MJES EČNI �STR UČNI �ČAS OPI S
BROJ�� BROJ�� � MART�OŽU MART�OŽUJAK� JAK������ ����� � GODINA�XXI GODINA�XXI � CIJENA�� CIJENA����KM ��KM
o v e j a r a S � � � a ć i v o h e Š a r e v n E � o � o � d n o c i v e R
Na osnovu Odluke Komisije za računovodstvo računovodstvo i reviziju Bosne i Hercegovine� časopis POREZNI SAVJETNIK se pr iznaje kao program KPE računovodstvene profesije u BiH
X FO FOR U M Sprečavanje pranja novca, finansiranja terorizma i borba protiv korupcije TESLIĆ, Hotel Kardial , Banja Vrućica 18. i 19. 4. 2018. EKSPERTSKE SESIJE: • Provođenje mjera za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti: stanje i moguće posljedice • Provođenje antikoruptivnih mjera • Procjena rizika pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti • Novi zakonski i podzakonski akti za borbu protiv PNiFT i korupcije • Tipologije pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i preventivne aktivnosti
X FO FOR U M Sprečavanje pranja novca, finansiranja terorizma i borba protiv korupcije TESLIĆ, Hotel Kardial , Banja Vrućica 18. i 19. 4. 2018. EKSPERTSKE SESIJE: • Provođenje mjera za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti: stanje i moguće posljedice • Provođenje antikoruptivnih mjera • Procjena rizika pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti • Novi zakonski i podzakonski akti za borbu protiv PNiFT i korupcije • Tipologije pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i preventivne aktivnosti
SEMINAR – OBAVEZNA KPE RAČUNOVOĐA I REVIZORA
POREZNI POREZNI BILANS BIL ANS I OSTALE POREZNE PRIJAVE ZA 2017. NOVI ZAKON O PIO – NOVI PROBLEMI TRAVNIK TRAVNIK SARAJEVO SARAJEVO MOSTAR MOSTAR ZENICA TUZLA BIHAĆ LIVNO ŠIROKI BRIJEG
��� ��� ����� ��� ��� ����� ��� ��� ����� ��� ��� ����� ��� ��� ����� ��� ��� ����� ��� ��� ����� ��� ��� �����
• NOVI ZAKON O PIO/MIO NOVI PROBLEMI – (ne)mogu (ne)mogućnos ćnostt radnog radnog angažira angažiranja nja penzioner penzioneraa – dopunska dopunska ili ili dodatna dodatna djelatnos djelatnostt penzioner penzionera? a? – ugovor ugovorii o djelu i povrem povremeni eni poslov poslovii penzioner penzioneraa • POREZNI BILANS ZA 2017. 2017. – objašnjenja objašnjenja i upute upute za popunjav popunjavanje anje • KAPITALNI KAPITALNI DOBICI I GUBICI – oporezivi oporezivi i neopor neoporezivi ezivi kapitalni kapitalni dobici dobici – priznati priznati i neprizn nepriznati ati kapitalni kapitalni gubici gubici • TRAJNO NEPRIZNATI NEPRIZNATI RASHODI – amortizacija amortizacija koja je trajn trajno o neprizn nepriznata ata – otpis otpis potr potraži aživa vanja nja – IOS-i IOS-i – manjkovi manjkovi,, repre reprezent zentacija, acija, donacije.. donacije.... – ostali trajno trajno porezno porezno nepriznati nepriznati rashodi rashodi • PRIVREMENO NEPRIZNA NEPRIZNATI TI RASHODI – rezervir rezerviranja anja za buduće buduće rashode rashode i obav obaveze eze – amortizacija amortizacija iznad porezno porezno priznate priznate – umanjenje umanjenje vrijedn vrijednosti osti zaliha i druge druge imovine imovine • STAVKE STAVKE KOJI SE MOGU KORISTITI UNAPRIJED – razlika razlika amortiza amortizacije cije do (viših) (viših) priznati priznatih h stopa stopa – vrijednost vrijednost „sitnih“ „sitnih“ stalnih stalnih sreds sredstav tavaa • STAVKE STAVKE KOJE KOJE UMANJUJU OPOREZIVU DOBIT – prihodi prihodi iz dobiti dobiti drugih drugih obvezni obveznika ka u FBiH (ID-813 (ID-813)) – naplaćena naplaćena ranije ranije neprizn nepriznata ata otpisana otpisana potraži potraživanj vanjaa – prihodi prihodi od ukidanja ukidanja ranije ranije nepriznat nepriznatih ih rezervir rezerviranja anja
Općina Travnik Travnik PC UNITIC Hotel Mostar Hotel Zenica Cinestar Tuzla (Bingo) Cinestar Bihać (Bingo) Hotel B&M Livno Hotel Park
• POREZNE OLAKŠICE I UMANJENJA UMANJENJA – olakšica olakšica za nov novoupos ouposlene lene radnik radnikee (PP-812) (PP-812) – olakšice olakšice za inves investicije ticije (PI-80 (PI-808, 8, PP-810 PP-810 i PP-811) PP-811) – umanjenje umanjenje za za porez porez plaćen plaćen u RS i BD (PE-8 (PE-806) 06) – porez porez plaćen plaćen izvan izvan BiH (PE-80 (PE-8077 i PK-814) PK-814) • TRANSFERNE CIJENE – porezni porezni efekti efekti transak transakcija cija sa pove povezanim zanim licima licima – obaveza obaveza izrade izrade Izvještaja Izvještaja o trans transferni fernim m cijenama cijenama – izbjegava izbjegavanje nje dvostru dvostrukog kog opore oporeziva zivanja nja (TP-900) (TP-900) – prijava prijava transak transakcija cija s pove povezanim zanim licima licima (TP-902) (TP-902) • AKONTACIJA AKONTACIJA ZA NAREDNI PERIOD – utvrđiva utvrđivanje nje akontac akontacije ije i naknad naknadne ne izmjene izmjene • RASPODJELA I ISPLATA DOBITI – mogućnosti mogućnosti / ogran ograničen ičenja ja / zabrane zabrane / porez.. porez.... – „isplata“ „isplata“ u stvar stvarima ima / pravima pravima / nekretn nekretninama inama – „prebijan „prebijanje“ je“ sa sa datim datim pozajmic pozajmicama ama vlasnik vlasniku u • POREZNE PRIJAVE OBRTNIKA ZA 2017. 2017. – sačinjav sačinjavanje anje SPR-10 SPR-1053, 53, GPZGPZ-1052 1052 i GPD-10 GPD-1051 51 – utvrđiva utvrđivanje nje akontac akontacije ije za naredni naredni period period • POREZNE PRIJAVE GRAĐANA ZA 2017. – obaveza obaveza i/ili i/ili intere interess da se podnes podnesee prijava prijava – popunjava popunjavanje nje godišnje godišnje prijave prijave (GPD(GPD-1051) 1051) – dohodak dohodak od iznajmljiv iznajmljivanja anja imovine imovine (PRIM(PRIM-102 1024) 4) – korišten korištenje je ličnih ličnih odbitaka odbitaka i olakšica olakšica – ostvariv ostvarivanje anje prav pravaa na povr povrat at poreza poreza • DRUGE AKTUALNOSTI
• KORIŠTENJE POREZNIH GUBITAKA – porezni porezni gubici gubici iz ranijih ranijih godina (PG-809) (PG-809)
• ODGOVORI NA PITANJA PITANJA
SEMINAR SE PRIZNAJE KAO � SATI�BODOVA KPE
DOBAR SAVJET REVICON BAZA ZNANJA
Stručna mišljenja i savjete Revicon-ovog tima konsultanata od sada možete naći u elektronskoj formi, kategorisane po oblastima: ✓
PDV
✓
RADNO PRAVO
✓
POREZ NA DOHODAK I DOPRINOSI
✓
RAČUNOVODSTVO
✓
POREZ NA DOBIT
✓ JAVNE
✓
FISKALIZACIJA
✓
I REVIZIJA NABAVKE
OSTALE OBLASTI
Pretplatom na bazu znanja i iskustva “Dobar savjet zlata vrijedi”
na raspolaganju su Vam stručna mišljena Revicon-ovog savjetodavnog servisa, koji je samo u prošloj godini pružio
skoro 20.000 odgovora na vaše upite.
ZLATA VRIJEDI
Bazi znanja možete pristupiti u bilo kom momentu i putem svih elektronskih uređaja.
Godišnja pretplata na jedinstvenu bazu znanja “Dobar savjet zlata vrijedi” za 2018. godinu iznosi 200,00 KM (s PDV-om).
www.revicon.info
SADRŽAJ MART�OŽUJAK ����� Izdavač� Revicon�d�o�o�� za�istraživačko-razvo jne�usluge� i�poslovni�ko nsalting Envera�Šeh ovića�����BiH �–�������Sarajevo� Telefon������ ���� ��� ���� ����� ���� �� Faks� ������ ���� ��� ���� ����������� E-m ail��revicon@ revicon�info � W eb -site��w w w �revicon�info
Podružnica Tuzla �� �� ��Tuzla��Turalibeg ova��� � Telefon������������������� Faks�� ������������ ���� �� E-m ail��revicon�tz@ bih�net�ba ID�broj�za�ind irektne�poreze����� �� ���� ��
Za izdavača�� M arin�Ivanišević Glavni urednik�� M arin�Ivanišević Zamjenik glavnog urednika�� M ilan�Dm itrović Uređuje� � U ređivački�koleg ij� Tehnički urednik�� Adnan�M ahm u tović� Štampa� � Štam p arija�FOJN IC A��Fojnica Pretplata�za�������iznosi��������K M � C ijen a�po�prim jerku�časopisa�������K M � –�u�cijene�je�uključen�PDV Za�oglašavanje�kon taktirajte�Ured ništvo� Časo pis�izlazi�m jesečno� M olim o�Vas�da�nam �odm ah�javite� prom jene�Vaših�podataka� (adresa��telefon ��faks��kontakt�osoba)� kako�biste�uredno�prim ali�naš�časopis�� priručn ike�i�druga�izd anja�i�obavijesti�
U red ništvo� ���������������� Pretplata����������������� M arketing � ���������������� Računovod stvo� ����� ����������� Savjetod avni�servis� ����������� ���� �
Žiro računi� UniCredit Bank d�d� Bosna Bank International d�d� ASA Banka d�d� Sarajevo� Sparkasse Bank d�d� Nova banka a�d� Union banka� ProCredit banka d�d� Raiffeisen Bank BiH d�d� Addiko Bank d�d� Sberbank a�d� Banjaluka�
���������������� ���������������� ���������������� ���������������� ���������������� ���������������� ���������������� ���������������� ���������������� ����������������
MOJ FOKUS
Mandragora Milan Dmitrović
�
POREZI
Troškovi reprezentacije� porezni i računovodstveni aspekt Suana Sakić
�
Primjeri analize prometa robe sa aspekta transfernih cijena Nađa Tipura i Aldijana Ademović
��
Oporezivanja mirovina i drugih starosnih prihoda u Njemačkoj prof. dr. Nikola Mijatović
��
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE
Suvremeni koncepti upravljanja troškovima dr. sc. Jozo Piljić
��
Finansijska analiza trenda i Altmanov Z-score model za ocjenjivanje kreditnog boniteta Mirza Ramić, mr. oec.
��
Rang konkurentnosti BiH i lakoća poslovanja u ����� godini mr. Džana Hurko
��
Utjecaj viška rezervi u BiH na BDP preko javnih investicija i vanjskog javnog duga Arnela Divoš
��
INTERNA REVIZIJA
Proces implementacije revizorskih preporuka prof. dr Mile Stanišić
��
PITAJ REVICON
Reviconov Savjetodavni servis za pretplatnike
��
PRAVO
Šta donosi novi Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju? Arnela Muhotić
���
NAŠA POSLA
Proljeće� kupi cvijeće��� Marko Dmitrović
���
ISSN ����-���x Porezni�savjetnik�je�upisan�u�evidenciju� javnih�glasila�dana���������������godine� pod�red nim �brojem ��� ��
AKTUALNOSTI
NE PROPUSTITE ROKOVE !!!
���
MOJ FOKUS
Mandragora udno je to sa nekimrije ima pojmovia Zapnu ti za u o Zadeveraju te zaintrigiraju povuku Neki dan dok sa tek periferno slušao ko entar neke fudbalske utakmice Marko i znao i koje)� zape i zau o da se jedan od fudbalera zove-� Mandragora (Marko bi znao i zakoga igra� i koješta još)� našo verziji to prezime i glasilo Bunovi Bunilovi Buniki Pre ime koje i po isli u ta a ovdje i sada (i ne sa o sada)� ilo primjereno za noge Ali nije to ono što e je zadevaralo Nego i kad u to “mandragora iz podsvijesti dopre nešto tajanstveno isti no udotvorno Nešto davno Iz djetinjstva Ili literature Ili o oje Vrijedi za ilje iti Mandragora officinarum (naški
unovina a sasvi dolje najugu zovu je i kolo ep)� je višegodišnja biljka iz poriodice Solanaceae t po o nica (zani ljivog li naziva)� t kro pirovki Širokih i lijepih listova Cvjetovi su jo hermafroditi (dvospolci sa i se i skoro padovoljni tre a im sa o neki insekt da ih o i e a bar insekatane nedostaje)� Plodovi su jo sli ni alim ja uka a a sli no i irišu pri a ljivo (Ina e sa a iljka je prili no od ojnog irisa Što i nije udno jer o i no raste lizu štala i stajnjaka Odatle jo valjda i gr ki naziv “s rt za stoku Njena isti nost poti e ponajprije od njenog korijena Prili no je du ok i nerijetko podijeljen u dvaogranka paizgleda kao da ima noge i podsje a na tijelo ovjeka ili ene (padolje tako skrivene postoje i uške i enske andragore)� Paju je zato još Pita goraopisao kao antropo orf” ili ali o vjek A Perzijanci su je zvali “merdu gijâ što doslovno zna i –� ovje ja iljka srednje vijekusevjerovalo da andragora o e rasti sa o ispod vješala Zato su je Nije ci zvali -� ovje uljak sa vješala”! Sasušeni korijen andragoresu nekada nosili oko vrata kao a ajliju Drugi valjda va niji razlog isti nosti andragore je -� njenaotrovnost Tolika da se POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
ak vjerovalo da ve i sa o upanje korijena andragore donosi ludilo i smrt onome ko se na to usudi A vjerovalo se i da andrago ra vrišti dok se upa Gdje dusi kri e ko andragora� Kad s korijeno iz ze ljeje iš upaš Te s rtnici polude uju ’� je� (Šekspir Ro eo i J u ija Otrovni susvi njeni dijelovi a pose no korijen Atropa mandragora)� i plodovi Man dragora naime sadr i vrlo otrovne alkalo ide scopola in atropin i ioscia in Koji izazivaju alucinacije euforiju isteriju ko u Neosjetljivost na o A u dovoljno dozi i -� s rt Ali otrovnost andragore je ujedno i razlog za njenu -� ljekovitost Baš zato što je jak narkotik andra goru su od davnina koristili� kao anestetik protiv olova I kao lijek protiv depresije i� potištenosti� Iako u ve im koli ina a o e izazvati� deliriju pa i� ludilo Liš e andragore se koristilo za spravljanje ele a za rane a korijen za spravljanje ljekovite asti protiv reu e Vjerovalo se da andra gora ena a daje plodnost A pripisivali su jo i afrodizija ka djelovanja Opet posebno na ene Pa su jeJ evre i va i “ja ukomlju avi” a Arapi -� “šejtanskom jabukom staro Egiptu otiv andragore je io est naodora a faraona a u cvijetno vijencu koji je prona en pored Tutanka ona ilo je i nekoliko upletenih stabljika andragore Zbog njenih narkoti kih i halucinogenih efekata andragoru su naravno naveliko koristili i -� u vrad ina a I� evropske vještice i srednjoa eri ki ša ani (Pai don Huan ša an Carlosa Castanede procesu protiv J ovanke Orleanke jedna od tu i ilaje i za posjedovanje an dragore Kako god andragoru su od davnina koristili i kao otrov i kao lijek i kao afrodiijak i kao a ajliju i a vrad ine Kod nas andragora raste sa o na krajnje jugu Dalmacije i Hercegovine Ali su nogo raširenije pai poznatije njene “rodice unika Hyoscyamus)� crna unika
MOJ FOKUS
( Hyoscyamus niger )��tatula�( Datura stramonium )�i�velebilje�( Atropa belladonna )� Zanimljivo�ime�ove�posljednje��zar�ne?� Belladonna! Lijepa�žena��Zovu�je�još�i�vilinsko� bilje��I�luda�trava� I�ta�belladonna�je��dakle��i�otrovna�i� ljekovita����I�ta�belladonna�izaziva�bunilo��I� popratne�pojave��širenje�zjenica��smetnje� vida��crvenilo�i�osip��suha�usta��žeđ��halucinacije����a�potom��obamiranje��� Kao�da�si�jeo�bunike��Ili�pokusao�“od� bunike�čorbu”���� Zapao�u�bunilo��Zbunio�se� Kao�kad�si�bunovan��kad�nisi�svoj��� Pa�ni�u�tom�kontekstu�nije�zgoreg�podsjetiti�na�maksimu�pionira�medicinske�hemi je��koji�se�(zamislite)�zvao�Philippus�Aureolus� Theophrastus�Bombastus�von�Hohenheim� (����–����)��“Sve�je�lijek�i�ništa�nije�lijek�� ovisi�samo�o�dozi�” * * * Sva�ta�svojstva�učinila�su�mandragoru�i� njene�“sestre”�veoma�zanimljivim�i�za�književnost��� Biljke�u�kojima�žive�duhovi�
Gledam��jadan��što�se�zbiva� sjekira�u�vodi�pliva� koza�vijenac�meće�na�se� u�pidžami�zijeva�prase� potkovana�žaba�rza� uz�brijeg�teče�rijeka�brza� vjeverica�pjesmu�piše� u�maramu�mjesec�kiše��� -�Jao��ljudi��što�je�to? U�rog�rođen�duva�vo! Obratih�se�tad�na�pijetla� -�Obraza�ti��rekoh��svijetla� kakve�li�su�ovo�stvari? A�meni�će�kokot�stari� -�Gle��u�Mudroj�Knjizi�piše� “Čarolija�nema�više� Tek�istina�jedna�živa u�ovoj�se�knjizi�skriva� da�još�ima�ludu�čar t�r�i�d�e�s�e�t�i���f�e�b�r�u�a�r za�kog�ne�zna�kalendar!”
