSIJSKI MENADŽMENT I OKRUŽENJE Razmatranje tržišta novca vezuje se za proces tranzicije privrede i ekonomije u tržišnu privredu i tržišnu ekonomiju. Uvođenje organiziranog trgovanja može se ostvariti samo putem trgovanja novcem. Djelujuću u elementarnom obliku, tržište novca ima izuzetno važnu ulogu u ravnomjernom raspoređivanju likvidnosti u finansijskom sistemu. Njegova uloga se naglašava putem dvije najvažije osobine finansijskog sistema, a to su: likvidnost i kamatna stopa. U tranziciji privrede obično se počinje sa sanacijom banaka, osnivanjem velikog broja novih banaka. U tom smislu potrebno je izbjeći bankarske krize, time radikalno modernizirati bankarsku scenu. Tržište novca prolazi kroz različite faze u kojima se, u skladu s okolnostima mijenjaju pokazatelji, te vrsta i broj učesnika, novi instrumenti trgovanja. Danas se može ukratko reći da tržište novca predstavlja instituciju koja tradicionalno doprinosi financijskoj stabilnosti zemlje, iako je organizirano trgovanje značajno reducirano u korist izravnog trgovanja učesnika novčanog tržišta. Kako bi se što bolje mogao razumjeti položaj tržišta novca, potrebno je imati razumijevanje osnovnih načela rada i ulogu institucije, a odnose se na: transparentnost, javnost, organiziranost, ravnopravnost i neutralnost. Poštivanje tih načela je uslov funkcioniranja ovakvog finansijskog tržišta, koje uključuje tržište novca. Ukupna potražnja za novcem treba da bilježi rast uz istodobni rast punude, koja treba biti što veća, a kamatna stopa što niža. Kada je manja potražnja za kratkoročnim pozajmicama, pada i kamatna stopa. Pri većoj ponudi smanjuje se potražnja, jer pojedini učesnici nisu spremni plasirati svoje viškove uz nisku kamatnu stopu, što se odražava na smanjenje opsega trgovanja. Novac je produkt robne proizvodnje i prometa. Kupovna moć novca se određuje u procesu razmjene. Pad kupovne moći novca uslijed promjene novca ne znači da se novac ne prihvata u procesu razmjene. Njegove osnovne funkcije su sredstvo razmjene, sredstvo očuvanja vrijednosti, obračunska jedinica/mjera vrijednosti, sredstvo odgođenog plaćanja. Novac predstavlja najlikvidniji oblik imovine. Kredit predstavlja kupovnu moć koja se posuđuje. Savremeni kreditni novac u obliku depozitnog novca obavlja pojedine novčane funkcije isto kao i papirni novac. 2.1.1.2. Tržište kapitala Tržište kapitala predstavlja  prostor na kome se sučeljavaju ponuda i tražnja za kapitalom. Kapital predstavljaju svi papiri od vrijednosti sa rokom dospeća dužim od godinu dana. To je mjesto za sveukupne poslove, kojima finansijske institucije trguju uglavnom vrijednosnim papirima i vrijenosnim derivatima. Emisiju vrijednosnih papira su državne i javne ustanove, financijske institucije i preduzeća. Vrijednosni papiri se kupuju i prodaju na 34

POSLOVNE FINANSIJE

FINANSIJSKI MENADŽMENT I OKRUŽENJE berzi. Na taj način dolaze do novčanih sredstava za svoje aktivnosti. Investitori koji kupuju vrijednosne papire su banke, investicijski i mirovinski fondovi, osiguravajuća društva i pojedinci koji žele postići dobit. Tržište kapitala predstavlja institucionalno organizirani prostor sa svim potrebnim elementima za njegovo funkcioniranje, u određenom vremenu i definiranim pravilima i uzansama ponašanja učesnika. Na tom prostoru i u okviru njegovog okruženja i pravila ponašanja, organizirano se susreću ponuda i tražnja sa kapitalom. Vidimo da tržište kapitala u osnovi, predstavlja specijalizirano tržište na kome se novac/kapital traži i nudi dugoročno i na kome se trguje već emitovanim dugoročnim vrijednosnim papirima. Primarno tržište kapitala ima vitalnu funkciju u kreiranju kapitala, a sekundarno tržište kapitala prihvata na primarnom tržištu emitovane dionice i obveznice i određuje uslove da se njime trguje. Ovde nema nikakve pojave finansijskih sredstava već se obavlja promet dugoročnih vrijednosnih papira.  Vanberzanski način funkcioniranja tržišta je sistem dogovorenog tržišta. Za razliku od tržišta novca, tržište kapitala u svim zemljama tržišne privrede je institucionalnog karaktera. U savremenim tržišnim ekonomijama dolazi do snažnog razvoja investicijskih fondova čiji je cilj da poboljša proces kupovine vrijednosnih papira od strane investitora. Postoje razni oblici investicionih fondova: otvoreni, zatvoreni i oročeni investicijski fond. Dosadašnja praktična iskustva tržišta kapitala ukazuju da se, kao učesnici najčešce pojavljuju: investitori kapitala u ulozi prodavaca, poduzetnici kapitala u ulozi kupaca, posrednici u formi banaka i drugih bankarskih organizacija specijalizovanih finansijskih isntitucija. Država ima ulogu regulatora i kontrolora na berzi. 2.1.2. Instrumenti finansijskog tržišta Finansijski instrumenti imaju formu vrijednosnih papira, a mogu nastati iz depozitnih i kreditnih odnosa. Mogu biti u obliku novca, vlasničkih i dugovnih instrumenata. U osnovi vrijednosni papiri predstavljaju dokumente koji dokazuju neki dug ili vlasništvo, odnosno određena potraživanja. Osnovna podjela vrijednosnih papira je na dugovne i vlaničke. Sa aspekta roka dospijeća djele se na papire tržišta novca i vrijednosne papire tržišta kapitala. 2.1.2.1. Instrumenti tržišta novca Instrumenti tržišta novca predstavljaju najlikvidnije vrijednosne papire sa rokom dospjeća do jedne godine. Ovaj instrument ima visok stepen likvidnost, odnosno utrživosti, kao i nizak nivo rizika, stoga se smatra najbližim supstitutom novca. Ovi vrijednosni papiri

POSLOVNE FINANSIJE

35

FINANSIJSKI MENADŽMENT I OKRUŽENJE imaju nisku stopu prinosa i često se koriste za kratkoročno finansiranje. Ove karakteristike predstavljaju osnovni razlog za atraktivnost tržišta vrijednosnih papra36: Bankarski akcepti: ovaj vrijednosni papir je ustvari mjenica trasirana na poslovnu banku koja je akceptira i koja time preuzima neopozivu obavezu da iznos na koji mjenica glasi isplati njenom donosiocu na dan dospijeća. Blagajnički zapis: ovaj vrijednosni papir je pisana isprava kojom se njen izdavalac obavezuje da kupcu u roku dospjeća plati određeni iznos primljenog novca s pripadajućom kamatom. Izdavaoci su ministarstva finansija, koji emisiju blagajničkih zapisa vrše s ciljem prikupljanja novčanih sredstava za finansiranje tekućih rashoda. Komercijalni zapis: ovaj vrijednosni papir ima uobičajeni rok od 45 dana, mada se mogu emitovati i na rok do jedne godine. Izdaju ih kompanije sa visokim kreditnim rejtingom. Federalni fondovi: ovi vrijednosni papiri predstavljaju obavezne rezerve poslovnih banaka na računu centralne banke koji se mogu kupiti ili prodati među bankama, sa kratkim rokom najčešće od jednog dana. Ugovori o reotkupu: ovi vrijenosni papiri predstavljaju ugovore o kupovini/prodaji koji često važe samo jedan dan, ali mogu važiti i 30 i više dana i zovu se terminski ugovori. Obim ovih transakcija je velik, pa se smatra da predstavljaju novu silu finansijskog tržišta. Depozitni certifikati: ovi vrijednosni papiri predstavljaju potvrde o depozitu, vrlo su likvidni i smatraju se sigurnim finansijskim instrumentom, izdaju ih poslovne banke, a najčešći kupci su pojedinci. 2.1.2.2. Instrumenti tržišta kapitala Istrumenti tržišta kapitala su vrijednosni papiri koji imaju rok dospijeća duži od jedne godine, a obuhvataju dugovne i vlasničke instrumente, odnosno sve dugoročne obveznice i dionice. Obveznice se mogu definirati kao vrijednosni papiri koji omogućavaju emitentima da prikupe sredstva za finansiranje svojih potreba na kreditnoj osnovi, a koje svojim vlasnicima obzbjeđuju isplatu kamate i glavnice po unaprijed utvrđenoj dinamici, u određenom vremenskom periodu37. Sa aspekta emitenta moguće je razlikovati dva instrumenta vrijenosnih papira tržišta kapitala: (1) državne vrijednosne papire, koje emituju vlade i različiti državni organi i organizacije, (2) vrijednosne papire koje emituju preduzeća i drugi privredni subjekti. 36 37

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str..34. Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str.35.

36

POSLOVNE FINANSIJE

FINANSIJSKI MENADŽMENT I OKRUŽENJE Prema roku dospijeća, vrijednosne papire kao instrumente duga, djelimo na: (1) kratkoročni rok do jedne godine (instrumenti tržišta novca), (2) srednjoročne sa rokom dospijeća do pet godina, (3) dugoročne sa rokom dospijeća dužim od pet godina. Zajedno sa srednjoročnim vrijednosnim papirima predstavljaj tržište kapitala. Prema porijeklu zemlje emitenta razlikuju se obveznice: (1) domaće obveznice koje se emituju na domaćem finansijskom tržištu, (2) inostrane koje emituju strana finansijska tržišta, (3) euroobveznice koje se emituju na finansijskom tržištu nekih zemalja EU. Prema načinu osiguranja, obveznice se dijele na: (1) sigurne: obveznice kojim se osigurava imovina/garancija. Hipotekarne obveznice su osigurane hipotekom koja može biti zatvorena, odnosno ne dopušta ponovno zaduživanje, otvorena, moguća daljna zaduženja, ili ograničeno otvorena koja dopušta zaduženja do određenog iznosa, (2) nesigurne: ove obveznice mogu izdavati veća preduzeća, kojima je garancija njihov dobar ugled. Kod ovih obveznica ne postoji formalna garancija emitenta da će obaveze biti izvržene. Prema starosti duga, obveznice se dijele na (1) starije i (2) mlađe. Postojanje obveznica višeg nivoa starosti, govori da postoji razlika u prioritetima nad aktivom preduzeća u slučaju bankrotstva. Prema karakteru kamata obveznice se dijele na: (1) oveznice s fiksnom kamatom stopom: ove obveznice predstavljaju najčešći tip obveznica. Kamata se obračunava prema fiksnoj kamatnoj stopi na nominalnu vrijednost obveznice, (2) obveznice s varijabilnom kamatnom stopom: ova kamatna stopa se određuje prema kamatnoj stopi na tržištu ili prema kamatnim stopama koje odobravaju specijalizirane finansijske organizacije, (3) obveznice bez kamatne stope: ove obveznice se prodaju uz diskont za iznos kamata. Obveznice s jednokratnim dospijećem, nemaju kamatne kupone. Prema sistemu amortizacije obveznice se dijele na: (1) obveznice s jednokratnim dospićem: obveznice čija se glavnica amortizuje odjednom, a kamata se isplaćije u jednakim iznosima godišnje, polugodišnje ili tromjesečno, (2) obveznice s višesrukim dospijećem: ove obveznice se amortizuju godišnjim, polugodišnjim ili tromjesečnim isplatama zajedno s pripadajućim kamatama, (3) obveznice s kombiniranim dospijećem: ove obveznice se izdaju kako bi se iskoristile prednosti i izbjegli nedostaci predhodne dvije obveznice. Prema opcijama obveznice se dijela na: (1) konvertibilne obveznice: ove obveznice daju vlasnicima pravo konverzije obveznica u obične dionice preduzeća, (2) obveznice s pridruženom punomoći: ove obveznice daju vlasnicima pravo da kupe obične dionice preduzeća po unaprijed utvrđenoj cijeni, (3) obveznice s opozivom: ove obveznice daju

POSLOVNE FINANSIJE

37

FINANSIJSKI MENADŽMENT I OKRUŽENJE pravo emitentu da ih opozove, pri čemu se vlasniku obveznice isplaćuje premija, obveznice otkupljive na zahtjev vlasnika: ove obveznice su otkupljive na zahtjev vlasnika, odnosno obveznicu mora otkupiti emitent na zahtjev vlasnika. Dionice se klasificiraju na dvije osnovne grupe: obične i preferencijalne dionice. Po osnovu običnih dionica investitori, kroz dividende, učestvuju u profitu preduzeća. Obične dionice predstavljaju učešće u vlasništvu preduzeća i osiguravaju vlasnicima glasačka prava na skupštini dioničara i učešće u likvidnoj masi, prefercijalne dionice imaju prednost u odnosu na obične u pogledu isplate dividendi i po osnovu učešća u likvidacijskoj masi preduzeća. Manje su rizične od običnih, ali njihovi vlasnici nemaju prava glasa na skupštini dioničara. Zadrže klauzulu kumulativnosti, što znači da neisplaćene dividende se ne gube, već se kumulativno nadoknađuju u budućem periodu. Mogu imati i klauzulu opoziva, tj. otkupa od strane emitenta uz plaćanje otkupne premije njihovim vlasnicima. 2.1.2.3. Izvedeni vrijednosni papiri Izvedeni vrijednosni papiri ne odražavaju ni kreditni ni vlanički odnos. Predstavljaju prava na dionice, obveznice, ostale osnovne vrijednosne papire, kamate, divizni kurs i sl. Njihova vrijednost se izvodi iz vrijednosti neke druge osnovne aktive koja se nalazi u njihovoj osnovi. Nazivaju se finansijski derivati. Ovi vrijednosni papiri su izazvali krupne promjene na finansijskim tržištima i na međunarodnom finansijskom tržištu. Predstavljaju katalizatore razvoja finansijskih tržišta. Dijele se na slijedeće izvedene vrijednosne papire: • forvard: predstavlja terminski ugovor između kupca i prodavca o kupovini/prodaji određene robe, gdje se isporuka te robe i njeno konačno plaćanje vrši u budućnosti, po unaprijed utvrđenoj cijeni, • fjučers: može se reći da je fjučers ugovor specifična poslovna transakcija terminskog karaktera. Ovi ugovori omogućavaju učešće treće strane. Za fjučers tržišta može se reći da su likvidnija i efikasnija u odnosu na forvard tržišta, • opcije: predstavljaju pravo, a ne obavezu kupovine ili prodaje nekog finansijskog tržišta, po ugovorenoj cijeni. Opcije se smatraju najuspješnijim instrumentom savremenih finansija, • svop: predstavlja sporazum kojim se ugovorne strane obavezuju na zamjenu: bilo fiksne kamate za flukturirajuću i/ili zamjenu jedne valute, po ugovorenom kursu i na tačno utvrđen datum.

38

POSLOVNE FINANSIJE

FINANSIJSKI MENADŽMENT I OKRUŽENJE 2.1.3. Finansijske institucije i učesnici Institucije monetarnog sistema su: centralna banka, poslovne banke i finansijsko tržište. Banke su institucije koje se bave profesionalno uzimanjem i davanjem kredita. Njihov zadatak je da slobodni kapital i novčana sredstva prikupe i da ih pozajmljuju drugima. Bankarski sistem, koji predstavlja podsistem finansijskog sistema, ima dvostepeni sistem organizacije: sistem centralne banke i sistem poslovnih banaka. 2.1.3.1. Centralna banka Centralna/emisiona banka ima funkciju održavanje stabilnosti novca, kontrole i reguliranja mase novca u opticaju, unutrašnje likvidnosti u realnom sektoru ekonomije, likvidnost plaćanja sa inostranstvom, funkcioniranje finansijskog tržišta, upravljanje državnim dugom. Ona svojim kamatnim stopama snažno utiče na formiranje kamatne stope na novčanom tržištu, kao i na kretanje odnosa ponude i potražnje novca. Kretanje ponude i tražnje na berzi novca pokazuje unutrašnje stanje u ekonomiji neke zemlje, a tržište novca se pojavljuje kao institucija preko koje centralna banka ostvaraje osnovne ciljeve monetarne politike. Promjene eskontne ili diskontne stope, promjene stope obavezne rezerve, odluke o visini kredita državi (za pokriće budžetskog deficita i sl.), promjene rediskontnog kontingenta, odluke o veličini i uslovima dobijanja kredita - sve te i slične odluke centralne banke imaju direktan odraz na kretanje ponude i potražnje novca38. Centralna banka u razvijenim tržišnim privredama sa razvijenim finansijskim tržištem direktno se uključuje u operacije kupovine ili prodaje kratkoročnih papira od vrijednosti na tržištu. Ona vrši i kontrolu novčanog tržišta putem diskontne, lombardne i reeskontne stope, ali i direktnim operacijama na otvorenom tržištu. Ovim instrumentima centralna banka nastoji uspostaviti i održati ravnotežu ponude i tražnje na novčanom tržištu, a posebno promjenama kamatne stope i kupovinom i prodajom papira od vrijednosti. Pored toga indirektno se djeluje i na kreditni potencijal banaka, njihovu kreditnu aktivnost i likvidnost, a preko njih i na ukupnu privrednu aktivnost. Istovremeno se djeluje i na raspoloženje i odluke vlasnika novca da ga troše, ulažu u određene papire od vrijednosti ili ulažu na štednju kod banaka. Transakcije kupovine ili prodaje papira od vrijednosti odnose se najčešće na državne papire od vrijednosti (obveznice), ali i sopstvene obveznice, ili obveznice drugih subjekata koje prihvati centralna banka kao predmet finansijskog tržišta. Ove transakcije predstavljaju veoma značajan instrument reguliranja količine primarnog novca, a posebno u razvijenim privredama39. 38 39

Ristić Žarko, Komazec Slobodan, Globalni finansijski menadžment, Beograd: EtnoStil, 2011, str.1056. Ristić Žarko, Komazec Slobodan, Globalni finansijski menadžment, Beograd: EtnoStil, 2011, str. 571

POSLOVNE FINANSIJE

39

FINANSIJSKI MENADŽMENT I OKRUŽENJE Razvojem monetarnih sistema centralne banke se izdvajaju od ostalih banka i dobijaju monopol za emisionu funkciju, odnosno izdavanje novca. Položaj i mjesto centralne banke u svakoj privredi je bio specifičan, u korelaciji s razvojem finansijkih, političkih i ekonomskih okolnosti. Međutim, karakteristično je za sve centralne banke, u svim bankarskim sistemima i u svim ekonomijama njihovo centralno mjesto (monetarna vlast) u monetarno-kreditnom sistemu i domenima uticaja i odgovornosti za privrednu aktivnost i finansijska kretanja u zemlji. Osnovne funkcije centralne banke su: (1) reguliranje opticaja novca i emisije kredita, u skladu s zahtjevom likvidnosti i monetarne stabilnosti u zemlji, (2) održavanje likvidnosti u međunarodnim plaćanjima i briga za platni bilans, (3) očuvanje unutrašnje i međunarodne vrijednosti novca, (4) očuvanje likvidnosti kreditnog sistema u zemlji, (5) kontrola rada banke radi održavanja monetarne stabilnosti, (6) obavljanje raznih finansijskih transakcija za račun države, (7) analiza novčanih i privrednih kretanja na domaćem i međunarodnom planu, saradnju s međunarodnim finansijskim institucijama i centralnim bankama drugih zemalja radi nesmetanih transakcija na međunarodnom planu40. Centralna banka nije zadužena za dobit, već za realizaciju određenih ciljeva i zadataka monetarnih finansija. Najznačajnija funkcija centralne banke odnosi se na regulaciju novčanih tokova, obim kreditne aktivnosti u zemlji i održavanje monetarne stabilnosti. Ove zadatke centralna banka izvršava preko sledećih instrumenata: politike eskontne stope, politike otvorenog tržišta, politikom obaveznih rezervi i kvalitativnom i kvantitativnom kontrolom kredita. Centralna banka kao monetarna vlast je osnovni i najvažniji učesnik na tržištu novca. Njena važnost proizilazi iz njenog mjesta i uloge koju ima i ostvaruje u funkcioniranju tržišta novca. Kao učesnik na tržištu novca ona vrši ulogu “banke banaka” vodeći kod sebe evidenciju o stanju na računima svih poslovnih banaka i drugih učesnika na tržištu novca. Ona je autonomna i potpuno samostalna u reguliranju, sprovođenju i propisivanju pravila ponašanja koja su obavezujuća za sve druge učesnike na tržištu novca. Centralna banka samostalno donosi odluke vezane za: (1) obim ponude izražene u povećanju ili smanjenju novčanih kontigenata, (2) obim tražnje izražen u povećanju ili smanjenju obaveza rezerve, (3) obim javnog duga izražen u prodaji ili kupovini papira od vrijednosti, može se zaključiti da je centralna banka praktično osnivač, organizator, regulator i kontrolor ukupnih poslovnih događanja i radnji koje se dešavaju na tržištu novca. Promjene diskontne i eskontne stope, rediskontnog kontigenta, stope obavezne rezerve, obima i uslova kredita i druge aktivnosti centralne banke imaju direktan i neposredan odraz na promjene na tržištu novca, koje se prate i analiziraju od strane svih ekonomskih subjekata.

40

Ristić Žarko, Komazec Slobodan, Globalni finansijski menadžment, Beograd: EtnoStil, 2011, str.379

40

POSLOVNE FINANSIJE

FINANSIJSKI MENADŽMENT I OKRUŽENJE 2.1.3.2. Poslovne banke Poslovne banke su osnovna karika finansijskog sistema, odnosno specifične institucije koje prikupljaju slobodna novčana sredstva, uzimaju i daju kredite, obavljaju funkcije platnog prometa i vrše druge poslove za svoje korisnike/komitente. Njihova osnovna funkcija je u mobilizaciji i koncentraciji novčanih sredstava, a posluju na tržišnom principu. Poslovne banke se prepoznaju kao: komecijalne/depozitno kreditne, univerzalne banke, investicijske banke, specijalizirane banke, razvojne banke41. Poslovna banka kao učesnik na tržištu novca može se javiti u dvostrukom odnosu. U prvom slučaju ona može imati odnos sa centralnom bankom, a u drugom slučaju ona može imati poslovni odnos sa drugim učesnicima na tržištu novca. Za sticanje svojstva učesnika na tržištu novca poslovna banka mora ispunjavati određene preduslove i to: (1) banka mora imati svoj žiro-račun, čije stanje svakog momenta mora biti poznato centralnoj banci, (2) banka neposredno mora biti u poslovnom odnosu sa centralnom bankom, (3) banka mora biti samostalna finansijska institucija osnovana po zakonu o bankama i imati svojstvo pravnog lica, (4) mora imati poseban organizacijski dio (službu, tehnički i kadrovski osposobljenu za obavljanje poslova na tržištu novca. Poslovna banka ukoliko obavlja poslove za nekog od neučesnika, mora te poslove sa drugim učesnikom obavljati samo u svoje ime, za svoj račun i uz svoju odgovornost i rizik42. One se na tržištu kapitala mogu javiti u ulozi investitora, korisnika, komisionara i čistog posrednika. Javljaju se kao depozitne (komercijalne), investicijske, hipotekarne i univerzalne banke. Osnovna karakteristika depozitnih banaka jeste struktura bilansne pasive koja je svojim najvećim djelom kratkoročnog karaktera. Ova osobina je od izuzetne važnosti, sa obzirom na to da je obilježje kapitala vezano za njegovu dugoročnost. Uprkos tome, depozitne banke se ipak javljaju na tržištu kapitala i to često sa značajnom ulogom. Ta uloga depozitne banke znači njenu sposobnost da realizira svoje konverzacijske funkcije, tj. izvrši transformaciju novca u kapital43. Investicijske banke su najsnažnije i najmoćnije učesnice na tržištu kapitala svake zemlje. Pasivu ovih banaka najvećim dijelom čini kapital uz također značajno učešće vlastitog kapitala. Ove banke nemaju tako razgranatu mrežu filijala kao depozitne banke zbog čega i imaju manje značajnu ulogu na području emisije i plasmana efekata na tržištu kapitala. To proizilazi iz činjenice da one posjeduju značajan obim sopstvenog kapitala i veliki broj stručnjaka i eksperata za transakcije na primarnom tržištu kapitala. Odobravanjem kredita i 41 42 43

Kešetović Izudin, Monetarne finansije. Kalesija: C.P.A., 2007. str. 136 Ristić Žarko, Komazec Slobodan, Globalni finansijski menadžment, Beograd: EtnoStil, 2011, str. 580 Ristić Žarko, Komazec Slobodan, Globalni finansijski menadžment, Beograd: EtnoStil, 2011, str. 381

POSLOVNE FINANSIJE

41

FINANSIJSKI MENADŽMENT I OKRUŽENJE ulaganjem u razvoj privrede ove banke, u osnovi, vrše iz akumulacije ili štednje, za razliku od kratkoročnih kredita iz depozitnog novca, vrši kreiranje nove kupovine snage (novčane mase), dok kroz dugoročno kreditiranje iz već stvorene akumulacije - vrši samo preraspodjelu tih sredstava, ona utiče neposredno na novčanu masu i kupovnu snagu u privredi44. Hipotekarne banke imaju najbolju usaglašenost ročne strukture izvora i plasmana pa su zbog toga važan učesnik na tržištu kapitala. One se na tržištu kapitala javljaju u ulozi investitora, korisnika, komisionara i čistog posrednika. Od ostalih banaka hipotekarne banke se razlikuju po tome što su njeni najveći ukupni plasmani pokriveni hipotekom na nekretnine i što je cjelina ili najveći dio tih plasmana i refinansiran emisijom založnica45. Univerzalne banke su nastale kao rezultat ispoljenih negativnih pojava kod banka klasičnog tipa, tj. kao rezultat problema u radu depozitnih i investicijskih banaka. Danas su one najzastupljenije u bankarskom sektoru, zahvaljujući činjenici da maksimalno koriste sve prednosti depozitnih i investicijskih banaka. Univerzalna banka predstavlja takvu banku koja obavlja, kako kratkoročne, tako i dugoročne poslove, ali i druge oblike bankarskih poslova. Najveći broj banaka u Americi, Japanu, Nemačkoj i nekim drugim razvijenim zemljama je univerzalnog tipa. To je posledica sve jačeg integriranja industrijskog i bankarskog monopola, ali i činjenice da preduzeća na jednom mjestu nalaze sve oblike kredita i zadovoljavanje drugih potreba. Takva banka osigurava sebi kontrolu nad cjelokupnim finansijskim poslovanjem svog komitenta. Osnova aktivnosti ovih banka usmjerena je na osnivanje i finansiranje industrijskih preduzeća, kupovinu i prodaju vrijednosnih papira, posredovanje kod sklapanja državnih zajmova i sve finansijske transakcije za koje je potreban ogroman kapital46.

44 45 46

Ristić Žarko, Komazec Slobodan, Globalni finansijski menadžment, Beograd: EtnoStil, 2011, str. 381 Ristić Žarko, Komazec Slobodan, Globalni finansijski menadžment, Beograd: EtnoStil, 2011, str. 381 Ristić Žarko, Komazec Slobodan, Globalni finansijski menadžment, Beograd: EtnoStil, 2011, str. 382

42

POSLOVNE FINANSIJE

Jedna novčana jedinica raspoloživa odmah i jedna novčana jedinica raspoloživa u II. Temeljni koncepti upravljanja finansijama

nekom budućem trenutku predstavljaju dva različita ekonomska dobra i veza između ovih vrijednosti predstavlja suštinu vremenske vrijednosti novca jer je jedina razlika između njih zapravo vrijeme. Značaj ove vremenske vrijednosti novca u finansijama i TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJSKI MENADŽMENT I 1. Vremenska vrijednost ekonomiji najbolje potvrđuju stavovinovca nekih ekonomista po kojima „složena kamata FINANSIJAMA OKRUŽENJE predstavlja najveći ljudski izum“. U ovom poglavlju biće opisani osnovni pojmovi i TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJAMA relacije izmeđuII. ovih vrijednosti kroz prizmu ugrađenih Excelovih funkcija uz paralelan Jedna novčana jedinica raspoloživa odmah i jedna novčana jedinica u tradicionalan prikaz. vrijednost Od velikog broja raspoloživih ugrađenih funkcija uraspoloživa proračunskoj 1. Vremenska novca 1 nekom budućem trenutku predstavljaju dva različita ekonomska dobra i veza između tablici Excel, ovdje su korištene sljedeće : FV, PV, EFFECT, PMT, POWER, Jedna CUMPRINC, novčana jedinica raspoloživa odmah ii vrijednosti jedna novčana jedinica raspoloživa u ovih vrijednosti predstavlja suštinu vremenske jer je jedina razlika CUMIPMT, EXP, SUM, IPMT PPMT. U novca nastavku će biti prikazana nekom budućem trenutku dva različita ekonomska dobranovca i vezaposredstvom ovih su između njih zapravo vrijeme.predstavljaju ove vremenske vrijednosti uizmeđu finansijama i pravila, odnosno sintakse zaZnačaj pravilno korištenje ovih funkcija, čijim vrijednosti predstavlja suštinu vremenske vrijednosti novca jer je jedina razlika između njih ekonomiji potvrđujukoji stavovi nekih na ekonomista po kojima „složena novčanih kamata obrađeni najbolje osnovni pojmovi se odnose ukamaćivanje i diskontovanje zapravonajveći vrijeme. ljudski Značaj ove vremenske vrijednosti novca ubiće finansijama i ekonomiji najbolje predstavlja izum“. U ovom poglavlju opisani osnovni pojmovi i tokova; uz još neke dodatne funkcije koje već sadrži proračunska tablica Excel potvrđuju stavovi nekih ekonomista po kojima „složena kamata predstavlja najveći ljudski relacije između ovih vrijednosti kroz prizmuvezana ugrađenih Excelovihmatematiku. funkcija uz paralelan moguće je potpuno obraditi sva poglavlja za finansijku izum“. Uprikaz. ovom poglavlju biće opisani osnovni pojmovi i relacije između ovih vrijednosti tradicionalan Od velikog broja raspoloživih ugrađenih funkcija u proračunskoj 1paralelan Čarobna Excelova formula prema kojoj se mogu izračunati svi bitni elementi koje kroz prizmu ugrađenih Excelovih funkcija uz tradicionalan prikaz. Od velikog POWER, tablici Excel, ovdje su korištene sljedeće : FV, PV, EFFECT, PMT, broja raspoloživih ugrađenih u proračunskoj Excel, ovdje tretira finansijska matematika, glasi: CUMIPMT, CUMPRINC, EXP, funkcija SUM, IPMT i PPMT.tablici U nastavku će su bitikorištene prikazana sljedeće47: FV, PV, EFFECT, PMT, POWER, CUMIPMT, CUMPRINC, EXP, SUM, IPMT ( funkcija,) čijim posredstvom pravila, odnosno sintakse za pravilno korištenje ovih su i PPMT.( U nastavku će biti prikazana pravila, odnosno sintakse za pravilno korištenje ovih ( ) ) obrađeni osnovni pojmovi koji se odnose na ukamaćivanje i diskontovanje novčanih funkcija, čijim posredstvom su obrađeni osnovni pojmovi koji se odnose na ukamaćivanje tokova; uz još neke dodatne funkcije koje već sadrži proračunska tablica Excel i diskontovanje novčanih tokova; uz još neke dodatne funkcije koje već sadrži proračunska rate je kamatna stopa po periodu ukamaćenja. moguće je potpuno obraditi sva poglavlja vezana za finansijku matematiku. tablica Excel moguće je potpuno obraditi sva poglavlja vezana za finansijku matematiku.

Čarobna Excelova formula prema kojoj se mogu izračunati svi bitni elementi koje je ukupni broj perioda. nper Čarobna Excelova formula prema kojoj se mogu izračunati svi bitni elementi koje tretira tretirafinansijska finansijska matematika, glasi: matematika, glasi: pmt je vrijednost uloga ili otplatne rate u svakom periodu. ( ) ( ) ( ) pv je sadašnja vrijednost, ili sadašnja ukupna vrijednost niza budućih novčanih je kamatna stopa periodu ukamaćenja.se da je 0. jerate kamatna stopa popoperiodu ukamaćenja. rate iznosa. Ako je pv ispuštena, pretpostavlja

nper je ukupan broj perioda. je ukupan ulog ili otplatna rata u svakom periodu. nper jepmt ukupni broj perioda. fv je buduća vrijednost. pv je sadašnja vrijednost, ili sadašnja ukupna vrijednost niza budućih novčanih iznosa. je pv pretpostavlja se dajeu jedospijeće 0. ili otplatne rate svakom periodu. pmt typejeAko jevrijednost broj 0 ispuštena, ili 1uloga koji pokazuje kada plaćanja. Ako je ispušten, fv je buduća vrijednost. pretpostavlja se da je 0. je broj 0vrijednost, ili 1 koji pokazuje kada jeukupna dospijećevrijednost plaćanja. Ako je ispušten, pv jetype sadašnja ili sadašnja niza budućihpretpostavlja novčanih se da je 0. iznosa. Ako je pv ispuštena, pretpostavlja da je 0. oznaci i, nper odgovara oznaci Kod tradicionalnog prikaza računanja rateseodgovara Kod tradicionalnog prikaza računanja rate odgovara oznaci i, nper odgovara oznaci n, n, pmt odgovara oznaci R ili A, tako da gornju formulu možemo napisati, kao: odgovara oznaci R ili A, tako da gornju formulu možemo napisati, kao: fv je pmt buduća vrijednost. ( ) ( ) kada( je dospijeće ) plaćanja. Ako je ispušten, type je broj 0 ili 1 koji pokazuje

pretpostavlja da formule je 0. nastaju njeni odgovarajući modaliteti kao posebne forme u skladu Iz ovese opšte Iz ove opšte formule nastaju njeni odgovarajući modaliteti kao dobijamo: posebne forme u sa konkretnim zadacima. Prikazane su i odgovarajuće sintakse. Tako Kod tradicionalnog prikaza računanja rate odgovara oznaci i, nper odgovara skladu sa konkretnim zadacima. Prikazane su i odgovarajuće sintakse. Takooznaci 47 Harun Kuč: Finansijska matematika kroz prizmu finansijskih funkcija u Excelu, Zenica, maj 2000. godine n,dobijamo: pmt odgovara oznaci R ili A, tako da gornju formulu možemo napisati, kao: 1

43

( ) POSLOVNE Harun Kuč: FinansijskaFINANSIJE matematika finansijskih ( ) kroz prizmu ( ) funkcija u Excelu, Zenica, maj 2000. godine

Iz ove opšte formule nastaju njeni odgovarajući modaliteti kao posebne forme u

25

Tablica Tablica – – I, I, faktor faktor akumulacije akumulacije Tablica – I, faktor akumulacije TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA (( Tablica – I, faktor akumulacije FINANSIJAMA ( Tablica – I, faktor akumulacije( Tablica – I, faktor akumulacije( ( Tablica – II, diskontni faktor Tablica – II, diskontni faktor ( Tablica – II, diskontni faktor (

Tablica – II, diskontni faktor Tablica II, diskontnifaktor faktor Tablica – II,– diskontni

( (

(( ( ( (

(( ( ( Tablica Tablica – – III, III, faktor faktor dodatnih dodatnih( uloga uloga Tablica – III, faktor dodatnih uloga Tablica – III, faktor dodatnih uloga

Tablica – III, faktor dodatnih uloga ∑ ∑uloga (( Tablica – III, faktor dodatnih

)) ) ) ))) ) ) )

)) ) ) )) )) ) )

(( ( ( ((( ( ( (

(( ( ( (( (( ( (

( )) ( ( ( ) ( ∑ ( ) ∑ ( ( )) ∑( ( ) ( ) ( ) uplate ili isplate se pojavljuju na kraju perioda: uplate ili isplate se pojavljuju na kraju perioda: ) uplate ili isplate se pojavljuju na(kraju perioda:

uplate ili isplate se pojavljuju na kraju perioda: uplate ili isplate se pojavljuju na kraju perioda: ( ( ∑ uplate ili isplate se pojavljuju na kraju∑ perioda: ( ∑ ∑ ∑ ∑ ∑ (( ∑ ( ∑ ( Tablica – IV, faktor sadašnje vrijednosti Tablica – IV, faktor sadašnje vrijednosti Tablica – IV, faktor sadašnje vrijednosti ∑ (

Tablica – IV, faktor sadašnje vrijednosti Tablica – IV, faktor sadašnje vrijednosti (( ∑ ∑ ∑ ∑ ( vrijednosti Tablica – IV, faktor sadašnje )) ( ( ∑ ∑ ∑

∑ ( ∑ ( ∑ (

)) ) ) )

( (( ( ( uplate ili isplate se pojavljuju na kraju perioda: ( uplate ili isplate se pojavljuju na kraju perioda: uplate ili isplate se pojavljuju na kraju perioda: 44 ( ) ) )

uplate ili isplate se pojavljuju na kraju perioda: ∑ ∑ ∑ na kraju perioda: ∑ ( uplate ili isplate se pojavljuju ∑ ∑

(

∑ ( ( ∑ )

)) ) ) ) )) ) ) )

)) ) ) )

∑ ∑ (( ∑( ∑( ∑(

( (

(( ( ( (

)) ) ) )

(( ( ( (

)) ) ) )

)) ) ) )

)) )) ) ) ) ) )) ) ) ) ) )

)) )

)) ) ) )

)) ) ) )

(( ( ( (

POSLOVNE FINANSIJE

(( ( (

(( (

)) ) )

)) )

)) ) ) )

∑

∑

(

(

)

(

)

(

(

)

)

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJSKI MENADŽMENT I ) FINANSIJAMA OKRUŽENJE

uplate ili isplate sesepojavljuju krajuperioda: perioda: uplate ili isplate pojavljujuna na kraju ∑

(

∑

( (

Tablica – V,–anuitetni Tablica V, anuitetnifaktor faktor

∑

(

Kratak opis funkcije FV

)

(

)

)

(

(

(

)

)

)

(

)

26

)

)

Izračunava konačnu ili buduću vrijednost kapitala koja predstavlja vrijednost jednog

Kratak opis funkcije FV kamatama poslije izvjesnog broja termina; izračunava konačnu uloga zajedno sa složenim

vrijednost više jednakih uloga koji se polažu početkom ili krajem perioda i koji se baziraju na konstantnoj kamatnoj stopi kroz izvjestan broj termina. Koristi se i kod izračunavanja: faktora akumulacije, - tablice prikapitala dekurzivnom anticipativnom ukamaćenju, Izračunava konačnu ili odnosno budućuI vrijednost koja ipredstavlja vrijednost jednog faktora dodatnih uloga pri dekurzivnom i anticipativnom računanju složenog interesa gdje uloga zajedno sa složenim kamatama poslije izvjesnog broja termina; izračunava se uplate ili isplate pojavljuju na početku ili na kraju perioda, III - tablice, odloženih uloga, konačnu vrijednost više jednakih uloga koji se polažu početkom ili krajem perioda i u kombinovanim zadacima, otplata kod otplatnih zajmova sa jednakim anuitetima, ostatka koji se baziraju napodijeljenih konstantnoj kamatnoji tako stopi kroz izvjestan broj termina. Koristi se i duga, zajmova na obveznice, dalje. kod Sintaksa izračunavanja: faktora akumulacije, odnosno I - tablice pri dekurzivnom i za korištenje ove funkcije je:

anticipativnom ukamaćenju, faktora dodatnih uloga pri dekurzivnom i FV(rate; nper; pmt; pv; se type)uplate ili isplate pojavljuju na anticipativnom računanju složenog interesa gdje Napomene početku ili na kraju perioda, III - tablice, odloženih uloga, u kombinovanim zadacima, • Pri korištenju jedinica kojima se navode vrijednosti za rate i nper treba biti dosljedan. otplata kod otplatnih zajmova sa jednakim anuitetima, ostatka duga, zajmova Ako se radi o mjesečnim anuitetima za četverogodišnji zajam, s godišnjom kamatnom podijeljenih na od obveznice, i tako dalje. stopom 12 %, za kamatnu stopu treba koristiti 12%/12, a za nper 4*12. Ako se radi o godišnjim anuitetima za isti zajam, argument rate je 12 %, a nper 4.

Sintaksa za korištenje ove funkcije je: POSLOVNE FINANSIJE

FV(rate; nper; pmt; pv; type)

45

Napomene 

Pri korištenju jedinica kojima se navode vrijednosti za rate i nper treba biti

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJAMA • Za sve argumente, novčani iznos koji se uplaćuje predstavljen je negativnim brojem; ako se prima, predstavljen je pozitivnim brojem. Kratak opis funkcije PV Izračunava glavnicu u prostom kamatnom računu i sadašnju vrijednost u računu jednog uloga. U računu rente koristi se za izračunavanje mize za dekurzivnu, anticipativnu i odloženu rentu. Izračunava diskontni faktor, odnosno daje vrijednosti iz druge tablice. Također se koristi u računu više uloga i posredstvom ove funkcije izračunavamo odgovarajuće vrijednosti faktora sadašnje vrijednosti, odnosno vrijednosti iz četvrte tablice. Izračunava sadašnju vrijednost investicije. Sadašnja vrijednost je trenutna vrijednost ukupnog iznosa niza budućih novčanih izdataka. Sintaksa za korištenje funkcije PV, je: PV(rate; nper; pmt; fv; type) Odgovarajući dialog box kod pozivanja ove funkcije, prikazan je na Slici 1.

Slika 1. Dialog box za upisivanje argumenata funkcije PV I za ovu funkciju vrijede napomene date kod opisa funkcije FV. 46

POSLOVNE FINANSIJE

Kratak opis funkcije EFFECT TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJSKI MENADŽMENT I

Izračunava efektivnu godišnju kamatnu stopu, uz poznatu nominalnu godišnju FINANSIJAMA OKRUŽENJE kamatnu stopu nominal_rate i broj perioda ukamaćivanja u godini npery. Kratak opis funkcije EFFECT

SintaksaIzračunava za korištenje ovegodišnju funkcijekamatnu je: efektivnu stopu, uz poznatu nominalnu godišnju kamatnu stopu nominal_rate i broj perioda ukamaćivanja u godini npery. npery) Sintaksa za korištenje ove EFFECT(nominal_rate; funkcije je: EFFECT(nominal_rate; npery)

i odgovara izrazu

i odgovara izrazu

(

)

(

Nominal_rate je nominalna, odnosno konformna kamatna stopa. Npery je broj perioda ukamaćivanja u godini.

)

Nominal_rate je nominalna, odnosno konformna kamatna stopa. Npery je broj perioda ukamaćivanja u godini. Napomene

• Argumentu npery se odbacuju decimale, kako bi postao cijeli broj. • Ako bilo koji argument nije broj, EFFECT postavlja vrijednost greške #VALUE!. • Ako je nominal_rate ≤ 0 ili ako je npery < 1, EFFECT postavlja vrijednost greške #NUM!. Odgovarajući dialog box kod pozivanja ove funkcije, prikazan je na Slici 2.

Slika 2. Dialog box za upisivanje argumenata funkcije EFFECT

POSLOVNE FINANSIJE

47

28

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJAMA Kratak opis funkcije POWER Izračunava rezultat stepenovanja broja na zadani stepen. Sintaksa za korištenje ove funkcije je: POWER(number; power) Number je baza. Može biti bilo koji realni broj. Power je eksponent na koji se stepenuje baza. Kratak opis funkcije CUMPRINC Izračunava sumu novčanih iznosa, plaćenih na ime otplate glavnice kod zajma sa jednakim anuitetima u vremenu koje je određeno argumentima start_period i end_period. Također se koristi za izračunavanje otplaćenog i ostatka duga kod konverzije zajma. Sintaksa za korištenje ove funkcije je: CUMPRINC(rate; nper; pv; start_period; end_period; type) rate je kamatna stopa po periodu. nper je ukupan broj perioda plaćanja anuiteta, odnosno otplata kao sastavnih dijelova pojedinih anuiteta. pv je sadašnja vrijednost ukupnog iznosa budućih uplata. start_period je prvi period od kojega se računaju zbirne otplate. Periodi plaćanja označeni su brojevima, počevši od broja 1. end_period označava zadnju obuhvaćenu otplatu i odgovara broju perioda do kojega se računa ukupna otplata. type označava kada se obavljaju uplate; ako je uplata obavljena na kraju perioda postavlja se na vrijednost nula, odnosno na 1, ako je uplata na početku perioda. Kratak opis funkcije CUMIPMT Izračunava sumu novčanih iznosa, plaćenih na ime kamate kod zajma sa jednakim anuitetima u vremenu koje je određeno argumentima start_period i end_period. Sintaksa za korištenje ove funkcije je: CUMIPMT(rate; nper; pv; start_period; end_period; type) rate je kamatna stopa po periodu. nper je ukupan broj perioda plaćanja anuiteta, odnosno kamata kao sastavnih dijelova pojedinih anuiteta. 48

POSLOVNE FINANSIJE

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJSKI MENADŽMENT I FINANSIJAMA OKRUŽENJE pv je sadašnja vrijednost ukupnog iznosa budućih uplata. start_period je prvi period od kojega se računaju zbirne kamate. Periodi plaćanja označeni su brojevima, počevši od broja 1. end_period označava zadnje obuhvaćene kamate i odgovara broju perioda do kojega se računaju ukupne kamate. type označava kada se obavljaju uplate; ako je uplata obavljena na kraju perioda postavlja se na vrijednost nula, odnosno na 1, ako je uplata obavljena na početku perioda. Kratak opis funkcije IPMT Izračunava iznos kamate koji odgovara pojedinom periodu i u skladu sa raspodjelom pripadajućeg anuiteta, kod zajmova sa jednakim anuitetima. Zajedno sa otplatom, koja se odnosi na isti period daje iznos za anuitet. Sintaksa za korištenje ove funkcije je: IPMT(rate; per; nper; pv; fv; type)

rate je kamatna stopa. per je period za koji se želi izračunati kamata i mora biti u opsegu od 1 do nper. nper je ukupan broj perioda plaćanja anuiteta, odnosno kamata kao sastavnih dijelova pojedinih anuiteta. pv je sadašnja vrijednost ukupnog iznosa budućih uplata. fv je buduća vrijednost ili saldo koji želite postići nakon zadnje uplate. Ako je fv izostavljen, pretpostavlja se da je 0 (na primjer, buduća vrijednost zajma je 0). type je broj 0 ili 1 i označava kada se obavljaju uplate. Ako je type izostavljen, pretpostavlja se da je 0. Kratak opis funkcije PMT Izračunava iznos anuiteta kod zajma sa jednakim anuitetima, kada se u razmaku svakog termina (godine, semestra, kvartala, mjesečno) polaže isti iznos koji sadrži otplatu i kamatu. Koristi se za iznalaženje visine anticipativnog i dekurzivnog uloga koji se polaže kroz nper termina, kada je poznata suma konačnih vrijednosti svih uloga. Također, posredstvom ove funkcije pronalazimo iznos dekurzivne i anticipativne rente. Sintaksa za korištenje ove funkcije je: rate je kamatna stopa.

POSLOVNE FINANSIJE

PMT(rate; nper ; pv; fv; type)

49

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJAMA nper je ukupan broj anuiteta u zajmu, broj primanja rente ili broj perioda ulaganja u računu više uloga. pv je sadašnja vrijednost ukupnog iznosa niza budućih uplata; takođe je poznata kao osnovna glavnica. U računu rente, argument pv predstavlja mizu, odnosno sadašnju vrijednost svih renti fv je buduća vrijednost ili saldo koji se želi postići nakon zadnje uplate. Ako je fv izostavljen, pretpostavlja se da je 0 (nula), što znači da je buduća vrijednost zajma 0. type je broj 0 (nula) ili 1 i naznačuje kada se obavljaju uplate ili primaju rente. Kratak opis funkcije PPMT Izračunava iznos otplate glavnice koji odgovara pojedinom periodu i u skladu sa raspodjelom pripadajućeg anuiteta, kod zajmova sa jednakim anuitetima. Zajedno sa kamatom, koja se odnosi na isti period, daje iznos za anuitet. Sintaksa za korištenje ove funkcije je: PPMT(rate;per; nper; pv; fv; type)

rate je kamatna stopa. per je period za koji se želi izračunati otplata i mora biti u opsegu od 1 do nper. nper je ukupan broj perioda plaćanja anuiteta, odnosno otplata kao sastavnih dijelova pojedinih anuiteta. pv je sadašnja vrijednost ukupnog iznosa budućih uplata. fv je buduća vrijednost ili saldo koji se želi postići nakon zadnje uplate. Ako je fv izostavljen, pretpostavlja se da je 0 (na primjer, buduća vrijednost zajma je 0). type je broj 0 ili 1 i označava kada se obavljaju uplate. Ako je type izostavljen, pretpostavlja se da je 0. Kratak opis funkcije EXP Izračunava e na potenciju broja. Konstanta e jednako 2,71828182845904, predstavlja bazu prirodnog logaritma. Sintaksa za korištenje ove funkcije je: EXP(number) Number je eksponent primijenjen na bazu e. Napomene • Za izračunavanje potencija ostalih baza, može se koristiti eksponencijalni operator (^). • EXP je inverzna funkcija od LN, prirodnog logaritma broja. 50

POSLOVNE FINANSIJE

Sintaksa za korištenje ove funkcije je: Sintaksa za korištenje ove funkcije je: SUM(number1; number2; ...) SUM(number1; number2; ...) TEMELJNI KONCEPTI FINANSIJSKI I Number1, number2, ... je niz od 1 do 30 argumenata zaMENADŽMENT kojeUPRAVLJANJA se želi izračunati Number1, number2, ... je niz od 1 do 30 argumenata za koje se želi izračunati FINANSIJAMA OKRUŽENJE ukupna vrijednost ili suma. ukupna vrijednost ili suma. Kratak opis funkcije SUM

Napomene Napomene      

Sumira sve podatke u opsegu ćelija.

Brojevi, logičke vrijednosti i tekstualni prikaz brojeva koji se upisuju direktno u Sintaksa za korištenje ove funkcije je: Brojevi, logičke vrijednosti i tekstualni prikaz brojeva koji se upisuju direktno u popis argumenata uzimaju se u obzir. SUM(number1; number2; ...) popis argumenata uzimaju se u obzir. Ako je argument polje ili referenca samo brojevi u polju ili referenci se uzimaju u Ako je argument polje jeili niz referenca brojevi za u polju referenci se uzimaju u Number1, number2, od vrijednosti, 1 do samo 30 argumenata koje seili želi izračunati obzir. Prazne ćelije,... logičke tekst ili vrijednosti greške, ukupna u polju ili obzir. Prazne ćelije, logičke vrijednosti, tekst ili vrijednosti greške, u polju ili vrijednost ili suma. referenci, se zanemaruju. referenci, se zanemaruju. Argumenti, koji su vrijednosti greške ili tekst koji ne može biti preveden u brojeve, Argumenti, Napomene koji su vrijednosti greške ili tekst koji ne može biti preveden u brojeve, uzrokuju greške. uzrokuju greške. • Brojevi, logičke vrijednosti i tekstualni prikaz brojeva koji se upisuju direktno u popis

argumenata uzimaju se u obzir. • Ako je argument polje ili referenca samo brojevi u polju ili referenci se uzimaju u obzir. Prazne ćelije, logičke vrijednosti, tekst ili vrijednosti greške, u polju ili referenci, se 1.1. UKAMAĆIVANJE zanemaruju. 1.1. UKAMAĆIVANJE • Argumenti, koji su vrijednosti greške ili tekst koji ne može biti preveden u brojeve, Ukamaćivanje je izračunavanje buduće vrijednosti novčanih tokova, odnosno uzrokuju je greške. Ukamaćivanje izračunavanje buduće vrijednosti novčanih tokova, odnosno

svođenje gotovinskih iznosa na neki budići datum. svođenje gotovinskih iznosa na neki budići datum. 1.1. UKAMAĆIVANJE

1.1.1. Jednokratni iznosi 1.1.1. Jednokratni iznosi buduće vrijednosti novčanih tokova, odnosno svođenje Ukamaćivanje je izračunavanje

gotovinskih iznosa na neki budući datum.

1.1.1.1. Godišnje ukamaćivanje 1.1.1. Jednokratni iznosi 1.1.1.1. Godišnje ukamaćivanje 1.1.1.1. Godišnje ukamaćivanje

U ovom Uslučaju ćemo ćemo izračunati na koliko jedan iznosnaraste naraste zaperioda n perioda ovom slučaju izračunati na koliko jedannovčani novčani iznos za n ili ili U ovom slučaju ćemo izračunati na koliko jedan novčani iznos naraste za n perioda ili razdoblja u budućnosti, uzgodišnji godišnji obračun kamata. odnosno konačna razdoblja u budućnosti, uz obračun kamata. Buduća, Buduća, odnosno konačna vrijednost razdoblja u budućnosti, uz godišnji obračun kamata. Buduća, odnosno konačna vrijednost predstavlja početni iznos uvećan kamate u n perioda ukamaćenja: predstavlja početni iznos uvećan za kamate u nza perioda ukamaćenja: vrijednost predstavlja početni iznos uvećan za kamate u n perioda ukamaćenja: odnosno odnosno odnosno gdje je: gdje je: gdje je:

( (

) )

vrijednost krajunnrazdoblja, razdoblja, =FVbuduća = buduća vrijednost na na kraju n

= buduća vrijednost na kraju n razdoblja, = početni iznos, = početni iznos, 51 = kamatna stopa, POSLOVNE FINANSIJE = kamatna stopa, = broj razdoblja. = broj razdoblja. Iznos ukupne kamate za n perioda, uz kamatnu stopu i, predstavlja razliku buduće Iznos ukupne kamate za n perioda, uz kamatnu stopu i, predstavlja razliku buduće i početne vrijednosti vrijednosti na kraju n perioda

(

gdje je:

)

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA = buduća vrijednost na kraju n razdoblja, FINANSIJAMA

= početni iznos,

PV = početni iznos, = kamatna stopa, i = kamatna stopa, = broj razdoblja. n = broj razdoblja.

Iznos ukupne kamate za nzaperioda, uzuzkamatnu predstavlja razliku buduće Iznos ukupne kamate n perioda, kamatnu stopu stopu i,i, predstavlja razliku buduće vrijednosti vrijednosti na kraju n perioda vrijednosti na kraju n perioda FVn i početne početne vrijednosti PV: Ako posmatramo čarobnu Excelovu formulu: Ako posmatramo čarobnu Excelovu formulu: ( ) ( ) ( ) ( ) Ako posmatramo čarobnu Excelovuformulu: formulu: Ako posmatramo čarobnu Excelovu ( ) ( ) ( ) 33 ( ) ( ) primjenjeno na naš slučaj, ona dobija sljedeću formu: primjenjeno na na naš dobijasljedeću sljedeću formu: primjenjeno našslučaj, slučaj, ona ona dobija formu: ( )

( sljedeću ) formu: primjenjeno na naš slučaj, ona dobija odnosno odnosno odnosno ( ) ( ) ( ) odnosno Znak minus u izrazu ukazuje na smjer kretanja novčanih iznosa, ako neki iznos ide Znak minus uonda izrazu ukazuje smjer novčanih iznosa, ako neki iznos ide (kretanja ) onda Znak minus u on izrazu na smjer kretanja novčanih iznosa, ako neki iznos ide prema prema nama imaukazuje znakna plus, ako ide od nas on ima znak minus. prema nama onznak imaplus, znak on ima znak minus. nama ondaonda on ima akoplus, ide odako nas ide ondaod onnas ima onda znak minus. Znak minus u izrazu na izračunati smjer kretanja novčanih iznosa, ako od neki100 iznos Pretpostavimo sadaukazuje da treba buduću vrijednost iznosa NJ,ideza

Pretpostavimo sada da treba izračunati buduću vrijednost iznosa od 100 NJ, za vremenski Pretpostavimo da trebaplus, izračunati vrijednost od 100 NJ, za prema namaperiod ondasada on znak ako idebuduću od nas onda on ima znak minus. vremenski odima 5 godina uz godišnju kamatnu stopu odiznosa 5%. Treba izračunati period od 5 godina uz godišnju kamatnu stopu od 5%. Treba izračunati posredstvom klasične vremenski period od 5 godinai odgovarajuće uz godišnju kamatnu stopu od 5%. Treba izračunati posredstvom klasične Excelove sintakse na koju će vrijednost formule i odgovarajuće Excelove sintakse nabuduću koju će vrijednost narasti 100 NJ kraju NJ, pete za Pretpostavimo sada daformule treba izračunati vrijednost iznosa odna100 posredstvom klasične formule i odgovarajuće Excelove sintakse na koju će vrijednost narasti 100 NJ na kraju pete godine. godine. vremenski period od 5 godina uz godišnju kamatnu stopu od 5%. Treba izračunati narasti 100 NJ na kraju pete godine. Korištenjem algebarskog izraza dobijamoza zaExcelove buduću vrijednost iznos od 127,63 NJ.: posredstvom klasične formule i odgovarajuće sintakse na koju vrijednost Korištenjem algebarskog izraza dobijamo buduću vrijednost iznos odće 127,63 NJ.:

Korištenjem izraza dobijamo za buduću vrijednost iznos od 127,63 NJ.: narasti 100 NJalgebarskog na kraju pete godine. ( )

Korištenjem algebarskog izraza (dobijamo) za buduću vrijednost iznos od 127,63 NJ.: Osnovica za računanje kamate svake godine je različita, odnosno, glavnica se Osnovica za kamate računanjekamate kamate svake je različita, odnosno, glavnica seza uvećava Osnovica računanje svake godine je različita, odnosno, glavnica se ( ) godine uvećava zaza iznos prethodne godine i predstavlja novu osnovicu računanje za iznos kamatekamate prethodne godine i predstavlja novu osnovicu zakamatu računanje kamate za na uvećava za narednu iznos prethodne godine i se predstavlja novu osnovicu zaukazuje računanje kamate za godinu. Dakle, računa kamata na što Osnovica za godinu. računanje kamate svake nagodine je ukazuje različita, složeno odnosno, glavnicaU se narednu Dakle, računa se kamataračuna kamatu ukamaćivanje. kamate za narednu godinu. Dakle, sešto kamatadona naove kamatu što ukazuje na složeno ukamaćivanje. U proračunskoj tablici Excel vrijednosti dolazimo uvećava za iznos kamate prethodne godine i predstavlja novu osnovicu za računanje proračunskoj tablici Excel ove vrijednosti dolazimo posredstvom odgovarajuće sintakse složeno ukamaćivanje. U do proračunskoj tablici Excel do ove vrijednosti dolazimo posredstvom odgovarajuće sintakse veoma jednostavno, kao na Slici 3. ukazuje kamate za narednu godinu. Dakle, se kamata na kamatu što na veoma jednostavno, kao na sintakse Slici 3. računa posredstvom odgovarajuće veoma jednostavno, kao na Slici 3. složeno ukamaćivanje. U proračunskoj tablici Excel do ove vrijednosti dolazimo posredstvom odgovarajuće sintakse veoma jednostavno, kao na Slici 3.

52

POSLOVNE FINANSIJE

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJSKI MENADŽMENT I FINANSIJAMA OKRUŽENJE

Slika 3. Izračunavanje buduće vrijednosti uz godišnje ukamaćivanje Odgovarajuću sintaksu za izračunavanje u ovom primjeru možemo napisati kao: =FV(5%;5;;-100) Za razliku od složene kamate, jednostavna (prosta) kamata je kamata koja se obračunava

Za razliku složene jednostavna (prosta) kamata je kamata samo na od početni iznos. Ukamate, našem primjeru osnovica za obračunavanje jednostavne kamatekoja za se svih pet godina 100 NJ. Ukupni proste kamate (SI)osnovica u ovom slučaju će iznositi: obračunava samobila nabipočetni iznos. iznos U našem primjeru za obračunavanje Sl = PV · ikamate · n = 100za · 5% · 5 =pet 25 NJ jednostavne svih godina bila bi 100 NJ. Ukupni iznos proste kamate (SI) u ovom slučaju će iznositi: . (

)

Odgovarajuća Excelova sintaksa za računanje prostih kamata prikazana je na Slici 4.

POSLOVNE FINANSIJE

53

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJAMA Odgovarajuća Excelova sintaksa za računanje prostih kamata prikazana je na Slici 4.

Slika 4. Izračunavanje prostih kamata u Excelu Vidimo da se ova sintaksa razlikuje u odnosu na izračunavanje složenih kamata i glasi: =FV(5%*5;1;;-100). Kod obračunavanja prostih kamata, kamata za svaku godinu je jednaka i iznosti 5NJ. Također, treba uočiti da je buduća vrijednost manja u odnosu na računanje vrijednosti koja se računa po modelu složenog ukamaćivanja. Razlika od 2,63 NJ je posljedica obračunavanja kamate na kamatu. Većina situacija u finansijama koje uključuju vremensku vrijednost novca oslanja se na složenu kamatu. Ako kao referentnu vrijednost za iznos koji se ulaže postavi jedna novčana jedinica dolazimo do vrijednosti koje odgovaraju prvoj tablici složenog ukamaćivanja, odnosno faktoru akumulacije ili kamatnom faktoru za buduću vrijednost.

54

POSLOVNE FINANSIJE

na složenu složenu kamatu. kamatu. Ako Ako kao kao referentnu referentnu vrijednost vrijednost za za iznos iznos koji koji se se ulaže ulaže postavi postavi na jedna novčana jedinica dolazimo do vrijednosti koje odgovaraju prvoj tablici složenog jedna novčana jedinica dolazimo do vrijednosti koje odgovaraju prvoj tablici složenog ukamaćivanja, odnosno odnosno faktoru faktoru akumulacije akumulacije ili ili kamatnom kamatnom faktoru faktoru za za buduću buduću ukamaćivanja, vrijednost. vrijednost. TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJSKI MENADŽMENT I FINANSIJAMA OKRUŽENJE

Opšta sintaksa sintaksa pomoću pomoću koje koje možemo možemo izračunati izračunati bilo bilo koju koju vrijednost vrijednost iz iz II -- tablice, tablice, Opšta Opšta sintaksa pomoću koje možemo izračunati bilo koju vrijednost iz I - tablice, može može se napisati kao: možesese napisati kao: napisati kao: (( ))

što uu našem našem primjeru, primjeru, odgovara odgovara vrijednosti vrijednosti 1,276281563 1,276281563 (Slika 5.) 5.) koja se se dobiva što što u našem primjeru, odgovara vrijednosti 1,276281563 (Slika(Slika 5.) koja se koja dobiva dobiva posredstvom sintakse: sintakse: posredstvom posredstvom sintakse: (( ))

35 35

5. Izračunavanjevrijednosti vrijednosti iz iz I-tablice ukamaćivanja Slika Slika 5. Izračunavanje I-tablicesloženog složenog ukamaćivanja

Dakle,Dakle, potrebno je jesamo upisatikamatnu kamatnu i broj perioda Excel će nam potrebno samo upisati stopustopu i broj perioda i Excel će inam izračunati izračunati odgovarajuću vrijednost; tako možemo izračunati, npr.: odgovarajuću vrijednost; tako možemo izračunati, npr.:

Veoma jednostavno, odgovarajuće vrijednosti dolazimo brzo i bez greške i nagreške poželjani na Veoma jednostavno, dodoodgovarajuće vrijednosti dolazimo brzo i bez broj decimala. Ovo je i način kako se može u samo nekoliko poteza napraviti prva tablica poželjan broj decimala. Ovo je i način kako se može u samo nekoliko poteza složenog ukamaćivanja, koja je prikazana u prilogu ove knjige. Na Slici 6. je prikazana napraviti prva tablica složenog ukamaćivanja, koja je prikazana u prilogu ove sintaksa posredstvom koje se u dva poteza dolazi do vrijednosti za faktor akumulacije, knjige. Na Slici 6. je prikazana sintaksa posredstvom koje se u dva poteza dolazi odnosno do vrijednosti iz prve tablice. do vrijednosti za faktor akumulacije, odnosno do vrijednosti iz prve tablice. POSLOVNE FINANSIJE

55

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJAMA

Slika 6. Sintaksa za izračunavanje vrijednosti I-tablice Grafički prikaz faktora akumulacije dat je na Slici 7.

