poslovne knjige

UNIVERZITET U BIHAĆU EKONOMSKI FAKULTET BIHAĆ KONCEPT STUDIJA 3+0

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA »RAČUNOVODSTVO«

Bihać,decembar 2009.godine

Bihać,decembar 2009.godine

TEMA: »POSLOVNE KNJIGE«

MENTOR: Prof.dr.Senada Kurtanović

KANDIDAT: Felić Damir 2

Ass. Jagoda Osmančević

Broj indeksa: 0193/08

Ass. Jagoda Osmančević

Broj indeksa: 0193/08 SADRŽAJ:

Uvod......................................................................................................................4 1.Poslovne knjige.............................................................................................5 1.1.Osnovne poslovne knjige......................................................................6 1.1.1.Dnevnik........................................................................................6 1.1.2.Glavna knjiga.............................................................................12 1.2.Pomoćne poslovne knjige...................................................................13 Primjer.................................................................................................................15 Zaključak.............................................................................................................18 Literatura.............................................................................................................19

3

Uvod U ovom seminarskom radu obradio sam temu poslovne knjige. Odabrao sam je radi boljeg upoznavanja s pojmom poslovnih knjiga i načinom na koji se one koriste. Kao sastavni dio računovodstva, knjigovodstvo je sistem koji na temelju vjerodostojnih isprava prati gospodarske procese i financijske tokove te vremenskim slijedom bilježi u poslovne knjige nastale poslovne promjene imovine, kapitala, obveza, rashoda, prihoda i financijskih rezultata poslovanja. Poslovne promjene nastaju tijekom poduzetničkih aktivnosti. Vrijednost njihova nastanka iskazuje se brojkama pa zato kažemo da je knjigovodstvo jezik brojeva. Svaki je broj u knjigovodstvu podatak koji svjedoči o nastaloj poslovnoj promjeni ili poslovnoj transakciji u temeljnim knjigovodstvenim kategorijama. Sve poslovne promjene trebaju se bilježiti u poslovne knjige, a one se vode prema knjigovodstvenim načelima, standardima i pravilima knjigovodstvene (računovodstvene) struke, te dostignućima računovodstva kao sastavnice ukupne gospodarske znanosti. Knjigovodstveni sistem, prema kojemu se organizira i provodi knjiženje u poslovnim knjigama, može biti: • •

Jednostavni knjigovodstveni sistem Dvojni knjigovodstveni sistem

Jednostavno knjigovodstvo prati stanje i kretanje samo određenih djelova aktive i pasive. Ono ne čini zaokruženu, povezanu i potpunu cjelinu knjigovodstvenih podataka temeljem kojih bismo mogli utvrditi stanje i kretanje imovine, kapitala, rashoda i prihoda te financijski rezultat poslovanja. Poslovni se događaji knjiže u jednoj stavci, bez protustavke pa odatle i njihov naziv. Dvostavno kjigovodstvo je cjelovit i logički povezan krug knjigovodstvanih računa kojima je obuhvaćena imovina prema sastavu, glavnica i obveze pojedinih djelova i skupno te rashodi, prihodi i financijski rezultat poslovanja. Temelj dvojnog knjigovodstva čini načelo dvojnosti prema kojemu se svaka poslovna promjena istodobno knjiži u istoj svoti na jednom ili više računa na dugovnoj ili potražnoj strani, čime omogućuje automatsku kontrolu knjigovodstvene ravnoteže. Danas je dvojno knjigovodstvo dominantan knjigovodstveni sustav koji se primjenjuje u knjigovodstvenoj praksi svijeta. U ovom seminarskom radu cu vam pokazati konkretan primjer ustroja preduzeća i vođenja poslovnih knjiga preduzeća “POLET“d.d. Tuzla.