Ipak��glavni�“krivac”�za�ovu�priču�je� -�Grigor�Vitez��Jedan�od�naših�najboljih� pjesnika�za�djecu��ikada��Uz�čije�smo�stihove� odrastali�u�ona�davna�i�sretna�vremena��� * * * Znam�da�Grigora�Viteza�već�odavno� A�zašto�sam�se��još��osim�zbog�mistike�� nema�u�tamošnjim�čitankama�i�lektirama��A� zainatio�pozabaviti�mandragorom��bunikom�i� znam�ponešto�i�o�tome� zašto�ga�nema��� ostalim�njihovim�“sestrama”?�Pa��zbog�onog� Ali��to�bunilo�i�to�ludilo�nije�povod�da�ga� stiha�koji�mi�je�u�glavi�još�od�djetinstva�� se�sjetim��Nego�je�to�činjenica�da�su�najraniji� “Darova�je�puna�torba���od�bunike�u�njoj� stihovi�koje�sam�naučio�oni�koje�su�mi�rodičorba���”�Pa�se�prisjetim�i�odakle�je� telji��bezbroj�puta��recitirali�dok�sam�još�bio� sasvim�mali��Prije�i�nego�što�sam�znao�čitati�� Ludi dan (Gustav�Krklec) A�koje�i�dan-danas�nepogrešivo�pamtim� Pijetao�mi�jutros�reče� -�Kume�dragi��dobro�veče! -�Je�li�ovo�san�il’�java? S�miševima�mačka�spava� Krezub�jarac�puši�lulu� siv�magarac�svira�frulu� za�rep�liju�guska�vuče� šaran�leti�iznad�kuće��� S�punom�torbom�majmun�stran čestita�mi�-�ludi�dan! Darova�je�puna�torba� od�bunike�u�njoj�čorba� posoljene�tu�su�šljive� na�roštilju�lude�gljive� od�trnjina�šljivovica� od�kopriva�gibanica� od�paprika�med�u�zdjeli� od�kukolja�hljebac�bijeli��� Rep�podvinu�majmun�tad� -�Pij�i�jedi��bit�ćeš�mlad! �
Kako živi Antuntun
(Grigor�Vitez)
U�desetom�selu Živi�Antuntun� U�njega�je�malko Neobičan�um� On�posao�svaki Na�svoj�način�radi� Jaja�za�leženje On�u�vrtu�sadi� Kad�se�jako�smrači� On�mrak�grabi�loncem� Razlupano�jaje On�zašiva�koncem� Da�l’�je�jelo�slano� On�to�uhom�sluša� A�ribu�da�pjeva Naučiti�kuša� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
MOJ FOKUS
N a�livadu�tjera Bicikl�da�pase� Da�m u�m iše�lovi� On�zatvori�prase�
SEMINAR
POREZNI BILANS
G uske�sijenom �hrani� Snijegom �soli�ovce� A�nasadi�kvočku Da�m u�leže�novce�
IO S
L E PO RE N E PR JA V E A 7.G O D N U
NOVI ZAKON O PIO
K ad�kroz�žito�ide On�sjeda�u�čun� Sasvim �na�svoj�način Živi�Antutun�
– NOVI PROBLEMI
(Čun�-�to�je�čam ac��objasnio�m i�je�Otac�) Taj�m aleni�ja�je��tada��pom išljao�da�m ora� biti�da�je�i�taj�sm iješni�i�blesavi�Antuntun��bar� povrem eno��probavao�onu�“od�bunike�čorbu”��� M nogo�kasnije�sam ��m islim ��shvatio�i�zašto��(M ajka�je��sa�sm iješkom ��često�zn ala�reći� da�sam �i�ja�-�“kao�onaj�Antuntun”��Jer�posao� svaki�na�svoj�način�radim ���) * * * K ažu�da�m andragoru�ne�m ožeš�naći�ako� ona�ne�želi�da�je�nađeš� Tako�je�to�sa�čarolijam a� Milan Dmitrović
TRAVNIK
����� � ���� ��� Op ina�Travnik
SARAJEVO
�� ��� � ���� ��� PC�UNITIC
MOSTAR
�� ��� � ���� ��� Hotel�Mostar
ZENICA
� ��� � ���� ��� Hotel�Zenica
TUZLA
����� � ���� ��� Cinestar�Tuzla
BIHAĆ
����� � ���� ��� Cinestar�Biha
LIVNO
�� ��� � ���� ��� Hotel�B&M
ŠIROKI�BRIJEG ����� � ���� ��� Hotel�Park • NOVI ZAKON O PIO/MIO NOVI PROBLEMI
M �J��je�jednom �prilikom �napisao��“Č udo� te�pjesm e�sastoji�se�u�um ijeću�da�se�rekreiraju�dječija�svijest�i�dječiji�doživljaj�jezika��ono�� dakle��što�čovjek�bespovratno�gubi�odrastanjem �i�navodnim �zrenjem �” Ali��pisao�je�G rigor�Vitez�i�za�odrasle�
• POREZNI BILANS ZA 20 7.
E af�vo va a�
• STAVKE KOJI SE MOGU KORISTITI UNAPRIJ ED
e� ao
asu
si
Vijest�je�letjela�brže�od�ptice Brže�od�vjetra Brže�od�m unje� G ugutala�je�od�sreće�u�eteru� I�stigla�je�prekasn o� Za�one�koji�su�pali�uvijek�je�prekasn o� A�da�je�stigla�sam o�pol�sata�ranije��on�bi�bio�živ� Rukovao�bi�se�s�drugovim a�i�sm ijao� Da�je�stigla�dan�ranije�� m nogo�bi�njih�još�ostalo�živih� Da�je�stigla�m nogo�m nogo�ranije�� m n ogo�m n ogo�bi�ih�još�ostalo�živih� Trebalo�je�vijest�poslati�m nogo�m nogo�ran ije� Prije�no�što�su�počeli�padati�m rtvi� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
• KAPITALNI DOBICI I GUBICI • TRAJ NO NEPRIZNATI RASHODI • PRIVREMENO NEPRIZNATI RASHODI
• STAVKE KOJE UMANJ J U OPOREZIVU DOBIT • KORIŠTENJ E POREZNIH GUBITAKA • POREZNE OLAKŠICE I UMANJ ENJA • TRANSFERNE CIJ ENE • AKONTACIJ A ZA NAREDNI PERIOD • RASPODJ ELA I ISPLATA DOBITI • POREZNE PRIJ AVE OBRTNIKA ZA 20 . • POREZNE PRIJAVE GRA ANA ZA 201 . • DRUGE AKTUALNOSTI • ODGOVORI NA PITANJA PRIZNAJE SE KAO � SATI�BODOVA KPE �
Spec
no no 5.3.
TEM
Se
na
iu eni adno tva na ni u H
8.S R JEV O , hotel Sarajevo
TSKE JEL N E:
Prava i obaveze ȫ Primjena entitetskih propisa na zaposlene na državnom nivou ȫ Radno vrijeme ȫ Odmori i odsustva ȫ Plaće i naknade Odlu ivanje o pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenih ȫ Forma akta ȫ Primjena najpovoljnijeg prava ȫ Povreda prava iz radnog odnosa od strane poslodavca Disciplinska odgovornost zaposlenih ȫ Način provođenja disciplinskog postupka (lakše ili teže povrede) ȫ Postupak odlučivanja ȫ Sankcije ȫ Odluka komisije i zaštita prava ȫ Naknada plaće u slučaju suspenzije
Zaštita prava iz radnih odnosa zaposlenih ȫ Zaštita prava zaposlenika (interna i eksterna zaštita) ȫ Zaštita prava državnih službenika ȫ Zaštita prava policijskih službenika ȫ Zaštita prava vojnih lica Promjena radnog mjesta Promjena mjesta rada Privremeni ili trajni premještaj Prestanak radnog odnosa ȫ Uslovi za otkazivanje ugovora o radu ȫ Postupak kod otkazivanja ugovora o radu ȫ Vođenje postupka za vrijeme bolovanja ȫ Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu Nadzor nad primjenom Zakona o radu u institucijama BiH ȫ Iskustva i načini postupanja inspekcije ȫ Najčeši primjeri nepravilnosti uočenih u inspekcijskoj praksi ȫ Najčešće mjere u inspekcijskom postupku ȫ Preporučeni način postupanja
INFORMACIJE I PRIJAVE:
Revicon d�o�o� Envera Šehovića ��� ����� Sarajevo tel� ���� �� ��� ��� • fax� ���� �� ��� ��� e-mail� revicon@revicon�info
www�revicon�info
POREZI
Tro
ez aspekt
re rez ač vo
�� veni
ȫ Suana Sakić
Ugošćavanje poslovnih partnera, poslovne večere, pokloni i drugi načini darivanja su odavno postali dio poslovne kulture. Takvi gestovi u poslovnom svijetu često znače i nastavak uspješne ili početak buduće saradnje, a troškovi koji nastanu u odnosima sa poslovnim partnerima nazivaju se troškovima reprezentacije. Sva ta darivanja i promocije poslovanja ili proizvoda kod računovođa uzrokuju i dilemu da li je neki izdatak trošak reklame ili trošak reprezentacije, što je često pitanje i u našem savjetodavnom servisu. U tekstu se, najprije, skreće pažnja na važnost pravilnog evidentiranja ovih troškova, a potom se objašnjava i njihov porezni tretman koji se, i prema propisima o PDV-u i prema propisima o porezu na dobit, značajno razlikuje. erijetko se direktori i drugi članovi menadžmenta nađu u situaciji kada trebaju pokazati čvrstu namjeru za poslovanjem sa partnerom koji je od velike važnosti za napredak tog društva� te pomoću reprezentacijskih poklona pokuša vaju pokazati naklonost� Partnerima se često plaćaju poslovne večere� drugi troškovi ili davaju razni pokloni na račun društva� jer to učvršćuje poslovne odnose i� u krajnjoj liniji� utiče na povoljnije rezultate poslovanja� Ove troškove nazivamo troškovi reprezentacije� Tu� dakle� ubrajamo darivanje i ugošćavanje poslovnih partnera� troškove za odmor� smještaj� zakup i slično� koji su nastali iz poslovnog odnosa sa poslovnim partnerima� odnosno osobama sa kojima se očekuje uspostavljanje saradnje ili sa kojima ona već postoji� U praksi su često prisutne poteškoće prilikom tumačenja i razlikovanja troškova reprezentacije od troškova reklame� Primjerice� troškovi darivanja poslovnih partnera se često mogu tumačiti i kao troškovi reklame� u zavisnosti od vrijednosti i vrsti dara� Pravilan odgovor na to pitanje je važan zbog značajne razlike u oporezivanju izdataka za reprezentaciju u odnosu na oporezivanje izdataka za reklamu� Dakle� razlikovanje vrste troškova bitno je ne samo zbog njihovog pravilnog razgraničenja prilikom knjiženja nego je i bitno i sa poreznog aspekta kako zbog utvrđivanja osnovice poreza na dobit tako i mogućnosti odbitka ulaznog PDV-a�
N
POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
Tro
vireprez ent ac e�vs �� ro
vi reklam e�
Gdje se nalazi ta linija između troškova reprezentacije i troškova reklame� i da li je ona jednaka obveznicima� savjetnicima i licima u nadzoru?
Pod reprezentacijom se prvenstveno podrazumi jevaju izdaci za� ugošćavanje� poklone� odmor� rekreaciju i razonodu� najam kuća za odmor� korištenje teniskih igrališta� golf terena� bazena� iznajmljivanje jahti i slično� koje obveznik poreza snosi za poslovne partnere i koji su povezani sa obavljanjem djelatnosti ili uspostavljanje poslovne saradnje� Reprezentacijom se smatra i poklanjanje poslovnim partnerima proizvoda i roba iz asortimana poreznog obveznika� dakle� bez obzira na to da li to podrazumijeva davanje� odnosno poklanjanje vlastitih ili nabavljenih dobara� Pod troškovima reklame podrazumijevaju se troškovi� oglasa� predstavljanja i reklamiranja u novinama i u časopisima� na radiju� televiziji� za prospekte� plakate� isticanja reklamnih poruka na javnom mjestu� publikacije koje se daju besplatno� kao i dati vlastiti proizvodi i roba za reklamu i propagandu� Reklamom se� zapravo� nastoje što bolje informisati kupci i poboljšati prodaja� Shodno tome� sve reklamne aktivnosti su troškovi tekućeg perioda i porezno su priznat rashod u poreznom bilansu� Možda najlakši način da se utvrdi razlika šta se smatra reklamom� a šta reprezentacijom� zasniva se na tome da su predmeti ili usluge učinjeni za reklamu �
POREZI
na ijenjeni pod istim uslovima ve e broju unaprijed nepoznatih lica za razliku od pred etai usluga u injenih za reprezentaciju koji su na ijenjeni sa o unaprijed odre enimpoznatimlicima i licima sa kojia se eli ostvariti neki vid poslovnesaradnje Porezne jere su o ovo pitanju relativno restrik tivnekao i kontrola usljed poreznog nadzora Repre zentacija e seu nadzoru uvijek pos atrati šire er je oporeziva Stogaje uvijek potrebno saposebnom pa njo razmisliti o to e koji poslovni partneri su od velikog zna aja i štaim je najbolje pokloniti odnosno kako ih ugostiti
U najširem smislu� reprezentacija obuhvata sve troškove koji nastaju u poslovanju sa poslovnim partnerima društva� Budući da nemaju isti porezni tretman� troškove reprezentacije je potrebno razlikovati od troškova reklame� Po re zni t re tm an tro š ko v a re p re ze nt ac ije
Sa aspekta propisa o porezu na dobit ano Zakona o porezu na do it (“Slu ene novine FBiH” ro )� propisano e da se troškovi po osnovu reprezentacije smatraju porezno priznatim u iznosu od ��� nastalih troškova reprezentatih troškova s atra se pore no nepricije (tj� znati )� pri� e u se pod reprezentacijo s atra ugoš avanje poslovnih partnera koje je povezano sa obavljanjem djelatnosti� ili uspostavljanjem poslovne saradnje Iako se Zakon pri de nisanju reprezentacije ograni io sa o na ugoš avanje postoje ih i udu ih poslovnih partnera lano Pravilnika o pri jeni Zakona o porezu na do it (“Slu ene novine FBiH” r do � e data šira de nici a ko a pod pojmomugoš avanja podrazumijeva troškove s ještaja rane i pi a sporta rekreacije i razonode zakupa auto o ila i sli no koji nastaju isklju ivo kod ugoš avanja poslovnih partnera s tim dase tre a vo diti ra una da se postupa sa na elo do rog privred nika (suština na ela dobrog privrednikajeste stva ranje rashodau svrhu sticanja udu ih prihoda pri e u se rashodi pla anja troškova za druga pravna lica koji se ne ogu povezati sa sadašnjim ili udu im prihodima kao i oni koji nastaju usljed pla anja za li ne potre e zaposlenika vlasnika i lanovadruš tva ne smatraju porezno priznatimrashodom)� jer u suprotno iznos reprezentacije ne e iti porezno pri nat ras od i u procentu od Sa aspekta propisa o PDV-u va no je napo enuti da se PDV� iz ulaznih ra una koji se odnose na troškove ��
reprezentacije ne može odbiti Zakona o PDV-u)�
an �
stav � ta ka
Pokloni u vrijednosti do i iznad ����� KM Kada su u pitanju pokloni Pravilniko o primjeni Zakonao porezu nado it je odre en prag vrijednosti do kojese smatrareprezentacijo Pokloni u pojedina no vrijednosti većoj od ����� KM ne smatraju se reprezentacijo tese neuklju uju u ukupan rashod reprezentacije priliko obra una porezno priznatog rashoda reprezentacije To prakti no na i dasepok oni preko KM pojedina ne vrijednosti smatraju porezno nepriznatim ras odima u ukupno iznosu dok su pokloni do KM pojedina nevrijednosti priznati sa o u iznosu tih ras oda u porezno ilansu Sa aspekta propisa o PDV-u napoklone ija vri ednost ne pre a i KM i ko i se da u sa o povre eno i to neistim licima nesmatraju se proeto dobara u naknadu Me utim ukoliko sedaju istim licima ili ukoliko njihova pojedina navrijednost pre a i iznos od KM onda e potre no na takve proizvodeinterno PDV� fakturo zara unati izlazni PDV� Ukoliko ulazni PDV nije odbijen priliko proizvodnje ili nabavke proizvoda koji se poklanjaju poslovnim partnerima ne postoji obaveza da se zaračunava izlazni porez pute internePDV� fakture be obzira navrijednost tih dobara
Troškovi reprezentacije se priznaju samo u visini ��� svog iznosa� dok se preostalih ��� smatra porezno nepriznatim rashodom u poreznom bilansu� PDV iz ulaznih računa koji se odnose na troškove reprezentacije se ne može odbiti� Davanje dobara iz asortimana obveznika Reprezentacija je i poklanjanje proizvodai roba poslovnim partnerimaiz asortimana poreznog obve znika kao i davanjetzv rekla nog aterijala ka lendari aše olovke upalja i pepeljare rokovnici privjesci i sli no)� slu aju kada porezni o veznik koristi dio svoje poslovne imovine ili dobra iz svog asortimanaza svrhe koje nisu vezane za poslovnu djelatnost t u slu aju kadaih poklanjaili ih daje gratis kupcima i potencijalnimkupcima osnovicaza o ra un PDV-a je na avna vrijednost te imovine u skladu sa lano stav Zakona o PDV-u i ano stav Pravi nika o pri jeni Zakona o PDV-u POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
POREZI
Dakle��obveznik�će�putem�interne�porezne�fakture� obračunati�PDV�na�vlastiti�teret�samo�ako�je�ulazni� PDV�bio�odbijen�pri�nabavci�tih�dobara��Ako�na�dobra� koja�se�daju�bez�naknade��a�na�ime�reprezentacije�ulazni�PDV�nije�odbijen��u�tom�slučaju�na�takvo�davanje� se�neće�zaračunati�PDV�
Davanje uzoraka poslovnim partnerima Ukoliko�se�poslovnim�partnerima�poklanjaju� uzorci�određenih�proizvoda��oni�se�smatraju�reprezentacijom� Kada�je�u�pitanju�PDV�tretman��u�skladu�sa�članom����Zakona�o�PDV-u��besplatno�davanje�poslovnih� uzoraka�kupcima�ili�budućim�kupcima�u�uobičajenim� količinama�za�tu�namjenu��pod�uslovom�da�ih�ti�kupci� ili�potencijalni�kupci�ne�stave�u�prodaju��odnosno�da�su� u�obliku�koji�onemogućava�njihovu�prodaju��ne�smatra�se�prometom�dobara�uz�naknadu��tj��ne�oporezuje� se�PDV-om��Dobra�koja�se�daju�kao�poslovni�uzorci� moraju�biti�obilježena�kao�takva��a�ako�ne�mogu�biti� obilježena�kao�poslovni�uzorci��moraju�biti�u�obliku�i� pakovanju�različitom�od�oblika�i�pakovanja�tih�dobara� namijenjenih�prometu��s�tim�da�nije�obavezno�da�logo� društva�bude�utisnut�na�njima� Dakle��obaveza�izdavanja�interne�PDV�fakture�kod� davanja�uzoraka�neće�postojati�u�slučaju�da�su�ispunjeni�navedeni�uslovi�koji�se�zahtijevaju�PDV�propisima�
Mogu li� se troškovi� reprezentacije koji� nastanu na slu eno putu u inostranstvu ispla ivati� tj refundirati� zaposlenicima iz blagajne Prema�tački�III�Odluke�o�plaćanju��naplati�i� prenosu�u�devizama�i�stranoj�gotovini�(“Službene� novine�FBiH”��broj������)��za�isplatu�i�povrat� troškova�službenog�puta�i�drugih�troškova�povezanih�s�time�u�inostranstvu�uključujući�terenski� dodatak��dopušteno�je�plaćanje�i�naplata�između� rezidenta�u�devizama�i�stranoj�gotovini�� Troškovi�službenog�putovanja�uključuju�� naknadu�za�smještaj��ishranu�i�prevozne�i�druge�troškove�(kao�što�su�pribavljanje�putničkih� isprava��vakcinisanje��liječnički�pregledi��službena� pošta��takse��telefoni��telefaksi��e-mail�i�slično)� Troškovi�reprezentacije�ne�potpodaju�pod� ovu�kategoriju�troškova��te�se�stoga�ne�bi�mogli�� posmatrati�u�kontekstu�mogućnosti�njihove�gotovinske�isplate�(ni�u�KM�ni�u�stranoj�gotovini)�� Prema�tome��ovi�troškovi�bi�se�trebali�refundirati� zaposleniku�isključivo�na�njegov�račun��a�osnov� za�refundaciju��odnosno�pravdanje�ovih�troškova� su�priloženi�računi�fakture�uz�putni�nalog�tog� zaposlenika�
Porezni� tretman troškova reprezentacije u susjednim zemljama
Pokloni� pojedina ne vrijednosti� ve e od KM se u c e ini s atra u pore no nepriznatim rashodo Reprezentacijom se smatra i� poklanjanje proizvoda i� roba poslovnim partnerima iz� vlastitog asorti ana obveznika Troškovi� reprezentacije u inostranstvu Nerijetko�se�dešava�da�direktori�ili�zaposlenici�idu� na�službeni�put�u�inostranstvo�radi�obilaska�tržišta��U� slučaju�kada�se�na�tom�službenom�putu�ugošćavaju�poslovni�partneri��izvode�na�poslovni�ručak�i�slično��imati� će�tretman�reprezentacije� Prema�članu�����stav����Zakona�o�PDV-u��reprezentacija��odnosno�takve�usluge�koje�su�pružene� u�inostranstvu�oporezuju�se�prema�mjestu�njihovog� izvršenja��tj��u�skladu�sa�propisima�koji�su�na�snazi�u� zemlji�stvarnog�izvršenja��Budući�da�se��u�konkretnom� slučaju��radi�o�uslugama�koje�nisu�izvršene�na�teritoriji�BiH��ne�bi�postojala�nikakva�obaveza�po�osnovu� obračuna�bh��PDV-a��odnosno�ove�usluge�ne�bi�bile� predmet�oporezivanja�bh��PDV-om�� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
U�Hrvatskoj �je��prema�odredbi�članka���� stavak����točka�����Zakona�o�porezu�na�dobit (“Narodne�novine”��br���������do������� )�protroškova reprezentacije ne pisano�da�se� priznaje kao porezni� rashod��Reprezentacijom� se��prema�članku����tog�Zakona��smatraju�izdaci� za�ugošćavanje��darove�sa�ili�bez�utisnutog�znaka� društva�ili�proizvoda��troškovi�odmora��sporta�� rekreacije�i�razonode��zakupa�automobila��zrakoplova�i�kuća�za�odmor�u�visini�nastalih�troškova� iz�poslovnih�odnosa�sa�poslovnim�partnerom�� Prema�istom�članku�Zakona reprezentacijom se�ne�smatraju�proizvodi�i�roba�iz�asortimana�poreznog�obveznika�prilagođeni�za�te�svrhe�sa�oznakom�“nije�za�prodaju”��te�drugi�reklamni�predmeti� sa�nazivom�društva��proizvoda�i�drugog�oblika� reklame�(čaše��pepeljare��stolnjaci��podmetači�� olovke��rokovnici��upaljači��privjesci�i�slično)�dati� za�upotrebu�u�prodajnom�prostoru�kupca��a�ako�se� daju�potrošačima��ne�smatraju�se�reprezentacijom� ako�je�njihova�pojedinačna�vrijednost�bez�poreza� na�dodanu�vrijednost�do��� �����kuna� Dakle��u�Hrvatskoj�je�trošak�reprezentacije� porezno�priznat�u�visini���� �nastalog�troška�od����� ����������godine��Godinama�prije�toga�porezno�je� bilo�priznato�tek���� �troškova�reprezentacije� ��
POREZI
Prema�članku�� ���stavak����Zakona�o�porezu�na�dodanu�vrijednost�(“Narodne�novine”��br�� ������do������� )��pri�nabavi�dobara�i�usluga�za� potrebe�reprezentacije�nema mogućnosti odbitka pretporeza � Također��treba�imati�u�vidu�još�jedan�segment�plaćanja��odnosno�oslobođenja�od�plaćanja�PDV-a�na�pojedine�isporuke�dobara�i�usluga�� Prema�odredbama�članka����Zakona�o�porezu� na�dodanu�vrijednost�RH��isporukom�dobara�uz� naknadu�ne�smatra�se�besplatno�davanje�uzoraka�u�razumnim�količinama�kupcima�ili�budućim� kupcima�i�davanje�poklona�male�vrijednosti�koje� obavi�porezni�obveznik�u�okviru�obavljanja�poslovne�djelatnosti��uz�uvjet�da�se�daju�povremeno� i�ne�istim�osobama��Poklonima�male�vrijednosti� smatraju�se�pokloni�čija�vrijednost�nije�veća�od� �� �����kuna� U�Srbiji se�priznavanje�izdataka�po�osnovu� reprezentacije�u�poreznom�bilansu�vrši�u�skladu�sa� članom�����Zakon�o�porezu�na�dobit�(“Službeni�list� Republike�Srbije”��br��������do�������)��prema� kojem�se�izdaci�za�reprezentaciju�priznaju�kao� rashod�u�iznosu�do ���� od ukupnog prihoda � U�praksi�se�često�javljaju�poteškoće�u�razlikovanju�troškova�reklama�i�propagade��sa�jedne� strane��i�troškova�reprezentacije��sa�druge�strane�� Međutim��Zakon�o�porezu�na�dobit�u�Srbiji�ne� daje�preciznu�distinkciju�između�ovih�troškova�� već�samo�navodi�da�se�troškovi�propagande�u�poreznom�bilansu�priznaju�samo�oni�pokloni�i�drugi� rashodi�koji�služe�promociji�poslovanja�poreznog� obveznika�(član�����stav���)� Zakon�o�porezu�na�dodanu�vrednost�u�Srbiji� (“Službeni�list�Republike�Srbije�“��br��������do� �����)�definiše�da�obveznik�nema pravo na odbi janje prethodnog poreza �na�osnovu�izdataka�za� reprezentaciju��Prema�odredbama�člana�����stav���� tog�Zakona��izdacima�za�reprezentaciju�smatraju� se�izdaci�za�ugostiteljske�usluge��pokloni��osim� poklona�manje�vrednosti��izdaci�za�odmor��sport�� razonodu�i�drugi�izdaci�učinjeni�u�korist�poslovnih� partnera��potencijalnih�poslovnih�partnera��predstavnika�poslovnih�partnera�i�drugih�fizičkih�lica��a� da�za�to�ne�postoji�pravna�obaveza�
�����-�Troškovi�reprezentacije�na�sajamskim�i�drugim� manifestacijama �����-�Troškovi�ugostiteljskih�usluga �����-�Troškovi�za�poklone�date�za�reprezentaciju �����-� Vlastiti�proizvodi�i�roba�dati�za�reprezentaciju �����-�Usluge�izvršene�kao�reprezentacija �����-�Ostali�troškovi�reprezentacije
Troškovi reprezentacije mogu nastati prilikom ugošćavanja poslovnih partnera kako u zemlji tako i u inostranstvu� Računovodstveno� troškovi reprezentacije se iskazuju na kontu ���� ali je prilikom sastavljanja poreznog bilansa potrebno preispitati sve ostale troškove sa obilježjem reprezentacije� Međutim��prilikom�sačinjavanja�poreznog�bilansa� treba�voditi�računa�i�o�tome�da�troškovi�reprezentacije� mogu�biti�iskazani�i�na�drugim�kontima��U�tom�slučaju� nije�dovoljno�uzeti�u�obzir�samo�troškove�reprezentaci je�koji�se�nalaze�na�kontu������već�je�potrebno�preispitati�sve�ostale�troškove�sa�obilježjem�reprezentacije�� tj��one�koji�su�po�stvarnom�karakteru�nastali�prema� poslovnim�partnerima�kako�sadašnjim�tako�i�budućim� Tako�se�npr��može�dogoditi�da�su�neki�troškovi� reprezentacije�knjiženi�i�na�kontu�����-�Troškovi�službenih�putovanja������-�Troškovi�naknada�članovima� odbora�i�komisija������-�Troškovi�sajmova������-�Troškovi�reklame�i�sponzorstva��ili�u�fakturama�za�usluge� na�kontima�����-�Troškovi�neproizvodnih�usluga������ -�Ostali�nematerijalni�troškovi�i�sl� U�slučaju�davanja�vlastitih�učinaka�za�potrebe�reprezentacije��gotovi�proizvodi�bi�se�isknjižili�stavom�za� knjiženje���� ������uz�obavezu�izdavanja�interne�PDV� fakture�(ako�je�na�nabavke�materijala�odbijan�ulazni� PDV)�koja�se�knjiži�stavom���������(za�obračunati� izlazni�PDV)� U�nastavku�su�dati�primjeri�knjiženja�troškova� reprezentacije� Primjer �� Pokloni
male vrijednosti Društvo�“AP”�d�o�o��nabavilo�je�pojedinačne�poRa unovodstveni tretman troškova klone�poslovnim�partnerima�kao�znak�pažnje�prilikom� reprezentacije praznika�(kravate��pića��šalove�i�slične�poklone�bez� naziva�društva�ili�proizvoda)��Nabavna�vrijednost�poPrema�propisanom�Kontnom�okviru�za�privredna� klona�koji�su�dati�poslovnim�partnerima�iznosi�������� društva��troškovi�reprezentacije�se�računovodstveno� (�������KM���������KM�PDV-a)��s�tim�da�njihova�poevidentiraju�u�okviru�grupe�����-�Troškovi�reprezen- jedinačna�vrijednost�ne�prelazi�������KM�� tacije��Dalje�se�vrši�analitička�razrada��pa�možemo� Na�računu�je�uredno�navedeno�da�su�darovi�kurazlikovati�sljedeće�vrste�troškova� pljeni�za�predstavnike�određenih�poslovnih�partnera�i� �����-�Troškovi�reprezentacije�u�sopstvenim�poslovdarovani�neposredno�nakon�kupovine� nim�prostorijama ��
POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
POREZI
Red� broj ��
Opis
Konto
Troškovi reprezentacije
���
Dobavljači u zemlji
���
Iznos Duguje Potražuje ������ ������
Davanje poklona poslovnim partnerima pojedinačne vrijednosti do ����� KM
Trgovačko društvo “DD” d�d� svojim je poslovnim partnerima iz društva “AA” d�o�o� uplatilo zakup termina u dvorani za rekreaciju od ������ KM (������ KM � PDV od ����� KM) društvu “TT”� Red� broj ��
Opis
Konto
Usluge izvršene kao reprezentacija
����
Dobavljači u zemlji
���
Iznos Duguje Potražuje ������ ������
Zakup termina poslovnim partnerima
Pr imje r ��
Troškovi ugostiteljskih objekata
Trgovačko društvo “OKC” d�o�o� platilo je račun za troškove ručka prilikom sklapanja ugovora sa poslovnim partnerima� Dobiven je račun društva “FF ” d�o�o� od ������ KM (������ KM i ����� KM PDV-a)� Red� broj ��
Opis
Konto
Troškovi ugostiteljskih usluga
����
Dobavljači u zemlji
���
Iznos Duguje Potražuje ������ ������
Primljena faktura za ugostiteljske usluge
Davanje dobara iz asortimana obve-
znika Poslovnom partneru je poklonjen proizvod društva u vrijednosti �������� KM� Proizvod je izdat iz skladišta� Internom PDV fakturom izvršen je obračun PDV-a na vlastiti teret� Red� broj
Troškovi rekreacije
Pr imje r ��
Pr imje r ��
��
Opis
Konto
Smanjenje vrijednosti zaliha učinaka
���
Gotovi proizvodi u skladištu
���
Iznos Duguje Potražuje �������� ��������
Za razduženje skladišt a ��
Trošak reprezentacije
���
Obaveze za PDV
���
������ ������
Obračun PDV-a internom fakturom
Zak ljuč ak Kod ugošćavanja� davanja poklona ili dobara� te plaćanja ostalih troškova koji su nastali u poslovnim odnosima bitno je� zbog poreznog tretmana� ustanoviti da li se radi o reprezentaciji ili reklami� Za razliku od troškova reklame i propagande koji su vezani za oglašavanje proizvoda i usluga i koji su okrenuti kupcima i korisnicima usluga preduzeća� troškovi reprezentacije se javljaju u odnosima sa poslovnim partnerima preduzeća� Reprezentacija će� u tim slučajevima� uvećavati oporezivu dobit po poreznom bilansu� za iznos od ��� tih troškova� a ulazni porez iz faktura (PDV) se ne može odbiti� Reklama je ���� porezno priznat trošak i ne uvećava oporezivu dobit po poreznom bilansu (pod uslo vom da se radi o troškovima koji se odnose na privrednu djelatnost)� a i ulazni PDV se može odbiti u potpunosti�
Porezni tretman pojedinih slučajeva reprezentacije� odnosno reklame OPIS Ručak sa poslovnim partnerima Hotelski smještaj poslovnog partnera Isporuka reklamnih predmeta poslovnim parterima kao što su čaše� olovke� privjesci� prospekti� katalozi� vrećice i sl�
VRSTA TROŠKA
PDV
POREZ NA DOBIT
Reprezentacija
Ne odbija se ulazni PDV
��� porezno priznat rashod
Reprezentacija
Ne odbija se ulazni PDV
��� porezno priznat rashod
Reprezentacija
Obračunava se izlazni PDV putem interne fakture� ako je ulazni porez bio odbijen
��� porezno priznat rashod
Reklama
Ne obračunava se izlazni PDV ako su ispunjeni uslovi iz člana �� Zakona o PDV-u
���� porezno priznat rashod
Isporuka reklamnih predmeta (olovke� privjesci� Reklama katalozi) na tržištu
Obračunava se izlazni PDV putem interne fakture� ako je ulazni porez bio odbijen
���� porezno priznat rashod
Davanje poklona partnerima iznad vrijednosti od ����� KM
Reklama
Obračunava se izlazni PDV putem interne fakture� ako je ulazni porez bio odbijen
���� porezno nepriznat rashod
Davanje poklona partnerima u vrijednosti do ����� KM
Reprezentacija
Ne obračunava se izlazni PDV
��� porezno priznat rashod
Besplatno davanje uzoraka na tržištu iz vlastitog asortimana
POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
��
POREZI
Pri eri ana i e� prometa robe sa aspekta transfernih cijena ȫ Nađ a Tipura i Aldijana Ademović
U prošlom broju “Poreznog savjetnika” analizirane su usluge sa aspekta transfernih cijena, sa osvrtom na analizu uporedivosti. Da bi slika bila kompletna, u ovom broju su prikazani najčešći slučajevi prometa robe između povezanih lica.
POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
POREZI
ANALIZA� PROMETA� ROBE� PREMA� PRAVILNIKU Prem a Pravilniku o transfernim cijen ama�porezni obveznik koji ima transakcije sa povezanim licima treba da ih analizira na način da obuhvati� a) opis transakcije� b) funkcionalu analizu� c) izbor metode� d) ekon omsku analizu� e) zaključak�
– Kontrola kvalitete (ko vrši kontrolu kvalitete�da li se kontrola vrši po prijemu ili nakon proizvodnje)� – Plać anje (u kojem roku se vrši plać anje� na koji način se vrši plać anje)�
– –
–
Opis transakcije – Prilikom opisa transakcija u Izvještaju o TC�potrebno je jasno i decidno navesti detaljan opis relevantnih transakcija�gdje se svi aspekti transakcija moraju analizirati i dokumentirati�uključujuć i odgovore n a pitanja� ko šta radi i za koga�gdje�zašto i kako se to radi�šta se koristi od imovine i slično? Iako je ovo�naizgled�prilično jedn ostavan korak�česte su i greške�uglavnom�tako što mnogo toga što se autoru Izvještaja o TC podrazumijeva bude izostavljeno iz opisa funkcija samih transakcija�Prilikom opisa transakcije potrebno je navesti bit transakci je�kao i sve ugovore sa povezanim licima koji su vezani za predmetnu transakciju� Napome na� Obavezno je posjedovanje ugovora za svaku transakciju na lokalnom jeziku!