Slika 7. Odnos buduće vrijednosti, kamatne stope i vremena 56

POSLOVNE FINANSIJE

Slika Slika 7. 7. Odnos Odnos buduće buduće vrijednosti, vrijednosti, kamatne kamatne stope stope ii vremena vremena Iz Iz grafa grafa se se jasno jasno vidi vidi ,, što što je je veći veći kamatnjak, kamatnjak, odnosno odnosno faktor faktor akumulacije, akumulacije, kriva kriva rasta rasta TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJSKI MENADŽMENT po kojoj se povećava buduća vrijednost ima sve veći nagib, kao i to da po kojoj se povećava buduća vrijednost ima sve veći nagib, kao i to daI buduća buduća FINANSIJAMA vrijednost x-osi vrijednost raste raste sa sa brojem brojem perioda perioda ukamaćivanja. ukamaćivanja. Na Na OKRUŽENJE x-osi je je prikazan prikazan broj broj godina godina ukamaćivanja ukamaćivanja a a na na ordinati ordinati odgovarajuće odgovarajuće vrijednosti vrijednosti faktora faktora akumulacije. akumulacije. Iz grafa se jasno vidi , što je veći kamatnjak, odnosno faktor akumulacije, kriva rasta po kojoj se povećava buduća vrijednost ima sve veći nagib, kao i to da buduća vrijednost raste sa brojem perioda ukamaćivanja. Na x-osi je prikazan broj godina ukamaćivanja, a na ordinati odgovarajuće vrijednosti faktora akumulacije.

1.1.1.2. 1.1.1.2.

Ispodgodišnje Ispodgodišnje ukamaćivanje ukamaćivanje

1.1.1.2. Ispodgodišnje ukamaćivanje

Do je pretpostavljano da se stopa plaća jednom godišnje. Do sada sada je je pretpostavljano se kamatna kamatna jednom godišnje. Do sada pretpostavljano dada se kamatna stopa plaćastopa jednomplaća godišnje. Pretpostavimo Pretpostavimo sada da se obračun i plaćanje kamate vrši više puta u toku jedne Pretpostavimo sada da se obračun i plaćanje kamate vrši više puta u toku sada da se obračun i plaćanje kamate vrši više puta u toku jedne godine (ispodgodišnjejedne godine godine (ispodgodišnje (ispodgodišnje ukamaćivanje). ukamaćivanje). ukamaćivanje).

Kada radi ovakvom ukamaćivanju, tada u izrazu za buduću vrijednost, kamatnu Kada se seKada radiseo o radi ovakvom ukamaćivanju, tada budućuvrijednost, vrijednost, kamatnu o ovakvom ukamaćivanju, tadauuizrazu izrazu za za buduću kamatnu stopu treba podijeliti sa perioda ukamaćivanja u toku jedne godine (m), stopustopu treba podijeliti sasabrojem brojem perioda ukamaćivanja tokugodine jedne(m), godine (m), a a broj broj treba podijeliti brojem perioda ukamaćivanja u tokuujedne a broj perioda perioda pomnožiti sa istim brojem m: perioda pomnožiti sabrojem istim brojem m: pomnožiti sa istim m: ((

))

Odgovarajuća Excelova sintaksa za izračunavanje ispodgodišnjeg ukamaćivanja, Odgovarajuća Excelova sintaksa zaizračunavanje izračunavanje ispodgodišnjeg ukamaćivanja, Odgovarajuća Excelova sintaksa za ispodgodišnjeg ukamaćivanja, glasi: glasi: glasi: ((

))

ObračunObračun buduće vrijednosti kod ispodgodišnjeg ukamaćivanja prikazat ćemo u u buduće vrijednostikod kod ispodgodišnjeg ukamaćivanja prikazat ćemo u nastavku Obračun buduće vrijednosti ispodgodišnjeg ukamaćivanja prikazat ćemo nastavku na konkretnom primjeru. na konkretnom primjeru. nastavku na konkretnom primjeru.

Koliko će iznositi vrijednost početnog iznosa od 100 NJ, na kraju pete godine, uz godišnju kamatnu stopu 10%, ukoliko se kamata obračunava i plaća: polugodišnje, kvartalno, Koliko će će iznositi iznositi vrijednost vrijednost početnog početnog iznosa iznosa od od 100 100 NJ, NJ, na na kraju kraju pete pete godine, godine, uz uz Koliko mjesečno, dnevno i kontinuirano?

godišnju kamatnu kamatnu stopu stopu 10%, 10%, ukoliko ukoliko se se kamata kamata obračunava obračunava ii plaća: plaća: polugodišnje, polugodišnje, godišnju Dalakše bi se lakše uočile razlike između godišnjeg ii ispodgodišnjeg ispodgodišnjeg ukamaćivanja, prvo prvo Da bi se uočile razlike između godišnjeg ukamaćivanja, kvartalno, mjesečno, dnevno i kontinuirano? kvartalno, mjesečno, kontinuirano? Da bi se lakše uočilednevno razlike i između godišnjeg i ispodgodišnjeg ukamaćivanja, prvo izračunati buduću vrijednost vrijednost kod godišnjeg ukamaćivanja: ćemoćemo izračunati buduću kod godišnjeg ukamaćivanja: ćemo izračunati buduću vrijednost kod godišnjeg ukamaćivanja: ( (

Isti rezultat dobivamo posredstvom Excelove sintakse: Isti rezultat dobivamo posredstvom Excelove sintakse: sintakse: Isti rezultat dobivamo posredstvom Excelove ( ) ( ) Kod polugodišnjeg ukamaćivanja imamo: Kod polugodišnjeg ukamaćivanja imamo: POSLOVNE FINANSIJE ( (

37 37

) )

) )

Odgovarajuća Excelova sintaksa je prikazana na Slici 8.

57

( ) Kod polugodišnjeg ukamaćivanja imamo: Kodrezultat polugodišnjeg ukamaćivanja Isti dobivamo posredstvomimamo: Excelove sintakse: (( TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA ( FINANSIJAMA

) ) ) Odgovarajuća Excelova sintaksa je prikazana na Slici 8. Odgovarajuća Excelova sintaksa je prikazana na Slici 8. Kod polugodišnjeg ukamaćivanja imamo: Kod polugodišnjeg ukamaćivanja imamo: (

)

Odgovarajuća Excelova sintaksa jejeprikazana naSlici Slici8.8. Odgovarajuća Excelova sintaksa prikazana na

Slika 8. Sintaksa za izračunavanje buduće vrijednosti za polugodišnje ukamaćivanje Slika 8. Sintaksa za izračunavanje buduće vrijednosti za polugodišnje ukamaćivanje Slika 8.su Sintaksa za izračunavanje budućeizrazi vrijednosti za polugodišnje ukamaćivanje U nastavku prikazani odgovarajući i sintakse za kvartalno, mjesečno, U nastavku su prikazani odgovarajući izrazi i sintakse za kvartalno, mjesečno, dnevno i kontinuirano ukamaćivanje: U nastavku su prikazani odgovarajući izrazi i sintakse za kvartalno, mjesečno, dnevno i dnevno i kontinuirano ukamaćivanje: kontinuirano ukamaćivanje: Kvartalno Kvartalno SlikaKvartalno 8. Sintaksa za izračunavanje buduće vrijednosti za polugodišnje ukamaćivanje ( ) ( ) U nastavku su prikazani ( odgovarajući izrazi i sintakse za kvartalno, mjesečno, ) ( ) dnevno i kontinuirano ukamaćivanje: Mjesečno Mjesečno Mjesečno Kvartalno ( ) ( ) (( )) (( ) ) Mjesečno58

POSLOVNE FINANSIJE

(

)

(

)

38 38

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJSKI MENADŽMENT I FINANSIJAMA OKRUŽENJE Dnevno Dnevno Dnevno

( (

) )

( (

Kontinuirano ukamaćivanje izračunava posredstvom Kontinuirano ukamaćivanjese se izračunava posredstvom izraza:izraza: Kontinuirano ukamaćivanje se izračunava posredstvom izraza:

) )

Odgovarjuća sintaksa u Excelu prikazana je na Slici 9. Odgovarjuća sintaksa u Excelu prikazana je na Slici 9. Odgovarjuća sintaksa u Excelu prikazana je na Slici 9.

Slika 9. Izračunavanje buduće vrijednosti kod kontinuiranog ukamaćivanja Slika 9. Izračunavanje buduće kodkontinuiranog kontinuiranog ukamaćivanja Slika 9. Izračunavanje budućevrijednosti vrijednosti kod ukamaćivanja 1.1.1.3. Efektivna kamatna stopa 1.1.1.3. Efektivna kamatna 1.1.1.3. Efektivna kamatna stopastopa Različite tipove investicija najčešće karakteriziraju različiti periodi ukamaćivanja.

Različite tipove investicija najčešće karakteriziraju različiti ili periodi ukamaćivanja. Primjera radi banka na depozite može obračunavati kamate mjesečno čak dnevno, prinosi Različite tipove investicija najčešće karakteriziraju različiti periodi ukamaćivanja. Primjera radi banka na depozite kamate mjesečno dnevno, po osnovu investiranja u obveznicemože običnoobračunavati se isplaćuju polugodišnje, a dividendeilinačak dionice Primjera radi banka na depozite može obračunavati kamate mjesečno ili čak dnevno, prinosi poseosnovu investiranja u obveznice običnoinvesticije se isplaćuju polugodišnje, a mogu isplaćivati kvartalno. Ako želimo upoređivati koje karakteriziraju prinosi po osnovu investiranja u obveznice obično se isplaćuju polugodišnje, a različitinaperiodi ukamaćivanja u tom slučaju moramo razlikovati nominalnu i efektivnu dividende dionice mogu se isplaćivati kvartalno. Ako želimo upoređivati investicije dividende na dionice mogu se isplaćivati kvartalno. Ako želimo upoređivati investicije stopu. različiti periodi ukamaćivanja u tom slučaju moramo razlikovati koje kamatnu karakteriziraju koje karakteriziraju različiti periodi ukamaćivanja u tom slučaju moramo razlikovati nominalnu i efektivnu kamatnu stopu. nominalnu i efektivnu kamatnu stopu. Efektivna kamatna stopa je kamatna stopa s godišnjim ukamaćivanjem jednaka 59 jednaka Efektivna kamatna stopa je kamatna stopa s godišnjim ukamaćivanjem POSLOVNE kamatnoj stopi s FINANSIJE ispodgodišnjim ukamaćivanjem, odnosno ona kamatna stopa koja kamatnoj stopi s ispodgodišnjim ukamaćivanjem, odnosno ona kamatna stopa koja uz godišnje ukamaćivanje osigurava iste godišnje kamate kao i nominalna kamatna uz godišnje ukamaćivanje osigurava iste godišnje kamate kao i nominalna kamatna stopa uz obračun kamata za m perioda godišnje i može se izraziti na sljedeći način: stopa uz obračun kamata za m perioda godišnje i može se izraziti na sljedeći način:

Različite tipove investicija najčešće karakteriziraju različiti periodi ukamaćivanja. Primjera radi banka na depozite može obračunavati kamate mjesečno ili čak dnevno, Različite tipove investicija najčešće karakteriziraju različiti periodi ukamaćivanja. prinosi osnovu investiranja u obveznice obično se isplaćuju a Primjerapo radi banka na depozite može obračunavati kamate mjesečnopolugodišnje, ili čak dnevno, dividende na dionice mogu se isplaćivati kvartalno. Ako želimo upoređivati investicije prinosi po osnovu investiranja u obveznice obično se isplaćuju polugodišnje, a koje karakteriziraju različiti periodi ukamaćivanja tomželimo slučaju moramo razlikovati TEMELJNI KONCEPTI dividende na dionice mogu UPRAVLJANJA se isplaćivati kvartalno.uAko upoređivati investicije koje karakteriziraju različiti periodi ukamaćivanja u tom slučaju moramo razlikovati nominalnu i efektivnu kamatnu stopu. FINANSIJAMA nominalnu i efektivnu kamatnu stopu.

Efektivna kamatna stopa kamatna stopa s godišnjim ukamaćivanjem jednaka Efektivna kamatna stopajeje kamatna stopa s godišnjim ukamaćivanjem jednaka kamatnoj Efektivna stopi kamatna stopa je kamatna stopa s godišnjim ukamaćivanjem jednaka kamatnoj s ispodgodišnjim ukamaćivanjem, odnosno ona kamatna stopa koja stopi sstopi ispodgodišnjim ukamaćivanjem, odnosno onaodnosno kamatna stopa koja uz godišnje kamatnoj s ispodgodišnjim ukamaćivanjem, ona kamatna stopa koja uz godišnje ukamaćivanje osigurava iste godišnje kamate kao i nominalna kamatna ukamaćivanje osigurava iste godišnje kamate kao i nominalna stopa uz obračun uz godišnje ukamaćivanje osigurava iste godišnje kamatekamatna kao i nominalna kamatna stopa uz obračun kamata za m perioda godišnje i može se izraziti na sljedeći za m perioda godišnje i može se izraziti na sljedeći način: stopakamata uz obračun kamata za m perioda godišnje i može se izraziti na sljedeći način: način: ((

)) , odnosno:

((

))

gdje gdje je: je: = nominalna nominalna kamatna stopa, = efektivna = efektivna efektivna kamatna stopa. gdje je: = stopa, = kamatna = nominalnakamatna kamatna stopa, kamatna stopa. stopa.

Excelova ugrađena funkcija, efektivnu kamatnu stopuizračunava izračunava posredstvom Excelova ugrađena funkcija, efektivnukamatnu kamatnu stopu posredstvom funkcije Excelova ugrađena funkcija, efektivnu stopu izračunava posredstvom funkcije EFFECT, prema izrazu: EFFECT, prema prema izrazu: izrazu: funkcije EFFECT, (

)

(

)

( ) ( ) Pretpostavimo da treba izračunati efektivnu kamatnu stopu ako je nominalna ) ( ) odnosno: koji odgovara kamatna stopa 6%, uz polugodišnje i kvartalno(ukamaćivanje. ( ) ( ) odnosno: koji odgovara Pretpostavimo da treba izračunati efektivnu kamatnu stopu ako je nominalna kamatna Polugodišnje stopa 6%, uz polugodišnje i kvartalno ukamaćivanje. Polugodišnje

(

)

U Excelu, posredstvom sintakse EFFECT(6%;2), kao na Slici 10.

U Excelu, posredstvom sintakse EFFECT(6%;2), kao na Slici 10.

Slika 10. Izračunavanje efektivne kamatne stope za polugodišnje ukamaćivanje 60

POSLOVNE FINANSIJE

Slika 10. Izračunavanje efektivne kamatne stope za polugodišnje ukamaćivanje Kvartalno, posredstvom izraza:

39

39

TEMELJNI UPRAVLJANJA FINANSIJSKI MENADŽMENT I Slika 10. Izračunavanje efektivne kamatne stope zaKONCEPTI polugodišnje ukamaćivanje FINANSIJAMA OKRUŽENJE

Kvartalno, posredstvom izraza: Kvartalno, posredstvom izraza:

(

)

odnosno, posredstvom Excelove sintakse, kao na Slici 11.

odnosno, posredstvom Excelove sintakse, kao na Slici 11.

Slika Slika 11. Izračunavanje kamatne stope za kvartalno ukamaćivanje 11. Izračunavanjeefektivne efektivne kamatne stope za kvartalno ukamaćivanje U uslovima polugodišnjeg obračunavanja, efektivna kamatna stopa veća je od nominalne kamatne stope za 0,09%, a u slučaju kvartalnog obračunavanja za 0,136%. Razlika efektivne i nominalne kamatne stope će biti veća što je učestalije ukamaćivanje, odnosno što je m veće. U Excelu, efektivnu kamatnu stopu možemo izračunati i posredstvom ugrađene funkcije POWER, kao na Slici 12.(polugodišnje obračunavanje) i Slici 13. (kvartalno obračunavanje):

POSLOVNE FINANSIJE

61

40

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJAMA

Slika 12. Izračunavanje efektivne kamatne stope posredstvom funkcije POWER

Slika 13. Izračunavanje efektivne kamatne stope (kvartalno obračunavanje) 62

POSLOVNE FINANSIJE

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJSKI MENADŽMENT I FINANSIJAMA OKRUŽENJE 1.1.2.

Višestruki nejednaki iznosi

Novčani tok se može sastojati od jednog iznosa, čiju smo vrijednost utvrđivali u prethodnom izlaganju ili od višestrukih iznosa, kada se govori o seriji gotovinskih tokova. Novčani tokovi, za koje treba utvrditi buduću vrijednost, pojavljuju se u različitim vremenskim periodima i mogu biti jednaki ili različiti. Gotovinski tokovi od investicionih projekata predstavljaju dobar primjer nejednakih novčanih tokova. Sada ćemo izračunati buduću vrijednost više različitih novčanih tokova, koji se pojavljuju u različitim vremenskim periodima. 1.1.2.1. Novčani tokovi na početku perioda Izračunavanje buduće vrijednosti višestrukih novčanih tokova čije isplate ili primici počinju odmah pokazat ćemo na jednom primjeru. Pretpostavimo da je komintent deponovao u banku danas 10 KM, zatim za jednu godinu 100 KM i za dvije godine 1000 KM. Kolika je buduća vrijednost uloga na kraju treće godine, ukoliko je kamatna stopa 5%? Buduća vrijednost iznosi 1171,83 KM. U nastavku (Slika 14.) je prikazana i odgovarajuća Excelova sintaksa koja nam omogućava da izračunamo ovu vrijednost. 0

1

2

10,00 KM

100,00 KM

1000,00 KM

3

i=5%

POSLOVNE FINANSIJE

n=1

=FV(5%;1;;-1000)

n=2

=FV(5%;2;;-100)

n=3

=FV(5%;3;;-10)

1050,00 110,25

11,58

63

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJAMA

Slika 14. Izračunavanje buduće vrijednost za višestruke iznose Odgovarajući opšti algebarski izraz za izračunavanje buduće vrijednosti višestrukih

Odgovarajući opšti algebarski izraz za izračunavanje buduće vrijednosti višestrukih novčanih tokova čije isplate ili izraz primici počinju odmah, glasi: Odgovarajući opšti izračunavanje buduće vrijednosti višestrukih novčanih tokova čijealgebarski isplate ili primicizapočinju odmah, glasi: novčanih tokova čije isplate ili primici počinju odmah, glasi: ∑ ∑

( (

) )

u našem primjeru,odgovara: odgovara: što u što našem primjeru, što u našem primjeru, odgovara: ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) Dakle, vrijednosti Dakle,buduća budućavrijednost vrijednostvišestrukih višestrukih iznosa iznosa predstavlja predstavlja zbir zbir budućih budućih vrijednosti pojedinačnih ukamaćenih datom kamatnom stopom za odgovarajući broj Dakle,iznosa, buduća višestrukih iznosa predstavlja zbir budućih vrijednosti broj pojedinačnih iznosa,vrijednost ukamaćenih datom kamatnom stopom za odgovarajući perioda. pojedinačnih iznosa, ukamaćenih datom kamatnom stopom za odgovarajući broj perioda. perioda.

1.1.2.2. Novčani tokovi na perioda 1.1.2.2. Novčani tokovi na kraju perioda 1.1.2.2. Novčani tokovi na kraju kraju perioda Pretpostavimo sada da navedeni primjeru uplaćivani na kraju kraju Pretpostavimo daiznosi su iznosi navedeniuuuprethodnom prethodnom primjeru uplaćivani na kraju Pretpostavimo sadasada dasu su iznosi navedeni prethodnom primjeru uplaćivani na prve, druge i i treće Buduća vrijednost istu stopu ukamaćenja ovom druge itreće treće godine. godine. vrijednost uz istuuz stopu ukamaćenja u ovom slučaju prve,prve, druge godine.Buduća Buduća vrijednost uz istu stopu ukamaćenja uu će ovom slučaju će iznositi: iznositi: slučaju će iznositi: 00

64

11

22

10,00 10,00KM KM

100,00 100,00 KM KM

3 3 =FV(5%;0;;-1000) 1000,00 KM =FV(5%;0;;-1000) 1000,00 KM POSLOVNE FINANSIJE n n= =0 0 n n= =1 1

105,00 105,00

=FV(5%;1;;-100) =FV(5%;1;;-100)

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJSKI MENADŽMENT I FINANSIJAMA OKRUŽENJE 0

1

2

10,00 KM

100,00 KM

3 1000,00 KM n=0 n=1

n=2

105,00

11,03

=FV(5%;0;;-1000)

=FV(5%;1;;-100)

=FV(5%;2;;-10)

Buduća vrijednost iznosi: 1.116,03 KM

Odgovarajuća Excelova sintaksa, prikazana je na Slici 15.

Slika 15. Izračunavanje buduće vrijednosti za novčane tokove na kraju perioda Odgovarajući opšti algebarski za izračunavanjebuduće buduće vrijednosti vrijednosti višestrukih Odgovarajući opšti algebarski izrazizraz za izračunavanje višestrukih novčanih tokova čije isplate ili iliprimici primici su perioda, glasi:glasi: novčanih tokova čije isplate suna nakraju kraju perioda,

što u našem primjeru, odgovara: ( POSLOVNE FINANSIJE

)

(

∑ (

) )

65

Zadnji ulog od 1000 KM, na kraju treće godine, nije ukamaćen a prethodni su ukamaćeni za jednu godinu manje u odnosu na prethodni obračun. Stoga je i buduća vrijednost u ovom slučaju manja.

novčanih tokova čije isplate ili primici su na kraju perioda, glasi: Odgovarajući opšti algebarski izraz za izračunavanje buduće vrijednosti višestrukih ( ) ∑ novčanih tokova čije isplate ili primici∑ su na kraju glasi: što u našem primjeru, odgovara: ( perioda, )

(odgovara: ) ( ) KONCEPTI UPRAVLJANJA što uTEMELJNI našem primjeru, ( ) ∑ što u našem primjeru, odgovara: FINANSIJAMA Zadnji ulog od 1000 KM, na kraju treće godine, nije ( ) ( ) ukamaćen a prethodni su ukamaćeni za jednu godinu manje u odnosu na prethodni obračun. Stoga je i buduća ( odgovara: ) ( ) u našem primjeru, što ušto našem primjeru, odgovara: Zadnji ulog 1000 KM, na kraju treće godine, nije ukamaćen a prethodni su vrijednost uod ovom slučaju manja. Zadnji ulog od 1000 KM, na kraju treće godine, ukamaćen a prethodni sui buduća ukamaćeni za jednu godinu manje u odnosu nanije prethodni obračun. Stoga je ( ) ( ) ukamaćeni jednu godinu manje u odnosu na prethodni obračun. Stoga je i buduća vrijednost uza ovom slučaju manja. Zadnji ulog od 1000 KM, na kraju trećegodine, godine, nije a prethodni su ukamaćeni Zadnji 1.1.3. ulog 1000 KM, na kraju treće nijeukamaćen ukamaćen a prethodni su vrijednost u od ovom slučaju manja. Jednaki iznosi periodična renta za jednu godinu manje u odnosu na prethodni obračun. Stoga je i buduća vrijednost u ukamaćeni za jednu godinu manje u odnosu na prethodni obračun. Stoga je ovom i buduća slučajuumanja. vrijednost slučaju manja. 1.1.3. ovom Jednaki iznosi - periodična renta 1.1.3. Jednaki - periodična renta vremenskim intervalima (mjesečno, Niz jednakih isplata iznosi ili primitaka u jednakim kvartalno, i -sl.) u određenom vremenskom periodu predstavlja 1.1.3. polugodišnje Jednakiiznosi iznosi renta 1.1.3. Jednaki -periodična periodična renta vremenskim Niz jednakih isplata primitaka u jednakim intervalima (mjesečno, periodičnu rentu. Kao ili i kod višestrukih (nejednakih) novčanih tokova i u ovom slučaju Niz jednakih isplata ili primitaka u jednakim vremenskim intervalima (mjesečno, Niz jednakih isplata ili primitaka u jednakim vremenskim intervalima (mjesečno, kvartalno, polugodišnje i sl.) u određenom vremenskom periodu predstavlja buduća vrijednost svih novčanih iznosa predstavlja zbir budućih vrijednosti svakog kvartalno, polugodišnje i višestrukih uExcelovoj određenom vremenskom periodu predstavlja kvartalno, polugodišnje i sl.) usl.) određenom vremenskom periodu predstavlja periodičnu rentu. periodičnu rentu. Kaoi iukod (nejednakih) novčanih tokova i u ovom slučaju pojedinačnog iznosa čarobnoj jednačini odgovara izrazu: Niz jednakih isplata ili primitaka u jednakim vremenskim intervalima (mjesečno, periodičnu rentu. Kao i kod višestrukih (nejednakih) novčanih tokova i u ovom slučaju Kao i kod višestrukih (nejednakih) novčanih tokova i u ovom slučaju buduća vrijednost buduća vrijednost svih novčanih iznosa predstavlja zbir budućih vrijednosti svakog (vremenskom ) pojedinačnog kvartalno, polugodišnje i sl.) zbir uiznosa određenom periodu predstavlja buduća svih novčanih predstavlja zbir budućih vrijednosti svakog svih vrijednost novčanih iznosa budućih vrijednosti svakog iznosa iu pojedinačnog iznosa i upredstavlja čarobnoj jednačini odgovara izrazu: ( Excelovoj ) periodičnu Kaoijednačini iukod višestrukih (nejednakih) pojedinačnog iznosa čarobnoj Excelovoj jednačininovčanih odgovaratokova izrazu:i u ovom slučaju čarobnojrentu. Excelovoj odgovara izrazu: ( ) buduća vrijednost svihponovčanih iznosa predstavlja zbir budućih vrijednosti svakog ( ukamaćenja, ) ( rate je kamatna stopa periodu ) pojedinačnog iznosa i u čarobnoj odgovara izrazu: ( Excelovoj jednačini ) nper je ukupni broj perioda, rate je kamatna stopa po periodu ukamaćenja, ( ) pmt jejekamatna vrijednost isplate ili primitka u svakom periodu, rate stopa po periodu ukamaćenja, ( ) je kamatna po periodu ukamaćenja, nper rate je ukupni brojstopa perioda, fv jenper buduća vrijednost svih novčanih iznosa, nper je ukupni broj perioda, je ukupni broj perioda, pmt je jekamatna vrijednoststopa isplate iliperiodu primitka u svakom periodu, rate po ukamaćenja, je vrijednost broj 0 ili 1 isplate kojiisplate pokazuje kada dospijeće, type pmt je vrijednost iliprimitka primitka u je svakom periodu,na kraju ili na početku perioda. Ako je ili u pmt fv jejebuduća vrijednost svih novčanihsvakom iznosa,periodu, nper ukupni broj perioda, je ispušten, pretpostavlja se da je 0. iznosa, fvbuduća je buduća vrijednostsvih svih novčanih fv vrijednost novčanih iznosa, je broj 0 ili 1ilikoji pokazuje kada je dospijeće, na kraju na početku perioda. typejetype je broj 0 1 koji pokazuje kadauje dospijeće, na kraju ili nailipočetku perioda. Ako oznaci je Ako pmt je vrijednost isplate ili primitka svakom periodu, Kod tradicionalnog prikaza računanja rate odgovara oznaci i,na nper odgovara je broj 0 ili 1 koji pokazuje kada je dospijeće, na kraju ili početku perioda. Ako type je ispušten, pretpostavlja se da 0. iznosa, ispušten, pretpostavlja se da(ilije 0.je tako fv je buduća vrijednost svih novčanih n, pmt odgovara oznaci R A), da gornju formulu možemo napisati, kao: je ispušten, pretpostavlja seračunanja da je 0. rate Kod tradicionalnog prikaza računanja odgovara oznaci odgovara oznaci n, oznaci Kod tradicionalnog prikaza rate odgovara nper odgovara ( na oznaci )i, nper je broj 0 ili 1 koji pokazuje kada jerate dospijeće, kraju ilii,i,na početku perioda. Ako type Kod tradicionalnog prikaza računanja odgovara oznaci nper odgovara oznaci pmt odgovara oznaci R (ili A), tako da gornju formulu možemo napisati, kao: ( ) n, pmt odgovara oznaci R (ili A), tako da gornju formulu možemo napisati, kao: je ispušten, pretpostavlja 0. da gornju formulu možemo napisati, kao: n, pmt odgovara oznaci Rse(ilida A),jetako ( ) Kod tradicionalnog prikaza računanja i, nper odgovara oznaci ( rate odgovara ) ( oznaci ) 1.1.3.1. Novčani tokovi na(početku perioda ) n, pmt odgovara oznaci R (ili A), tako da gornju formulu možemo napisati, kao: ( ) 1.1.3.1. Novčani tokovi na početku perioda 1.1.3.1. Novčani tokovi na početku periodaperioda (početku ) 1.1.3.1. Novčani tokovi na Ukoliko su isplate ili primici na kraju godine, odnosno ako zadani iznos nije Ukoliko su isplate ili primiciperiodičnih na kraju godine, odnosno ako zadani nije ukamaćen, ukamaćen, buduća vrijednost jednakih iznosa možeiznos se izračunati na 1.1.3.1. Novčani tokovi na početku perioda buduća vrijednost periodičnih jednakih iznosa može se izračunati na sljedeći način: Ukoliko su isplate ili primici na kraju godine, odnosno ako zadani iznos nije sljedeći način: Ukoliko su isplate primici na periodičnih kraju godine, odnosno ako zadani iznos nije na ukamaćen, budućaili vrijednost jednakih iznosa može se izračunati ( ) ( ) ( ) ( ) na ukamaćen, buduća vrijednost periodičnih jednakih iznosa može se izračunati sljedeći način: Ukoliko su isplate ili primici na kraju godine, odnosno ako zadani iznos nije sljedeći način: [() ) ) (( )) ( ( ( ) jednakih ( ) ] ) na ukamaćen, buduća(vrijednost periodičnih iznosa može se izračunati ( ) ( ) ( ) ( ) odnosno: sljedeći način: ( ) ( ) ( ) ] [( ) 66 [( ) ( ) ( ) ( ) ] ( ) ( ) ) (FINANSIJE ) ( ( ) POSLOVNE odnosno: ) ∑( odnosno: [( ) ( ) ( ) ] ( ( ) ) ) ∑( ( ) odnosno: ) ∑(

ukamaćen, buduća vrijednost periodičnih jednakih iznosa može se izračunati na sljedeći način:

odnosno:

odnosno:

(

[(

)

(

)

∑(

(

)

(

)

(

)

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJSKI MENADŽMENT I ) ( FINANSIJAMA ) ( ) ] OKRUŽENJE

)

gdje je: R = iznos periodične isplate ili primitka.

(

)

gdje je: R = iznos periodične isplate ili primitka.

gdjeda je:ova R = iznos periodične isplate ili primitka. Vidimo formula odgovara Excelovoj formuli u slučaju kada je type = 0; znak 44

Vidimo da ova odgovara Excelovoj slučajukada kada type 0; znak Vidimo da formula ova formula odgovara Excelovojformuli formuli u u slučaju je je type = 0;=znak minus e je:minus R = iznos periodične isplate iliznačenje primitka. smjera kretanja novčanog iznosa R. uExcelovoj Excelovoj formuli ima minusu uExcelovoj formuli ima značenje smjera kretanja novčanog iznosa R. formuli ima značenje smjera kretanja novčanog iznosa R.

mo da ova formula odgovara Excelovoj formuli u slučaju kada je type = 0; znak Excelova sintaksa, glasi: kretanja novčanog iznosa R. Excelova Odgovarajuća Excelova sintaksa,glasi: glasi: us Odgovarajuća uOdgovarajuća Excelovoj formuli ima sintaksa, značenje smjera

govarajuća Excelova sintaksa, glasi: ( ( (

)

)

)

Ukoliko u sintaksi za pmt = R uzmemo jednu novčanu jedinicu dolazimo do do III - tablice, odnosno do vrijednosti faktora dodatnih ulogaza zaslučaj slučaj uplata ili isplata III - tablice, odnosno vrijednosti dodatnih uloga uplata iliisplata isplata tablice, odnosno do vrijednosti faktora faktora dodatnih uloga za slučaj ili III kraju - tablice, odnosno dodovrijednosti faktora dodatnih uloga zauplata slučaj uplata ilina isplata ( ). na perioda. Odgovarajuća Excelova sintaksa je: ( ). kraju perioda. Odgovarajuća Excelova sintaksa kraju perioda. Odgovarajuća Excelova sintaksaje: je:

u sintaksi pmt ==RR uzmemo jednu novčanu jedinicu dolazimo Ukoliko u sintaksi pmt uzmemo novčanu jedinicu dolazimo do likoUkoliko u sintaksi za pmtza = za R uzmemo jednu jednu novčanu jedinicu dolazimo do na kraju perioda. Odgovarajuća Excelova sintaksa je:

Na Slici 16.prikazane su prikazane vrijednosti ovetablice tablice Slici su16. prikazane vrijednosti ove tablice za za Na16. Slici su vrijednosti ove za:

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

Na Slici 16. su prikazane vrijednosti ove tablice za

(

).

:

:

:

Kamatna stopa rate=i Kamatna stopa rate=i 1% 2% Kamatna 3% 4% 5% 6% 7% 8% 9% 10% 11% 12% 13% 14% 15% stopa rate=i Periodi 1,000000 1% 1,000000 2% 1,000000 3% 1,000000 4% 1,000000 5% 1,000000 6% 1,000000 7% 8% 9% 10% 11% 12% 13% 14% 15% 1,000000 1,000000 1,000000 1,000000 1,000000 Periodi 1% 2% 3% 4% 5% 6% 7%1,0000008% 9% 1,000000 10% 1,000000 11% 12% 1,000000 13% 1,000000 14% 15% Kamatna2,030000 stopa rate=i 1,000000 1,000000 1,000000 2,050000 1,000000 2,060000 1,000000 1,000000 1,000000 2,010000 1 2,020000 2,040000 2,070000 1,000000 2,080000 1,000000 2,090000 1,000000 2,1000001,000000 2,1100001,000000 2,1200001,000000 2,130000 2,140000 2,150000 1 1,000000 1,000000 1,000000 1,000000 1,000000 1,000000 1,000000 1,000000 1,000000 1,000000 1,000000 1,000000 1,000000 1,000000 1,000000 3,030100 3,090900 3,121600 3,152500 3,183600 3,214900 6% 3,246400 7% 3,278100 2,090000 3,3100002,100000 3,3421002,110000 3,3744002,120000 3,406900 3,439600 3,472500 Periodi2 3,060400 8% 9% 10% 11% 12% 13% 14% 15% 2,0100001% 2,0200002% 2,030000 3% 2,040000 4% 2,050000 5% 2,060000 2,070000 2,080000 2,130000 2,140000 2,150000 4,060401 4,1216082 4,183627 4,246464 2,030000 4,3101252,040000 4,374616 4,439943 4,506112 4,573129 4,641000 4,709731 4,779328 2,120000 4,849797 4,921144 4,993375 2,020000 2,050000 2,060000 2,070000 2,080000 2,090000 2,100000 2,110000 2,130000 2,140000 2,150000 3 1 3,030100 3,060400 3,090900 3,152500 3,183600 3,214900 3,246400 3,278100 3,310000 3,342100 3,374400 3,406900 3,439600 3,4725001,000000 1,0000002,010000 1,000000 1,0000003,121600 1,000000 1,000000 1,000000 1,000000 1,000000 1,000000 1,000000 1,000000 1,000000 1,000000 1,000000 5,101005 5,204040 5,309136 5,416323 5,525631 5,637093 5,750739 5,866601 5,984711 6,105100 6,227801 6,352847 6,480271 6,610104 6,742381 4,121608 4,183627 4,246464 4,310125 4,374616 4,439943 4,506112 4,573129 4,641000 4,709731 4,779328 4,849797 4,921144 4,9933752,150000 3 6,468410 3,030100 3,060400 3,090900 3,121600 3,152500 3,183600 3,214900 3,246400 3,278100 3,310000 3,342100 3,374400 3,406900 3,439600 3,472500 2 4,060401 2,010000 2,020000 2,030000 2,040000 2,050000 2,060000 2,070000 2,080000 2,090000 2,100000 2,110000 2,120000 2,130000 2,140000 6,152015 4 6,308121 6,632975 6,801913 6,975319 7,153291 7,335929 7,523335 7,715610 7,912860 8,115189 8,322706 8,535519 8,753738 5,101005 5,204040 4,121608 5,3091364,183627 5,4163234,246464 5,525631 5,637093 5,750739 5,866601 5,984711 6,105100 6,227801 6,352847 6,480271 6,610104 6,742381 7,213535 5 7,434283 7,898294 8,142008 8,393838 8,654021 8,922803 9,200435 9,487171 9,783274 10,089012 10,404658 10,730491 11,066799 4 7,662462 4,060401 4,310125 4,374616 4,439943 4,506112 4,573129 4,641000 4,709731 4,779328 4,849797 4,921144 4,993375 3 3,030100 3,060400 3,090900 3,121600 3,152500 3,183600 3,214900 3,246400 3,278100 3,310000 3,342100 3,374400 3,406900 3,439600 3,472500 8,285671 6 8,582969 8,892336 9,214226 9,549109 9,897468 10,259803 10,636628 11,028474 7,523335 11,4358887,715610 11,8594347,912860 12,2996938,115189 12,757263 13,232760 13,726819 6,152015 6,308121 6,468410 6,632975 6,801913 6,975319 7,153291 7,335929 8,322706 8,535519 8,753738 510,159106 5,101005 5,204040 5,309136 5,4163234,310125 5,525631 4,374616 5,637093 4,439943 5,750739 5,866601 5,984711 6,105100 6,227801 6,352847 6,480271 6,610104 6,742381 4 7,213535 4,060401 4,121608 4,183627 4,246464 4,506112 4,573129 4,641000 4,709731 4,779328 4,849797 4,921144 4,993375 9,368527 7 9,754628 13,021036 13,579477 14,163972 14,775656 15,415707 16,085347 16,785842 7,434283 10,582795 7,662462 11,026564 7,898294 11,491316 8,142008 11,977989 8,393838 12,487558 8,654021 8,922803 9,200435 9,487171 9,783274 10,089012 10,404658 10,730491 11,066799 611,463879 6,152015 6,308121 6,468410 6,632975 6,801913 6,975319 7,153291 7,335929 7,523335 7,715610 7,912860 8,115189 8,322706 8,535519 8,753738 6,742381 10,462213 10,949721 12,006107 12,577893 13,180795 13,816448 14,486562 15,192930 15,937425 16,722009 17,548735 18,419749 19,337295 20,303718 5,101005 5,204040 5,309136 5,416323 5,525631 5,637093 5,750739 5,866601 5,984711 6,105100 6,227801 6,352847 6,480271 6,610104 8 5 8,285671 8,582969 8,892336 9,214226 9,549109 9,897468 10,259803 10,636628 11,028474 11,435888 11,859434 12,299693 12,757263 13,232760 13,726819 11,566835 12,168715712,807796 13,486351 14,2067877,898294 14,971643 15,783599 16,645487 17,560293 18,531167 19,561430 20,654583 21,814317 23,044516 24,349276 7,213535 7,434283 7,662462 8,142008 8,393838 8,654021 8,922803 9,200435 9,487171 9,783274 10,089012 10,404658 10,730491 11,066799 6 9,368527 6,152015 6,308121 6,468410 6,632975 6,801913 6,975319 7,153291 7,335929 7,523335 7,715610 7,912860 8,115189 8,322706 8,535519 9,754628 10,159106 10,582795 11,026564 11,491316 11,977989 12,487558 13,021036 13,579477 14,163972 14,775656 15,415707 16,085347 16,7858428,753738 12,682503 913,412090 14,192030 15,025805 15,917127 16,869941 17,888451 18,977126 20,140720 21,384284 22,713187 24,133133 25,650178 27,270749 29,001667 815,617790 8,285671 8,582969 8,892336 9,214226 9,549109 9,897468 10,259803 10,636628 11,028474 11,435888 11,859434 12,299693 12,757263 13,232760 13,726819 13,8093281014,680332 16,626838 17,712983 18,882138 20,140643 21,495297 22,953385 24,522712 26,211638 28,029109 29,984701 32,088654 34,351917 10,949721 11,463879 12,006107 12,577893 13,180795 13,816448 14,486562 15,192930 15,937425 16,722009 17,548735 18,419749 19,337295 20,303718 710,462213 7,213535 7,434283 7,662462 7,898294 8,142008 8,393838 8,654021 8,922803 9,200435 9,487171 9,783274 10,089012 10,404658 10,730491 11,066799 14,9474211115,973938 18,291911 19,598632 21,015066 22,550488 24,214920 26,019189 27,974983 30,094918 32,392602 34,882712 37,581065 40,504705 917,086324 9,368527 9,754628 10,159106 10,582795 11,026564 11,491316 11,977989 12,487558 13,021036 13,579477 14,163972 14,775656 15,415707 16,085347 16,785842 12,168715 12,807796 13,486351 14,206787 14,971643 15,783599 16,645487 17,560293 18,531167 19,561430 20,654583 21,814317 23,044516 24,349276 811,566835 8,285671 8,582969 8,892336 9,214226 9,549109 9,897468 10,259803 10,636628 11,028474 11,435888 11,859434 12,299693 12,757263 13,232760 13,726819 16,096896 17,293417 18,598914 20,023588 21,578564 23,275970 25,129022 27,152114 29,360916 31,772482 34,405359 37,279715 40,417464 43,842414 47,580411

12 12,682503 13,41209010,949721 14,19203011,463879 15,025805 15,917127 16,869941 17,888451 18,977126 20,140720 21,384284 22,713187 24,133133 25,650178 27,27074920,303718 29,001667 10 10,462213 12,006107 12,577893 13,180795 13,816448 14,486562 15,192930 15,937425 16,722009 17,548735 18,419749 19,337295 9 9,368527 9,754628 10,159106 10,582795 11,026564 11,491316 11,977989 12,487558 13,021036 13,579477 14,163972 14,775656 15,415707 16,085347 16,785842

13 13,809328 14,68033212,168715 15,61779012,807796 16,626838 17,712983 18,882138 20,140643 21,495297 22,953385 24,522712 26,211638 28,029109 29,984701 32,08865424,349276 34,351917 11 11,566835 13,486351 14,206787 14,971643 15,783599 16,645487 18,531167 19,561430 20,654583 21,814317 23,044516 lika 16. tablice buduću vrijednost periodične rente na kraju perioda 10Kamatne 10,462213 10,949721 11,463879 za 12,006107 12,577893 13,180795 13,816448 14,48656217,560293 15,192930 15,937425 16,722009 17,548735 18,419749 19,337295 20,303718 14 14,947421 15,97393813,412090 17,08632414,192030 18,291911 19,598632 21,015066 22,550488 24,214920 26,019189 27,974983 30,094918 32,392602 34,882712 37,58106529,001667 40,504705 12 12,682503 15,025805 15,917127 16,869941 17,888451 18,977126 20,140720 21,384284 22,713187 24,133133 25,650178 27,270749 11,566835 12,168715 12,807796 13,486351 14,206787 14,971643 15,783599 16,645487 17,560293 18,531167 19,561430 20,654583 21,814317 23,044516 24,349276 151116,096896 17,293417 18,598914 20,023588 21,578564 23,275970 25,129022 27,152114 29,360916 31,772482 34,405359 37,279715 40,417464 43,842414 47,580411

13 13,809328 14,680332 15,617790 16,626838 17,71298316,869941 18,882138 17,888451 20,140643 21,495297 24,522712 26,211638 28,029109 29,984701 32,08865427,270749 34,351917 29,001667 12 12,682503 13,412090 14,192030 15,025805 15,917127 18,97712622,953385 20,140720 21,384284 22,713187 24,133133 25,650178

14 14,947421 15,973938 17,086324 18,291911 19,598632 21,015066 22,550488 24,214920 26,019189 27,974983 32,392602 34,882712 37,581065 40,504705 34,351917 13se 13,809328 14,680332 15,617790 16,626838 17,712983 18,882138 20,140643 21,495297 22,953385 24,522712 26,211638 28,029109 29,984701 32,088654 in kako mogu kreirati vrijednosti iz ovevrijednost tablice prikazan je 30,094918 na Slici 17. U ćeliju Slika 16. Kamatne tablice za buduću periodične rente na kraju perioda 15 16,096896 17,293417 18,598914 20,023588 21,57856421,015066 23,275970 25,129022 27,152114 31,772482 34,405359 37,279715 40,417464 43,84241437,581065 47,580411 40,504705 14 14,947421 15,973938 17,086324 18,291911 26,019189 27,974983 30,094918 32,392602 34,882712 ( 24,21492029,360916 ), zatim potrebno je unijeti sintaksu kao19,598632 na slici: 22,550488 držeći crni 15 16,096896 17,293417 18,598914 23,275970 25,129022 27,152114 29,360916 31,772482 34,405359 37,279715 40,417464 43,842414 47,580411 ć u donjem desnom uglu 20,023588 ćelije21,578564 B3 povući po redu do kraja tablice i na kraju Slika 16. upisanih Kamatne tablice za buduću vrijednost periodične rente na kraju perioda ući naniže do broja perioda.

Način kako mogu kreirati vrijednosti iz ove tablice periodične prikazan je rente na Slici U ćeliju Slika 16.se Kamatne tablice za buduću vrijednost na17. kraju perioda ( ), zatim držeći crni B3 potrebno je unijeti sintaksu kao na slici: križić u donjem desnom uglu ćelijevrijednosti B3 povući doprikazan kraja tablice i na kraju Način kako se mogu kreirati iz po overedu tablice je na Slici 17. U ćeliju povući dojebroja upisanih B3naniže potrebno unijeti sintaksu perioda. kao na slici:, zatim držeći crni križić u donjem desnom uglu

Način kako se mogu kreirati vrijednosti iz ove tablice prikazan je na Slici 17. U ćeliju ćelije B3 povući po redu do kraja tablice i na kraju povući naniže do broja upisanih perioda. ( ), zatim B3 potrebno je unijeti sintaksu kao na slici: držeći crni križić u donjem desnom uglu ćelije B3 povući po redu do kraja tablice i na kraju povući naniže do broja upisanih perioda.

POSLOVNE FINANSIJE

67

Slika 17. Način kreiranja vrijednosti za buduću vrijednost periodične rente

le, popunu vrijednosti koje odgovaraju ovoj tablici možemo napraviti u dva eza.Izračunavanje buduće vrijednosti jednakih gotovinskih tokova pokazat ćemo sljedećem primjeru:

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJAMA

Slika 17. Način kreiranja vrijednosti za buduću vrijednost periodične rente Dakle, popunu vrijednosti koje odgovaraju ovoj tablici možemo napraviti u dva poteza. Izračunavanje buduće vrijednosti jednakih gotovinskih tokova pokazat ćemo na sljedećem primjeru: Pretpostavimo da se u periodu od tri godine, na kraju svake godine u banku uplaćuju sredstva u iznosu od 1000 KM. Kolika je buduća vrijednost ovih iznosa na kraju treće godine, odnosno u momentu zadnje uplate ukoliko je kamatna stopa 4%? 0

1 1000,00 KM

2

3 1000,00 KM =FV(4%;0;;-1000) n=0

1000,00 KM

n=1

n=2

1040,00

1081,60

=FV(4%;1;;-1000)

=FV(4%;2;;-1000)

Buduća vrijednost iznosi: 3.121,60 KM

Slika 18. Vremenska linija

68

POSLOVNE FINANSIJE

n=2

1081,60

=FV(4%;2;;-1000)

Buduća vrijednost iznosi: 3.121,60 KM

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJSKI MENADŽMENT I FINANSIJAMA OKRUŽENJE

Slika 18. Vremenska linija

odnosno: odnosno:

(

)

(

(

)

)

Do ove u Excelu veoma jednostavno, kao na19.Slici 19. Do vrijednosti ove vrijednosti u Exceludolazimo dolazimo veoma jednostavno, kao na Slici

Slika 19. Dialog box za izračunavanje buduće vrijednosti u kontekstu zadatka

Slika 19. Dijalog box za izračunavanje buduće vrijednosti u kontekstu zadatka U ovom primjeru posljednja uplata nije ukamaćena. Buduća vrijednost uplata jednaka je budućoj vrijednosti uplata u prvoj i drugoj godini uvećana za iznos iplate na kraju treće godine.

POSLOVNE FINANSIJE

69

46

je1.1.3.2. budućoj vrijednosti prvoj i drugoj godini uvećana za iznos iplate na kraju Novčani uplata tokoviuna kraju perioda 1.1.3.2. treće godine. Novčani tokovi na kraju perioda

1.1.3.2. Novčani tokovi na kraju perioda 1.1.3.2. Novčani tokovi na kraju perioda Pretpostavimo dada suNovčani uslovi ukamaćenja kao i iznosi ostali nepromijenjeni aliali dada je je Pretpostavimo su uslovi ukamaćenja kao i iznosi ostali nepromijenjeni 1.1.3.2. tokovi na kraju perioda TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA prvi iznos nanapočetku prvog perioda. prvi iznosdeponovan deponovan odmah, početku prvog perioda. Potrebnoje jeizračunati izračunati Pretpostavimo da su odmah, uslovi ukamaćenja kao i iznosi ostaliPotrebno nepromijenjeni ali da je FINANSIJAMA buduću vrijednost uloga u skladu sa vremenskom linijom na Slici 20. buduću vrijednost u skladu sa vremenskom linijom na Slici 20. Pretpostavimo da uloga su uslovi ukamaćenja kaoprvog i iznosi ostali nepromijenjeni ali da je prvi iznos deponovan odmah, na početku perioda. Potrebno je izračunati Pretpostavimo da sutokovi uslovi kao prvog i iznosi ostali aliizračunati da je prvi iznos deponovan odmah, na perioda. Potrebno Novčani naukamaćenja kraju perioda buduću vrijednost uloga u1 skladu sa početku vremenskom linijom na nepromijenjeni Slici 0 1.1.3.2. 2 prvog 3 320. je jeizračunati 0 1 2 prvi iznos deponovan odmah, na početku perioda. Potrebno buduću vrijednost uloga u skladu sa vremenskom linijom na Slici 20. Pretpostavimo su uslovi ukamaćenja kao i iznosi ostali na nepromijenjeni, ali da je prvi i=4% buduću uloga u 1skladu sa vremenskom Slici 20. 0 vrijednost da 2 linijom 3 i=4% iznos deponovan odmah, na1početku prvog perioda.2 Potrebno je izračunati3buduću vrijednost i=4% 0 KM 1000,00 KM 1 KM 1000,00 1000,00 KM sa 1000,00 1000,00 =FV(4%;1;;-1000) uloga u0skladu vremenskom linijom na1000,00 Slici 20.2KMKM n =n1= 1 3 =FV(4%;1;;-1000) i=4% i=4% 1040,00 1000,00 KM 1000,00 KM 1000,001KM =FV(4%;1;;-1000) 1040,00 n=1 3 0 2 1000,00 KM 1000,00 KM 1000,00 KM =FV(4%;1;;-1000) 1040,00 1000,00 KM 1000,00 KM 1000,00 KM =FV(4%;1;;-1000) i=4% nn==1 1 =FV(4%;2;;-1000) =FV(4%;2;;-1000) n =n2= 2 1040,00 1040,00 1000,00 KM =FV(4%;1;;-1000) 1000,00 KM 1000,00 KM 1081,60 =FV(4%;2;;-1000) n= 1081,60 n 1= 2 1040,00 =FV(4%;2;;-1000) =FV(4%;2;;-1000) n = 2 n=2 1081,60 =FV(4%;3;;-1000) 1081,60 1081,60 =FV(4%;3;;-1000) n =n3= 3 =FV(4%;2;;-1000) n=2 1124,86 =FV(4%;3;;-1000) 1124,86 1081,60 n=3 =FV(4%;3;;-1000) =FV(4%;3;;-1000) nn==3 3 1124,86 Buduća vrijednost iznosi: 3.246,46 KMKM Buduća vrijednost iznosi: 3.246,46 1124,86 1124,86 =FV(4%;3;;-1000) n=3 Buduća vrijednost iznosi: 3.246,46 KM 1124,86 Slika 20.20. Vremenska linija Buduća 3.246,46 KMKM Slika Vremenska linija Budućavrijednost vrijednostiznosi: iznosi: 3.246,46

Slika 20. Vremenska linija Slika 20. Vremenska linija Slika 20. Vremenska linija ( ( ) ) ( [( ( [( ) ) ) ( ) [([( odnosno: odnosno: [( odnosno: odnosno: odnosno: odnosno:

Buduća vrijednost iznosi: 3.246,46 KM

( Slika ( (linija ) ) ( )20.) Vremenska ( ( (( ) ))) ) (((( ))) ) ( ) ( ) )) (( )) (( )) ) ( ) ( ) ( ( ) ) ( ( ) ) (( )) )) ( (( ) Konkretno, vezano zaza naš slučaj, imamo: Konkretno, vezano naš slučaj, imamo: ( )

( ( ( ( () (]) ( ( ( ) ]) ( )

) ) ]) ) ) ] ]

Konkretno, vezanozaza naš slučaj, imamo: Konkretno, zanaš slučaj, imamo: ) Konkretno, vezano (vezano ) naš ( ( ) ) ( ) slučaj, (imamo: ( ) Konkretno, vezano za naš slučaj, imamo: )) (( )) ( ( )) (( odnosno: odnosno: ( ) ( ) ( ) odnosno: odnosno: odnosno: ( ( ) ) ( ( ) ) ( odnosno: ) ) ( ) ( ( koja odgovara ) ( ) Odgovarajuća Excelova formula ovom kontekstu zadatka, glasi: glasi: Odgovarajuća Excelova formula koja odgovara ovom kontekstu zadatka, Odgovarajuća Excelova formula koja odgovara ovom kontekstu zadatka, glasi: ( ) Odgovarajuća Excelova formula koja odgovara ovom kontekstu zadatka, glasi: Odgovarajuća Excelova formula ovom kontekstu (zadatka, ) glasi: ( (koja odgovara ) ) ( ( ) ) glasi: ( ) ( ( ) )zadatka, ( ( formula ) ) koja Odgovarajuća Excelova odgovara ovom kontekstu ( ) ( ( )( ) ) ( ) ( ( ) ( ) ) štošto odgovara sljedećoj funkcije FV: odgovara sljedećoj sintaksi FV: ( ) (sintaksi ) funkcije što odgovara sljedećoj sintaksi funkcije FV: što odgovara sljedećoj sintaksi funkcije FV: ( (( ) )) 70 POSLOVNE FINANSIJE što odgovara sljedećoj sintaksi funkcije FV: ( veoma )kao DoDo ove vrijednosti u Excelu dolazimo jednostavno, na Slici 21. Do ove vrijednosti Excelu dolazimo veoma jednostavno, kao nana Slici 21.21. ove vrijednosti u uExcelu dolazimo veoma jednostavno, kao Slici ( ) Do ove vrijednosti u Excelu dolazimo veoma jednostavno, kao na Slici 21. Do ove vrijednosti u Excelu dolazimo veoma jednostavno, kao na Slici 21. 47 47 47

(

)

(

)

Odgovarajuća Excelova formula koja odgovara ovom kontekstu zadatka, glasi: (

)

KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJSKI MENADŽMENT I ( ) ) TEMELJNI FINANSIJAMA ( ) OKRUŽENJE

(

što odgovara sljedećojsintaksi sintaksi funkcije što odgovara sljedećoj funkcijeFV: FV:

(

)

ove vrijednosti u Excelu dolazimo veomajednostavno, jednostavno, kao na Slici 21. 21. Do ove Do vrijednosti u Excelu dolazimo veoma kao na Slici

47

Slika 21. Dijalog box za izračunavanje buduće vrijednosti u kontekstu ovog zadatka Slika 21. Dialog box za izračunavanje buduće vrijednosti u kontekstu ovog zadatka

Odgovarajuća sintaksa u Excelu sesemože napisatikao: kao: Odgovarajuća sintaksa u Excelu može napisati (

)

ovom slučaju ne samo da ukamaćen je ukamaćen i i posljednji posljednji ulog i prva dvadva ulogauloga U ovomUslučaju ne samo da je ulogveć većsusu i prva ukamaćena jedan obračunski period više.više. StogaStoga je i kamata u ovom slučaju većaslučaju i ukamaćena zazapopojedan obračunski period je i kamata u ovom 246,46 KM.KM. veća iznosi i iznosi 246,46 1.2. DISKONTOVANJE DISKONTOVANJE 1.2. Na vremenskojskali skaliukamaćivanje ukamaćivanje ii diskontovanje diskontovanje imaju tokove. Na vremenskoj imajusuprotne suprotne tokove. Ukamaćivanjem se utvrđuje buduća vrijednost novčanih tokova, dok se diskontovanjem Ukamaćivanjem se utvrđuje buduća vrijednost novčanih tokova, dok se izračunava sadašnja vrijednost budućih vrijednost novčanih tokova. Kamatna stopta tokova. koja se koristi diskontovanjem izračunava sadašnja budućih novčanih Kamatna za izračunavanje sadašnje vrijednosti naziva se diskontna stopa. Kod izračunavanja buduće stopta koja se koristi za izračunavanje sadašnje vrijednosti naziva se diskontna vrijednosti novčanih tokova početni iznos uvećavamo za iznos kamata. Kod diskontovanja, stopa. Kod izračunavanja buduće vrijednosti novčanih tokova početni iznos buduće novčane tokove korigujemo (umanjujemo) za iznos diskonta. uvećavamo za iznos kamata. Kod diskontovanja, buduće novčane tokove korigujemo (umanjujemo) za iznos diskonta. 1,20000

POSLOVNE FINANSIJE 1,00000

71

1% 2%

3% 4%

0,80000

5%

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJAMA 1,20000 1% 2% 1,00000

3% 4% 5%

PV vrijednost 1 NJ

0,80000

6% 7%

0,60000

8% 9% 10%

0,40000

11%

Na Na ovom grafu je prikazana sadašnja vrijednost jedne novčane jedinice kojakoja se 12% prima ovom grafu je prikazana sadašnja vrijednost jedne novčane jedinice se prima 0,20000 13% u razdoblju od od 1 do 15 godina u budućnosti, uz diskontne stope od od 1 do 15%. Vidimo u razdoblju 1 do 15 godina u budućnosti, uz diskontne stope 1 do 15%. Vidimo 14% ovom je sadašnja vrijednost jedne novčane jedinice koja se Nasadašnja ovom grafu grafu je prikazana prikazana sadašnja vrijednost jedne novčane jedinice kojai 15% se prima prima 0,00000 da Na se vrijednost smanjuje što je momenat isplate dalje u budućnosti što je je da se sadašnja vrijednost smanjuje što 6je momenat isplate dalje u budućnosti i što 0 1 2 3 4 5 7 8 9 10 11 12 13 14 15 uu razdoblju od 11 do godina uz stope Vidimo razdoblju odstopa, do 15 15 godina uudabudućnosti, budućnosti, uz diskontne diskontne stope od od 11 do do 15%. 15%. Vidimo veća diskontna odnosno je pad sadašnje vrijednosti intenzivniji što je veća diskontna stopa, odnosno da je pad sadašnje vrijednosti intenzivniji što je da vrijednost smanjuje što isplate dalje budućnosti ii što da se se sadašnja sadašnja vrijednost što je je momenat momenat isplate dalje uupočet budućnosti što je je diskontna stopa veća. ismanjuje kod ukamaćenja i u i diskontna ovom slučaju ćemo sa diskontna stopa veća. Kao i kod ukamaćenja u ovom slučaju počet ćemo sa Slika 22.Kao Graf odnosa: sadašnja vrijednost, stopa, vrijeme veća diskontna stopa, odnosno da je pad sadašnje vrijednosti intenzivniji što je veća diskontna stopa, odnosno da je pad sadašnje vrijednosti intenzivniji što je godišnjim diskontovanjem jednokratnog iznosa. godišnjim diskontovanjem jednokratnog iznosa. Na ovom je prikazana vrijednost jedne se prima u sa diskontna stopa veća. Kao kod ii uunovčane ovom slučaju počet ćemo diskontna stopagrafu veća. Kao ii sadašnja kod ukamaćenja ukamaćenja ovom jedinice slučajukoja počet ćemo sa razdoblju od 1 do 15 godina u budućnosti,iznosa. uz diskontne stope od 1 do 15%. Vidimo da se godišnjim diskontovanjem jednokratnog godišnjim diskontovanjem jednokratnog iznosa. sadašnja vrijednost smanjuje što je momenat isplate dalje u budućnosti i što je veća diskontna 1.2.1. Jednokratni iznosi 1.2.1. Jednokratni iznosi stopa, odnosno da je pad sadašnje vrijednosti intenzivniji što je diskontna stopa veća. Kao i kod ukamaćenja i u ovom slučaju počet ćemo sa godišnjim diskontovanjem jednokratnog 1.2.1. Jednokratni iznosi 1.2.1. Jednokratni iznosi iznosa. 1.2.1.1. Godišnje diskontovanje

1.2.1.1.

Godišnje diskontovanje

1.2.1.1. 1.2.1.1. Godišnje Godišnje diskontovanje diskontovanje 1.2.1. Jednokratni iznosi Sadašnja vrijednost jednokratnog novčanog iznosa može se se izračunati pomoću Sadašnja vrijednost jednokratnog novčanog iznosa može izračunati pomoću sljedeće formule: 1.2.1.1. Godišnje diskontovanje sljedeće formule: Sadašnja Sadašnja vrijednost vrijednost jednokratnog jednokratnog novčanog novčanog iznosa iznosa može može se se izračunati izračunati pomoću pomoću Sadašnja vrijednost jednokratnog novčanog iznosa može se izračunati pomoću sljedeće sljedeće formule: sljedeće formule: formule: ( ( ) ) Odgovarajuća Excelova formula glasi: Odgovarajuća Excelova formula glasi: (( )) ( ( glasi: ) ) Odgovarajuća Excelovaformula formula Odgovarajuća Excelova glasi: Odgovarajuća Excelova formula glasi: odnosno: odnosno: (( )) odnosno: odnosno: odnosno:

( ( koja može izraziti sintaksom: kojakoja se može izraziti sintaksom: sesemože izraziti sintaksom: ((

) )

( ( ) ) ( ( )) (() ) )) Izračunavanje sadašnje vrijednosti jednokratnog novčanog iznosa prikazat ćemo Izračunavanje sadašnje vrijednosti jednokratnog novčanog iznosa prikazat ćemo koja izraziti sintaksom: (( )) koja se se može može izraziti sintaksom: 72 na konkretnom primjeru. na konkretnom primjeru. POSLOVNE FINANSIJE Izračunavanje iznosa prikazat Izračunavanje sadašnje sadašnje vrijednosti vrijednosti jednokratnog jednokratnog novčanog novčanog iznosa prikazat ćemo ćemo Koliko trebamo uplatiti danas da bi nakon 5 godina konačna vrijednost uplate trebamo uplatiti danas da bi nakon 5 godina konačna vrijednost uplate na konkretnom primjeru. naKoliko konkretnom primjeru. iznosila 1000 KM? Ili, Ili, koliko danas vrijedi 1000 KM,KM, primljenih nakon 5 godina? iznosila 1000 KM? koliko danas vrijedi 1000 primljenih nakon 5 godina? Koliko trebamo uplatiti Koliko trebamo uplatiti danas danas da da bi bi nakon nakon 55 godina godina konačna konačna vrijednost vrijednost uplate uplate Diskontna stopa je 10%. Diskontna stopa je 10%.

koja se može izraziti sintaksom:

(

)

Izračunavanje sadašnje vrijednosti jednokratnog novčanog iznosa prikazat ćemo na konkretnom primjeru. Koliko trebamo uplatiti danas da bi nakon 5 godina konačna vrijednost uplate TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJSKI MENADŽMENT I iznosila 1000 KM? Ili, koliko danas vrijedi 1000 KM, primljenih nakon 5 godina? FINANSIJAMA OKRUŽENJE Diskontna stopa je 10%. Izračunavanje sadašnje vrijednosti jednokratnog novčanog iznosa prikazat ćemo na 4 5 1 2 3 konkretnom primjeru. Koliko trebamo uplatiti danas da bi nakon 5 godina konačna vrijednost uplate iznosila 1000 KM? Ili, koliko danas vrijedi 1000 KM, primljenih nakon 5 godina? Diskontna stopa jeFV10%. = 1000 KM 1

2

3

4

5 FV = 1000 KM

PV=? PV=? Vremenska linija Slika 23.

23. Vremenskada linija Koristeći prethodnu formulu,Slika izračunavamo sadašnja vrijednost u ovom slučaju iznosi:Koristeći 620,92 prethodnu KM. formulu, izračunavamo da sadašnja vrijednost u ovom slučaju iznosi: 620,92 KM.

(

)

Buduća vrijednost je umanjena za iznos kamata (diskont). Iznos diskonta u ovom primjeru iznosi 379,08 KM. Do ove vrijednosti u Excelu dolazimo posredstvom sintakse prikazane na Slici 24.