4

1.Poslovne knjige Poslovne knjige su evidencije podataka o nastalim poslovnim događajima koji se formiraju evidencijom podataka u skladu sa određenim računovodstvenim načelima,standardima i tehnikama. Upisom u sudski registar preduzeće stiče status pravne osobe i uz ostalo ima obavezu voditi poslovne knjige po načelima dvojnog knjigovodstva.Sam oblik poslovnih knjiga zavisi od tehnike na kojoj se zasniva obrada podataka.Potrebno je napomenuti da poslovne knjige ne trebaju biti nužno u obliku knjige,već su to u pravilu slobodni listovi(konta) koji se na kraju godine trebaju uvezati te da se na taj način dobije izgled prave knjige.I u slučaju kompjuterske obrade podataka,poslovne knjige se moraju na kraju godine izlistati i uvezati.Vode se za jednu poslovnu godinu koja se poklapa sa kalendarskom godinom.Nakon isteka poslovne godine,poslovne knjige se zaključuju i na osnovu njih se sastavljaju finansijski izvještaji. Poslovne knjige se dijele na: a)OSNOVNE KNJIGE Dnevnik Glavna knjiga • •

b)POMOĆNE KNJIGE Analitičke evidencije Druge pomoćne knjige • •

5

1.1.Osnovne poslovne knjige 1.1.1.Dnevnik Dnevnik je osnovna poslovna knjiga u koju se unose poslovni događaji hronološkim redoslijedom tj.evidentiraju se redoslijedom kako su nastali.Dnevnik se organizira kao jedinstvena poslovna knjiga(što je u praksi češće),ali se može organizirati kao više knjiga specijalizovanih za poslovne događaje na pojedinim grupama računa bilansne ili vanbilansne evidencije. Ako se dnevnik organizira u obliku više specijalizovanih knjiga,najčešće se vode sljedeće vrste dnevnika: • •

Dnevnik finansijskog knjigovodstva Dnevnik analitičkih knjigovodstava(dnevnik kupaca,dnevnik materijalnog knjigovodstva,dnevnik stalnih sredstava itd.)1

dobavljača,dnevnik

Osnovne metode upisivanja podataka u dnevnik i prenosa u glavnu knjigu jesu: a)prenosna metoda b)kopirna metoda c)metoda elektronske obrade podataka

a) Prenosnu metodu karakteriše evidentiranje podataka prvo u dnevnik hronološkim redoslijedom,a potom na račune glavne knjige ili u druge poslovne knjige.Ova metoda se pojavljuje kod ručnih knjiženja i danas se u praksi poslovnih subjekata koristi rijetko i to kod sasvim malih poslovnih subjekata.Nedostatak prenosne metode sastoji se u tome što je spora a mogućnost grešaka je velika.Prenosna metoda se danas široko koristi u programu obrazovanja računovođda početnika tj. na kursevima iz računovodstva u srednjim školama,na dodiplomskim i postdiplomskim studijima.

1

Prof.dr.Kapić Jadranka „Računovodstvo“ str.123

6

Šemu knjiženja prenosnom metodom možemo prikazati na slijedećoj slici:

Objašnjenje oznake:(1),(2),(3) i (4) označavaju redoslijed unosa podataka u dnevnik i prenosa na račune glavne knjige. Iako je u današnje vrijeme u praksi poslovnih subjekata prenosna metoda rijetka,ona i za buduće vrijeme ostaje temeljna metoda u programu obrazovanja i izrade profesionalnih uputa. b) Kopirna metoda je metoda ručnog knjiženja .Primjena kopirne metode razvila se zahvaljujući pronalasku indiga koji omogućava dobivanje kopije evidencje nastalog poslovnog događaja.To znači da se kod kopirne metode,istovremeno se provodi knjiženje u dnevniku i glavnoj knjizi,pri čemu u dnevniku događaji ostaju evidentirani hronološkim redoslijedom,a u glavnoj knjizi događaji sistematizovani prema vrsti sredstava,obaveza,kapitala,prihoda i rashoda.Primjena kopirne metode zahtjeva da izgled dnevnika i glavne knjige budu identični.Dakle,dnevnik i glavna knjiga trebaju biti u obliku odvojenih tj. slobodnih listova koji se na kraju godine uvezuju,te dobijaju izgled prave poslovne knjige. 2

Prof.dr.Kapić Jadranka »Računovodstvo« str.124

7

Dnevnik i konta-kartice glavne knjige su ručne obrade podataka kod koje se primjenjuje kopirna metoda moraju sadržavati mimimalne elemente: • • • •