Funkcionalna analiza za transakciju robe U funkcionalnoj analizi porezni obve znik je dužan da detaljno opiše i definira transakcije sa pove zanim licima�uključujuć i funkcije koje obavlja�sredstva ko ja koristi i rizike koje preuzima� Funkcion alna analiza uključuje funkcije� rizike i imovinu predmetne transakcije� Funkcije� U ovom dijelu opisuju se sve funkcije koje društvo (koje je predme t anali ze) obavlja u toj transakciji sa povezanim licima�Potrebno je objasniti funkcije na način da i “vanjskom čitaocu” bude jasno o čemu se�ustvari�radi u toj transakciji�Primjeri nekih funkcija� – Naručivanje (način naručivanja robe� narudžbenica�e-mail�telefonski)� – Transport (ko vrši transport robe� povezana lica�treć a nepovezana lica�po kojem paritetu)� – Zalihe�skladištenje (da li društvo vrši skladištenje robe�da li društvo ima zalihe naručenog)� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
–
Rizici� Rizik prometa (ko u predmetno j transakciji snosi rizik prometa)� Cjenovn i rizik (koje od lica snosi cjenovni rizik�da li postoji rizik ako se odvija izmeđ u povezanih lica)� Rizik zaliha (koje od lica sno si rizik zaliha)� Rizik garancija i odgovornosti za proi zvode � Rizik propasti proizvoda u proizvodnom skladištu i prilikom prevoza (ko snosi rizik propasti proizvoda u skladištu i prilikom prevoza)�
Imovina� – Materijalna (koju imovinu društvo posjeduje da je bitna za predmetnu transakciju�npr�skladište�kamione za transport itd)� – Nematerijalna (koju vrstu nem aterijalne imovine društvo posjeduje� žig�knowhow�kontakti i odnosi sa kupcima itd)�
Napom ena� Prem a članu ���Pravilnika o transfernim cijenama�za kontrolisane transakcije m eđ u obveznicima u FBiH je m oguć e sačiniti skać eni� vješa koji isključuje obavezu izrade funkcionalne analize�
Glavni cilj funkcionalne analize jeste analiza funkcije� rizika i imovine koju preuzimaju lica u kontrolisanoj transakciji� Porezni obveznik je dužan da detaljno opiše i definira transakcije sa povezanim licima� uključujući funkcije koje obavlja� sredstva koja koristi i rizike koje preuzima�
Prethodn o navede ni eleme nti koje je potrebno navesti odnose se na elemente koje je generalno potrebn o navesti u svakoj transakciji sa povezanim licem� Kako bi se olakšala funkcio nalna analiza� poželjno je da prilikom analize funkcije �rizika i sredstava u transakciji koristite oznake kao što su u tabeli ��
��
POREZI
Tabela����Funkcionalna�analiza
Simbol�Oznaka �
Funkcije
Sredstva
Rizici
Ne obavlja funkciju
Ne angažuje sredstva
Nije izloženo rizicima
Obavlja funkciju u manjem obimu
Angažuje sredstva u manjem obimu
Izloženo rizicima u manjem obimu
��
Obavlja funkciju u umjerenom obimu
Angažuje sredstva u umjerenom obimu
Izloženo rizicima u umjerenom obimu
���
Obavlja funkciju u značajnom obimu
Angažuje sredstva u značajnom Izloženo rizicima u značajnom obimu obimu
Funkcije�su�aktivnosti�koje�vrši�svako� lice�u�predmetnoj�transakciji��Funkcije�koje�je� obično�potrebno�analizirati�kod�funkcionalne� analize�prodaje�robe�obično�imaju�funkcije� kao�što�su�naručivanje��funkcija�transporta� robe��funkcija�upravljanja�zalihama�i�slično� Procjena�preuzetih�rizika�važna�je�u� određivanju�cijena�van�dohvata�ruke��polazeći�od�ekonomske�pretpostavke�da�veći�rizik� pretpostavlja�i�veći�očekivani�prinos�� Što�se�tiče�analize�imovine��potrebno�je� sagledati�korištenje�i�materijalne�i�nematerijalne�imovine���Iako�je�glavni�akcenat�na� korištenju�materijalne�imovine�(skladišta�� kamioni�za�prevoz�itd)��potrebno�je�navesti�i� koja�se�nematerijalna�imovine�koristi�u�tim� transakcijama�(know-how��žig�i�sl)�
Za analizu transfernih cijena o veznik je du an da izabere onu etodu koja najbolje odgovara okolnostima svakog konkretnog slu aja O veznik je du an navesti� i� odlu uju e razloge za izbor� odre ene etode
Najlakši�način�za�izbor�metode�jeste�da� se�ide�sistemom�eliminacije��To�znači�da�najprije�treba�da�sagledate�koju�metodu�nikako� ne�možete�primijeniti��čime�ćete�postepeno� doći�i�do�metode�koju�trebate�koristiti� Izbor�najprikladnije�metode�je�baziran� na�zaključcima�funkcionalne�analize�i�karakteristikama�dotične�transakcije��U�poglavlju�II�-�METODOLOGIJA��u�Pravilniku�su� propisane�metode�koje�se�koriste�pri�analizi� transfernih�cijena��postavljeni�su�zahtjevi�u� redoslijedu�primjene��date�su�smjernice�pri� odabiru�metoda�i��konačno��objašnjena�je� primjena�pojedinih�metoda�� Prilikom�analize�transfernih�cijena� obveznici�mogu�koristiti�jednu�od�sljedećih� metoda� � Klasi ne (tradicionalne)� transakcijske metode – Metodu�uporedivih�nekontrolisanih� cijena�(tržišnu�metodu)� – Metodu�cijene�koštanja�uvećane�za�uobičajenu�zaradu – Metodu�preprodajne�cijene�(metodu� trgovačkih�cijena)� � Metode transakcijske dobiti – Metodu�podjele�dobiti� – Metodu�transakcijske�neto�marže�(ili� metodu�neto�dobiti)��
Prema�Pravilniku��nematerijalna�imovina�je�jedinstvena�vrijednost�intelektualnog�ili� nematerijalnog�sadržaja�koji�se�mogu��pravno� Ukoliko�ustanovite�da�nijedna�od�pretili�ne��zakonski�zaštititi��Kod�lica�koja�imaju� hodnih�metoda�nije�primjenjiva�u�vašem� pravo�na�naknadu�sa�osnova�nematerijalne� konkretnom�slučaju��Pravilnik�o�transfernim� imovine�mora�biti�utvrđeno�postojanje�nema- cijenama�je�ostavio�i�mogućnost�da�primijeniterijalne�imovine� te�neku�nespomenutu��“vašu”�metodu�pomoću� U�skladu�sa�prethodnim�objašnjenjem�� koje�ćete�doći�do�uporedive�cijene�na�tržištu� funkcionalna�analiza�je�zasnovana�na�subjekObveznik�je�dužan�da�izabere�odgovarativnom�stavu�o�funkcijama��rizicima�i�imovini� juću�metodu�utvrđivanja�cijene�transakcija�po� povezanih�lica�u�kontrolisanim�transakcijaprincipu�van�dohvata�ruke�za�analizu�transferma��Dakle��ona�se�vrši�na�osnovu�vaše�lične� nih�cijena��odnosno�metodu�koja�najbolje�odgoprocjene�o�funkcijama�koje�obavljaju�pove- vara�okolnostima�svakog�konkretnog�slučaja� zana�lica��kolike�rizike�preuzimaju�i�kojom� U�ovom�dijelu�Izvještaja�obveznik�je� imovinom�se�koriste� dužan�opisati�odlučujuće�razloge�za�izbor� metode�za�provjeru�iskazivanja�transakcije� Izbor� etode robe�po�principu�“van�dohvata�ruke”�(tabela� �)��Dakle��nije�samo�dovoljno�navesti�zašto� Izbor�metode�je�glavna�dilema�prilikom� je�korištena�neka�metoda�već�i�zašto�ostale� izrade�Izvještaja�o�transfernim�cijenama� metode�nisu�mogle�biti�primijenjene� ��
POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
POREZI
Tabela �Razlog�za�izbor�metode Metoda
Razlog za izbor
Metoda uporedivih nekontrolisanih cijena
Metoda uporedivih nekontrolisanih cijena (tržišna metoda) je preferirana metoda prema propisima�Cijene za prodate proizvode�robuili usluge u kontrolisanim poslovima se upoređuju sa cijenama u nekontrolisanim poslovima i uporedivim okolnostima� Ovim se utvrđuje da li se zaračunava ista�slična cijena i povezanim i nepovezanim licima za prodati proizvod ili uslugu� Prednost u primjeni ima interna uporediva nekontrolisana cijena u odnosu na eksternu uporedivu nekontrolisanu cijenu� Ova metoda se najčešć e primjenjuje� • Kada se isti proizvodi kupuju�prodaju pod sličnim okolnostima i od�sa povezanim i od�sa nepovezanim preduzećima (interna komparabilnost)� • Kada nezavisna preduzeća kupuju�prodaju iste proizvode kao i povezana preduzeća u komparabilnim okolnostima (eksterna komparabilnost)� • Za sirovine i proizvode koji kotiraju na proizvodnim berzama�
Metoda cijene koštanja uvećane za uobičajenu zaradu (trošak plus)
Metoda cijene koštanja uvećane za uobičajenu zaradu polazi od troškova dobara ili usluga kojima se dodaje odgovarajuća marža koju bi lice ostvarilo u nekontrolisanim uslovima� Ovom metodom se ispituje da li se zaračunava ista bruto marža pri prodaji povezanim i nepovezanim licima� Metoda cijene koštanja uvećane za uobičajenu zaradu najčešće se koristi za� – djelatnosti proizvodnje� montaže ili drugih operacija proizvodnje poluproizvoda koji se prodaju povezanim licima� – za pružanje usluga unutar grupe� Postupak primjene metode je da se najprije utvrde troškovi proizvoda�poluproizvoda ili usluga koje se prodaju�pružaju povezanom licu� Na tako utvrđene troškove se dodaje odgovarajuća bruto dobit koja se može postići u postojećim tržišnim uslovima (interna ili eksterna uporedba)� Tako dobiveni iznos je cijena po kojoj su proizvodi�poluproizvodi ili usluge mogli biti nabavljeni od nepovezanih lica� Ova metoda je usmjerena na funkcije koje obavlja društvo�bruto maržu u postotku od troškova poslovanja i primjenjuje se na proizvođače i pružaoce usluga�
Metoda preprodajne cijene
Metodom preprodajne cijene se utvrđuje (i analizira) cijena po kojoj se roba nabavljena od povezanih lica prodaje nepovezanim licima� Primjenjuje se kod kupovine od povezanih društava koja dalje prodaju nezavisnim društvima bez značajnije dodatne obrade proizvoda� Tako utvrđena cijena se umanjuje za odgovarajuću bruto trgovačku maržu koja se može postići u postojećim tržišnim uslovima� Dobiveni ostatak je cijena po kojoj je roba mogla biti nabavljena od nepovezanih lica� Ovom metodom se�zapravo�ispituje marža koju ostvaruje društvo�odnosno ispituje se� – Kolika je marža kod prodaje nepovezanim licima (interno uporediva veličina) – Koliku maržu ostvaruju ostali trgovci iz iste�slične djelatnosti u odnosu na preuzete funkcije i rizike Na visinu marže više utiču funkcije koje obavlja trgovac nego vrsta proizvoda�kao što je slučaj kod metode nekontrolisane cijene na tržištu�
Metoda transakcijske neto marže
Metoda transakcijske neto marže (TNMM) stavlja u odnos ostvarenu neto dobit i odgovarajuće stavke iz fi nansijskih izvještaja kao što su ukupni troškovi�prihodi od prodaje�imovina ili vlastiti kapital koje jedna osoba ostvaruje u poslovima sa jednom ili više povezanih osoba� Tako ostvarena neto dobit upoređuje se sa neto dobitkom sličnih osoba u sličnim okolnostima� Ova metoda se primjenjuje na lica koja se bave proizvodnjom i trgovinom� Također�ovu metodu je moguće primjenjivati i kod testiranja usluga� Suština ove metode je da se neto marža predmetnog licaupoređuje sa neto maržom nezavisnog lica� Fokus nije direktno na prodajnim cijenama nego na pokazateljima neto marže� Ako se pokaže da su izabrani pokazatelji uporedivi sa pokazateljima kod nezavisnih lica�smatra se da je zadovoljen princip “van dohvata ruke”�
Metoda podjele dobiti
Metodom podjele dobiti eliminiše se učinak posebnih uslova na dobit u poslovima između povezanih lica� Ova eliminacija se provodi utvrđivanjem podjele dobiti koju bi nepovezana lica očekivala sudjelovanjem u jednom ili više poslova� Po metodi podjele dobiti najprije se utvrđuje podjela dobiti između povezanih lica u jednom ili više poslova u kojima ta lica sudjeluju� Nakon toga se procjenjuje podjela dobiti do koje bi došlo da su u poslu u postojećim tržišnim uslovima sudjelovala nepovezana lica�te se tako utvrđeni udjeli u dobiti raspoređuju na povezana lica�
POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
��
POREZI
cija��obveznik�prvenstveno�pretražuje�podatke�koji�se�odnose�na�Bosnu�i�Hercegovinu��a� Nekontrolisane�transakcije�prema�Praukoliko�ne�pronađe�dovoljan�broj�uporednih� vilniku�mogu�biti�� društava��pretraga�se�može�proširiti�i�na�drua) transakcije�između�testiranih�strana�i� ge�države��s�tim�da�se�ima�u�vidu�uporedivost� nezavisnih�lica�koje�se�obavljaju�pod� uslova�poslovanja�na�tržištima�tih�država�i� uslovima�i�okolnostima�sličnim�kontrotržišta�Bosne�i�Hercegovine� lisanoj�transakciji�(interna�uporediva� Kako�bi�pronašao�eksterna�uporedna� transakcija)�ili� društva��potrebno�je�koristiti�određene�baze� b) transakcije�između�dva�nezavisna�lica� podataka�� pod�sličnim�uslovima�i�okolnostima� Prilikom�analize�transakcija�i�pretraži(vanjska�uporediva�transakcija)�� vanja�baze�koriste�se�neki�od�NACE��kodova� Interne�uporedive�transakcije�imaju� (Klasifikacija�djelatnosti)��u�zavisnosti�od� prednost�u�odnosu�na�vanjske�uporedive� vrste�transakcije�sa�povezanim�licem� transakcije�ukoliko�je�moguća�njihova�primjena� Napomena��NACE��kod�se�koristi�na� Srce�ekonomske�analize�jeste�odabir�i� nivou�transakcije�sa�povezanim�licem��bez� analiza�uporednih�društava�� obzira�što�se�šifra�djelatnosti�po�kojoj�drušUkoliko�društvo�ima�transakciju�sa�netvo�posluje�može�značajno�razlikovati�od� povezanim�licima�i�one�su�uporedive�sa�anali- izabrane�šifre�za�analizu�transakcije� ziranom�transakcijom��tada�postoji�interno� Kriteriji analize uporedivosti uporediva�cijena�i�obično�se�može�primijeniti� ili�metoda�uporedivih�nekontrolisanih�cijena� ili�metoda�trošak�plus� Prilikom�bilo�koje�analize�uporedivoMeđutim��ukoliko�obveznik�ne�može�da� sti��potrebno�je�voditi�računa�o�odredbama� koristi�interne�podatke�o�uporedivim�trančlana�����Pravilnika�o�transfernim�cijenama�� sakcijama�ili�jednostavno�nema�predmetnu� To�znači�da�je�prilikom�odabira�uporedivih� transakciju�sa�nepovezanim�licima��onda� nekontrolisanih�transakcija�potrebno�uzeti� treba�da�definira�eksterne�uporedive�tranu�obzir�kvantitativne�i�kvalitativne�kriterije� sakcije��uporediva�nepovezana�lica�na�osnovu� koji�služe�za�prihvatanje�ili�odbacivanje�trankojih�je�utvrdio�cijenu�ili�raspon�cijena�u� sakcija��vodeći�računa�o�svim�relevantnim� skladu�sa�principom�“van�dohvata�ruke”� podacima�koji�mogu�utjecati�na�uporedivost� transakcija�� Nekontrolisana�transakcija�se�smatra� uporedivom�ako�su�sljedećih�pet�faktora� U� zaklju ku Izvještaja potre no je navesti� uporedivosti�te�transakcije�sa�kontrolisanom� transakcijom�dovoljno�slični� iznos korekcije koju o veznik tre a da iska e u a) karakteristike�proizvoda�ili�usluga� porezno bilansu (ukoliko je ustanovljeno da b) obavljene�funkcije��uposlena�imovina�i� cijene nisu u skladu sa trž išnim cijena a te da preuzeti�rizik�od�strane�odgovarajućih� su stoga prihodi� iz� tih transakcija niž i� ili� ras odi� lica� c) ugovorni�uslovi� ve i� u odnosu na trž išne)� ili da ne a o aveze d) ekonomske�okolnosti�i korekcije (ukoliko analiza pokazuje da cijene u e) poslovna�strategija�
E konomska analiza
odnosima sa povezanim lici a nisu negativno utjecale na nansijski� rezultat poreznog obveznika)�
Analiza uporednih društava
Napomena��U�svakom�od�primjera�koji� slijede�u�nastavku��pretpostavljamo�da�su� zadovoljeni�kriteriji�uporedivosti�u�skladu� sa�članom�����Pravilnika��Dakle��pretpostavljamo�da�su�i�transakcije�sa�povezanim�i�sa� nepovezanim�licima�uporedive�i�da�su�prethodno�navedeni�faktori�dovoljno�slični�
U�nedostatku�internih�uporedivih�transakcija�treba�sagledati�i�primijeniti�vanjske� Zaklju ak uporedive�transakcije��u�kom�slučaju�srce� ekonomske�analize�jeste�odabir�i�analiza� Zaključak�Izvještaja�o�TC�treba�sadržauporednih�društava� vati�podatak�o�tome�da�li�su�cijene�u�tranPrilikom�odabira�uporedivih�nepovezasakcijama�sa�pojedinačnim�povezanim�licima� nih�privrednih�društava�i�uporedivih�transak- u�skladu�sa�cijenama�utvrđene�po�principu� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
POREZI
“van�dohvata�ruke”�ili�je�neophodno�vršiti� njihove�korekcije�u�skladu�sa�izabranom � m etodom �za�provjeru�usklađenosti�transfernih�cijen a�sa�cijen am a�utvrđen im �po�principu� “van�dohvata�ruke”�� Uz�zaključak�obveznik�daje�i�pregled�podataka�koje�je�koristio�za�utvrđivanje�cijen e� po�principu�“van �dohvata�ruke”�ili�raspona� cijena�utvrđenih�po�principu�“van�dohvata� ruke”��u�skladu�sa�izabranom �m etodom �za� provjeru�usklađen osti�transfernih�cijen a�sa� cijenam a�utvrđenim �po�principu�“van�dohvata�ruke”��posebno�inform acije�o�uporedivim � dom aćim �ili�inostranim �transakcijam a��odnosno�društvim a��kao�i�izvore�podataka� N aravn o��u�zaključku�Izvještaja�o�TC�je� neophodno�navesti�i� a) iznos�korekcije�koju�obveznik�treba�da� iskaže�kao�povećanje�osnovice�poreza�na� dobit�u�svom �poreznom �bilansu��ukoliko� je�ustan ovljen o�da�cijen e�nisu�u�skladu� sa�tržišnim �cijen am a��te�da�su�stoga� prihodi�iz�tih�tran sakcija�niži�ili�rashodi� veći�u�odnosu�na�tržišne��ili b) da�nem a�obaveze�korekcije�poreznog�bilan sa��ukoliko�an aliza�pokazuje�da�cijen e� u�odnosim a�sa�povezanim �licim a�nisu� negativn o�utjecale�na�finan sijski�rezu ltat� poreznog�obveznika� N a�osnovu�upita�u�savjetodavnom �servisu��stekli�sm o�dojam �da�pravnim �licim a�često� nije�jasno�na�strani�kojeg�lica�se�vrši�korekcija�porezne�osnovice��tj��da�li�prodavac�ili� kupac�im a�obavezu�korekcije�porezne�osnovice��Stoga�napom injem o�da�obaveza�korekcije� postoji�sam o�na�strani�onog�obvezn ika�koji�je� oštetio�osnovicu�poreza�na�dobit��tj��u�slučaju� kada�je�prihod�potcijen jen �ili�rashod�precijenjen� PRIMJERI IZ PRAKSE
U�prim jerim a�koji�slijede�obrađen e�su� sam o�ekonom ske�an alize��Što�se�tiče�funkcionalne�an alize���m ogu�se�uraditi�prem a�objašnjen ju�iz�uvodnog�dijela� Primjer � �Jednokratna proda ja poveza nom licu