Slika 24. Izračunavanje sadašnje vrijednosti u kontekstu primjera u Excelu

POSLOVNE FINANSIJE

73

49

Slika 24. Izračunavanje sadašnje vrijednosti u kontekstu primjera u Excelu Slika 24. Izračunavanje sadašnje vrijednosti u kontekstu primjera u Excelu 1.2.1.2. Ispodgodišnje diskontovanje TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJAMA 1.2.1.2. Ispodgodišnje diskontovanje Ukoliko Ispodgodišnje se kamata obračunava više puta u toku godine, riječ je o ispodgodišnjem 1.2.1.2. diskontovanje diskontovanju. Posljedica učestalijeg kamata je je veći iznos diskonta, Ukoliko se kamata obračunava višeobračunavanja puta u toku godine, riječ o ispodgodišnjem Ukolikomanja se kamata obračunava više puta unovčanih toku godine, je oiznos ispodgodišnjem odnosno sadašnja vrijednost budućih tokova.riječ diskontovanju. Posljedica učestalijeg obračunavanja kamata je veći diskonta, diskontovanju. Posljedica učestalijeg obračunavanja kamata je veći iznos diskonta, odnosno odnosno manja sadašnja vrijednost budućih novčanih tokova. Sadašnja vrijednost budućeg novčanog iznosa u uslovima učestalijeg obračuna manja sadašnja vrijednost budućih novčanihExcelovoj tokova. kamata, računa se po formuli, odnosno, Sadašnja vrijednost budućeg novčanog iznosasintaksi: u uslovima učestalijeg obračuna kamata, računa se pobudućeg formuli, novčanog odnosno, iznosa Excelovoj sintaksi:učestalijeg obračuna kamata, Sadašnja vrijednost u uslovima

računa se po formuli, odnosno, Excelovoj sintaksi: ( (

) )

) ) Pretpostavimo,sada, sada, se u prethodnom primjeru kamata polugodišnje, obračunava s Pretpostavimo, da seda u prethodnom primjeru kamata obračunava polugodišnje, s tim da su ostali neizmijenjeni. Pretpostavimo, sada, da uslovi se u ostali prethodnom primjeru kamata obračunava tim da su ostali uslovi ostali neizmijenjeni. polugodišnje, s tim da su ostali usloviće ostali neizmijenjeni. tomslučaju slučaju sadašnja vrijednost iznositi: UUtom sadašnja vrijednost će iznositi: U tom slučaju sadašnja vrijednost će iznositi: ( (

(

50 50

)

Odgovarajuća sintaksa u proračunskoj tablici Excel, data je na Slici 25.

Odgovarajuća sintaksa u proračunskoj tablici Excel, data je na Slici 25.

Slika 25. Izračunavanje sadašnje vrijednosti u kontekstu primjera 74

POSLOVNE FINANSIJE

Slika 25. Izračunavanje sadašnje vrijednosti u kontekstu primjera Dakle. možemo napisati:

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJSKI MENADŽMENT I Slika Slika25. 25.Izračunavanje Izračunavanjesadašnje sadašnjevrijednosti vrijednostiuukontekstu kontekstuprimjera primjera Slika 25. Izračunavanje sadašnje vrijednostiFINANSIJAMA u kontekstu primjera OKRUŽENJE Dakle. Dakle.možemo možemonapisati: napisati: Dakle. možemo napisati: Dakle, možemo napisati: (( )) (( )) ) ( ) ( UUslučaju kontinuiranog diskontovanja, imamo: slučaju kontinuiranog diskontovanja, imamo: U slučaju kontinuiranogdiskontovanja, diskontovanja, imamo: U slučaju kontinuiranog imamo:

odnosno: .. odnosno: odnosno: odnosno: . UUExcelu se odgovarajuće vrijednosti može doći kao na Excelu sedo do odgovarajuće vrijednosti može doći kao naSlici Slici26. 26. U Excelu se do odgovarajuće vrijednosti može doćidoći kao na Slici U Excelu se do odgovarajuće vrijednosti može kao na26. Slici 26.

1.2.2. Slika Višestruki nejednaki gotovinski tokovi u kontekstu primjera 26. Izračunavanje kontinuiranog diskontovanja Slika 26. Izračunavanje kontinuiranog diskontovanja Slika 26. Izračunavanje kontinuiranog diskontovanjauukontekstu kontekstuprimjera primjera Slika 26. Izračunavanje kontinuiranog diskontovanja u kontekstu primjera 1.2.2.1. Novčaninejednaki tokovi na kraju godine 1.2.2. Višestruki gotovinski tokovi 51 51 51 1.2.2.1. vrijednost Novčani tokovi na kraju godine Sadašnja višestrukih, periodičnih, nejednakih novčanih tokova izračunava se po sljedećoj formuli:periodičnih, nejednakih novčanih tokova izračunava se Sadašnja vrijednost višestrukih, po sljedećoj formuli:

∑

(

)

odnosno, posredstvom II – tablice koje izražavaju sadašnju vrijednost jedne novčane

odnosno, posredstvom II – tablice koje izražavaju sadašnju vrijednost jedne jedinice koja se plaća nakon n perioda, uz diskontnu stopu i (%). novčane jedinice koja se plaća nakon n perioda, uz diskontnu stopu i (%). Na Slici 27. prikazana je II – tablica koja je kreirana u proračunskoj tablici Excel 75 ). posredstvom sintakse: POSLOVNE FINANSIJE (

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJAMA Na Slici 27. prikazana je II – tablica koja je kreirana u proračunskoj tablici Excel posredstvom sintakse: .

Slika 27. Vrijednosti II – tablice, diskontni faktor Izračunavanje sadašnje vrijednosti pokazat ćemo na sljedećem primjeru: Koliko vrijede danas ulozi u iznosima: 10.000 KM, deponovano na kraju prve godine, 1.000 KM, deponovano na kraju druge godine i 100 KM deponovano na kraju treće godine, ako je kamatna stopa 5%? 0 i=5%

1

2

3

10000 KM

1000 KM

100 KM

9.523,81 KM 907,03 KM 86,38 KM PV = 10.517,23 KM =SUM(PV(5%;1;10000);PV(5%;2;1000);PV(5%;3;100))

Slika 28. Vremenska linija 76

POSLOVNE FINANSIJE

Na Slici 28. prikazana je odgovarajuća sintaksa u Excelu posredstvom koje se izračunava ova vrijednost, kombinacijom SUM ( ) funkcija ( ) i PV.

Na Slici 28. prikazana je odgovarajuća sintaksa u Excelu posredstvom koje se izračunava ova vrijednost, kombinacijom funkcija SUM i PV. 1.2.2.2. Novčani tokovi na početku godine TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJSKI MENADŽMENT I FINANSIJAMA OKRUŽENJE ) ( godine ) 1.2.2.2. Novčani tokovi( na početku

Pretpostavimo sada da jesuodgovarajuća uplate iz prethodnog izvršene na početku Na Slici 28. prikazana sintaksa uprimjera Excelu posredstvom koje se godine, uz ova neizmijenjenu kamatnu stopu. u ovom slučaju će ( ) funkcija (Sadašnja ) vrijednost izračunava vrijednost, kombinacijom SUM i PV. Pretpostavimo sada da su uplate iz prethodnog primjera izvršene na početku iznositi: Na Slici 28.prikazana prikazana jejeodgovarajuća sintaksa u Exceluuposredstvom koje se izračunava Na odgovarajuća Excelu posredstvom koje se godine,Slici uz 28. neizmijenjenu kamatnu stopu. sintaksa Sadašnja vrijednost u ovom slučaju će ova vrijednost, kombinacijom funkcija SUM i PV. izračunava ova vrijednost, kombinacijom funkcija SUM i PV. iznositi: 1.2.2.2. Novčani tokovi na početku godine ∑ ( ) ( ) 1.2.2.2.

Novčani tokovi na početku godine

∑ Pretpostavimo sada iz prethodnog primjera izvršene na početku ( da ) su uplate ( ) 1.2.2.2. Novčani tokovi na početku godine Na Slici je prikazana vremenska linija i odgovarajuća sintaksa u godine, uz 29. neizmijenjenu kamatnu stopu. Sadašnja vrijednost u ovom slučaju Pretpostavimo sada da su uplate iz prethodnog primjera izvršene na Excelova početku godine, uz će iznositi: kontekstu ovog primjera. Na Slici 29. je prikazana vremenska linijau iovom odgovarajuća Excelova sintaksa u neizmijenjenu kamatnu stopu. Sadašnja vrijednost slučaju će iznositi: kontekstu ovog primjera. Pretpostavimo sada da su uplate iz prethodnog primjera izvršene na početku 0 1 2 3 ∑

0 godine, uz neizmijenjenu stopu. Sadašnja u ovom slučaju će 1 3 ( )kamatnu ( 2 vrijednost ) i=5% iznositi: i=5%

Na Slici 29.29.je vremenska i odgovarajuća Excelova sintaksa u Na Slici jeprikazana prikazana vremenska i odgovarajuća Excelova sintaksa u kontekstu 10.000 KM 1000 KM linija linija 100 KM 10.000 KM 1000 KM kontekstu ovog primjera. 100 KM ovog primjera. 0

0 952,38 952,38KM KM

∑

(

)

11

i=5% i=5% Na Slici 29. jeKM vremenska 90,70 KM 10.000 KMprikazana 1000 KM 90,70 KM 10.000 1000 KM

kontekstu ovog primjera.

2

(2

3

)

3

linija odgovarajuća Excelova sintaksa u 100iKM 100 KM

PV==11.043,08 11.043,08KM KM=SUM(PV(5%;0;10000);PV(5%;1;1000);PV(5%;2;100)) =SUM(PV(5%;0;10000);PV(5%;1;1000);PV(5%;2;100)) PV 0 1 29. 2linija 3 Slika 29. Vremenska Vremenska linija Slika

952,38KM KM 952,38 90,70 KM 90,70 KM i=5%

PV 11.043,08 KM =SUM(PV(5%;0;10000);PV(5%;1;1000);PV(5%;2;100)) PV=10.000 =je 11.043,08 KM KM da 1000 slučaju KM Potpuno jasno je=SUM(PV(5%;0;10000);PV(5%;1;1000);PV(5%;2;100)) u ovom sadašnja vrijednost veća, jer prvi iznos od

100vrijednost KM Potpuno je jasno da je u ovom slučaju sadašnja veća, jer prvi iznos od Slika 29. Vremenska linija 10.000 KM mije umanjen za iznos kamate (diskonta) kao u prethodnom obračunu. 10.000 KM mije umanjen za iznos kamate (diskonta) kao u prethodnom obračunu. Slika 29. Vremenska linija

952,38 KM Potpuno je jasno da je u ovom slučaju sadašnja vrijednost veća, jer prvi iznos od 10.000 Potpuno jeJednaki jasno dagotovinski je u ovom slučaju sadašnja vrijednost veća, jer prvi iznos od 1.2.3. tokovi KM mije umanjen za iznos kamate (diskonta) kao u prethodnom obračunu. 90,70 KM 10.000 KM mije umanjen za iznos kamate 1.2.3. Jednaki gotovinski tokovi (diskonta) kao u prethodnom obračunu. PV = 11.043,08 KM =SUM(PV(5%;0;10000);PV(5%;1;1000);PV(5%;2;100)) Odgovarajuća Excelova formulatokovi za slučaj jednakih gotovinskih tokova, glasi: 1.2.3. Jednaki gotovinski 1.2.3. Jednaki gotovinski tokovi Slika 29. Vremenska linija Odgovarajuća Excelova formula za slučaj jednakih gotovinskih tokova, ( tokova, )glasi: glasi: Odgovarajuća Excelova ( ) formula za slučaj ( jednakih gotovinskih )

(

)

Odgovarajuća jednakih gotovinskih tokova, glasi: ( Excelova ) formula za slučaj ( ) odnosno:je jasno Potpuno da je u ovom slučaju sadašnja vrijednost veća, jer prvi iznos od ( ) ( umanjen ) za iznos kamate ( (diskonta) kao ) u prethodnom obračunu. 10.000 KM mije

odnosno: odnosno: odnosno:

(

1.2.3. Jednaki gotovinski ( tokovi

)

)

(

(

(

)

)

)

( ) 77 odnosno pri čemu je type jednak nuli za slučaj novčanih tokova na kraju godine, POSLOVNE FINANSIJE jedan za slučaj novčanih tokova na početku godine.

Odgovarajuća Excelova formula za slučaj jednakih gotovinskih tokova, glasi: pri na kraju godine, odnosno pri čemu čemu je je type type jednak jednak nuli nuli za za slučaj slučaj novčanih novčanih tokova tokova ( na kraju ) godine, odnosno jedan tokova na početku godine. jedan za za slučaj slučaj( novčanih novčanih tokova na početku godine. 53 ) ( )

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJAMA pri čemu je type jednak nuli za slučaj novčanih tokova na kraju godine, odnosno jedan za slučaj novčanih tokova na početku godine. 1.2.3.1. Novčani tokovi na kraju godine Pretpostavimo sada da tokovi imamona jednake, periodične novčane tokove za koje treba 1.2.3.1. Novčani kraju godine 1.2.3.1. sadašnju Novčani vrijednost. tokovi na kraju godine izračunati U ovom slučaju sadašnja vrijednost računa po Pretpostavimo sada da imamo jednake, periodične novčane tokove se za koje treba formuli: izračunati sadašnju U ovom slučaju novčane sadašnja vrijednost računa po Pretpostavimo sada vrijednost. da imamo jednake, periodične tokove za koje se treba izračunati formuli: vrijednost. U ovom slučaju sadašnja vrijednost se računa po formuli: sadašnju ( ) ( ) ( ) [

[

(

(

(

)

)

)

(

(

(

((

)

(

)

)

))

(

(

)

] )]

)

OdgovarajućaExcelova Excelovaformula formulase se dobija za type Odgovarajuća Excelova dobija zaza type = 0:= 0: Odgovarajuća formula se dobija type

((

))

Znak minus i ovdje ukazuje samo na smjer kretanja novca.

Znakminus minusi iovdje ovdjeukazuje ukazuje samo kretanja novca. Znak samonanasmjer smjer kretanja novca. Vrijednosti odgovarajuće IV-tablice i Excelova sintaksa, date su na Slici 30. Vrijednostiodgovarajuće odgovarajuće IV-tablice date su na 30. 30. Vrijednosti IV-tabliceii Excelova Excelovasintaksa, sintaksa, date suSlici na Slici

Slika 30. Vrijednosti IV tablice izračunate posredtsvom sintakse =PV(rate;nper;-1)

Slika 30. Vrijednosti IV tablice izračunate posredtsvom sintakse =PV(rate;nper;-1) ( ) Označena vrijednostIViztablice ove tablice (2,77509) izračunata sintakse je kao: =PV(rate;nper;-1) Slika 30. Vrijednosti izračunate posredtsvom 78

POSLOVNE FINANSIJE Pretpostavimo da investitor ima mogućnost da uloži svoja novčana sredstva u dva Označena vrijednost ove tablice (2,77509) izračunata alternativna (isključiva)izprojekta. Za prvi projekat potrebno je je kao: uložiti 600 (KM danas,) s tim da se očekuju prinosi po osnovu eksploatacije projekta krajem svake godine po 200 KM, u narednih 5 godina.

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJSKI MENADŽMENT I FINANSIJAMA OKRUŽENJE Označena vrijednost iz ove tablice (2,77509) izračunata je kao: Pretpostavimo da investitor ima mogućnost da uloži svoja novčana sredstva u dva alternativna (isključiva) projekta. Za prvi projekat potrebno je uložiti 600 KM danas, s tim da se očekuju prinosi po osnovu eksploatacije projekta krajem svake godine po 200 KM, u narednih 5 godina. Drugi projekat zahtijeva ista trenutna ulaganja, s tim da nudi povrate na kraju svake godine po 300 KM, u naredne tri godine. Za koju opciju će se opredijeliti investitor, ukoliko Sadašnja vrijednost prvog investicionog projekta iznosi: je kamatna stopa 10%? Sadašnja vrijednost prvog investicionog projekta iznosi: 0 4 1 prvog investicionog 2 3 Sadašnja vrijednost projekta iznosi: 0

0

1

1

2

200 KM

2

3

200 KM

200 KM 200 KM

200 KM 200 KM

3

4

4

200 KM

200 KM 200 KM

200 KM

200 KM 200 KM

5

PV I = 758,16 KM

=PV(10%;5;200)

Slika31. 31. Vremenska Vremenska linija Slika linija

Slika 31. Vremenska linija

(

(

)

)

(

(

U Ecelu ovaj izraz odgovara sintaksi: U Ecelu ovajovaj izraz odgovara U Ecelu izraz odgovara sintaksi: sintaksi: (

(

)

)

(

(

))

))

Sadašnja vrijednost projekta Sadašnja vrijednostdrugog drugoginvesticionog investicionog projekta

Sadašnja 0 vrijednost drugog 1 investicionog projekta 2 0

1

300 KM

300 KM POSLOVNE FINANSIJE

2

300 KM

300 KM

)

)

(

)

(

)

iznosi: iznosi:

iznosi: 3 3

300 KM

300 KM

79

5

200 KM

200 KM 200 KM

758 ,16 KM PV I PV 758 KM I ,16

=PV(10%;5;200) =PV(10%;5;200)

5

(

))

iznosi:

Sadašnja vrijednost drugog investicionog projekta TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJAMA 1

0 0

2

1

3

2

300 KM

3

300 KM

300 KM

300 KM

300 KM

300 KM

PVPV 746 ,06 II  = 746 ,06KM KM II

=PV(10%;3;300) =PV(10%;3;300)

Slika 32. Vremenska linija Slika 32. Vremenska linija



(

U Ecelu ovajovaj izraz odgovara U Ecelu izraz odgovara sintaksi: sintaksi: (

(

)

))

)

Upoređujući vrijednosti novčanih tokovaova ova projekta, možemo zaključiti Upoređujući vrijednosti novčanih tokova dvadva projekta, možemo zaključiti da su obada su projekta prihvatljiva, ali ali da bi trebao trebao da se opredijeli prvi investicioni oba projekta prihvatljiva, dainvestitor bi investitor da se za opredijeli za prviprojekat, investicioni zbog zbog nešto veće sadašnje tokova. projekat, nešto veće vrijednosti sadašnje očekivanih vrijednostinovčanih očekivanih novčanih tokova. 1.2.3.2. 1.2.3.2.

Novčani tokovi na početku godine Novčani tokovi na početku godine

1.2.3.2. Novčani tokovi na početku godine

55

Odgovarajuća Excelovaformula formula se za za type = 1: = 1: Odgovarajuća Excelova sedobija dobija type Odgovarajuća Excelova formula se dobija za type = 1:

[ [

( (

) )

] ]

i odgovara sljedećoj sintaksi funkcije PV: i odgovara sljedećoj sljedećoj sintaksi funkcije PV: PV: i odgovara sintaksi funkcije ( ) ( ) Izračunavanje sadašnje vrijednosti novčanih tokova na početku godine pokazat Izračunavanje sadašnje vrijednosti novčanih tokova na početku godine pokazat ćemo na prethodnom primjeru, uz pretpostavku da prvi prinos kod oba projekta ćemo na prethodnom primjeru, uz pretpostavku da prvi prinos kod oba projekta dospijeva odmah, a ostali početkom godine. Uz neizmijenjenu stopu, sadašnja dospijeva80odmah, a ostali početkom godine. Uz neizmijenjenu sadašnja POSLOVNE stopu, FINANSIJE vrijednost će iznositi: vrijednost će iznositi: ( (

) )

( (

) )

( (

) )

( ) ] Izračunavanje sadašnje sadašnje vrijednosti vrijednosti novčanih novčanih (tokova tokova na na početku godine pokazat pokazat Izračunavanje godine ) početku ćemo na prethodnom primjeru, uz pretpostavku da prvi prinos kod oba projekta ćemo na prethodnom primjeru, uz pretpostavku da prvi] prinos kod oba projekta [ ( Uz neizmijenjenu ) i odgovara sljedećoj sintaksi funkcije PV: dospijeva odmah, a ostali početkom godine. stopu, sadašnja sadašnja dospijeva odmah, a ostali početkom godine. Uz neizmijenjenu stopu, TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJSKI MENADŽMENT I vrijednost će iznositi: i odgovara sljedećoj sintaksi funkcije PV: ( ) vrijednost će iznositi: Odgovarajuća Excelova formula se dobija za[ type = 1:

FINANSIJAMA OKRUŽENJE

( ) na početku godine pokazat Izračunavanje sadašnje vrijednosti novčanih tokova Izračunavanje sadašnje vrijednosti početku godine pokazat ćemo na sadašnje vrijednosti tokovana godine pokazat ) na ( prinos ) (( tokova ćemoIzračunavanje na prethodnom primjeru, uz novčanih pretpostavku prvi oba projekta )da (početku ))kod (( )novčanih ćemo na odmah, prethodnom primjeru, uz pretpostavku da prvi prinos koddospijeva oba projekta prethodnom primjeru, uz pretpostavku da prvi prinos kod oba projekta odmah, a dospijeva a ostali početkom godine. Uz neizmijenjenu stopu, sadašnja Odgovarajuća Excelova sintaksa prikazana je na na Slici 33. će Odgovarajuća Excelova sintaksa prikazana je Slici 33. dospijeva odmah, a ostali početkom godine. Uz neizmijenjenu stopu, sadašnja ostali početkom godine. Uz neizmijenjenu stopu, sadašnja vrijednost iznositi: vrijednost će iznositi: vrijednost će iznositi:

((

) ) ( (

)

)(

(

Odgovarajuća Excelova sintaksa prikazana je Slici na Slici Odgovarajuća Excelova je na na Slici 33. 33. Odgovarajuća Excelovasintaksa sintaksaprikazana prikazana 33.

)

)

Slika 33. 33. Izračunavanje Izračunavanje sadašnje sadašnje vrijednosti vrijednosti uu Excelu Excelu uu kontekstu kontekstu primjera primjera Slika Slika Izračunavanje sadašnjevrijednosti vrijednostiuuExcelu Exceluuukontekstu kontekstu primjera Slika 33.33. Izračunavanje sadašnje primjera

Slika 33. Izračunavanje sadašnje vrijednosti u) Excelu u kontekstu primjera (( ) ( ) odgovara sljedećoj sintaksi funkcije PV: i odgovarasljedećoj sljedećoj sintaksi funkcije PV:PV: ii odgovara sintaksi funkcije i odgovara sljedećoj sintaksi funkcije PV:

(( )) ( ) ) u ovom ovom slučaju jejeprvi prvi projekat prihvatljiviji od drugog, drugog, međutim , zbog zbog manjeg I u ovom slučajuje prvi projekat projekat prihvatljiviji od drugog, međutim , zbog manjeg iznosa II u slučaju prihvatljiviji međutim manjeg I u ovom slučaju je prvi projekat prihvatljiviji od od drugog, međutim , zbog, manjeg i odgovara sljedećoj sintaksi funkcije PV: iznosa diskonta sadašnje vrijednosti su veće u odnosu na prethodni obračun. diskonta sadašnje vrijednosti su veće u odnosu na prethodni obračun. iznosa diskonta sadašnje veće u odnosu na prethodni obračun. iznosa diskonta sadašnje vrijednosti vrijednosti susuveće u odnosu na prethodni obračun. ( ) (

56 I u ovom slučaju je prvi projekat prihvatljiviji od drugog, međutim , zbog 56 8156manjeg POSLOVNE FINANSIJE iznosa diskonta sadašnje vrijednosti su veće u odnosu na prethodni obračun. 56

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJAMA 1.2.4.

Amortizacija zajma

Amortizaciju zajma pokazat ćemo sljedećim primjerom: Kredit u iznosu 20.000 KM odobren je preduzeću za nabavku opreme. Zajam se amortizuje jednakim godišnjim anuitetima. Koliki je iznos anuiteta ukoliko je rok povrata sredstava 5 godina, a kamatna stopa 10%? Zadatak uraditi posredstvom Excelovih ugrađenih funkcija. Iznose jednakih godišnjih anuiteta izračunavamo posredstvom funkcije PMT, kao na Slici 34. Na istoj slici prikazana je odgovarajuća sintaksa: .

Slika 34. Izračunavanje iznosa anuiteta posredstvom funkcije PMT Anuitet iznosi: 5.275,95 KM. Posredstvom ugrađenih funkcija IPMT, PPMT, CUMIPMT i CUMPRINC možemo izračunati iznose koji se odnose na otplatu i kamatu za pojedini period, kao i kumulativno. Kamata za prvu godinu iznosi: 2000 KM = IPMT(10%; 1; 5; 20000), za drugu godinu: 1672,41 KM = IPMT(10%; 2; 5; 20000), za treću godinu: 1.312,05 KM = IPMT(10%; 3; 5; 20000), za četvrtu godinu: 1672,41 KM = IPMT(10%; 4; 5; 20000), petu godinu: 1.312,05 KM = IPMT(10%; 5; 5; 20000). 82

POSLOVNE FINANSIJE

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJSKI MENADŽMENT I FINANSIJAMA OKRUŽENJE Ako želimo da izračunamo koliko će dužnik na ime kamate uplatiti povjeriocu u ukupnom iznosu to možemo saznati posredstvom funkcije CUMIPMT, kao na Slici 35. na kojoj je prikazana i odgovarajuća Excelova sintaksa.

Slika 35. Izračunavanje ukupnih kamata kod zajma Pojedine iznose koji se odnose na otplate možemo izračunati posredstvom funkcije PPMT, tako npr. iznos otplate koji se odnosi na drugu otplatu možemo izračunati posredstvom sintakse, kao na Slici 36.

Slika 36. Izračunavanje iznosa druge otplate u kontekstu primjera Kumulativni iznos se izračunava posredstvom funkcije CUMPRINC. POSLOVNE FINANSIJE

83

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJAMA 2. Rizik i neizvjesnost 2.1. Pojam rizika i neizvijesnosti U savremenoj finansijskoj analizi pojam rizika se koristi kao mogućnost pojave različitih kako pozitivnih tako i negativnih izhoda. Nastajanje rizika povezano je sa ekonomskim promjenama koje su rezultat u svim bitnim faktorima koji determiniraju izhod poslovanja48. Ekonomske promjene se vezuju za dinamičke uslove koje nije moguće sa sigurnošću predvidjeti. Zbog nedostatka znanja o tim promjenama u budućnosti. Rizik je vezan za buduće izhode budućeg poslovanja. Za jedan izhod iz namjeravanog poduhvata, vezuje se situacija izvjesnosti. Za više izhoda nastaje situacija rizika. Kada postoji više izhoda, ali ne i vjerovatnoća njihovih nastanaka, imami situaciju neizvjesnosti. Najteža situacija u poslovnom poduhvatu nastaje kada je nepoznata vjerovatnoća i izhod oslovanja. Razumijevanje izvora i različitih formi rizika značjno je sa stanovišta efikasnosti ulaganja, ali i zbog zaštite od rizika. 2.2. Izvori rizika Poslovni rizik u velikoj mjeri zavisi od odnosa fiksnih prema promjenljivim / varijabilnim troškovima. U tom smislu, kapitalno intezivne djelatnosti imaju veći poslovni rizik u odnosu na manje kapitalno intezivne djelatnosti. Finansijski rizik je određen nivoom zaduženja. Projektni rizici se ogledau u varijacijama prinosa koji se očekuju u budućem vremenskom periodu. Izvori ovog rizika se vezuju za tržište i tehnologije. Portfolio rizik se ogleda u varijacijama prihoda na komponente portfolia, odnosno na vrijednosne papire. Uzroci varijabilnosti mogu biti vrlo različiti, a uglavnom se dijele na dvije grupe: (1) sistemske i (2) nesistemske izvore rizika. Sistemski rizik je konstantan i ne može se izbjeći. Sistemski rizik je determiniran privredno sistemskim, ekonomsko političkim i sociološkim promjenama u okruženju. Kao sistemski uzroci rizika najčešće se navode: promjene kamatne stope, promjene kupovne moći, tržišne fluktuacije, politička previranja, konjukturne i strukturne promjene u privredi. Nesistemski rizik je onaj dio ukupnog rizika koji je karakterističan za određeni privredni subjekt. Kao faktori koji određuju veličinu nesistemskog ruzika, vezuju za specifične promjene na tržištu, kao što su pojave imitacije proizvoda, konkurencije i inovacija, neodgovorno poslovanje, pogrešne poslovne i razvojne odluke, specifična zakonska regulativa, što ukazuje da su faktori nesistemskog rizika pod uticajem menadžmenta. Od 48

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006.,str. 98.

84

POSLOVNE FINANSIJE

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJSKI MENADŽMENT I FINANSIJAMA OKRUŽENJE uzroka nesistemskog rizika trebaju se istaći: iskoristljivost kapaciteta i tehnološke promjene, konstrukcija finansiranja, upravljački faktori, posebno organizacijski. 2.3. Kvantificirane rizika 2.3.1. Aksiomi računa vjerovatnoće Da bi vjerovatnoće mogućih izhoda posmatrane pojave bile konzistentne, potrebno je zadovoljiti tri aksioma računa vjerovatnoće: 1. prema prvom aksiomu, svakom od mogućih izhoda može se dodijeliti broj jednak ili veći od nule. Pomoću ovih brojeva izražava se relativna vjerovatnoća pojedinačnih izhoda određenih odluka. 2. prema drugom aksiomu, vjerovatnoća bilo kog od dva međusobna izhoda može se izraziti kao vjerovatnoća ostvarenja drugog izhoda, 3. prema trećem aksiomu, zbir vjerovatnoća svih međusobno isključivih izhoda mora da bude jednaka jedinici. Zajedno s prvim aksiomom ovaj aksiom obezbjeđuje da se vjerovatnoće svakog pojedinačnog izhoda moraju mjeriti brojem koji je po vrijednostiizmeđu 0 i 1. Samo ukloliko su sva tri aksima zadovoljena, smatra se da ovako određeni brojevi izražavaju vjerovatnoće ostvarenja događaja. Rizičnost odluke, polazeći od ovih aksioma, može se izraziti rasporedom vjerovatnoće ostvarenja njenih izhoda. 2.3.2. Raspored vjerovatnoće Ako je slučajna promjenjiva, a vjerovatnoća, tada raspored vjerovatnoće ostvarenja različitih vrijeednosti promjenljive možemo iskazatati kao . Ako posmatramo jednu dionicu, nameće se pitanje, kolika je vjerovatnoća da će posmatrana dionica imati odgovarajuću stopu prinosa u nekom budućem posmatranom vremenskom periodu. Ako se želi ispitati nekoliko različitih stopa prinosa, dobija se diskretna distribucija vjerovatnoće stope (raspored promjenljive koja može uzimati ograničen broj vrijednosti) ukupnog prinosa za posmatranu dionicu. Ukupna stopa prinosa može imati različite vrijednosti zavisno od posmatrane cijene dionice i isplaćenih dividendi. Ako se tome doda i neizvjesnost u pogledu isplate i veličine dionice, realno je pretpostaviti vrlo veliki broj različitih mogućnosti stopa ukupnog prinosa u pretpostavljenom opsegu49. U tom slučaju kontinuirani raspored vjerovatnoće je primjereniji za opis rasporeda vjerovatnoće ukupnog prinosa na dionicu. 49

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006.,str. 105.

POSLOVNE FINANSIJE

85

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA

2.3.2.1.Karakteristike Karakteristike rasporedavjerovatnoća vjerovatnoća FINANSIJAMA 2.3.2.1. rasporeda 2.3.2.1. Karakteristike rasporeda vjerovatnoća

Kod diskretnog i kontinuiranog rasporeda vjerovatnoće zbir svih vjerovatnoća jednak je jedinici. Normalan raspored vjerovatnoće je simetričan oko svoje srednje vrijednosti, pa su Prikazatćemo ćemo najznačajnije karakteristike rasporeda vjerovatnoća. Prikazat najznačajnije karakteristike rasporeda vjerovatnoća. radi toga, modus, medijana i srednja vrijednost uzoraka međusobno jednaki. Prikazat ćemo najznačajnije karakteristike rasporeda vjerovatnoća. 2.3.2.1. Karakteristike rasporeda vjerovatnoća

2.3.2.1.1.Srednja Srednjavrijednost vrijednost 2.3.2.1.1. Prikazat ćemo najznačajnije karakteristike rasporeda vjerovatnoća. 2.3.2.1.1. Srednja vrijednost 2.3.2.1.1. Srednja vrijednost rasporeda vjerovatnoća je srednja vrijednost ̅ , Najznačajnija karakteristika Najznačajnija karakteristika rasporeda vjerovatnoća je srednja vrijednost ̅̅, Najznačajnija karakteristika rasporeda vjerovatnoća je vrijednost srednja vrijednost , Izračunava sesrednja množenjem mogućih ishoda odnosno očekivana vrijednost vjerovatnoća je , odnosno (( )) Izračunava se množenjem mogućih ishoda odnosnoNajznačajnija očekivanakarakteristika vrijednost rasporeda ) ( slučajne promjenljive savjerovatnoćom vjerovatnoćom njihovogostvarenja, ostvarenja, odnosno premaizrazu: izrazu: Izračunava se množenjem ishoda odnosno očekivana očekivana vrijednostvrijednost Izračunava se njihovog množenjem mogućih ishoda slučajnemogućih promjenljive slučajne promjenljive sa odnosno prema slučajne promjenljivenjihovog sa vjerovatnoćom njihovog ostvarenja, odnosno prema izrazu: sa vjerovatnoćom ostvarenja, odnosno prema izrazu:

(( )) ( )

∑ ∑ ∑

(( )) ( )

̅̅ ̅

Izračunavanjeočekivane očekivanevrijednosti vrijednostiprikazat prikazat ćemona nasljedećem sljedećemprimjeru. primjeru. Izračunavanje Izračunavanje očekivane vrijednosti prikazatćemo ćemo na sljedećem primjeru. Izračunavanje očekivane vrijednosti prikazat ćemo na sljedećem primjeru. Preduzeće razmatra razmatra dva dva alternativna alternativna ulaganja: AA i i B, B, koji koji pretpostavljaju pretpostavljaju jednake jednake Preduzeće Preduzeće razmatra dva alternativnaulaganja: ulaganja: A i B, koji pretpostavljaju jednake Preduzeće razmatra dva alternativna ulaganja: A i B, koji pretpostavljaju jednake kapitalne izdatke i obećavaju najvjerovatniji neto novčani tok od 400 KM. Zbog kapitalne izdatke najvjerovatniji neto novčani tokKM. odZbog 400rizičnosti KM. Zbog kapitalne izdatkei i obećavaju obećavaju najvjerovatniji neto novčani tok od 400 kapitalne i obećavaju neto novčani tok od 400 KM. Zbogi i rizičnosti izdatke ulaganja, menadžernajvjerovatniji pored najvjerovatnijeg, najvjerovatnijeg, izvršio optimističku rizičnosti ulaganja, jeje pored izvršio optimističku ulaganja, menadžer menadžer je pored najvjerovatnijeg, izvršio optimističku i pesimističku procjenu rizičnosti ulaganja, menadžer je pored najvjerovatnijeg, izvršio optimističku i pesimističku procjenu neto godišnjeg novčanog toka i to: pesimističku procjenu netotoka godišnjeg novčanog toka i to: neto godišnjeg novčanog i to: pesimističku procjenu neto godišnjeg novčanog toka i to:

bazi vjerovatnoće ostvarenja neto neto novčanih tokova utvrđuje se očekivani povrat. Kao Na bazi baziNa vjerovatnoće ostvarenja novčanih tokova utvrđuje se očekivani očekivani povrat. Na vjerovatnoće ostvarenja neto novčanih tokova utvrđuje se povrat. ponderi zaza izračunavanje očekivanog povrata koriste se koriste vjerovatnoće mogućih ishoda. U Na bazi vjerovatnoće ostvarenja neto novčanih tokova utvrđuje se očekivani povrat. Kao ponderi izračunavanje očekivanog povrata se vjerovatnoće mogućih Kao ponderi za izračunavanje očekivanog povrata koriste se vjerovatnoće mogućih ovom slučaju, očekivaniočekivani povrat će iznositi: Kao ponderi za slučaju, izračunavanje očekivanog ishoda. ovom slučaju, povratće ćepovrata iznositi:koriste se vjerovatnoće mogućih ishoda. UUovom očekivani povrat iznositi: ishoda. U ovom slučaju, očekivani povrat će iznositi: ̅̅ ̅ ̅̅ ̅ U proračunskoj Excel do ovih vrijednosti se se može može veoma jednostavno doći doći proračunskoj tablicitablici Excel do ovih ovih vrijednosti veoma jednostavno UU proračunskoj tablici Excel do vrijednosti se može veoma jednostavno doći posredstvom ugrađene funkcije SUMPRODUCT, kao na Slici 37. U proračunskoj tablici Excel do ovih vrijednosti se može veoma jednostavno doći posredstvom ugrađene funkcije SUMPRODUCT, kao na Slici 37. posredstvom ugrađene funkcije SUMPRODUCT, kao na Slici 37. posredstvom ugrađene funkcije SUMPRODUCT, kao na Slici 37. 86

POSLOVNE FINANSIJE

Kao ponderi za izračunavanje očekivanog povrata koriste se vjerovatnoće mogućih ishoda. U ovom slučaju, očekivani povrat će iznositi: ̅

̅

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJSKI MENADŽMENT I

U proračunskoj tablici Excel do ovih vrijednosti se može veoma jednostavno doći FINANSIJAMA OKRUŽENJE posredstvom ugrađene funkcije SUMPRODUCT, kao na Slici 37.

Slika37. 37.Izračunavanje Izračunavanje očekivanih vrijednosti Slika vrijednosti za za projekte projeklteAAi Bi B Očekivane Očekivanevrijednosti vrijednostizazaobje objeinvesticije investicijesusujednake jednake i iuuovom ovomslučaju slučaju odgovaraju odgovaraju najvjerovatnijem ishodu od 400 KM. najvjerovatnijem ishodu od 400 KM.

Utvrđivanje očekivanih vrijednosti razmatranih ulaganja nije dovoljno za procjenu Utvrđivanje očekivanih vrijednosti razmatranih ulaganja nije dovoljno za procjenu rizika rizika kojim su izložena dva ulaganja. U našem slučaju moglo bi se reći da su projekti kojim izloženarizični. dva ulaganja. U našem slučaju moglokojima bi se reći su projekti A i B između jednako A i Bsujednako Postoje određene metode sedautvrđuju razlike rizični. Postoje određene metode kojima se utvrđuju razlike između rizičnosti ulaganja koja rizičnosti ulaganja koja obećavaju iste očekivane vrijednosti.

obećavaju iste očekivane vrijednosti.

61 2.3.2.1.2. Varijansa i standardna devijacija 2.3.2.1.2. Varijansa i standardna devijacija 2.3.2.1.2. Varijansa i standardna devijacija 2.3.2.1.2. Varijansa i standardna devijacija 2.3.2.1.2. i standardna devijacija S obzirom daVarijansa rizik zavisi od odstupanja pojedinačnih vrijednosti od očekivane S da zavisi odstupanja pojedinačnih vrijednosti od S obzirom obzirom dadarizik rizik zavisi od odstupanja pojedinačnih vrijednosti od očekivane očekivane S obzirom rizik zavisi od od odstupanja pojedinačnih vrijednosti momente, od očekivaneprema vrijednosti, vrijednosti, neophodno je izraziti tu disperziju kroz centralne izrazu: S obzirom da rizik zavisi od odstupanja pojedinačnih vrijednosti od očekivane vrijednosti, neophodno je izraziti tu disperziju kroz centralne momente, prema izrazu: vrijednosti, neophodno je izraziti tu disperziju kroz centralne momente, prema izrazu: neophodno je izraziti tu disperziju kroz centralne momente, prema izrazu: vrijednosti, neophodno je izraziti tu disperziju kroz centralne momente, prema izrazu: ) ( ̅ (( ̅ ̅))) ( ̅ Drugi centralni momemat, za , odgovara varijansi: Drugi momemat, za Drugi centralni momemat, , odgovaravarijansi: varijansi: Drugi centralni centralni momemat, za za j =,,, 2odgovara odgovara varijansi: Drugi centralni momemat, za odgovara varijansi: ) ( ) ( ) ( ̅ ̅ ((( ((( ))) ((( ))) ̅̅ ̅))) ̅̅ ̅ Pozitivan kvadratni korijen varijanse naziva se standardna devijacija: Pozitivan kvadratni korijen varijanse naziva se standardna devijacija: Pozitivan Pozitivan kvadratni kvadratni korijen korijen varijanse varijanse naziva naziva se se standardna standardna devijacija: devijacija:

√∑ √∑ √∑ √∑

(( )) (( ))

̅̅

̅̅

Izračunavanje varijanse,odnosno odnosno standardne devijacije prema podacima Izračunavanje varijanse, odnosno standardne devijacije premaiz prethodnog podacima Izračunavanje varijanse, standardne devijacije prema podacima Izračunavanje varijanse, odnosno standardne devijacije prema podacima Izračunavanje varijanse, odnosno standardne devijacije prema podacima prethodnog primjera slijedi u nastavku: primjera slijedi u nastavku: prethodnog primjera slijedi u nastavku: prethodnog primjera slijedi u nastavku: prethodnog primjera slijedi u nastavku: ∑

∑ ∑ ∑

∑

∑ ∑ ∑

(

( ((

(

( ((

)

) ))

)

) ))

̅

iz iz iz iz

̅

̅̅ ̅

̅

̅̅

Standardne devijacije iznose:

Standardne devijacije iznose: POSLOVNE FINANSIJE Standardne devijacije iznose: Standardne devijacije iznose:

√

87

√√ √ √ Na Slici 38. možemo vidjeti kako se√varijansa i standardna devijacija za projekat A, √ mogu izračunati u Excelu posredstvom √ funkcija SQRT i SUMPRODUCT.

(

∑

) ̅

( ) ∑ ̅ UPRAVLJANJA TEMELJNI KONCEPTI FINANSIJAMA

Standardne devijacije iznose: Standardne devijacije iznose:

√

√

Slici 38. možemo vidjeti kakose se varijansa i standardna devijacija za projekat mogu A, Na SliciNa 38. možemo vidjeti kako varijansa i standardna devijacija zaA, projekat u Excelu posredstvom funkcija funkcija SQRT i SUMPRODUCT. moguizračunati izračunati u Excelu posredstvom SQRT i SUMPRODUCT.

Slika 38. Izračunavanje varijanse i standardne devijacije za projekat A Na Slici 39. možemo vidjeti kako se varijansa i standardna devijacija izračunavaju za projekat B:

Slika 38. Izračunavanje varijanse i standardne devijacije za projekat A 62

Slika 39. Izračunavanje varijanse i standardne devijacije za projekat B 88

POSLOVNE FINANSIJE

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJSKI MENADŽMENT I

Slika 39. 39. Izračunavanje Izračunavanje varijanse varijanse ii standardne standardne devijacije devijacije za za projekat projekat B B Slika FINANSIJAMA OKRUŽENJE

Mada oba oba projekta projekta imaju imaju istu istu očekivanu očekivanu vrijednost, vrijednost, distribucija distribucija mogućih mogućih neto neto Mada Mada oba projekta imaju istu očekivanu vrijednost, distribucija mogućih neto novčanih novčanih tokova tokova kod kod projekta projekta B B je je mnogo mnogo manja manja uu odnosu odnosu na na projekat projekat A. A. Dakle, Dakle, novčanih tokova kod projekta B je mnogo manja u odnosu na projekat A. Dakle, projektu B investitor projektu B investitor će dati prednost u odnosu na projekat A. projektu B investitor će dati prednost u odnosu na projekat A. će dati prednost u odnosu na projekat A.

Na osnovu osnovu izračunatih izračunatih vrijednosti vrijednosti može može se se zaključiti zaključiti da da je je projekat projekat A, A, sa sa standardnom standardnom Na Na osnovu izračunatih vrijednosti može se zaključiti da je projekat A, sa standardnom devijacijom 173,20 173,20 dva dva puta puta većom većom od od standrdne standrdne devijacije devijacije projekta projekta B, B, znatno znatno devijacijom devijacijom 173,20 dva puta većom od standrdne devijacije projekta B, znatno rizičniji. rizičniji. rizičniji.

je pouzdanije data poređenja između projekata A i B izvršiti na osnovu koeficijenta Mnogo Mnogo je pouzdanije pouzdanije data poređenja poređenja između između projekata projekata A A ii B B izvršiti izvršiti na na osnovu osnovu Mnogo je data varijacije koji se može izraziti u obliku bezimenog broja u odnosu na standardnu devijaciju koeficijenta varijacije varijacije koji koji se se može može izraziti izraziti uu obliku obliku bezimenog bezimenog broja broja uu odnosu odnosu na na koeficijenta koja se izražava u mjernim jedinicama posmatrane varijable. Ovaj koeficijnt se izražava u standardnu devijaciju devijaciju koja koja se se izražava izražava uu mjernim mjernim jedinicama jedinicama posmatrane posmatrane varijable. varijable. standardnu obliku količnika: Ovaj koeficijnt koeficijnt se se izražava izražava uu obliku obliku količnika: količnika: Ovaj

̅̅

našem primjeru iznosi: ii uu našem primjeru iznosi: i u našem primjeru iznosi: ̅̅ ̅̅

Pošto projekat projekat A A ii projekat projekat B B imaju imaju istu istu očekivanu očekivanu vrijednost, vrijednost, koeficijent koeficijent varijacije varijacije ne ne Pošto Pošto projekat A i projekat B imaju istu očekivanu vrijednost, koeficijent varijacije daje nikakvu dodatnu informaciju o stepenu njihovog rizika u odnosu na standardnu daje ne nikakvu dodatnu informaciju o stepenu njihovog rizika u odnosu na standardnu daje nikakvu dodatnu informaciju o stepenu njihovog rizika u odnosu na standardnu devijaciju. Za Za ulaganja ulaganja koja koja imaju imaju različitu očekivanu očekivanu vrijednost vrijednost koeficijent koeficijent varijacije varijacije je je devijaciju. devijaciju. Za ulaganja koja imajurazličitu različitu očekivanu vrijednost koeficijent varijacije je nezaobilazan pokazatelj. Pored srednje vrijednosti, varijanse i standardne devijacije, nezaobilazan pokazatelj. Pored srednje vrijednosti, varijanse i standardne devijacije, nezaobilazan pokazatelj. Pored srednje vrijednosti, varijanse i standardne devijacije, značajna karakteristika rasporeda vjerovatnoće je iisimetrije mjera rasporeda, simetrije koja rasporeda, koja značajna karakteristika vjerovatnoće je mjera simetrije rasporeda, značajna karakteristika rasporeda rasporeda vjerovatnoće je i mjera odgovara koja odgovara trećem centralnom momentu. odgovara trećem centralnom momentu. trećem centralnom momentu. U proračunskoj tablici Excel, kada se radi o negrupisanim podacima postoje ugrađene funkcije koje izračunavaju aritmetičku sredinu, varijansu u standardnu devijaciju, mjeru asimetrije, kovarijansu i korelaciju50, međutim na podacima u formi kakvi su u našem primjeru postoji program koji se zove XLSTAT, koji je nakon instaliranja sastavni dio Excela, možemo izračunati sve ovo veoma jednostavno u samo nekoliko poteza. U nastavku, na Slikama 40. i 41. prikazane su izračunate vrijednosti:

50

Harun Kuč: Statističke funkcije u Excel-u kroz primjere, 1999. Zenica

POSLOVNE FINANSIJE

89

63 63

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJAMA

Slika 40. Izračunate vrijednosti za projekat A

Slika 41. Izračunate vrijednosti za projekat B 90

POSLOVNE FINANSIJE

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJSKI MENADŽMENT I FINANSIJAMA OKRUŽENJE Za generisanje izlaznih rezultata potrebno je unijeti pondere u polje Weights, zatim podatke za koje želimo izračunati potrebnu statistiku, kao na Slici 42.

Slika 42. Izračunavanje neophodne statistike u našem primjeru za projekat A Na identičan način se uradi i za izračunavanja povezana sa projektom B. Slika 42. Izračunavanje neophodne statistike u našem primjeru za projekat A

2.3.2.1.3. Na identičanKovarijansa način se uradi i za izračunavanja povezana sa projektom B. 2.3.2.1.3. Kovarijansa

Za izražavanje rizika pored pojedinačnih promjenljivih treba uzeti u Za izražavanje rizika poredkarakteristika karakteristika pojedinačnih promjenljivih treba uzeti u obzir obziri ikarakteristike karakteristike kombinacije više promjenljivih čije se osnovne karakteristike kombinacije više promjenljivih čije se osnovne karakteristike zajedničke zajedničke distribucije vjerovatnoće izražavaju pomoću mjera kojima distribucije vjerovatnoće izražavaju pomoću određenih mjeraodređenih kojima se izražava odnos se izražava odnos između promjenljivih. Prva od ovih mjera jeste kovarijansa i njom se između promjenljivih. Prva od ovih mjera jeste kovarijansa i njom se mjeri stepen slaganja mjerivarijacija stepen slaganja varijacija promjenljivih. Može sepromjenljivih. izraziti kao: Može se izraziti kao: (

)

[(

̅) (

̅)]

(

)

̅̅

∑

(

)

̅̅

Na osnovu ovog izraza možemo zaključiti da se radi o nekoj vrsti centralne vrijednosti

Na osnovu ovog izraza možemo zaključiti da se radi o nekoj vrsti centralne vrijednosti koja u okviru posmatranih pojava karakterizira ukupnost svih varijacija. Može biti pozitivna koja iunegativna, okviru posmatranih pojava karakterizira ukupnost svih varijacija. Može biti ako pojave istovremeno rastu ili opadaju onda je ona pozitivna, ako jedna raste pozitivna i negativna, istovremeno rastu opadaju onda je ona a druga opada ondaako ima pojave negativnu vrijednost. Kada je ili kovasrijansa približno nulapozitivna, onda ako jedna raste a druga opada onda ima negativnu vrijednost. Kada je kovasrijansa možemo reći da nema pravilnosti između kretanja varijacija promjenljivih. U Excelu postoji približno nulafunkcija ondapod možemo reći da51.nema pravilnosti između kretanja varijacija ugrađena nazivom COVAR promjenljivih. U Excelu postoji ugrađena funkcija pod nazivom COVAR2. 51 Harun Kuč: Statistika u Excelu, 2001. Zenica 2

Harun Kuč: Statistika uFINANSIJE Excelu, 2001. Zenica POSLOVNE

91

65

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA 2.3.2.1.4. Koeficijent korelacije 2.3.2.1.4. Koeficijent korelacije 2.3.2.1.4. Koeficijent korelacije 2.3.2.1.4. Koeficijent korelacije FINANSIJAMA 2.3.2.1.4. Koeficijent korelacije

o alternativna mjeramjera odnosa između dvije slučajne promjenljive koristikoristi se koristi alternativna mjera odnosa između slučajne promjenljive KaoKao alternativna odnosa između dvijedvije slučajne promjenljive se se Kao alternativna mjeramjera odnosa između dvije slučajne promjenljive koristi se Kao alternativna odnosa između dvije slučajne promjenljive koristi se koeficijent eficijent korelacije, koji sekoji može izraziti kao: koeficijent korelacije, koji se može izraziti koeficijent korelacije, se može može izraziti kao:kao: koeficijent korelacije, koji izraziti se korelacije, koji se može kao:izraziti kao: ( ) ( ) ) ) (( ( (() ( )) )

) = (koeficijent ( devijacije za je je: korelacije, )koeficijent gdje ==koeficijent korelacije, standardne devijacije za za za koeficijent korelacije,standardne standardne devijacije je: standardne devijacije gdjegdje je: je: = koeficijent korelacije, (( )) = gdje je: korelacije, standardne devijacije za respektivno. spektivno. respektivno. respektivno. respektivno. Vrijednost ovogkoeficijenta koeficijenta se kreće granicama do +1. vrijednosti jednost ovog koeficijenta se kreće u granicama od -1od do-1-1 +1. vrijednosti Vrijednost ovog se kreće u granicama od -1Granične doGranične +1. Granične vrijednost Vrijednost ovog koeficijenta se kreće kreće u ugranicama granicama od do +1. Granične vrijednosti Vrijednost ovog koeficijenta se u od -1 do +1. Granične vrijednosti izražavaju funkcionalne veze između dvije promjenljive. Kada je COREL jednak nuli, dvije ažavaju funkcionalne veze između dvije promjenljive. Kada je COREL jednak nuli, izražavaju funkcionalne između promjenljive. Kada je COREL jednak izražavaju funkcionalne vezeveze između dvijedvije promjenljive. Kada je COREL COREL jednak nuli,nuli izražavaju funkcionalne veze između dvije promjenljive. Kada je jednak nuli, promjenljive su su nezavisne, odnosno neodnosno postoji veza između njih. je promjenljive su nezavisne, odnosno ne postoji veza između njih. dvije promjenljive su nezavisne, ne postoji veza između njih. dvije promjenljive nezavisne, odnosno ne postoji veza između njih. 52 dvije promjenljive su nezavisne, ne postoji vezaCOREL izmeđui njih. U proračunskoj tablici Excelodnosno postoje ugrađene funkcije PEARSON koje 3 3 proračunskoj tablicikoeficijent Excel postoje ugrađene funkcije COREL i PEARSON koje33 koje Uizračunavaju proračunskoj tablici Excel postoje ugrađene funkcije COREL i PEARSON koje U proračunskoj tablici Excel postoje ugrađene funkcije COREL i PEARSON korelacije na negrupisanim podacima. Kada se radi o podacima U proračunskoj tablici Excel postoje ugrađene funkcije COREL i PEARSON koje ačunavaju koeficijent korelacije na negrupisanim podacima. Kada se radi o izračunavaju koeficijent korelacije negrupisanim podacima. Kada o izračunavaju koeficijent korelacije na na negrupisanim podacima. Kada se se radiradi kao u našemkoeficijent primjeru primjerenije je i jednostavnije koristiti pogodnosti XLSTAT programa izračunavaju korelacije na negrupisanim podacima. Kada se radi oo dacima kao u našem primjeru primjerenije je i jednostavnije koristiti pogodnosti podacima kao u našem primjeru primjerenije je i jednostavnije koristiti pogodnost podacima kao u našem primjeru primjerenije je i jednostavnije koristiti pogodnosti koji povećava proračunske tablice za izračunavanje koeficijenta korelacije uz podacima kao u mogućnosti našem primjeru primjerenije je i jednostavnije koristiti pogodnosti STAT programa koji povećava mogućnosti proračunske tablicetablice zatablice izračunavanje XLSTAT programa koji povećava mogućnosti proračunske za izračunavanje XLSTAT programa koji povećava mogućnosti proračunske za izračunavanje korištenje vjerovatnoća kao pondera, kao na Slici 43. XLSTAT programa koji povećava mogućnosti proračunske tablice za izračunavanje eficijenta korelacije uz korištenje vjerovatnoća kao pondera, kao na Slici koeficijenta korelacije uz korištenje vjerovatnoća pondera, kao na Slici koeficijenta korelacije uz korištenje korištenje vjerovatnoća kaokao pondera, kao na43. Slici 43. 43. koeficijenta korelacije uz vjerovatnoća kao pondera, kao na Slici 43.

Slika 43. Izračunavanje koeficijenta korelacije u XLSTAT programu U ovom slučaju se radi o funkcionalnoj vezi između podataka o novčanim tokovima za projekte A i B. Koeficijent korelacije jednak je jedinici. 52

Kuč Harun, Adnan, Lejla i Hatunić Emin, Emina: Osnovne statističke funkcije u Excelu, 2009. Tuzla

92

POSLOVNE FINANSIJE

Portfolio je kombinacija dva ili više vrijednosnih papira, valuta, nekretnina ili nek Portfolio jejekombinacija dva vrijednosnih papira, valuta, nekretnina iliilineke Portfolio kombinacija dvaili iliviše više vrijednosnih papira, valuta, nekretnina neke druge aktive u posjedu pojedinca, kompanije ili institucionalnih investitora. druge uu posjedu pojedinca, druge aktive aktivePortfolio posjedu pojedinca, kompanije kompanije iliili institucionalnih institucionalnih investitora. investitora. Cilj Cilj Ci 2.3.3. rizik kreiranja portfolia je minimiziranje rizika kroz diverzifikaciju plasmana. kreiranja portfolia jejeminimiziranje rizika kroz diverzifikaciju plasmana. kreiranja portfolia minimiziranje rizika kroz diverzifikaciju plasmana. TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJSKI MENADŽMENT I 2.3.3. Portfolio rizik Investitora u prvom redu zanima kolika će biti stopa prinosa na njegove plasmane FINANSIJAMA Investitora u prvom redu zanima kolika će biti stopa prinosa na njegove plasmane. OKRUŽENJE Investitora u prvom redu zanima kolika će biti stopa prinosa na njegove plasmane. Portfolio je kombinacija dva ili više vrijednosnih papira, valuta, nekretnina ili neke 2.3.3. Portfolio rizik Ako pretpostavimo da se radi o investiranju u samo jednom vremenskom intervalu Ako da ooinvestiranju uusamo intervalu, Akopretpostavimo pretpostavimo dase seradi radi investiranju samo jednomvremenskom vremenskom intervalu, druge aktive u posjedu pojedinca, kompanije ili jednom institucionalnih investitora. Cilj 2.3.3. Portfolio rizik npr. u jednoj godini, i da se investira u samo jedan vrijednosni papir, stopu prinosa npr. u jednoj godini, i da se investira u samo jedan vrijednosni papir, stopu prinosa na Portfolio je kombinacija dva ili više vrijednosnih papira, valuta, nekretnina ili neke npr. u jednoj godini, i da se investira u samo jedan vrijednosni papir, stopu prinosa na n kreiranja portfolia je minimiziranje rizika kroz diverzifikaciju plasmana. Portfolio je kombinacija dva iliviše više vrijednosnih papira, valuta, nekretnina ili neke druge Portfolio je kombinacija dva ili vrijednosnih papira, valuta, nekretnina ili neke ovaj plasman možemo izraziti u sljedećem obliku: ovaj plasman možemo izraziti u sljedećem obliku: druge aktive u posjedu pojedinca, kompanije ili institucionalnih investitora. Cilj ovaj aktive plasman možemo izraziti u sljedećem Investitora prvom redu zanima kolika ćeobliku: biti stopa prinosa Cilj na kreiranja njegove plasmane. uuposjedu pojedinca, kompanije ilikompanije institucionalnih portfolia druge aktive u posjedu pojedinca, ili investitora. institucionalnih investitora. Cilj kreiranja portfolia je minimiziranje rizika kroz diverzifikaciju plasmana. ) ( Ako pretpostavimo da se radi o investiranju u samo jednom vremenskom intervalu, ) ( ) ( kreiranja portfolia je minimiziranje rizika kroz diverzifikaciju plasmana. je minimiziranje rizika kroz diverzifikaciju plasmana. npr. u jednoj iredu da sezanima investira u samo jedan vrijednosni papir, stopu prinosa na Investitora u godini, prvom kolika ćebiti biti stopa prinosa na njegove njegove plasmane. Investitora u prvom reduredu zanima će biti stopa prinosa na plasmane. Investitora u prvom zanimakolika kolika će stopa prinosa na njegove plasmane. Ako ovaj plasman možemo izraziti u sljedećem obliku: Ako pretpostavimo pretpostavimo daradi seoradi radi o investiranju investiranju u samo samo jednom intervalu, vremenskom intervalu, Ako da se o u jednom vremenskom intervalu, pretpostavimo da se investiranju u samo jednom vremenskom npr. u jednoj gdje je: = tržišna vrijednost papira na početku godine (nabavna cijena), gdje je: = tržišna vrijednost papira na početku godine (nabavna cijena), = tržišna vrijednost papira na početku godine (nabavna cijena), gdje je: npr. u jednoj godini, i da se investira u samo jedan vrijednosni papir, stopu prinosa ) papir, npr. ugodini, jednoji da godini, i da seu investira samo jedan vrijednosni papir, prinosa na na se investira samo jedanu(vrijednosni stopu prinosa na stopu ovaj plasman ovaj plasman možemo izraziti u sljedećem obliku: ovaj plasman možemo izraziti u sljedećem obliku: = tržišna vrijednost papira na kraju godine (prodajna cijena), ==tržišna papira možemo izraziti uvrijednost sljedećem obliku: tržišna vrijednost papirana nakraju krajugodine godine(prodajna (prodajnacijena), cijena), ) ( ( od tržišna vrijednost papira na početku godine (nabavna cijena), gdje je: DD===novčana D = novčana primanja (prihodi) od) papira u godine. toku godine. primanja (prihodi) uutoku novčana primanja (prihodi) odpapira papira toku godine.

=izražena tržišna vrijednost papira na kraju godine (prodajna cijena), Ovako stopa prinosa je početku slučajna varijabla što znači da se ne mož Ovako stopa prinosa jeje slučajna varijabla što da = tržišna vrijednost papira na godine (nabavna cijena), gdje je:izražena Ovako izražena stopa prinosa slučajna varijabla što znači znači da se se ne ne može može izračunati. se stopa prinosa posmatra svojih parametara, očekivan gdje je:Stoga W =Stoga tržišna vrijednost papira na početku godine (nabavna cijena), izračunati. se stopa prinosa posmatra preko svojih parametara, = novčana primanja (prihodi) od papira u preko toku godine. izračunati. Stoga sevrijednost stopa prinosa posmatra preko svojih parametara, očekivane gdje je: D == tržišna papira na početku godine (nabavna cijena), očekivane 0tržišna vrijednost papira na kraju godine (prodajna cijena), W = tržišna vrijednost papira na kraju godine (prodajna cijena), vrijednosti i standardne devijacije. Stopa prinosa je neprekidna slučajna varijabla vrijednosti i standardne devijacije. Stopa prinosa je neprekidna slučajna varijabla za vrijednosti devijacije. prinosa je neprekidna slučajna za z 1 Ovako izražena stopa prinosa jeStopa slučajna varijabla što znači da sevarijabla ne može D i= =standardne novčana primanja (prihodi) od papira u toku godine. tržišna vrijednost papira na kraju godine (prodajna cijena), D = novčana primanja (prihodi) od papira u toku godine. koju pretpostavljamo danormalnu ima normalnu raspodjelu vjerovatnoće. koju ima raspodjelu vjerovatnoće. kojupretpostavljamo pretpostavljamo da ima normalnu raspodjelu vjerovatnoće. izračunati. Stoga seda stopa prinosa posmatra preko svojih parametara, očekivane Ovako izražena stopa prinosa je slučajna varijabla što znači da se ne može Ovako izražena stopa prinosa je slučajna varijabla što znači da sese ne može izračunati. D = novčana primanja (prihodi) od papira u toku godine. vrijednosti i standardne devijacije. Stopa prinosa je neprekidna slučajna za Matematički, očekivana vrijednost stope prinosa može prikazati u sljedećem izračunati. Stoga se stopa prinosa posmatra preko svojih parametara, očekivane Matematički, očekivana vrijednost stope prinosa može se prikazati uuvarijabla sljedećem Matematički, očekivana vrijednost stope prinosa može sevrijednosti prikazati sljedećem Stoga se stopa prinosa posmatra preko svojih parametara, očekivane i standardne koju pretpostavljamo da ima normalnu raspodjelu vjerovatnoće. vrijednosti i standardne devijacije. Stopa prinosa je neprekidna slučajna varijabla za obliku: obliku: Ovako izražena stopa prinosa je slučajna varijabla što znači da se ne može obliku: devijacije. Stopa prinosa je neprekidna slučajna varijabla za koju pretpostavljamo da ima koju pretpostavljamo da ima normalnu raspodjelu vjerovatnoće. Matematički, očekivana vrijednost prinosa može se parametara, prikazati u sljedećem izračunati. Stoga se stopa prinosa stope posmatra preko svojih očekivane normalnu raspodjelu vjerovatnoće. obliku: Matematički, očekivana vrijednost stope prinosa može se prikazati uvarijabla sljedećem vrijednosti i standardne devijacije. Stopa prinosa je neprekidna slučajna za ̅prinosa ∑može se prikazati u sljedećem obliku: ̅ ̅ ∑ ∑ obliku: Matematički, očekivana vrijednost stope koju pretpostavljamo da ima normalnu raspodjelu vjerovatnoće. ̅

∑

Matematički, očekivana vrijednost stope može se prikazati u sljedećem ̅ kao: ∑prinosa Drugi parametar, varijansa se izražava, kao: Drugi parametar, varijansa se Drugi parametar, varijansa seizražava, izražava, kao: obliku: Drugi parametar, varijansa se se izražava, Drugi parametar, varijansa izražava, kao: kao: Drugi parametar, varijansa se izražava, kao:

(( ∑ ∑∑ ̅∑ ∑ ( ∑

(

( ̅) ̅) ̅ ̅))

̅)

Uvođenjem drugog vrijednosnog papira kreiramo portfolio. Stopa prinosa porfoli Uvođenjem drugog vrijednosnog papira kreiramo portfolio. Stopa prinosa porfolia Uvođenjem drugog vrijednosnog papira kreiramo portfolio. Stopa prinosa porfolia Drugi parametar, varijansa se izražava, kao: Uvođenjem drugog vrijednosnog papira kreiramo portfolio. Stopa prinosa porfolia Uvođenjem drugog vrijednosnog papira kreiramo portfolio. Stopa prinosa porfolia izračunava seponderisani kao ponderisani prosjek stopa prinosa individualnih vrijednosnih papir izračunava se kao prosjek stopa prinosa individualnih vrijednosnih papira izračunava se kao ponderisani prosjek stopa prinosa individualnih vrijednosnih papira izračunava se kao ponderisani prosjek stopa prinosa individualnih vrijednosnih papira izračunava se kao ponderisani prosjek stopa prinosa individualnih vrijednosnih papira od od kojih se portfolio sastoji. Kao ponderi se koriste učešća pojedinih vrijednosni od odkojih kojihse seportfolio portfoliosastoji. sastoji.Kao Kaoponderi ponderise sekoriste koristeučešća učešćapojedinih pojedinihvrijednosnih vrijednosnih od kojih se portfoliosastoji. sastoji. ponderi se koriste učešća vrijednosnih pojedinih vrijednosnih kojih seu portfolio KaoKao ponderi se koriste učešća pojedinih papira u papira ukupnom raspoloživom investicionom kapitalu. papira u ukupnom raspoloživom investicionom kapitalu. ( ) ∑ ̅ papira u ukupnom raspoloživom investicionom kapitalu. papira u ukupnom raspoloživom investicionom kapitalu. papira u ukupnom raspoloživom investicionom ukupnom raspoloživom investicionom kapitalu. kapitalu.