Datum knjiženja poslovnog događaja Dokument na osnovu kojeg se knjiži poslovni događaj Opis poslovnog događaja Vrijednost poslovnog događaja na strani duguje i potražuje

Iako zakonom nije zabranjena ručna obrada podataka se rijetko primjenjuje.Razvoj tehnike i tehnologije,te povećan broj poslovnih događaja uvjetovao je primjenu elektronske obrade podataka. c) Metoda elektronske obrade podataka podrazumijeva upotrebu kompjutera i specijalnih računovodstvenih programa.Ta metoda se danas bez iznimke koristi u računovodstvenoj praksi.U uslovima kompjuterske obrade podataka poslovne knjige ne gube na značaju,već mijenjaju izgled.3 Osnovni podaci se unose pomoću tipkarnice u kompjuter.Kompjuter podrazumijeva mašinu(hardware) i program(software).Podaci koji se unose kontrolišu se na ekranu kompjutera.Uneseni podaci se obrađuju pomoću kompjutera izdavanjem odgovarajućih naredbi.Osnovni podaci o poslovnim događajima unose se u kompjutersku temeljnicu,a program automatski konstruiše dnevnik i glavnu knjigu.Potrebno je napomenuti da u uslovima elektronske obrade podataka elektronski zapis se provodi samo jednom,a dalje se programskim naredbama prenosi u sve potrebne evidencije.Značajno je da kompjuterska obrada podataka omogućuje prikaz unesenih poslovnih događaja.osim hronološki i sistematizovano po računima i po mnogim drugim kriterijima,npr. po datumu dokumenta,po vrsti dokumenta,razne specifikacije što je važno sa aspekta kontrole izvršenih knjiženja. Kako u uslovima ručne obrade podataka tako i u uslovima kompjuterske obrade podataka vrjedi pravilo da suma dugovne odnosno potražne strane dnevnika treba biti jednaka sumi dugovnih,odnosno potražnih strana na računima glavne knjige. Dnevnik ima izrazito kontrolnu funkciju koja proizilazi iz činjenice da se isti poslovni događaj istovremeno evidentiraju i u glavnu knjigu,logično se nameće zaključak da vrijednost poslovnih događaja evidentiranih u dnevniku treba biti jednaka vrijednosti događaja u glavnoj knjizi.Ako je metoda dvojnog knjigovodstva korektno primijenjena,tada će ukupni dugovni promet na kraju stranice dnevnika biti jednak ukupnom potražnom prometu.Prema tome,prva je temeljna kontrola knjiženja,da li je dugovni promet jednak potražnom. Osim izrazito kontrolne uloge,dnevnik ima i drugih uloga,npr. olakšava pronalaženje knjigovodstvenih grešaka,u slučaju uništenja glavne knjige omogućava njezinu rekontrukciju,omogućava utvrđivanje tekućeg broja knjigovodstvenih stavova,ima dlaznu snagu jer se unos podataka o nastalom poslovnom događaju temelji na knjigovodstvenim dokumentima i sl. 3


8

U stručnim krugovima elektronske obrade knjigovodstvenih podataka pojavljuju se prijedlozi za ukidanje dnevnika,kao suvišne poslovne knjige.Međutim njegova kontrolna uloga koja utiče na kvalitetu računovodstvenih informacija osigurava opravdanost postojanja dnevnika kao poslovne knjige. U nastavku način knjiženja u dnevniku ćemo izložiti na osnovu sljedećeg primjera.služeći se oblikom talijanskog dnevnika koji se u nastavi upotrebljava zbog svoje edukativne sposobnosti.

4

4


9

5

5


10

Dnevnik otvaramo na početku poslovne godine i vodimo kontinuirano do kraja poslovne godine.Hronološko evidentiranje poslovnih događaja podrazumjeva da bilježimo po strani.