S�obzirom �na�to�da�se�često�dešavaju�jednokratne�transakcije�prom eta�robe� izm eđu�povezanih�lica��ovaj�prim jer�upravo� objašn java�jednu�takvu�situaciju��K oraci�koje� je�potrebno�poduzeti�da�bi�se�došlo�do�tržišne� cijen e�predm etne�robe�slijede�u�nastavku�� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
O s� an ak Društvo�X�je�prodalo�društvu�Y�oprem u�za�hlađen je�-�Therm o�king��koja�je�kod� društva�X�vođena�kao�rashodovana�oprem a�� Therm o�king�je�oprem a�koja�služi�kao�dodatak�za�hladnjaču�u�vozilim a��To�je�m odul�za� održavanje�zadate�tem perature�u�rashladnim � sistem im a�i�najčešće�se�koristi�u�m obilnim � rash ladnim �sistem im a��U�tabeli���dat�je�pregled�transakcije�prodaje�rashodovane�Therm o�king�oprem e� Tabela ��
Prodaja�rashod ovane�opreme
Transakcijaprometarashodovaneopremeu godini Prodavac Društvo Xd� o� o� Kupac Društvo Y d� o� o� Fakturna vrijednost robe (bez PDV-a) ��� ��� KM Datum � ���� ���� � Broj fakture �-� ��� �� Opis opreme Rashodovani Thermo king corporation model SL- ���E ��
N a�osnovu�navedenih�podataka�zadovoljen �je�opis�prom eta�robe�jer�je�naveden o� o�kojoj�vrsti�robe�se�radi��ko�kom e�prodaje� uređaj�i�koja�je�vrijednost�tran sakcije�izm eđu� povezanih�lica� Iz r� to Pri�određivan ju�cijena�rashodovane� Therm o�king�oprem e�po�principu�“van�dohvata�ruke”��odabrana�je�m etoda�uporedivih� nekontrolisanih�cijen a��Razlog�za�izbor�ove� m etode�dat�je�u�tabeli�� � Tabela �� �Izbor�metode�za�ekonomsku�analizu�prometa�
opreme Metoda
I or
Ra og
Metodauporedivi nekontrolisanih cijena
Da
Metoda preprodajne cijene
Ne
Metoda trošak plus
Ne
Metoda transakcijske neto marže
Ne
Metoda podjele dobiti
Ne
Pošto su podaci o cijenama korištenih Thermo king uređaja dostupni na tržištu�u ovoj analizi je korištena eksterna metoda uporedivih nekontrolisanih cijena� Ovo je metoda koja ima prioritet u primjeni prema odredbama Pravilnika o TC� Budući da je u konkretnomslučaju moguće primijeniti direktnu metodu (metodu uporedivih nekontrolisanih cijena)�ostale metode nisu razmatrane� Budući da je u konkretnom slučaju moguće primijeniti direktnu metodu (metodu uporedivih nekontrolisanih cijena)�ostale metode nisu razmatrane� Budući da je u konkretnom slučaju moguće primijeniti direktnu metodu (metodu uporedivih nekontrolisanih cijena)�ostale metode nisu razmatrane� Budući da je u konkretnom slučaju moguće primijeniti direktnu metodu (metodu uporedivih nekontrolisanih cijena)�ostale metode nisu razmatrane� ��
POREZI
Koraci u primjeni metode Primjena metode uporedivih nekontrolisanih cijena podrazumijeva utvrđivanje vrijednosti prometa sličnih dobara koja se može ostvariti na neovisnom tržištu� Da bi se došlo do cijena korištenih Thermo king uređaja� pretražena je web stranica www� olx�ba� Pretraga je rezultirala uzorkom od �� javno dostupnih cijena Thermo king uređaja� Kako biste dokumentovali pronađene cijene na tržištu� mišljenja smo da biste u prilogu Izvještaja trebali sta viti dokaze o pronađenim cijenama (npr� screenshot svih uporednih cijena koje ste pronašli)� U tabeli � je prikazan uzorak od �� javno dostupnih cijena za korištene Thermo king uređaje� Ta ela����Tržišna�cijena�korištenih�Thermo�king�uređ aja
Tržišna cijena korištenih Thermo king hladnjača Prodavac Cijena Edone KM Zi e KM Auto otiv � � � � � � KM Mepro e KM Medi pe KM Zcrnadak � � � � � � KM Taovic co pan � � � � � � � KM Strveks KM C doniadoo � � � � � � KM Husni a KM Husni a KM DadoinoD � � � � � KM Fi KM Bokinator KM B force KM
Na osnovu prosječnih prodajnih cijena opreme� izračunate su minimalne i maksimalne vrijednosti� te prvi � treći kvartil i medijana� Rezultati su prikazani u tabeli �� Ta ela� �Prosje na�tržišna�cijena�korištenih�Termo�king� hladnja a
Thermo king uređaja kreće od ����� KM do ������ KM� sa medijanom od ��������� KM� S obzirom na to da je Društvo X prodalo Thermo king uređaj Društvu Y za iznos od ������ KM� Društvo nema nikakvu obavezu korekcije� jer se cijena nalazi u rasponu tržišnih cijena�
Prim jer ��Nab avka rob e o d p ove zanih lica (interna up o re dna cije na)
Ovaj primjer analizira transakciju u ko joj društvo nabavlja robu od povezanih lica i dalje je prodaje nepovezanim licima� Također� radi se o situaciji da društvo predmetnu robu nabavlja od nepovezanih lica i prodaje drugim nepovezanim licima� što znači da postoji interna uporedna cijena�
Opis transakcije Društvo X d�o�o� nabavlja robu od svojih povezanih lica i dalje je prodaje nepovezanim licima� Predmetna roba se odnosi na opremu za motorna vozila� U tabeli � je dat pregled transakcije prometa robe sa povezanim licima u ����� godini� Ta ela��� �Pregled�transakcija�sa�povezanim�licima
Povezana društva
Pove ano ice Pove ano ice Pove ano ice K PNO
Prihod od prodaje robe od nepovezanih lica � � �� � � �� � � �� � � �� � � �� � � �� � � �� � � �� � � � � � � �� � � �� �
Nabavna vrijednost robe od povezanih lica � � �� � � �� � � �� � � �� � � �� � � �� � � �� � � �� � � � � � � �� � � �� �
Budući da je analizu uporedivosti Grupe moguće uraditi na osnovu interne uporedive marže� jer Društvo X d�o�o� ima promet robe i sa nepovezanim licima (koju je nabavilo od nepovezanih lica)� interne uporedive cijene imaju prednost u odnosu na eksterne� U tabeli � je dat pregled nepovezanih lica i transakcija sa nepovezanim licima� Ta ela��� �Pregled�transakcija�sa�nepovezanim�licima
Prosječna tržišna cijena korištenih Thermo king hladnjača Mini u KM Prvi kvarti KM Medi ana KM Tre i kvarti KM Maksi u KM
Na temelju tako prikazanih rezultata� nakon izbacivanja natprosječnih vrijednosti (minimalnih i maksimalnih vrijednosti)� zaključak je da se prosječna cijena korištenih ��
Nepovezana lica
Nepove ano ice Nepove ano ice Nepove ano ice Nepove ano ice Nepove ano ice Nepove ano ice
Prihod od prodaje prema nepovezanom licu � � � �� � � �� � � � � �� � � �� � � � � �� � � �� � � � � �� � � �� � � � � �� � � �� � � � � �� � � �� �
Nabavna vrijednost robe od nepovezanih lica � � � �� � � �� � � � � �� � � �� � � � � �� � � �� � � � � �� � � �� � � � � �� � � �� � � � � �� � � �� �
Na osnovu prethodno navedenih podataka zadovoljen je opis prometa robe� jer POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
POREZI
je�naveden o�o�kojoj�vrsti�robe�se�radi��ko� kom e�prodaje�predm etnu�oprem u�i�koja�je� vrijednost�transakcije�izm eđu�povezanih�i� nepovezanih�lica��U�slučaju�da�su�tran sakcije� sa�nepovezan im �licim a�bile�neuporedive�u� sm islu�uku pne�vrijednosti��interna�uporedna� cijena�se�ne�bi�m ogla�prim jen jivati�(npr��da�je� ukupan�prom et�sa�nepovezanim �licim a�iznosio�cca���������K M )�
i�što�ovaj�m etod�im a�prednost�nad�ostalim � m etodam a�u�slučajevim a�kada�je�prim jenjiv� Indikator�preprodajne�bruto�m arže�je� odnos�izm eđu�prodajne�vrijednosti�i�nabavne� vrijednosti��Finan sijski�podaci�prikazan i�u�bilansim a�uspjeha�odabranih�društava�korišteni� su�kako�bi�se�izračunao�ovaj�indikator�profitabilnosti��Bruto�m arža�se�utvrđuje�sljedećom � form ulom �
Izbor�metode
Im ajući�u�vidu�prirodu�poslovnih�odnosa� izm eđu�društava�unutar�G rupe�i�suštinu�ekonom skog�položaja�poreznog�obveznika�koji� vrši�prodaju�robe�nepovezanim �licim a��koja�je� nabavljena�i�od�povezanih�i�od�nepovezanih� lica��izabrana�je�m etoda�preprodajne�cijen e� (interna�uporedna)� Razlog�za�izbor�m etode�preprodajne� cijene�dat�je�u�tabeli��� K ao�m etod�izbora�za�utvrđivanje�usklađen osti�transfernih�cijen a�sa�cijen am a�po� principu�“van�dohvata�ruke”�definisan�je�m etod�interne�uporedive�cijen e��Razlog�za�izbor� m etoda�interne�uporedive�cijen e�je�taj�što�su� transakcije�izvršene�u�uporedivim �uslovim a��
Pe ro dajna ruto rž
to do i� P ho d� d� ro daj X����� Piho d� d� ro daj
E konomska�analiza
Svrha�ovog�dijela�je�prikazati�korake� koji�su�poduzeti�da�bi�se�došlo�do�konačn og� uzorka�uporedivih�bruto�m arži�koje�ostvaruju� društva�uzeta�u�an alizu�� Uobičajen �pristup�prilikom �an alize�tran sakcija�sa�povezanim �licim a�jeste�potraga�za� uporedivim �društvim a�koja�obavljaju�identične� ili�u�velikoj�m jeri�sličn e�tran sakcije��N akon�što� uporediva�društva�budu�identifikovana��pristupa�se�an alizi�njihovih�finan sijskih�izvještaja�
Tabela����Izbor�metode
M to Metodauporedivih nekontrolisanihcijena
Ne
Metodatrošakplus
Ne
M to ene
Da
da
Metodatransakcijske neto ar e Metodapodjeledobiti
Ne Ne
Ra Budu i daseradioširokojpaletirazli iteopremeza otornavozilabilojeneprakti no utvr ivatipojedina neprodajnecijene tesa imtimnijebilo ogu eizvršitipore enje po etodi uporedivihnekontrolisanihcijena S obziromnatodaseupred etnojtransakcijineprodajupoluproizvodi nitipru aju uslugeizme upovezanihlica upred etnojtransakciji nije ogu eprimijeniti etodu trošakplus Metodupreprodajnecijenekoristelicakojanabavljajurobuodpovezanihi prodajuje nepovezanimlicima S obziromnatodaDruštvonabavlja opre uza otornavozila odpovezanihi prodajenepovezanimlicima zapredmetnutransakcijuprimijenit ese etodapreprodajnecijene Budu i dajeukonkretnomslu ajumogu eprimijeniti etodupreprodajnecijene ostale etodenisurazmatrane Budu i daje ukonkretnomslu aju ogu eprimijeniti etodupreprodajnecijene ostale etodenisurazmatrane
Tab ela� ��Bruto�marža�prema�nepovezanim�licima�po�transakciji
Nepove ana ica Nepove ano ice Nepove ano ice Nepove ano ice Nepove ano ice Nepove ano ice Nepove ano ice BR TOMAR A POREZNI SAVJETNIK
RU O M RŽ A�SA�NEPOV EZ NIM L ICIM Pri od od prodae ro e Nabavnavrijednostrobeod ruto rž * nepovezanimlicima povezanihlica �� � �� ��� ���� ��� � ��� (Prihododprodajerobe Nabavnavrijednostprodaterobe Prihodi odprodajerobe mart/ožujak 2018.
��
POREZI
Ta ela��� Prosječna bruto marža uporedivih dru štava
Prosječna bruto marža uporedivih društava
Mini u Prvi kvarti Medi ana Tre i kvarti Maksi u
ab ela� Bruto marža prema povezanim licima po transakciji
Povezano lice
Prihod od prodaje robe
�
�
BRUTO MARŽA SA POVEZANIMLICIMA Nabavna PROSJEČNA BRUTO vrijednost INTERNA MARŽA* prodate robe BRUTO MARŽA � ��(�-�)�� �
Pove ano ice
� � �� � � �� �
� � �� � � �� �
� �� � �
Pove ano ice Pove ano ice
� �� � � �� � � �� � � �� � � �� � � �� �
� �� � � �� � � �� � � �� � � �� � � �� �
� �� � � � �� � �
RAZLIKA BRUTO MARŽI
IZNOS KOREKCIJE
��� -� ���*� Bruto ar aje � � � � � -� � � � � � uokvirutr išnog Nemakorekcije raspona ���� ��������� � �� � � ����� ������ ��� � �� � � UKUPANIZNOS KOREKCIJE �������� �
prim jenom �statističkih�m etoda�kako�bi�se� uporedive�cijene�ukoliko�je�m oguća�njezina� dobili�finan sijski�pokazatelji�koje�je�sa�velikom � prim jena� pouzdanošću�m oguće�uporediti�sa�finansijN a�osnovu�prosječn ih�vrijednosti�indiskim �pokazateljim a�analiziranog�društva�� katora�bruto�m arži��izračunate�su�m inim alFinansijski�pokazatelji�uporedivih�društava�se� ne�i�m aksim alne�vrijednosti��te�prvi�treći� dalje�koriste�kako�bi�se�dobio�tržišni�raspon�� kvartil�i�m edijan ��Rezultati�su�prikazan i�u� koji�se�potom �upoređuje�sa�identičnim �finantabeli��� sijskim �pokazateljim a�an aliziranog�društva�� N a�tem elju�tih�rezu ltata��nakon�odbaciN a�osnovu�tako�provedene�analize��m oguće� vanja�natprosječnih�vrijednosti��zaključak�je� je�donijeti�zaključak�o�tom e�da�li�je�društvo�u� da�je�tipični�indikator�bruto�m arže�društava� transakcijam a�sa�povezanim �licim a�prim jen jiizm eđu���� ���i���������sa�m edijan om �od� valo�princip�“van�dohvata�ruke”� ������ Im ajući�u�vidu�činjen icu�da�Društvo�X� U�tabeli���prikazan e�su�bruto�m arže� d�o�o��vrši�nabavku�robe�i�od�nepovezan ih� Društva�sa�povezanim �licim a� pravn ih�lica�koja�se�dalje�prodaje�nepovePrethodno�navedenom �ekonom skom � zanim �licim a��kao�i�uporedive�bruto�m aranalizom �izraču nato�je�da�prosječn a�bruto� že��korištene�su�bruto�m arže�ostvarene�od� m arža�Društva�sa�Povezanim �licem �XX�iznosi� nepovezan ih�lica�u�uporedivim �transakcijam a� ��� ����a�da�raspon�bruto�m arži�koje�Druš-�interna�uporediva�bruto�m arža�(tabela��)�� tvo�ostvaruje�sa�nepovezanim �licim a�iznosi� U�praksi��iz�analize�uporedivih�podataka� izm eđu���� ���i���������sa�m edijan om �od� treba�isključiti�rubne�rezu ltate��odnosno�pot- �������Dakle��Dru štvo�X�d�o�o��nema�obavecijenjene��tj��precijen jene�rezultate�iz�uzorka�� zu�korekcije�u�transakciji�sa�Povezanim� licem�XX Da�bi�se�isključili�takvi�rubni�rezu ltati��kori� ste�se�opisne�statistike��tj��kvartili�i�m edijaM eđutim ��kako�je�m arža�koja�je�ostvana��Rubni�rezultati�se�odnose�na�ekstrem ne� rena�sa�povezanim�licima�Y Y �i�XY �ispod� vrijednosti��tj��m inim um �i�m aksim um � raspona�utvrđenih�bruto�m arži��izvršeno� Analiza�se�zasniva�na�fin ansijskim �poje�usklađivanje�na�iznos�m arže�prvog�kvardacim a�za�period�u�� �����godini�za�dovoljan� tila�(��� ��)��Ovakvo�usklađivan je�rezultira� broj�uporedivih�društava�u�trenutku�izrade� povećanjem �prihoda�za�ukupnu�vrijednost�od� Izvještaja� ����������K M ��Dakle��Društvo�X�d�o�o��treba� povećanje�prihoda�u�poreznom Ovakav�pristup�je�u�skladu�sa�Pravilda�izvrši� bilansu�za�iznos�od�����������KM nikom �koji�daje�prednost�m etodi�interne� � ��
POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
POREZI
kao relevantna� nego se pristupilo eksternoj analizi�
Primjer ��Prodaja robe povezanom licu
Iz Društvo X prodaje svom povezanom licu Y nakit od poludragog kamena kao što su ogrlice� narukvice i drugi slični proizvodi� Društvo� takođe� povezanom licu prodaje i repromaterijal za pravljenje nakita od srebra kao što su cirkoni� biseri� srebrne kopče i drugi repromaterijal potreban za pravljenje nakita� U tabeli � dat je pregled transakcije sa povezanim licem Y i nepovezanim licem A� Kod analize prometa robe nije moguće primijeniti maržu ostvarenu prema nepo vezanom licu A� jer je obim tih transakcija bio značajno manji nego obim transakcija prema povezanom licu Y� Prema tome� interna uporediva marža se nije razmatrala
Tabela����Pregled transakcia u
�
r� to
Za testiranje transakcije prodaje robe izabrana je metoda cijene koštanja uvećane za uobičajenu zaradu (metoda trošak plus)� Razlog za izbor metode trošak plus dat je u tabeli �� Formula za utvrđivanje bruto marže je� Uobičajena� zarada
�
Prodajna�cijena�-� Troškovi Troškovi
X� ����
U slučaju predmetne transakcije prodajna cijena predstavlja prihod od prodaje robe povezanom licu� a troškovi predstavlja ju iznos nabavne vrijednosti prodate robe�
godini
Povezano društvo Y Nepovezano društvo A
Prihod od prodaje robe povezanom licu �� � �� ���� Prihod od prodaje robe nepovezanom licu �� ������
Tabela��� Izbor etode
Metoda Metoda uporedivih nekontrolisanihcijena Metoda�trošak�plus
Metoda preprodajne cijene Metoda transakcijske neto marže Metoda podjele dobiti
Izbor Razlog Ne Budući da se radi o širokoj paleti različitih proizvoda bilo je nepraktično utvrđivati pojedinačne prodajne cijene�te samim tim nije bilo moguće izvršiti poređenje po metodi uporedivih nekontrolisanih cijena� DA Metoda trošak plus testira prihode i primjenjuje se u transakcijama kada Društvo prodaje povezanim licima�Budući da Društvo prodaje proizvode povezanom licu� izabranaje ova metoda� Ne Budući da je u konkretnomslučaju moguće primijeniti metodu trošak plus�ostale metode nisu razmatrane� Ne Budući da je u konkretnomslučaju moguće primijeniti metodu trošak plus�ostale metode nisu razmatrane� Ne Budući da je u konkretnomslučaju moguće primijeniti metodu trošak plus�ostale metode nisu razmatrane�
Strategija pretrage Bisnode baze Tabela���
Parametri Geografsko područje
Opis Za svrhu ove analize pretraživali smo društva u BiH�Međutim�nije pronađen dovoljan broj uporedivih društava u BiH�pa je pretraga proširena na Republiku Srbiju� Ekonomska klasifikacija Bisnode baza podatakaje pretražena po šifridjelatnosti Društva i po šifri djelatnosti konkurenata Društva� Ukupna pretraga iz Bisnode baze po šifri djelatnosti Društva G ��� �� - Trgovina na veliko metalima i metalnim rudama�rezultiralaje uzorkom od �� društava od kojih većina nije uporediva iz razloga što su pod ovom šifrom društva koja obavljaju različite aktivnosti�Pretraga je proširena na Republiku Srbiju i rezultirala je uzorkom od ��� društava� Status aktivnosti Pretragaje ograničena naaktivna društva Isključivanje društava koja Sva društva koja nisu objavila finansijske podatke iz bilo kojeg razloga tokom dvije ili više ne objavljuju finansijske prethodnih godina su isključena iz analize� podatke
POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
��
POREZI
Ta ela� Bruto marža uporednih društava
Društvo A d�o�o� Pri ododprodaero Posovni ras od Bruto ar a Društvo B d�o�o� Pri ododprodaero Posovni ras od Bruto ar a Društvo C d�o�o� Pri ododprodaero Posovni ras od Bruto ar a Društvo D d�o�o� Pri ododprodaero Posovni ras od Bruto ar a Društvo E d�o�o� Pri ododprodaero Posovni ras od Bruto ar a Društvo F d�o�o� Pri ododprodaero Posovni ras od Bruto ar a
�����
���� �
�����
�����
Prosjek
����� � �����
������ ���� �
���� �� �����
����� �����
���� �� Prosjek
� �� �� �����
����� ���� �
������ �����
�� ���� �����
������ Prosjek
�����
� ���� ���� �
� ���� �����
���� � �����
����� Prosjek
����� �����
����� ���� �
����� �����
-����� �����
����� Prosjek
�����
-���� � ���� �
����� �����
����� �����
����� Prosjek
e
e
e
e
e
e
Izvor uporedivih podataka Rezultati pretrage provedene u Bisnode bazi predstavljaju uzorak uporedivih društava (tabela �)� Nakon automatske pretrage podataka slijedi ručna provjera�što znači nadzor i doradu uzoraka� Ručna pretraga uporednih društava U ovom koraku analizirali smo potenci jalna uporediva društva na bazi opisa poslovanja i informacija sa web portala društava� Ukupna pretraga iz Bisnode baze podataka rezultirala je uzorkom od ��� društava� Razlozi odbacivanja društava na osnovu ručne pretrage su� • Nedostatak dostupnih informacija (rezultiralo odbacivanjem �� društva)� Društva u kojima su aktivnosti nepoznate ili ne sadrže dovoljan broj podataka za jasno identificiranje su isključena iz pretrage� • Prosječno ponderisani gubitak (re zultiralo odbacivanjem �� društva)�u obavljanju analiza uporedivosti�prema pozitivnim propisima�nije dozvoljeno da porezni obveznik kao uporediva nezavisna lica uzima lica koja imaju prosječno ponderisani gubitak za testirani period ili su iskazivali gubitak tokom više od ��
������
������
������
������
polovine testiranih perioda� Imajuć i u vidu ovaj zahtjev�prilikom provođ enja analize uporedivosti nismo uzimali u obzir ovakva lica� • Različita aktivnost (rezultiralo odbacivanjem �� društva)�Sljedeć i korak bio je isključivanje društava unatoč filteru pretrage na osnovu djelatnosti� Izbačena su ona društva koja za glavnu djelatnost ili već insku djelatnost obavljaju onu koja nije uporediva sa djelatnošć u posmatranog Društva� • Društva u likvidaciji (rezultiralo odbacivanjem �� društava) - iz pretrage su isključena sva društva koja su u likvidaciji� • Društva u stečaju (rezultiralo odbacivanjem četiri društva) - iz pretrage su isključena sva društva koja su u stečaju� Kao krajnji rezultat ukupne pretrage iz Bisnode baze podataka izabran je uzorak od šest uporednih društava�
Analiza uporednih društava Za uzorak od šest izabranih uporednih društava izračunata je uobičajena zarada (bruto marža) za analizirani period za svaku pojedinačnu godinu�a potom je određ en prosjek bruto marži za analizirani period od POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
POREZI Tabela��� Prosje
nabruto ar a uporedivihdruštava
Prosječ na�bruto�marža�uporedivih�društava Minimum Prvi kvartil
����� � ����
Medijana
�����
Treći kvartil Maksimum
�� ��� � � �����
Tabela�� � Bruto mar
a Društva za �
�
Društvo Xd�o�o�
��� �
�����
�����
�����
Prihodi od prodaje robe Poslovni rashod Bruto marža
� ����� � �����
� ����� ������
������ ���� ��
����� � ������
-��� ��
-��� ��
-������
-�����
Prosjek
-������
Tabela��� Prihod “vandohvataruke”
Društvo�X�d�o�o�
Prihodi od prodaje Operativni troškovi Bruto marža
Vrijednost�po�cijenama� ostvarenim�u������godini ����� � ������ - �����
� �����do�� �����godine��U�tabeli���je�prikazana�analiza�bruto�m arže�uporednih�društava� N a�osnovu�prosječnih�vrijednosti� indikatora�bruto�m arže�uporedivih�društava��izračunate�su�m inim alne�i�m aksim alne� vrijednosti��te�prvi���treći�kvartil�i�m edijana�� Rezultati�su�prikazani�u�tabeli��� N a�tem elju�prikazanih�rezultata��nakon� izbacivanja�natprosječnih�vrijednosti�(m inim alnih�i�m aksim alnih�vrijednosti)��zaključak� je�da�se�bruto�m arža�uporedivih�društava� kreće�od���� ���do�� �������sa�m edijan om �od� ������ U�tabeli���prikazan a�je�bruto�m arža� Društva�za�an aliziran i�period� Iz�tabele���m ože�se�prim ijetiti�da�prosječna�bruto�m arža�Društva�za�an alizirani�period�iznosi�-����� ���Razlog�negativn e�bruto� m arže�je�taj�što�je�Društvo�gubitaš�u�svakoj� godini�poslovanja�u�analiziranom �periodu�� Bruto�m arža�koju�je�Društvo�ostvarilo� u�� �����godini�iznosi�-� ����i�nije�u�okviru� tržišnog�raspona�bruto�m arži�uporedivih� društava� Im ajući�u�vidu�da�Pravilnik�eksplicitno�ne�određuje�koja�m arža�se�uzim a�kao� uporediva��u�slučaju�da�kontrolisana�m arža� nije�u�rasponu�uporedivih�vrijednosti��kao� uporedivu�bruto�m aržu�uzeli�sm o�m aržu�koja� odgovara�vrijednosti�prvog�kvartila� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
Pozicija
Prihodi�od�prodaje Operativni�troškovi Bruto�marža
Vrijednost�po�cijenama� “van�dohvata�ruke”
������ ������ � ����
U�tabeli���dat�je�iznos�prihoda�“van�dohvata�ruke”�nakon�prim jene�vrijednosti�bruto� m arže�prvog�kvartila�(��� ��)� P tu ak
rač na�
Bruto marža��� Prihod “van dohvata ruke” � Bruto marža x Troškovi � Troškovi Prihod “van dohvata ruke” � ����� x ������ � ������ Prihod “van dohvata ruke” � ������ (prihod koji je trebao biti ostvaren primjenom marže prvog kvartila) Iznos korekcije � Prihod “van dohvata ruke” – Prihod ostvaren u ����� godini Iznos korekcije � ������ – ������ Iznos korekcije � ����� KM
K ako�je�m arža�koja�je�ostvaren a�sa� povezan im �licem �X�ispod�raspona�utvrđenih� bruto�m arži��izvršen o�je�usklađivanje�na� izn os�m arže�prvog�kvartila�(��� ��)��Ovakvo� usklađivan je�rezultuje�povećan jem �prihoda� za�ukupnu�vrijednost�od�� �����K M ��Dakle�� Društvo�X�d�o�o��treba�da�izvrši�povećanje� pr ihoda �u�por eznom �bi lansu�za�izn os�od� � K M � ��
POREZI
Opore ivan a irovina i drugi starosni pri oda u N e a ko ȫ Preveoiprilagodio:prof.dr.NikolaMijatović
Njemačko ministarstvo financija na svojim internetskim stranicama javno je objavilo publikaciju “Besteuerung von Alterseinkünften” (stanje 2017.), koja pruža pregled oporezivanja različitih oblika starosnih prihoda (mirovina) i informira o određenim mogućnostima odbitka koje je zakonodavac predvidio. Dajemo prilagođeni prijevod spomenute publikacije, koja je od važnosti i za državljane BiH (koji ujedno mogu biti i njemački rezidenti) ako su svoju mirovinu zaradili u Njemačkoj. Naime, prema važećem Ugovoru između BiH i Njemačke o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i imovinu, postoji mogućnost da njemačka država, pod određenim uvjetima, razrezuje porez na mirovine koje su na njezinu području ostvarili rezidenti BiH. OP E NITO
lijegat ć e oporezivanju u cijelom iznosu�tako da ć e svi umirovljenici i rentijeri�koji ć e svoju m irovinu�odno Posto je mnoge moguć nosti ostvarenja priho da u sno rentu prvi put primiti od �����godine�jednako biti starosti�Tipični starosni prihodi su mirovine (Pensitretirani unutar sustava poreza na dohodak� on) i rente (Rente) iz zakonskih mirovinskih sustava� Kao posljedica klizajuć eg prijelaza�npr�mirovi Pored toga�osiguranju primjerenog životnog standarda ne po osnovi zakonskog mirovinskog osiguranja koje u starosti služe�takođ er�i prihodi na osnovi uplata ć e se prvi put primiti u �����godini�opo rezive su u poduzeć a za svoje zaposlenike (betrie bliche Altersvo riznosu od ��� �Za umirovljenike koji su u �����otišli u sorge)�kao i prihodi na osnovi privatnog osiguranja� mirovinu - uzimajuć i u obzir osobni odbitak u visini od Oporezivanje starosnih prihoda u Njemačkoj od �� ����� e ura i ostale iznose koji su oslobođ e ni plać anja siječnja �����iznova je uređ eno Zakonom o starosnim poreza - proizlazi da n ačelno imaju pravo na neopo reprihodima (Alterseinkünftegesetz)�Tim se Zakonom zivi iznos godišnje bruto rente u visini do ����� � eura - na osnovi utvrđ enja Saveznog ustavnog suda - prila(tj�plać aju porez na razliku)�Sve to (neoporezivo) godilo opo rezivanje različitih vrsta starosnih priho da� pod uvjetom da n e ostvaruju druge�po rezno relevan Naročito se rente na osn ovi zakonsko g rentn og ositne prihode�Odgovor na pitanje hoć e li u pojedinom guranja u pove ć anoj mje ri uzimaju u obzir prilikom slučaju doć i do porezne obveze ovisi i više faktora�npr� utvrđ ivanja oporezivog dohotka i postupno smanjuju visini posebn ih izdataka ili neuo bičajenih optereć enja� zajamčeni neopo rezivi iznos za m irovine� Ako poje dinac pore d zakonske mirovine ostvaruje i Istovremeno se rashodi na ime starosnog zbrinjava- neke druge prihode (npr�od neke druge vrste mirovinja u stalno rastuć oj mjeri uzimaju u obzir kao posebni ne�ren te ili najma�odnosno zakupa)�može doć i do poizdatci�Taj klizajuć i prijelaz (na kraju cjelovit) prema reznog opte reć enja�To�takođ er�može biti slučaj i kada naknadnom oporezivanju trajati ć e ukupno sve do ����� se uzimaju u obzir i drugi prihodi u okviru zajedničkog godine�Za osobe koje ć e �����godine ili kasnije otić i u razreza poreza (oporezivanja) bračnim drugovima�žimirovinu�renta ili mirovina koju ć e tada ostvariti podvotnim partnerima� ��
POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
POREZI
Većina�ren tijera��koji�su�svoje�ren te�započeli� prim ati�prije�stupan ja�na�snagu�Zakona o starosnim primanjima ����siječnja�� ������m ora��također��nakon� � �����godine�plaćati�porez�na�njihove�ren te��Tako�je� od�� �����godine�za�sve�sam ce��koji�su�kao�“stvarni� ren tijeri”�već�prim ali�svoje�ren te�ili�su�� �����godine� kao�“novi�slučajevi”�stupili�u�status�rentijera��bilo� predviđen o�neoporezivanje�renti�u�visini�od�cca�� �������eura�po�godini�-�to�je�cca��������eu ra�m jesečno�ako�ne�ostvaruju�druge�prihode��Za�oženjen e� taj�se�neoporezivi�iznos�udvostručuje��Za�ren tijere� koji�� �����godine�idu�u�m irovinu��visina�neoporezive� rente�godišnje�izn osi�cca���������eu ra��Točna�visina� ren te��koja�je�porezno�neopterećena��ovisi�i�o�visini� iznosa�bolesničkog�osiguranja��Spom enute�brojke� odnose�se�-�kao�što�je�već�naveden o�-�sam o�na�prim atelje�ren te�(m irovine)�na�osnovi�zakonskog�m irovinskog�osiguranja��Ako�rentijer�pored�zakonske�rente� prim a�još�i�ostale�prihode��npr��prihode�od�obrtničke� m irovine�(Werkpen sion)�ili�m irovine�koje�poduzeće� uplaćuje�za�svoje�zaposlen ike�(Betriebsren te)��prihode� od�izn ajm ljivanja�ili�davanja�u�zakup�ili�se�još�k�tom e� uraču navaju�i�prihodi�koje�stječe�bračn i�partner�� m ože�doći�do�poreznog�opterećenja�� Ova�publikacija�pruža�pregled�oporezivan ja�različitih�vrsta�starosnih�prim an ja�i�inform ira�o�određen im � m ogućnostim a�odbitka��koje�je�zakonodavac�predvidio�� Hoće�li�se�i�u�kojem �opsegu�dozvoliti�m ogućnost�odbitka��ovisi�o�okolnostim a�pojedinog�slučaja� ���O PO REZIV N JE�D O O ST L IH U SL U GA
IV O TN IH REN TI�I�
�����Doživotne�r ente�i�ostale�usluge�na�osnovi� zak ons kog�su stava�star osnog�osi gur anja
a) Načelo
N akon�� �����godine�sve�m irovine�na�osnovi� zakonskog�m irovinskog�osiguranja�(gesetzliche�Rentenversicherung)��poljoprivredne�starosne�blagajne�� odinapo etkarente
Oporezujući udio u � Godina početka rente Oporezujući udio u � Godina početka rente Oporezujući udio u � Godina početka rente Oporezujući udio u �
do � � � � �� ����� �� ����� �� ��� �� ��
od � � � � � �� ����� �� ����� �� ��� �� ��
�
�� ���� � �� ���� � �� ��� � � ��
�� ����� �� ����� �� ��� �� ��
m irovine�od�strukovnih�ustanova�zbrinjavanja�i�ugovora�o�osnovnoj�renti�podliježu�načelno�oporezivan ju� prem a�načelu�naknadnog�oporezivanja�(nachgelagerten� Besteuerung)��To�pravilo�na�razm jeran �način�vrijedi�i�za�sve�prim atelje�ren te��kao�i�za�one�ren te�koje� su�prvi�put�isplaćene�nakon�� �����godine��Pritom �su� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
obuhvaćene�sve�usluge�iz�spom enutih�sustava�starosnog�osiguranja��neovisno�o�tom e��jesu�li�isplaćen e�kao� ren te�(Ren te)�ili�kao�djelom ičn e�rente�(Teilrente)�-�kao� starosne�rente�(Altersrente)��vrsta�poduzetničke�rente� (Erwerbsm inderungsren te)��rente�koja�se�koristi�nakon� sm rti�osiguranika�(Hinterbliebenenrente)�(kao�rente� udovca�ili�udovice�ili�m irovina�siročadi)�ili�ren te�na� im e�odgoja�-�ili�kao�jednokratne�usluge�-�kao�novac�za� slučaj�sm rti�ili�za�slučaj�obeštećenja�� Određene�usluge�su�svakako�neoporezive��npr�� usluge�na�osnovi�zakonskog�osiguranja�od�nezgode�� iznosi�obeštećenja�za�slučajeve�ren ti�koje�prim aju� udovci�udovice�u�slučaju�ponovnog�braka�udovca� udovice�prem a�������Šeste�knjige�Socijalnog�zakonika�(Sechstes�Buch�Sozialgesetzbuch)�-�SG B�VI�ili�pod� određenim �pretpostavkam a�m oguća�nadoknada�iznosa� osiguranja�za�zakonsko�rentno�osiguranje��Isto�vrijedi� na�odgovarajući�način�i�za�usluge�učinjen e�od�strukovnih�ustan ova�zbrinjavan ja�� N a�osnovi�sustavnih�izm jen a�iz�� �����godine��za� oporezivanje�renti�iz�zakonskog�sustava�starosnog�zbrinjavanja�i�na�osnovi�rentnih�ugovora��do�� �����godine� vrijedi�prijelazno�rješenje��prim jen om �kojeg�postupno�raste�ne�sam o�oporezivanje�usluga�nego�i�odbitak� rashoda�na�im e�starosnog�zbrinjavanja��Za�svaku�rentu� zasebno�se�utvrđuje�pripadajući�iznos�ren te��koji�se� oporezuje�(oporezujući�udio)��Poreznu�osnovicu�u�tom � slučaju�predstavlja�(bruto)�godišnji�iznos�rente�u�godini�nakon�početka�rente��Renta�započinje�u�trenutku�u� kojem �je�plaćanje�rente��odnosno�u�slučaju�retroaktivnog�plaćan ja��stvarno�izvršen o��Taj�tren utak��utvrđuje� se�odlukom �o�renti��Razlikovn i�iznos�izm eđu�godišnjeg� iznosa�rente�i�oporezujućeg�udjela�pritom �ostaje�neoporeziv��Trajno�se�propisuje�kao�neoporezivi�iznos�rente�u�eurim a��Takvo�pism eno�utvrđen je�slijedi�u�godini� nakon�početka�rente��budući�da�je�riječ�o�prvoj�godini�� u�kojoj�se�isplaćuje�“cijela”�godišnja�renta�� Oporezujući�udio�vrijedi�jedinstveno�i�tim e�ne� sam o�za�bivše�zaposlen ike�koji�su�bili�obveznici�ren tnog�osiguran ja�nego�i�za�nekoć�sam ostalne�djelatnike�i� osobe�koje�nisu�obveznici�osiguranja�
�� ����� �� ����� �� ��� �� ��
�� ����� �� ��� �� �� ����� ���
�� ����� �� ��� �� ��
�� ����� �� ��� �� ��
�� ���� � �� ��� � � ��
�� ����� �� ��� �� ��
Oporezujući�udio�rente�povećava�se�prim jenom � tzv��kohortnog�načela�(K ohorten prinzip)�godišnje�za� � ��za�svaku�novu�nadolazeću�rentnu�godinu�do�� �� ��� godine�(do����)��dok�se�potom ��od�� �� ���do�� ������ godišnje�povećava�(po�tzv��kohortnom �načelu)�za���� (do������) ��
POREZI
Pr imje r �� Oso a A od�
ru na pri a staro snu rentu od zakonskog rentnog osiguranja u jese no i nosu od � eura � Do � srpn a � renta se � na osnovi godišnjeg rentnog prilago avanja pove ala na eura m ese no � Za godinu utvr ujesegodišnji iznos renteu di visini od � eura ( eura Opore u u a�rentni etak ���� godini i nosi testoga godineiznos od� eura pod i e eopore ivan u od � eura godine godišn i i nos rente i nosi � � � � eura [ �� � eura �� � eura � � Za osnovicu opore ivanja u ima se iznos od eura od � eura Ra ikovni i nos i z e u godišnjeg iznosa rente (� eura)� i dijela rente koji pod i e eopore ivan u(� eura uvisini od� eura predstavlja neoporezivi iznos rente Ako ne do e do nekih drugih izmjena taj neoporezivi iznos rentesvake e se godine ja iti oso i A
N eo rez vi no rente�vriedinač elno a� no raz do lje� em e� laću e�ren a� e� ro eni go di s�en e�a� e� eč edo vi lag db go di nje� vi e�rente� neo rez vi ren e� aje� epro enjen�Takvo anje� vo di tvarenj tavne� ap viedi ednak g�retm ana ren ro vi a�Tak er� red vi rilago avanje� ro vina� el ti dlieže�naknadno rez vanj
eura T i e opore ivi dio i nosi eura eura eura Godine dolazi do pro jene oso nog od itka rente udu i da sedošlodo povišicerentena osnovi redovitog prilago avanja rente Otuda oporezivanju pod i e e i nos od � eura [ ( eura � ese ci �� � eura � � � m eseci �� � eura � � � � � eura �� �� � eura � � � � � � eura � � � Na osnovi ura unavaju ih prihoda uslijed izvan rednog pove anja irovine od kolovo a ijenja se i nos rente na � eura [ eura jeseci)� �( �� � eura jeseci)]� Zato dolazi do ponovnog utvr ivanja oso nog od itka na ime rente za godinu Taj odbitak odgovara odnosu prethodne godine eura eura i pos edi no i nosi eura [ eura � � � � � eura �� � eura Za godinu iznova se kao posljedica povišice rente utvr uje neoporezivi iznos rente jer se godišnji iznos rente tako er godine iz spo enutihra zloga pro ijenio (sada seza cijelu kalendarsku godinu p a a viši i nos rente)� odišn i i nos e� eura Oso ni od itak rente od godine iznosi na elno �� � eura �� �� � eura �� � eura
P d� dređ eni retp tav am a�rente�na� no vi ak ns g� tava taro no g� rinjavanja� gu e� nadalje�a�z v� djelo ro fit rez vati vidjeti dio d����� )�
Pr imje r � (nadopuna za primjer )� Pretpostavimo
da će�se�star sna renta oso e A do � srpn a na osnovi redovitog prilago avanja povisiti na eura jese no odišn i i nos rente za godinu i znosi eura [ eura eura Nakon od itka neoporezivog iznosa rente za oso u A u visini od eura preostajeiznos od eura koji se koristi priliko izra una oporezivog do otka ene�go di eg� a�ren e� e�ne