Dakle: Dakle: Dakle: Dakle: Dakle: Dakle:drugog vrijednosnog papira kreiramo portfolio. Stopa prinosa porfolia Uvođenjem izračunava se kao ponderisani prosjek stopa prinosa individualnih vrijednosnih papira gdje su: = stope prinosa individulanih vrijednosnih papira, = ponderi koji gdje = stope prinosa individulanih vrijednosnih papira, =vrijednosnih ponderi od se sastoji. Kao ponderi se koriste papira, učešća pojedinih gdje su: =portfolio prinosa individulanih vrijednosnih ====ponderi koji gdje su: stope prinosa individulanih vrijednosnih papira, ponderi koji gdje su: = stope prinosa individulanih vrijednosnih papira, ponderi koji gdjekojih su: su: =stope stope prinosa individulanih vrijednosnih papira, ponderi koji koji pokazuju koliko je =procentualno investirano u svaki vrijednosni ponder (suma pokazuju koliko je procentualno investirano u svaki vrijednosni ponder (suma pokazuju koliko procentualno investirano uusvaki svaki vrijednosni ponder (suma papira u koliko ukupnom raspoloživom investicionom kapitalu. pokazuju jeje investirano vrijednosni ponder (suma pokazuju koliko je procentualno investirano u usvaki vrijednosni ponder (suma pondera mora pokazuju koliko jeprocentualno procentualno investirano svaki vrijednosni ponder (suma pondera mora biti jednaka jedinici). pondera mora biti jednaka jedinici). pondera mora biti jednaka jedinici). Ponderi portfolija mogu biti pozitivni i negativni. Ako su pozitivni radi se o kupovini pondera mora biti jednaka jedinici). biti jednaka jedinici). pondera mora biti jednaka jedinici). Dakle: Ponderi portfolija mogu biti pozitivni Ako su pozitivni radi se kupovini vrijednosnog papira ilimogu „long poziciji“, ako su negativni, u pitanju jese „short pozicija“. Ponderi portfolija biti pozitivni i negativni. Ako su pozitivni radi se o kupovini Ponderi portfolija mogu biti i inegativni. Ako radi Ponderi portfolija mogu bitipozitivni pozitivni ianegativni. negativni. Akosu supozitivni pozitivni radi seoookupovini kupovini vrijednosnog papira ili „long poziciji“, a ako su negativni, u pitanju je „short pozicija“. vrijednosnog papira ili „long poziciji“, a ako su negativni, u pitanju je „short pozicija“. Znak pondera određuje njegov brojnik. Tako će za dionicu A ponder biti: vrijednosnog papira ili „long poziciji“, a ako su negativni, u pitanju je „short pozicija“. vrijednosnog papira ili „long poziciji“, a ako su negativni, u pitanju je „short 93 pozicija“. POSLOVNE FINANSIJE Znak pondera određuje njegov brojnik. Tako će za dionicu (A ponder biti: Znak pondera određuje njegov brojnik. Tako će za dionicu A ponder biti:) koji Znak pondera njegov brojnik. Tako će dionicu AAponder biti: gdje su: =određuje stope prinosa individulanih vrijednosnih papira, = ponderi Znak pondera određuje njegov brojnik. Tako ćeza za dionicu ponder biti: ( ) pokazuju koliko je procentualno investirano u svaki vrijednosni ( ( (ponder (suma )) ) pondera mora biti jednaka jedinici).

Dakle: = stope prinosa individulanih vrijednosnih papira, = ponderi koji gdje su: TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA pokazuju koliko je procentualno investirano u svaki vrijednosni ponder (suma FINANSIJAMA pondera mora biti jednaka jedinici). Ponderi portfolija mogu biti pozitivni i negativni. AkoAko su pozitivni radiradi se se o kupovini Ponderi portfolija mogu biti pozitivni i negativni. su pozitivni o kupovini vrijednosnog papira ili „long poziciji“, a ako su negativni, u pitanju je „short pozicija“. vrijednosnog papira ili „long poziciji“, a ako su negativni, u pitanju je „short pozicija“. Znakpondera pondera određuje određuje njegov Tako će za A ponder biti: biti: Znak njegovbrojnik. brojnik. Tako će dionicu za dionicu A ponder

Isto kao i stopa prinosa individualnih vrijednosnih papira i stopa prinosaa potfolija ( ) imaju svoje parametre: očekivanu vrijednost i mjeru rizika (varijansa, standardna devijacija). Kada imamo N vrijednosnih papira u portfoliju, očekivana stopa prinosa Isto kao i stopa prinosa individualnih vrijednosnih papira i stopa prinosaa potfolija portfolijaIsto može izračunati posredstvom izraza: kao i se stopa prinosa individualnih vrijednosnih papira i rizika stopa prinosaa potfolija imaju imaju svoje parametre: očekivanu vrijednost i mjeru (varijansa, standardna svoje parametre: očekivanu vrijednost i mjeru rizika (varijansa,očekivana standardna devijacija). devijacija). Kada imamo N vrijednosnih papira u portfoliju, stopa prinosa Kada imamo N vrijednosnih papira u portfoliju, očekivana stopa prinosa portfolija može se 67 portfolija može se izračunati posredstvom izraza: ∑ ̅ ̅ izračunati posredstvom izraza:

̅

∑

̅

gdje je: = ponder vrijednosnog papira i, ̅ = očekivana vrijednost stope prinosa vrijednosnog papira. gdje je:= ponder = ponder vrijednosnog papira očekivana vrijednost stope prinosa gdje je: vrijednosnog papirai, i, =̅ = očekivana vrijednost stope prinosa vrijednosnog papira. vrijednosnog papira. Pretpostavimo da imamo dva vrijednosna papira u koje ulažemo jednak iznos Pretpostavimo dada imamo dva vrijednosna papira u koje ulažemo jednak kapitala (po polovinu ukupnog kapitalapapira u svaki kreirat ćemo portfolio sa Pretpostavimo imamo dva vrijednosna u koje papir), ulažemo jednak iznos kapitala (poiznos kapitala (po polovinu ukupnog kapitala u svaki papir), kreirat ćemo portfolio sa jednakim ponderima. Ako su očekivane vrijednosti stopa prinosa papira A i b 20% i polovinu ukupnog kapitala u svaki papir), kreirat ćemo portfolio sa jednakim ponderima. jednakim ponderima. Ako su očekivane vrijednosti stopa prinosa papira A i b 20% i 10%,Ako respektivno, stopu prinosa portfolija izračunat ćemoočekivanu na sljedeći su očekivane očekivanu vrijednosti stopa prinosa papira A i b 20% i 10%, respektivno, 10%, respektivno, očekivanu stopu prinosa portfolija izračunat ćemo na sljedeći način: stopu prinosa portfolija izračunat ćemo na sljedeći način: način: ̅̅

̅̅

̅̅

U proračunskoj tablici doći posredstvom posredstvom funkcije U proračunskoj tablicidodoove ove vrijednosti vrijednosti možemo možemo doći funkcije SUMPRODUCT, kao na Slici 44. SUMPRODUCT, kao Slici44. 44. SUMPRODUCT, kao nanaSlici

Slika 44. Očekivana stopa prinosa za dva papira, A i B 94

POSLOVNE FINANSIJE

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJSKI MENADŽMENT I FINANSIJAMA OKRUŽENJE Naravno, i u slučaju kada imamo kombinaciju više vrijednosnih papira sa istom lakoćom

možemo vrijednosnog doći do traženogpapira rezultata. rizika portfolija izražavamo Kovarijansu AMjeru i B izračunavamo na sljedećinjegovom način: varijansom, Kovarijansu papira A i BZaizračunavamo na sljedeći način: odnosno vrijednosnog standardnom devijacijom. izračunavanje varijanse porfolija moramo imati matricu varijansi i kovarijansi kojaAjei B formata koji je određen brojem vrijednosnih papira. Kovarijansu vrijednosnog papira Kovarijansu vrijednosnog Aizračunavamo i B izračunavamo na sljedeći ) ∑ ( papira ( ̅ )na(sljedeći ̅ )način:način: Kovarijansu vrijednosnog papira AA Kovarijansu vrijednosnog papira izračunavamo nasljedeći sljedeći način: ) i iABB∑ ( papira ( ̅ na )na (sljedeći ̅ )način: Kovarijansu vrijednosnog i izračunavamo B izračunavamo način:

( ∑ ( ̅ ) ( ̅ ) ( njegovu ̅ ) ̅ ) varijansu: ) ∑ () samim ( predstavlja Kovarijansa vrijednosnog papira sa sobom )) samim (( (( ̅ ̅ )) (( ̅ ̅ )) ∑ Kovarijansa vrijednosnog papira sa predstavlja njegovu varijansu: ∑ sobom

Kovarijansa vrijednosnog papira sa samim sobom predstavlja njegovu varijansu:

Kovarijansa vrijednosnog njegovu varijansu: ( ) ∑papira ( ) ( papira ̅ )sa (samim ̅ sobom ) predstavlja ∑predstavlja ( njegovu ̅ ) varijansu: Kovarijansa vrijednosnog sa sa samim sobom Kovarijansa vrijednosnog sobom njegovu varijansu: Kovarijansa vrijednosnog sa samim predstavlja ( ) ∑ papira ( ) (papira ̅ samim ) ( sobom ̅ )predstavlja ∑ ( njegovu ̅ ) varijansu:

∑ ̅ )) ∑ ∑ ()) ∑ (( ( ̅ ̅ )) ((( ̅ ) (), ̅ tako ̅ ) matrica, ∑ ( ̅ ̅ ))za tri ̅ ) (( )) ( ) (( () ∑ )(( Također vrijedi: da npr. ( i C ima ) ( sljedeću ), prikazanu ( )A, B∑ Također vrijedi: tako npr. ̅ ) (formu, ( ̅ ) da ∑matrica, ( ̅ )za tri ( ) vrijednosna papira u Tablici 1: vrijednosna papira A, B i C ima sljedeću formu, prikazanu u Tablici 1: ), tako (( Također vrijedi: tako da matrica, npr. za tri Također vrijedi: matrica, npr. za Također vrijedi: (( tako da npr. zatri triza tri ) (), ),, da ()) tako damatrica, matrica, npr. Također vrijedi: Tablica 1. vrijednosna papira A, B i C ima sljedeću formu, prikazanu u Tablici 1: ( ) ( ), Također vrijedi: tako da matrica, npr. za tri vrijednosna papira A, B i C ima sljedeću formu, prikazanu u Tablici 1: Tablica 1. vrijednosna papira A, BA, i CBima formu, prikazanu u Tablici 1:u Tablici 1: vrijednosna papira i Csljedeću ima sljedeću formu, prikazanu A B vrijednosna papirapapiri A, B i C ima sljedeću formu, prikazanu u Tablici 1: C Vrijednosni Tablica 1. Tablica 1. 1.1. papiri A B C Tablica Tablica Vrijednosni ( ) ( ) A ( ) TablicaVrijednosni 1. A B C papiri B C A ( ) ( ) A ( ) Vrijednosni papiri A B C Vrijednosni papiri ) B (B( ) ) )) A (A( ) C(( Vrijednosni (( ) ( ) ) (( BA papiri ( ( ) () ) ()) ) A B ( (( ) )) CA ((( ) )) ((( ) )) (( ) ( ) ) (( CB ( ( ) () ()) ) ) B (( )) ( ) CB ( () ) ( ) ( ( C ( ) ( ) () ) () ) C Vrijednosnim papirima su pridruženi (ponderi ) kojima se ( množe ) varijanse C ( i) kovarijanse Vrijednosnim papirima su ponderi kojima varijanse ii kovarijanse Vrijednosnim papirima sučini pridruženi ponderi kojimase se množe množe varijanse i kovarijanse Vrijednosnim papirima su pridruženi pridruženi ponderi kojima se množe varijanse kovarijanse papira. Zbir dobijenih iznosa varijansu portfolija: papira. Zbir dobijenih iznosa čini varijansu portfolija: papira. Zbir dobijenih iznosa čini varijansu portfolija: papira. Zbir dobijenih iznosa čini varijansu portfolija: Vrijednosnim kojima varijanse i( kovarijanse Vrijednosnim papirima su pridruženi se množe varijanse i )kovarijans ( su) pridruženi ( ponderi ) ponderi ( kojima ) se množe ( ) papirima Vrijednosnim papirima su pridruženi ponderi kojima se množe varijanse papira. Zbir dobijenih iznosa čini varijansu portfolija: (( )) iznosa čini (( ))varijansu portfolija: (( )) ((i kovarijanse (( )) Zbir dobijenih )) papira. ) portfolija: ) ( ( papira. Zbir dobijenih iznosa čini varijansu ( ) ( ) (( ) ()) ) ( ) ( ) ( ( ) ( ) (( )) () ) ( ), Za razliku od kovarijanse koja može uzeti vrijednosti u intervalu koeficijent ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ), Za razliku kovarijanse koja može intervalu Za od razliku od kovarijanse koja može uzeti vrijednosti ( –∞, (uzeti ((( +∞), ),) koeficijent Za razliku od koja može uzeti vrijednosti uintervalu intervalu koeficijent ([)vrijednosti ) ]. uu () koeficijent korelacije sekovarijanse uvijek kreće kreće u granicama granicama [ ]. korelacije se uvijek u korelacije ρ se uvijek kreće u granicama [–1, +1]. ( ) ( ) [ ]. korelacije sekovarijanse uvijek krećekoja u granicama Za razliku od može uzeti uzeti vrijednosti u intervalu koeficijent ( ), ), koeficije ZaKoeficijent razliku odkorelacije kovarijanse koja može vrijednosti u intervalu ρA,B izračunavamo tako se kovarijansa dva(vrijednosna papira izračunavamo takošto što se kovarijansa dva vrijednosna Koeficijent korelacije izračunavamo tako što se kovarijansa dva vrijednosna Koeficijent korelacije ( ), [ ]. Za razliku od kovarijanse koja može uzeti vrijednosti u intervalu koeficijent korelacije se uvijek kreće u granicama izračunavamo tako što se kovarijansa dva vrijednosna Koeficijent korelacije [ ]. korelacije se uvijek kreće u granicama podijeli sa proizvodom njihovih standardnih devijacija: papira podijeli podijeli sa sa proizvodom proizvodom njihovih njihovih standardnih standardnih devijacija: devijacija: papira [ ]. devijacija: korelacije sesa uvijek kreće u njihovih granicama papira podijeli proizvodom standardnih izračunavamo tako što dva vrijednosna Koeficijent korelacije izračunavamo(( tako))se štokovarijansa se kovarijansa dva vrijednosn Koeficijent korelacije izračunavamo tako što se kovarijansa dva vrijednosna Koeficijent korelacije ( ) papira podijeli sa proizvodom njihovih standardnih devijacija: papira podijeli sa proizvodom njihovih devijacija: (( standardnih )) (( )) papira podijeli sa proizvodom njihovih standardnih devijacija: ( ) ( ( )() ) odakle odakle slijedi: slijedi: ( ( )) ( ) odakle slijedi: ( () ) ( () ) ( ) 95 ( ) ( ) (( )) ( ) POSLOVNE FINANSIJE odakle slijedi: ( ) ( ) ( ) Uvrštavanjem u formulu za izračunavanje varijanse portfolija, imamo: odakle slijedi: Uvrštavanjem varijanse portfolija, imamo: odakle slijedi: u formulu za izračunavanje ) ( ( ) ) imamo: Uvrštavanjem u formulu ( ) za izračunavanje (( ) () varijanse ( ) ( ) ( ) ) ( )( portfolija, ( ) ( ) ( )( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ) Uvrštavanjem u formulu imamo: ( )imamo: ( ( )) ( ) (u formulu ) za izračunavanje ( ) ) ( ) varijanse ( varijanse ) portfolija, ( ) Uvrštavanjem za( izračunavanje portfolija,

korelacije

korelacije

se uvijek kreće u granicama

se uvijek kreće u granicama [

.

].

izračunavamo što se se kovarijansa kovarijansadva dvavrijednosna vrijednosna Koeficijent izračunavamo tako tako što Koeficijentkorelacije korelacije papira podijeli sa proizvodom njihovih standardnih devijacija: papira podijeli sa proizvodom njihovih standardnih devijacija: TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA (( )) FINANSIJAMA (( )) (( ))

odakle slijedi: odakle slijedi: odakle slijedi:

((

))

(( ))

(( ))

Uvrštavanjem formulu zaizračunavanje izračunavanje varijanse portfolija, imamo: Uvrštavanjem u formulu za izračunavanjevarijanse varijanse portfolija, imamo: Uvrštavanjem u uformulu za portfolija, imamo:

( ( ))

( () )

(( ))

SREDSTVA

POVRAT

A

18%

B

9%

( )

UČEŠĆE(

( )

√

(

√( )

( )

√

1. Ako je koeficijent korelacije

2. Ako je koeficijent korelacije

2.3.4. Beta koeficijent

STAND.DEV. 6%

20%

6%

10%

)

( )

(

( )

)

( )( )

= 0, tada imamo:

√ √

)

= +1, tada imamo:

√

3. Ako je koeficijent korelacije

96

(( ))

( ( ) ) ( () )

(( ) ) ( ( ) ) Standardna devijacija odgovara kvadratnom korijenu izraza. Standardna devijacija odgovara kvadratnom korijenu ovog izraza. Standardna devijacija odgovara kvadratnom korijenuovog ovog izraza. Rizik portfolija može biti minimiziran deverzifikacijom portfolija ili kombinacijom Rizikportfolija portfolijamože može biti biti minimiziran minimiziran deverzifikacijom deverzifikacijom portfolija iliilikombinacijom Rizik portfolijaprimjeru: kombinacijom sredstava na odgovarajući način, što ćemo pokušati pokazati na sljedećem sredstava na odgovarajući način, što ćemo pokušati pokazati na sljedećem primjeru: sredstava na odgovarajući način, što ćemo pokušati pokazati naSredstva sljedećem primjeru: Pretpostavimo da se portfolio preduzeća sastoji od sredstava A i B. A čine ⅓, Pretpostavimo daukupnog se portfolio preduzeća sastoji odpovrata sredstava A sredstva i B. Sredstva A uz čine a sredstva B ⅔ portfolija. Očekivane stope su: za A 18%, Pretpostavimo da se portfolio preduzeća sastoji od sredstava A i B. Sredstva A čine devijaciju 20 %, a portfolija. za sredstvaOčekivane B, 9 %, uzstope standardnu devijaciju kao u A ,standardnu a sredstva B ukupnog povrata su: za10%, sredstva , aTablici sredstva B ukupnog portfolija. Očekivane stope povrata su: za sredstva A 2. 18%, 2. uz standardnu devijaciju 20 %, a za sredstva B, 9 %, uz standardnu devijaciju Tablica 18%, uzkao standardnu 10%, u Tablici 2.devijaciju 20 %, a za sredstva B, 9 %, uz standardnu devijaciju Tablica 2.

10%, kao u Tablici 2.

(( ))

(( ))

= -1, tada imamo:

(

)

POSLOVNE FINANSIJE

Beta odre enog vrijednosnog papira je mjera reagibilnosti njegovih natprosje nih prinosa na natprosje ne prinose tržišnog portfolija. Ona opisuje funkcijsku vezu

69

69

2.3.4. Beta koeficijent

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJSKI MENADŽMENT I FINANSIJAMA OKRUŽENJE

Beta odre enog vrijednosnog papira je mjera reagibilnosti njegovih natprosje nih 2.3.4. Beta koeficijent prinosa na natprosje ne prinose tržišnog portfolija. Ona opisuje funkcijsku vezu Beta određenog papira je mjera njegovih natprosječnih izme u natprosje nog prinosavrijednosnog pojedina nog vrijednosnog papira ireagibilnosti prinosa tržišnog prinosa na natprosječne prinose tržišnog portfolija. Ona opisuje funkcijsku vezu između portfolija. Beta predstavlja kovarijansu izme u potencijalnih prinosa - tog natprosječnog prinosa pojedinačnog vrijednosnog papira i prinosa tržišnog portfolija. Beta vrijednosnog papira i prinosa tržišnog portfolija, podijeljenu varijansom o ekivanih kovarijansu prinosa togmože vrijednosnog prinosapredstavlja tržišnog portfolija. Beta između potencijalnih - tog vrijednosnog papira- se izraziti kao:papira i prinosa

tržišnog portfolija, podijeljenu varijansom očekivanih prinosa tržišnog portfolija. Beta tog vrijednosnog papira se može izraziti kao:

(

)

pri2.4. čemu je: CAPITAL ρim – očekivani koeficijent korelacije, σi -standardna CAPITAL ASSET PRICING MODEL (CAPM) 2.4. ASSET PRICING MODEL (CAPM) devijacija očekivanih 2.4. CAPITAL ASSET PRICING MODEL (CAPM) 2.4. CAPITAL ASSET PRICING MODEL (CAPM) prinosa – tog vrijednosnog papira, i σMODEL - standardna devijacija očekivanih prinosa od 2.4. CAPITAL ASSET PRICING (CAPM) m pri emu je: ‒ o ekivani koeficijent -standardna devijacija o ekivanih β – tržišnog portfolija. Istraživanja su korelacije, pokazala da se za većinu preduzeća, s vremenom prinosakoeficijent – tog vrijednosnog papira, i standardna devijacija o ekivanih prinosa od 2.4. CAPITAL ASSET PRICING MODEL (CAPM) približava prosječnoj vrijednosti koja Model procjene kapitalnih sredstava – CAPM jejedan. dobro poznat i u praksi široko Model procjene kapitalnih sredstava –iznosi CAPM je dobro poznat i u praksi širo

tržišnog portfolija. Istraživanja su pokazala da se za–veCAPM inu a, sjevremenom Model procjene kapitalnih sredstava je detaljno dobro poznat i uiu svim široko Model procjene kapitalnih sredstava – preduze CAPM dobro poznat iupraksi usvim praksi širok upotrebljavan teorijski model vrijednosti koji je opisan modernim Model procjene kapitalnih sredstava – CAPM poznat upraksi široko upotrebljavan teorijski model vrijednosti kojije jedobro detaljno opisan modern ‒ koeficijent približava prosje noj vrijednosti koja iznosi jedan. upotrebljavan teorijski model vrijednosti koji jekoji opisan u svim modernim upotrebljavan teorijski model vrijednosti jedobro detaljno opisan upraksi svim modernim 2.4. CAPITAL ASSET PRICING MODEL finansijskim udžbenicima. upotrebljavan teorijski model vrijednosti koji/CAPM jedetaljno detaljno opisan svim modernim finansijskim udžbenicima. Model procjene kapitalnih sredstava – CAPM je poznat ui u široko finansijskim udžbenicima. finansijskim udžbenicima. upotrebljavan teorijskikapitalnih model vrijednosti je je detaljno opisani u praksi svim modernim Modeludžbenicima. procjene sredstava – koji CAPM dobro poznat široko finansijskim CAPM, u osnovi određuje odnos između očekivanog prinosa od rizičnog ulaganja i CAPM, u osnovi određuje odnos između očekivanog prinosa od rizičnog ulaganja finansijskim udžbenicima. upotrebljavan teorijski model vrijednosti koji očekivanog je detaljno opisan urizičnog svim modernim 70 CAPM, u uosnovi određuje odnos između očekivanog prinosa od ulaganja i i CAPM, u osnovi određuje odnos između prinosa od rizičnog ulaganja sistemskog rizika tog ulaganja u uslovima tržišne ravnoteže u kojima se od investicije CAPM, osnovi određuje odnos između očekivanog prinosa od rizičnog ulaganja sistemskogudžbenicima. rizika tog ulaganja u uslovima tržišne ravnoteže u kojima se od investic finansijskim CAPM, u osnovi određuje odnos između očekivanog prinosa od rizičnog ulaganja i sistemskog rizika tog u uuslovima tržišne ravnoteže u ukojima sese odod investicije sistemskog rizika tog ulaganja uproporcionalan uslovima tržišne ravnoteže u kojima se od investicij očekuje da obezbijedi prinos koji jekoji veličini sistemskog rizika. sistemskog rizika togulaganja ulaganja uslovima tržišne ravnoteže kojima investicije očekuje da obezbijedi prinos je proporcionalan veličini sistemskog rizika. sistemskog rizika tog ulaganja u uslovima tržišne ravnoteže u kojima se od investicije CAPM, u osnovi određuje odnos između očekivanog prinosa od rizičnog ulaganja očekuje dadaobezbijedi prinos koji veličini sistemskog rizika. očekuje da obezbijedi prinos koji je proporcionalan veličini sistemskog rizika. očekuje obezbijedi prinos kojijeuje jeproporcionalan proporcionalan veličini sistemskog rizika. očekuje obezbijedi prinos koji proporcionalan veličini rizika. iPošto sistemskog rizika tog ulaganja uslovima tržišne ravnoteže usistemskog kojima od investicije Pošto jedarealno očekivati nagradu, odnosno premiju samo zasesistemske rizike,rizik je realno očekivati nagradu, odnosno premiju samo za sistemske Pošto jejerealno očekivati nagradu, odnosno premiju samo zarizika. sistemske rizike, Pošto je realno očekivati nagradu, odnosno premiju samo za– sistemske rizike očekuje da obezbijedi prinos kojijeste je proporcionalan veličini sistemskog Pošto realno očekivati nagradu, odnosno premiju samo za sistemske rizike, krucijalno pitanje CAPM jeste utvrđivanje odnosa između – faktora određene Pošto je realno očekivati nagradu, odnosno premiju samo za sistemske rizike, krucijalno pitanje CAPM utvrđivanje odnosa između faktora određen krucijalno pitanje CAPM jeste utvrđivanje odnosa između – faktora određene krucijalno pitanje CAPM utvrđivanje odnosa između––rizike, – faktora određen Pošto jepitanje realno očekivati nagradu, odnosno premiju samoizmeđu za sistemske krucijalno krucijalno CAPM jeste utvrđivanje odnosa faktora određene dionice i njene očekivane stope prinosa. krucijalno pitanje CAPM jestejeste utvrđivanje odnosa između faktora određene dionice i njene očekivane stope prinosa. dionice i njene očekivane stope prinosa. dionice i njene očekivane stope prinosa. dionice i njene očekivane stope prinosa. pitanje CAPM jeste utvrđivanje odnosa između β – faktora određene dionice i njene dionice i njene očekivane stope prinosa. Pod očekivane pretpostavkom da jeda nesistemski rizik rizik potpuno otklonjen diverzifikacijom, stopastop Pod pretpostavkom je nesistemski potpuno otklonjen diverzifikacijom, stope prinosa. Pod pretpostavkom da je nesistemski rizikpotpuno potpuno otklonjen diverzifikacijom, stopa Pod pretpostavkom dadajeje nesistemski rizik otklonjen diverzifikacijom, stopa Pod pretpostavkom da jebiti: nesistemski rizik potpuno otklonjen diverzifikacijom, stop Pod pretpostavkom nesistemski rizik potpuno otklonjen diverzifikacijom, stopa prinosa za dionicu , će biti: prinosa za dionicu , će Pod pretpostavkom da je nesistemski rizik potpuno otklonjen diverzifikacijom, stopa prinosa za dionicu , će biti: prinosa za dionicu , će biti: prinosa za dionicu ,biti: će biti: prinosa za dionicu prinosa za dionicu, će , će biti: ̅ ̅ ) (( ̅̅ ( ̅ )) ̅ ̅̅ ̅ ( ̅( ̅ ( ̅ ) ) ) ̅ stopa gdje prinosa za papir ,, = stopa prinosa, gdje je: je:̅ ̅̅ je:stopa stopa prinosa za vrijednosni vrijednosni papirpapir =, nerizična nerizična stopastopa prinosa, gdje prinosa za vrijednosni = nerizična prinosa, ̅ stopa gdje je: stopa prinosa zazavrijednosni papir , , ==,=nerizična stopa prinosa, gdje je: stopa prinosa zavrijednosni vrijednosni papir nerizična stopa prinosa, gdje je: prinosa za vrijednosni papir = nerizična stopa prinosa, ̅ gdje je: stopa prinosa papir nerizična stopa prinosa, ̅̅ = očekivani prinos tržišnog portfolija, = beta koeficijent vrijednosnog .. ̅ == očekivani očekivani prinos tržišnog portfolija, = beta beta koeficijent vrijednosnog papira očekivani prinos tržišnog portfolija, = vrijednosnog papirapapira . papira prinos tržišnog portfolija, =koeficijent beta koeficijent vrijednosnog . ̅ ̅ = =očekivani ̅ prinos tržišnog portfolija, = beta koeficijent vrijednosnog papira . = očekivani prinos portfolija, = beta koeficijent vrijednosnog papira Odnosno, stopaprinos prinosa zatržišnog dionicu , ,može se računati, kao: vrijednosnog = očekivani tržišnog portfolija, beta koeficijent papira . . Odnosno, stopa prinosa za dionicu može=se računati, kao: Odnosno, stopastopa prinosa za dionicu , može se računati, kao: kao: Odnosno, prinosa za dionicu , može se računati, Odnosno, stopa prinosa za dionicu , može se računati, kao: Odnosno, stopa prinosa za dionicu , može se računati, ̅ ̅ ̅ ( kao:kao: ) ( za dionicu ) Odnosno, stopa prinosa , može se računati, ̅ ̅ (̅ ) ̅ ̅ ̅ ( ( ) ( ) ) ̅ ̅premija ̅rizik ̅za za ̅ ) kretala ̅ ) portfolija ( ̅( ̅ ( istraživanjima (rizik po nekim UkupnaUkupna premija držanja po istraživanjima nekim kretala se ( ̅ (držanja ) )portfolija ) ) se posljednjih godina u rasponu od 3% do 7%, dok se nerizičan prinos kretao oko 3,6%. posljednjih godina u rasponu od 3% do 7%, dok se nerizičan prinos kretao oko 3,6%. Ukupna premija za rizik držanja portfolija po nekim istraživanjima kretala se Ukupna premija za rizik držanja portfolija po nekim istraživanjima kretala Ukupna premija za rizik držanja portfolija po nekim istraživanjima kretala se s Ukupna premija za rizik držanja portfolija po nekim istraživanjima kretala posljednjih godina u rasponu od 3% se nerizičan prinos kretao oko 3,6%. Ukupna premija za rizik držanja portfolija nekim istraživanjima kretala posljednjih godina u rasponu oddo 3%7%, do dok 7%,po dok se nerizičan prinos kretao okose 3,6% posljednjih godina u urasponu odod3% 7%, se nerizičan prinos kretao oko 3,6%. posljednjih godina u rasponu oddo3% dodok 7%, dok se nerizičan prinos kretao oko 3,6% 97 posljednjih godina rasponu 3% do 7%, dok se nerizičan prinos kretao oko 3,6%. POSLOVNE FINANSIJE

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJAMA

Za potrebe potrebe izračunavanja statističkih pokazatelja korisnoprogram je Za izračunavanja raznihraznih statističkih pokazatelja korisno je koristiti XLSTAT (Slika 45.) koji omogućava dodatne opcije računanja u odnosu na proračunsku koristiti program XLSTAT (Slika 45.) koji omogućava dodatne opcije tablici Excel. u odnosu na proračunsku tablici Excel. računanja

Slika 45. Kratak prikaz ambijenta koji XLSTAT Slika 45. Kratak prikaz ambijenta kojipruža pruža program program XLSTAT 98

98 POSLOVNE FINANSIJE

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJSKI MENADŽMENT I FINANSIJSKA FUNKCIJA FINANSIJAMA OKRUŽENJE III. FINANSIJSKA FUNKCIJA Finansijska funkcija u preduzeću obuhvata tri funkcionalna područja: (1) nabavku kapitala (finansiranje), (2) upotrebu kapitala (investiranje), (3) upravljanje kapitalom (održavanje likvidnosti)53. Ova funkcija ima svoje mjesto, ulogu i značaj u preduzećima. Zadaci koji su neposredno povezani sa procesom društvene reprodukcije odnose se na primarne zadatke, a zadaci koji su posredno vezani za proces društvene reprodukcije odnose se na sekundarne zadatke finansijske funkcije. Suštinu finansijske funkcije treba posmatrati samo sa aspekta njene društveno-ekonomske uloge u razvijanju ekonomskih finansijskih odnosa54. 1. Aktivan pristup finansijskoj funkciji preduzeća Finansijska funkcija predstavlja skupa sa nabavnom, proizvodnom i prodajnom osnovne ekonomske funkcije preduzeća. Ustvari finansijska funkcija je neizbježna dopuna procesa proizvodnje. Ukoliko neka od navedenih finkcija ne izvrši uspješno planirane ciljeve, tada se to nepovoljno odražava na uspješnost ostalih funkcija. Stoga se može zaključiti da je finansijska funkcija osnovna funkcija preduzeća, čija uspješnost zavisi od internih i eksternih faktora. Od unutrašnjih faktora uspješnog djelovanja finansijske funkcije posebno je važna koordinacija sa udrugim poslovnim funkcijama. U razvijenim tržišnim ekonomijama, gdje postoji razvijen set različitih i efikasnih instrumenata zaštite, finansijska funkcija se može bez teškoća suprostaviti nepovoljnim promjenama iz okruženja, odnosno može biti zaštićena od vanjskih/eksternih faktora. 2. Zadaci finansijske funkcije Osnovni zadatak finansijske funkcije preduzeća je pribavljanje potrebnih novčanih sredstava s ciljem osiguranja nesmetanog toka reprodukcije. Tradicionalni pristup finansijskoj funkciji preduzeća može dati značajan doprinos ugledu preduzeća planiranjem likvidnosti i brigom o sposobnosti finansiranja. Finansiranje je samo dio finansijske funkcije, ona obuhvata sve operacije uz upravljanja tokovima novca i kapitala. Osnovni zadaci finansijske funkcije preduzeća su55 su: (1) pribavljanje potrebnih novčanih sredstava, (2) korištenje novčanih sredstava, (3) usklađivanje dinamike priliva novčanih srdstava s rokovima odliva. Pribavljanje novčanih sredstava je prvi zadatak finansijske funkcije koji je uslov za proces reprodukcije transformacijom novčanog u robni oblik imovine, pritom ova funkcija vodi računa o sljedećem: (1) ukupno potrebnom obimu novčanih sredstava, 53 54

55

Ristić Žarko, Komazec Slobodan, Globalni finansijski menadžment, Beograd: EtnoStil, 2011., str 677 Ristić Žarko, Komazec Slobodan, Globalni finansijski menadžment, Beograd: EtnoStil, 2011., 678. Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str.136

POSLOVNE FINANSIJE

99

FINANSIJSKA FUNKCIJA što se utvrđuje u obijedinjenom budžetu poslovnog plana preduzeća, (2) trenutne potrebe za sredstvima i vrijeme imobilizacije sredstava, (3) potencijalnim izvorima finansiranja; cijeni i drugim uslovima pribavljanja novčanih sredstava (kamatna stopa, rok vraćanja, instrumenti osiguranja i sl). Preduzeće treba da nastoji da se novčana sredstva prvenstveno osiguravaju iz vlastitih izvora (amortizacija i akumulacija). Svako preduzeće se treba prikupljena finansijska sredstva racionalno upotrebiti. U cilju relne procjene efikasnosti ulaganja preduzeće treba da osigura informacije o namjeni uloženih sredstava, o vremenu upotrebe novčanih sredstava i o očekivanom prinosu i mogućem riziku ulaganja. Preduzeće treba da oblikuje strukturu kapitala, vodeći računa da rizik svede na prihvatljiv nivo, troškove finansiranja svede na minimum i da eleminira inflatorne gubitke. Struktura kapitala je dinamičke prirode, te je neophodno vršiti rebalans u skladu s tržišnim promjenama. Kreiranje finansijske politike i definiranje funkcionalne strategije finansija razvijaju se u skladu sa misijom poslovanje finansija, čiji je okvir misija preduzeća. Finansiska funkcija vodi računa o naplati kratkoročnih i dugoročnih plasmana, kao i o prodaji potraživanja. Pri plaćanju obaveza finansijska funkcija vodi računa o usklađenosti priliva i odliva gotovine, s ciljem osiguranja likvidnosti preduzeća. Finansijska funkcija stvara uslove za otkup duga, vrši prodaju i kupovinu deviza, disponiranje novca po osnovu plaćenih obaveza, kupovinu i prodaju deviza, podizanjem/uplatom sredstava sa računa u banci ili gotovine iz blagajne, kupovinu/prodaju vrijednosnih papira, prati kretanja kamatnih stopa, tržišne cijene vrijednosnih papira s ciljem prilagođavanja finansijske politike tržišnim uslovima i postizanjem maksimalnih finansijskih i poslovnih rezultata. Osim toga finansijska funkcija vodi brigu da osigura imovinu od svih rizika uz najniže troškove. Kontrolom novčanih dokumenata vrši se disponiranje novčanih sredstava. Pri kontroli novčanih dokumenata finansijska funkcija koristi zakonske propise, ugovore, kojima se konktretnije regulira disponiranje novčanih sredstava. Kontrola, dalje, vrši nadzor nad upotrebom novčanih sredstava, kako bi se utvrdilo da li se promjena oblika sredstava vrši u predviđenom obimu i strukturi. Posebni zadaci finansijske funkcije odnose se na: kontrolu novčanih dokumenata, kontrolu blagajničkog poslovanja, u naplati potraživanja i rokovima dospijeća obaveza i njihovog izmirivanja, u kontroli primljenih i izdatih instrumenata obezbjeđenja plaćanja. Vođenje blagajne i portfolia vrijednosnih papira vrši se u okviru finansijske politike, kojom se vode različite operativne evidencije. Stoga mora biti jasno razgraničenje između finansijske i računovodstvene funkcije. U okviru finansijskog planiranja neophodno je uskladiti objedinjeni budžet svih poslovnih jedinica, odnosno glavih planova preduzeća, sa zahtjevoma njihovih potreba. To znači treba predvidjeti: potreban obim sredstava, vrijeme 100

POSLOVNE FINANSIJE

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJSKI MENADŽMENT I FINANSIJSKA FUNKCIJA FINANSIJAMA OKRUŽENJE upotrebe sredstava, potencijalne izvore sredstava, cijenu pribavljenih sredstava, prilive i odlive gotovine/likvidnosti. Pri ulaganju finansijskih sredstava potrebno je lansirati namjenu sredstava, prinose koji se očekuju i rizik. Finansijska funkcija obuhvata: analizu bilansa stanja, analizu bilansa uspjeha, analizu finansijske efikasnosti uloženih sredstava, analizu izvora sredstava, analizu likvidnosti i mogućih izvora likvidnosti, analizu finansijskih plasmana i tokova novca. Ova funkcija sačinjava prijedloge sanacije, ukoliko preduzeće zapadne u finansijske poteškoće. Finansijsko informiranje je izuzetno važno za vođenje finansijske politike preduzeća. U domenu finansijskog informiranja posebno su značajne finansijske informacije56 o: potrebama i izvorima finansiranja finansijskih sredstava, novčanim tokovima, finansijskim plasmanima i stanju računa, primljenih vrijednosnih papira i sl. Dalje ova funkcija djeluje na funkcionalnom nivou menadžmenta. Ona je povezana sa funkcijama unutar ekonomske funkcije i sa drugim poslovnim funkcijama preduzeća. U izvršavanju zadataka finansijska funkcija mora sarađivati i sa svim poslovnim fukcijama preduzeća. Odnos finansijske i računovodstvene funkcije: Finansijska i računovodstvena funkcija su međusobno i interaktivno povezane. Obje funkcije koriste novčane podatke i istu dokumentaciju. Finansijsko planiranje, finansiska analiza i finansksko kontrola su također povezane. Knjiženja u računovodstvu, kao i informacije koje računovodstvo daje, zasnovani su na novčanim dokumentima i podacima koje osigurava računovodsvena funkcija. Isto tako finansijska funkcija ne može izvršavati svoje zadatke bez računovodstvenih informacija. Računovodsvena funkcija ima kontrolu nad finansijskom funkcijom u domenu raspolaganja i korištenja novčanih sredstava. Ova saradnja se ispoljava kod: evidentiranja, praćenja i kontrole novčanih i robnih tokova, kao i kod donošenja finansijskuh planova i finansijske analize. Zbog naglašene povezanosti ove dvije funkcije, potrebno je precizno razgraničiti njihove nadležnosti, kao i oblike saradne, kako bi racionalno i efikasno izvršavale svoje zadatke57. Odnos finansijske i nabavne funkcije: Saradnja finansijske i nabavne funkcije je važna, jer nabavna funkcija podrazumijeva korištenje novčanih sredstava. To se posebno odnosi na planiranje potrebnih novčanih sredstava, ali i za održavanje likvidnosti preduzeća. Ova saradnja je posebno naglašena kod58: definiranja uslova nabavke, u pogledu rokova i načina plaćanja, izbora prioritetnih isplata obaveza prema dobavljačima, utvrđivanje optimalnih zaliha repromaterijala, ulaganja novčanih sredstava u stalna sredstva i trajnu likvidnu imovinu. 56 57 58

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str.140 Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str.141. Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str.142

POSLOVNE FINANSIJE

101

FINANSIJSKA FUNKCIJA Odnos finansijske i prodajne funkcije: Prodaje i naplate potraživanja direktno određuju obim i dinamiku priliva novca, a time likvidnost preduzeća. Saradnja između finansijske i prodajne funkcije izražena je pri59: utvrđivanju uslova prodaje, planiranja izvora finansiranja, ocijene boniteta i kreditne sposobnosti kupca, utvrđivanja koeficijenta obrta zaliha gotovih proizvoda i potraživanja od kupaca, utuživanju kupaca zbog nenaplaćenih potraživanja. Finansijska i nabavna funkcija moraju osigurati paralelnost rokova i uslova plaćanja obaveza sa rokovima i uslovima naplate potraživanja. Ukoliko su rokovi naplate potraživanja duži u odnosu na rokove plaćanja obaveza, ukazuje na lošu koordinaciju prodajne i finansijske finkcije, što dovodi u pitanje likvidnost preduzeća. U tom smislu nabavna funkcija treba nabavke vršiti u skladu sa raspoloživim novčanim sredstvima, a roba je prodata kada je naplaćena. Uspješna koodinacija će se sigurno pozitivno odraziti na likvidnost, solventnost i profitabilnost preduzeća. Odnos finansijske i proizvodne funkcije: Saradnja između finansijske i proizvodne funkcije realizira se preko nabavne službe i preko službe tehničke pripreme proizvodnje. Saradnja između finansijske i proizvodne funkcije posebno je izražena kod60: planiranja razvoja proizvoda i uvođenja nove tehnologije i novih proizvoda, planiranja veličine serija, kontrole zaliha nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda, utvrđivanja optimalnih zaliha nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda, planiranje obima imobilizacije novčanih sredstava u zalihama, utvrđivanje koeficijenta obrta tekućih sredstava angažovanih u procesu proizvodnje, finansiranja pojedinih potreba, ulaganja u postojeće ili nove kapicitete. Odnos finansijske funkcije i menadžmenta preduzeća: Upravljačka funkcija, koja se ostvaruje putem strateškog, funkcionalnog i operativnog menadžmenta, povezuje sve reproduktivne funkcije preduzeća. Menadžment održava i usmjerava organizaciju preduzeća, sprečava dezintegaciju i vrši nadzor svih funkcija u ostvarivanju posebnih i zajedničkih zadataka preduzeća. Menadžment usmjerava proces reprodukcije, a time i aktivnost svih ostalih funkcija. Stoga finansijska funkcija i menadžment moraju postići potpunu saglasnost po sljdećim pitanjima61: emisija nove serije dionica i otkup ranije prodatih dionica, emisija nove serije obveznica i otkup obveznica prije roka dospijeća za plaćanje, emisija kratkoročnih vrijednosnih papira, kupovina kratkoročnih i dugoročnih papira, prodaju kupljenih dionica, zaključivanje ugovora o trajnim oročenim sredstvima, zaključivanje ugovora o uzimanju finansijskih i robnih dugoročnih i kratkoročnih kredita, dugoročni i krstkoročni finansijski i robni plasmani, prodaja potraživanja i otkup dugova, prodaja i kupovina dionica, zaključivanje lizing aranžmana, nabavka stalnih sredstava, prijedlog sanacije i raspodjela neto dobiti. 59 60 61

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str.142 Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str.143. Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str.144

102

POSLOVNE FINANSIJE

TEMELJNI KONCEPTI UPRAVLJANJA FINANSIJSKI MENADŽMENT I FINANSIJSKA FUNKCIJA FINANSIJAMA OKRUŽENJE 3. Organizacija finansijske funkcije Organizacija je prva funkcija upravljanja, koja ispunjava zahtjeve strategije planiranja u pogledu odgovornosti autoriteta/ovlaćenja i uređivanja odnosa među ljudima u preduzeću. S njom se stvaraju pretpostavke i ostvaruju uslovi za dostizanje planiranih ciljeva. Organizacija predstavlja proces čije su aktivnosti organizacijska struktura i organizacijska kultura. Organizacijskom strukturom se ispunjavaju zahtjevi planiranja, a organizacijskom kulturom se postavljaju zahtjevi na upravljanje ljudskim resursima u pogledu kompetencija, energije vođenja i sposobnosti uređivanja odnosa među zaposlenim koji su zasnovani na međusobnom poštovanju kod donošenja odluka i međusobnom povjerenju kod sprovođenja odluka. Stoga, uspješnost svakog poslovanja, pa tako i finansijske funkcije zavisi od njene organiziranosti. Poslovi finansijske funkcije veoma su brojni i složeni. To je važno da organizacijsku strukturu finansijske funkcije popunjavaju ljudi koji posjeduju organizacijsku kulturu posebno u pogledu stručnih kompetencija vezano za obavljanje finansijske funkcije. Svaka poslovna funkcija u preduzeću zahtjeva specifično organizacijsko rješenje primjereno tom preduzeću. Najbolji model organizacije je onaj čija organizacijska strutura ispunjava zahtjeve finansijskog planiranja, a popunjena je ljudskim resursima koji posjeduju stručne, sicijalne i komercijalne kompetencije, koji posjeduju sposobnosti moći i uticaja i sposobnostu uređivanja odnosa među zaposleni u finansijskoj funkciji koji donose ekonomske efekte. 3.1. Faktori organizacije finansijske funkcije Na organizaciju finansijske funkcije utiču mnogi interni i eksterni faktori. Od internih faktora koji utiču na organizacijsku struturu i organizacijsku kulturu posebno treba istaći: model menadžmenta, način strateškog planiranja, veličinu preduzeća, izabrana organizacijska struktura, djelatnost preduzeća, finansijski zadatci koji stoje pred finansijskom funkcijom koje treba efikasno riješiti, kompetencije, energija vođenja i sposobnosti kadrova u finansijskoj službi, nivo komunikacijsko informacijske opremljenosti, raspoloživost izvora vlastitih sredstava i prisutnost tuđih izvora finansiranja, troškovi poslovanja, ugovori o zajedničkim ulaganjima. Od eksternih faktora, koji djeluju iz okruženja i mogu imati odlučujući uticaj na organizaciju i realizaciju zadataka finansijske funkcije, treba posebno naglasiti62: opće stanje u ekonomiji (depresija, recesija, prosperitet), karakteristike finansijskih sistema i finansijskih tržišta (ponuda i cijena finansijskih sredstava, institucionalna razvijenost, stabilnost i pouzdanost i sl.), dominirajući trendovi na tržištu, važeći zakonski propisi koji usmjeravaju aktivnosti finansijske funkcije, a time i njenu organizaciju. 62

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama: Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006. str. 146

POSLOVNE FINANSIJE

103

FINANSIJSKA FUNKCIJA 3.2. Mjesto finansijske funkcije u organizacijskoj strukturi preduzeća Finansijsko funkciji pripadaju slijedeći organizacijski dijelovi63: priprema finansijskih izvještaja, vođenje podataka o upotrebi gotovine, kapitalnim poslovnim izdacima, te priprema budžeta po organizacijskim dijelovima, analiza investicijskih prijedloga, kontrola kreditne sposobnosti i naplata potraživanja od kupaca, razmatranje mogućih srednjoročnih i dugoročnih izvora finansiranja, vođenje podataka o gotovinskim primicima i izdacima, obračun plata, kontrola troškova. Organizacijsko riješenje finansija treba da bude takvo da su finansije i računovdstvo interaktivno povezani. U tom smislu preduzeće se mora opredijeli za model organizacije koji primjeren za efikasno izvršavanje finanaijskih zadataka.

63

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama: Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str 146 i 147.

104

POSLOVNE FINANSIJE

POLITIKA FINANSIRANJA IV. POLITIKA FINANSIRANJA Prije pojave strateškog menadžmenta sa politikom se uređivao zajednički život. Definirala se kao vještina, odnosno društvena djelatnost, usmjerena na to da se stekne i koristi vlast koja je neophodna za forsiranje određenih interesa. Njena suština je bila posjedovanje moći koja je u mogućnosti da donosi presudne odluke za preduzeće, a njen značaj se predstavljao snagom pojedinca i/ili grupe da se te odluke sprovedu u cijelosti ili u najvećem obimu. Kao djelatnost se najčešće vezivala uz racionalno djelovanje koje teži uređenju preduzeća. Pojam politike u strateškom menadžmentu razlikuje se od politike koja je bila sredstvo rukovodstva za upravljanje preduzećima. U strateškom menadžmentu politika se nalazi između strateških ciljeva i strategije. Ona ima značnu ulogu u stvaranju vrijednosti. Definira se kao prihvaćen skup principa, koju su posebno značajni za poslovno odlučivanje. Ona pomaže konzekventnijem povezivanju ciljeva i njihovo operacionaliziranje kroz strategiju. Politika opisuje glavne aspekte ili ograničenja u ostvarenju poslovanja. Kritički faktori su uslovi i radnje koje je potrebno obezbijediti. Politika ističe, što je posebno značajno, važnost konzistentnog odlučivanja, potrebu za selekcijom raspoloživih projekata, i neophodnost harmoniziranja poslovnih procesa64. 1. Pojam i ciljevi finansijske politike u kontekstu strateškog menadžmenta Finansijska politika je dio poslovne politike koja sadrži skup odluka i mjera zasnovanih na određenim pravilima i načelima/principima koji se primenjuju u transakcijama radi ostvarivanja ciljeva i zadataka preduzeća. Načela predstavljaju zahtjeve kojih se preduzeće pridržava u cilju dobrog i domaćinskog poslovanja, dok se pravila odnose na strukturu izvora i omogućavaju da se ostvare određena načela. Primenom načela finansijske politike preduzeća ostvaruju maksimalne rezultate uz minimalna ulaganja. Sastoji se u određivanju osnovnih finansijskih ciljeva u sklopu ostvarivanja poslovne i drugih politika poslovnih subjekata. Osnovini finansijski ciljevi proizlaze iz poslovnih i drugih ciljeva poslovnog subjekta da u uslovima tržišne privrede prodajom robe i usluga ostvari maksimalan poslovni rezultat uz srazmijerno poboljšanu finansijsku situaciju. Finansijskom politikom se iniciraju, podržavaju i implementiraju/realiziraju ciljevi poslovnog subjekta65. Ona se, u klasičnom pristupu, ostvaruje odlučivanjem o osnovnim finansijskim ciljevima, izborom strategije i taktike, kao i pravaca akcije radi ostvarenja osnovnih finansijskih ciljeva, stvaranjem i održavanjem optimalne vertikalne i horizontalne finansijske strukture i primenom načela odlučivanja o finansijskim tokovima i finansijskoj situaciji u ostvarivanju osnovnih 64 65

Hatunić Emin, Osnove novog menadžmenta, Tuzla: OFF-SET, 2010, str 103. Ristić Žarko, Slobodan Komazec, Finansijski menadžmentr, ?, atr.685

POSLOVNE FINANSIJE

105

POLITIKA FINANSIRANJA finansijskih ciljeva. Mora se shvatiti kao podloga za odlučivanje. Kada se promatra u kontekstu procesa strateškog menadžmenta, upravo se politikom dolazi do kvalitetnog odlučivanja. Inače u strateškom menadžmetu politika je aktivnost procesa usmjeravanja kojom se ciljevi proizašli iz misije konzekventno povezuju s strategijom. Za realiziranje ciljeva moraju postojati određeni izvori saznanja, a to su upravo načela finansijske politike. Finansijska politika preduzeća je zadužena za odlučivanje o osnovnim finansijskim ciljevima, izboru funkcionalne i poslovne strategije. Ona je specifični dio poslovne politike, koja je zadužena za sveukupne novčane prilike, odnosno cjelokupno novčano stanje preduzeća. Ona doprinosi; racionalnijem poslovanju, racionalnijem korištenju materijalnih i nematerijalnih resursa, bržem obrtu tekućih fondova, pravilnijoj raspodjeli i korištenju dobiti, mobilizaciji unutrašnjih finansijskih sredstava preduzeća, obezbjeđenju stalne kontrole i analize ukupnog poslovanja preduzeća. Ciljevi poslovne politike vezuju se za nivoe procesa strateškog menadžmenta. Finansijska funkcija definira svoju misiju finansijskog poslovanja čiji je okvir misija preduzeća. Finansijska politika u primjeni se pridržava adekvatnih načela i principa na osnovu kojih će ostvaruje utvrđeni cilj. Finansijskom politikom se finansijski ciljevi, koji su proizašli iz misije finansija, čiji je okvir misija preduzeća povezuju se konzekventno sa funkcionalnom strategijom finansija. Stoga, finansijsku politiku, u kontekstu procesa strateškog menadžmenta, treba shvatiti kao prihvaćen skup principa, koju su posebno značajni za odlučivanje u finansijama. Ti principi odnose se na glavnne aspekte u ostarivanju finansijskog poslovanja. Svi ciljevi u standardnom pristupu finansijama su podređeni cilju racionalnog i kontinuiranog finansiranja, a odnose se na: maksimiliziranje profita, održavanje likvidnosti, održavanje trajne solventnosti i smanjenje rizika u poslovanju, finansijsko planiranje, pribavljanje finansijskih sredstava, upravljanje obrtnim sredstvima, finansiranje tekuće reprodukcije i razvoja, plasman finansijskih sredstava, bilansna načela i standarde i definiranje prihoda i rashoda, te utvrđivanje rezultata. U skladu s usvojenim načelima finansijske politike, rukovodstvo preduzeća donosi odluke vezano za realizaciju poslovnog plana, odnosno donosi odluke kojima se ostvaruju ciljevi strateškog i finansijskog izraza. Posebno su značajne odluke koje se odnose na: cirkulaciju novčanih sredstava, preduzimanje mjera za osiguranje likvidnosti, donošenje pojedinačnih odluka kod ulaganja u osnovna i obrtna sredstva. Na formiranje i donošenje finansijskih odluka u preduzeću deluje veći niz ekonomskih i van ekonomskih faktora. Stoga i na sprovođenje koncipirane finansijske politike utiču brojni interni i eksterni faktori. Strukturu internih faktora čine oni faktori koji se produkuju unutar preduzeća i koji djeluju u samom preduzeću. Grupu eksternih faktora čine tri podgrupe: (1) faktori koji su rezultat djelovanja privrednog i finansijskog sistema, 106

POSLOVNE FINANSIJE

POLITIKA FINANSIRANJA (2) faktori koji su rezultat djelovanja domaćeg i međunarodnog tržišta, (3) faktori koji su rezultat nepredviđenih društvenih, političkih i prirodnih okolnosti66. U ključne principe finansijske politike preduzeća ubrajaju se: (1) ekonomski principi reprodukcije (produktivnost, ekonomičnost i rentabilnost), (2) principi integriteta društvenih sredstava, optimalnog aktivizacionog perioda i zaštite od prezaduženosti, (3) principi racionalnog i namjenskog korišćenja sredstava i efikasnog ulaganja sredstava, (4) principi likvidnosti, sigurnosti i opreznosti, (5) principi nezavisnosti, samostalnosti i fleksibilnosti (elastičnosti), (6) principi racionalnog obavljanja finansijskih poslova, efikasne organizacije finansijske službe, finansijske discipline i ažurnosti, (7) princip racionalnog obavljanja finansijskih poslova. Ekonomski principi, odnosno principi ekonomičnosti, produktivnosti i rentabilnosti značajno utiču na stabilnost finansijske situacije i stabilnost finansijskog položaja firme na uravnoteženost novčanih tokova i finansijskih odnosa i na finansijski rezultat poslovanja. Ekonomski principi društvene reprodukcije se sintetizuju u ostvarenom dohotku. Principi integriteta društvenih sredstava, optimalnog aktivizacionog perioda i zaštite od prezaduženosti su u zaštiti funkcionalne i poslovne sposobnosti materijalnih i finansijskih sredstava. Principi racionalnog i namjenskog korišćenja sredstava i efikasnog ulaganja proizlaze iz ekonomskih principa društvene reprodukcije imaju funkciju da objasne racionalnu upotrebu novčanih sredstava, namjensko korišćenje finansijskih sredstava i efikasna finansijska ulaganja, što se ogleda u ukupno ostvarenim rezultatima tekućeg i minulog rada. Principi likvidnosti, sigurnosti i opreznosti osiguravaju isplatu dospelih obaveza i potraživanja u predviđenom roku, finansijsku sigurnost izvora sredstava za izmirenje obaveza i za finansiranje tekućeg poslovanja, kao i angažiranje sredstava rezervi za rizike u poslovanju. Principi nezavisnosti, samostalnosti i fleksibilnosti osiguravaju samostalnost i nezavisnost u finansijskom poslovanju i elastičnu finansijsku politiku. Princip racionalnog obavljanja finansijskih poslova, efikasne organizacije i finansijske službe, finansijske discipline i ažurnosti utiču na racionalno korišćenje sredstava u procesu rada, efikasnu organizaciju finansijske funkcije, discpilinirano i odgovorno izvršavanje finansijskih zadataka, koji su zasnovani na zakonskoj regulativi i pravilnicima organizacije. 66

Ristić Žarko, Komazec Slobodan, Globalni finansijski menadžment, Beograd: EtnoStil, 2011., str 667

POSLOVNE FINANSIJE

107

POLITIKA FINANSIRANJA 2. Principi finansijske politike Principi finansijske politike predstavljaju zahtjeve kojih se treba rukovodstvo/ menadžment pridržavati, ako preduzeće želi biti konkurentno i profitabilno. Nepoštovanje principa finansijske politike dovodi do neuspješnog poslovanja, a poštovanjem se mogu postići maksimalni rezultati uz minimalna ulaganja. U literaturi vezano za poslovne finansije navedena su sledeći principi finansijske politike67: (1) princip finansijske stabilnosti, (2) princip rentabilnosti, (3) princip sigiurnosti i likvidnosti, (4) princip zaštite od prezaduženosti, (5) princip fleksibilnosti/finansijske elastičnosti, (6) princip nezavisnosti, (7) princip optimalnog aktivizacijskog dejstva slike finansiranja. Princip finansijske stabilnosti: Ovaj princip polazi od odnosa između dugoročno vezanih sredstava i vlastitog kapitala, koji je uvećan za dugoročno pozajmljeni kapital. Kada je preduzeće u stanju dugoročne finansijske ravnoteže taj odnos je jednak jedan. Kada je ravnoteža narušena u korist vlastitog i dugoročno pozajmljenog kapitala taj odnos je manji od jedan. Ovim je stvorena sigurnost za održavanje likvidnosti preduzeća. U finansiranju treba težiti uspostavljanju takve strukture izvora finansiranja koja će obezbjediti maksimalnu rentabilnost uz zadovoljavajući stepen likvidnosti68. Kada je preduzeće nelikvidno i finansijski nestabilno, taj odnos je veći od jedan. Odnos dugoročno vezanih sredstava, s jedne, i vlastitog kapitala i dugoročno pozajmljenog kapitala, s druge strane, najbolje je kada je jedan ili manje, dobar kada je manje od jedan. S ciljem uspostavljanja finansijske stabilnosti preduzeća, potrebno je definirati dugoročno vezana sredsta (stalna sredstva, dugoročni plasmani, trajno vezana sredstva), kao i odnos između vlastitog kapitala. Princip rentabilnosti: Ovaj princip se izražava u ostvarivanju maksimalnih rezultata u dužem vremenskom periodu. Preduzeće posluje rentabilno kada postiže pozitivan finansijski rezultat. Ako preduzeće ostvari gubitak, njegovo poslovanje je nerentabilno. Rentabilnost se može meriti i analizirati preko stope prinosa ukupnog kapitala i preko stope prinosa sopstvenog kapitala. Stopa prinosa se izražava odnosom između čistog dohodka i uloženog iznosa sredstava. Stopa rentabilnosti ukupnog kapitala može se izračunati po formuli: SPUK=BD/UK x 100, gdje je SPUK stopa prinosa ukupnog kapitala, BD bruto dobitak i UK ukupni kapital. Pokazatelj rentabilnosti se izračunava stavljanjem u odnos neto dobitka i sopstvenog kapitala po formuli SPSK=ND/SK X100, gdje je SPSK stopa prinosa sopstvenog kapitala, ND neto dobitak i SK sopstveni kapital. Princip sigurnosti i likvidnosti: Ovaj princip zahtjeva da se finansiraju oni poslovni poduhvati iz kojih će se uloženi novac sigurno vratiti. Ako preduzeće ulaže novčana sredstva 67 68

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str.162. Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str.163

108

POSLOVNE FINANSIJE

POLITIKA FINANSIRANJA u sopstvene poslovne aktivnosti, mora da se zaštiti od negativnog finansijskog rezultata. To je moguće smanjenjem troškova kao i jačanjem sopstvenih izvora finansiranja. Kod ulaganja u tuđe poslovne aktivnosti, može da se javi rizik nemogućnosti naplate potraživanja. Nastanak ovog rizika može da se spreči ocjenom boniteta i kreditne sposobnosti potencijalnih dužnika. Ovaj princip se odnosi i na davaoce kredita, koji zahtevaju da se njihovi interesi zaštite kapitalom tražioca kredita, a pored toga zahtjevaju i sposobnost plaćanja dospjelih obaveza, što je princip likvidnosti. Ova dva principa su međusobno povezani i proizilaze iz principa zaštite povjerilaca. Princip sigurnosti je važan princip finansiranja koji nalaže preduzeću da posjeduje sopstveni kapital jer je on uslov kreditne sposobnosti preduzeća i zahtjev njegovih povjerilaca. Princip zaštite od prezaduženosti: Ovaj princip zahtjeva finansiranje u skladu sa rizikom, odnosno da učešće sopstvenog kapitala mora da bude proporcionalno riziku. Naime, u svakoj poslovnoj aktivnosti postoji određeni rizik gubitka u poslovanju, pa veći rizik treba da prati i veće učešće vlastitog kapitala i obrnuto. Princip zaštite od prezaduženosti povezan je sa principom rentabilnosti, što je rentabilnost veća manji je rizik od prezaduženosti i obrnuto. Princip fleksibilnosti/finansijske elastičnosti: Ovaj princip proizilazi iz rizika koji je uslovljen promjenama u tržišnom privređivanju i konjukturnim kolebanjima. On predstavlja sposobnost brzog kratkoročnog prilagođavanja izmijenjenim uslovima poslovanja. Sposobnost prilagođavanja postoji ako je preduzeće u stanju da osigura dodatni kapital prouzrokovan povećanjem obima poslovanja. Tada preduzeće u saradnji sa poslovnom bankom rešava pitanje fleksibilnosti, jer bi u suprotnom propustilo šansu za ostvarivanje boljeg i većeg finansijskog rezultata. Da bi se uvažlo princip elastičnosti u finansiranju, preduzeća u svojoj finansijskoj politici daju prednost samofinansiranju. Međutim, samofinansiranje predstavlja ograničavajući faktor u nastojanju da se maksimizira rentabilnost. To zahtjeva takvu finansijsku politiku preduzeća koja će voditi računa o odnosu između vlastitog i tuđeg/pozajmljenog kapitala i na taj način obezbediti sprovođenje suprostavljenih principa rentabilnosti i fleksibilnosti. Princip nezavisnosti: Ovaj princip je povezan sa principom fleksibilnosti i predstavlja zaštitu od nastojanja povjerioca da korisnicima njihovog kapitala nametnu uslove koji odgovaraju njihovoj finansijskoj politici. Nezavisnost preduzeća se povećava sa povećanjem udjela sopstvenog kapitala. Ako dolazi do povećanja učešća tuđeg kapitala, smanjuje se nezavisnost preduzeća jer se povjerioci mješaju u finansijsku i poslovnu politiku preduzeća da bi smanjili sopstveni rizik. Međutim, doslednim uvažavanjem principa nezavisnosti preduzeće postaje pretjerano oprezno što ograničava optimalni uspjeh poslovanja i usporava POSLOVNE FINANSIJE

109

POLITIKA FINANSIRANJA njegov razvoj. Nedostatak finansijskih sredstava dovodi do smanjenja obima poslovanja, što negativno utiče na finansijski rezultat. Ali pribavljanje dodatnih sredstava, posebno emitovanjem novih dionica može da ima za posledicu promjenu vlasničke i upravljačke strukture, odnosno gubitak nezavisnosti. Sve ovo pokazuje koliki je značaj finansiranja preduzeća, jer struktura finansiranja određuje strukturu vlasništva i upravljanja. Primjenom načela nezavisnosti treba osigurati interese vlasnika i njihovu nezavisnost u vođenju finansijske i poslovne politike. Princip optimalnog aktivizacijskog dejstva slike finansiranja: Javnost ima značajan uticaj uspjeh preduzeća preko bilansa uspjeha i izvještaja o poslovanju, koji su dostupni javnosti. Princip optimalnog aktivizacijske slike finansiranja usko je povezan sa ostalim finansijskim principima. Suštinskim, poštovanjem principa: stabilnosti, rentabilnosti, likvidnosti finansiranja u skladu sa rizikom, fleksibilnosti, nezavisnosti, osigurava se finansijska stabilnost, sigurnost, optimalna struktura kapitala i finansijska ravnoteža preduzeća69. Ovo daje uvjerljivu i snažnu sliku o ugledu i imidžu preduzeća. 3. Pravila finansiranja Pravila finansiranja predstavljaju orjentir pri formiranju strukture izvora, odnosno pri uspostavljanju relacija između pojedinih dijelova sredstava i izvora, što sa aspekta finansiranja garantira samostalnost, sigurnost, rentabilnost i sigurnost. Pravila finansiranja predstavljaju standard u finansijskoj analizi. Stvarno stanje finansijske situacije se upoređuje sa standardom, na osnovu čega se izvode zaključci o finansijskoj situaciji preduzeća. Pravila finansiranja imaju ulogu kriterija pri ocjeni kreditne sposobnosti. U tom smislu se pravila finansiranja mogu podijeliti na: vertikalna (prema strukturi izvora finansiranja u skladu sa vlaništvom i rokom raspoloživosti) i horizontalna (prema relaciji pojedinih dijelova sredstava u skladu sa rokom imobilizacije i rokom raspoloživoisti). 3.1. Vertikalna pravila finansiranja Vertikalna pravila finansiranja se javlju kod odnosa vlastitih i pozajmljenih izvora i odnosa rezervi prema nominalnom kapitalu. Ona daju uputu kakav treba biti odnos pojedinih djelova pasive, izvora financiranja po porijeklu, po raspoloživosti izvora. Kada je u pitanju odnos vlastitih i tuđih/pozajmljenih sredstava, preduzeća bi trebala finansirati s 50% vlastitih i 50% tuđih izvora. Ovim pravilom se može osigurati: sigurnost povrata kapitala vjerovnicima, prihvatljivi troškovi finansiranja, neovisnost preduzeća u vođenju poslovne politike, finansijska prilagodljivost. Kad je u pitanju odnos vlastitih i tuđih/pozajmljenih 69

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama: Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str 169.