Dnevnik otvaramo na početku poslovne godine i vodimo kontinuirano do kraja poslovne godine.Hronološko evidentiranje poslovnih događaja podrazumjeva da bilježimo po strani. Kolona rednog broja knigovodstvenog stva.Knjigovodstveni stav je zaokružena cjelina kniženja nastalog poslovnog događaja,te u dnevniku imamo cjelovito iskazan poslovni događaj respektujući princip dvostanog knjiženja u dvojnom knjigovodstvu.

Kolona datuma služi za upisivanje vremena,odnosno datuma kada se je poslovni događaj desio.U samom nazivu dnevnika upisujemo poslovnu godinu na koju se dnevnik odnosi,pa i mjesec.Ukoliko smo u samom nazivu dnevnika upisali mjesec i godinu na koju se dnevnik odnosi,tada u kolonu datuma upisujemo datum,odnosno dan nastanka poslovnog događaja. Ukoliko u samom nazivu dnevnika upisujemo samo poslovnu godinu,tada u kolonu datuma upisujemo dan i mjesec nastanka poslovnog događaja. Kolona opisa služi za sprovođenje knjiženja poslovnog događaja.Na koji način?Prvo unosimo račune koje zadužujemo,a potom račune koje odobravamo u ovisnosti da li se radi o prostom ili složenom knjigovodstvenom stavu i u dnu upisujemo opis poslovnog događaja.Logično je da prvo upisujemo početna stanja na računima na osnovu početne bilanse i to najprije je navedeno dugovno knjiženje.Dugovne sume pojavljuju se u lijevoj koloni prometa „duguje“.Račun(i) koji potražuje pojavljuje se ispod dugovnog knjiženja i uvučen je, te potražne sume pojavljuju se u desnoj koloni prometa „potražuje“.U dnu je opis da je to početno stanje po bilansi i nastavimo evidentirati nastale poslovne događaje hronološkim redoslijedom. Kolona poziva se koristi za upisivanje broja računa(konta) na kojima ćemo knjižiti poslovne događaje u glavnoj knjizi.Taj podatak se unosi u trenutku prenosa tj.unosa podataka na odgovarajuća “T“ konta u glavnoj knjizi.Prema tome brojevi u koloni poziva ukazuju na to kako su knjiženja objavljena na odgovarajuća „T“ konta.Oni,također,ostavljaju tragove za reviziju,odnosno prikazuju način praćenja sume u glavnoj knjizi unatrag do njegovog izvora. Promet dnevnika se kumulira.To znači da se knjiženje odvija po stranama,pa kada popunimo jednu stranu dnevnika,nastavljamo bilježenje po narednoj strani,pa se promet dnevnika kumulira po stranama na dva načina.Prema tome,prilikom bilježenja na svakoj narednoj strani prenosimo zbir sa prethodne strane dnevnika i nastavimo bilježenje ili da se prometu svake strane dopisuje ukupan promet prethodne strane,pa sumiramo i na taj način se promet dnevnika kumulira.Na taj način raspolažemo u svakom trenutku sa ukupnim prometom dnevnika,što može da služi u analitičke svrhe.

11

1.1.2.Glavna knjiga U glavnu knjigu unosimo iste poslovne događaje koji su evidentirani u dnevniku,s tim da ih ovdje razvrstavamo po predmetu,tj.pozicijama na koje se odnose.Odatle i drugi naziv za ovu osnovnu poslovnu knjigu „sistemska evidencija“:Budući da obuhvata promjene na svim ekonomskim,odnosno računovodstvenim kategorijama pored njenog hronološkog i sistemskog obilježja,kaže se da je ona sveobuhvatna evidencija.Glavna knjiga nastaje raščlanjivanjem bilansa na sastavne dijelove.Za svaku poziciju bilanse otvara se poseban sintetički račun(konto) na kojem se evidentiraju poslovni događaji tokom obračunskog razdoblja.Glavna knjiga predstavlja skup sintetičkih konta.Raspored računa u glavnoj knjizi se temelji na unaprijed pripremljenom kontnom planu. Glavnu knjigu štampanu na slobodnim listovima možemo prikazati,kako slijedi:

6

6


12

Glavnu knjigu čine dva međusobna autonomna dijela,i to: • •

Bilansna evidencija Vanbilansna evidencija

Glavna knjiga bilansne evidencije obuhvata sva stanja i kretanja na računima sredstava,izvora sredstava,troškova,rashoda i prihoda poslovnog subjekta. Glavna knjiga vanbilansne evidencije obuhvata određene poslovne događaje koji u trenutku nastanka nemaju uticaja na promjene u bilansi,ali osiguravaju dodatne informacije o korištenju tuđe imovine,npr. pravima i obavezama koje u budućnosti mogu uticati na promjene u bilansi i tome slično.Podaci evidentirani u glavnoj knjizi,mogu zavisno od potreba samih korisnika,izlistati se i tokom poslovne godine.Glavna knjiga se na kraju godine uvezuje i kao dnevnik,čuva u skladu sa rokovima utvrđenim internim aktom.

1.2.Pomoćne poslovne knjige Pomoćne knjige su one koje se organiziraju s ciljem raščlanjivanja nekog računa glavne knjige ili koje podacima dopunjuju pojedine račune sintetičke evidencije. Prema tome,razlikujemo ove pomoćne knjige: • •

Analitičke evidencije Druge pomoćne knjige

U analitičkim evidencijama za svaku od njih vrijedi pravil da imaju isti predmet evidentiranja,kao i osnovni račun u glavnoj knjizi,s tim da je zbir prometa i salda svih analitičkih računa u nekoj evidenciji jednak prometu i saldu odgovarajućeg sintetičkog računa.Pojedina analitička evidencija poprima naziv ovisno o bilansnoj poziciji koja se vodi na osnovnom računu glavne knjige.Tako se u praksi pojavljuju ove analitičke evidencije:materijalnih ulaganja,materijala,proizvodnje,gotovih proizvoda,roba,laća uposlenih,kupaca,dobavljača itd. Uvođenje analitičke evidencije uz pomoć kompjutera ne uslovljava uvijek oblikovanje posebne datoteke.Naime,priprema aplikacijskog programa može biti povezana i u smislu sintetičkog računa glavne knjige i jegove analitičke razrade.Kod analitičkih evidencija može se uspješno izvršiti povezivanje programima analitičkih i operativnih evidencija.Bitno je da se po potrebi kompjuterom mogu izlistati,odnosno očitati na ekranu sadržaj podataka specifičan za konkretnu analitičku evidenciju i obaviti kontrolu toga dijela poslovanja. Druge pomoćne knjige su one koje dopunjavaju podatke o nekoj poziciji u glavnoj knjizi ili osiguravaju bilo koje druge podatke prema važećim računovodstvenim propisima:knjiga blagajne,knjiga inventara stalnih sredstava,knjiga ulaznih faktora,knjiga izlaznih faktora,knjiga deviza,knjiga dospjća mjenica,knjiga dioničarske glavnice itd. 13

Otvaranje i zaključak poslovnih knjiga Temeljno je pravilo da se poslovne knjige otvaraju na početku poslovanja pravne osobe,odnosno na početku poslovne godine.Poslovna godina u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima,poklapa se sa kalendarskom godinom.To znači da se na kraju svake poslovne godine treba napraviti obračun poslovanja,a to znači da se na kraju poslovne godine treba i zaključiti poslovne knjige. Budući da poslovne knjige predstavljaju skup računa,tada je način zaključivanja poslovnih knjiga vezan za zaključivanja računa prikazan u poglavlju knjigovodstveni računi ili konta.Elektronska obrada podataka zahtijeva da se na kraju poslovne godine nakon izvršenog zaključka poslovne knjige izlistaju i uvežu.Na taj način zeključene i uvezane poslovne knjige moraju se čuvati u respektabilnim rokovima utvrđenim internim aktima pravne osobe.