odine � oso a B pri a od srpnja još jednu redovitu povišicu rente u visini od � eura Tako er se od � srpn a oš jedanput povisujerenta na eura jese no (uslijed redoviteprilagodberente odišn i i nos rente � godine i nosi eura [ eura eseci eura e sec)� (� eura eseci)]� Be izvanrednepovišice rente godišn i i nos i znosi eura eura na�redo vito rilago avanj vo de�napro tiv�no vo jeseci) (� eura jeseci)]� Novi oso ni od itak tvrđ vanj no neo re e�rente no va tvrrentera una sepre a odnosu starog oso nog odbitka na no do tad ro da no re dj la rentepre a godišnje iznosu rente e izvanrednog pri ago avan a rente [ eura eura tako nj ni di nj ru to no rente� eura eni a� ada� a�red vi rilago ava e� da novi oso ni od itakrentei nosi en e� ak er asn a� laća a� en e�li�et ak vna� eura � � � eura � � � eura � � laćan a� ao adan e�dječ eg� dat a� že�vo diti� odišn i i nos rente � godine i nosi no tvrđ vanj neo rez diel rente� eura [ ( eura eseci eura eseci Takooso ni od itakod godineiznosi eura Pr imje r �� Oso a B od � ru na kao udo �� � eura � � � eura �� � eura � � vica prima rentu iz zakonskog rentnog osiguranja Iznositi e -� ako oso a B ne raspola e drugimprihodima b) Srednje rente -� eura Zbog ara unavanja dodatnihprihoda Prili vi e�taro ne�rente� ri eno v� redn e�ren e�M tterente)rieč e� va redn oso i B jese no se ispla ujesa o renta od eura rilago avanj ren e� em e�vakak adržano srpnja dolazi do redovite povišice irovine red vi rilago avanje�ren e�Sred a�ren a� ajam tako da ona sada iznosi eura jese no Na osnovi ena�e� d��� eč a����� a�raz do lje� dgo a�djec e� alih zara unavaju ih prihoda oso i B se od kolovo a� isp a u e renta od � eura m ese no � a� ro ena�O na� e�as d� dređ eno g�do datka� odišn i i nos rente � godine i nosi na�taro nu rent vi ni e�rentne�nado late� a� eura eura s u a uopore u u eg ud e a diete�Takvo ado lat većava e� eća� od proizlazi ksno utvr en neoporezivi iznos rente ren a�Sred a�ren a� dli eže rez ao esam alni di tar ne�ren e�Kao ljedi a�akvo g� vanredn g� u visini od � � � eura [ � � � eura -� ( � od � � ��
Pr ošir enje pr im jera ��
POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
POREZI
prilago avanjastarosne rente dolazi do novog utvr ivanjatzv osobnog odbitka rente Povišica osobnog odbitkarente po ivanavrijednosnim odnosima u godini prvotnog utvr enjaosobnog odbitkastarosnerente Vrijednost srednje rente utvr uje seprimjeno to aka rentnenadoknadeu to godini Pre a to vrijednosti primjenjujeseudio oporezivanja koji u godini po etka starosnerente vrijedi zautvr iva nje neoporezivog dijelarente On tvori -� zajedni ki sa do tadaneoporezivimiznoso zakonskerente novo utvr eni neoporezivi iznos rente Sadr anoredovito prilago avanjerente podlije e u cijelosti oporezivanju Pr imje r �A � Osoba B koja je već �����godine stupila u mirovinu� od ��srpnja �����prima “srednju rentu” za dijete (� točka nadoplate�aktualna vrijednost rente (zapad)������ euro)�Njezina renta se zbog toga �����godine povećava za ukupno �� ���� eura (������� eura)�Zakonodovac je pošao od utvrđivanja osobnog odbitka rente u razdoblju početka rente� tj������godini� tako da vrijedi udio oporezivanja od ���� dok je preostalih ��� neoporezivo�Budući da je �����godine aktualna vrijednost rente (zapad) iznosila ����� eura� to vodi povišici osobnog odbitka rente za � ���� eura [(������� eura) � neoporezivog udjela]�Od �����godine iznova je utvrđen osobni odbitak rente uzimajući pritom u obzir trajanje rente u razdoblju od �� mjeseci� Pr imje r �B � Osoba B koja je već ���� �godine stupila u mirovinu� od ��srpnja �����prima “srednju rentu” za dijete (� točka nadoplate�aktualna vrijednost rente (zapad)������ euro)�Njezina renta se zbog toga �����godine povećava za ukupno �� ���� eura (������� eura)�Mjerodavna godina za udio oporezivanja je ���� �� dok su za osobni odbitak mjerodavni vrijednosni odnosi iz ���� godine� tako da vrijedi udio oporezivanja od ���� dok je preostalih ��� neoporezivo�U �����godini rentna vrijednost (zapad) do ���lipnja iznosi ����� eura� a od ��srpnja ����� eura (dakle� prosječno ����� eura)�Uzme li se u obzir da je �����godine prosječna rentna vrijednost (zapad) iznosila ����� eura� to vodi povišici osobnog odbitka rente za � ���� eura [(������� eura)���� neoporezivog udjela]�Od �����godine osobni odbitak rente nanovo je utvrđen uzimajući u obzir trajanje rente u razdoblju od �� mjeseci�
Primatelji srednje rente ne oraju to posebno iskazivati u svojo porezno prijavi Ta e iznos kao nesa ostalni dio starosne rente nancijskoj upravi prijaviti Deutsche Rentenversicherung Bund Sa takvim dostupnim podatcima nancijska uprava auto atski iznova utvr uje oso ni odbitak rente c) Popratne rente
Posebnosti vrijede za utvr ivanje oporezivog udjela rente za koju je ve ranije renta po isto rentno osnovi ila ispla ivana Za potre e utvr ivanjaneopo rezivog dijela renti iznosi popratnih renti (Folgerenten)� na elno se tretiraju kao sa ostalnerente Priliko utvr ivanjaoporezivog udjela popratnih renti ne POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
uzima se u o zir stvarni po etak te rente Kao godina po etka popratne rente vrijedi na elno godinau kojo je pret odna renta po elate i Ta godina vrijedi i kao godinapo etka rente za potre e utvr ivanjaopore zivog udjela Kao oporezivi udio -� jednako kao za sve rente iz relevantnog sustavastarosnog osiguranja uvijek se utvr ujeudio u inimalno iznosu od Neoporezivi udio se utvr uje i propisuje pre a op im na elima u godini koja slijedi po etak popratne rente Popratne rente su npr - rentazbog potpunog umanjenja sposobnosti privre ivanja koja je ispla enau nastavku na rentu zbog djelomi nog u anjenjasposobnosti privre ivanjai obrnuto - starosna renta koja slijedi rentu zbog potpunog ili djelomi nog umanjenjasposobnosti privre ivanja - velikarenta kojapripadaudovcu udovici i slijedi alu rentu koja pripadaistim osoba a Popratna renta tako er o e iti u slu aju kada primatelj prethodne i popratne rente nisu identi ne oso e To sunpr starosne rente iz zakonskog rentnog osiguranja i idu e rente udovca udovice ili irovina siro adi iz istog izvora Pr imje r �� Osoba A je u dobi od �� godine postala
nesposobna za privređivanje i od ��kolovoza ������ na osnovi zakonskog rentnog osiguranja� prima rentu zbog potpunog umanjenja sposobnosti privređivanja�Od �� svibnja �����renta zbog potpunog umanjenja sposobnosti privređivanja� nakon okončanja ���godine ž ivota� zamjenjuje se redovitom starosnom mirovinom�Iz razloga pojednostavljenja uzima se da u godinama �����do ����� neće doći do povišice rente� Za rentu na ime potpunog umanjenja sposobnosti pri vređivanja vrijedi oporezivi udio od ���� zato jer je započela u �����godini�Renta zbog nesposobnosti privređivanja isplaćivala se u razdoblju od tri godine i �� mjeseci�Ako će nju sada slijediti zakonska starosna renta (��svibnja �����)� neće se koristiti za utvrđivanje oporezivog udjela� već će za utvrđivanje rentnog početka vrijediti posebnosti koje vrijede za popratne rente�Pritom se pretpostavlja kao da je starosna renta već bila isplaćivana tri godine i �� mjeseci (dakle� razdoblje prethodne rente na osnovi zakonskog rentnog osiguranja)� dakle� započela sa isplatom od ��kolovoza �����Time se uzima kao da je redovita starosna renta započela u ����� godini�Takvo uzimanje ranijeg roka početka rente ima za posljedicu da se dio koji podlijež e oporezivanju obračunava na osnovi stope od ����Bez takve posebne odredbe oporezi vanju bi podlijegalo ��� starosne rente� ���� Ostale doživ otn e ren te a) Općenito
Do ivotne ivotne rente (Leibrente)� koje nepo tje u iz jednog od opisanih zakonskih sustavastaro snog osiguranja odnosno iz osnovne rente porezno se za va aju sa tzv prinosnimudjelo (E rtragsanteil)� Visinaprinosnog udjela odre ujesepre a starosti ovlaštenika narentu u trenutku po etka rente Sa ��
POREZI
prinosnimudjelompotrebno je u tipizirano formi Osoba A ima mogućnost za jedan dio svoje rente na osnovi zakonskog rentnog osiguranja primjenjivati poutvrditi dio pripadaju ih ka ataod po etka stadija voljnije oporezivanje prinosnog udjela�Zato jer je do ��� prilagod e tu svrhu se zaslu a do ivotne rente koristi podatak o (preostalom)� o ekivano ivotnom prosinca �����u razdoblju duž em od �� godina plaćala trajanju ovlaštenika rente u trenutku po etka rente i doprinose u visini iznad najviše granične vrijednosti izra unava se koliki i tre ao iti pripadaju i udio u prema zakonskom rentnom osiguranju�Udio rente� koja slu aju ka atne stope od Iznosi koji nastanu za počiva na doprinosu iznad najvišeg grani nog iznosa trajanja stadija štednje ostaju netaknuti Tako ostva i nosi �� tj������� eura�Renta osobe A se ����� renavrijednost e seravnomjerno raspodijeliti za tra oporezuje kako slijedi� ������ eura � ��� (prihodni udio) � ����� eura janjaprihva enog razdobljaisplaterente i predstavlja prinosni udio ovisan o po etku rente ������ eura � ��� (kohortna postotna stopa �����) � Za skra ene ivotne rente -� npr iz vlastitog pri ������ eura vatnog osiguranja radi smanjenja sposobnosti privre i- (od �����utvrđuje se godišnji neoporezivi iznos rente i vanja� kojase ispla uje sa o do godine ivota -� vri- propisuje) jede pose ni prinosni udjeli Time se eli uzeti u o zir Od ukupne rente osobe A u visini ������ eura� priliposebne situacije koje vrijede za takve vrste renti kom utvrđivanja oporezivog dohotka� ukupno se u obzir uzima ������ eura (����� eura � ������ eura)�Točna Visine prinosnih udjela s anjile su se nakon visina poreznog tereta osobe A ovisi o ostalim iznosima sije nja� na osnovi iz ijenjenih okvirnih uvjeta sa u inko ne sa o zarente ijaisplata zapo inje odbitaka� koje je osoba A učinila važ ećom� nakon prosinca� ve i atakverente� ko esu odo renei isp a enepri e si e n a� ����Usluge�iz�rentnog�osiguranja��koje�se�ne isplaćuju�doživotno b) Odstupajuća klauzula
Oporezivanje prinosnog udjela o e senazahtjev poreznog o veznika -� u slu aju ivotnih renti ili drugih usluga -� poduzeti u uva avanje pretpostavke tzv odstupajuće klauzule koje i ina e podlijegalo ko ort no oporezivanju Odstupaju a klauzula nu naje u slu ajevima u kojima sedu e razdo lje prije sustavne pro jenepla alo iznoseza zakonsko rentno osigura nje (ili usporedivi sustav starosnog zbrinjavanja)� iznad najvišeg iznosa zakonskog rentnog osiguranja a u protivnombi primjenomkohortnog oporezivanja ogla nastati opasnost dvostrukog oporezivanja Odstupaju aklauzulavrijedi sa o zadio ivotne rente ili ostale usluge koje po ivaju nadoprinosimaili ud e i adoprinosa� ado prosinca� u tra a nju od najmanje kalendarskih jeseci pla ane su u iznosu ve e od grani nevrijednosti doprinosautvr ene sustavo zakonskogrentnog osiguranja Tek tadanastaje opasnost ogu eg dvostrukog oporezivanja Za dio ivotnerente ili ostalih usluga kojepo ivaju nadoprinosima upla ivanimdovisinegrani nevrijednosti doprinosa primjenjujeseoporezivanjepre akohortnomna elu Predvi enaje dakle odre enaraspodjela J edan dio uslugaoporezuje seprimjeno na elakohorte dok se drugi dioporeznoza va au oblikuprinosnogudjela Pr imje r �� Osoba A je u godinama od �����do
�����uplaćivala doprinose za zakonsko rentno osiguranje�Uzmimo da je do ���prosinca �����u razdoblju od preko �� godina uplaćivala doprinose iznad najviših graničnih vrijednosti prema zakonskom rentnom osiguranju���kolovoza �����osoba A navršava �� godina ž ivota i potom ��siječnja �����odlazi u mirovinu�Od njegove rente na osnovi zakonskog rentnog osiguranja otpada ��� na doprinose iznad najviše zakonske granične vrijednosti�Osoba A prima rentu u visini od ����� eura mjesečno� tj������� eura godišnje� ��
Ako seu slu aju rentnog osiguranjaneugovori do ivotno pla anjerente oporezivanjeiznosa naosnovi rentnog osiguranja ravna se pre a propisima o priho dima od kapitalne imovine(o to e vidi dalje dolje)�
���O PO REZIV N JE�M IRO V IN Otpre nine (naro ito slu eni ke (Bea tenpensionen)� i radni ke irovine Werkpensionen)� kao i pla anja i koristi iz raniji usluga pripadaju -� na knadnim -� prihodima od nesa ostalnog rada Budu i da se zata starosna pla anja zarazliku od rente za trajanjaradnog vijeka nisu pla ali nikakvi doprinosi iznosi otpre nina na elno u cijelo opsegu podlije u oporezivanju J ednako kao i ostali prihod koji se primaju u sta rosti tako je u la eno i oporezivanjeotpre nina Od ukupnog iznosaotpremnine neoporezivim ostaje iznos utvr en primjeno odre enog postotka i ograni en nanajvišu vrijednost (neoporezivi iznos otpre nine)� kao i dodatak naneoporezivi iznos otpre nine Pored toga -� jednako kao i u slu aju renti -� uzi a se u o zir paušalni iznos porezno priznatih izdataka u visini od � eura Mjerodavni postotak za neoporezivi dio otpre ninai najviši iznos neoporezivog iznosaotpre nine kao i dodatak na neoporezivi iznos otpre nine od go dine odre uje se pre a godini po etka zbrinjavanja Sa potpunomprelaskomnasustav naknadnog oporezivanja (nac gelagerte Besteuerung)� godine ostvarit e sejednak porezni tretman u okviruporeza nadohodak kako slu enih i radni kih irovina tako i renti Do tog susetrenutka neoporezivi iznos otpre ninei dodatak naotpre ninu postupno smanjivali a u isto jeri se pove avao oporezivi udio ivotnih renti POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
POREZI
Tablica�za�utvrđivanje�neoporezivog�iznosa�zbrinjavanja�(otpremnine)�i� dodatak�na�neoporezivi�iznos�zbrinjavanja�(otpremnine)
Godina� početka� zbrinjavanja
Neoporezivi�iznos�zbrinjavanja U��� otpremnine
Dodatak�na� neoporezivi�iznos� Najviši�iznos�u� zbrinjavanja�u� eurima eurima
� � � � � � � � � � � � � � � � � � � �� �� � �
�
�
�
�
�
�
�
� � � � � � � � � � � �
�
�
Prilikom početka zbrinjavanja utvrđeni neoporezivi iznos i dodatak na neoporezivi iznos vrijede načelno za ukupnog trajanja otpremnine� Za potrebe novog izračuna provode se - jednako kao i u slučaju renti - samo izmjene otpremnina� koje svoje razloge imaju u primjeni odredbi o zaračunavanju� mirovanju� povišice ili smanjivanja� Ako nakon otpremnine uslijedi iznos koji ostane nakon smrti pokojnika� određuje se postotak� najviši neoporezivi iznos otpremnine i dodatak na neoporezivi iznos otpremnine za iznos koji ostane nakon pokojnika i to nakon godine početka primanja otpremnine pokojnika� U slučaju primanja udovca�udovice ili pomoći za siročad� za utvrđivanje neoporezivih iznosa otpremnina mjerodavna je godina početka zbrinjavanja pokojnog� koja je prethodno opravdala zahtjev za zbrinjavanje� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
� � � � Na e o Usluge iz ugovora o starosnom zbrinjavanju (“Riester”)� iz mirovinskih fondova� mirovinskih blagajni i izravnih osiguranja oporezuju se tek u fazi isplate� To vrijedi i u slučaju ako su u korist ugovora izvršeni isključivi iznosi� za koje ulagatelj nije imao nikakva “Riester”-potraživanja� I z tog razloga� od �� siječnja ���� � više se ne primjenjuje porez po odbitku u slučaju ugovora o starosnom zbrinjavanju� Visina oporezivanja korespondira načelno sa oporezivim oslobađanjem iznosa u fazi štednje� Da su se dotična plaćanja iznosa porezno tretirala� tada bi se kasnije� povodom isplate starosnih usluga na toj osnovi� u cijelosti pristupilo naknadnom oporezivanju� U slučaju da ulagatelj prilikom uplata nije imao nikakva porezna potraživanja� tada bi se kasnije maksimalno oporezivalo nastale iznose i vrijednosni porast� Uzimanjem u obzir relevantnih okolnosti� potrebno je odgovarajuće raspodijeliti usluge starosnog zbrinjavanja�
� Pla anjakojapo ivaju isk ju ivo na o veznim doprinosima
� �
� �O PO REZ IVA NJE US LUGA IZ UGOV O RA O STAROSNOM ZBRINJAVANJU
Počivaju li isplaćene usluge isključivo na obveznim doprinosima� ukupan isplaćeni iznos podliježe naknadnom oporezivanju� To vrijedi i ako usluge počivaju na određenim doplatcima knjiženim u korist osiguranika� ciljanim prinosima i vrijednosnom porastu� U nužne isplate pripadaju vlastiti doprinosi knjiženi u korist osiguranika na osnovi ugovora o starosnom osiguranju uvećani za posebne dodatke koji se računaju na godišnjoj razini ako ne prelaze najviši iznos (od ����� godine � �� eura�godini)� Za ove usluge na osnovi ugovora o starosnom zbrinjavanju� također� se u obzir uzima iznos starosnih povlastica (vidi dolje VI�)�
� Pla anjakojapo ivaju na doprinosima koji� nisu bili� o vezni Ako uplaćeni doprinosi� koji su knjiženi na osnovi ugovora o starosnom zbrinjavanju� nisu bili porezno tretirani� tada se oporezivanje usluga izvršenih na osnovi tih doprinosa ravna prema vrsti isplaćene forme� Faktično se usluge� koje počivaju na doprinosima koji nisu bili obvezni� oporezuju na način primjeren ostalim usporedivim ulagačkim proizvodima� a) Doživotne rente
Ako je riječ o isplati doživotne rente� koja ne poči va na obveznim doprinosima� slijedi oporezivanje odgovarajućeg prinosnog udjela� Visina prinosnog udjela ovisna je o starosti poreznog obveznika u trenutku započinjanja rente (usporedba ����a)� ��
POREZI