110

POSLOVNE FINANSIJE

POLITIKA FINANSIRANJA izvora, ova pravila uspostavlju čvrste odnose između vlastitih i tuđih izvora finansiranja. Kako tuđi izvori nose sa sobom i rizik, često se ova pravila nazivaju pravila za pokriće rizika. Poznato je zlatno pravilo izravnjanja rizika. Odnos između vlastitog i tuđeg izvora finansiranja može se posmatrati sa aspekta: rentabilnosti, likvidnosti i sigurnosti. Rentabilnost se može posmatrati kroz stopu prinosa na vlastita sredstva koja treba smanjivati sve dok su kamate na pozajmljena sredstva niže od bruto prinosa na ukupna sredstva. To dovodi do povećanja stope prinosa na vlastita sredsta, zbog čega treba da jača učešće pozajmljenih sredstava. Postoji i drugo mišljenje prema kojem se rentabilnost posmatra kroz maksimiziranje akumulacije u apsolutnom iznosu i stope prinosa na ukupna sredsta70. Prema tradicionalnom pristupu, veće učešće vlastiti izvora finansiranja podrazumijeva i veću likvidnost. Međutim, danas je opće prihvaćen stav da nikakvo finansiranje relacije između vlastitog i pozajmljenog kapitala ne može osigurati likvidnost, jer likvidnost ne zavisi od sastava kapitala, već od usklađenosti novčanih tokova. Što se tiče sigurnosti, opće je mišljenje da vlastiti kapital ima zaštitnu funkciju za tuđi kapital, je povjerilac uvijek očekuje raspolaganje određenim iznosom vlastitog kapitala od strane dužnika. Kada je u pitanju odnos vlastitog i rezervnog kapitala, preduzeće je sigurnije ako ima veći rezervni kapital. Veći rezervni kapital pruža veću sigurnost povrata uloženog kapitala vlasnicima u slučaju likvidacije, što se stvara raspoređivanjem dijela neto dobitka u rezervi, a uslovljen je: zakonskom obavezom, statusnom obavezom i rezervom za pokrivanje raznih rizika. Kada je u pitanju odnos rezervi prema nominalnom kapitalu, mišljenje je da je preduzeće sigurnije što su rezerve veće. U tom smislu, da bi se zaštitio dioničarski kapital od gubitaka, treba poslovati tako da bi se ostvarilo više neto dobitka, a i da ostaje dovoljno kapitala za rezerve. Neki autori smatraju, ako se prihvati pravilo 1:1, da za obezbijeđenje nominalnog kapitala zahtjeva 25% rezervi u odnosu na ukupni kapital preduzeća. 3.2. Horizontalna pravila finansiranja Horizontalna pravila finansiranja daju upute kakav treba biti odnos između djelova aktive i pasive da bi se postigla i održala solventnost i rentabilnost poslovanja, odnosno tangiraju odnose djelova imovine i kapitala, princip likvidnosti, najznačajnija pravila: zlatno (bankarsko) pravilo finansiranja i zlatna bilansna pravila finansiranja (u užem i širem smislu) i pravila finansiranja “1:1” i “2:1” Zlatna bankarska pravila u preduzećima imaju kratkoročne i dugoročne izvore finansiranja. Kraratkoročne koristi za kratkoročno finansiranje i dugoročne izvore koristi za dugoročna finansiranja. Posljedica prekomjerne ročne transformacije sredstava u preduzeću 70

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama: Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str. 171.

POSLOVNE FINANSIJE

111

POLITIKA FINANSIRANJA mogu biti: insolventna/prekomjerna solventnost. U osnovi ovog pravila nalazi se zahtjev za osiguranje likvidnosti. Prema ovom pravilu, tuđi kapital se ne smije koristiti vremenski nepovoljnije nego što je dobijen, stoga je potrebno uspostaviti paralelno rokove i likvidnost preduzeća, kako bi bilo zaštićeno. Zlatno bilansno pravilo u užem smislu, podrazumijeva kao dugoročno uložena sredstvima samo stalna sredstva, dok zlatno pravilo u širem smislu podrazumijeva još i trajna obrtna sredstva. U skladu sa zlatnim bilansnim pravilom stalna sredstva preduzeća pokrivaju se vlastitim i pozajmljenim dugoročnim kapitalom, a tekuća imovima kratkoročnim kapitalom. Ovim je bilansno pravilo povezivanja određenih dijelova aktive i pasive, određeno i relacijom između vlastitog i tuđeg kapitala. Zlatno bilansno pravilou širem smislu insistira na dugoročnom finansiranju ne samo za stalna sredstva nego i za dio tekuće imovine koja je trajno vezana za preduzeće. Ovdje su dileme šta treba smatrati trajno vezanim obrtnim sredstvima, kao i kakav kapital traži finansiranje ove imovine, vlastiti ili tuđi dugoročni kapital71. Zlatno bankarsko pravilo se može prihvatiti kao jedan načelan zahtjev, a ne kao princip koji važi za sve slučajeve. Održavanje likvidnosti preduzeća pretpostavlja, pored paralelnosti rokova, dva osnovna uslova: (1) da se iz tekućih prihoda vraća najmanje uloženi iznos finansijskih sredstava, i (2) da se mogu nabaviti nova sredstva po izvršenom vraćanju dospjelih obaveza. Osnovu za zlatna bilansna pravila finansiranja predstavlja zlatno bankarsko pravilo finannsiranja. To znači da je u zahtjevu bilansnih pravila sadržan i zahtjev zlatnog bankarskog pravila da izvori po roku raspoloživosti i po visini, u okviru roka, moraju odgovarati uloženim sredstvima. Preduzeće u okviru aktive ima više sredstava uloženih na različite rokove, a istovremeno u okviru pasive ima više izvora raspoloživih u različitim rokovima. U kontinualnom procesu, u kome se mijenja ročna struktura raspoloživih izvora, nije moguće kontrolirati i usklađivati da svaki izvor po roku raspoloživosti i po visini odgovara roku i visini angažiranih sredstava. U tom smislu treba pratiti posebno dugoročno uložena sredstva u odnosu na dugoročne izvore i kratkoročno uložena sredstva, i novac i kratkoročne izvore. U bilansu stanja koji služi za kontrolu održavanja jednakosti između dugoročno uloženih i dugoročnih izvora, prema jednakosti kratkoročno uloženih sredstava, plus novac, i kratkoročnih izvora. Zlatna bilansna pravila su usmjerena ka definiranju dugoročno uloženih sredstava i dugoročnih izvora. Pravilo finansiranja 1:1: Ovo pravilo polazi od minimalnog zahtjeva jednakosti između gotovine, kratkoročnih vrijednosnih papira i kratkoroćnih potraživanja, s jedne strane i kratkoročnog kapitala s druge strane. Vidimo da i ovo pravilo sadrži u svojoj biti zahtjev za održavanje likvidnosti. Ovo pravilo podrazumijeva da su ostale okolnosti, odnosno paralelnost rokova i uslovi pokrića rashoda zadovoljeni. 71

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama: Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str.175.

112

POSLOVNE FINANSIJE

POLITIKA FINANSIRANJA Pravilo finansiranja 2:1: Ovo pravilo polazi od zahtjeva da odnos tekuće imovine prema kratkoročnim izvorima finansiranja bude najmanje 2:1. To znači da preduzeće jednu polovinu obrtnih sredstva finansira iz dugoročnih izvora, a drugu polovinu iz kratkoročnih izvora finansiranja. Ovom pravilu se pridaje veći značaj, jer ne osigurava likvidnost preduzeća. Racionalno i kontinuirano finansiranje: ovo finansiranje je temelj finansijske politike, a odnosi se na osiguranje najpovoljnih kombinacija internih i eksternih vlastitih i tuđih izvora finansiranja, ubrzanu cirkulaciju sredstava, razumno korištenje privremeno slobodnih sredstava i sredstava raspoređenih iz finansijskog rezultata. Izbor izvora finansiranja predstavlja najvažniji faktor politike finansiranja. U tom smislu treba poštovati slijedeća pravila72: (1) treba sva sredstva stalno i racionalno koristiti, a ako se ne koriste dolazi do smanjenja ekonomičnosti i rentabilnosti poslovanja, (2) treba održavati finansijsku ravnotežu i harmoniju i (3) zaduživanje ne smije prelaziti nivo kreditne sposobnosti. Politiku finansiranja treba promatrati dinamički sagledavajući interne i eksterne faktore koji djeluju na sigurnost izvora sredstava, pa u tom smislu treba sagledati73: (1) da li funkcionira tržište kapitala na kojem preduzeće može plasirati svoje dionice, obveznice i tako osigurati trajni kapital, odnosno dugoročne izvore, (2) da li funkcionira tržište novčana kojem preduzeće može plasirati komercijalne zapise, ili druge instrumente tržišta novca i tako osigurati kratkoročna sredstva, (3) da li preduzeće ima stalne dobavljače s kojim je uspostavljena trajna poslovna saradnja i uobičajeni način plaćanja isporučene robe ili se nabavke vrše slučajno, (4) kakva je monetarno kreditna politika centralne banke (ekspanzivna, restriktivna ili umjerena) i kako se pojedine mjere odražavaju na mogućnost dobijanja kredita za selektivne namjere ili opće potrebe, (5) postoje li mogućnosti zaduživanja u inostranstvu (robni, komercijalni i finansijski krediti, kreditne linije), te garancije domaćih banaka prihvatljive u inostranstvu ili trebaju biti potvrđene od inobanke, postoje li mogućnosti nabavke opreme putem lizinga i sl. Kriterij stabilnosti finansiranja je moguće sagledati sa dva aspekta: (1) ocijenjući raspoloživost izvora finansiranja na tržištu i mogućnost da se sredstva pribave upravo u vrijeme kada to poslovanje zahtjeva, (2) jesu li uslovi korištenja kredita predvidivi i stabilni, da li je rok vraćanja određen i da li postoji eventualna mogućnost prolongiranja, te kakak je način otplate. Da bi preduzeće uspješno poslovalo mora osigurati sigurne i stabilne izvore uslove poslovanja. Sa aspekta navedenih kriterija, moraju vlastiti izvori imati prednost u onosu na tuđe izvore finansiranja. Sa spekta likvidnosti, također vlastiti izvori finansiranja u odnosu natuđe, kao i kratkoročni revolving krediti, a najviše poteškoća pri otplati i 72 73

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama: Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str.176 Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama: Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str 177

POSLOVNE FINANSIJE

113

POLITIKA FINANSIRANJA održavanju likvidnosti čine kratkoročni krediti i druge kratkoročne obveznice. Sa aspekta rentabilnosti74, preduzeće će koristiti kriterij rentabilnosti vlastitih i ukupnih izvora, dati prednost politici kreditnog zaduživanja u odnosu na politiku jačanja vlastitih izvora, sve dok je kamata zaduženja manja od bruto stope rentabilnosti ukupnih izvora sredstva preduzeća. Kriterij rentabilnosti i pored određenih ograničenja je presudan za donošenje odluke o visini i načinu pribavljanja potrebnih novčanih sredstava preduzeća. Strateški pristup finansijama uključuje razmatranje likvidnosi, solventnosti, dividendi i jačanje finansijske snage. Politike likvidnosti i solventnosti: Likvidnost je protočnost sredstava iz početnog (novčanog) obliku u ostale pojavne oblike, redoslijedom kako se odvija poslovni proces. Može se izraziti odnosom raspoloživih novčanih sredstva i dospjelih novčanih obaveze. Predstavlja sposobnost preduzeća da obrće radni kapital. Novčanim sredstvima smatramo: novac na žiro-računu, novac u blagajni, novac na deviznom računu (strana valuta), vrijednosni papiri (koji su dospjeli na naplatu ili će biti brzo unovčivi - brzo unovčiva aktiva. Stoga, preduzeća moraju kontinuirano ocjenjivati bonitet poslovnih partnera. Ocjena boniteta mora pokazati koja preduzeća nemaju sposobnosti za plaćanje (insolventnost), koja su prezadužena. Solventnost podrazumijeva da preduzeće ima dovoljne količine novca za isplatu dospjelih obaveza, a rentabilnost da preduzeće minimizira troškove držanja sredstava i finansiranja likvidne imovine. Dakle, solventnost je sposobnost preduzeća da u roku udovolji svojim obavezama, odnosno da novčanim sredstvima podmiri u roku svoje novčane obaveze. Predstavlja platežnu sposobnost koja se može izraziti koeficijentom solventnosti. Prezaduženost se smatra da je dužnik prezadužen ako njegova imovina ne pokriva postojeće obaveze (“gubitak iznad visine kapitala”). Jedini način za izbjegavanje rizika poslovanja s prezaduženim preduzećima je ocjena boniteta prije poslovne saradnje. Bitno je da se kružni tok kretanja sredstava odvija što brže bez poremećaja, jer poremećaji u obrtaju sredstava najčešći su razlog nedovoljnoj solventnosti. Glavni cilj politike likvidnosti je da osigura nesmetano, usklađeno i brzo odvijanje procesa transformacije u novac. Time se postiže solventnost i rentabilnost. Situacija na tržištu je bitno drugačija, te dolazi do znatnih poremećaja u likvidnosti i solventnosti. Zbog izbjegavanja takvih poremećaja, preduzeća nastoje raspolagati primjernim iznosom rezervnih sredstava. One sastavljaju plan dospijeća obveza i plan priliva novčanih sredstava (dnevni, tjedni, mjesečni, kvartalni …). Cilj takvih planova je da unaprijed mogu 74

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama: Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str. 178.

114

POSLOVNE FINANSIJE

POLITIKA FINANSIRANJA preduzeti mjere (ako im prijeti nelikvidnost ili insolventnost/prijeteća nesolventnost). Svako preduzeće mora voditi računa: o ukupnom iznosu i strukturi sredstava, dinamici njihova kretanja (prema dospijeću i prema ročnosti), rokovima dospijeća obaveza, rokovima naplate svojih potraživanja. Likvidnost je pokazatelj koji podrazumijeva sposobnost toka likvidne imovine u novac. Ovu imovinu čine: novac u blagajni, novac na računima kod banaka, lahko utrživi vrijednosni papiri, naplativa potraživanja od kupaca, zalihe sirovina i materijala, nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda. Pokazatelji likvidnsti su: koeficijent tekuće likvidnosti i koeficijent ubrzane likvidnosti. Pokazatelj tekuće likvidnosti (odnos između tekuće aktive i tekućih obaveza, može se predstaviti odnosom između kratkotrajne imovine (obrtna sredstva) i kratkoročnih obaveza, a koeficijent ubrzane likvidnosti pokazuje da li su i koliko tekuće obaveze pokrivene brzo unovčivom aktivom, ili odnosom između kratkotrajne imovine/ zaliha i kratkoročnih obaveza. Tok likvidne imovine može biti direktan i indirekatan. Direktni se odnosi na na oblike likvidne imovine koja se utrživanjem direktno pretvara u novac. Kada likvidna imovina cirkulira od svog početnog novčanog oblika, preko ostalih oblika imovine, riječ je o indirektnom toku imovine. U tom smislu za likvidnost imovine je značajna veličina i struktura imovine i brzina cirkulacije te imovine. Prilikom definiranja politike likvidnosti preduzeća, potrebno je voditi računa da se likvidna imovina mora finansirati iz kratkoročnih i dugoročnih izvora. Troškovi držanja likvidne imovine smanjuju finansijski rezultat i rentabilnost preduzeća. Likvidna imovina donosi kamate i druge prinose i time doprinosi većoj dobiti, odnosno rentabilnosti preduzeća. Kada je u pitanju solventnost, koja podrazumijeva sposobnost plaćanja svih obaveza u roku dospijeća, pa i obaveza prema povjeriocima u slučaju bankrota, ona ima za cilj da osigura stalnu sposobnost plaćanja svih obaveza u roku dospijeća. Optimalna solventnost podrazumijeva stalnu sposobnost plaćanja svih dospjelih obaveza u roku, uz minimalan rizik insolventnosti i minimalno smanjenje rentabilnosti zbog držanja minimalnih rezervi solventnosti. Držanje minimalnih rezervi solventnosti stvara troškove u obliku propuštene zarade. Posebno su izraženi troškovi ako se u rezevi drže tuđa sredstva. U tom kontekstu, što je veća sigurnost rezervi solventnosti, to je veća sigurnost u održavanju solventnosti, ali i manja rentabilnost preduzeća i obratno. U tom slučaju optimalno rješenje zavisi od mogućih sankcija za insolventnost kao i mogućnostima pribavljanja dodatnih novčanih sredstava, posebno kratkoročnim kreditima ili emisijom kratkoročnih vrijednosnih papira. Između likvidnosti, solventnostii rentabilnosti postoji interaktivnost. Ako se sporo transformira tekuća imovina u novac, preduzeće neće moći obezbijediti novu likvidnu imovinu, zbog nemogućnosti novih ulaganja. Insolventnost (nedostatak novca) uzrokuje prekide u procesu

POSLOVNE FINANSIJE

115

POLITIKA FINANSIRANJA toka imovine, što smanjuje rentabilnost preduzeća. U ovom kontekstu možemo zaključiti da politika solventnosti treba da bude i u funkciji likvidnosti i rentabilnosti preduzeća. Dividende predstavljaju raspodjelu korporativne dobiti dioničarima na osnovu procentualnog učešća u vlasništvu. Djele se na: redovne novčane dividende, koje se isplaćiju u gotovom novcu, najčešće četiri puta godišnje, dioničke dividende, koje se isplaćiju kao dodatne dionice dioničara, ekstra dividende, su dodatne dividende koje se isplaćuju uz redovne, specijalne dividente, koje se isplaćuju u jedinstvenim situacijama, a rijetko se ponavljaju, likvidacijske dividende, koje se distribuiraju u obliku dividendi, u uslovima prestanka poslovanja. Politika dividendi može se difinirati kao dugoročna strategija isplate, odnosno zadržavanje ostvarene dobiti s ciljem reinvestiranja u preduzeće75. Standardni model cijene dionice u uslovima konstantnog rasta dividendi ukazuje da rast dividende uslovljava rast cijene dionice. Između rasta dividendi i rasta cijene dionice postoji recipročnost. Naime, ukoliko novčane dividende rastu, to uslovljava smanjenje novca raspoloživog za proces reinvestiranja, te će stopa rasta biti manja, što će se konačno odraziti i na pad cijena dionica. Sa isplatom dividendi koje se isplaćuju iz dobiti, raspoloživa vlastita sredstva se umanjuju, što narušava optimalnu strukturu kapitala preduzeća, što se dalje može manifestirati povećanjem troškova finansiranja, smanjenjm profitabilnosti, povećanjem rizika, gubitkom samostalnosti. Možemo zaključiti, da politika dividendi treba da obezbijedi zadovoljenje interesa dioničara u pogledu iznosa isplaćenih dividendi, stope rasta i cijene dionica. Stoga je osnovni cilj politike dividendi: rast isplata dividendi, cijena dionica, uz optimalni rast preduzeća. Veliki broj faktora deterniniraju politiku dividendi od kojih treba naglasiti neke od njih: različiti poreski tretman tekućeg priliva od dividendi i kapitalnog dobitka, investicijske prilike preduzeća koje može efektivno, efikasno i profitabilno realizirati, alternativni izvori finansiranja, preferencije investitora u pogledu tekućih primitaka versus budućim prinosima, opće tržišne prilike. Osnovne teorije politike dividendi su: teorija irelevantnosti, teorija „ptice u ruci“, teorija poreske diferencijacije, ilustracija politike dividendi utiču na definiranje optimalne politike dividendi Teorija irelevantnosti: Prema ovoj teoriji, politika dividendi nema uticaja na cijenu dionice i troškove finansiranja. Vrijednost preduzeća određena je ostvarenim profitom po osnovu angažovanih sredstava, a ne time kako se prihod dijeli na dividende i zadržanu dobit. Ova teorija polazi od slijedećih pretpostavki: dohodak pojedinca i dobit pojedinca se neoporezuju, nema troškova emisije, struktura kapitala je irelevantna, tržišna očekivanja su homogena, investicijska politika preduzeća nezavisna je politike dividendi. 75

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama: Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str.182.

116

POSLOVNE FINANSIJE

POLITIKA FINANSIRANJA Teorija „ptice u ruci“: ova teorija preferira novčanu jedinicu od dividendi danas, u odnosu na očekivanu jedinicu od dividendi u budućnosti. Rizik isplate dividendi danas je manji u odnosu na rizik zadržavanja, odnosno reinvestiranja dobiti, isplatom dividendi u budućnosti. Kako prema ovoj teoriji troškovi kapitala ne zavise od politike isplate dividendi, stoga se argumenti ove teorije nazivaju „zabludom ptice u ruci“. Teorija poreske diferencijacije: po ovoj teoriji zadržana dobit se preferira u odnosu na isplatu dividendi. Blaži poreski tretman ostvarenog kapitalnog dobitka od dividendi, investitori mogu ostvariti veći prihod nakon poreza, u slučaju intezivnijeg zadržavanja dobiti u preduzeću, nego u slučaju isplate dividendi u većem iznosu. Zadržavanjem dobiti od dividendi odgađa plaćanje poreza. Pravila politike dividendi definirana su internim i eksternim faktorima. Dioničarska društva s visokim stopama rasta i visokim odnosom cijena i dobiti po dionici mogu isplaćivati manje dividende od preduzeća sa niskim odnosom cijena i dobiti po dionici, novčane dividende, u normalnim uslovima, nisu veće od 75%-80% neto dobiti u dobrim godinama, a rijetko premašuju 100% dobiti ostvarene u lošim godinama, odnos isplate dividendi iz dobiti često se definira kao ona proporcija dobiti koja nije potrebna za dugoročni rast dioničkog društva, vlasnici dionica preferiraju politiku dividendi koja uobičajeno nema smanjenja ispltate dividendi, dioničarska društva u vlasništvu manjeg broja dioničara često imaju niži odnos isplate novčanih dividendi od onih koja imaju širu grupu dioničara iz cijelokupne javnosti, različiti legalni propisi i ugovoreni aranžmani mogu ograničavati isplate dividendi, većina dioničarskih društava započinje svoje studije o politici dividendi analizirajući praksu glavnih konkurenata, drugi pristup utemeljuju politiku dividendi na analizi nočanih tokova. Optimalan odnos isplate dividendi teško je kvantitativno odrediti, ali se mogu uzeti u obzir faktori koji vode politici visokih ili niskih dividendi. Poznate su tri karakteristične funkcije dividendi: (1) Politika konstantnih odnosa u raspodijeli76: ova politika u raspodjeli neto dobiti zadržava se stabilan odnos između iznosa dividendi i zadržane dobiti i rezervi. Može prouzrokovati znatne oscilacije iznosa dividendi po dionici, ali i akumulacije i rezervi, jer sam iznos neto dobiti može varirati planom investicija dioničarskog društva utvrđuje se odnos raspodjele neto dobiti, (2) Politika stabilnih dividendi po dionici: ova politika osigurava stabilan iznos dividendi u dužem vremenskom periodu. Ukoliko menadžment smatra da je to moguće osigurati budućim poslovanjem, dionice se mogu povećavati. Ova politika je najčešće prisutna u praksi, (3) Politika isplate manjih redovnih dividendi uvećani za ekstra dividende: u skladu sa ovom politikom dioničarsko društvo obavlja isplatu redovnih dividendi u manjim iznosima po dionici, a u godinama uspješnog poslovanja isplaćuje ekstra dividende, kada se utvrdi ekstra dobit. 76

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama: Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str.191.

POSLOVNE FINANSIJE

117

POLITIKA FINANSIRANJA Krajnji cilj finansijske politike je jačanje finansijske snage, koja podrazumijeva: (1) trajne sposobnosti plaćanja: ukoliko su likvidna sredstva uvijek veća, ili bar jednaka dospjelim obavezama, preduzeće će biti trajno sposobno u izmirenju dospjelih obaveza, (2) trajnu sposobnost finansiranja: ako je preduzeće sposobno da vlastitim sredstvima finansira dati obim poslovanja, ono je trajno sposobno za finansiranje. U uslovima nedostatka vlastitih sredstava za finansiranje proširene reprodukcije, ako preduzeće može osigurati sredstva iz drugih izvora finasiranja, a da ne ugrožava osnovne principe finasiranja, je također sposobno za trajno finansiranje, (3) trajnu sposobnost investiranja: ako preduzeće može rentabilno ulagati višak sredstava u rast i razvoj, trajno je sposobno za investiranje, (4) trajnu sposobnost povećanja imovine vlasnika podrazumijeva uvećanje imovine vlasnika preduzeća. Rentabilno poslovanje predstavlja uslov rasta cijena dionica i većih dividendi, što vodi uvećanju imovine vlasnika, (5) trajna sposobnost zadovoljavanja finansijskih interesa nosilaca materijalnih interesa/stakeholdera preduzeća: kada preduzeće trajno zadovoljava finansijske interese stakeholdera, ono ima finansijsku snagu. U cilju jačanja finansijske snage preduzeća neophodno je obezbijediti usaglašenst slijedećih principa77: (1) princip racionalnog finansiranja: ovaj princip polazi od najpovoljnijih izvora finansiranja i ubrzane cirkulacije finansijskih sredstava, (2) princip rentabilnosti: ovaj princip ukazuje na uspješnost poslovanja. Ako je riječ o razlici vrijednosti prihoda i razhoda, uspjeh se izražava bilansnim dobitkom ili gubitkom, ako je riječ o razlici vrijednosti troškova i učinaka, uspjeh se izražava kalkulativnin dobitkom, a ako je posrijedi razlika vrijednosti primitka i izdataka, tada se uspjeh izražava neto novčanim tokom. Ako se stavi u odnos tako kvantificiran, preduzeće prema uloženom kapitalu, dobija se pokazatelj rentabilnosti . Ako se ukupni uloženi kapital sastoji od vlastitog i tuđeg kapitala, to se govori o rentabilnosti vlastitog i tuđeg kapitala, (3) princip finansijalnosti: ovaj princip polazi od ostvarenog pozitivnog rezultata koji se temelji na nižim troškovima finansiranja i korištenja najpovoljnije kombinacije finansijskih izvora, (4) princip akumulacije i mobilizacije sredstava: ovaj princip podrazumijeva nastojanje preduzeća da poveća vlastite u odnosu na tuđe izvore finansiranja povećanjem stope akumulacije, većim koeficijentom obrta sredstava, rentabilnijim ulaganjima. Izvodi se iz načela racionalnog finansiranja, rentabilnosti i finansijalnosti preduzeća. Finansijsku snagu preduzeća nije lahko osigurati ne samo zbog velikog broja zahtjeva, već i zbog velikog broja principa koje treba usaglasiti. Zato finansijsku snagu preduzeća treba posmatrati kao dinamičku kategoriju. Postoji veći broj faktora koji utiču na finansijsku snagu preduzeća, stoga menadžment preduzeća mora neprekidno prilagođavati finansijsku politiku preduzeća novonastalim prilikama, u cilju postizanja optimalne finansijske snage preduzeća. 77

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama: Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str 193.

118

POSLOVNE FINANSIJE

IZVORI FINANSIRANJA I STRUKTURA KAPITALA V. IZVORI FINANSIRANJA I STRUKTURA KAPITALA 1. Izvori finansiranja Pod finansiranjem se podrazumijeva pribavljanje, plasiranje i vraćanje finansijskih sredstava. Proces finansiranja uključuje aktivnosti: finansiranje, investiranje, deinvestiranje i definansiranje. Jednostavno rečeno finansiranje podrazumijeva pribavljanje i vraćanje finansijskih sredstava njihovim izvorima, a izvori sredstava su pravne i fizičke osobe od kojih preduzeće pribavlja sredstva. U tržišnoj ekonomiji koriste se slijedeći izvori finansiranja: (1) vlastiti izvori finansiranja: akumulacija, amortizacija, emisija dionica, prikriveno finansiranje, (2) tuđi/strani/pozajmljeni izvori finansiranja: kredit, emisija obveznica, domoći i ino ulagači, spontani izvori finansiranja, (3) hibridni izvori finansiranja: preferencijalne dionice, dohodovne obveznice, (4) specifični izvore finansiranja: finansiranje iz faktoringa, forfetinga, lizinga, franšizin aranžmana i (5) opcijsko finansiranje: konvertibilni vrijednosni papiri, varanti. Kod svakog izvora finansiranja preduzeće ima različita prava vezano za korištenje i raspolaganjem sredstvima. Ali i različite obaveze u pogledu njihovog vraćanja. 1.1. Vlastiti izvori finansiranja 1.1.1. Interni vlastiti izvori finansiranja Akumulacija: Akumulacija predstavlja neto dobit koju preduzeće ostvari u toku jedne godine. Uduzmanjem od ukupnih prihoda svih rashoda dobija se bruto dobit preduzeća. Oduzimanjem od bruto dobiti poreza na finansijski rezultat, dobija se neto dobit. Koristi se prvenstveno za samofinansiranje novih investicija (ulaganja u stalna i trajna obrtna sredstva) i to za slijedeće namjene: za nove dugoročne investicije, za dugoročne finansijske plasmane, za kupovinu dionica i sl. Sa akumulacijom se, osim toga, finansira tekuće poslovanje. Amortizacija: Amortizacijom se transformiraju sredstva iz robnih u novačane oblike. Svake godine se mijenja struktura za iznos amortizacije. Ako ukupna sredstva obilježimo sa Ps, osnovna sredstva sa Os, a tekuća sredstva Obs, a akumulaciju sa A, tada na kraju godine nastaje slijedeća situacija Ps = (Os- A) + (Obs +A). Ovim načinom stalna sredstva prenose svoju vrijednost na proizvode/usluge. Ne smije se držati neangažovana do momenta nabavke novih stalnih sredstava, radi rancionalnog finansiranja. Amortizacija se koristi kao izvor finansiranja tekućih potreba procesa reprodukcije. Sredstva obračunate amortizacije privremeno povećavaju finansijski fond preduzeća, stoga se tretira kao privremeni izvor vlastitog finansiranja. Njen značaj kao izvora vlastitog finansiranja u jednom preduzeću zavisi od veličine stalnih sredstava s kojim preduzeće raspolaže, od osnovice za obračun

POSLOVNE FINANSIJE

119

IZVORI FINANSIRANJA I STRUKTURA KAPITALA amortizacije, od amortizacijske stope i metode obračuna amortizacije. Kada se koriste tuđa sredstva amortizacija se umanjuje za otplatu anuiteta. Osim redovne amortizacije preduzeće može uvesti i dodatnu amortizaciju u slučaju kada stalna sredstva brže zastarijevaju, koja se obračunava po dodatnoj stopi. 1.1.2.Eksterni vlastiti izvori finansiranja Finansiranje emisijom dionica: Kada su u pitanju eksterni vlastiti izvori finansira, jedan od načina pribavljanja sredstava za finansiranje poslovanja preduzeća je emisija dionica. Dionice se definiraju kao pismene isprave o uloženim sredstvima u vlasničku glavnicu dioničarskog preduzeća. Predstavljaju tipičan vlasnički i vrijednosni papir. Djele se na redovne/obične i preferencijalne, a predstavljaju dugoročne vrijednosne papire neodređenog roka dospijeća. Preferencijalne dionice, koje predstavljaju hibridni izvor finansiranja, imaju karakteristike dionica i obveznica. Preferencijalne dionice: Ove dionice predstavljaju kombinaciju običnih dionica i obveznica. One imaju prioritet pri raspodjeli neto dobiti, ali i prioritet pri raspodjeli likvidacione mase. Mogu biti kumulativne i nekumulativne. Kumulativne preferencijalne dionice nose kumulativno prava na neisplaćene dividende. Isplaćuju se u kasnijim razdobljima, prije isplate vlasnicima običnih dionica. Kod nekumuliranih preferencijalnih dionica, pravo na preferencijalne dividende se ne prenose u naredna obračunska razdoblja. Rizik ulaganja vlasnika preferencijalnih dionica je manji u odnosu na vlasnike običnih dionica, jer ne nose pravo glasa. Opcije preferencijalnih dionica mogu nositi: opciju opoziva, opciju konverzacije u obične dionice i opciju punomoći za kupovinu običnih dionica. Opcije, koje nose preferencijalne dionice povećavaju fleksibilnost i smanjuju rizik, atraktivnije su za investitore. Zahvaljujući pravima koje sadrže, podrazumijevaju niže stope prinosa, odnosno niže troškove finansiranja za emitenta. Vlasnicima preferencijalnih dionica osiguravaju se i druge zaštitne klauzule kao što su: ograničenje običnih dividendi, ograničenje budućih emisija preferencijalnih dionica, ograničenje prodaje imovine, ograničenje promjena uslova preferencijalnih dionica Preferencijalne dionice čine niz različitih karakteristika, jer se njihovom kombinacijom proširuju mogućnosti formiranja vlastitog kapitala. Kao najčešći motivi emisije preferencijalnih dionica se navode78: (1) dioničarsko društvo nema dovoljno raspoložive imovine kojom bi garantovalo emisiju dugova, (2) prilike na tržištu mogu biti nepovoljni za emisiju dugova u situaciji kada je velika potražnja za dugovima na finansijskom 78

Rovčanin Adnan, upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str.209.

120

POSLOVNE FINANSIJE

preferencijalnih dionica se navode26: (1) dioničarsko društvo nema dovoljno raspoložive imovine kojom bi garantovalo emisiju dugova, (2) prilike na tržištu mogu biti nepovoljni za emisiju dugova u situaciji kada je velika potražnja za dugovima na finansijskom tržištu, (3) dioničarsko društvo možeFINANSIRANJA imati relativno Inepovoljan odnos IZVORI STRUKTURA duga, kratkoročnih obaveza i vlasničke glavnice, pa se emisijom preferencijalnih KAPITALA dionica poravlja pokazatelj zaduženosti, (4) ako dioničarsko društvo posluje u grani tržištu, (3) dioničarsko društvo možeperiodično imati relativno nepovoljanprofit odnos preduzeća, duga, kratkoročnih sa cikličnom oscilacijom, oscilira ostvareni pa zato obaveza i vlasničke glavnice, pa se emisijom preferencijalnih dionica poravnava pokazatelj preduzeće ne želi preuzeti obaveze isplate kamate i otplate posuđene glavnice, zaduženosti, (4) ako dioničarsko posluje uuslovoma grani sa cikličnom oscilacijom, osciliraTo je (5) isplata povlaštenih dividendi društvo u određenim ne mora biti preskupa. ostvareni profit preduzeća, pa zato preduzeće ne poreza želi preuzeti obaveze isplate slučajperiodično kada preduzeće nema visoku marginalnu stopu na svoju dobit i kada kamate i otplate posuđene glavnice, (5) isplata povlaštenih dividendi u određenim uslovoma su velike poreske olakšice na prihod od povlaštenih dividendi, (6) uslovi na tržištu mora biti preskupa. je slučajnovih kada preduzeće nema visoku poreza mogunebiti nepovoljni zaTo emisiju običnih dionica, pamarginalnu se može stopu ocijeniti danane bi svoju dobitslabiti i kada su velike poreske olakšice na prihodobičnih od povlaštenih dividendi, (6) uslovi bilo poželjno položaj postojećih vlasnika dionica. Ove karakteristike na tržištu mogu biti nepovoljni za emisiju novih običnih dionica, pa se može ocijeniti da preferencijalnih dionica ukazuju da su samo obične dionice pravi vlasničiki papiri i na ne bi bilo poželjno slabiti položaj postojećih vlasnika običnih dionica. Ove karakteristike temelju njih se ostvaruju svi principi dioničarstva. preferencijalnih dionica ukazuju da su samo obične dionice pravi vlasničiki papiri i na

Procjena vrijednosti preferencijalnih dionica: Cijene dionica na finansijskim temelju njih se ostvaruju svi principi dioničarstva. tržištima veoma mnogo govore o kvalitetu poslovanja, efikasnosti upravljanja i Procjena vrijednosti preferencijalnih dionica: Cijene dionica na finansijskim tržištima perspektivama preduzeća. Kada se cijene dionica drže na visokom nivou duži period, veoma mnogo govore o kvalitetu poslovanja, efikasnosti upravljanja i perspektivama govori da su ta preduzeća uspješna u poslovanju. Investicija u povlaštene dionice preduzeća. Kada se cijene dionica drže na visokom nivou duži period, govori da su ta predstavlja zauspješna investitora od sadašnje s dionice ciljem predstavlja povećanjazauinvestitora budućnosti. preduzeća u poslovanju. Investicijapotrošnje u povlaštene Stogadiodividenda predstavlja osnovicu za vrijednovanje dionica. Tržišna cijena od sadašnje potrošnje s ciljem povećanja u budućnosti. Stoga dividenda predstavlja povlaštenih koje sedionica. isplaćuju vremenski neograničeno, se po osnovicudionica, za vrijednovanje Tržišna cijena povlaštenih dionica, izračunavaju koje se isplaćuju formuli: vremenski neograničeno, izračunavaju se po formuli: (

)

( ∑

( ∑ (

)

)

)

(

)

gdje je: V - cijena preferencijalne dionice, Dt – novčana dividenda na kraju razdoblja 26 Adnan, finansijama, Sarajevo: Ekonomski 2006,investitora. str.209. je: Vupravljanje - cijena preferencijalne dionice, – novčana dividenda na kraju razdoblja t, t, Rovčanin k –gdjediskontna stopa (očekivana stopaDtfakultet, povrata Tržišna vrijednost gdje kje: V cijena preferencijalne dionice, D t – novčana dividenda na kraju razdoblja – diskontna stopa (očekivana stopa povrata investitora. Tržišna vrijednost aproksimativno aproksimativno se može utvrditi odnosom dividende na kraju razdoblja i diskontne 90 t, k – diskontna stopa (očekivana stopa povrata investitora. Tržišna vrijednost stopese može utvrditi odnosom dividende na kraju razdoblja i diskontne stope: aproksimativno se može utvrditi odnosom dividende na kraju razdoblja i diskontne stope Obične dionice: Obične dionice dioničarskog društva predstavljaju instrumente pomoću

Obične dionice: Obične dionice dioničarskog društva predstavljaju instrumente kojih dioničarsko preduzeće prikuplja novčana sredstva potrebna za rast i razvoj poslovanja. pomoću kojih dioničarsko preduzeće prikuplja novčana sredstva potrebna za rast i Ona je jedan od najviše emitovanih najaktraktivnijihdruštva vrijednosnih papira u svijetu. Sa Obične dionice: Obične dionicei dioničarskog predstavljaju instrumente razvoj poslovanja. Ona je jedan od najviše emitovanih i najaktraktivnijih vrijednosnih aspekta investitora, obične preduzeće dionice su vrijednosni putemsredstva kojih investitori ostvaruju pomoću kojih dioničarsko prikuplja papiri novčana potrebna za rast i papirabuduće u svijetu. Sa aspekta investitora, obične dionice su vrijednosni papiri putem očekivaneOna dividende i očekivanu neto dobit kroz akumulaciju preduzeća vrijednosnih emitenta razvoj poslovanja. je jedan od najviše emitovanih i najaktraktivnijih kojih dionica. investitori ostvaruju buduće dividende i očekivanu dobit kroz Defincija dionica saočekivane aspekta poduzetnika sastoji u tome daneto poduzetnici papira u svijetu. Sa običnih aspekta investitora, obične dionice susevrijednosni papiri putem akumulaciju preduzeća emitenta dionica. Defincija običnih dionica sa aspekta kojih investitori ostvaruju buduće očekivane dividende i očekivanu neto dobit kroz poduzetnika sastoji se u tome da poduzetnici imaju svoje poslovne ideje, a dionice akumulaciju preduzeća emitenta dionica. Defincija običnih dionica sa aspekta se javljaju kao pogodan instrument za prikupljanje inicijalnog vlastitog 121 kapitala POSLOVNE FINANSIJE poduzetnika sastoji se u tome da poduzetnici imaju svoje poslovne ideje, a dionice 27 potrebnog za realizaciju tih ideja . Obične dionice mogu biti pismene se javljaju kao pogodan instrument za prikupljanje inicijalnog vlastitog kapitala (materijalizirane ili u obliku elektronskog zapisa (nematerijalizirane). Prava koje potrebnog za realizaciju tih ideja27. 28Obične dionice mogu biti pismene obične dionice daju njihovim vlasnicima su : (1) Pravo na upravljanje: svaka dionica (materijalizirane ili u obliku elektronskog zapisa (nematerijalizirane). Prava koje daje njenom vlasnuku pravo na učestvovanje u procesu odlučivanja. (2) Pravo na 28

IZVORI FINANSIRANJA I STRUKTURA KAPITALA imaju svoje poslovne ideje, a dionice se javljaju kao pogodan instrument za prikupljanje inicijalnog vlastitog kapitala potrebnog za realizaciju tih ideja79. Obične dionice mogu biti pismene (materijalizirane) ili u obliku elektronskog zapisa (nematerijalizirane). Prava koje obične dionice daju njihovim vlasnicima su80: (1) Pravo na upravljanje: svaka dionica daje njenom vlasnuku pravo na učestvovanje u procesu odlučivanja. (2) Pravo na dobit: obična dionica daje pravo glasa na isplatu dijela neto dobiti, ako dioničarsko drušvo osvari neto dobit, odnosno dividende. (3) Pravo na imovinu: vlasnici običnih dionica imaju pravo na isplatu dijela ostatka likvidacione mase u skladu sa njihovim udjelom u dioničkom kapitalu društva. (4) Ostala prava: vlasnici običnih dionica imaju pravo na prodaju svojih dionica u visini iznosa uplaćenog u dioničarsku glavnicu, kao i pravo primitka tromjesečnih izvještaja o poslovanju dioničkog društva, kao i pravo uvida i kontrole poslovnih knjiga dioničkog društva. Emisija redovnih dionica podrazumijeva postojanje prednosti, ali nedostataka za dioničarsko društvo. Kao prednosti emisije običnih dionica mogu se navesti81: (1) dioničarsko društvo nije obavezno isplaćivati dividende običnih dionica dioničarskog društva, dok su obavezne isplaćivati preferencijalnu dividendu, bez obzira na ostvarenu neto dobit dioničarskog društva, (2) u uslovima pozitivnog poslovanja dioničkog društva, obična dionica će biti atraktivna za investitore, (3) obična dionica je vrijednosni papir bez dospijeća, što znači da se njena glavnica, osim u likvidaciji, nikad ne isplaćuje dioničarima. (4) obična dionica podrazumijeva i određenu sigurnost za kreditora, jer se emisijom običnih dionica povećava udio vlastitog kapitala u ukupnim izvorima, čime se povećava finansijska sigurnost i mogućnost daljnjeg zaduživanja, (5) u vremenu uspješnog poslovanja, emisija novih običnih dionica uspješnog poslovanja, omogućava stvaranje određene rezerve za eventualne uslove slabijeg poslovanja. Kao osnovni nedostaci emisije običnih dionica, navode se često: (1) emisija novih dionica može dovesti do promjene kontrole društva. Sa povećanjem glasova dolazi do smanjenja uticaja postojećih dioničara, (2) troškovi upisa i distribucije običnih dionica više su nego kod prioritetnih dionica i obveznica, (3) emisijom novih običnih dionica dolazi do raspodjele dobiti na veći broj dioničara, (4) dividenda se ne izuzima iz poreske osnovice, što povećava troškove finansiranja običnih dionica, (5) nova emisija dionica može ukazati na loš signal za poslovanje dioničkog društva u budućnosti, odnosno dodatna emisija može predstavljati signal za investitore i dioničare da su dionice društva precijenjene i da je realno očekivati njihov pad. 79 80 81

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str.212. Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str. 212. Rovčanin adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str.213.

122

POSLOVNE FINANSIJE

dionica dolazi do raspodjele dobiti na veći broj dioničara, (4) dividenda se ne izuzima iz poreske osnovice, što povećava troškove finansiranja običnih dionica, (5) nova iz poreske osnovice, što povećava troškove finansiranja običnih dionica, (5) nova emisija dionica može ukazati na loš signal za poslovanje dioničkog društva u emisija dionica može ukazati na loš signal za poslovanje dioničkog društva u budućnosti, odnosno dodatna emisija može predstavljati signal za investitore i budućnosti, odnosno dodatna emisija može predstavljati signal za investitore i dioničare da su dionice društva precijenjene i da jeFINANSIRANJA realno očekivati STRUKTURA njihov pad. dioničare da su dionice društva precijenjeneIZVORI i da je realno očekivati Injihov pad. Procjena vrijednosti dioničara: Dionice, obične iliKAPITALA preferencijalne imaju svoju Procjena vrijednosti dioničara: Dionice, obične ili preferencijalne imaju svoju nominalnu, knjgovodstvenu i tržišnu vrijednost. Iznos koji je uplatio dioničar u Procjena vrijednosti dioničara: običneIznos ili preferencijalne imajudioničar svoju nominalnu, knjgovodstvenu i tržišnuDionice, vrijednost. koji je uplatio u dioničarsko društvo predstavlja nominalnu vrijednost. Dodavanjem iznosa rezervi po nominalnu, knjigovodstvenu i tržišnu vrijednost. Iznos koji Dodavanjem je uplatio dioničar u dioničarsko dioničarsko društvo predstavlja nominalnu vrijednost. iznosa rezervi po dionici na nominalnu vrijednost dobija se knigovodstvena vrijednost. Tržišna društvo vrijednost. iznosa rezervivrijednost. po dionici Tržišna na dionici na predstavlja nominalnunominalnu vrijednost dobija Dodavanjem se knigovodstvena vrijednost predstavlja vrijednost po kojoj se obična dionica na tržištu može kupiti, nominalnu vrijednostvrijednost dobija se knjigovodstvena vrijednost. Tržišna na vrijednost vrijednost predstavlja po kojoj se obična dionica tržištupredstavlja može kupiti, odnosno prodati i ona je u funkciji tekućih i očekivanja dividendi, uz predviđeni rizik vrijednost po kojoj dionica na tržištu može kupiti,dividendi, odnosno prodati i ona je u rizik odnosno prodati i onasejeobična u funkciji tekućih i očekivanja uz predviđeni za dionicu. Prilikom procjene vrijednosti običnih dionica određuje se diskontovana funkciji tekućih i očekivanja uz predviđeni rizik za dionicu. Prilikom procjene za dionicu. Prilikom procjenedividendi, vrijednosti običnih dionica određuje se diskontovana vrijednost svih očekivanih novčanih dividendi koje emitent isplaćuje investitoru, uz vrijednosti dionica novčanih određuje sedividendi diskontovana vrijednost očekivanih novčanih uz vrijednost svihobičnih očekivanih koje emitentsvih isplaćuje investitoru, predpostavku neograničenog vremenskog poslovanja. Iz formule po kojoj se dividendi koje emitent isplaćujevremenskog investitoru, uz predpostavku predpostavku neograničenog poslovanja.neograničenog Iz formulevremenskog po kojoj se izračunava vrijednost varijabilne dionice3030vrijednost varijabilne dionice82: poslovanja. Formula po kojoj se izračunava izračunava vrijednost varijabilne dionice ∑ ∑ ( (

)

)

∑ ) ∑ ( ( ) Gdje je V- cijena preferencijalne dionice, Dt –novčana dividenda na kraju razdoblja t, Gdje Gdje je V-jecijena preferencijalne dionice, D t –novčana dividenda kraju razdoblja t, V- cijena preferencijalne –novčana dividenda naIzna kraju razdoblja k – diskontna stopa (očekivanadionice, stopa Dt povrata investitora). formule nijet, teško k – kdiskontna stopa (očekivana stopa povrata investitora). nije teško – diskontna stopa (očekivana stopa povrata formuleIz nijeformule teško zaključiti zaključiti da tržišna cijena obične dioniceinvestitora). zavisi odIzočekivanih budućih dividendi i zaključiti da cijena tržišnaobične cijena obične dionice zavisibudućih od očekivanih budućih dividendi i da tržišna dionice zavisi od očekivanih dividendi i diskontne stope. diskontne stope. U praksi se dešava da preduzeća koja ne plaćaju dividendu imaju diskontne stope. U praksi se dešava daplaćaju preduzeća koja ne plaćaju U praksi se dešava da preduzeća koja ne dividendu pozitivnudividendu vrijednost. Uimaju pozitivnu vrijednost. U ovom slučaju pozitivne cijeneimaju su očekovanja investitora u ovom vrijednost. slučaju pozitivne cijene su očekovanja investitora u pogledu konačne cijeneinvestitora dionice, pozitivnu U ovom slučaju pozitivne cijene su očekovanja u pogledu konačne cijene dionice, što znači da investitori računaju samo na konačnu što znači da investitori samo konačnu obične dionice. samo Uz pretpostavku pogledu konačne cijeneračunaju dionice, štonaznači davrijednost investitori računaju na konačnu vrijednost obične dionice. Uz pretpostavku konstantne stope rasta dividendi (g), konstantne stope dionice. rasta dividendi mada je to malo vjerovatno dionice izračunavaju po (g), vrijednost obične Uz (g), pretpostavku konstantne stope se rasta dividendi mada je to83malo vjerovatno dionice se izračunavaju po formuli3131: : madaformuli je to malo vjerovatno dionice se izračunavaju po formuli : ( ) ) ∑ ( ) ∑ ( ( ) je cijena V- cijena običnedionice, dionice,Do-sadašnja Do-sadašnja dividenda po po dionici, k-diskontna stopa,stopa, gdjegdje je Vobične dividenda dionici, k-diskontna gdje g-konstantna je V- cijenagodišnja obične stopa dionice, Do-sadašnja dividenda po dionici, k-diskontna stopa, rasta dividendi. Ukoliko je očekivana stopa prinosa k veća od g-konstantna godišnja stopa rasta dividendi. Ukoliko je očekivana stopa prinosa k g-konstantna godišnja stopa rasta dividendi. Ukoliko je očekivana stopa prinosa k stope rasta dividendi g model se može stratiti na V=D1/(k-g), odnosno cijena dionice se veća od stope rasta dividendi g model se može stratiti na V=D1/(k-g), odnosno cijena veća dobije od stope rasta dividendi g model se može stratitistope na V=D1/(k-g), cijena dijeljenjem dividende sa razlikom kamatne i stopekamatne rasta. odnosno dionice sesa dobije sa prve dijeljenjem prve dividende sa razlikom stope i stope dionice se dobije sa dijeljenjem prve dividende sa razlikom kamatne stope i stope rasta. rasta. U praksi su mnogo češće više stope rasta dividendi u početku poslovanja, dok se u smanjuju i postaju Ako se pretpostavi da će dividende po dionici Ukasnijim praksi fazama su mnogo češće više stabilnije. stope rasta dividendi u početku poslovanja, dok se U praksi su mnogo češće više stope rasta dividendi u početku poslovanja, dok se 82 Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, u kasnijim fazama smanjuju i postaju stabilnije. Ako2006, se str.str.214. pretpostavi da će dividende u kasnijim fazama smanjuju i postaju stabilnije. Ako 2006, se pretpostavi da će dividende 83 Rovčanin Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, str.115. po dionici rastiAdnan, po složenoj stopi 5% u toku prvih 6 godina, a nakon toga po stopi $%, po dionici rasti po složenoj stopi 5% u toku 32 prvih 6 godina, a nakon toga po stopi $%, cijena dionice se izračunava po formuli : cijena dionice se izračunava po formuli32: 123 POSLOVNE FINANSIJE ( ) ( ) ) ) ∑ ( ∑ ( ( ) ( ) ∑ ∑ ( ) ( )

veća od stope rasta dividendi g model se može stratiti na V=D1/(k-g), odnosno cijena dionice se dobije sa dijeljenjem prve dividende sa razlikom kamatne stope i stope rasta. UIZVORI praksi FINANSIRANJA su mnogo češćeI STRUKTURA više stope rasta dividendi u početku poslovanja, dok se KAPITALA u kasnijim fazama smanjuju i postaju stabilnije. Ako se pretpostavi da će dividende po dionici rasti po složenoj stopi 5% u toku prvih 6 godina, a nakon toga po stopi $%, rasti po složenoj stopi 5% u toku prvih 6 godina, a nakon toga po stopi 4%, cijena dionice se cijena dionice se izračunava po formuli32: izračunava po formuli84: ∑

( (

)

)

∑

(

(

)

)

Pod pretpostavkom da je visina dividende konstantna, cijena dionice se izračunava po slijedećoj formuli V=D1/k. Ova formula važi kada se očekuje da će se stabilna dividenda Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str.str.214. 31 zadržati duže vrijeme,finansijama, može osigurati procjenu vrijednosti. Rovčanin Adnan, Upravljanje Sarajevo:dobru Ekonomski fakultet, 2006, str.115. 32 30

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str. 216.

1.2. Tuđi izvori finansiranja

92

Najznačajniji tuđi izvor finansiranja je kredit, koji predstavlja dužničko povjerilački odnos. Zasnovan je na davanju prava raspolaganja novcem od strane povjeroca dužniku, na određeno vrijeme i pod određenim uslovima vezano za pokriće, kamatu, način otplate i dr. Krediti se djele na: (1) naturalne i novčane kredite, (2) komercijalne i bankarske kredite, (3) kredit za tekuća sredstva, (4) kredit za investicije, (5) domaći i inozemni krediti. Sa stanovišta finansiranja posebno su značajni komercijalni i bankarski krediti. Kod ovih kredita, trgovac daje kupcu robu na kredit, uz obavezu da mu kupac vrijednost kredita vrati u novcu. Ovi krediti se koriste za finansiranje tekuće proizvodnje ili za finansiranje dugoročnih ulaganja, odnosno mogu biti kratkoročni i dugoročni. Za korištenje ovih kredita postoji određena procedura. Propisani su uslovi koje treba ispuniti koristilac kredita u pogledu kreditne sposobnosti. Isto tako su propisane stroge obaveze u pogledu vraćanja kredita. U tom smislu preduzeće treba predhodno dobro ocijeniti svoje mogućnosti da bi donijelo odluku o krištenju kredita. Osim toga, opredjeljenje preduzeća za korištenje dugoročnih kredita, vezano je za procjenu odnosa sredstava iz vlastitih i tuđih izvora, a sve u cilju poboljšanja postojeće strukture sredstava. U kreditnim odnosima važnu ulogu ima kamatna stopa. Ona je regulator ponude i potrađnje kredita, u tržišnim uslovima postoji i interaktivno djelovanje u kome na visinu kamate utiče ponuda i potražnja za kreditom. Finansiranje emisijom vrijednosnih papira: Pojam obveznica se vezuje za označavanje instrumenata duga. Obveznice predstavljaju vrijednosne papire s unaprijed određenim rokom dospijeća. Emituju se po pravilu od deset godina, ali i sa kraćim rokom. Obično se definiraju s legalnog, korporativnom i investitorskog aspekta. Sa aspekta zakona obveznica se definira kao pisana isprava kojom se njen izdavalac obavezuje da će vlasniku obveznica isplatiti iznos novca dinamikom koja je naznačena na dionici. Ovim se naznačava vlasništvo i obaveza pozajmnice. Vlasnik može biti fizičko ili pravno lice, ali može glasiti i na donosioca. Obaveza 84

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str. 216.

124

POSLOVNE FINANSIJE

IZVORI FINANSIRANJA I STRUKTURA KAPITALA može biti utvrđena godišnje, polugodišnje i mjesečno. S korporativnog aspekta obveznica se definira kao instrument pomoću kojeg preduzeće prikuplja novčana sredstva potrebna za finansiranje poslovanja. Obveznice su prvenstveno instrumenti kojim se finansira dugoročno vezana imovina (stalna i trajna obrtna sredsta). Finansiranje emisijom obveznica može biti interesantno za preduzeće zbog ostvarivanja određene uštede u porezima. S aspekta investitora obveznice predstavljaju potpuno prenosivi vrijednosni papir, što obveznicama daju krakteristiku mobilnih vrijednosnih papira. Mogu se koristiti kao: predmet kupoprodaje, instrument osiguranja zaduživanja, instrument pologa pri javnim nadmetanjima, instrument plaćanja ili instrument osiguranja plaćanja. Obveznice su vrijednosni papiri koji vlasnicima donose fiksne prinose i imaju unaprijed određeno dospijeće, pa zbog toga predstavljaju relativno sigurnu investiciju. Navedene karakteristike obveznica predstavljaju vrijednosni papir niskog rizika. Postoje i takve obveznice kod kojih je plaćanje kamate uslovljeno ostvarenim poslovnim uspjehom dužničkog preduzeća. Procjena vrijednosti obveznica: Cijena bilo kojeg finansijskog instrumenta jednaka je sadašnjoj vrijednosti očekivanih novčanih tokova investicije. Da bi se odredila cijena potrebne je su informacije (1) novčanih procjena očekivanih tokova i (2)obveznice procjena diskontne prvi korak, određivanje tokova.novčanih Novčani tokovi s fiksnim stope (zahtijevanog prinosa). U određivanju cijene obveznice, prvi korak, je određivanje kamatama unaprijed su određeni, dok novčani tok neopozive obveznice zavisi od novčanihkuponskih tokova. Novčani tokovidoobveznice s fiksnim kamatama unaprijedvrijednosti su određeni, na dok dan periodičnih isplata dana dospijeća i nominalne novčani tok neopozive obveznice zavisi od periodičnih kuponskih isplata do dana dospijeća dospijeća. Upoređivanjem prinosa sličnih obveznica na tržištu određuje se i nominalne vrijednosti na dan dospijeća. prinosa sličnihstopa. obveznica na se zahtijevani prinosom, koji se izračunavaUpoređivanjem kao godišnja kamatna Mogu tržištu određuje se zahtjevanim prinosom, koji se izračunava kao godišnja kamatna stopa. upoređivasti neopozive obveznice istog kreditnog kvaliteta i istog dospijeća. Kada se Mogutokovi se upoređivasti neopozive obveznice istog kreditnogjekvaliteta dospijeća. Kada novčani pojavljuju polugodišnje, konvencija da sei istog koristi polugodišnja se novčani tokovi pojavljuju polugodišnje, konvencija je da se koristi polugodišnja kamatna kamatna stopa po kojoj se diskontuje novčani tok. Obveznice imaju svoju nominalnu stopa po kojoj se diskontuje novčani tok. Obveznice imaju svoju nominalnu vrijednost vrijednost prikazano u poslovnim knjigama kao stanje duga, tržišnu vrijednost, prikazano u poslovnim knjigama kao stanje duga, tržišnu vrijednost, odnosno cijena po kojoj odnosno cijena po kojoj se na tržištu mogu prodavat, likvidacijska vrijednost koja se se na tržištu mogu prodavat, likvidacijska vrijednost koja se definira kao iznos koji će se definira kao iznos koji će se isplaćivati vlasnicima u slučaju likvidacije ili stečaja. isplaćivati vlasnicima u slučaju likvidacije ili stečaja.

Cijena obveznica s kuponom: Tržišna cijena obveznice s kuponom može se Cijena obveznica s kuponom:33 Tržišna cijena obveznice s kuponom može se izračunati izračunati prema slijedećoj 85 formuli : prema slijedećoj formuli :

∑

(

(

)

)

- cijena obveznice, obveznice, C - kamata za period - nominalna vrijednost obveznice, gdje gdje je: je:- Vcijena - kamata zat, M period , - nominalna vrijednost n broj perioda, diskontna stopa (zahtijevani godišnji prinos). obveznice, - broj perioda, - diskontna stopa (zahtijevani godišnji prinos). 85

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str.220.