14

Primjer PROFIL PREDUZEĆA –DD „POLET“ TUZLA

Ime: „Polet“ d.d. Tuzla Adresa preduzeća: ulica Amalije Lebeničnik bb, Tuzla, Bosna i Hercegovina Kontakt telefon: + 387 35 61 65 88 38, +387 35 61 73 39 00 Djelatnost: Farbarski i staklarski radovi Godina osnivanja: 1960 Pravni status: dioničko društvo u mješovitoj svojini Vlasništvo: 67 % državno vlasništvo Kapital koji se nudi na neposrednoj pogodbi: 662.900,00 KM Prodavac: Kantonalna agencija za privatizaciju – Tuzlanski kanton Direktor privrednog društva:Rešad Kicić Broj uposlenih: 82

Društvo je organizovano u skladu sa Zakonom o privrednim društvima. Osnovna djelatnost preduzeća su završni radovi u građevinarstvu. U 2001.godini je objavljen javni poziv za prikupljanje ponda (tender) u velikoj privatizaciju za prodaju državnog kapitala u nominalnom iznosu od 663.000,00 KM ili 67% ukupnog kapitala preduzeća. U istoj godini, dok je trajao objavljeni javni poziv za prodaju 67% ukupnog kapitala metodom tendera, po početnom bilansu stanja na dan 30.06.2001.godine, kojim je utvrđeno da ukupan kapital preduzeća iznosi 989.443,00 KM (100% državni) izvršena je prodaja državnog kapitala u nominalnom iznosu od 326.543,00 KM ili 33,00 % ukupnog kapitala metodom javne ponude dionica. Nakon prodaje 33% ukupnog kapitala u procesu javne ponude dionica, Rješenjem broj19/01-021-6000/2001 od 21.12.2001.godine, odobren je upis izvršene privatizacije u sudski registar preduzeću d.o.o. „Polet“ Tuzla, dok je Rješenjem broj:01-06-913/2002 od 27.02.2002.godine, odobren je upis izvršene privatizacije u sudski registar preduzeću d.o.o. „Polet“ Tuzla, nakon prodaje 67% ukupnog kapitala metodom tendera. Komisija za vrijednosne papire FBiH je Rješenjem broj:03-19-216/02 od 16.5.2002.godine, registrovala osnovni kapital u iznosu 985.800,00 KM, podjeljen u 9.858 običnih dionica u nominalnoj vrijednosti po 100,00 KM, nakon čega je potpisan Ugovor sa Registrom vrijednosnih papira o vršenju poslova registracije i prijenosa vrijednosnih papira, broj: 05-U-DD-331/02 od 13.12.2002.godine. Dana 20.04.2004.godine, Kantonalna agencija za privatizaciju je jednostrano raskinula Ugovor o kupoprodaji predmeta tendera 67% ukupnog kapitala preduzeća d.o.o. „Polet“ Tuzla, broj:5227/2001 od 01.11.2001.godine, a zbog neispunjenja ugovorom preuzetih obaveza. Rješenjem o ispravci broj: U/I-875/02 od 12.07.2006.godine, Općinskog suda u Tuzli, 67% kapitala upisno je kao državni, a 33% kao privatni kapital. Šifra osnovne djelatnosti društva je 45.440, matični broj je 1117335, a identifikacioni broj pod kojim se društvo vodi u Registru poslovnih subjekata je 4209260660005. Uvjerenjem Uprave za indirektno oporezivanje Banja Luka broj:04/1-UPP/1-20793/07 od 07.09.2007.godine o registraciji /upisu u Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza, izvršen je upis Polet d.d. Tuzla. Od stanja evidentiranog u poslovnim knjigama na dan 30.06.2001.godine, odnosno stanja utvrđenog početnim bilansom stanja-aktivni podbilans na isti datum, izvršeno je isknjižavnaje vrijednosti magacina u Meljinama (Crna Gora), uknjižavnje vrijednosti poslovnog prostora neto površine 98,09 m2 u ulici Braće Begića broj 38 Sarajevo-Centar na osnovu Procjene sudskog vještaka građevinske struke iz decembra 2007.godine. Društvo danas raspolaže i u poslovnim knjigama vodi vrijednost slijedećih nekretnina: Objekat Kancelarije ul. Tuzlanskog odreda Tuzla sa vrijednošću zemljišta, upisan u zemljišno knjižni izvadak broj 358 KO Tuzla odnosno posjedovni list 2049 KO Tuzla III, koji je prodat od Porezne uprave Tuzla radi naplate javnih prihoda. Objekat nije isknjižen iz poslovnih knjiga iz razloga što kupac zbog sudskog spora nije u posjedu istog. Nakon okončanja sudskog spora ili dostavljanja dokumentacije koja će dati potvrdu da su obaveze po osnovu doprinosa PIO i zadravstveno izmirene od strane kupca, predmetne nekretnine isknjžit će se iz poslovnih knjiga preduzeća.