Cijena oveznica bez kupona: Obveznice bez kupona, koje nemaju periodične kuponske isplate, investitor realizira kamate kroz razliku između nominalne vrijednosti i kupovne cijene. Cijena obveznica bez kupona predstavlja125sadašnju POSLOVNE FINANSIJE nominalnu vrijednost, a izražava se pomoću formule: (

)

( ) ( ) ∑ ( ) ( ) gdje je: - cijena obveznice, - kamata za period , - nominalna vrijednost obveznice, broj perioda, diskontna stopa (zahtijevani godišnji prinos). vrijednost gdje je: - cijena obveznice, - kamata za period , - nominalna IZVORI FINANSIRANJA I STRUKTURA obveznice, - broj perioda, - diskontna stopa (zahtijevani godišnji Cijena oveznica bez kupona: Obveznice bez kupona, koje prinos). nemaju periodične KAPITALA kuponske isplate, investitor realizira kamate razliku nominalne Cijena oveznica bez kupona: Obveznice bezkroz kupona, koje između nemaju periodične vrijednosti i kupovne cijene. Cijena obveznica bez kupona predstavlja sadašnju Cijena obveznica bez kupona: Obveznice bez kroz kupona, koje nemaju periodične kuponske isplate, investitor realizira kamate razliku između nominalne nominalnu vrijednost, acijene. izražava se pomoću formule: kuponske isplate, investitor realizira kamate kroz razliku nominalne vrijednosti i vrijednosti i kupovne Cijena obveznica bezizmeđu kupona predstavlja sadašnju kupovnevrijednost, cijene. Cijena obveznicase bezpomoću kupona predstavlja nominalnu a izražava formule: sadašnju nominalnu vrijednost, a izražava se pomoću formule:

(

)

) gdje je V - cijena dionice, a M nominalna (vrijednost. gdje V - cijena dionice, M nominalna nominalna vrijednost. gdje je V je- cijena dionice, aa M vrijednost. Cjena anuitetnih obveznica: Prinos obveznica s anuitetskim sistemom amortizacije sastoji se od primitaka jednakih periodičnih anuiteta. Struktura anuiteta Cjena anuitetskih obveznica: obveznica: Prinos obveznica s anuitetskim amortizacije Cjena anuitetnih Prinos obveznica s sistemom anuitetskim sistemom se mijenja po nijhove isplate, tako da seStruktura kamata smanjuje, a povećava sastoji se odperiodima primitaka periodičnih anuiteta. anuiteta se mijenja po amortizacije sastoji se odjednakih primitaka jednakih periodičnih anuiteta. Struktura anuiteta otplata. Iznos jednakih godišnjih anuiteta se računa sa množenjem nominalne periodima njihove isplate, tako da se kamata smanjuje, a povećava otplata. Iznos jednakih se mijenja po periodima nijhove isplate, tako da se kamata smanjuje, a povećava vrijednosti obveznice anuitetnim faktorom za stopu koju daju obveznice godišnjih anuiteta sesračuna sa množenjem nominalne vrijednosti s anuitetskim otplata. Iznos jednakih godišnjih anuiteta sekamatnu računa sa obveznice množenjem nominalnei 34 86 , računa se formulom faktorom za kamatnu stopu koju daju obveznice i za njihov period amortizacije , računa se za njihov period amortizacije vrijednosti obveznice s anuitetnim faktorom za kamatnu stopu koju daju obveznice i 34 formulom za njihov period amortizacije , računa se formulom ∑

( ) ∑ ( ) - cijena dionice, godišnji anuitet. anuitet. Svoje kratkoročne potrebe za finansijskim gdje gdje V -Vcijena dionice,A jednaki A jednaki godišnji Svoje kratkoročne potrebe za sredstvima preduzeće može zadovoljiti emisijom kratkoročnih vrijednosnih papira, kao finansijskim sredstvima preduzeće može zadovoljiti emisijom kratkoročnih gdje instrumentom V - cijena tržišta dionice, A jednaki godišnji najlikvidnije anuitet. Svoje kratkoročne potrebe za novaca, koji predstavljaju vrijednosne papire dospijeća vrijednosnih papira, kao instrumentom tržišta novaca, koji predstavljaju najlikvidnije finansijskim sredstvima zadovoljiti kratkoročnih do jedne godine. S obzirompreduzeće na visok stepenmože utrživosti, a nizak rizik,emisijom smatraju se najbližim vrijednosne papire dospijeća do jedne godine. S obziromkoji napredstavljaju visok stepen najlikvidnije utrživosti, a vrijednosnih papira, kao instrumentom tržišta novaca, supstitutom novaca. Sa aspekta prikupljanja kratkoročnih finansijskih sredstava, posebno su nizak rizik, papire smatraju se najblićim supstitutom novaca. aspekta prikupljanja vrijednosne dospijeća do jedne S obzirom na Sa visok stepen utrživosti, a značajni za preduzeće: bankarski akcept, godine. komercijalni zapis i ugovor o reotkupu.

kratkoročnih finansijskih su značajni bankarski nizak rizik, smatraju sesredstava, najblićim posebno supstitutom novaca. za Sa preduzeće: aspekta prikupljanja Bankarski akcepti: Bankarski akcept je mjenica trasirana na poslovnu banku koja je akcept, komercijalni zapissredstava, i ugovor o reotkupu. kratkoročnih finansijskih posebno su značajni za preduzeće: bankarski primi i preuzima neopozivu obavezu da iznos na koji mjenica glasi isplati njenom donosiocu akcept, komercijalni zapis i ugovorakcept o reotkupu. Bankarski akcepti: Bankarski mjenica trasirana na poslovnu na dan dospijeća Na tržištu novca bankarskijeakcept predstavlja najstariji vrijednosnibanku papir. koja je Bankarski primi i preuzima neopozivu obavezu da iznos na koji mjenica glasi isplati njenom akcepti: Bankarski akcept je mjenica na poslovnu koja Glavni izvori finansiranja mogu biti preduzeća koja se trasirana bave isporukom određene banku tržišne donosiocu na dan dospijeća Na tržištu novca bankarski akcept predstavlja najstariji je primi preuzima obavezu sedamogu iznos na kojidamjenica glasi njenom robei su bankarski neopozivu krediti. Dva preduzeća dogovoriti se plaćanje vršiisplati mjenicom sa određenim rokom dospijeća, npr, 90 dana. Preduzeće koje kupuje robu pristaje honorirati donosiocu na dan dospijeća Na tržištu novca bankarski akcept predstavlja najstariji 33 Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str.220. mjenice vučene na preduzeće kroz njegovu poslovnu banku. Kada preduzeće Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str.221. 33 robeAdnan, isporuči robu ifinansijama, istovremeno vučeEkonomski mjenicu fakultet, s nalogom Rovčanin Upravljanje Sarajevo: 2006,kupca str.220.da plati u roku 34 Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str.221. 34

isporučioca od 90 dana. Preduzeće isporučilac robe nosi mjenicu u svoju poslovnu banku, nakon čega se mjenica šalje banku preduzeća koje kupuje robu, koja je akceptira. U tom trenutku ona postaje bankarski akcept. Na dan dospića, nakon 90 dana, akceptirana mjenica se preuzentira akceptnoj banci na plaćanje. U tom momentu kupac je obavezan da ima deponovana sredstva za pokriće 86

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str.221.

126

POSLOVNE FINANSIJE

94 94

IZVORI FINANSIRANJA I STRUKTURA KAPITALA mjenice. Kreditni bonitet bankarskih akcepata primarno se ocjenjuje o odnosu na banku koja akceptira mjenicu, s tim da emitent mjenice ostaje sekundarno odgovoran vlasniku mjenice u slučaju da banka ne plati87. Komercijalni zapisi: Komercijalni zapis emituju preduzeća radi finansiranja sezonskih proizvoda, sezonskih zaliha i nove proizvodnje. Ovaj kratkoročni vrijednosni papir investitoru garantuje povrat uloženih sredstava uz određenu kamatu u određenom roku. Dakle radi se o krakoročnom vrijednosnom papiru koje preduzeće može emitovati kako bi bile zadovoljene kratkoročne potrebe u sredstvima. U početku se komercijalni zapis koristio u poslovnim odnosima kupca koji izdaje komercijalni zapis, i prodavca koji je korisnik tog vrijednosnog papira. U tržišnoj privredi, komercijalni zapis je promijenio formu i proširio svoju ulogu u finansijskom sistemu. Tako su komercijalni zapisi postali jedinstveni papiri koji ne odgovaraju vrijednosti pojedinačne isporuke robe, u smislu obećanja kupca da će prodavcu u ugovorenom roku platiti cijenu preuzete robe. Preko komercijalnih zapisa preduzeća prikupljaju slobodna novčana sredstva i kupcu koji donosi komercijalni zapis, obećavaju da će isplatit posuđena novčana sredstva uz određenu kamatu i u određenom roku, koji se obično kreće 1-6 mjeseci88. Proizvođači roba koji emituju i prodaju komercijalne zapise u tom će vremenu prodavati svoju robu i naplatiti je od kupca. U komercijalnom zapisu uračunata je cijena proizvoda, čime se osigurava likvidnost. Prednost komercijalnog zapisa je u tome što je jeftiniji oblik kredita. Ugovor o reotkupu/repo: Ovdje se radi o kupovini i ponovnoj prodaji vrijednosnih papira, čija je svrha kreditiranje. Repo ugovor predstavlja instrument tržišta novca i jednu od najuspješnijih finansijskih inovacija. Predstavlja prodaju vrijednosnih papira uz obavezu prodavca da ponovo kupi prodate vrijednosne papire od kupca po unaprijed utvrđenoj cijeni, tačno određenog dana unaprijed dogovorenim datumom ili u bilo koje doba u budućnosti. Repo posao je ugovor o prodaji i ponovnoj kupovini određenih vrijednosnih papira. Ugovorom se definira prodajna i kupovna cijena, s tim da njihova razlika predstavlja kamatu. Postoji niz prednosti repo posla u odnosu na druge instrumente tržišta novca, od kojih treba istaći89: (1) Repo predstavlja jeftin i fleksibilan način finansiranja, pogodan za poboljšanje likvidnosti. Kamata je niža u odnosu na bankarski kredit. Fleksibilan je zato što se elementi repa mogu oblikovati u skladu sa potrebama ugovorenih strana.(2) Repo poslovi nude investitorima bolje prinose. (3) Repo poslove karakterizira nizak nivo kreditnog rizika. (4) Repo poslovi ne utiču na cijenu vrijednosnih papira. (5) Repo predstavlja uspješan instrument za upravljanje deviznim rezervama. (6) Repo se uspješno može koristiti i 87 88 89

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str.223 Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str.223. Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str.str 228

POSLOVNE FINANSIJE

127

IZVORI FINANSIRANJA I STRUKTURA KAPITALA kao instrument monetarne politike. Uprkos visokim trškovima finansiranja i naglašenoj nelikvidnosti realnog sektora, u zemljama u tranziciji se malo koristi, a razlozi su, uglavnom nerazvijena finansijska tržišta. 1.3. Specifični izvori finansiranja Faktoring: Faktoring je finansijski posao u kojem se kupuju potraživanja za prodatu robe ili izvršenu uslugu prije dospijeća za naplatu. S njim se otkupljuju kratkoročna potraživanja od kupaca, bazirana na dokumentima kojima se dokazuju kratkoročna potraživanja: fakture, situacije, otpremni dokumenti, carinske deklaracije i sl. U pravilu se otkupljuju kratkoročna potraživanja s rokom dospijeća do 180 dana. Faktoring posao se sklapa potpisivanjem ugovora o faktoringu, kojim prodavac fakture prodaje svoja potraživanja od dužnika, proizašla iz isporuke proizvoda ili usluge. Za navedenu transakciju prodavac fakture se obavezuje ugovorom platiti faktoring naknadu i faktoring kamatu. Faktoring kao oblik finansiranja najprije se pojavio u SAD, a zatim se proširio i na Evropu. Danas predstavlja sve značajniji oblik finansiranja u unutrašnjem i vanjskom prometu privrednih subjekata razvijenijih tržišnih privreda. Forfeting: Forfeting je otkup potraživanja poduzetnika od strane banke, u obliku diskontovane isplate samog potraživanja. Koriste ga poduzetnici koji posluju s inostranstvom, a žele naplatiti svoja potraživanja prije isteka otplatnog roka kako bi oslobodili novčana sredstva za dalje poslovanje. Radi se o prodaji kratkoročne radi ostvarivanja prijevremene naplate ili umanjenja rizika naplate. Poslovnim faktoringom se bave specijalizirane finansijske kuće koje odlikuje prisan odnos banke i poduzetnika, gdje banka sudjeluje u poslu od samog početka. Forfeting označava: (1) kupovinu potraživanja izvoznika prema inostranstvu bez prava regresa prema prodavcu u slučaju nemogućnosti naplate o dospijeću, (2) instrument finansiranja međunarodne trgovine bezregresnom prodajom potraživanja uz odgovarajuće instrumente osiguranja, (3) diskontiranje kupnje, uz naplatu određene premije (diskonta) određenog potraživanja bez prava na regres protiv vjerovnika. Instrumenti forfetiranja su akceptirane i avalirane mjenice što su ih izdali kreditno sposobni kupci uz klauzulu bez prava regresa. U procesu forfetiranja rokovi dospijeća potraživanja su veći od 90-180 dana uobičajeni u poslovima faktoringa, i odnose se na rokove od 6 mjeseci do 5 godina. Lizing: Lizing aražman je iznajmljivanje specifičnih poslova na određeno vrijeme. Brzi rast lizing aranžmana tumači se velikom potrebom privrednih subjekata za investicijskim dobrima koje uvijek nije moguće finansirati korištenjem vlastitih ili kreditnih sredstava. Korisnik lizinga zakupninu plaća iz prihoda koje je ostvario korištenjem opreme. Stoga, specifični izvori finansiranja, među kojima lizing aražmani, zauzimaju značajno mjesto u 128

POSLOVNE FINANSIJE

IZVORI FINANSIRANJA I STRUKTURA KAPITALA strukturi izvora finansiranja preduzeća. Lizing je ugovor po kojem vlasnik nekog sredstva dodjeljuje drugoj strani isključivo pravo korištenja stredstva, u toku ugovorenog razdoblja, u zamjenu za plaćanje najamnine90. Zavisno od toga na koje vrijeme se oprema uzima u zakup, razlikujemo: operativni i finansijski lizing. Operativni lizing se temelji na ugovoru o zakupu, gdje davalac lizinga prenosi drugoj strani pravo na upotrebu opreme na određeni rok, uz ugovorenu naknadu. Prednosti lizinga su velike, ali su prisutni i nedostaci. Kao prednosti treba istaći oslobađanje poduzetnika da iz vlastiti sredstva ili iz kredita finansira opremu, da troškove nadoknađuje iz prihoda koji ostvaruje lizingom, brže pribavljanje imovine, smanjuje rizik, omogućava veću troškovnu elastičnost, podstiče tehnološki napredak, izbjegava inflaciju. Kao nedostaci lizinga najčešće se navode: skuplji aranžmani lizinga, isplate lizinga ne nadoknađuju prihod od lizinga, nepovljno može djelovati na tehnološki napredak, neplanirani prekid lizing ugovora, štete i gubici korisnika ukoliko ugovorom o lizingu nisu elastično definirane odredbe o roku, ratama, troškovima i povrati, ako visina isplate nije pravilno određena. Franšizing: Prema vrsti, franšizing se može klasificirati kao91: franšizam u domenu distribucije koji se ugovara između proizvođača i trgovca, poslovni franšizam, koji uključuje prodaju poslovnog ili marketing sistema, odnosno pravo na unaprijed određeni način. Prema subjektima koji su uključeni u franšizing aranžmane, razliku ju se domaći i međunarodni franšizam. Korisnik franšizinga obezbjeđuje sredstva za finansiranje investicijskih ulaganja, odnosno po pravilu, stiče goodwil, što mu omogućava pristup međunarodnim finansijskim tržištima, gdje pribavlja finansijska sredstva uz povoljnije uslove i niži nivo rizika. 1.4. Autonomni (spontani) izvori finansiranja Pratilac redovnog poslovanja preduzeća u uslovima naknadnog gotovinskog i bezgotovinskog plaćanja obaveza, javlja se spontani ili autonomni izvori finansiranja u formi tekućih obaveza. Ovi izvori se javljaju u preduzećima od momenta nastanka evidencije obaveza do momenta dospijeća roka za plaćanje, odnosno izmirenja obaveze. Nužni su pratilac redovnog poslovanja u uslovima naknadnog gotovinskog i bezgotovinskog plaćanja. U privremeno korištena tuđa sredstva po osnovu dospjelih, a ne isplaćenih obaveza, spadaju92: (1) obaveze prema dobavljačima, (2) obaveze po osnovu primljenih avansa od kupaca, (3) obaveze za obračunate, a neisplaćene kamate, (4) obaveze za obračunatu, a ne isplaćenu dividendu, (5) obaveze za neisplaćene neto zarade radnicima, (6) obaveze po osnovu poreza 90 91 92

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str.233. Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str. 236. Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str..237

POSLOVNE FINANSIJE

129

IZVORI FINANSIRANJA I STRUKTURA KAPITALA i doprinosa iz zarada, (7) obaveze po osnovu obračunatih, a ne isplaćenih premija osiguranja, (8) obaveze po osnovu poreza, (9) obaveze za carine, takse i druge dadžbine. U slučaju kada preduzeće produži vrijeme korištenja ovih izvora, to nanosi velike štete privrednim subjektima i njegovim povjeriocima. Nastaju zbog sudskih troškova i zateznih kamata, štete imaju i povjerioci zbog kašnjenja u naplati potraživanja, što se odražava negativno na njihovo poslovanje. Naime, dio tekućih obaveza koji je stalno prisutan u strukturi izvora preduzeća predstavlja besplatne tuđe izvore. To govori da za razliku od sigurnih izvora finansiranja, tekuće obaveze su podložne riziku nepotpunog obnavljanja, što može izazvati određene finansijske probleme. Pretjerano korištenje autonomnih izvora finansiranja može dovesti u pitanje odnose sa poslovnim partnerima, što svakako može imati negativne posljedice na poslovanje preduzeća. Kako su spontani izvori finansiranja uglavnom besplatni, to duži rokovi izmirenja obaveza znače manje korištenje kredita, a samim tim i troškovi finansiranja će biti niži. 1.5. Opcijsko finansiranje Na finansijskim tržištima danas su sve prisutniji novi inovativni finansijski instrumenti, koji su nastali zbog posljedica naglašenog rizika, koji je karakteristika savremene tržišne ekonomije. Finansijske inovacije, koje imaju izuzetan značaj za razvoj finansijskog tržišta, se koriste prije svega kao efikasno sredstvo zaštite od rizika ulaganja investitora. Opcijski izvori finansiranja pružaju neke mogućnosti koje klasični vrijednosni papiri ne podrazumijevaju. Oni osiguravaju viši stepen zaštite od rizika i omogućavaju pribavljanje sredstava pod povoljnijim uslovima. To se odnosi na konvertibilne vrijednosne papire, od kojih su interesantni: konvertibilne obveznice, konvetibilne prioritetne dionice i posebna vrsta konvertibilnih papira koji nose naziv zamjenljivi konvertibilni vrijednosni papiri. Procjena vrijednosti konvertibilnih vrijednosnih papira: Konvertibilni vrijednosni papiri su obveznice ili prioritetne dionice koje se mogu zamijeniti za obične dionice. Opcija konverzije daje pravo vlasniku obveznice ili preferencijalne dionice da je u bilo koje vrijeme konverzije, zamijeni za obične dionice emitenta, po unaprijed utvrđenoj cijeni93. Realiziranjem konvertibilnog vrijednosnog papira dolazi do trasformacije jednog vrijednosnog papira u drugi, dok ukupan iznos izbora ostaje nepromijenjen. Uslov za konverziju, potrebno je da na konvertibilnom papiru bude naznačen odnos konverzije, koji predstavlja broj običnih dionica koje će vlasnik konvertibilnog vrijednosnog papira imati u svom portfoliu, ukoliko se odluči da realizira konverziju. Cijena konverzije predstavlja stvarnu cijenu koja se za dionicu plaća, a zavisi od konverzije. Cijena konverzije se može izraziti formulom: 93

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str..239

130

POSLOVNE FINANSIJE

unaprijed utvrđenoj cijeni . Realiziranjem konvertibilnog vrijednosnog papira dolazi do trasformacije jednog vrijednosnog papira u drugi, dok ukupan iznos izbora ostaje nepromijenjen. Uslov za konverziju, potrebno je da na konvertibilnom papiru bude naznačen odnos konverzije, koji predstavlja broj običnih dionica koje će vlasnik konvertibilnog vrijednosnog papira imati IZVORI u svom FINANSIRANJA portfoliu, ukolikoI STRUKTURA se odluči da realizira konverziju. Cijena konverzije predstavlja stvarnuKAPITALA cijenu koja se za dionicu plaća, a zavisi od konverzije. Cijena konverzije se može izraziti formulom:

Vidimo formule dadase smanjivanjem se smanjivanjem konverzije povećava cijena Vidimoiziz formule odnosaodnosa konverzije povećava cijena konverzije. konverzije. Stoga u slučaju pada cijene dionica na tržištu, emitent mora, da bi zaštitio Stoga u slučaju pada cijene dionica na tržištu, emitent mora, da bi zaštitio investitora, povećati investitora, povećati odnos konverzije, kako bi smanjio cijenu konverzije. Opcija odnos konverzije, kako bi smanjio cijenu konverzije. Opcija konverzije se koristi tek kada konverzije se koristi tek kada poraste tržišna vrijednost običnih dionica iznad cijene poraste tržišna vrijednost vrijednosni običnih dionica iznad konvezije. Konvertibilni vrijednosni konvezije. Konvertibilni papiri secijene na tržištu prodaju po cijeni višoj od papiri se na tržištu prodaju po cijeni višoj od vrijednosti ili preferencijalne vrijednosti obveznice ili preferencijalne dionice, za koju suobveznice zamjenljivi, u 94slučaju kada 42 za koju su zamjenljivi, u slučaju kada je većakonverzije od vrijednosti . Vrijednost jedionice, veća od vrijednosti konverzije . Vrijednost se konverzije mijenja proporcijalno konverzije se mijenja proporcijalno promjeni vrijednosti obveznice, promjeni vrijednosti obveznice, odnosno obične dionice na koje se odnosno konvezijaobične datog dionice na koje se konvezija datog konvertibilnog vrijednosnog papira odnosi. U uslovima konvertibilnog vrijednosnog papira odnosi. U uslovima lošeg poslovanja dioničkog lošeg poslovanja dioničkog društva, cijena konvertibilnog vrijednosnog i obične društva, cijena konvertibilnog vrijednosnog papira i obične dionice ćepapira biti niska, au dionice ćedobrog biti niska, a u uslovima dobrog poslovanja cijena konvertibilnog vrijednosnog uslovima poslovanja cijena konvertibilnog vrijednosnog papira će rasti. papira ćeizmeđu rasti. Razlika između vrijednosti konvertibilnog vrijednosnog papirai i klasičnog Razlika vrijednosti konvertibilnog vrijednosnog papira klasičnog vrijednosnog papirapredstavlja predstavlja premiju vrijednosti vrijednosnog vrijednosnog papira premiju iznad iznad vrijednosti klasičnogklasičnog vrijednosnog papira. papira. Finansiranje emisijom konvertibilnih vrijednosnih papira: Ova konvezija ima svoje Finansiranje emisijom Prednosti konvertibilnih papira: Ovapapira konvezija ima prednosti, ali i nedostatke. emisije vrijednosnih konvetibilnog vrijednosnog se mogu 95 Prednosti emisije konvetibilnog vrijednosnog papira svoje prednosti, ali i nedostatke. sistematizirati na slijedeći način : (1) omogućava se emisija s nižom kamatnom stopom, 43 : (1) omogućava se (2) emisija s nižom seodnosno mogu preferencijalne sistematizirati dionice na slijedeći načinpovlaštenom sa nižom dividendom, konvertibilni kamatnom stopom, odnosno preferencijalne dionice sa nižom povlaštenom vrijednosni papiri podrazumijevaju niži nivo rizika za investitora, njihova emisija ne dividendom, (2) konvertibilni podrazumijevaju nivonerizika ugrožava značajnije kredibilitetvrijednosni dioničkog papiri društva, (3) ukoliko na niži tržištu postojiza investitora, njihova emisija ne ugrožava značajnije kredibilitet dioničkog društva, mogućnost prodaje dionica po željenoj cijeni, a predpostavlja se rast u budućnosti, dioničko (3) ukoliko na tržištu ne postoji mogućnost prodaje dionica po željenoj cijeni, a društvo če se, umjesto za emisiju običnih dionica, opredijeliti za emisiju konvertibilnih predpostavlja se rast u budućnosti, dioničko društvo če se, umjesto za emisiju vrijednosnih papira uz veću cijenu konverzije, što će omogućiti veći inicijalni novčani priliv. običnih dionica, opredijelti za emisiju konvertibilnih vrijednosnih papira uz veću cijenu 96 Nedostaci emisije konvertibilnih vrijednosnih papira za emitente : Ukoliko dođe do konverzije, što će omogućiti veći inicijalni novčani priliv. (1)Nedostaci emisije 44 neplaniranog rasta cijena dionica na za tržištu, treba opozvati konvertibilne papire : (1) Ukoliko dođevrijednosne do neplaniranog konvertibilnih vrijednosnih papira emitente i emitovati obične dionice, u tom slučaju troškovi koje će snositi dioničarsko društvo će biti i rasta cijena dionica na tržištu, treba opozvati konvertibilne vrijednosne papire znatno viši, (2) Ako ne dođe do planiranog rasta cijena dionica na tržištu, konverzija se neće 41 realizirati, štoUpravljanje znači dafinansijama, će učešće dugaEkonomski u ukupnoj strukturi kapitala ostati nepromijenjeno, Rovčanin Adnan, Sarajevo: fakultet, 2006, str..239 42 Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str..241, 43 što može ugroziti kredibilitet dioničkog društva, (3) Niža kamatna stopa kod konvertibilnog Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str.242, 44 Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str.243 vrijednosnog papira predstavlja prednost do trenutka realizacije konverzije. Pozitivnom karakteristikom se smatra uticaj realizacije opcije konverzije na finansijski rezultat, koji 98 se ogleda u smanjivanju rashoda po osnovu kamata na obveznice i smanjenje poreskih 94 95 96

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str..241, Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str.242, Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str.243

POSLOVNE FINANSIJE

131

IZVORI FINANSIRANJA I STRUKTURA KAPITALA obaveza, što dovodi, uz nepromjenljivost ostalih faktora, do promjene neto dobiti. Ako se radi o konvertibilnim preferencijalnim dionicama, konverzija neće uticati dobit. Procjena vrijednosti vezano zamjenljive obveznice: Vezano zamjenljiva obveznica je varijanta konvertibilne obveznice. Ovaj instrument finansiranja se relativno malo koristi, a njegov značaj raste. Emisija ovog vrijednosnog papira predstavlja prodaju dionica, odnosno vlasničkog udjela emitenta u nekom drugom dioničkom društvu, s plaćanjem unaprijed. Zamjenljiva obveznica ima cijenu i odnos zamjene, koji su određeni u trenutku emisije. Konverzija je slična postupku procjene vrijednosti konvertibilne obveznice. Razlika je što se zamjenljive obveznice ne odnose na isto preduzeće, već su obveznice od jednog, a obične dionice od odrugog preduzeća. To znači da se prilikom procijene moraju pratiti oba instrumenta. Procijena vrijednosti vezano zamjenljive obveznice veoma je slična postupku procjene vrijednost konvertibilne obveznice. Zamjenljive obveznice su jedna varijanta konvetibilnih vrijednosnih papira. Inovativna djelatnost poslovnih finasija ukazuje da je realno očekivati intezivniju primjenu zamjenljivih obveznica u budućnosti. U uslovima značajnih fluktuacija cijena običnih dionica na koju ta vezano zamjenljiva obveznica glasi, može doći i do fluktuacije vrijednosti vezano zamjenljive obveznice, odnosno nemogućnosti njenog plasmana uz postojeći odnos zamjene. Finansijski efekti emisije vezano zamjenljivih obveznica: Zamjenljive obveznice utiču na finansijski rezultat, strukturu kapitala i novčane tokove. Troškovi kamata vezano zamjenljivih obveznica su niži, zbog opcijske vrijednosti tog instrumenta. Nakon konverzije prestaje obaveza isplate kamata kao trošak finansiranja, što dovodi do smanjenja poreskih obaveza. Realiziranjem konverzije, dug postaje nepovratni izvor i prerasta u vlastiti, a s druge strane, smanjuje se vrijednost aktive za iznos ustupljenih dionica. Treba naglasiti da nakon konverzije novčani tokovi prestaju egzistirati, a jednaki su novčanim tokovima kod emisije obveznica, prije konvezije. Nakon toga obaveza emitenta prestaje, a to znači da nema ni odliva. S druge strane, prestaju postojati i novčani prilivi po osnovu dividendi na dionice, što može uticati na likvidnost i solventnost poslovanja. Varanti: Ovi vrijednosni papiri predstavljaju prava pridružena obveznicama i preferencijalnim dionicama na kupovinu običnih dionica preduzeća emitenta, po unaprijed utvrđenoj fiksnoj cijeni i unaprijed utvrđenom vremenu. Mogu biti predmet trgovine kao posebni vrijednosni papiri. Cijena po kojoj se mogu kupiti obične dionice na osnovu varanta, nosi naziv izvršna cijena, a vrijeme do kojeg se može iskoristiti opcija u varantu datum važenja97. Odnos izvršenja je broj dionica koje se mogu kupiti na osnovu jednog varanta. Sličnost između varanta i konvertibilnih vrijednosnih papira, što je i opcija konverzije i 97

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str 246.

132

POSLOVNE FINANSIJE

IZVORI FINANSIRANJA I STRUKTURA KAPITALA varant omogućavaju njihovim vlasnicima kupovinu običnih dionica emitenta po unaprijed utvrđenim cijenama. Osnovna razlika između varanta i konvetivbilnih vrijednosnih papira su: varanti se realiziraju za gotovinu i time povećavaju prilive, a time i likvidnost i solventnost preduzeća i dovode do povećanja dioničke glavnice. Kod reliziranja konverzije naknadno se prekida obaveza servisiranja duga, što znači da ne dolazi do trenutne promjene gotovine. Isto tako nakon konverzije u strukturi kapitala smanjuje se udio duga i zamjenjuje dioničkom glavnicom. Varanti koji su izdani uz obveznice/prioritetne dionice po pravilu se mogu odvojiti od njih, što nije slučaj kod konvertibilnih vrijednosnih papira, gdje su opcija i obveznica vezani zajedno. Razlike postoje i u metodu emisije i načinu emitovanja. Obveznice sa varantima i preferencijalne dionice s varantima obično se izdaju privatnom emisijom, dok se konvertibilne obveznice emituju javnom ponudom. Značana razlika je i u tome što se varanti mogu izdavati nezavisno od drugih instrumenata. Procjena vrijednosti varanta: Najniža cijena po kojoj će se varanti prodavati je teoretska vrijednost varanta, koja se može odrediti pomoću formule: W = (S – X) · N, gdje je S – tržišna cijena jedne dionice, X - izvršna cijena za kupovinu N dionica. Teoretska vrijednost varanta jednaka je nuli, kada je tržišna cijena obične dionice na koju se varant odnosi manja od izvršne cijene. Tada se kaže da se s njim truguje bez novca. Ako vrijednost obične dionice na koju se odnosi varant prelazi izvršnu cijenu, teoretska vrijednost varanta je pozitivna, tada se kaže da se s njim trguje u novcu. Finansijski efekti emisije varanta: Emisija obveznica s varantima ima efekte na finansijski rezultat, strukturu kapitala i novčane tokove. Emisija obveznica s varantom također dovodi do manjih rashoda po osnovu kamata na obveznice. Realiziranjem varanta struktura kapitala se mijenja u korist vlastitih izvora finansiranja, što dovodi do promjene u strukturi vlasništva. Kada su u pitanju novčani tokovi kod emisije obveznica s varantom, treba razlikovati dvije grupe novčanih tokova98. (1) Novčani tokovi koji nastaju emisijom obveznica, a sastoje se od inicijalnog priliva nominalne vrijednosti, te odliva po osnovu kamata i glavnice po roku dospijeća obveznice s kamatnim kuponom, odnosno anuiteta kod anuitene obveznice, i (2) Novčani tokovi koji nastaju reliziranjem varanta, a sastoji se od inicijalnog priliva, te odliva po osnovu isplaćenih dividendi. Kod emisije obveznica s varantom kombinuju se prilivi vlastitog i tuđeg kapitala, po osnovu prodaje obveznica, odnosno dionica po izvršnoj cijeni, a s druge strane, se kombinuju i odlivi po osnovu kamata i dividendi. 98

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str. 248.

POSLOVNE FINANSIJE

133

IZVORI FINANSIRANJA I STRUKTURA KAPITALA Opcije i varanti: Opcije predstavljaju hibridni vrijednosni papir, koji ima veliki značaj i popularnost, tako da se može smatrati kao jedan od najuspješnijih instrumenata savremenih finansija. Predstavljaju važno područje istraživanja, kako sa aspekta mogućnosti korištenja, tako i sa aspekta primjene logike funkcioniranja tih vrijednosnih papira na šire područje istraživanja. U opcionom ugovoru jedna strana prodaje drugoj strani pravo kupovine ili prodaje nekih vrijednosnih papira uz unaprijed ugovorenu cijena realizacije. Strana koja prodaje pravo naziva se emitent opcije. Druga strana, koja kupuje pravo, je kupac opcije. Za razliku od ostalih izvednica, opcije sadrže pravo jedne ugovorene strane prema drugoj. Kupac call opcije ima pravo kupovine nekog vrijednosnog papira po unaprijed ugovorenoj cijeni, a prodavac call opcije ima obavezu prodati vrijednosni papir po ugovorenoj cijeni. Cijena po kojoj kupac može kupiti ili prodat vrijednosni papir naziva se cijena realizacije. Opcija koja može biti iskorištena samo na dan dospijeća predstavlja evropski tip, a opcija koja dozvoljava vlasniku iskorištavanje opcionog prava bilo kog dana od momenta kupovine pa do roka dospijeća predstavlja američki tip opcije99. Podjela na evropske i amerčke opcije nije na teritorijalnoj osnovi, već upućuje samo na stil opcije, odnosno da li se opcija može realizirati prije dospijeća ili ne. Opcija je izvednica koja predstavlja superioran instrument u odnosu na ostale. Karakteristike opcije su100: (1) opcije garantuju minimalne ili maksimalne cijene, ostavljajući tako šansu da dođe do ekstra prihoda. Izvršenje opcije je izbor kupca, tako da vlasnik može iskoristit povoljna kretanja cijena na tržištu. Pošto opcioni ugovor predstavlja obavezu za jednu, a pravo za drugu stranu, za opcioni sporazum se može reći da predstavlja vrstu nepotpunog ugovora, (2) osim otvorene mogućnosti zarade, kupovinom dvostrukih opcija moguće je kontrolirati rizik mogućih gubitaka. U tom slučaju kupac će realizirati ili put opciju ili call opciju, zavisno od toga šta se događa sa temeljnom cijenom, (3) opcije nude i mogućnosti špekulacije. Moguće je prodavati nepokrivenu opciju, što znači da prodavac opcije ne posjeduje osnovni finansijski instrument opcije, (4) opcije predstavljaju jedan od najznačajnijih instrumenata hedžinga, (5) osim mogućnosti zaštite od rizika, opcije nude i mogućnosti izbora, odnosno balansiranje između obima rizika koji je investitor spreman preuzeti i troškova zaštite od rizika koji je spreman platiti ili zatvoriti obim varanta kupovinom call opcije i istovremenom prodajom. Ovim je ostavljena mogućnost kontrole rizika, ali i troškova zaštite od rizika, što čini opcije veoma fleksibilnim instrumentom, (6) stav po kome se pasiva preduzeća može posmatrati kao određena kombinacija opcija, smatra se revolucinarnim stavom finansijske teorije. Na ovaj način opciona analiza uvedena je u strukturu kapitala preduzeća, (7) kupovinom opcije, njen vlasnik kupuje i pravo učestvovanja u potencijalnom profitu (efekat poluge). 99 Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str.249. 100 Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str.250.

134

POSLOVNE FINANSIJE

teorije. Na ovaj način opciona analiza uvedena je u strukturu kapitala preduzeća, (7) kupovinom opcije, njen vlasnik kupuje i pravo učestvovanja u potencijalnom profitu (efekat poluge). IZVORI FINANSIRANJA I STRUKTURA Vrijednost opcije predstavlja cijenu koja pokazuje koliko je opciono tržište spremno KAPITALA da plati pravo iz opcije. Faktori od kojih zavisi cijena opcije su: izvršna cijena, datum isteka, cijena dionice, varijabilnost cijene dionice i kamatna stopa bez rizika. Vrijednost opcije predstavlja cijenu koja pokazuje koliko je opciono tržište spremno da Vrijednost varanta je determinirana istim faktorima. Call opcija ima gornju i donju plati pravo iz opcije. Faktori od kojih zavisi cijena opcije su: izvršna cijena, datum isteka, granicu. Gornja granica je cijena dionice, a donja granica je veća od razlike cijene cijena dionice, varijabilnost cijene dionice i kamatna stopa bez rizika. Vrijednost varanta je dionice i izvršne cijene, s tim da ne može biti manja od nule. Vrijednost evropske caal determinirana istim faktorima.49Call opcija ima gornju i donju granicu. Gornja granica je opcijecijena na dan dospijeća bi bilaje :veća od razlike cijene dionice i izvršne cijene, s tim da ne dionice, a donja granica može biti manja od nule. Vrijednost evropske caal opcije na dan dospijeća bi bila101:

[

]

gdje je C – vrijednost caal opcije, S- tržišna cijena jedne obične dionice, X- cijena realizacije se razlikuje opcije jerSje dugoročnog karaktera i štoobične se za jedan varant može gdje opcije. je C –Varant vrijednost caalodopcije, tržišna cijena jedne dionice, X- cijena kupiti više ili manje od jedne dionice. Ključna razlika između varanta i opcije vezuje se zase za realizacije opcije. Varant se razlikuje od opcije jer je dugoročnog karaktera i što Kada se vlasnik varanta odluči za njegovo izvršenje, preduzeće mora jedanstrukturu varant kapitala. može kupiti više ili manje od jedne dionice. Ključna razlika između izdati dodatne dionice, što znači da se povećava dionička glavnica. Varanti se emituju u varanta i opcije vezuje se za strukturu kapitala. Kada vlasnik varanta odluči za paketu s drugim vrijednosnim papirim, dok to nije slučaj kod opcija, koje mogu biti izdane njegovo izvršenje, preduzeće mora izdati dodatne dionice, što znači da se povećava bez pokrića. U zemljama tranzicije ne postoji opcijsko finansiranje, iako bi instrumenti dionička glavnica. Varanti se emituju u paketu s drugim vrijednosnim papirim, dok to opcijskog finansiranja, pomogli da investiranje bude atraktivnije, a time i proces pribavljanja nije slučaj kod opcija, koje mogu biti izdane bez pokrića. U zemljama tranzicije ne kapitala lakšim.

postoji opcijsko finansiranje, iako bi instrumenti opcijskog finansiranja, pomogli da investiranje bude atraktivnije, a time i proces pribavljanja kapitala lakšim. 2. Troškovi finansiranja

Uz finansiranje idu određene naknade (troškovi angažiranja kapitala) koje preduzeće

47

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str.249. mora platiti povjeriocima. Troškovi mogu biti eksplicitni (kamate) i implicitni troškovi koji Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str.250. 49 Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet,korisnika 2006, str..251. su uslovljeni profitabilnošću poslovanja preduzeća sredstava. Profit preduzeća 48

treba da bude bar jednak zahtijevanim prinosima njegovih finansijera po osnovu odobrenih sredstava. Trošak kapitala je ustvari zahtijevana stopa prinosa na različite oblike finansiranja. 101 Obično se trošak finansiranja posmatra sa aspekta: investitora/povjerica, korisnika/dužnika i vrijednosti preduzeća/dionica. Trošak kapitala, koji predstavlja relativnu vrijednost, može se definirati kao koncept održavanja, odnosno povećanja vrijednosti preduzeća. 2.1. Troškovi finansiranja emisijom običnih dionica Kada su u pitanju obične dionice, trošak finansiranja se temelji na oportunitetnim troškovima. To znači, investitor očekuje isplatu prinosa po osnovu dividendi. Trošak kapitala može se izjednačiti za zahtjevnom stopom profitabilnosti za određene instrumente finansiranja preduzeća, u prvom redu za dionice i obveznice. Dionica je vrijednosni papir kojim vlasnik dokazuje svoj ulog u osnovni kapital dioničkog društva. Ona je dokaz 101

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str..251.

POSLOVNE FINANSIJE

135

IZVORI FINANSIRANJA I STRUKTURA KAPITALA vlasništva nad dijelom dioničkog društva, obveznica je dužnički vrijednosni papir koji izdavaoca obavezuje na povrat pozajmljenih sredstava u određenom roku s određenom kamatom koja se isplaćuje periodično ili se dodaje glavnici i isplaćuje po dospijeću. Sa aspekta dužnika, troškovi kapitala se mogu definirati kao granična stopa profitabilnosti, koju moraju ostvariti određeni projekti da bi bili finansijski prihvatljivi za određeno preduzeće. Sa aspekta vrijednosti preduzeća trošak kapitala se može definirati kao oportunitetni (implicitni) trošak koji se mora nadoknaditi radi očuvanja vrijednosti preduzeća. Ukoliko preduzeće ne ostvaruje profitabilnost, dolazi do pada tržišne cijene dionicsa. Tako se trošak kapitala može definirati kao koncept održavanja/povećanja vrijednosti preduzeća. Jedan od ključnih faktora zatvaranja konstrukcije finansiranja je trošak kapitala. Za obične dionice trošak finansiranja se temelji na oportunitetnim troškovima. Investitor očekuje isplatu finansiranja na osnovu dividende i porastu tržišne cijene dionice (kapitalni dobitak). Zahtjevana stopa prinosa investitora u određene instrumente finansiranja preduzeća određena je: nivom rizika i visinom nerizične stope. Od više načina procjene troškova finansiranja običnih dionica, posebno treba naglasiti: (1) pristup koji se bazira na zaradama: po ovom pristupu polazi se od pretpostavke da će cijena neto dobiti biti isplaćena dioničarima, što nije realno. Po ovom pristupu, trošak običnih dionica se izražava kao odnos planirane zarade po dionici u odnosu na tekuću tržišnu vrijednost dionice: k=1/P/E, pri čemu je k - trošak finansiranja emisijom običnih dionica, E - zarada po dionici, P- tekuća tržišna cijena dionice, P/E odnos cijene i zarade. Ovaj pristup je statičan i zanemaruje dobit koja se može ostvariti u budućnosti, (2) pristup temeljen na dividendi: ovaj pristup polazi od planiranih dividenti po dionici. Ako se zanemare stope rasta dividendi i efekti reinvestiranja neto dobiti za dioničare, trošak kapitala po ovom modelu se dobije k= D/P, gdje je D dividenda po dionici, a P tekuća tržišna cijena dionice, (3) pristup utvrđivanja rizika: u skladu sa modelom procjene vrijednosti kaptalne imovine trošak finansiranja emisijom običnih dionica predstavlja zbir zahtjevane profitabilnosti po osnovu nerizičnih ulaganja i premije za preuzimanje sistemskih rizika karakterističnih za datu običnu dionicu, (4) pristup zarada i dividendi polazi od sadašnje vrijednosti budućih zarada i dividendi, dok pristup utvrđivanja rizika polazi od očekivanja dioničara uz određeni stepen rizika. Trošak finansiranja emisijom običnih dionica je viši od troška finansiranja drugih dugoročnih vrijednosnih papira, zbog činjenice da investitori zahtjevaju višu stopu povrata kojom treba da kompezira preuzeti sistemski rizik.

136

POSLOVNE FINANSIJE

investitori zahtjevaju višuvišu stopu povrata kojom treba da kompezira preuzeti sistemski investitori zahtjevaju stopu povrata kojom treba da kompezira preuzeti sistemsk investitori rizik.rizik. zahtjevaju višu stopu povrata kojom treba da kompezira preuzeti sistemski rizik. 2.2.2.2. Troškovi finansiranja emisijom preferencijalnih dionica Troškovi finansiranja emisijom preferencijalnih dionica 2.2. Troškovi finansiranja emisijom preferencijalnih dionica Očekivana stopa prinosa preferencijalnih dionica predstavlja trošak finansiranja Očekivana stopa prinosa preferencijalnih dionica predstavlja trošak finansiranja IZVORI FINANSIRANJA I STRUKTURA Očekivana stopa prinosa preferencijalnih dionica predstavlja trošak finansiranja emisijom tog vrijednosnog papira za emitenta. Stopa prinosa vlasnika preferencijalnih emisijom tog vrijednosnog papira za emitenta. Stopa KAPITALA prinosa vlasnika preferencijalnih emisijom togviša vrijednosnog papira emitenta. Stopa prinosa vlasnika preferencijalnih zahtjevaju višu povrata kojomza treba da kompezira preuzeti sistemski dionica je nego očekivana stopa prinosa vlasnika obveznica, a manja od od dionica jestopu viša nego očekivana stopa prinosa vlasnika obveznica, a manja dionica je viša nego očekivana stopa prinosa vlasnika obveznica, a manja od 2.2. Troškovi finansiranja emisijom preferencijalnih dionica očekivane stope prinosa redovnih dionica, uz isti stepen rizika. S druge strane, očekivane stope prinosa redovnih dionica, uz isti stepen rizika. S druge strane očekivane prinosa redovnih dionica, uz iznos isti stepen rizika. Sdividende, druge strane, oškovi finansiranja preferencijalnih dionica osnovica zastope obračun poreza ne umanjuje se za preferencijalne kao kao i osnovica za emisijom obračun poreza ne umanjuje sepredstavlja za iznos preferencijalne dividende, Očekivana stopa prinosa preferencijalnih dionica trošak finansiranja emisijom osnovica zaobične obračun poreza ne umanjuje se za iznosfinansiranja preferencijalne dividende, kao i dionice. Sa aspekta troškova trošak finansiranja anadividende stopa prinosa preferencijalnih dionica predstavlja trošak finansiranja dividende obične dionice. Sa Stopa aspekta finansiranja dionica trošakje viša finansiranja tog vrijednosnog papira za emitenta. prinosatroškova vlasnika preferencijalnih obične dionice. Sa aspekta troškova finansiranja trošak finansiranja togdividende vrijednosnog papira za emitenta. Stopa prinosa vlasnika preferencijalnih preferencijalnih dionicama veći nego trošak duga, a od manji nego trošak običnih preferencijalnih dionicama veći nego trošak duga, aočekivane manji nego trošak običnih nego očekivana stopa prinosa vlasnika obveznica, a manja stope prinosa preferencijalnih dionicama veći nego trošak ulaganje duga, a za manji nego od trošak običnih e viša negoPreferencijalna očekivana stopa prinosa vlasnika obveznica, ainvestitora manja dionica. dionica je sigurnije nego obična dionica. Preferencijalna dionica je sigurnije ulaganje za investitora nego redovnih dionica, uz isti stepen rizika. S druge strane, osnovica za obračun poreza ne obična e stope prinosa redovnih dionica, uz stepenulaganje rizika. Szadruge strane,nego obična dionica. Preferencijalna dionica je isti sigurnije investitora dionica, što što ukazuje da je se obična dinica rizičniji vrijednosni papir. Osnovica za za dionica, ukazuje da je za obična dinica vrijednosni papir. Osnovica umanjuje se zane iznos preferencijalne dividende, kao irizičniji dividende obične dionice. Sa za dionica, obračun poreza umanjuje iznos preferencijalne dividende, kao i aspekta što ukazuje da je obična dinica rizičniji vrijednosni papir. Osnovica zai izračunavanje troška preferencijalnih dionica predstavlja preferencijalna dividenda troškova finansiranja trošak finansiranja preferencijalnih dionicama veći je nego trošak izračunavanje troška preferencijalnih dionica predstavlja preferencijalna dividenda obične dionice.troška Sa aspekta troškovadionica finansiranja trošak finansiranja dividenda i izračunavanje preferencijalnih predstavlja preferencijalna kupovna preferencijalne dionice. Troškovi preferencijalnim duga, acijena manji nego trošak trošak običnih duga, dionica. dionica je sigurnije ulaganje kupovna cijena preferencijalne dionice. Troškovi finansiranja preferencijalnim ijalnih dionicama veći nego aPreferencijalna manji negofinansiranja trošak običnih kupovna cijena preferencijalne dionice. Troškovi finansiranja preferencijalnim Preferencijalna dionica je sigurnije ulaganje za negorizičniji obična dionicama jednaki diskontnoj koja izjednačava sadašnju vrijednost za investitora nego su obična dionica, što stopi ukazuje da investitora je obična dionica vrijednosni dionicama jednaki su diskontnoj stopi koja izjednačava sadašnju vrijednos jednaki suizdataka diskontnoj stopi koja izjednačava sadašnju vrijednost što dionicama ukazuje da je obična dinica rizičniji vrijednosni papir. Osnovica za papir. Osnovica za izračunavanje troška preferencijalnih dionica predstavlja preferencijalna ugovorenih novčanih na ime preferencijalne dividende, sa sadašnjom ugovorenih novčanih izdataka na ime preferencijalne dividende, sa sadašnjom 50 dividenda ugovorenih novčanih izdataka ime dionice. preferencijalne dividende, sai sadašnjom anje troška preferencijalnih dionica predstavlja preferencijalna dividenda i kupovna cijena preferencijalne Troškovi finansiranja . 50. preferencijalnim vrijednošću novčanih primitaka odna naplate prodatih dionica vrijednošću novčanih primitaka od naplate prodatih dionica 50 cijena preferencijalne dionice. od Troškovi finansiranja preferencijalnim . vrijednošću novčanih primitaka naplate prodatih dionica dionicama jednaki su diskontnoj stopi koja izjednačava sadašnju vrijednost ugovorenih a jednaki su diskontnoj stopi koja izjednačava vrijednost Trošak finansiranja preferencijalnim dionicama je sadašnju stopa prinosa kojukoju dioničari traže Trošak finansiranja preferencijalnim dionicama je stopa prinosa dioničari traže novčanih izdataka napreferencijalnim ime preferencijalne dividende, sa stopa sadašnjom vrijednošću novčanih Trošak finansiranja dionicama je prinosa koju preferencijalne dioničari traže ih na novčanih izdataka na ime preferencijalne dividende, sa sadašnjom investiciju u preferncijalne dionice, a može se iskazati kao odnos na investiciju u preferncijalne dionice, a može se iskazati kao odnos preferencijalne 102 primitaka od prodatih dionica . iskazati kao odnos preferencijalne ću novčanih primitaka od naplate prodatih dionica na investiciju u naplate preferncijalne dionice,. a može50se dividende i neto cijene emisije: , gdje je je - trošak finansiranja dividende i neto cijene emisije: , gdje - trošak finansiranja Trošak finansiranja preferencijalnim je,stopa prinosa koju dioničari traže na finansiranja preferencijalnim dionicama stopa prinosa koju traže finansiranja gdje jedioničari - trošak dividende i neto cijene emisije: jedionicama dionicama , može Dp, D preferencijalna po po dionici ,dividende P , -P cijena preferencijalnim dionicama p može preferencijalna dividenda dionici - cijena cijupreferencijalnim u preferncijalne dionice, adionice, iskazati kaodividenda odnos investiciju u preferncijalne ase se iskazati kao odnospreferencijalne preferencijalne preferencijalnim dionicama , Dp preferencijalna dividenda po dionici, P - cijena preferencijalne dionice koju plaća investitor. Svaka emisija preferencijalnih dionica preferencijalne dionice koju plaća investitor. emisija preferencijalnih dionica i neto cijeneemisije: emisije: gdje jejekSvaka - Svaka trošak finansiranja preferencijalnim i neto cijene , , gdje - trošak finansiranja p preferencijalne dionice kojutroškove, plaća investitor. emisija preferencijalnih dionica podrazumijeva i određene kao što su na primjer: troškovi izrade elaborata, podrazumijeva i određene troškove, kao što su na primjer: troškovi izrade elaborata dionicama, preferencijalna dividendadividenda po dionici, Ppo - cijena preferencijalne dionice koju ijalnim dionicamaDi, podređene Dp preferencijalna dionici , P - cijena podrazumijeva troškove, kao što su na primjer: troškovi izrade elaborata, troškovi investicijske banke, troškovi objavljivanja. Stoga su su troškovi provizije investicijske banke, troškovi štampanja, objavljivanja. Stoga ijalne dionice koju plaća investitor. Svaka emisija preferencijalnih dionicatroškove, plaćaprovizije investitor. Svaka emisija preferencijalnih dionicaštampanja, podrazumijeva i određene troškovi provizije investicijske banke, troškovi štampanja, objavljivanja. Stoga su troškovi emisije dionica početni troškovi, potom slijede izdaci po po mijeva i troškovi određene troškove, kao što su nadionica primjer: troškovi izrade elaborata, emisije preferencijalnih početni troškovi, potom slijede izdaci kao što su na preferencijalnih primjer: troškovi izrade elaborata, troškovi provizije investicijske banke, troškovi emisije preferencijalnih dionica početniobjavljivanja. troškovi, potom slijede izdaci po provizije investicijske banke, troškovi štampanja, Stoga su osnovu preferencijalnih dividendi. Stoga predhodnu formulu za k p treba korikovati za za osnovu dividendi. predhodnu formulu za kdionica p treba korikovati troškovi preferencijalnih štampanja, objavljivanja. Stoga Stoga su troškovi emisije preferencijalnih početni p treba korikovati za osnovu preferencijalnih dividendi. Stoga predhodnu formulu za k emisije preferencijalnih dionica početni troškovi, potom slijede izdaci po ukupne troškove emisije (F): troškovi, potom slijede izdaci ukupne troškove emisije (F):po osnovu preferencijalnih dividendi. Stoga predhodnu referencijalnih dividendi. Stoga ukupne troškove emisije (F): predhodnu formulu za k p treba korikovati za formulu za k treba korigovati za ukupne troškove emisije (F):

oškove emisije (F):p

(

)

( (

)( )

)

dividenda korigovana za iznos poreza , odnosno: gdjegdje je je( ) - preferencijalna preferencijalna dividenda korigovana za iznos , odnosno: gdje dividenda korigovana za iznos poreza p, poreza odnosno: ) - preferencijalna gdje je ( )( - preferencijalna dividendaza korigovana za iznos poreza , odnosno: dividenda korigovana iznos poreza , odnosno: ) - preferencijalna ( ( ) ) ( ) (( )( )) ( ) ( ) 2.3. Troškovi finansiranja emisijom obveznica 2.3. finansiranja emisijom obveznica 2.3. Troškovi Troškovi finansiranja emisijom obveznica oškovi2.3. finansiranja emisijom obveznica Troškovi finansiranja emisijom obveznica AkoAko se pribaviti kapital emisijom obveznica koriste dva toka gotovine: (1) neto želi pribaviti kapital emisijom obveznica koriste dva toka gotovine: (1) neto se želi pribaviti kapital emisijom obveznica koriste dva toka (1) neto Akoželi se želi pribaviti kapital emisijom obveznica koriste dva toka gotovine: (1) gotovine: neto prilivi Ako se želi pribaviti kapital emisijom obveznica koriste dva toka gotovine: (1) neto ovine od prodaje obveznica i (2) odlivi gotovine po osnovu kamata i po prilivi gotovine od prodaje obveznica i (2) odlivi gotovine po osnovu kamata i poi po prilivi gotovine odobveznica prodaje i obveznica i (2) odlivi gotovine kamata gotovine od prodaje (2) odlivi gotovine po osnovu kamata ipo po osnovu osnovu otplate prilivi gotovine od prodaje obveznica i (2) odlivi gotovine po osnovu kamata i po tplate glavnice po isteku roka dospijeća duga. Trošak finansiranja emisijom osnovu otplate glavnice isteku rokaroka dospijeća duga. Trošak finansiranja emisijom osnovu otplate glavnice po isteku dospijeća duga. Trošak finansiranja glavnice po isteku roka po dospijeća duga. Trošak finansiranja emisijom obveznica jednak jeemisijom a jednak je kamatnoj stopi, koja izjednačava tekuća neto osnovu otplate glavnice po isteku(diskontnoj) roka dospijeća duga. Trošak finansiranja emisijom obveznica jednak je(diskontnoj) kamatnoj stopi, koja izjednačava tekuća netoneto obveznica jednak je kamatnoj (diskontnoj) stopi, koja izjednačava tekuća kamatnoj (diskontnoj) stopi, koja izjednačava tekuća neto primanja preduzeća iz tog izvora preduzeća iz jednak tog izvora finansiranja sa sadašnjom vrijednošću budućih obveznica je kamatnoj (diskontnoj) stopi, koja izjednačava tekuća neto primanja preduzeća iz tog izvora finansiranja sa sadašnjom vrijednošću budućih primanja preduzeća iz finansijama, tog izvora finansiranja sa2006, sadašnjom vrijednošću budućih 102 Rovčanin Adnan, Upravljanje Sarajevo: Ekonomski fakultet, str.258 poreza na ime kamate i otplate glavnice, korigovanoj za očekivani efekat za primanja preduzeća iz tog izvora finansiranja sa sadašnjom vrijednošću budućih izdataka na ime kamate i otplate glavnice, korigovanoj za očekivani efekat poreza za za izdataka na ime kamate i otplate glavnice, korigovanoj za očekivani efekat poreza rošak duga poslije oporezivanja može se predstaviti formulom: k o= p (1-t), 51 51 izdataka na ime kamate i otplate glavnice, korigovanoj za očekivani efekat poreza za . Trošak duga poslije oporezivanja može se predstaviti formulom: k o= kpo=(1-t), dobit kamatna t stopa poreza na dobit. U tom slučaju, kodpredstaviti korištenja duga 137 . Trošak duga poslije oporezivanja može se formulom: p (1-t) dobit 51stopa, Trošak duga poslije oporezivanja može seU predstaviti formulom: k o= p duga (1-t), dobit FINANSIJE j strukturi kapitala, iznos kamate tretira sena kao korištenjem gdjegdje je.POSLOVNE p-kamatna stopa, t stopa poreza dobit. tom slučaju, kod kod korištenja je p-kamatna stopa, t stopa poreza na trošak. dobit. UTako tom slučaju, korištenja duga gdje je p-kamatna stopa, t stopa poreza na dobit. Use tom slučaju, kod korištenja duga izvora finansiranja preduzeće ostvaruje uštede u iznosu poreskih troškova. u ukupnoj strukturi kapitala, iznos kamate tretira kao trošak. Tako korištenjem u ukupnoj strukturi kapitala, iznos kamate tretira se kao trošak. Tako korištenjem uduga ukupnoj strukturi kapitala, preduzeće iznos kamate tretirauštede se kao trošak.poreskih Tako korištenjem kaokao izvora finansiranja ostvaruje u iznosu troškova. duga izvora finansiranja preduzeće ostvaruje uštede u iznosu poreskih troškova. duga kao izvora finansiranja preduzeće ostvaruje uštede u iznosu poreskih troškova. (

IZVORI FINANSIRANJA I STRUKTURA KAPITALA finansiranja sa sadašnjom vrijednošću budućih izdataka na ime kamate i otplate glavnice, korigovanoj za očekivani efekat poreza za dobit103. Trošak duga poslije oporezivanja može se predstaviti formulom: ko= p (1-t), gdje je p-kamatna stopa, t-stopa poreza na dobit. U tom slučaju, kod korištenja duga u ukupnoj strukturi kapitala, iznos kamate tretira se kao trošak. Tako korištenjem duga kao izvora finansiranja preduzeće ostvaruje uštede u iznosu poreskih troškova. 2.4. Troškovi akumulirane dobiti Akumulirana dobit podrazumijeva oportunitetni trošak za dioničare, stoga se cijena kapitala nastalog akumuliranjem dobiti može definirati kao stopa prinosa koju očekuju vlasnici običnih dionica. Zbog obaveza plaćanja poreza na dividendu, kao i na troškove posredovanja prilikom ulaganja tog kapitala, očekivani povrat na planiranu dobit, će biti niži od očekivane stope povrata na obične dionice. Neto dobit ostvarena poslovanjem preduzeća, po pravilu, pripada vlasnicima običnih dionica. Ukoliko je tražena stopa povrata na investiranu akumuliranu dobit manja od zahtjevane stope povrata na obične dionice, tada će dioničari preferirati isplatu akumulirane dobiti kroz dividende, u odnosu na njeno investiranje. U slučaju više, odnosno manje, stopa prinosa na investiranu akumuliranu dobit, u odnosu na zahtjevanu stopu povrata na obične dionice, će porasti, odnosno pasti. 2.5. Amortizacija Amortizacija nastaje iz periodičnih otpisa fiksnih sredstava i predstavlja jedan od najvažnijih izvora finansiranja kapitalnih ulaganja. Ona je dugoročni izvor finansiranja poslovanja i razvoja preduzeća. Za amortizaciju su vezani opertunitetni troškovi. Može se definirati kao propušteni prinos koji bi se mogao ostvariti ulaganjem sredstava amortizacije, što je u stvari opertunitetni trošak. Prosječna cijena sredstava amortizacije mora biti najmanje jednaka ponderisanom prosječnom trošku kapitala preduzeća. 2.6. Ponderisani prosječni trošak kapitala Ponderisani prosječni trošak kapitala/WACC (weighted Average Cost Capital) predstavla zbir ponderisanih prosječnih komponenti struture kapitala preduzeća. Ponderi se pogu utvrditi sa aspekta104:

103 Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str.261. 104 Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str.264.

138

POSLOVNE FINANSIJE

Ponderisani prosječni trošak kapitala/WACC (weighted Average Cost Capital) predstavla zbir ponderisanih prosječnih komponenti struture kapitala preduzeća. Ponderi se pogu utvrditi sa aspekta52: IZVORI FINANSIRANJA I STRUKTURA



Teorijske vrijednosti: Po ovom pristupu, ponderiKAPITALA se mogu utvrditi po osnovu restrukturiranja stvarne strukture kapitala kao planirani odnosi učešća pojedinih oblika finansiranja u ukupnoj Nedostatak • Teorijske vrijednosti: Po ovom pristupu, strukturi ponderi sekapitala. mogu utvrditi po osnovuovog restrukturiranja stvarne kapitala kao planirani odnosi učešća pojedinih pristupa je u tome štostrukture se upotrebljavaju sadašnji troškovi komponenti oblika finansiranja u ukupnoj strukturi kapitala. Nedostatak ovog pristupa je u tome sreukture kapitala za procjenu ponderisanih prosječnih troškova buduće što se kapitala. upotrebljavaju troškovi komponenti za procjenu strukture Za sadašnji izračunavanje prosječnogstrukture troškakapitala kapitala, nije realno ponderisanih troškova buduće strukturekapitala kapitala. iZabuduće izračunavanje koristiti sadašnjeprosječnih cijene komponenti strukture planirane prosječnog troška kapitala, nije realno koristiti sadašnje cijene komponenti strukture pondere.



Knjigovodstvene vrijednosti: Ovaj koncept se bazira na knjigovodstvenim • Knjigovodstvene vrijednosti: Ovaj strukture koncept se kapitala bazira napreduzeća. knjigovodstvenim vrijednostima pojedinih komponenti Strukturu vrijednostima pojedinih komponenti strukture kapitala preduzeća. Strukturu kapitala čine: dug preferencijalne dionice, preferencijalne dionice, obične kapitala čine: dug preferencijalne dionice, preferencijalne dionice, običnekapitala dionice se dionice i akumulirana dobit. Ponderisani prosjećni trošak i akumulirana dobit. Ponderisani prosjećni trošak kapitala se izračunava formulom: izračunava formulom:

kapitala i buduće planirane pondere.

gdje gdje je D vrijednost C - knjgovodstvena vrijednost je D-knjigovodstvena -knjigovodstvena vrijednost duga,duga, C - knjigovodstvena vrijednost ukupnog ukupnog kapitala + RE), d – oporezivanja, trošak dugaPSnakon kapitala (C = D (C + PS= + DCS++ PS RE), +KdCS – trošak duga K nakon knjigovodstvena preferencijalnih dionica,preferencijalnih Kps- trošak preferencijalnih oporezivanja, PS -vrijednost knigovodstvena vrijednost dionica, K psdionica, CS - knjigovodstvena dionica, Kcs vrijednost - trošak običnih trošak preferencijalnih dionica,vrijednost CS - običnih knjigovodstvena običnih dionica, - knjigovodstvena vrijednost RE akumulirane dobiti, Kre - trošak dionica, Kcs RE - trošak običnih dionica, - knjigovodstvena vrijednost akumulirane dobiti. Tržišneakumulirane vrijednosti: ovaj koncept se baziravrijednosti: na tržišnoj ovaj - trošak dobiti. (3) Tržišne akumulirane dobiti, Kre (3)

52

vrijednosti pojedinih komponenti strukture kapitala. Ponderi se utvrđuju na osnovu Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo:kod Ekonomski fakultet, 2006, str.264. tržišnih vrijednosti. Problem koncepta baziranim na tržišnim vrijednostima je u tome što se neki instrumenti finansiranja ne prodaju javno, pa se tržišna cijena tih instrumenata ne može procijeniti. Ova metoda je usmjerena ka budućnosti. Pa se 104 zbog toga smatra najrealnijom metodom procjene troškova kapitala. 3. Struktura kapitala i efekti ponude 3.1. Izvori finansiranja kao elementi strukture kapitala U predhodnim izlaganjima su analizirane karakteristike pojedinih izvora finansiranja i troškovi finansiranja. Svrha narednog izlaganja je doći do optimalne strukture kapitala preduzeća, a da bi se to postiglo moraju se predhodno sumirati prednosti i nedostatke pojedinih izvora finansiranja. Dug kao elemenst strukture kapitala: Ovdje je riječ o obveznicama kao instrumentu duga u strukturi kapitala u pogledu prednosti i nedostataka. Prednosti korištenja obveznica POSLOVNE FINANSIJE

139

IZVORI FINANSIRANJA I STRUKTURA KAPITALA kao instrumenta duga za preduzeća ogledaju se u slijedećem105: (1) troškovi duga su ograničeni na iznos glavnice i kamate koja se isplaćuje vlasnicima obveznice, s napomenom da vlasnici obveznica ne učestvuju u raspodjeli dobiti koje ostvari preduzeće, (2) troškovi duga su ograničeni, ali je njihova visina znatno niža od troškova dioničarskog kapitala. Troškovi po osnovu obveznica su povezani s visinom kamatne stope koja je niža od stope dividende, a razlog je u tome što finansiranje dionicama ima veći rizik, (3) korištenje duga je povoljno za preduzeće, u pogledu održanja kontrole poslovanja, pošto vlasnici obveznica nemaju pravo glasa i vlasništva nad preduzećem, (4) isplata kamate i glavnice, po osnovu emitovanih dionica, predstavlja trošak poslovanja, koji se oslobađa od plaćanja poreza, (5) korištenje obveznica uz određene opcije unosi veliki stepen fleksibilnosti u finansijsku strukturu preduzeća. Nedostaci korištenja obveznica kao instrumenta duga za preduzeća donose slijedeće nedostatke106: (1) dug predstavlja fiksnu obavezu. Kada preduzeće neuspješno posluje i ne ostvaruje dovoljno prihoda, može se naći u situaciji da nije sposobno izvršti svoje obaveze po osnovu emitovanih obveznica, zbog čega može doći u situaciju likvidacije, (2) veće učešće duga u ukupnoj strukturi kapitala zahtjeva veće stope prinosa dioničarskog kapitala, što ima za posljedicu povećanje ukupnih troškova finansiranja, (3) dug ima obično fiksni rok dospijeća, stoga menadžment i o tome mora voditi računa, kako bi izvršili obaveze u predviđenom roku, (4) dug predstavlja dugoročnu obavezu koja sa sobom nosi rizik, jer se uslovi kredita u međuvremenu mogu promjeniti i obaveze po osnovu emitovanih obveznica mogu postati teret za preduzeće, (5) dugoročni krediti imaju strožije uslove od kratkoročnih i dioničarskog kapitala, (6) postoje objektivne granice do kada preduzeća mogu da koriste finansiranje sredstvima duga. U praksi preduzeća određuju proporciju do koje se mogu zaduživati, odnosno koristiti obveznice kao instrument duga. Dionički kapital kao element strukture kapitala: Najčešće kao prednosti finansiranja dionicama se navode107: (1) emitovanje običnih dionica ne povlači fiksni trošak za preduzeće. Dividenda se plaća samo ukoliko preduzeće ostvari zadovoljavajući nivo dobiti, (2) dionice nemaju rok dospijeća. To je velika prednost pošto se preduzeće ne suočava sa rokom izmirenja obaveza, kao što je to slučaj kod instrumenata duga, kada mogu nastati veliki problemi u vezi sa isplatom glavnice, (3) emitovanjem dionica preduzeće dolazi do svježeg kapitala, što predstavlja garanciju i za kreditore. To omogućava povoljniju poziciju preduzeća prilikom uzimanja novih kredita, odnosno emisiji novih serija obveznica u budućem poslovanju, (4) prodaja običnih dionica je mnogo atraktivnija od prodaje obveznica ili drugih instrumenata duga, pošto donose veći prinos i druga prava vlasnicima. 105 106 107

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str.268 Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str.269. Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str.270.