Poslovni prostor u Srajevu u ul. Antuna Hangija 131, za koji preduzeće posjeduje Ugovor o kupoprodaji iz 1972.godine, te za koji nije pokrenut postupak etažiranja i pribavljanja Rješenja i zemljišnoknjižnog izvadka. Prema podacima navedenim u poglavlju IV „Dokumentacija o vlasnuštvu na nekretninama“ Programa privatizacije iz juna 1998.godine, površina poslovnog prostora je 86 m2. Trenutno je u toku sudski spor koji preduzeće vodi sa bespravno useljenim fizičkim licem. Poslovni prostor u ulici Braće Begića broj 38 Sarajevo-Centar, korisne površine 98,09 m2, stečenog Ugovorom broj 231 o kupovini poslovnih prostorija od 25.04.1978 godine i Aneksa I od 12.04.2007.godine. U cilju pribavljanja Rješenja i zemljišnoknjižnog izvadaka, pokrenut je postupak etažiranja pred nadležnom općinskom službom općine Centar Sarajevo i Općinskim sudom u Sarajevu. Objekti u ulici A. Lebeničnik Tuzla, sa pripadajućim zemljištem, sve uknjiženo u Zemljišnoknjižni izvadak broj 12083 K.O. Tuzla izdat 29.11.2007.godine, kao: k.č.broj 1894/1 dvorište Pogon magacin površine 11.109 m2 k.č.broj 1894/2 magacin i radiona površine 842 m2 k.č.broj 1894/3 Zgrada pogon magacin površine 129 m2 k.č.broj 1894/4 Zgrada pogon magacin površine 146 m2 k.č.broj 1894/5 Zgrada pogon magacin površine 12 m2 Ukupna površina 12.238 m2, državna svojina sa 1/1, s tim da je u A listu pod I pravo raspolaganja na zgrade upisano u korist Polet d.o.o. Tuzla sa 1/1, dok je u C-Teretnom listu na zemljištu uknjiženo pravo korištenja u korist Polet d.o.o. Tuzla sa 1/1. Na osnovu rješenja Porezne uprave Kantonalni ured Tuzla br-10-3/02-15-20 od 14.7.2003.godine, uknjižena je hipoteka od 238.435,52 KM na nekretnine opisane u A listu pod I u korist Federalnog ministarstva finansija Porezna uprava Federacije BiH, Kantonalni ured Tuzla, sve upisano u CTeretni list zemljišnoknjižnog izvadka broj 12083 K.O. Tuzla izdat 29.11.2007.godine. • • • • •

Finansijsko stanje na dan 30.06.2007.godine Odlukom o odobravnju korigovanog početnog bilansa preduzeća dd „Polet“ Tuzla na dan 30.06.2007.godine, broj:03-1722/2007, koju je Upravni odbor Kantonalne agencije za privatizaciju donio na sjednici od 24.12.2007.godine, utvrđen je gubitak iznad visine kapitala u iznosu od 3.758.848,00 KM. Glavni pokazatelji za DD „Polet“ Tuzla R/b r. 1. 2. 3.

Ukupan prihod

348.239

196.697

129.869

118.595

71.549

41.188

30.06.2007. god 24.504

Ukupan rashod

348.239

897.955

1.290.171

1.474.282

828.022

814.451

354.690

-

(701.258)

(1.160.302)

(1.355.687)

(756.473)

(773.263)

(330.186)

Pozicija

Dobit /(Gubitak)

2001.god.

2002.god.

2003.god.

2004.god.

2005.god.

2006.god.

Gubici iz redovnog poslovanja od 2002.godine, kumulativno sa 30.06.2007.godine iznose 5.077.170,00 KM.

16

Stanje iskazanih pozicija po bilansu stanja na dan 31.12.2006.godine i početnom bilansu sa stanjem na dan 30.06.2007.godine dato je u tabeli koja slijedi: R.br A 2.

3. B 1. 2. 3. 4. D A

B 1. 2.

Opis STALNA SREDSTVA Materijalna sredstva -zemljište i šume -građevine -oprema Dugoročna finansijska sredstva TEKUĆA SREDSTVA Zalihe Zajmovi poveza. prav.licima Potraživanja Gotovina i ekvivalenti gotovine Gubitak iznad visine kapitala UKUPNO AKTIVA KAPITAL -upisani kapital -rezerve -akumulirani gubitak OBAVEZE Dugoročne obaveze Tekuće obaveze - krediti -obveze prema dobavljačima -porezi -druge obaveze UKUPNO PASIVA

Stanje na dan 31.12.2006. u KM 844.068 843.418 766.680 73.222 3.516 650

Stanje na dan 30.06.2007. u KM 1.189.942 1.189.292 766.680 419.346 3.266 650

51.851 14.524 18.322 19.001 4

50.185 15.075 18.322 16.182 606

3.775.036 4.670.955 4.670.955 4.670.955 27.835 2.284.920 2.358.200 4.670.955

3.758.848 4.998.975 985.800 3.643 989.443 4.998.975 4.998.975 27.221 2.421.548 2.550.206 4.998.975

Za poslovnu 2001, 2002. 2003, te za period 01.01.-31.10.2004.godine za reviziju finansijiskih izvještaja angažovana je revizorska kuća Vincent doo Tuzla. Od zadnjeg navedenog datuma finansijski izvještaji nisu revidovani. U društvu je uposleno 82 radnika od kojih je 1 sa VSS, 2 sa VŠ, 6 sa VKV, 8 sa SSS, 49 sa KV i 16 NK. Prema starosnoj dobi 1 do 35 godina, 13 između 35-40 godina, 26 između 40-50 godina, 41 između 50-60 godina i 1 preko 60 godina. Prema radnom stažu 17 do 20 godina, 23 između 20-30 godina, 32 između 30-35 godina i 10 preko 35 godina. Društvo je u oktobru 2007.godine potpisalo Sporazum o izmirenju duga sa Federalnim zavodom za penzijsko i invalidsko osiguranje.

17

Zaključak Svaki poduzetnik prema Zakonu o računovodstvu dužan je voditi poslovne knjige bez obzira na njihovu veličinu i djelatnost, kako bi osigurao valjane knjigovodstvene podatke o poslovanju trgovačkog društva. Podaci, koje nam pružaju poslovne knjige najpouzdaniji su vodič pri poslovnom odlučivanju, zato oni moraju biti tačni da bi se sve funkcije poduzeća mogle nesmetano odvijati. Prilikom osnivanja poduzeća računovodstvo je ono koje počinje prvo djelovati. Priprema popis (inventuru) kojim se utvrđuje početna imovina i kapital, zatim bilježi poslovne događaje u ustrojene poslovne knjige sukladno propisima, sastavlja temeljna financijska izvješća, te na kraju godine zaključuje poslovne knjige, odlaže ih i otvara nove u dolazećoj godini poslovanja. Računovodstvo je vrlo staro i neprekidno prati gospodarske aktivnosti poduzetništva. Kao temeljna sastavnica gospodarske znanosti računovodstva, knjigovodstvo temeljem knjigovodstvenih isprava prati gospodarske procese i financijske tokove te vremenskim slijedom bilježi u poslovne knjige gospodarske promjene na imovini, kapitalu, rashodima i prihodima te na financijskom rezultatu poslovanja poduzetnika. U ovom radu ustroj i vođenje poslovnih knjiga prikazan je na primjeru preduzeća „POLET“ d.d. Tuzla.

18

Literatura

•

•

Prof.dr.Kapić Jadranka „RAČUNOVODSTVO“ Sarajevo,august 2008.god. http://www.vladatk.kim.ba/Direkcije/KAP/POLET/PROFIL%20Polet%20Tuzla.doc

19

poslovne knjige

Recommend Documents