140

POSLOVNE FINANSIJE

IZVORI FINANSIRANJA I STRUKTURA KAPITALA Nedostaci finansiranja dionicama se navode108: (1) emitovanjem običnih dionica povećava se broj vlasnika, što može dovesti do gubitka kontrole nad preduzećem, (2) pribavljanjem kapitala emisijom dionica je skup način finansiranja, jer vlasnici imaju pravo da učestvuju u podjeli profita, (3) emitovanjem instrumenata dioničkog kapitala je povezano sa visokim troškovima, nepovoljan poreski tretman. Na osnovu ovih nedostataka može se zaključiti da su visoki ukupni troškovi finansiranja jedan od najvećih problema dioničkog kapitala. 3.2. Optimalna struktura kapitala Temeljno pitanje finansijskog menadžmenta je uspostavljanje odgovarajuće strukture kapitala, odnosno kombinacije izvora finansiranja preduzeća. Optimalna struktura je ona struktura izvora sredstva koja osigurava najpovoljniju kombinaciju rentabilnosti, likvidnosti i sigurnosti poslovanja, kao i stabilnost finansiranja. Optimalna kombinacija izvora finansiranja predstavlja dinamičku kategoriju, što je osnovni problem u pogledu mogućnosti njene praktične primjene. Optimiziranje finansijske strukture je uslovljno zbog međusobno suprotnih kriterija i ciljeva. Ipak, moguće je definirati određena pravila, koja treba ozbiljno shvatiti pri zatvaranju konstrukcije finansiranja, odnosno pri nastojanju da se uspostavi optimalna struktura kapitala, a sastoje se u sljedećem109: (1) prije angažiranja dopunskih sredstava za finansiranje, preduzeće treba pažljivo razmotriti korištenje postojećih sredstava i mogućnost da se nova sredstva efikasno upotrebe, (2) planiranje i angažiranje dopunskih sredstava treba pristupiti dinamički vodeći računa o sadašnjem i budućem finansijskom kapacitetu preduzeća. U tom smislu treba zadržati elemenat fleksibilnosti kako ne bi došlo do iznenadnih gubitaka, koji bi mogli dovesti u pitanje budući razvoj preduzeća, (3) pri finansiranju treba se uglavnom pridržavati pravila da se dugoročna ulaganja u stalna i trajna obrtna sredstva i dugoročna finansijska ulaganja, finansiraju iz dugoročnih izvora sredstava, ukoliko ne postoji apsolutna izvjesnost u pogledu mogućnosti konverzije nekog kratkoročnog izvora sredstava u dugoročni u kasnijem periodu, (4) ne smije se prekoračiti onaj stepen zaduženosti koji ugrožava samostalnost odlučivanja, likvidnost i kreditnu sposobnost preduzeća, (5) kod finansiranja različitih poslova treba se više oslanjati na vlastite izvore sredstava, (6) moraju se permanentno i pažljivo pratiti tekuća i buduća privredna kretanja, posebno na finansijskom tržištu, kako bi se pravovremeno mogle preduzeti odgovarajuće mjere i izvršiti prilagođavanje novo nastaloj situaciji, finansijska sredstva treba osigurati prije nego ona postanu neophodna, (7) osigurati finansiranja u što većim tranšama, (8) pri određivanju optimalnog stepena zaduženosti treba se u granicama 108 109

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str.270. Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str.271.

POSLOVNE FINANSIJE

141

IZVORI FINANSIRANJA I STRUKTURA KAPITALA sigurnosti koristiti instrumentima finansijske poluge, uzimajući u obzir i efekat oporezivanja i stepen nestabilnosti na realnu cijenu duga. Optimalna struktura kapitala je uvijek najprihvatljivija konstrukcija finansiranja koju investitor može ostvariti u okviru ograničenja u kojim djeluje i koja je primjerena njegovim specifičnim karakteristikama u pogledu finansijske snage, vrste proizvodnje, tržišne pozicije. Ne treba zaboraviti, da to uvijek treba biti ona finansijska konstrukcija koja osigurava uspješno poslovanje preduzeća, što zahtjeva da se riješe još dva pitanja koja se tiču globalnog odnosa u finansijskoj strukturi: (1) optimalna kombinacija vlastitih i tuđih izvora finansiranja, (2) opimalna kombinacija dugoročnih i kratkoročnih izvora sredstva. Kod definiranja optimalne kombinacije vlastitih i tuđih izvora finansiranja, preduzeće nebi smjelo dozvoliti da udio vlastitih sredstava padne ispod određenog nivoa. Iznos vlastitih sredstava zavisi od: vrste preduzeća, njegove pozicije na tržištu, rizičnih ulaganja, uslova pribavljanja tuđih izvora. Optimalna kombinacija vlastitih i tuđih izvora odnosi se na stepen zaduženosti preduzeća. Uspostavljanje optimalne kombinacije dugoročnih i kratkoročnih izvora sredestava važno je sa aspekta rentabilnosti i likvidnosti. Ulaganja u zemljište, trajna obrtna sredstva i trajna ulaganja u druga preduzeća radi održavanja finansijske stabilnosti i likvidnosti, zahtjevaju vlastiti kapital. Dugoročno vezana sredstva mogu se finansirati iz dugoročnih dugova, ali s ciljem održavanja finansijske stabilnosti i likvidnosti poslovanja, dio dugoročno vezanih ulaganja treba biti finansiran iz vlastitog kapitala. Sa aspekta finansiranja preduzeća, najbolje je strukturu aktive prikazati odnosom između kratkoročno i dugoročno vezanih sredstava, s jedne strane, i trajnih obrtnih sredstava i fiksnih sredstava, s druge strane. Finansijska poluga odnosi se na korištenje eksternih tuđih izvora finansiranja. Poluga u mehanici omogućava savladavanje većeg tereta manjom silom. Efektom finansijske poluge za manja finansijska sredstva, mogu se postići veći efekti. Vlastiti kapital poluge predstavlja oslonac, koji mora biti takav da se mogu ostvariti pozitivni efekti poluge. Pozitivni efekti finansijske poluge posljedica su poreskog zaklona koji pružaju kamate na dugove, kao i niži troškovi finansiranja emisijom dugova u odnosu na dioničarski kapital. U tom smislu, povećanje duga u ukupnoj strukturi kapitala vodi porastu vrijednosti preduzeća. Za razumijevanje efekta finansijske poluge od presudne važnosti je temeljni nedostatak finansiranja dugovima: povećanje rizika preduzeća, kao posljedica rastućih opasnosti da preduzeće bankrotira u sličaju nesrazmjernog korištenja duga u ukupnoj struktiri kapitala, što tjera investitore da u svoje zahtjev za prinos ugrađuju i troškove bankrota.

142

POSLOVNE FINANSIJE

FINANSIJSKA ANALIZA SADRŽAJ VI. FINANSIJSKA ANALIZA Uvodne naznake o finansijskoj analizi Finansijska analiza je skup tehnika za pretvaranje podataka iz finansijskih izvještaja u informacije relevantne za upravljanje. Usmjerena je na dio računovodstvenih informacija iz finansijskih izvještaja110. Ona predstavlja istraživanje učinaka i razvojnih tendencija, te pokazatelja iz finansijskih izvještaja, kako bi se utvrdila bitna poslovna i financijska obilježja preduzeća. Ocjena potencijala društva nije moguća bez prethodne temeljite i stručne finansijske analize, ne samo u tržišnim uslovima poslovanja značaj finansijske analize poslovanja preduzeća sve je veći. Ne samo sa stajališta vlasnika, nego i vjerovnika, javnosti, države i drugih korisnika poslovnih informacija. U tom smislu analiza se mora temeljiti na realnim i istinitim finansijskim izvještajima i pokazateljima kojima se na objektivan i usporediv način dolazi do konačnih prosudbi u pogledu uspješnosti/učinkovitosti, efikasnosti/korištenja raspoloživih poslovnih resursa. Analiza finansijskih izvještaja predstavlja proces utvrđivanja značajnih poslovnih, posebno finansijskih obilježja preduzeća koji proizlaze iz podataka i informacija računovodstvenoinformacijskog sistema unesenih u izvještaje. Pritom se koristi više raznovrsnih finansijskih pokazatelja koji ukazuju na dobru, lošu ili prosječnu uspješnost preduzeća. Analiza se sastoji od primjene određenih analitičkih pravila i tehnika u promatranju finansijskih izvještaja, odnosno podataka i informacija koje su u njima objavljene, a koje izražavaju stanja i kretanja u finansijskom poslovanju društva. Ovom analizom izvještaji postaju pouzdaniji i informativniji. Analiza je prema tome ispitivanje, ali svako ispitivanje nije analiza. Analizom dolazimo do spoznaje o kvalitetu i kvantitu pojedinog analiziranog objekta ispitivanja. Riječ “sinteza” je grčkog porijekla (Synthesis) i znači spajanje, sastavljanje, odnosno u naučnom istraživanju predstavlja postupke ispitivanja neke cjelovitosti u međusobnoj ovisnosti i povezanosti svih dijelova te cjeline. U procesu naučne spoznaje analiza i sinteza su, iako pojmovno suprotnog značenja, povezane i nedjeljive. Analiza podrazumijeva postupak istraživanja i objašnjavanja stvarnosti putem račlanjivanja neke cijeline na sastavne djelove i razmatranje pojedinačnih međusobno dijelova pojedinačno i u odnosu na cijelinu. Metoda rasčlanjivanja: pretpostavka (uslov) za primjenu metode raščlanjivanja je složenost pojava ili procesa koji predstavljaju objekt analize. Uzrok za primjenu predstavlja namjera koja se želi postići raščlanjivanjem. Oblici raščlanjivanja mogu biti: raščlanjivanje po vremenu, raščlanjivanje po predmetu, raščlanjivanje po prostoru, kombinovano raščlanjivanje. Suština, metode upoređivanja, je u tome da se do zaključka o razmatranoj 110

http://www.effect-dubrovnik.com - Bajro Sarić, mag. oec.

POSLOVNE FINANSIJE

143

FINANSIJSKA ANALIZA SADRŽAJ pojavi dolazi na osnovu poređenja s nekim drugim pojavama. Pretpostavke za upoređivanje su: moraju postojati najmanje dvije veličine odnosno dvije pojave koje se međusobno upoređuju (objekat, razdoblje, pojave): da su istovrsne, da su pojave uporedive, složenost analitičke materije. Ostale metode su: metoda izolacije i eliminacije, metoda korelacije, metoda indeksnih brojeva, metoda standardizacije, metoda presjecanja bilansa. Na osnovu ovih analiza ekonomski stručnjaci donose odgovarajuće zaključke i preduzimaju adekvatne mjere procesima. Analize se obavlju s ciljem donošenja racionalnih odluka. Provode se u svim procesima. Naprimjer, u procesu strateškog planiranja ili u procesu strateškog menadžmenta vrše se analize vanjskog okruženja (prilike, prijetnje) i unutrašnjeg okruženja (snage slabosti), s svrhom definiranja misije i funkcionalnih i poslovnih strategija. Pomoću ekonomske analize upoznaju se ekonomske kategorije, odnosno istražuje se i objašnjava ekonomska stvarnost, njene pojave, odnosi, procesi i razvojne tendencije. Analiza poslovanja preduzeća razmatra: angažirana sredstva/resurse, poslovni rezultat/performanse i osnovne funkcije procesa reprodukcije. U tom smislu analizu poslovanja možemo posmatrati sa dva aspekta: (1) finansijska analiza, koja obuhvata analizu finansijskih izvještaja, bilans stanja i bilans uspjeha, i izvještaj o novčanim tokovima preduzeća i analizu osnovnih funkcija preduzeća. Dakle, finansijska analiza je zasnovana na bilansima, kao i o novčanim tokovima preduzeća i usmjerena je na ispitivanje finansijskog položaja, aktivnosti i rentabilnosti poslovanja preduzeća. Predmet analize osnovnih funkcija preduzeća (nabava, proizvodnja, prodaja, finansije) su funkcije koje angažiraju sredstva preduzeća i koje doprinose poslovnom rezultatu. Knjigovodstvo predstavlja osnovni i najvažniji izvor finansiranja o stanju i izvorima sredstava, poslovnim rezultatima i osnovnim funkcijama preduzeća u cijelini. Najpoznatije analize su: (1) interna i eksterna analiza: između ove dvije analize ne postoje ekstremne razlike. I jedna i druga analiza se bave ispitivanjem finansijskog stanja u jednom trenutku i ispitivanjem stanja i uspjeha u kraćem vremenskom periodu. Osnovna razlika je u obimu korištenog materijala, kao i brojnost problema koje tretira analiza. (2) analiza bilansa stanja je usmjerena na ispitivanje opće slike finansiranja (ocjena stanja ili razvoja, sigurnost i likvidnost), a druga ima za cilj ocjenu poslovne efikasnosti. Rezultati i jedne i druge metode su komplementarne, odnosno neophodne za upoznavanje kompletne finansijske situacije preduzeća. To je lahko svatljivo ako se ima u vidu uzajamna zavisnost finansijske strukture i rentabilnosti. Uspješnost finansijske analize uslovljena je materijalnom i formalnom ispravnošću bilansa. Materijalne pretpostavke analize su: (1) raznovrstnost preduzeća prema bitnim 144

POSLOVNE FINANSIJE

FINANSIJSKA ANALIZA SADRŽAJ značajkama: brzini obrta, veličini zarade, potrbama za investicijama, materijalom ili radnom snagom, karakterističnim načinom proizvodnje, tehničko tehnološkim rješenjima proizvodnje, stepenu izgradnje kapaciteta, i starosti preduzeća: (2) jednoobraznost evidencije: u knjigovodstvu u kontnom planu, u šemama finansijsih izvještaja, u šemama kalkulacija. Pripreme za analizu uključuju: procjene i otpise, korekturne stavke, stavke evidencije. Materijalne pretpostavke finansijske analize predstavljene su kroz: upotrebljivost bilansnih podataka, eliminiranje uticaja monetarnih poremećaja na bilans i periodične zadatke, i konsolidovani bilans. Upotrebljivost bilansnih podataka za finansijsku analizu može da bude ugrožena neadekvatnim postupcima bilansiranja. Gomilanje latentnih rezervi onemogučava donošenje ispravnih zaključaka o finansijskom stanju i njegove efikasnosti. Odgovarajuća procjena bilansnih pozicija podrazumjeva dosljedno poštovanje principa uzročnosti, poštovanje principa sigurnosti, poštovanje principa opreznosti. Poštovanje principa uzročnosti prilikom bilansiranja i utvrđivanja periodičnih rezultata zahtjeva da se na svaki obračunski period tačno rasporedi pripadajući iznos prihoda i rashoda. U skladu sa principom kontinuiteta potrebno je konzistentno koristiti metode alokacije prihoda i rashoda u nizu obračunskih perioda, kako bi se postigla uporedivost periodičnih rezultata. Poštovanje principa sigurnosti ima svrhu da zaštiti preduzeće od arbitraže prilikom bilansiranja. Stoga, ovaj princip zahtjeva oslanjanje na činjenice svaki put kada se pojavi mogućnost alternativnog izbora metode procjene. Poštovanje principa opreznosti se realizira primjenom pravila obilnih otpisa stalnih sredstava, upotrebom principa najniže vrijednosti zaliha, otpisivanjem rizičnih potraživanja i upotrebom principa najviše vrijednosti za bilansiranje obaveza u pasivi bilansa stanja. Kada je u pitanju eliminiranje uticaja monetarnih poremećaja na bilans i periodične rezultate, treba uzeti u obzir da na realnost periodičnih rezultata i upotrebljivost bilansa za finansijsku analizu utiču i monetarne fluktuacije. U nestabilnim monetarnim uslovima sve pozicije bilansa stanja postepeno se iskrivljuju pod uticajem kretanja vrijednosti novca i cijena. To uzrokuje knjigovodstvene greške, koje utiču na netačnost bilansa. 1. Analiza finansijskih izvještaja Analizom poslovanja se dolazi do neophodnih informacija za upravlanje. Analiza finansijskih izvještaja je usmjerena na vrijednosti, a fokusira se na kvantitativne finansijske informacije. Predstavlja proces čije su aktivnosti: finansijsko upravljanje, upravljačko računovodstvo i finansijsko računovodstvo. Usmjerena je ka budućnosti. Analizom poslovanja se posebno ističu oni aspekti poslovanja (sigurnost i efikasnost) koji su kritični za opstanak i razvoj preduzeća. Analiza finansijskih izvještaja može se definirati kao proces

POSLOVNE FINANSIJE

145

FINANSIJSKA ANALIZA SADRŽAJ primjene različitih sredstava i tehnika pomoću kojih se podaci iz finansijskih izvještaja pretvaraju u upotrebljive informacije značajne za upravljanje. 1.1. Bilans stanja Bilans stanja je finansijski izvještaj preduzeća na određeni dan. Sastoji se od uporednog prikaza: aktive, odnosno sredstava sa kojim preduzeće raspolaže i pasive, odnosno prikaza izvora ili porijekla sredstava sa kojim preduzeće raspolaže. U bilansu stanja vrijednost aktive i pasive mora da bude jednaka. Bilans stanja daje trenutnu sliku veličine i strukture sredstava i njihovih izvora, dok bilans uspjeha predstavlja pregled rashoda i prihoda u određenom obračunskom periodu. Zajedno ova dva bilansa određuju pravu sliku preduzeća. Zadaci bilansa: (1) primarni cilj je zaštita povjerilaca, pribavljanje dodatnog kapitala se vrši tako što su se tražili krediti kod banaka tako da su tražioci sredstava prezentiraju svoje poslovanje i imovinu koju posjeduju, (2) za kontrolu očuvanja kapitala i uspjeh preduzeća, sa razvojem preduzeća, finansijski izvještaji dobijaju sve više na značaju, a javljaju se i investitori. Dolazi do razdvajanja vlasništva i upravljanja, (3) bilans pruža osnovu za donošenje odluka o raspodijeli rezultata. Raspodjela ne zavisi samo od rezultata već i od finsijskog položaja i ciljeva. Preduzeća sa gubitkom ne mogu cijelu dobit raspodijeliti već zadržati dio za poboljšanje strukture sopstvenog kapitala i likvidnosti. 1.2. Bilans uspjeha Bilans uspjeha  je finansijski izvještaj u kome se prikazuju prihodi i rashodi preduzeća s ciljem utvrđivanja rezultata poslovanja (ostvarene dobiti ili gubitka) u određenom vremenskom periodu. Logično, sadržinu bilansa uspjeha čine prihodi i rashodi stim da se naročito ističe struktura prihoda i rashoda. Prihodi su razvrstani u četiri grupe: (1) prihodi od prodaje robe i usluga (poslovni prihodi), ova vrsta prihoda čini osnov poslovanja preduzeća, (2) finansijski prihodi, ovu vrstu prihoda čine uglavnom prihodi od kamata i dividendi, (3) vanredni prihodi, ova vrsta prihoda nastaje po osnovu prodaje vrijednosnih papira, osnovnih sredstava za rad preduzeća, smanjenja obaveza i sl., (4) revalorizirajući prihod, koji nastaju po osnovu revalorizacije osnovnih sredstava, kapitala, finansijskih plasmana i dr. Isto tako i rashodi su podijeljeni u četiri grupe: (1) poslovni rashodi, u poslovne rashode spada nabavna vrijednost prodate robe, troškovi materijala, zarada, amoritizacije i slično, (2) finansijski rashodi, uglavnom su to rashodi po osnovu kamate  ili negativnih kursnih razlika, (3) vanredni rashodi, koji nastaju kao posledica nepredviđenih poslovih događaja na koje privredno društvo ne može da utiče, (4) revalorizirajući rashodi, ova vrsta rashoda nastaje po osnovu revalorizacije kapitala.

146

POSLOVNE FINANSIJE

FINANSIJSKA ANALIZA SADRŽAJ Bilans uspjeha predstavlja pregled rashoda i prihoda u određenom vremenskom periodu. Poređenjem prihoda i rashoda utvrđuje se finansijski rezultat preduzeća. Veći prihodi od rashoda govore o pozitivnom rezultatu, a manji o negativnom. Poređenjem ukupnog prihoda i ukupnih rezultata dobija se pozitivna, odnosno negativna razlika. Ukoliko su prihodi većih od razhoda, dobija se bruto dobit, suprotno ako su rashodi veći od prihoda, nastaje gubitak. Obaveza preduzeća je da uredno vrati pozajmljena sredstva povjeriocima iskazanih u vidu tuđih izvora sredstava. Ukoliko je poslovni rezultat iskazan bilansom uspjeha veći, to je lakše vratiti pozajmljena sredstva. Negativni rezultat se negativno odražava i na preduzeće koje gubi vlastita sredstva i za povjerioce. Bilans uspjeha se ne može promatrati odvojeno od bilansa stanja, oni su interaktivno povezani. Njihovo odvajanje nastaje momentom obračuna finansijskog rezultata i bilansiranja sredstava preduzeća. Rashodi u bilansu uspjeha direktno su uslovljeni aktivom i pasivom bilansa stanja, a nastaju smanjenjem sredstava ili povećanjem obaveza u bilansu stanja. 1.3. Izvještaj o gotovinskim tokovima Cash flow se može koristiti u svoja dva osnovna značenja111: (1) kao tok primanja i izdavanja novca, koji nosi naziv bruto cash flow i kao razlika primanja i izdavanja novca, koji nosi naziv neto cash flow, (2) kao suma dobitaka, amortizacije i drugih troškova koji ne prouzrokuju izlaz gotovine, kao dio primanja koji ostaju preduzeću i služe za isplatu dividendi, finansiranje investicija i za isplatu dugova ili dio neto tekućeg fonda koji proizlazi iz poslovanja preduzeća. Tok gotovine koji je proizašao iz toka primanja ili izdavanja ili kao stanje gotovine, predmet je analize čiji je cilj održavanje finansijske ravnoteže, tj.likvidnosti i instrument kontrole izvršenja plana. Gotovinski tokovi iz poslovnih aktivnosti predstavljaju najvažniji pokazatelj sposobnosti preduzeće da ostvari dovoljne gotovinske tokove za otplatu svojih obaveza, za očuvanje poslovne sposobnosti i ulagačke aktivnosti, bez korištenja eksternih izvora finansiranja. Prilikom izrade izvještaja o novčanim tokovima mogu se koristiti dvije metode: direktna i indirektna metoda. Kod direktne metode utvrđuju se sve stavke novčanih primitaka, od koji se oduzimaju sve stavke novčanih izdataka, rezultat je neto novčani tok. Indirektna metoda ne prikazuje posebno stavke primitka i izdataka, već neto dobit ili gubitak koji se koriguje za stavke promjena na računima koji utiču na novčane tokove i stanje novca. Cash flow analiza otkriva finansijsku snagu i prinosnu sposobnost preduzeća i oslanja se na podatke bilansa stanja i bilansa uspjeha. Analiza novčanih tokova preduzeća treba da odgovori na 111

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str.308

POSLOVNE FINANSIJE

147

FINANSIJSKA ANALIZA SADRŽAJ pitanja112: (1) da li su povećana ili smanjena likvidna sredstva, (2) da li se efekti likvidnosti ostvaruju od vlastite poslovne aktivnosti, (3) da li su interno osigurana sredstva dovoljna da bi se eventualno finansiralo povećanje poslovne djelatnosti i investiranje u trajnu imovinu preduzeća, (4) može li preduzeće otplaćivati svoje dugoročne obaveze ili se one povećavaju? Vidimo da je cash flow veoma pogodan za ocjenu finansijske i prinosne snage preduzeća, a postao je i predmet svestrane analize. 2. Pokazatelji zasnovani na finansijskim izvještajima Pokazatelji zasnovani na bilansu stanja i bilansu uspjeha, predstavljaju odnos dvije ekonomske veličine. Metoda omjera/odnosa bazira se na slijedećim postavkama113: 1) odnos je razlomak dvije bilansne pozicije koje su funkcionalno povezane, (2) brojnik i nazivnik, oba elementa posmatranog odnosa imaju jednaku važnost, a kod slučaja nezadovoljavajućeg odnosa potrebno je analizirati elemente pojedinačno, kako bi se utvrdio uzrok odstupanja, (3) odnosi kao finansijski pokazatelji, (4) podjednaka je važnost apsolutne vrijednosti odnosa u posmatranoj godini i njegovo kretanje kroz nekoliko posmatranih godina. Pokazatelje možemo posmatrati kao nosice informacija koje su potrebne za upravljanje poslovanjem i razvojem preduzeća. Na temelju bilansa stanja i bilansa uspjeha, nastali su slijedeći pokazatelji114: (1) pokazatelj likvidnosti i solventnost koji mjere sposobnost preduzeća da izmiri svoje dospijele obaveze, (2) pokazatelji zaduženosti koji mjere koliko se preduzeće finansira iz tuđih izvora sredstava, (3) pokazatelji aktivnosti koji mjere efikasnost korištenja resursa preduzeća, (4) pokazatelji profitabilnosti koji mjere povrat uloženog kapitala, što je posebno značajno za efikasno upravljanje preduzećem, (5) pokazatelj efikasnosti investiranja koji mjere uspješnost ulaganja u obične dionice. U savremenim uslovima poslovanja, sem finansijskih pokazatelja koji se zasnivaju na bilansu stanja i bilansu uspjeha, treba istaći i pokazatelje koji se zasnivaju na novčanom toku. U tom smislu, pokazatelje bazirane na bilansu stanja i bilansu uspjeha, treba razmatrati u međuzavisnosti s izvještajem o novčanim tokovima i pokazateljima koji prizlaze iz novčanog toka. Pokazatelji likvidnosti: Zadatak finansiranja ne sastoji se samo u osiguranju potrebnih finansijskih sredstava i nastojanju da se sredstva što efikanije koriste već i planiranju da se sredstva pravovremeno vraćaju izvorima. Pokazatelj likvidnosti obuhvataju: (1) Pokazatelje bazirane na odnosu između tekuće aktive i tekuće pasive: tekuća likvidnost je predstavljena odnosom tekuće aktive i tekuće pasive, a pokazuje raspoloživost tekućih sredstava u odnosu 112 113 114

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str.312 Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str.313. Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006, str.314.

148

POSLOVNE FINANSIJE

FINANSIJSKA ANALIZA SADRŽAJ na tekuće obaveze, (2) Radno raspoloživi kapital predstavlja razliku između tekuće aktive i tekuće pasive, a dobija se razlikom tekuće aktive i tekuće pasive, (3) Ubrzana likvidnost predstavlja odnos između tekuće aktive zaliha i tekuće pasive. Ovaj pokazatelj je rigorozniji pokazatelj likvidnosti preduzeća, (4) Pokazatelje bazirane na mogućnosti pretvaranja tekuće aktive u novac. Ovi pokazatelji podrazumijevaju pretvaranje zaliha u novac, odnosno u potraživanju od kupaca i pretvaranje potraživanja u novac, (5) Broj obrta zaliha: predstavlja odnos: troškovi za prodate zalihe/prosječno stanje zaliha. Broj obrta zaliha pokazuje koliko se puta prosječna vrijednost zaliha pretvori u potraživanja od kupaca u toku jedne poslovne godine, (6) Prosječno vrijeme naplate potraživanja od kupaca: predstavlja odnos: potraživanja od kupaca/(ukupna naplaćena potraživanja tokom perioda/365 dana). Pokazatelji solventnosti: Solventnost izražava poslovno stanje preduzeća koje uslovljava veći obim sredstava određenog stepena likvidnosti u odnosu na određeni obim obaveza s odgovarajućim rokom dospjeća. Analiza solventnosti je usmjerena na dugoročnu stabilnost preduzeća. Predmet analize je struktura ukupne pasive i kapitalna stuktura. Preduzeće je solventno kada su novčana sredstva na određeni dan veća ili jednaka ukupnim dospjelim obavezama tog dana. Polazeći od ove formule, moguće je definirati: (1) Optimalnu solventnost: ova solventnost podrazumijeva raspoloživa sredstva kojim preduzeće uspijeva podmiriti svoje dospjele obaveze, uz ostatak rezerve solventnosti za slučaj neočekivanih obaveza, (2) Pretjeranu solventnost: pretjerano solventno je ono preduzeće čija raspoloživa novčana sredstva znatno premašuju njegove dospjele obaveze. U ovom slučaju ekonomićnost i rentabilnost preduzeća su smanjeni, (3) Graničnu solventnost: preduzeće je granično solventno, kada su raspoloživa sredstva jednaka dospjelim obavezama plaćanja, (4) Privremenu solventnost: kada preduzeće privremeno nema dovoljno raspoloživih sredstava, (5) Trajnu insolventnost: nastaje kada raspoloživa sredstva ne uspjevaju u dužem periodu podmiriti svoje obaveze Pokazatelji zaduženosti: Pokazatelji zaduženosti ukazuju u kojoj mjeri se preduzeće koristi tuđim finansijskim sredstvima. Uspješnost preduzeća se mjeri efikasnosću pozajmljenog kapita, odnosno kada preduzeće ostvari veću stopu prinosa od kamatne stope koju mora platiti za posuđena sredstva, a rezultat je povećanje neto dobiti i stope povrata nominalnog dioničkog kapitala. Koeficijent finansijske poluge interesantan je za potencijalne kreditore i dioničare. Ovaj pokazatelj ukazuje na stepen izloženosti finansijskom riziku ukoliko preduzeće ne izvrši preuzete obaveze. Pristup finansijskoj polugi preko bilansa uspjeha omogućava dinamički pristup razmatranju finansijske poluge, dovodeći u vezu dospijele obaveze po kamatama sa sposobnošću preduzeća da ih u rokovima dospijeća podmiri.

POSLOVNE FINANSIJE

149

FINANSIJSKA ANALIZA SADRŽAJ Koeficijent finansijske poluge ubuhvata pokazatelje: (1) Koeficijent zaduženosti: ovaj koeficijent predstavlha odnos: ukupan dug (kratkoročne obaveze + dugoročne obaveze)/ ukupna aktiva. On ukazuje koliki dio sredstava preduzeće finansira iz tuđih izvora. Veća je sigurnost preduzeća ili ozbiljnih finansijskih problema sa stanovišta kreditotora i dioničara kada je ovaj odnos manji. Visoki koeficijent zaduženosti ukazuje na nisku osnovicu nominalnog dioničkog kapitala. (2) Odnos ukupnog duga prema nominalnom kapitalu: ovaj pokazatelj je predstavljen odnosom: ukupan dug/nominalni dionički kapital. Poželjan je manji odnos. U ovom slučaju pokrivenost ukupnog duga vlastitim kapitalom je veća. Predstavlja donju granicu do koje se ukupna finansijska sredstva preduzeća mogu smanjivati, a da pri tome preduzeće zadrži sposobnost ispunjenja dospjelih obaveza. (3) Koeficijent pokrivenosti kamata: ovaj koeficijent je predstavljen odnosom: profit prije oporezivanja i plaćanja kamata/ kamate. Izračunava se na osnovu podataka iz bilansa uspjeha. Pokazuje u kom obimu se iz tekućeg profita mogu pokriti tekuće obaveze preduzeća po dospjelim kamatama. Poželjan je što veći odnos, jer je u tom slučaju manja rizičnost podmirenja obaveza po dospjelim kamatama. (4) Koeficijent pokrivenosti fiksnih obaveza: ovaj koeficijent je predstavljen odnosom: profit/(kamate + plaćanje zakupnine + proritetne dividende prije oporezivanja + amortizacija prije oporezivanja). Pokazatelji aktivnosti: Pokazatelji aktivnosti ukazuju na efikasnost korištenja preduzeća svojih raspoloživih sredstva. Predstavlja odnos pojedine pozicije aktive s prihodom koji se ostvaruje. Od pokazatelja aktivnosti preduzeća treba istaći sljedeće: (1) Prosječan vremenski period naplate: ovaj koeficijent je prestavljen odnosom: neto potraživanja od kupaca/ (godišnji obim prodaje na kredit/360). Prosječni vremenski period naplate čine prosječni vremenski period izražen u danima u kojem se izmiruju potraživanja od kupaca i obično se upoređuje s podacima na nivou djelatnosti. (2) Koeficijent obrta zaliha: ovaj koeficijent je predstavljen odnosom: cijena koštanja prodatih proizvoda/prosječne zalihe. Pokazuje kvalitet zaliha i kvalitet upravljanja zalihama. Ostvareni koeficijent se ocjenjuje od zavisnosti od dužine trajanja ciklusa procesa proizvodnje. (3) Koeficijent obrta fiksnih sredstava: ovaj koeficijent je predstavljen odnosom: prihod od prodaje/ukupna aktiva. Pokazuje efikasnost fiksnih sredstava, a veća vrijednost ukazuje na efikasnije korištenje fiksnih sredstava i obrnuto. (4) Koeficijent obrta ukupne aktive: ovaj koeficijent je prestavljen odnosom: prihod od prodaje/ukupna aktiva. Tretira se kao najširi kvalitativni indikator uspješnosti poslovanja preduzeća. Ovaj odnos pokazuje koliko je uspješno upravljanje poslovanja u cijelini, a kombinuje se s omjerom rentabilnosti. Pokazatelji rentabilnosti: Koeficijent rentabilnosti (profitabilnosti) ukazuje na uspješnost upravljanja preduzećem. Predstavlja odnos profita s prihodom od prodaje, ukupna 150

POSLOVNE FINANSIJE

FINANSIJSKA ANALIZA SADRŽAJ sredstva i nominalni dionički kapital rentabilnost se izražava sljedećim pokazateljima: (1) Koeficijent marže bruto profita: ovaj koeficijent je predstavljen odnosom: bruto profi/ prihod od prodaje. Pokazuje maržu koja ostaje preduzeću na raspolaganju za pokriće tekućih izdataka, finansijskih i drugih izdataka, poreza i profita i direktno odražava politiku cijena i troškova preduzeća. Za većinu slučajeva koeficijent marže bruto profita ima stabilnu vrijednost. (2) Koeficijent marže prinosa: ovaj koeficijent je predstavljen odnosom: profit poslije oporezivanja/prihod od prodaje. Ukazuje na uspješnost poslovanja. Pokazuje koliko jedinica profita ostaje od svake jedinice ostvarenog prihoda, nakon oduzimanja poreza i svih drugih vezanih direktnih i indirektnih izdataka. Poželjna je veća vrijednost odnosa, a manja može biti upozorenje na probleme preduzeća u kontroli izdataka. (3) Koeficijent prinosa ukupnih sredstava: ovaj koeficijent je predstavljen odnosom: profit poslije oporezivanja/ ukupna sredstva. Smatra se najboljim indikatorom sposobnosti upravljanja preduzećem, jer pokazuje produktivnost ukupne aktive, odnosno finansijsku efikasnost ukupno angažiranog kapitala. (4) Koeficijent prinosa vlastitog kaptala: ova indikator se može izraziti odnosom: profit poslije oporezivanja/vlastiti kapital. Pokazuje koeficijent prinosa koji vlasnici ostvaruju na svoj finansijski ulog, predstavljajući na taj način pokazatelj finansijske uspješnosti upravljanja kapitalom. Na visinu koeficijenta direktno utiče i ukupni iznos obaveza angažiranih za finansiranje poslovanja preduzeća. Pokazatelj efikasnosti investicija: Pokazatelji efikasnosti investiranja koji pružaju dioničarima i potencijalnim dioničarima informacije o efektima ulaganja u obične dionice, ukazuju na: (1) Zaradu po dionici: ovaj pokazatelj izražava se odnosom: (dobit poslije oporezivanja - preferencijalne dividende)/broj običnih dionica. Pokazuje ostvarenu dobit poslije oporezivanja po jednoj običnoj dionici. Kada je ovaj odnos veći veća je profitabilnost, odnosno efikasnije ulaganje: (2) Dividende po dionici: ovaj pokazatelj se dobije odnosom: dobit poslije oporezivanja - preferencijalne dividende –zadržana dobit)/broj običnih dionica. (3) Prinos dividendi: ovaj pokazatelj izražava se odnosom: dividende po dionici/tržišna cijena dionice. Pokazuje stopu povrata na dioničku glavnicu u odnosu na tržišnu cijenu dionice. (4) Odnos tržišne cijene i dobiti po dionici: ovaj pokazatelj pokazuje odnos: tržišna cijena/dobit po dionici predstavlja mjeru vrijednosti dionica koja se najviše koristi na tržištu dionica. Pokazuje vrijeme za koje bi se uložena sredstva mogla vratiti, ukoliko se taj odnos ne bi mijenjao. Dioničari su zainteresirani za što kraće vrijeme povrata uloženih sredstava. Pokazatelji zasnovani na novčanim tokovima: Pokazatelje solventnosti i likvidnosti: ovi pokazatelji koji se baziraju na izveštajima o novčanim tokovima, govore o novčanom pokriću: kamata, tekućih obaveza, ukupnih obaveza i dividendi. Poznati su pokazatelji su: (1) Novčano pokriće kamata: ovaj pokazatelj izražava odnos: novčani tok od poslovnih

POSLOVNE FINANSIJE

151

FINANSIJSKA ANALIZA SADRŽAJ aktivnosti prije kamata i poreza/kamate. 2) Novčano pokriće obaveza: ovaj pokazatelj izražava odnos: (novčani tok od poslovnih aktivnosti – isplaćene dividende)/obaveze. (3) Novčano pokriće tekućih obaveza: ovaj pokazatelj prdstavlja odnos: novčani tok od poslovnih aktivnosti/prosječne tekuće obaveze. (4) Novčano pokriće dividendi: ovaj pokazatelj određen je odnosom: novčani tok od poslovnih aktivnosti/novčani izdaci za dividende. Pokazatelji kvaliteta dobiti: Pokazatelji kvaliteta dobiti govore o odnosu: (1) Kvalitet prodaje: ovaj pokazatelj se izražava odnosom: novčani primici po osnovu prodaje/prihodi od prodaje. Ukazuje na naplativost potraživanja po osnovu prodaje proizvoda/usluga/ prihodi od prodaje. (2) Kvalitet dobiti: ovaj pokazatelj se izražava odnosom: novčani tok od poslovnih aktivnosti/dobit od poslovnih aktivnosti. Ukazuje koliko je potrebno ostvariti novčanih primitaka od poslovnih aktivnosti za jednu jedinicu dobiti. Pokazatelji kapitalnih izdataka: Pokazatelji kapitalnih izdataka dovode u vezu razne vrste novčanih tokova. Razmatraju mogućnosti nabave kapitalne imovine, finansiranja i investiranja. Poznati su kao: (1) Pokazatelji nabavke kapitalne imovine: ovaj pokazatelj predstavlja odnos: (novčani tok od poslovnih aktivnosti – isplaćene dividende)/novčani izdaci za nabavku kapitalne imovine. (2) Pokazatelji finansiranja: ovaj pokazatelj izražava se odnosom: novčani tok od investicijskih aktivnosti/novčani tok od finansijskih aktivnosti. Pokazatelji povrata novčanih tokova: Ovi pokazatelji govore o novčanom izrazu rentabilnosti. Sa njima se utvrđuje: (1) Novčani tok po dionici: ovaj pokazatelj predstavlja odnos: (novčani tok od poslovnih aktivnosti – isplaćene dividende preferencijalnih dionica)/ ponderisani prosječni broj običnih dionica. (2) Povrat novca na uloženu imovinu: ovaj odnos se izražava: novčani tok poslovnih aktivnosti prije kamata i poreza/ukupna imovina. (3) Povrat novca na obaveze i dionični kapital: ovaj pokazatelj predstavlja odnos: novčani tok od poslovnih aktivnosti/dionički kapital i obaveze. (4) Povrat novca na dionički kapital: ovaj pokazatelj se izražava odnosom: novčanih tok od poslovnih aktivnosti/dionički kapital.

152

POSLOVNE FINANSIJE

FINANSIJSKO PLANIRANJE SADRŽAJ VII. FINANSIJSKO PLANIRANJE Ako preduzeće želi uspješno poslovati, ono mora ulagati u investicije koje će proširiti i ubrzati poslovanje. Savremeni pristup izrade finansijskog plana zasnovan je na procesu strateškog planiranja ili na procesu strateškog menadžmenta. U tom smislu, svako preduzeće je obavezno da za narednu poslovnu godinu donese svoj poslovni plan, kojim se traži odobrenje za sve poslovne aktivnosti, s svrhom kvalitetnog odlučivanja. Poslovni plan predstavlja proces, koji proizlazi iz procesa strateškog planiranja ili iz procesa strateškog menadžmenta. Počinje sa definiranjem misije preduzeća i ciljeva, zatim slijedi izbor strategije, odnosno definiranje strategije. Implemenentacija strategije se vrši putem operativnih planova glavnih funkcionalnih područja preduzeća. Glavni planovi predstavljaju proces, čije su aktivnosti: marketing, nove proizvodi/usluge, proizvodna/ uslužna infrastruktura, organizacija, upravljanje ljudskim resusima i kvalitet. Za svaki plan se pravi model i analiza i određuje prioriteti i budžet koji se objedinjuju u finansijskom planu preduzeća. Finansijski plan proizilazi iz tržišnih, tehničko tehnoloških i organizacijsko kadrovskih zahtjeva. Polazeći od premisa strateškog planiranja, finansijskim planiranjem se prognoziraju očekivani novčani tokovi, stoga finansijski plan predstavlja način sastavljanja računa likvidnosti, koji ima za cilj ne samo da prikaže finansijski položaj preduzeća u poslovnoj godini već i da pokaže pokrivenost očekivanih potreba za novčanim sredstvima, odnosno budžetom za planirane priritete iskazane u glavnim operativnim planovima na funkcionalnom nivou menadžmenta preduzeća. Sastoji se od priliva i odliva novčanih sredstava za poslovnu godinu i od ukupnog prihoda i rashoda i raspodjele dobiti. Finansijski plan obuhvata ekonomsko finansijske parametre koji se odnose na115: obim i strukturu finansijskih sredstava, troškove poslovanja, amortizaciju stalnih sredstava, cijenu sirovina, materijala, gotovih proizvoda, robe i usluge, obim i strukturu investicijskih ulaganja, vrste finansijskih tokova, planirane izvore finansiranja, planirane potrebe u likvidnoj imovini, očekivana novčana primanja i izdavanja, planirani ukupni prihod, bruto dobit116 i akumulaciju preduzeća, planiranu raspodjelu dobiti i ostvarenog dohodka preduzeća. Finansijskim planom je neophodno predvidjeti: (1) dinamiku pribavljanja finansijskih sredstava, (2) dinamiku potreba za finansijskim sredstvima, (3) dinamiku usmijeravanja i raspoređivanja finansijskih sredstava i (4) dinamiku njihovog vraćanja. Sinhronizacija ovih elemenata osigurava da se izbjegnu problemi, odnosno gubici, koji su posljedica nedostatka finansijskih sredstava, zastoja procesa nabavki i proizvodnje/usluživanja, većeg gomilanja 115 116

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str.340 Razlika između prihoda od prodaje i troškova prodatih proizvoda

POSLOVNE FINANSIJE

153

FINANSIJSKO PLANIRANJE SADRŽAJ finansijskih sredstava, neracionalnog usmijeravanja finansijskih sredstava, kao i suvišnih kamata izazvanih kašnjenjem povrata finansijskih sredstava. U tom kontekstu, finansijsko planiranje u preduzeću nezamislivo je bez: (1) plana bilansa uspjeha, (2) plana bilansa stanja, (3) plana novčanih tokova, (4) plana dugoročnih ulaganja. Finansijsko planiranje, između ostalog, značajno je zbog sljedećih razloga117: (1) iz glavnih planova funkcionalnih područja preduzeća proizlazi koliko će biti potrebno novih finansijskih sredstava za realizaciju planiranih prioriteta iz poslovnog plana i koliko će novih finansijskih sredstava biti potrebno pri donošenju kratkoročnih i dugoročnih odluka, (2) podaci prikupljeni na temelju finansijskog planiranja predstavljaju osnovu za donošenje poslovnih odluka u pogledu raspolaganja gotovinom i na investiranju na tržištu vrijednosnih papira, (3) proračuni pripremljeni finansijskim planiranjem omogućavaju kontrolu nad finansijskim transakcijama preduzeća, a i signaliziraju promijenjene uslove koji se održavaju u novčanim tokovima preduzeća, (4) povjerioci, posebno banke, često insistiraju na pažljivo pripremljenim finansijskim planovima, (5) mnoge finansijske odluke zasnovane su na predviđanjima finansijskih posljedica pojedinih finansijskih odluka. Ovi razlozi upućuju na potrebu strateškog planiranja u domenu finansija. Oni omogućavaju menadžmentu da uspješnije upravljaju finansijskim poslovima, što će uticati na povećanje profita i smanjenje rizika. Operacionaliziranjem finansijskog plana postiže se rentabilnije ekonomičnije poslovanje preduzeća, zbog nefikasne realizacije nastaju posljedice, koje je moguće izbjeći kontinuiranim praćenjem toka sredstava i kontrole izvršenja finansijskog plana u okviru poslovnog plana. U tom smislu neophodno je kontrolirati odvijanje rokova naplate i isplate kaka bi se ostvarili u planiranom obimu. Finansijsko poslovanje i upravljanje finansijama predstavljaju veoma važnu funkciju u bilo kojem području poslovne djelatnosti preduzeća, a posebno u segmentu održivog poslovanja, odnosno rasta i razvoja. U tom smislu finansijsko planiranje predstavlja konkretizaciju finansijske funkcije. Možemo promatrati finansijsko planuranje putem metoda sastavljanja računa likvidnosti, koji ima za cilj ne samo da prikaže finansijski položaj preduzeća u određenoj poslovnoj godini, već i pokrivenost očekivanih potreba za novčanim sredstvima. Sastoji se od plana priliva i odliva sredstva, plana ukupnog prihoda i rashoda i plana dobiti. Parametri pri izradi finansijskog plana su: obim i struktura finansijskih sredstava, troškovi poslovanja, amortizacija stalnih sredstava, cijane sirovina, materijala, gotovih proizvoda, robe i usluga, obim i struktura investicijskih ulaganja, vrste finansijskih tokova, planirani izvori finansiranja, planirane potrebe u likvidnoj imovini, očekivana novčana primanja i izdavanja, planirani ukupni prihod, bruto dobit i akumulacija preduzeća, planirana raspodjela bruto dobiti i ostvarenog dohotka preduzeća. 117

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str 341.

154

POSLOVNE FINANSIJE

FINANSIJSKO PLANIRANJE SADRŽAJ Pored planiranja finansijskih tokova, strukture i izvora sredstava, finansijskim planom je neophodno predvidjeti dinamiku pribavljanja finansijskih sredstava, dinamiku potrebe za finansijskim sredstvima, dinamiku usmjeravanja i raspoređivanja raspoloživih finansijskih sredstava, dinamiku vraćanja tih sredstava. Finansijsko planiranje obuhvata: plan bilansa uspjeha, plan bilansa stanja, plan novčanih tokova, plan dugoročnih ulaganja. 1. Planiranje bilansa stanja, bilansa uspjeha i toka gotovine 1.1. Načela finansijskog planiranja Osnovna načela izrade finansijskog plana su: (1) Načelo sistematičnosti: vezano za ovo načelo, planiranje treba da bude završeno tri mjeseca prije početka nove poslovne godine, što ukazuje da sa planiranjem treba početi odmah poslije prve polovine poslovne godine. Dalje ovo načelo podrazumijeva pažljivo usklađivanje parcijalnih finansijskih planova. To znači da primici i izdaci treba da budu izvedeni iz planova nabavke, proizvodnje i prodaje, a osim toga, sistematično planiranje zahtjeva pravovremeno utvrđivanje finansijskih planova. (2) Načelo masovnosti: ovo načelo ukazuje na princip angažiranja svih zaposlenih preduzeća u njegovoj izradi, donošenju i implementaciji. U tom smislu misija poslovne funkcije finansija treba biti jasna svim zaposlenim. (3) Načelo realnosti: ovo načelo se zasniva na izvršenju planiranih zadataka iz predhodnog perioda. Relnost finansijskog plana zavisi od mogućnosti funkcionalnog menadžmenta preduzeća, a prije svega od upravljanja ljudskim resursima i finansijskim mogućnostima. Dakle, realnost izvršenja finansijskog plana, prije svega zavisi od realizacije predhodnog planskog perioda i od toga da li su predimenzionirani ili suženi. (4) Načelo jasnosti: ovo načelo podrazumijeva jasno rasčlanjivanje i respektiranje bruto principa. Jasno raščlanjivanje podrazumijeva precizno razdvajanje primitka kao što su: uplate, smanjenja potraživanja, povećanje obaveza i izdataka, kao što su: isplate, smanjenje obaveza, povećanje potraživanja. Poštovanje bruto principa pretpostavlja iskazivanje svih elemenata primitaka i izdataka bez međusobnog prebijanja, a to znači da bruto princip zabranjuje saldiranje uplata i isplata, povećanje potraživanje, povećanje obaveza i smanjenje obaveza, stanja potraživanja i stanja obaveza. (5) Načelo konkretnosti: ovo načelo naglašava odgovornost, dalje precizira prava i dužnosti subjekata planiranja. Kako svi učesnici u procesu finansijskog planiranja imaju utvrđene konkretne obaveze, to se može utvrditi pojedinačna odgovornost sa njihovo izvršavanje. (6) Načelo potpunosti: ovo načelo naglašava potpunost finansijskog plana, a to znači da obuhvata sve primitke i izdatke poslovne godine i sva stanja finansijskih sredstava prenešenih iz predhodnog planskog perioda, (7) Načelo elastičnosti: ovo načelo ukazuje da finansijski plan posjeduje sposobnost prilagođavanja na eventualne promjene u glavnim operativnim planovima sa POSLOVNE FINANSIJE

155

FINANSIJSKO PLANIRANJE SADRŽAJ kojim je on u međusobnom odnosu. Fleksibilnost finansijskog plana, na primjer na promjene okolnisti na tržištu, pretpostavlja mogućnost prilagođavanja novim okolnostima. Elastičnost se postiže, tako šte se u planiranju uzima u obzir više alternativa mogućih uticaja na planske veličine, planiranjem limita umjesto čvrstih odnosa i stvaranjem rezervi, korištenjem načela opreznosti. (8) Načelo tačnosti: ovo načelo uzima u obzir vremensku tačnost i tačnost finansijskih veličina. Načelo vremenske tačnosti pretpostavlja zahtjev da svi segmenti novčanih tokova u finansijskom planu budu vremenski tačno alocirani. 1.2. Metode i predviđanje u finansijskom planiranju U klasičnom pristupu planiranja postoje dva pristupa: „odozgo prema dolje i odozdo prema gore. Pristup finansijskom planiranju odozgo prema dolje počinje od ciljeva, a ciljevi mogu biti izraz misije finansija čiji je okvir misija preduzeća. Ovaj pristup se uklapa u proces strateškog menadžmenta, gdje funkcionalni menadžment utvrđuje prihod koji mora biti ostvaren kako bi se ostvario predviđeni cilj. Ti se prihodi stavljaju u odnos s kapitalom koji je potreban za ostvarivanje prihoda. Planiranje odozdo prema gore počinje s procjenom komponenti preduzeća, tako da svaka usluga može biti individualno predviđena. U ovom slučaju predviđanje jedne finansijske varijable kombinovano je s predviđanjem toka gotovine, stavkom dobiti i bilansom preduzeća118. Inovativno planiranje, podrazumijeva finansijsko planiranje, u kojem je finansijski plan objedinjujići plan svi budžeta pojedinačnih glavnih planova funkciolnih područja menadžmenta preduzeća. Predviđanje se koristi u svrhu uspješnijeg planiranja, kako bi finansijski blan bio konzistentan sa ciljevima preduzeća, odnosno kako bi misija finansija bila usklađena sa misijom preduzeća. Cilj finansijskog plana je održanje i povećanje rentabilnosti, odnosno profitabilnosti preduzeća. Finansijsko predviđanje osigurava finansijskom menadžmentu da procjena budućih finansijskih mogućnosti bude adekvatna potrebama finansijskog plana. To znači da finansijski menadžeri moraju u finansijskom planu predvidjeti potrebe za budućim finansijskim sredstvima. S obzirom na to da je većina finansijskih varijabli povezana sa prodajom, to prodaja najčešće predstavlja osnovnu varijablu prilikom predviđanja. U procesu predviđanja specifične interne varijable pored prodaje su i: kamata i zalihe, a eksterne: stopa inflacije, kamatna stopa i kursne razlike. U inovativnim pristupima finansiskom planiranju predviđanje se ostvaruje putem analiza okruženja (vanjskog/eksternog i unutrašnje/internog) i aktivnostima usmijeravanja (vizija, misija, ciljevi, politika).

118

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str. 354.

156

POSLOVNE FINANSIJE

FINANSIJSKO PLANIRANJE SADRŽAJ Najčešće metode finansijskog planiranja su119: 1. Bilansni metod: ovaj metod je zasnovan na činjenicama da se svi prihodi i rashodi, primanja i izdavanja, investicijska sredstva i krediti međusobno usaglašavaju i bilansiraju. Koristi se za brzo predviđanje predhodno planiranih ciljeva i u postupku dugoročnog finansijskog planiranja. Ova metoda je primjenljiva za sve vrste finansijskih planova. 2. Metod toka gotovine: ovaj metod posmatra raspoloživu gotovinu preduzeća. Planiranje bilansa stanja izvodi se iz predviđenog izvještaja toka gotovine kao i u bilansu uspjeha. Ako su bilansne stavke međusobno zavisne, tada se u finansijskom planiranju primjenjuje metod višestruke korelacije i regresije. Ovaj metod se koristi kod predviđanja srednjoročnih i dugoročnih finansiskih tokova. 3. Metod trenda: srž ovog metoda je u tome da se na osnovu finansijskih promjena i tokova u predhodnom periodu predvide buduća kretanja. Da bi se izbjegle greške potrebno je kvalitetno izračunavanje svih pojava i promjena u prošlosti, kako bi se ostvarili što veći efekti planiranja i upravljanja preduzećem u budućnosti. 4. Mrežno planiranje: ovaj metod predstavlja naučni metod planiranja i implementacije finansijskih tokova preduzeća, a zasniva se na analizi i izradi mrežnih dijagrama. Prenosti su što omogućava cjelovito sagledavanje problema, lakšu kontrolu i moguće izmjene u hodu. Stoga je ovaj metod planiranja efikasan i fleksibilan. 5. Komparativni metod: metodom komparacije je moguće uporedno sagledavanje ostvarenih i planiranih rezultata koji se dobijaju na osnovu predhodnih metoda. 6. Metod simulacije: ovom metodom se mogu veoma uspješno predviđati finansijske varijable, značajne za proces planiranja i upravljanja preduzećem. Finansijski menadžeri moraju biti senzibilni prilikom izbora i korištenja raspoloživih metoda, koje se mogu efikasno primjeniti kako u malim, tako i u velikim preduzećima. 1.3. Planiranje dobiti Planiranje dobiti predstavlja važan segment finansijskog planiranja, jer je veoma bitno za finansijsko odlučivanje, koje je jedan od ključnih kriterija finansijske odluke. Ni jedno planiranje stavki bilansa, odnosno kretanje gotovine, nije potpuno bez planiranja stavke dobiti. Kritična varijabla u planiranju dobiti je planiranje prodaje, jer je to osnovna varijabla i za planiranje troškova prodatih proizvoda i usluga. Vidimo da je planiranje dobiti jedan 119

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str. 355.

POSLOVNE FINANSIJE

157

FINANSIJSKO PLANIRANJE SADRŽAJ od važnih segmenta finansijskog planiranja, jer finansijske odluke imaju veliki uticaj na dobit preduzeća. Menadžer finansija od menadžera marketinga preuzima planiranu prodaju i koristi je kao osnovnu varijablu troškova prodatih proizvoda i usluga. Nakon toga menadžer finansija planira i ostale prihode kao što su prihodi od kamata sa tržišta obveznica, operativne troškove, kamate po osnovu obaveza, amortizaciju i ostale troškove u posmatranom vremenskom periodu. Nakon što se utvrde prihodi i troškovi, može se izračunati porez, kako bi došli do stavke planirane čiste dobiti, odnosno profita preduzeća. Ukoliko se zna za obaveze i obveznice, mogu se predvidjeti troškovi kamata po osnovu obaveza i ostvareni prihodi od kamata na tržištu obveznica. Teže je tačno planirati troškove kamata na nove obaveze i prihod od kamata na nove obveznice sve dok se ne predvide kretanja tekućeg kapitala ili drugih stavki bilansa120. U tom smislu, nova finansijska zaduženja i novčana sredstva raspoloživa za investicije važne su stavke finansijskog plana. U novom pristupu finansijama, finansijski plan objedinjuje sve finansijske planove, odnosno budžete glavnih planova funkcionalnih područja preduzeća. Planiranje dobiti se vrši u planskom bilansu uspjeha čije su stavke: (1) prihod od prodaje: procjena prihoda od prodaje se zasniva na procjeni realizacije operativnog plana marketinga. (2) troškovi prodatih proizvoda: učešće troškova prodatih proizvoda u ukupnom prihodima od prodaje iznosi 60%, oni imaju trend godišnjeg rasta od 20%, (3) bruto profit: razlikom prihoda od prodaje i troškova prodatih proizvoda dobija se bruto proizvod, (4) operativni troškovi: ovi troškovi se odnose na redovne troškove resursa koji se koriste tokom proizvodnje, a uključuju između ostalog: lična primanja/plate, naknade i dodatke, opće poslovanje i održavanje, električnu energiju (i druge energije) i gorivo, najam i zakupe, ugovorne usluge i izdatke za kamate (za opći dug uključujući hipotekarnu kamatu). (5) operativni profit: ovaj profit se dobija razlikom bruto profita i operativnih troškova, (6) ostali prihodi: ovi prihodi su predviđeni na osnovu vrijednosti iz predhodne godine, (7) trošak kamata: ovaj trošak se predviđa, također, na osnovu vrijednosti iz predhodne godine, (8) profit prije oporezivanja: ovaj profit se dobija kada se operativnom profitu dodaju ostali prihodi i oduzmu troškovi kamata. (9) porez: porez se procjenjuje na osnovu utvrđenih stopa poreza. (10) čisti profit/neto dobit (profit). Ovaj profit se dobija kao razlika profita prije oporezivanja i poreza. 1.4. Planiranje toka gotovine Izveštaji o tokovima gotovine predstavljaju rekonstrukciju efekata primanja i izdavanja u prethodnom (analiziranom) periodu na stanje gotovine u određenom trenutku u sadašnjosti. Sa aspekta upravljanja finansijama preduzeća daleko je značajnije pravovremeno sagledavanje 120

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str. 357.

158

POSLOVNE FINANSIJE

FINANSIJSKO PLANIRANJE SADRŽAJ trenutka i obima neusklađenosti u tokovima novca u bližoj ili daljoj budućnosti. To se postiže tehnikama planiranja budućih novčanih primanja i izdavanja novca. Plan tokova gotovine omogućava sagledavanje vremenskog rasporeda i iznosa očekivanih priliva i odliva gotovine tokom planskog perioda. Informacije o tome omogućavaju finansijskom menadžmentu da odredi buduće potrebe preduzeća za novcem, planira način njihovog pokrića i drži pod kontrolom tokove novca i likvidnost preduzeća. Vremenski horizont planiranja novčanih tokova u preduzeću bitno je opredjeljen stabilnošću postojećih novčanih tokova. Što su oni stabilniji to je moguće efikasnije planiranje na duži rok. Pri tome se mora uvažavati i istina da su dugoročnost i preciznost planiranja obrnuto srazmjerni. Sa druge strane, mada je planiranje na kraći rok preciznije, ni suviše kratkoročno planiranje nije poželjno, jer nosi opasnost iznenađenja, odnosno mogućnost da se neki relativno bliski događaji ne uoče na vrijeme. Proces planiranja tokova novca u preduzeću počiva na pretpostavkama i prognozama budućih kretanja, a njihova tačnost determinira i korektnost planiranja. Ukoliko postoji realna mogućnost da stvarni budući rezultati bitno odstupaju od prognoza sa kojima se ulazi u plan, onda se to mora respektirati pri planiranju (rezerve gotovine, ugovaranje okvirnih kredita, itd.). Eventualne nepreciznosti planiranih tokova gotovine, nastale po bilo kom osnovu, ne umanjuju značaj tog instrumenta sa aspekta finansijskog upravljanja i kontrole. Mada je praksa planiranja novčanih tokova vrlo bogata, sve tehnike se sa metodološkog aspekta mogu grupirati u dve grupe: bilansne i dinamičke. Opredeljenje za jednu ili drugu zavisi od raspoloživih informacija i karakteristika očekivanih tokova novca. Preduzeća sa ujednačenim i stabilnim tokovima novca mogu planirati na duži rok (6 mjeseci ili čak godinu dana) i obično koriste bilansni metod planiranja gotovine. Takav metod planiranja nije pogodan za preduzeća izložena kratkoročnim oscilacijama obima aktivnosti i problemima u tokovima gotovine. U takvim situacijama mora se ići na kratkoročnije planiranje ili dinamiziranje planova po užim vremenskim segmentima (kvartalima, mjesecima, pa čak i sedmicama). Osnovu za dinamički metod planiranja gotovine čini detaljan finansijski plan aktivnosti preduzeća za planski period. Planiranje toka gotovine sadrži stavke: (1) prihodi kojima je obuhvaćena: naplata, prodaja za gotovinu, ostali prihodi, (2) trškovi kojima je obuhvaćena: plaćanje dobavljačima (računi dugovanja), lična primanja/plate, operativni troškovi, oprema, plaćanje poreza, plaćanja vezano za dugoročne obaveze, dividende, (3) čisti gotovinski tok (ukupni prihod – ukupni troškovi), (4) obveznice (knjigovodstveni bilans stanja), (5) raspoloživi kapital. Da bi se tačno planirao tok gotovine u preduzeću potreban je tekući bilans stanja i planirana stavka dobiti121. Bilansni metodi planiranja gotovine aproksimiraju buduće tokove gotovine 121

Pogledaj primjer u knjizi Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str..360.

POSLOVNE FINANSIJE

159

FINANSIJSKO PLANIRANJE SADRŽAJ u planskom periodu kroz posebnu interpretaciju očekivanog obima poslovne aktivnosti i očekivanih prihoda i rashoda u planskom periodu. Ovaj metod predstavlja, u osnovi, pokušaj da se na bazi izveštaja o tokovima gotovine anticipiraju budući tokovi gotovine i saldo gotovine na kraju nastupajućeg planskog perioda. Postupak bilansnog planiranja gotovine podrazumijeva: (1) poznavanje finansijskog stanja preduzeća na početku planskog perioda (postojećeg bilansa stanja), (2) prognozu budućeg obima prodaje i aktivnosti za planski period, (3) projekciju očekivane strukture bilansa uspjeha sa normativom raspodjele očekivanog rezultata za planski period, (4) poznavanje relativne likvidnosti obrtnih sredstava i tačnog vremena dospijevanja kratkoročnih obaveza, (5) poznavanje tekuće realizacije plana kapitalnih ulaganja, (6) poznavanje načina finansiranja dodatnih ulaganja i otplate dospijelih dugova. 1.5. Planiranje bilansa stanja Kod finansijskog planiranja bilansa stanja zajednički se koristi kratkoročno planiranje do jedne godine dugoročno planiranje preko jedne godine. Kratkoročno planiranje uključuje stavke: planiranje toka gotovine, bilans stanja i dobit. U procesu kratkoročnog planiranja uobičajena procedura ogleda se u direktnom planiranju stavke dobiti iz koje se razvija finansijsko planiranje toka gotovine. U tom kontekstu, bilans stanja se sastavlja korištenjem planirane stavke dobiti, i planiranim tokom gotovine, zajedno sa tekućim knjigovodstvenim bilansom stanja. Dugoročno planiranje zajednički upotrebljava bilans stanja i stavku dobiti, ali ne koristi gotovinski tok. Razvijanje forma bilansa stanja se zasniva na planiranom toku gotovine. Njegovo razvijanje za kraj vremenskog perioda predstavlja veći problem zračunavanja nego planiranja. Stoga je potrebno dopunsko planiranje bilansa stanja, koje je zasnovano na pretpostavkama i procjenama korištenim u planiranju stavke dobiti i toka gotovine preduzeća, čime se osigurava konzistentnost s drugim planiranjem. U tom kontekstu planiranje bilansa stanja mora biti zasnovano na pretpostavkama i procjenama korištenim u planiranju stavke dobiti i toka gotovine. Opća procedra planiranja bilansa stanja izražena je formulom: Konačni planirani

bilans stanja

= početni bilans stanja + planirani priliv –

planirani odliv

Finansijski menadžer uzima tekuću vrijednost stavke i dodaje čistu razliku izvedenu iz stavke dobiti i toka gotovine da bi dobio planiranu  vrijednost. Konačne stavke potraživanja = početne stavke potraživanja + prodaja na kredit u toku vremenskog perioda – naplate u toku vremenskog perioda. Primarno planiranje bilansa stanja često se koristi kod dugoročnog planiranja, za planiranje gotovinskog toka. Stavka dobiti planira se 160

POSLOVNE FINANSIJE

FINANSIJSKO PLANIRANJE SADRŽAJ za svaki vremenski period, a individualne stavke bilansa direktno se predviđaju. Ravnoteža se postiže dodavanjem dodatnog gotovinskog kapitala ili sredstava. Ukupna sredstva moraju se izjednačiti sa  obavezama uvećanim za dionice. Ako to nije slučaj potrebno je ujednačiti bilans. Primarno planiranje bilansa stanja se bazira na primarnoj metodi planiranja potrebnih i dostupnih novčanih sredstava, koristi se često kod dugoročnog planiranja. Metod projektovanog bilansa stanja počiva na poređenju bilansa stanja na početku planskog perioda (realni) sa očekivanim (projektovanim) bilansom stanja na kraju planskog perioda. Za projektovanje bilansa stanja neophodno je pre toga sačiniti (projektovati) bilans uspjeha za planirani obim aktivnosti. Ova neophodnost proizilazi iz činjenice da se planirani prihodi i rashodi nalaze u interaktivnom odnosu sa pozicijama očekivanog bilansa stanja, odnosno nije moguće projektovati bilans uspjeha bez prethodnog sagledavanja elemenata bilansa stanja. Planiranje bilansa uspjeha počinje od očekivanog obima aktivnosti, za koji se planiraju prihodi i rashodi i pojedini očekivani međufazni rezultati. Obračunom poreza po važećoj stopi i primjenom normativa za raspodjelu rezultata relativno se lahko može doći do očekivanog iznosa neto dobitka na kraju planskog perioda. Metod korigovanog bilansa uspjeha predstavlja pokušaj da se planirani prihodi, rashodi i očekivani neto dobitak, sadržani u planiranom bilansu uspjeha prevedu na očekivana primanja i izdavanja, odnosno neto novčni tok iz poslovanja. Dopunom tog novčanog toka ostalim primanjima i izdavanjima, koja ne tangiraju bilans uspjeha (krediti, kapitalni izdaci), stvara se osnova za procjenu salda gotovine na kraju planskog perioda. Za prevođenja očekivanih primanja i izdavanja na novčani tok postoji više mogučnosti: (1) jedna od mogućnosti polazi se od očekivanog neto ili akumuliranog dobitka, koji uvećan za očekivanu amortizaciju predstavlja očekivani izvor neto obrtnih sredstava iz poslovanja. Korekcijom tih izvora za promjene na obrtnim sredstvima i kratkoročnim obavezama dolazi se do očekivanog neto novčanog toka iz poslovanja, (2) druga mogućnost je da se do istog rezultata može doći postepenom korekcijom pojedinačnih očekivanih prihoda i rashoda i međufaznih rezultata na neto novčani tok iz poslovanja po metodologiji kod izveštaja o tokovima gotovine. Postupak dobijanja projektovanog bilansa stanja u najkraćem bi se mogao predstaviti kroz nekoliko sukcesivnih koraka: na bazi podataka o očekivanim prihodima i rashodima iz projektovanog bilansa uspjeha i poznavanja koeficijenta obrta pojedinih kategorija sredstava u prethodnim periodima, koji se mogu korigirati za očekivana kretanja u planskom periodu, moguće je anticipirati pozicije bilansa stanja koje funkcionalno zavise od planiranih prihoda od prodaje i cijene koštanja realiziranih proizvoda. Ostale pozicije aktive, koje ne zavise od prihoda i rashoda, se procjenjuju na bazi relevantnih planova, odnosno informacija. Pozicije kratkoročnih obaveza (sem dobavljača) se procjenjuju prema planiranom obimu aktivnosti, a pozicije dugorocnih obaveza prema planovima zaduživanja odnosno otplata obaveza.

POSLOVNE FINANSIJE

161

FINANSIJSKO PLANIRANJE SADRŽAJ 2. Planiranje kapitalnih ulaganja 2.1. Strateški značaj investicijskih odluka Kapitalna ulaganja uključuju velike izdatke u sadašnjosti za koje je realno očekivati da će generirati gotovinske tokove u budućnosti, tokom perioda dužeg od jedne godine122. Investicijska ulaganja uključuju relativno velike izdatke u sadašnjosti koja će se kapitalizirati u budućnosti. Investicije su ulaganje u sadašnjost s ciljem ostvarvanja efekta u budućnosti. Investiranje je ulaganje sredstava, s ciljem ostvarivanja budućih priliva koji će biti dovoljni da kompenzuju: vrijeme za koje su uložena sredstva bila imobilna, očekivanu stopu inflacije i preuzeti rizik. One su temeljna pretpostavka napredovanja i održavanja postojećeg nivoa razvoja. Ukoliko očekivani prinosi ne mogu pokriti uložena sredstva, odnosno nema povrata na uložena sredstva, riječ je o promašenoj investicije. Mogućnost da se pozitivni efekti ulagaja ostvare zavisi od ekonomskih i tehničkih uslova i kvaliteta proizvodnje, tržišne situacije i uloženih sredstava i sl. Samo razvojne odluke koje podrazumijevaju trošenje kapitala su investicijske odluke. Investicije imaju strateški karakter jer: (1) pri donošenju investicijskih odluka najčešće se radi o velikim sumama finansijskog kapitala koje treba uložiti u neki projekat, (2) efekti investicijskih odluka osjećaju se duži period, (3) greške investicijskih odluka se ne mogu uopće otkloniti ili se ne mogu otkloniti u kratkom vremenu i bez troškova i (4) investicijska odluka pretpostavlja postavljanje plana preduzeća za nekoliko godina. Investicijom se može označiti bilo kakvo ulaganje, primarno novčanih sredstava, radi sticanja određenih ekonomskih koristi, odnosno profita. Pri tome se može ulagati u finansijske oblike imovine i s njima izjednačene investicije ili pak u realne oblike imovine koji omogućavaju ostvarivanje ekonomskih koristi odnosno profita kroz određene produktivne poslovne aktivnosti123. Oblici investicija pojmovno se mogu promatrati s nekoliko različitih aspekata. Tako se razlikuju poslovne investicije, promatrane s nivoa procesa budžetiranja kapitala ivesticijskih projekata odabirom različitih kriterija o izboru investicijskih projekata: s ekonomskog aspekta kao vrijeme u kojem se resursi ne koriste za potrošnju već se koriste za buduću proizvodnju, s finansijskog aspekta kao ulaganje u različite vrijednosne papire, s aspekta ličnih finansija kroz proces izlaganja lične štednje riziku i očekivanju iz rizika izvedenih prinosa, u smislu nekretnina, ulaganje u rezidencijalne ili poslovne nekretnine s ciljem sticanja tekućih dohodaka ili kapitalnih dobitaka uslijed aprecijacije vrijednosti investicije. Investiranje i odluke o investicijama temelje se na konceptu budžetiranja kapitala. Investicije mogu davati pozitivne ili negativne stope prinosa na investirana sredstva. Tako pozitivan prinos ostvaruju investicije koje imaju čistu sadašnju vrijednost jednaku ili veću od nule, dok negativne stope 122 123

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str. 367. http://hr.wikipedia.org/wiki/Investicija

162

POSLOVNE FINANSIJE

FINANSIJSKO PLANIRANJE SADRŽAJ prinosa odbacuju investicije koje imaju negativnu čistu sadašnju vrijednost. Razmatranje pozitivnih prinosa dijeli se na dva koncepta, pozitivni realni prinosi i pozitivni apsolutni prinosi. Pozitivni realni prinosi označavaju prinos na neku vrstu imovine koji nadmašuje prinose na usporedive vrste imovine, dok apsolutni pozivni prinosi za benchmark uzimaju prinos na kratkoročne državne dužničke vrijednosne papire, trezorske papire. Tako apsolutni pozitivni prinosi označavaju prinos koji nadmašuje prinos na trezorske zapise neovisno o smjeru i intenzitetu cjenovnih promjena imovine koja se nalazi u investicijskom portfoliu. U procesu budžetiranja kapitala finansijski menadžer identificira investicijske oportunitete koji imaju veću vrijednost za preduzeće nego što je trošak njihovog sticanja. Drugim riječima, predmetom izučavanja u procesu budžetiranja kapitala su čisti novčani tokovi koje generira upotreba neke imovine u odnosu na trošak sticanja te iste imovine. Koncept budžetiranja kapitala temelji se pored procjene očekivanih novčanih tokova u budućnosti na procjeni rizika prilagođene diskontne stope, tj. zahtijevanog prinosa. Ovdje se uvodi koncept čiste sadašnje vrijednosti, tj. diferencijala sadašnje vrijednosti očekivanih novčanih tokova i investicijskog troška neke imovine, tj. projekta. Imovina ili projekt koji imaju pozitivnu čistu sadašnju vrijednost povećavaju bogatstvo običnih dioničara, tj. vlasnika te su prihvatljivi s aspekta rizika i nagrade. Tako se procjena veličine pritjecanja, dinamike te rizika ostvarivanja novčanih tokova nalazi u središtu budžetiranja kapitala, tj. odluka o investiranju. Sumarno, tri su temeljna koncepta odlučivanja u procesu investicijskog odlučivanja: (1) budžetiranje kapitala  u smislu procjene veličine i dinamike očekivanih novčanih tokova te riziku prilagođene diskontne stope, (2) struktura kapitala, tj. različite kombinacije dugoročnog duga i vlastitog kapitala preduzeća koje omogućuju dugoročne investicije i (3) upravljanje neto obrtnim kapitalom, tj. upravljanje kratkoročnom imovinom (zalihe, novčana sredstva) i kratkoročnim obavezama preduzeća s ciljem neometanog obavljanja svakodnevnih poslovnih aktivnosti. Temeljni princip pri  budžetiranju kapitala  sadržan je u  vremenskoj vrijednosti novca. Vremenska vrijednost novca određena je tehnikom ukamaćivanja, odnosno diskontovanja. Tehnikom diskontovanja određuje se sadašnja vrijednost očekivanih novčanih tokova, dok se tehnikom ukamaćivanja određuje buduća vrijednost novčanih tokova. Proces odluka u sklopu budžetiranja kapitala sadržan je u kriterijima investicijskog odlučivanja od kojih su najznačajniji koncept čiste sadašnje vrijednosti te koncept interne stope profitabilnosti očekivanih čistih novčanih tokova. Odluke o investiranju i oblicima investicija obuhvataju čitav niz povezanih rizika od kojih su najvažniji tržišni rizik, politički rizik, rizik likvidnosti, valutni rizik, kreditni rizik, rizik promjene kamatnih stopa, rizik promjene poreznih propisa te specifični rizici vezani uz pojedini oblik investicije.

POSLOVNE FINANSIJE

163

FINANSIJSKO PLANIRANJE SADRŽAJ 2.2. Ocjena efikasnosti investicija Ocjena efikasnosti investicijskog projekta obuhvata sljedeće elemente: 1. Inicijalno/temeljno ulaganje: ovo ulaganje obuhvata sve isplate/izdatke koji su neophodni da bi investicija mogla generirati buduće naplate/primitke. Obuhvata pored nabavne cijene opreme i troškove transporta, montaže i dr. 2. Godišnje neto primitke: ovi primici predstavljaju razliku godišnjih primitaka, koje je teže procijeniti i izdataka. 3. Rezidualnu vrijednost: ova vrijednost se pojavljuje ukoliko se imovina, u koju su investirana sredstva, može prodati kada je iskorištena. Pojavljivanje nekog ostatka vrijednosti na kraju životnog vijeka tretira se kao jedna naplata na kraju životnog vijeka investicije. 4. Ekonomski vijek investicije: to je vrijeme u kome će se investicija potpuno otpisati, a ne mora biti jednak tehnološkom vijeku. 5. Diskontnu stopu: ova stopa predstavlja traženu stopu povrata uloženih sredstava. Diskontna stopa predstavlja parametar ocjene efikasnosti investicija. Ako se posmatra kao problem potrošnja – štednja, može se reći da je diskontna stopa veličina kojom kvantificiramo gubitak, koji nastaje u sadašnjosti, zbog propuštene prilike potrošnje tekućeg rezultata i njegove transformacije putem investicija u budući rezultat124. Sa aspekta investotora ovo znači da sredstva koja se žrtvuju u sadašnjosti imaju bolju alternativnu upotrebu, što utiče na primjenu različitih stopa prinosa, a sa aspekta povoljnih poslovnih prilika, diskontna stopa odražava vrijednost izgubljenih investicijskih prilika usljed sadašnjih investicija. U tom smislu samo oni projekti koji mogu ostvariti veći prinos od troškova korištenih sredstava, biće odabrani. Ekonomska suština diskontne stope je u mjeri rentabilnosti, odnosno prinosa kapitala. Onaj dio angažiranih sredstava koji ujednačava granični trošak i internu stopu rentabilnosti predstavlja diskontnu stopu. Funkcionalna veza troškova i obima angažiranih sredstava, ukazuje da angažirana sredstava rastu sa povećanjem obima sredstava i u zavisnosti od strukture izvora finansiranja. Optimalna diskontna stopa se dobija u tački presjeka marginalnih troškova i interne stope rentabilnosti. To znači angažirana sredstva do tačke (projekcija optimalne diskontne stope na osu sredsva) su povoljna. Ova diskontna stopa se može koristiti za vrijednovanje projekata, a to znači da će biti prihvaćeni oni projekti čija je neto sadašnja vrijednost diskontovana po unaprijed određenoj pozitivnoj diskontnoj stopi. Visoka diskontna stopa ukazuje na rigorozniju ocjenu efikasnosti kapitalni ulaganja. U savremenoj ekonomskoj teriji smatra se da je pravilna diskontna stopa oportunitetni trošak 124

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str. 380.

164

POSLOVNE FINANSIJE

FINANSIJSKO PLANIRANJE SADRŽAJ kapitala za pojedini projekat, odnosno očekivana stopa povrata koja se može zaraditi od neke druge investicije s istim rizikom125. Kompleksnost problematike izbora diskontne stope uključuje razmatranje sa aspekta raspodjele neto cash flowa i faktora koji je oporezuju. Ti faktori su dividenda, akumulacija, kamata na dugove i porez na dobit. U tom smislu diskontnu stopu čine: dio koji predstavlja cijenu ulaganja bez rizika i dio koji predstavlja premiju za rizik. Vrijednovanje investicijskih projekata podrazumijeva pojednostavljenu kvantitativnu analizu, kako bi se investicijske odluke donosile s manjim rizikom i neizvjesnošću. Novčani tokovi prikazuju prilive i odlive, čija je razlika predstavlja neto primitke. Kod izračunavanja sadašnje vrijednosti gotovinskih tokova, nephodno je uzeti u obzir sljedeća pravila126: (1) diskontovati gotovinske tokove izražene na bazi tekućih cijena diskontnom stopom prema realnoj diskontnoj stopi, (2) diskontovati oportunitetne gotovinske tokove odgovarajućim oportunitetnim troškom kapitala. Nedovoljna procjena gotovinskih tokova neizbježno vodi slaboj investicijskoj odluci, bez obzira na metode procjene koje će se koristiti. U tom smislu, novčane tokove treba shvatiti kao značajan ulazni parametar, od koga u velikoj mjeri zavisi pouzdanost rezultata ocjene, odnosno kvalitet investicijske odluke. 2.2.1. Metode ocjene Kao metode ocjene koriste se statičke i dinamičke metode. Sa statičkom metodom u kratkom vremenu se stiče gruba slika o investiciji. Statističke metode uzimaju u obzir: efikasnost rada, ekonomičnost, rentabilnost, dužinu vremenskog perioda vraćanja uloga, stopu povrata. Prednosti statičkog pristupa ocjene efikasnosti investicijskog projekta su: jednostavna i brža primjena i nije potrebno odlučivati o diskontnoj stopi, a nedostaci su što ne uzima u obzir uticaj vremenskog faktora na ekonomske efekte investicije i ne u uzima u obzir događaje poslije vremena povrata/naplate investicije. Dinamičke metode ocjene se baziraju na uticaju vremenskog fatora koji izražava zavisnost vrijednosti očekivanih ekonomskih efekata investicije od vremena koje će proteći do njihovog priliva. Ove metode su pouzdanije i predstavljaju bolju podlogu za donošenje racionalnih investicijskih odluka. U primjeni su najčešće diskontne metode: (1) Metod neto sadašnje vrijednosti: ovaj metod označava neto prinose na investicije, čijom primjenom prvo treba izračunati sadašnju vrijednost očekivanog toka novca koje nastaju relizaciom investicije. Nakon toga se mora izračunati sadašnja vrijednost troškova potrebnih za implementaciju projekta i na kraju razliku, odnosno neto sadašnu vrijednost investicije. Formula za izračunavanje neto sadašnje vrijednosti na sljedeći način. 125 126

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str. 382. Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str. 385

POSLOVNE FINANSIJE

165

i predstavljaju bolju podlogu za donošenje racionalnih investicijskih odluka. U primjeni su najčešće diskontne metode: (1) Metod neto sadašnje vrijednosti: ovaj metod označava neto prinose na investicije, čijom primjenom prvo treba izračunati sadašnju vrijednost očekivanog toka novca koje nastaju relizaciom investicije. Nakon toga se mora izračunati sadašnja vrijednost troškova potrebnih za implementaciju projekta i FINANSIJSKO PLANIRANJE SADRŽAJ na kraju razliku, odnosno neto sadašnu vrijednost investicije. Formula za izračunavanje neto sadašnje vrijednosti na sljedeći način. ∑

(

)

∑ ∑( (

) )

gdje je. NPV-neto sadašnja vrijednost, V-neto novčani troškovi/cash flow po godinama, i

gdje je. NPV-neto sadašnja vrijednost, V-neto novčani troškovi/cash flow po – diskontna stopa/zahtjevana stopa povrata, n-vrijeme u kome se očekuju novčani tokovi. godinama, i – diskontna stopa/zahtjevana stopa povrata, n-vrijeme u kome se U ovom kontekstu treba prihvatiti samo one projekte koji imaju pozitivanu neto sadašnju očekuju novčani tokovi. U ovom kontekstu treba prihvatiti samo one projekte koji vrijednost, a odbiti one koji imaju negativnu. Ukoliko je neto sadašnja vrijednost jenaka imajunuli pozitivanu neto sadašnju vrijednost, a odbiti one koji imaju negativnu. Ukoloko treba tražiti dodatne kriterije donošenja odluke. (2) Metod interne stope rentabilnosti: je neto sadašnja jenaka nulivrijednost treba tražiti dodatne kriterije donošenja ova stopa je stopavrijednost koja izjednačava sadašnju neto novčanih tokova po godinama, odluke. (2) Metod interne stope rentabilnosti: ova stopa je stopa koja izjednačava sa inicijalnim ulaganjem. Matematički, interna stopa rentabiliteta se može izraziti tako da sadašnju novčanih tokova po godinama, inicijalnim ulaganjem. se NPVvrijednost izjednači saneto nulom, gdje se stopa rentabilnosti javlja kao sa nepoznanica u projektu. Matematički, interna stopa rentabiliteta se može izraziti tako da se NPV izjednači Dakle, interna stopa rentabilnosti je diskontna stopa za koju je NPV=0. Povećanjem sa nulom, gdje se stopa javljasadašnja kao nepoznanica u projektu. diskontne stope neto rentabilnosti sadašnje vrijednosti vrijednost projekata postajeDakle, manja. interna Iz stopa rentabilnosti je diskontna stopa za koju je NPV=0. Povećanjem diskontne stope funkcionalnog odnosa i interne rentabilnosti, u tačkistopa u kojoj rentabiliteta je NPV projektakoristi metode u odnosu na NPV ostale, je stope u tome što interna metode u odnosu na ostale, je u tome što interna stopa rentabiliteta koristi 127 neto jednak sadašnje sadašnja postaje manja. Iz nuli, dobija se internaanuiteta: stopa rentabilnosti projekta primitke .projekata (3) Donošenje pozitivne odluke diskontovanje. (4)vrijednosti Metod ovajvrijednost metod i izdatke investicijskog diskontovanje. (4) Metod anuiteta: ovaj metod primitke ui tački izdatke investicijskog funkcionalnog odnosa NPV i interne stope rentabilnosti, u kojoj je NPV na osnovu interne stopeurentabilnosti o tome sadašnjoj da li je ova stopa veća od planirane, projekta ne posmatra njegovoj ovisi ukupnoj vrijednosti, već u odnosno prosječnim 77 projekta ne posmatra u njegovoj ukupnoj sadašnjoj vrijednosti, već uje prosječnim . (3) Donošenje projekta jednak nuli, dobija se interna stopa rentabilnosti projekta minimalne stope rentabilnosti projekta. Prednost ove metode u odnosu na ostale, u tome godišnjim iznosima, gdje se izračunavaju jednaki godišnji anuiteti koji proizlaze iz godišnjim iznosima, gdje seinterne izračunavaju jednaki godišnji anuiteti koji proizlaze iz pozitivne odluke na osnovu stope rentabilnosti ovisi o tome da li je stopa što interna stopa rentabiliteta koristi diskontovanje. (4) Metod anuiteta: ovaj metod primitke prinosa i troškova investicije. U ovom metodu se izračunava neto sadašnja ova vrijednost prinosa i troškova investicije. U ovom metodu se izračunava neto sadašnja vrijednost većai izdatke od planirane, rentabilnosti projekta. Prednost investicijskog projektasminimalne se anuitetnim posmatra ustope njegovoj ukupnojkoji sadašnjoj vrijednosti, većfaktora u ove projekta, zatim se odnosno množi faktorom, je recipročna projekta, zatim se množi s anuitetnim faktorom, koji je recipročna faktora 78 prosječnim godišnjim iznosima, gdjeiznosa se izračunavaju jednakićega godišnji proizlazeiznosi nakon seanuiteti dobijukoji jednaki diskontovanja jenaki periodičnih 78, , nakon ćega se dobiju jednaki iznosi diskontovanja jenaki periodičnih iznosa iz prinosa i troškova investicije. Anuiteti se mogu izračunati pomoću formule: 76 godišnjih prinosa i troškova ulaganja. Anuitetifakultet, se mogu izračunati pomoću formule: Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski 2006., str. 385 godišnjih prinosa i troškova ulaganja. Anuiteti se mogu izračunati pomoću formule: 77 Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str. 390. ∑ . ∑ . 127 vidimo da je metod anuiteta izveden iz metoda neto sadašnje vrijednosti. vidimo je metod anuiteta izveden izveden izizmetoda netoneto sadašnje vrijednosti. vidimo da jedametod anuiteta metoda sadašnje vrijednosti.

OsnovniOsnovni uslov za prihvatanje investicijskog primjenomovog ovog metoda viši za prihvatanje investicijskogprojekta projekta primjenom metoda je višije Osnovni uslov uslov za prihvatanje investicijskog projekta primjenom ovog metoda je viši iznosiznos sadašnje vrijednosti primitka od iznosa sadašnjih vrijednosti izdataka. To znači sadašnjevrijednosti vrijednosti primitka primitka od sadašnjih vrijednosti izdataka. To znači da iznos sadašnje odiznosa iznosa sadašnjih vrijednosti izdataka. Tojeznači da jeprojekt projekt prihvatljiv, ako je razlika sadašnje vrednosti ukupnih primitaka i sadašnje prihvatljiv, ako je razlika sadašnje vrednosti ukupnih primitaka i sadašnje vrijednosti da je projekt prihvatljiv, ako je razlika sadašnje vrednosti ukupnih primitaka i sadašnje vrijednosti pozitivna. U izboru, predlaže koji ima ukupnihukupnih izdataka izdataka pozitivna. U izboru, predlaže se onaj projekatse kojionaj ima projekat najviši iznos vrijednosti ukupnih izdataka pozitivna. U izboru, predlaže se onaj projekat koji ima najviši iznosneto anuiteta neto primitka. anuiteta primitka. najviši iznos anuiteta neto primitka. 127

Rovčanin Adnan, Upravljanje finansijama, Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2006., str. 390.

166

POSLOVNE FINANSIJE

SADRŽAJFINANSIJAMA INOVATIVAN PRISTUP

VIII. INOVATIVAN PRISTUP FINANSIJAMA 1. Općenito o inovacijama Inovacija je pojam koji se koristi da bi opisao način kako se kreira nova vrijednost razvojem i primjenom znanja i vještina. Sa inovativnošću se stvaraju prilike za profitabilnu primjenu novih rješenja i potragu za takvim prilikama sve do njihovog prihvatanja u praksi. Globalno tržište tjera preduzeća ne samo na inovativnu djelatnost, već i na ubrzano širenje novih tehnologija kroz cijelu privredu. U kontekstu savremenih ekonomskih kretanja znanje se pojavljuje kao glavna ekonomska kategorija, bilo kao tržišna roba po sebi, bilo kao opredmećenje u inovacijama i ljudskim resursima, ili kao ulaganje u nematerijalna dobra, prvenstveno u razvoj, istraživanje i obrazovanje kao pokretače tehnoloških promjena. Time inovacija postaje specifična karakteristika savremenih društava128. Osnova inovacija su ideje, a osnova ideja je znanje, koje se stiče kroz obrazovni sistem. To ukazuje da se preduzeća trebaju sve više pretvarati u inovativna, pri čemu kao predmet inovacije nisu samo inovacije operacija, inovacije proizvoda i usluga, već inovacije strategija i inovacije menadžmenta, koje predstavljaju aktivnosti procesa inovacije. U svrhu pametnog razvoja, inovacije trebaju da budu top prioritet politike u našoj zemlji. Inovacija je sve ono što značajno mijenja način na koji se obavlja posao ili značajno mijenja organizacijski oblik i samim tim pospješuje ostvarivanje organizacijskih ciljeva preduzeća. Inovacija menadžmenta sa kojom se završava proces inovacije, mijenja način na koji menadžeri obavljaju planirane poslovne aktivnosti i tako poboljšava organizacijsku uspješnost129. Inovacija je iterativni proces u kome se do rješenja dolazi putem pokušaja i pogrešaka. Ono što nedostaje našim preduzećima su inovatori koji imaju snage promijeniti rukovođenje u preduzećima iz temelja, što podrazumijeva ozbiljno suprostavljanje postojećem stanju. U hijerarhiji inovacije u kojoj viši redovi označavaju stepen stvaranja vrijednosti i odbrane od konkurenata, inovacija menadžmenta je na vrhu piramide. Stoga je ova aktivnost procesa inovacije ključna aktivnost kojom se može postići trajna, a ponekd i revolucionarna prednost. U svijetu oštre konkurencije, operativna izvrsnost je značajna za kratkoročnu prednost, no u odsutnosti inovacije menadžmenta teško je postići trajnu/održivu konkurentsku prednost. 128 Iskaović Mirsad, Semestralni rad: Inovacije u obrazovanju, poduzetništvu i turizmu u funkciji prevazilaženja krize i ubrzanog razvoja. 129 Emin Hatunić, Mirsad Isaković, Menadžment i ekonomija u funkciji privednog razvoja Bosne i Hercegovine, Tuzla: OFF-SET, 2012, str.32.

POSLOVNE FINANSIJE

167

SADRŽAJFINANSIJAMA INOVATIVAN PRISTUP

Inovacije operacija utiču na operativnu efikasnost, ali to čine i drugi konkurenti, tako da je teško postući konkurenski uspjeh sa ovom aktivnošću procesa inovacije. I inovacija proizvoda/usluga može u kratkom roku osigurati preduzeću konkurentsku prednost. Međutim većina proizvoda brzo dobiju svoju imitaciju. Stoga revolucionarni proizvodi rijetko kada preduzeću osiguravaju dugotrajno vodstvo u industriji. Inovacija strategije mjenja poslovne modele, od kojih se teško konkurenti mogu odbraniti. Ključ procesa inovacije je u stvaranju dobrog poslovnog ambijenta. Inovacije strategije i inovacije menadžmenta, kao i stalna usavršavanja i primjena znanja, inovativnom preduzeću donose niz prednosti. Inovacije nisu samo nove tehnologije ili novi proizvodi, nego su to i novi i pametniji načini za obavljanje poslova, nove metode upravljanja, novi poslovni sistemi ili nove usluge. Inovacije ne donose samo veći razvoj, više poslova i kapitala, one dovode do stvaranja razvoja baziranog na znanju. U inovacijske procese, također, spadaju sitna poboljšanja proizvodnih i uslužnih procesa, koje predlažu zaposleni, zatim prijedlozi istraživanja i razvoja, dizajniranje, marketinške aktivnosti i sve drugo što stvara nova primjenljiva znanja. Inovacija ima sistematiziranu i kodificiranu sposobnost sinergijskog djelovanja organizacije (misli se na preduzeće) s procesima, kulturom i vođenjem130, kojima se stiče organizacijski, potrošački i realacioni kapital. Inovacije utiču na poboljšanje bazičnog poslovanja i bitno proširuje srž poslovanja preduzeća. U uslovima žestoke konkurencije i zasićenog tržišta preduzeća koja ne inoviraju svoje poslovne procese, u koje spadaju i finansije, i procese obnove i razvoja, ne samo da stagniraju već i propadaju. Procesi globalizacije i radikalnih tehnoloških promjena na kraju 20. veka kreirali su novu realnost, u kojoj je inovacija jedan od ključnih elemenata konkurentske/kompetitivne prednosti preduzeća i nacionalne ekonomije. Mala ili velika poduzetništva ukoliko žele da opstanu i dominiraju na lokalnom i globalnom tržištu moraju pratiti promjene. Ona preduzeća koja uče, u kojima ljudi kontinuirano proširuju svoje kompetencije, sposobnosti vođenja, sposobnosti uređivanja dobrih odnosa zasnovanih na međusobnom poštovanju i međusobnom povjerenju, su prilagodljiva i inovativna. Stoga pojedinačne sposobnosti zaposlenih treba kontinuirano poboljšavati. U današnje vrijeme preduzeća mogu preživjeti samo uz pomoć impresivne inovacije menadžmenta. Inovativnost i inovacije, koje osiguravaju pametan razvoj, top prioritet su evropske politike. Evropa je kao na odgovor na izazove globalizacije usvojila Lisabonsku agendu, kojom je uspostavljen set ambicioznih ciljeva baziranih na ideji da Evropa treba ojačati inovacije i istraživanja kako bi ostala konkurentna. 130

Emin Hatunić, Telekomunikacije i biznisi, Tuzla: OFF-SET, 2006, 154

168

POSLOVNE FINANSIJE

SADRŽAJFINANSIJAMA INOVATIVAN PRISTUP

2. Inovacije u finansijama Snažni inflatorni trendovi tokom 1970-tih i 1980-tih godina uticali su na proces inovacije finansijskog upravljanja, naročito kod zajmodavaca dugoročnih zajmova, koji napuštaju politiku fiksnih kamata i prelaze na tzv. varijabilne kamatne stope. Izobličavanje računovodstvenih prikaza profita i, na toj osnovi, poreza, troškova amortizacije i troškova zamjene zbog uticaja inflacije na realnost finansijskih izveštaja doprinijelo je rastu rizika u oblasti kapitalnih ulaganja i finansijskih odluka, vrijednovanja firmi, troškova eksternog finansiranja, kamatnih stopa na kratkoročne kredite i dugoročne obveznice restriktivne monetarne politike i ekspanzivne fiskalne politike. U tom kontekstu, računovodstvo kao najznačajnija informacijska osnova poslovnih finansija uz berzanske i tržišne upravljačke informacije postaje najpouzdanije. A to zajedno sa rastućim rizikom u novim tehnologijama i nivoom nesigurnosti u poslovanju preduzeća implicira unapređenje tehnike predviđanja i prognoziranja u finansijskom poslovanju na principu računarskih modela finansijske analitike, upravljanja, planiranja i prognoziranja. Inovacija finansijskog menadžmenta u biznis upravljanju poduzetničkim ekonomijama predstavlja imperativ trenutka. U inovativnim pristupima finansijskom planiranju predviđanje se ostvaruje putem finansijski internih i ekstenih analiza koje su strateškog karaktera. Finansijske inovacije, koje imaju izuzetan značaj za razvoj finansijskog tržišta, se koriste prije svega kao efikasno sredstvo zaštite od rizika ulaganja investitora. Inovativna djelatnost poslovnih finansija ukazuje da je realno očekivati intezivniju primjenu zamjenljivih obveznica u budućnosti. U razvijenim zemljama stepen privrednog razvoja zavisi od načina funkcioniranja finansijskog sistema, čija je uloga da omogući nesmetan tok sredstava u nacionalnoj ekonomiji. Snažan, efikasan i stabilan finansijski sistem predstavlja uslov za uspješno funkcioniranje privrednog sistema, a to znači rast i razvoj nacionalne ekonomije. Posebno su važne, interesantne i značajne finansijske inovacije koje obuhvataju nove instrumente, metode i tehnike finasijskog poslovanja, odnosno upravljanja finansijama. Njihov cilj je povećanje mobilnosti novca, zaštita od rizika, odnosno stabilnije sigurnije i efikasnije poslovanje. U evoluciji poslovnih finansija finansijske inovacije se ogledaju kroz uvođenje novih finansijskih berzanskih instrumenata, emisiju velikih blokova vrijednosnih papira sa fiksnim prinosom i imovinskih vrijednosnih papira. Rastuća potreba za spoljnim izvorima finansiranja preduzeća nametnula je poslovnim finansijama proučavanje problema likvidnosti i eksternog finansiranja i trojnih izvora finansiranja dugoročnih ulaganja131. Slijedi, zatim, rastući interes za vrijednosne papire, za ulogu investicijskih bankara za očuvanje zdrave finansijske strukture, za analizu novčanih tokova preduzeća (cash flows) 131

Ristić Žarko, Komazec Slobodan, Globalni finansijski menadžment, Beograd: EtnoStil, 2011., str189

POSLOVNE FINANSIJE

169

SADRŽAJFINANSIJAMA INOVATIVAN PRISTUP

i njihovog planiranja i budžetiranja. Na primjer, repo ugovor predstavlja instrument tržišta novca i jednu od najuspješnijih finansijskih inovacija. Računarska tehnologija i nova tehnika izbora kapitalnih investicijskih projekata produbile su teorijska i empirijska istraživanja u okviru efikasne politike alokacije finansijskih resursa preduzeća i politike budžetiranja kapitala. Simultano, razvijaju se finansijski modeli zaliha, gotovine, potraživanja i fiksnih sredstava, kao i ekonometrijski modeli u oblasti mikrofinansijskog upravljanja i modeli za vrijednovanje preduzeća. U odnosu na inovacijske koncepte vrijednovanja preduzeća započela su kritička preispitivanja strukture kapitala i politike dividendi firme132. Snažni inflatorni trendovi tokom 1970-tih i 1980-tih godina uticali su na proces inovacije finansijskog upravljanja, naročito kod zajmodavaca dugoročnih zajmova, koji napuštaju politiku fiksnih kamata i prelaze na varijabilne kamatne stope. Inovacija finansijskog menadžmenta u biznis upravljanju preduzetničkim ekonomijama jeste imperativ trenutka133. Na osnovu inovativnog djelovanja, kompleksniji pristup unapređenju finansijske funkcije pretpostavlja slijedeće uslove: novi inovirani model finansijskog menadžmenta, prihvatanje i korištenje finansijskih inovacija, inovativan koncept upravljanja finansijskim sredstvima, značajno inoviran organizacijski pristup Evropski monetarni sistem, evropska novčana jedinica (EURO), ali i sve veća koordinacija makroekonomskih politika niza razvijenih privreda traže potpuno drugačiju filozofiju odnosa upravljanja finansijama. Savremeno bankarstvo u svijetu prolazi kroz novu fazu duboke transformacije. Radi se ne samo o novim oblicima poslova vezanih za novčane operacije, već i realne transakcije, informacijsku tehnologiju, kooperaciju, povezivanje bankarskog i realnog sektora privrede. Banke ulaze u spektar novih klasično nebankarskih poslova. Eksplozivan rast nebankarskih finansijskih institucija i sve razvijenije funkcije tržišta novca i tržišta kapitala, klasične banke stavljaju u položaj traženja novih metoda izvora sredstava, uz nove oblike oštre konkurentske borbe kamatnim i drugim uslovima sa brojnim ostalim nosiocima novca i štednje (kapitala). Proces koncentracije i centralizacije novca i kapitala, praćen istovremenim procesom internacionalizacije kapitala i bankarskih operacija, stvara novi tip banaka sve više uključenih u međunarodne finansijske tokove. Internacionalizacija poslova savremenih banaka praćena je i sve većim širenjem mreže banaka, uz sve raznovrsnije bankarske poslove. Disperzija banaka postaje stalni proces. To stvara novi tip univerzalne banke. Proces univerzalizacije poslovanja i spajanja poslovnih operacija preko mnogih banaka vodi novim procesima veće mobilnosti novca i bankarskog kapitala. 132 133

Ristić Žarko, Komazec Slobodan, Globalni finansijski menadžment, Beograd: EtnoStil, 2011., str190 Ristić Žarko, Komazec Slobodan, Globalni finansijski menadžment, Beograd: EtnoStil, 2011., str 190

170

POSLOVNE FINANSIJE

SADRŽAJFINANSIJAMA INOVATIVAN PRISTUP

Sistem i mehanizam finansiranja ekonomskog rasta u uslovima stalne ekonomske i monetarne nestabilnosti predstavljaju danas jedno od fundamentalnih pitanja svake ekonomije i politike razvoja. Ovo pitanje sve više dolazi u samo središte interesa kako ekonomske teorije, tako i razvojne i stabilizacione politike. Ekonomska teorija, prije svega, nastoji da pronađe odgovarajući model optimalnog i srabilnog ekonomskog rasta, a makroekonomska politika uravnotežen i dovoljno stabilan dugoročni ekonomski rast, uz optimalno korištenje faktora rasta. Strategija finansiranja ekonomskog rasta nije samo pitanje formiranja, koncentracije i prelivanja, odnosno upotrebe (korišćenja) akumulacije ili štednje, već je to kristalizacija ukupnih odnosa svih struktura i institucija unutar određene privrede i društva. To je rezultat i odnosa prema faktorima proizvodnje, rezultatima reprodukcije, efikasnosti, odnosa snaga već formiranih struktura u društvu134. Finansijskom tržištu, koje je u našoj zemlji nerazvijeno, neophodne su inovacije. Inače kada se govori o finansijskom tržištu neophodno je vidjeti u kakvom se ekonomskom okruženju nalazi tržište. Naša država se nalazi u ekonomskim problemima. Njeno finansijsko tržište je nerazvijeno, što znači da nisu adekvatno zastupljeni svi djelovi finansijskog tržišta. Pokretači finansiskog tržišta su finansijske institucije. U ekonomsko razvijenim privredama su imanentne pojave finansijskih instrumenata i dobra povezanost, što nesumljivo dovodi do optimalne alokacije finansijskih resursa u privredi. Razvoj finansijskog tržišta u našoj zemlji, a samim tim, afirmaciju njegove razvojne uloge u ekonomiji, enemogućila je duboka politička kriza135. Iskustvo pokazuje da finansiranje privredng razvoja putem finansijskog tržišta daje najbolje rezultate. Osnovna obilježja privrednog razvoja su: rast BDP (bruto domaćeg proizvoda) per capita (po glavi stanovnika), rast efikanosti, odnosno rast produktivnosti ekonomskog sistema. Stoga je neophodno inovirati preduzeća u našoj zemlji, inoviranjem modela rukovođenja po uzoru na model menadžmenta budućnosti136. Inoviranjem rukovođenja preduzeća, inovirat će se strategija, proizvodi/usluge i operacije. Finansije u procesu strateškog menadžmenta su aktivnosti formulacije i implementacije strategije u poslovnom planu preduzeća. U poslovnom planu preduzeća finansijskim planom se objedinjuje budžeti svih poslovnih funkcija. Svako funkcionalno područje preduzeća (funkcionalni nivo menadžmenta) definira svoju poslovnu misiju, ciljeve i funkcionalnu strategiju. Nakon definiranja poslovne misije, čiji je okvir misija preduzeća, definiraju se ciljevi finansijske funkcije. Finansijskim planom se objedinjuju prioriteti i budžeti svih glavnih planova funkcionalnih područja preduzeća. U promatranju finansija u kontekstu poslovnog procesa, vidimo da inoviranje finansija, spada u domen inoviranja procesa strateškog menadžmenta. 134 135 136

Ristić Žarko, Komazec Slobodan, Globalni finansijski menadžment, Beograd: EtnoStil d.o.o,, str. http://www.scribd.com/doc/77106247/FINANSIJSKO-TR%C5%BDI%C5%A0TE Hatunić Emin, Menadžment budućnosti, Tuzla: OFF-SET i AVAZ, 2011.

POSLOVNE FINANSIJE

171

SADRŽAJFINANSIJAMA INOVATIVAN PRISTUP

Inovacija ima snagu stvaranja konkurentske prednosti, stoga se ne smije zanemariti ili dozvoliti da zavlada kratkovidnost, koja je razlog da većina preduzeća u našoj zemlji ne koriste inovaciju kao način za ublažavanje krize i ubrzani razvoj. S inovacijom se smanjuju troškovi proizvodnje/usluživanja i birokratije (administracije), a povećava se produktivnost. To rezultira većoj efektivnosti i efikasnosti preduzeća. Na kraju poslužimo se načinom kako Evopa osigurava bolji pristup finansijama. Okvirni program za konkurentnost i inovacije (CIP) ima za cilj da se potakne konkurentnost evropskih kompanija/poduzeća. Podupiranjem inovativnih aktivnosti, osigurava bolji pristup finansijama te osiguravaju usluge za potporu poslovanju u regijama. Okvirni program potiče bolje korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) te pomaže u razvoju informacijskog društva. Inovativnim projektima na tržištu partnerskim se pristupom omogućava da svi koji imaju realne šanse za pozitivan i održiv razvoj zaista uspiju na tržištu. To je mogučnost da se definira najbolja varijante finansijskog aranžmana za odgovarajući projekt.

172

POSLOVNE FINANSIJE

TABLICE SLOŽENOG SADRŽAJ INTERESA TABLICE SLOŽENOG INTERESA136 Tablica – I, faktor akumulacije Dekurzivno računanje složenog interesa: ௡௣௘௥

‫ܫ‬௥௔௧௘ ൌ ‫ܸܨ‬ሺ‫݁ݐܽݎ‬Ǣ ݊‫ݎ݁݌‬Ǣ Ǣ െͳሻ ൌ ሺͳ ൅ ‫݁ݐܽݎ‬ሻ௡௣௘௥

gdje je: ࢘ࢇ࢚ࢋ ൌ ࢏ ൌ ݇ܽ݉ܽ‫ܽ݌݋ݐݏܽ݊ݐ‬Ǣ ࢔࢖ࢋ࢘ ൌ ࢔ ൌ ܾ‫݆ܽ݊݁©ܽ݉ܽ݇ݑܽ݀݋݅ݎ݁݌݆݋ݎ‬

Na Slici 1. je prikazan skup brojeva koji pripadaju prvoj tablici prema sintaksi: FV(rate;nper;;-1) za broj perioda nper = 1, 2,…21 i kamatnu stopu rate = 1 %, 2 %, …10 %.

Slika 1. Primjer 1.

Primjer 2. 136

Harun Kuč: Finansijske funkcije u Excelu kroz primjere, Zenica, 2000. godine

POSLOVNE FINANSIJE

173

134

TABLICE SLOŽENOG SADRŽAJ INTERESA Primjer 3.

Primjer 4.

Na Slici 2. je prikazan skup brojeva koji pripadaju prvoj tablici prema sintaksi: FV(rate;nper;;-1) za broj perioda nper = 1, 2,…21 i kamatnu stopu rate = 11 %, …19 %.

Slika 2.

174

POSLOVNE FINANSIJE

135

TABLICE SLOŽENOG SADRŽAJ INTERESA

Primjer 5. �� ��� � �� � ��%��� � �����%� �5� � ��� = 9,265521

Tablica – I, anticipativno računanje složenog interesa:

Vrijednosti prve tablice pri anticipativnom obračunavanju složenog interesa, izračunavamo takođe posredstvom funkcije buduće vrijednosti FV, uz prethodnu transformaciju anticipativne kamatne stope q u dekurzivnu kamatnu stopu rate. Relacija koja povezuje ove dvije stope, kada je poznata anticipativna stopa, glasi: ���� �

� ���

pri čemu je anticipativna stopa q izražena u procentima. Na primjeru koji slijedi vidjet ćemo kako se anticipativna stopa q = 5 % transformiše u odgovarajuću dekurzivnu kamatnu stopu. Primjer 1. Kojoj dekurzivnoj kamatnoj stopi odgovara anticipativna stopa 5 %? ���� �

� 5% 5% � � � 5,����5�% � � � � � 5% 0,95

Dakle, dekurzivna stopa rate = 5,263158% odgovara anticipativnoj stopi q = 5%.

POSLOVNE FINANSIJE

175

136

TABLICE SLOŽENOG SADRŽAJ INTERESA Primjer 2. FV(5,263158%;5;;-1) = 1,292355435 (Slika 1.).

Slika 1. Opšti oblik po kojem funkcija FV izračunava vrijednosti prve tablice pri anticipativnom obračunavanju kamata, glasi: ����

��

� �� �

� 1 � ����� � �1� � �1 � ������ 1��

Na Slici 2. prikazan je skup brojeva, koji pripadaju prvoj tablici koja se primjenjuje izračunavanje uvećanog kapitala pri anticipativnom računanju interesa, prema sintaksi: FV(q/(1-q);nper;;-1) za broj perioda nper = 1, 2, 3, …21 i kamatnu stopu q = 1 %,…10%.

176

POSLOVNE FINANSIJE

137

TABLICE SLOŽENOG SADRŽAJ INTERESA

Slika 2. Primjer 3. FV(12%/0,88;17;;-1)=8,786068268(slika 3.).

Slika 3.

POSLOVNE FINANSIJE

177

138

TABLICE SLOŽENOG SADRŽAJ INTERESA Primjer 4. U ovom primjeru q = 18 %; nper = 4.

Primjer 5. Ovdje je: q = 48 %; nper = 44. Tablica – II, diskontni faktor Dekurzivno računanje složenog interesa: ����

������ � �������� ����� � �1� �

1 1 � ���� ���� �1 � ����� �����

gdje je: ����� � � � �������������� ������ � � � �����������������������

Ove tablice koristimo za izračunavanje početne, odnosno sadašnje vrijednosti kapitala pri dekurzivnom računanju složenog interesa. Na Slici 1. prikazan je dio tabličnih vrijednosti iz skupa druge tablice, pri dekurzivnom računanju kamata.

Slika 1.

178

POSLOVNE FINANSIJE

139

TABLICE SLOŽENOG SADRŽAJ INTERESA Primjer 1. Primjer 2. Primjer 3. Primjer 4.

Na Slici 2. prikazan je još jedan podskup brojeva iz skupa druge tablice pri dekurzivnom računanju kamate.

Slika 2.

POSLOVNE FINANSIJE

179

140

TABLICE SLOŽENOG SADRŽAJ INTERESA Primjer 5. U ćeliji D8 upisana je sintaksa: =PV($D$1;A8;;-1) koja daje vrijednost 0,313925.

Primjer 6. Primjer 7. Primjer 8.

II – tablica, anticipativno računanje složenog interesa ����

���

�

1

�����

� �1 � ������ � �� �

gdje je: �� � ���������������������������� ��� �

180

�

� � ����� � �1� 1��

���

� �������������������� POSLOVNE FINANSIJE

141

TABLICE SLOŽENOG SADRŽAJ INTERESA Ove tablične vrijednosti služe kao faktor za izračunavanje početnog kapitala pri anticipativnom računanju složenog interesa. Primjer 1. PV(A1;15;;-1) = 0,46329123 (Slika 1.).

Ova vrijednost odgovara izrazu: ����� �

Primjer 2.

����� �

Primjer 3.

Slika 1.

1 5% � �1 � 5%��� � ���63��1�3 � �� � � 15� � �1� �� � 1 � 5%

1 6% � �1 � 6%��� � ����533���656����� � �� � � 5�� � �1� �� � 1 � 6% ����� �

1 3% � �1 � 3%��� � ��6�3��� � �� � � 13� � �1� �� � 1 � 3%

POSLOVNE FINANSIJE

181

142

TABLICE SLOŽENOG SADRŽAJ INTERESA Na Slici 2. prikazan je dio druge tablice pri anticipativnom računanju složenog interesa.

Slika 2. Primjer 4.

182

POSLOVNE FINANSIJE

143

TABLICE SLOŽENOG SADRŽAJ INTERESA Primjer 5.

Primjer 6. Tablica – III, faktor dodatnih uloga dekurzivno računanje složenog interesa  uplate ili isplate se pojavljuju na početku perioda

odnosno:

���� �������

����

����

���

���

� � �������� ����� ��� � �� � � ����� � � �� � ������ ����

������� � �� � ����� ·

�� � ��������� � � ����

gdje je: ���� � � � ������� ������ ���� � � � ���� ������� ����������

Ovaj izraz služi da se izračuna zbir od nper jednakih periodičnih iznosa (uplata ili isplata) pri dekurzivnom računanju složenog interesa. Na Slici 1. prikazan je dio treće tablice.

Slika 1. POSLOVNE FINANSIJE

183

144

TABLICE SLOŽENOG SADRŽAJ INTERESA Primjer 1.

Primjer 2. Primjer 3.

184

͹ǡͷ͵ʹ͹ʹͻͶͳ ൌ ‫ܸܨ‬ሺʹ͹ΨǢ ͶǢ െͳǢ Ǣ ͳሻ

POSLOVNE FINANSIJE

145

TABLICE SLOŽENOG SADRŽAJ INTERESA Primjer 4.

Primjer 5.

Primjer 6. �� �����



��

� � 1,12� � ���

1,12 · �1,12�� � 1� � �1,0�2��2�� � ���12�� 1�� �1� � 1� 0,12

uplate ili isplate se pojavljuju na kraju perioda

������ �������

odnosno:

������

� 1 � �������� ����� �1� � � ������

������� POSLOVNE FINANSIJE

���

�1�

� �����

������

� � �1 � ������

�1 � ��������� � 1 ����

���

185

146

TABLICE SLOŽENOG SADRŽAJ INTERESA Primjer 1. FV(4,5%;5;-1) = 5,47070926 (Slika 1.)

Slika 1.

Primjer 2.

ହିଵ ‫ܫܫܫ‬ସǡହ

ସ

൅ ͳ ൌ ‫ܸܨ‬ሺͶǡͷΨǢ ͷǢ െͳሻ ൌ ෍ ͳǡͲͶͷ௞ ൌ ͷǡͶ͹Ͳ͹Ͳͻ͹ʹ͸ ௞ୀ଴

ͳǤͳ͸͵ǡͻͲͺͷʹͺ͹ͻ͸ͻ͸ ൌ ‫ܸܨ‬ሺͳͲΨǢ ͷͲǢ െͳሻ

Primjer 3.

ହ଴ିଵ ‫ܫܫܫ‬ଵ଴

ସଽ

൅ ͳ ൌ ‫ܸܨ‬ሺͳͲΨǢ ͷͲǢ െͳሻ ൌ ෍ ͳǡͳ௞ ௞ୀ଴

ͳ͹ǡͺͺͺͶͷͳʹ͹Ͳͺ͹ ൌ ‫ܸܨ‬ሺ͹ΨǢ ͳʹǢ െͳሻ

‫଻ܫܫܫ‬ଵଶିଵ

186

ଵଵ

൅ ͳ ൌ ‫ܸܨ‬ሺ͹ΨǢ ͳʹǢ െͳሻ ൌ ෍ ͳǡͲ͹௞ ௞ୀ଴

POSLOVNE FINANSIJE

147

TABLICE SLOŽENOG SADRŽAJ INTERESA anticipativno računanje složenog interesa 

uplate ili isplate se pojavljuju na početku perioda

௡௣௘௥ ‫ܫܫܫ‬௤

௡௣௘௥

ൌ ෍

௞ୀଵ

‫ܫ‬௤௞

ߩ௡௣௘௥ െ ͳ ‫ݍ‬ ൌߩȉ ൌ ‫ ܸܨ‬൬ Ǣ ݊‫ݎ݁݌‬Ǣ െͳǢ Ǣ ͳ൰ ͳെ‫ݍ‬ ߩെͳ

gdje je: ࢗ ൌ ܽ݊‫ܽ݌݋ݐݏܽ݊ݐܽ݉ܽ݇ܽ݊ݒ݅ݐܽ݌݅ܿ݅ݐ‬Ǣ ࣋ ൌ

ଵ

ଵି௤

ൌ ܽ݊‫ݎ݋ݐ݂݇ܽ݅݊ݒ݅ݐܽ݌݅ܿ݅ݐ‬

Na Slici 1. prikazan je dio tabličnih vrijednosti koje služe za izračunavanje sume od nper jednakih periodičnih iznosa (uplata ili isplata) pri anticipativnom računanju složenog interesa.

Slika 1.

POSLOVNE FINANSIJE

187

148

TABLICE SLOŽENOG SADRŽAJ INTERESA Primjer 1.

� �����

�

� � � ��� � �� � ���

19% � �� �1� � 1� 1 � 19%

Primjer 2.



uplate ili isplate se pojavljuju na kraju perioda ������

����

�1�

����� � 1 � � �� � � ����� �1� 1�� ��1

� � � ����� �1� � �� � � ���� � 1� �1� � 1� � 1 �� � 1�� 1��

188

POSLOVNE FINANSIJE

149

TABLICE SLOŽENOG SADRŽAJ INTERESA Primjer 1.

1���������������� � ����������� 1�� �1�

Tablica – IV, faktor sadašnje vrijednosti

odnosno:

����

����

����

���

���

� ������ � �������� ����� �1� � � ������ � � ����

������ �

1 �1 � ������

�1 � ��������� � 1 1 ���� � � �1 � ������ � ���� ���� ���� � �1 � �����

gdje je: ���� � � � ������� ������ ���� � � � ���� ������� ���������� POSLOVNE FINANSIJE

189

150

TABLICE SLOŽENOG SADRŽAJ INTERESA Na Slici 1. prikazan je dio četvrte tablice za dekurzivan način računanja složenog interesa.

Primjer 1.

Slika 1.

Primjer 2. PV(5%;15;-1)=10,379658038 Primjer 3. PV(10%;15;-1)=7,606079506 Nije teško uočiti da četvrte tablice predstavljaju zbir drugih tablica i da se koriste za izračunavanje sadašnje(diskontovane) vrijednosti zbira jednakih periodičnih iznosa (uplata ili isplata) pri dekurzivnom računanju složenog interesa. Gornji izrazi podrazumijevaju uplate ili isplate na kraju perioda.

190

POSLOVNE FINANSIJE

151

TABLICE SLOŽENOG SADRŽAJ INTERESA 

Ako se uplate ili isplate pojavljuju na početku perioda, tada se koristimo izrazima: ������

odnosno: ������ ������

������ ������

� � � �������� ����� ��� � ��

� � � � � ������ � ���

�� � ��������� � � � � ���� ���� � � �� � ������ � ������ ���� ���� � �� � �����

Na Slici 1. je prikazan dio četvrte tablice pri dekurzivnom računanju složenog interesa, gdje se uplate ili isplate dešavaju na početku perioda.

Slika 1.

POSLOVNE FINANSIJE

191

152

TABLICE SLOŽENOG SADRŽAJ INTERESA Primjer 1.

Primjer 2.

IV - tablica pri anticipativnom računanju složenog interesa 

uplate ili isplate se pojavljuju na kraju perioda

௡௣௘௥ ‫ܸܫ‬௤

192

௡௣௘௥

ൌ ෍ ‫ܫܫ‬௤௞ ൌ ௞ୀଵ

ߩ௡௣௘௥ െ ͳ ͳെ‫ݍ‬ ‫ݍ‬ ௡௣௘௥ ൌ ȉ ൫ͳ െ ‫ܫܫ‬௤ ൯ ൌ ܸܲ ൬ Ǣ ݊‫ݎ݁݌‬Ǣ െͳ൰ ௡௣௘௥ ሺߩ െ ͳሻ ȉ ߩ ‫ݍ‬ ͳെ‫ݍ‬

POSLOVNE FINANSIJE

153

TABLICE SLOŽENOG SADRŽAJ INTERESA Primjer 1. PV(5%/(1-5%);30;-1) = 14,92186349 (Slika 1.).

Slika 1. Ovaj rezultat odgovara sljedećem izrazu:



����� � �� �

5% � ��� ��� � ���5�����%� ��� ��� � �������� � � 5%

uplate ili isplate se pojavljuju na početku perioda ������ ���

� � � � ���� �

������

��� POSLOVNE FINANSIJE

������ ���

����� � � �� � �� � �������

� � � � �� � � ����� ��� � �� ���

193

154

TABLICE SLOŽENOG SADRŽAJ INTERESA Primjer 1. PV(5,2632%;30;-1;;1) = 15,71 (Slika 1.).

Slika 1. Ovaj rezultat odgovara sljedećem izrazu: 5% ������� � � � �� � � ��� ��� � �� � ���5�����%� ��� ��� � �� � �5�����5��� � � 5% Primjer 2.

194

POSLOVNE FINANSIJE 155

TABLICE SLOŽENOG SADRŽAJ INTERESA

Ovaj rezultat odgovara sljedećem izrazu: 18% ���� ���� � 1 � �� � � ��� �1� � 1� � ����1���1�%� ��� �1� � 1� � ����������8 1 � 18% Tablica – V, anuitetni faktor ����

����� �

1

���� ������

koji odgovara Excelovoj sintaksi:

�

�1 � ��������� � ���� ���� � ���� �1 � ��������� � 1 1 � ������

����

����� � ��������� ����� �1�

gdje je: ���� � � � ������� ������ ���� � � � ���� �������

Na Slici 1. prikazan je dio pete tablice.

Slika 1.

POSLOVNE FINANSIJE

195

156

TABLICE SLOŽENOG SADRŽAJ INTERESA Primjer 1. ��1������������1�� � ������� �� �1�

Primjer 2. Primjer 3. Primjer 4.

. �����������1����1� � ������� ��� �1� ��1����1���1������ � ������� 1�� �1�

��1��������������� � ����1��� 1�� �1� Tablica – VI, anuitetni faktor pri anticipativnom računanju interesa na interes ����

��

koji odgovara Excelovoj sintaksi: ����

���

�

1�

1

������ ������

�

�

����

1 � ���

� � ��� � � ����� �1� � 1� 1��

gdje je: � � ������������� ������� ������ ���� � � � ���� �������

196

POSLOVNE FINANSIJE

157

TABLICE SLOŽENOG SADRŽAJ INTERESA Primjer 1. ���4���2��2��4��4� � ��� �

�%

���%

� 4�� ��� � ��

Primjer 2. ��24����2�������2� � ��� �

POSLOVNE FINANSIJE

24% � ��� ��� � �� � � 24%

197

158

TABLICE SLOŽENOG SADRŽAJ INTERESA Dakle, sve tablice složenog interesa za dekurzivnu kamatnu stopu �����možemo izvesti iz „čarobne“ Excelove formule:

�1 � ��������� � 1 � �� � � ���� Posredstvom izraza koji povezuje dekurzivnu i anticipativnu stopu: � ���� � 1�� �� · �1 � ��������� � ��� · �1 � ���� · ����� ·

„čarobnu“ Excelovu formulu možemo napisati u formi izraza: �� · �

����

1 � 1��

1 ���� � �1 � 1�� � ��� · �1 � · ����� · � �� � � � 1�� 1�� �

Za slučaj kada je, ����� � ����formula poprima oblik: �� · �

����

1 � 1��

1 ���� � �1 1�� � ��� · � �� � � � 1�� �

Kada je, ����� � ����formula poprima oblik: ����

odnosno:

1 � �� · � 1��

�� · �

1 ���� � �1 1 1�� �· � ��� · � � �� � � � 1�� 1�� ����

1 � 1��

�

1 ���� � �1 1�� � ��� · � �� � � � �

Važno je naglasiti da već gotove Excelove finansijske funkcije možemo koristiti i za dekurzivnu i za anticipativnu kamatnu stopu.

198

POSLOVNE FINANSIJE

204

LITERATURA

LITERATURA 1.

Dautbegović Ismet

Finansije i finansijsko pravo - 7 prošireno i izmjenjeno izd. Sarajevo: Magistrat, 2004.

2.

Emin Hatunić, Mirsad Isaković

Menadžment i ekonomija u funkciji privednog razvoja Bosne i Hercegovine, Tuzla: OFF-SET, 2012

3.

Hatunić Emin

Telekomunikacije i biznisi, Tuzla: OFF-SET, 2006

4.

Hatunić Emin

Osnove novog menadžmenta, Tuzla: Off-set, 2010

5.

Hatunić Emin

Menadžmenta budućnosti, Tuzla: Off-set, 2011

6.

Isaković Mirsad

Semestralni rad: Inovacije u obrazovanju, poduzetništvu i turizmu u funkciji prevazilaženja krize i ubrzanog razvoja.

7.

Kešetović Izudin

Monetarne finansije, Kalesija: 2007.

8.

Kuč Harun

Finansijska matematika kroz prizmu finansijskih funkcija u Excelu, Zenica: 2000.

9.

Kuč Harun

Finansijske funkcije u Excelu kroz primjere, Zenica, 1999.

10.

Kuč Harun

Statistika u Excelu, Zenica, 2001.

11.

Kuč Harun, Adnan, Lejla Hatunić Emin, Emina

Osnovne statističke funkcije u Excelu, 2009. Tuzla.

12.

Ristić Žarko, Komazec Slobodan

Globalni finansijski menadžment, Beograd: EtnoStil, 2011.

13.

Sarić Bajro

http://www.effect-dubrovnik.com

14.

Vidaković Slobodan

Analiza poslovanja preduzeća u tržišnoj privredi, Novi Sad: Mala knjiga, 2006.

15.

Web

POSLOVNE FINANSIJE

http://hr.wikipedia.org/wiki/Investicija

http://www.scribd.com/doc/77106247/FINANSIJSKOTR%C5%BDI%C5%A0TE

199