)� Usluge iz ugovora o osiguranju irovinskih fondova irovinskih lagajni� i� izravnih osiguranja koje ne po ivaju na o veznim doprinosima Ako se na osn ovi certificiranog ugovora o starosnom zbrinjavanju u obliku ugovora o osiguranju ispla ć uje kapital koji ne počiva na obveznim doprinosima� tada se usluge takve vrste oporezivaju kao u slučaju ostalih “normalnih” ugovora o osiguranju�Dakle�razlikuje se tretman izmeđ u usluga iz ugovora o osiguranju� koji su bili zaključeni do ��siječnja ������i zaključenja ugovora nakon ���prosinca �����Ispunjavaju li ugovori o osiguranju zaključeni prije ��siječnja ����� određ ene pretpostavke - izmeđ u ostalog�razdoblje tra janja od najmanje �� godina - mo guć a je neopo reziva isplata ušteđ eno g kapitala (uključujuć i prino se)�Ipak� ako nisu ispunjene određ ene pretpostavke - npr�zato jer je ugovor o osiguranju trajao krać e od �� godina oporezivaju se redovne i izvanredne kamate sadržane u isplać enom iznosu� Ako je riječ o ugovoru o osiguranju zaključenom nakon ���prosinca ������u slučaju kapitalnih isplata oporezivanju podliježe razlikovni iznos izmeđ u usluga osiguranja i zbroja uplać enih doprinosa�Ako se usluge isplać uju tek nakon završetka � ��godine života pore znog obveznika�a ugovo r je u tren utku isplate trajao najmanje �� godina�tada se prilikom oporezivanja u obzir uzima samo polovica tog razlikovnog iznosa�U slučaju ugovora zaključenih prije ��siječnja ������ vrijedi � � navršenih godina života� c)� Ostale usluge Ako prilikom isplate iz ugovora o starosnom zbrinjavanju nije riječ niti o životnoj renti�niti o usluzi iz ugovora o osiguranju�tada se prilikom oporezivanja za osnovu uzima razlikovni iznos izmeđ u isplać enih uslu ga i na njih naplać enih doprinosa�Ako se usluge ispla ć uju tek nakon završetka � ��godine života primatelja usluga�a ugovor je trajao dulje od �� godina�oporeziva se samo polovica tog razlikovnog iznosa�Za ugovore zaključene nakon ���prosinca � ����traži se završetak � ��godine života�Odgovarajuć e oblikovanje može proizać i iz npr�certificiranih bankovn ih ili fondovskih štednji�U tom slučaju dolazi do isplate starosnih usluga redovito u obliku plana isplata starosnih usluga sa priključenom djelomičnom isplatom kapitala od ��� godine života�Plać anja izvrše na u skladu sa planom isplata oporezivaju se na opisani način�
���� Plaćanja koja počivaju kako na obveznim doprinosima tako i na dobrovoljnim doprinosima Počivaju li usluge ne samo na obveznim već i na dobrovoljnim doprinosima�potrebno je podijeliti uslu ge u fazi isplate�
Primjer� Osoba A prima doživotnu rentu iz certificiranog ugovora o starosnom osiguranju� Za tra janja štednje redovito je uplaćivala doprinose� u iznosu višem od najvišeg iznosa� Od �� siječnja � ���� osoba A ��
po osnovi svojeg ugovora o starosnom osiguranja prima rentu u visini od ��� eura (godišnje ����� eura)� Ona je u tom trenutku navršila �� godina života� Renta počiva na ��� obveznih doprinosa i � �� dobrovoljnih doprinosa� Renta osobe A dijeli se za porezne potrebe� ��� rente - tj� ����� eura - podliježu u punom opsegu oporezivanju� Ostatak iznosa (��� �� eura) promatra se samo kroz pripadajući udio� U ovom slučaju to predstavlja �� �� Tih preostalih � �� rente podliježe ���-tnom oporezivanju� tj� u visini od � �� eura� Ukupno se od godišnje rente osobe A u visini od ����� eura� za potrebe oporezivanja uzima iznos od ����� eura (����� eura � � �� eura)�
��O PO REZIV N JE�U SL U G IZ STR U KO V N O G ST RO SN O G RIN J V N J ���� Općenito Pod strukovnim starosnim zbrin javanjem podra zumijevaje se sve usluge�ko je je poslodavac obeć ao svome zaposleniku na ime starosnog zbrinjavanja� skrbi za pokojnikovu obitelj ili skrbi na račun invalidnosti�Poslodavac ima različite moguć nosti provođ enja strukovnog starosnog zbrinjavanja�Može ga organizirati bilo ne posredno (izravne usluge ) bilo posredno preko vanjskih nositelja zbrinjavanja (izravno osiguranje�mirovinske blagajne�mirovinski fon dovi ili potpo rne blagajne )�Strukovno starosno zbrin javanje mo že financirati poslodavac i�ili zaposlenik�odre đ eni dio plać e zaposlenika obustavlja se u korist starosno g zbrinjavanja ili se uplać uju vlastiti doprinosi� U slučaju izravnih usluga poslodavac izvršava zaposlen iku neposredn e usluge na ime strukovno g starosnog zbrinjavanja�bez da se pritom posluži nekim nositeljem zbrinjavanja radi izvršenja usluga�Ako je poslodavac mirovinske usluge pismeno dodijelio�m ože radi financiranja svojih usluga�još u fazi traženja prava�stvarati umanjene mirovinske pričuve� U slučaju potporne blagajne�prema zakonskoj definiciji�riječ je o pravno samostalnoj ustanovi zbrinjavanja�koja uzima u obzir usluge strukovnog starosnog zbrinjavanja i bez pravnog zahtjeva�Poslodavac se radi izvršavanja svojih obveza zbrinjavanja koristi potporn om blagajnom�Potporna blagajna ne podliježe nadzoru osiguranja�može načelno slobodno raspolagati prikupljenim kapitalom i može npr�zaposleniku kao pozajmica stajati na raspolaganju� U slučaju imovinskih uloga potrebno je zajamčiti dugoročno izvršavanje svrhe blagajne (izvršavanje usluga starosnog zbrinjavanja)�Potporna blagajna može se osigurati protiv gospodarskog rizika u svezi sa uslugama zbrinjavanja�tako da zaključi osiguranje odgovarajuć eg pokrić a rizika�U tom slučaju govori se o povratnom pokrić u potporn e blagajne�Nije riječ o vlastitom načinu provođ enja�već je riječ samo o varijanti potporn e blagajne� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
POREZI
Zaključi�li�poslodavac�kao�osiguranik�životno�osiUsluge irovinskih fondova irovinski kasa i� izravnog osiguranja guranje�za�život�svojeg�zaposlenika��a�zaposlenik�i�ili� njegovi�nasljednici�imaju�pravo�trasata��postoji�izravno osiguranje��Pritom�treba�pripaziti�da�poslodavac� Usluge�mirovinskih�fondova��mirovinskih�kasa�i� nakon�izvršenja�pretpostavki�za�nastup�osiguranog� izravnih�osiguranja�porezno�se�tretiraju�kao�usluge�iz� slučaja�više�ne�može�opozvati�pravo�plaćanja�� certificiranog�ugovora�o�starosnom�zbrinjavanju��Do� Mirovinske blagajne�i� irovinski� fondovi�su� toga�dolazi�bez�obzira�na�to�počivaju�li�usluge�na�obveustanove�zbrinjavanja�sa�pravnom�osobnošću�koje� znim�davanjima�ili�ne�� provode�starosno�zbrinjavanje��a�zaposleniku�ili� Ako�usluge�počivaju�na�obveznim�davanjima�� njegovim�nasljednicima�jamče�pravo�potraživanja�� slijedi�potpuno�naknadno�oporezivanje��U�suprotnom�� Osnivaju�ga�jedno�ili�više�poduzeća�i�podliježu�nadzoravna�se�oporezivanje�prema�vrsti�isplate��U�određeru�osiguranja� nom�slučaju�poduzima�se�raspodjela�davanja� Mirovinske blagajne�posebna�su�vrsta�poduU�slučaju�spomenutih�načina�provođenja�mogu�se� zeća�koja�se�bave�životnim�osiguranjem��čija�je�svrha� odgovarajući�doprinosi�na�različite�vrste�i�načine�zaosiguranje�dohotka�u�slučajevima�starosti��invalidnosti� htijevati��Tako�su�npr��pod�određenim�pretpostavkama� ili�smrti��Postoje�zatvorene�mirovinske�blagajne��koje� doprinosi�iz�prvog�službenog�(radnog)�odnosa�izvršeni� osiguravaju�zaposlenike�samo�jednog�poduzeća�ili�kon- mirovinskom�fondu��mirovinskoj�kasi�ili�za�izravno�osicerna��ili�otvorene�blagajne��koje�su�orijentirane�prema� guranje�radi�izgradnje�kapitalom�pokrivenog�strukovnog� otvorenom�tržištu�� starosnog�zbrinjavanja�u�obliku�rente�ili�plana�isplate� Mirovinski� fondovi�uvedeni�su�������godine�� neoporezivi�do��� �granice�obveze�doprinosa�u�općem� Trebaju�povezati�prednosti�sigurnosti�mirovinske� rentnom�osiguranju�(zapad)�(�������������eura)��Najviši� blagajne�sa�šansama�ukamaćenja�investicijskih�foniznos�proteže�se�za�daljih�������eura��ako�su�prinosi� dova�i�predstavljaju�europski�instrument�strukovnog� izvršeni�na�osnovi�određene�strukovne�uplate��a�uslijedistarosnog�zbrinjavanja��Razlikuju�se�od�mirovinskih� li�su�nakon�����prosinca�������U�slučaju�raspodijeljenog� blagajni��prije�svega��zbog�svojih�liberalnih�ulagačkih� financiranja�strukovnog�starosnog�zbrinjavanja�postoje� propisa��s�time�povezane�obveze�insolvencijske�sigurdalje�posebnosti��Usluge�mirovinskih�fondova��mirovinnosti�i�obveze�izršavanja�usluga�zaposleniku�u�obliku� skih�blagajni�i�izravnih�osiguranja�ne�podliježu�odbitku� doživotne�starosne�rente�ili�u�obliku�plana�isplate�sa� unutar�sustava�poreza�na�plaće�(Lohnsteuerabzug) neposredno�povezanim�pripadajućim�ukamaćivanjem� ostatka� U�svezi�sa�poreznim�tretmanom�usluga�iz�strukov- ���IZN O S�N IM E�O D L A SK U �STA RO SN U � nog�starosnog�zbrinjavanja�razlikuju�se�dvije�grupe��sa� M IR O V IN U jedne�strane��usluge�iz�izravnih�odobrenja�i�potpornih� kasa�i��sa�druge�strane��usluge�iz�izravnog�osiguranja�� Osobi�koja�je�prije�početka�razdoblja�oporezivanja� mirovinskih�kasa�i�mirovinskih�fondova� okončala�� ���godinu�života�pripada�načelno�pravo�na� određeni�iznos�na�ime�odlaska�u�starosnu�mirovinu�� Usluge iz� izravnih odo renja ili potpornih Njegova�visina�ovisi�o�različitim�komponentama��Iznosi�načelno���� �plaće�i�pozitivnog�zbroja�prihoda��koji� kasa ne�potječu�od�nesamostalnog�rada��ipak��najviše������� Ako�se�poslodavac�odlučio�za�razvitak�strukovnog� eura�u�kalendarskoj�godini��Iznos�na�ime�odlaska�u�stastarosnog�zbrinjavanja�putem�izravnih�odobrenja�ili� rosnu�mirovinu�postupno�će�se�reducirati�od�������do� potpornih�kasa��tada�za�zaposlenika�u�“fazi�štednje”�još� ������godine��Takvo�reduciranje�slijediti�će�tzv��načelo� ne�nastaje�pravo�na�potraživanje��te�zaposlenik�još�ne� kohorte��Jednako�kao�i�u�slučaju�oporezivanja�usluga� stječe�pravo�plaćanja�po�osnovi�rada��Prilikom�nastupa� iz�zakonskog�rentnog�osiguranja��porezni�obveznik�koji� osiguranog�slučaja�riječ�je�o�naknadno pla anju je�ostvario�status�quo�zadržava�ga�cijelog�života��tj��za� svakog�pojedinog�primatelja�starosnih�prihoda��oporepo osnovi� rada��Ono�pripada-�kao�i�u�slučaju�tekućih� plaća�od�rada�u�vremenu�djelatnosti�stjecanja�zaposleziva�situacija�“zamrzava”�se�prema�stanju�u�godini�koja� nika�-�u�prihode�od�nesamostalnog�rada��Kasnija�plaća� slijedi�godinu�u�kojoj�je�okončana�� ���godina�života��U� načelno�se�u�cijelosti�naknadno�oporeziva��Ako�su�ispu- toj�godini�primijenjeni�postotak�i�najviši�iznos�uzimaju� njene�odgovarajuće�pretpostavke��neoporezivi�iznosi� se�u�obzir�tijekom�cijelog�životnog�razdoblja� odbijaju�se�na�ime�iznosa�osiguranja�� Iznos�na�ime�odlaska�u�starosnu�mirovinu�dozvoU�slučaju�izravnih�usluga�ili�usluga�iz�potpornih� ljava�se�jednom�godišnje�za�sve�usluge�koje�se�mogu� kasa�one�podliježu�odbitku�prilikom�plaćanja�poreza�na� uzeti�u�obzir��Prilikom�izračunavanja�iznosa�na�ime�odplaće�(Lohnsteuer)��Tim�povodom�poslodavac�od�finan- laska�u�starosnu�mirovinu��naročito�se�uzimaju�u�obzir� cijske�uprave�dobiva�posebno�obilježje�elektroničkog� tekuće�plaće��ali�i�određeni�drugi�prihodi�(npr��prihodi� odbitka�poreza�na�plaće�(Lohnsteruerabzugsmerkmale�� od�najma�i�zakupa)��ako�je�zbroj�tih�drugih�prihoda� ELStAM)��Odgovarajući�prihodi�uzimaju�se�u�obzir�pri- pozitivan��Prilikom�utvrđivanja�iznosa�neće�se�uzeti� likom�razreza�poreza�na�dohodak��Pritom�se�uračunava� u�obzir�određeni�starosni�prihodi��za�koje�je�porezni� uplaćeni�porez�na�plaće� obveznik�već�uzeo�u�obzir�porezno�pogodovanje� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
��
POREZI
Tablica�za�izračunavanje�iznosa�na�ime�odlaska�u�mirovinu
Kalendarska�godina�koja� slijedi�godinu�u�kojoj�je� okončana�� �godina�života
�
Iznos�na�ime�odlaska�u�mirovinu Najviši�iznos� U���prihoda u�eurima � � � � � � � � � � � � �� � � � � � � � � � � �
�
�
�
ili�djelomično�bez�vlastitih�troškova�ostvaruju�pravo�na� potpunu�ili�djelomičnu�naknadu�ili�preuzimanje�bolesničkih�troškova�to�iznosi�������eura�(npr��namještenici�� osobe�sa�pravom�na�pomoć��umirovljenici)��Za�sve�ostale� najviši�iznos�utvrđen�je�u�visini�������eura��Ako�su� doprinosi�za�osnovno�bolesničko�osiguranje�i�osiguranje� skrbi�za�poreznog�obveznika��ipak��viši��tako�utvrđeni� iznosi�mogu�se�primijeniti�umjesto�najvišeg�iznosa��O� doprinosima�za�osnovno�bolesničko�osiguranje�govori�se� u�slučaju�kada�se�koriste�za�pokrivanje�određene�razine� zbrinjavanja�koja�sliči�socijalnoj�pomoći��
Potpore (do rovoljni� prilozi i� lanarine
Potpore�(darovi�i�članarine)�radi�unapređenja�porezno�pogodovanih�svrha��pod�određenim�pretpostavkama��kao�posebni�rashodi�mogu�se�porezno�uzimati�u� obzir�do�visine���� �ukupnog�iznosa�prihoda��Ne�mogu� � se�odbiti�članarine�koje�korisnik�uplaćuje�npr��za�sport�� kulturna�zanimanja��a�namijenjena�su�korištenju�slobodnog�vremena� U�slučaju�darova�i�članarina�političkim�strankama� i�neovisnim�udrugama�birača�porez�na�dohodak�utvrđuje�se�na���� �rashoda��najviše�����eura�ako�je�riječ� o�supružnicima�koji�se�zajednički�oporezuju��najviše� ��� ���eura��Potpore�političkim�strankama�mogu�se� � porezno�odbiti�kao�posebni�izdatci�ako�po�toj�osnovi�već� � nije�iskorišteno�porezno�sniženje�prema������Zakona�o� � � porezu�na�dohodak�(Einkommensteuegesetz��EStG)��Taj� � dodatni�odbitak�može�se�u�kalendarskoj�godini�ograniči� ti�-�u�slučaju�pojedinačnog�oporezivanja�na���� ���eura� � u�slučaju�zajedničkog�oporezivanja�na�������eura� � Svi�darovi�i�članarine�za�porezno�pogodovane�svrhe� � načelno�se�dokazuju�korištenjem�potvrde�o�novčanoj� � � potpori��Ako�je�potvrda�o�potpori�financijskoj�upravi� � doznačena�elektroničkim�putem��nije�potrebno�poreznoj� � � prijavi�prilagati�i�potvrdu�o�izvršenoj�potpori�u�papirna� � tom�obliku��Za�darove�i�članarine�do�����eura��moguće� � je�pojednostavljeno�dokazivanje��Ako�je�primatelj�dara�i� članarine�pravna�osoba�javnog�prava�ili�javni�ured��kao� dokaz�dostatna�je�pisana�potvrda�o�izvršenom�plaćanju� ����PO RE ZNO�SMA NJE NJE �TROŠKOVA � gotovinom�ili�potvrda�o�knjiženju�(npr��kontni�izvadak)�� Ako�je�potpora�izvršena�porezno�pogodovanoj�ustanovi� NE OV ISNO �O�STA RO SNO J�DO BI (npr��saveza��zaklada)�dodatno�se�traži�pisana�potvrda� Prilikom�utvrđivanja�oporezivog�dohotka�mogu�se� koju�je�izdala�neka�od�tih�ustanova��podatci�o�porezu�na� na�ime�poreznog�smanjenja�uzimati�u�obzir�određeni� dobit�i�korištenju�primljenih�sredstava��Pored�toga�mora� troškovi�neovisni�o�starosnoj�dobi� biti�navedeno�je�li�riječ�o�darovima�ili�članarini�
Pose ni� ras odi� (naro ito ras odi� na ime zbrinjavanja)
Nesvakidašnji� porezni� troškovi
Ako�su�nekom�poreznom�obvezniku�neizbježno�naKao�posebni�rashodi�u�obzir�se�mogu�uzeti�razlistali�određeni�rashodi�znatno�veći�od�rashoda�pretežnog� čiti�rashodi�na�ime�zbrinjavanja��Tu�se�ubrajaju��pored� broja�poreznih�obveznika�koji�djeluju�u�jednakim�dohorashoda�na�ime�starosnog�zbrinjavanja��i�ostali�rashodi� dovnim�okolnostima��jednakim�imovinskim�odnosima� nesvakidašnji porezni na�ime�zbrinjavanja�-�poput�doprinosa�za�slučaj�nesi�jednakom�obiteljskom�stanju�( troškovi posobnosti�za�rad�ili�obvezno�osiguranje�i��prije�svega�� )��načelno�se�mogu�odbiti�od�ukupnog�iznosa� doprinosi�za�bolesničko�osiguranje�i�osiguranje�njege�� dohotka��Tipičan�primjer�su�rashodi�uvjetovani�boleRashodi�na�ime�zbrinjavanja�načelno�se�mogu�uzeti�u� sničkim��odnosno�invalidnim�tretmanom��Pritom�treba� obzir�u�okviru�najviših�iznosa��Za�osobe�koje�u�cijelosti� voditi�računa�o�načelu�oporezivanja�prema�gospodar��
POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
POREZI
sko snazi Tako u injeni rashodi dovodedoporeznog smanjenja sa o akoprekora uju tzv pretpostavljeno optere enje Visina pretpostavljenog optere enja(� do ukupnog iznosa prihoda)� ovisna je o visini ukupnog iznosa prihoda obiteljsko stanjui roju djece Do ura unavanjapretpostavljenog optere enjadolazi jer je odporeznog o veznika zatra enoda u skladu sa svojo porezno snago sa ostalno nosi odre eni dio svojeg optere enjabe sudjelovanjaop e zajednice Kako bi seinvalidne osobe poštedjelo pojedina nog dokazivanja njihovih pove anih troškova uvjetovanih invalidnimpotre a a koji suim nu ni radi njihovih uobi ajenih i redovitih postupanjau svakod nevno ivotu njege i pove ane potre e pranja ru lja za takve troškove postoje posebne odredbe koje predvi aju ogu nost u jesto pojedina nog dokazivanja tipiziranjapaušalnih iznosa nato ime Otuda za svaku invalidnu osobu koja ispunjavazakonske pretpostavke ogu nost izbora izme u navedenih troškova ili be ura unavanjapretpostavljenog optere enja korištenjatipiziranog paušalnog iznosau skladu sa stupnje invaliditetaili -� uzimanje u obzir pretpostavljenog optere enja-� njihovestvarnepove ane troškove uvjetovane invalidnim potreba a promatrati kao neuo i ajeno optere enjei koristiti za s anjenje porezneobveze Za isticanje zahtjevaza priznanje paušalnog iznosa dovoljno je utvr enje stupnjainva liditeta be potrebe konkretnog dokazivanja spome nutih rashoda slu aju paušalni iznosa za invalidne oso e nije rije o neoporezivim iznosima ��POSTUPOVNO PRAVO
���� Priopćenje o primanju rente Kako i se ivotnerente i ostale usluge u cijelo sti i primjereno oglo oporezivati nositelji rentnog osiguranjai osiguravaju a društva upu uju godišnje priop enje o primanju rente pre a centralno jestu nancijske uprave Centralno jesto pri Nje a ko rentno osiguranja utvr eno je narazini Saveza gdje se stvarno poduzimaju radnje u svezi sarenta a Takvapriop enjane za jenjuju poreznu prija vu (vidi )� nego su us jerena nancijsko uredu radi procjene raspolaganja To zna i za rentijere koji su ve predali porezne prijave nancijski e ured korištenje poslanih im priop enja nadzirati to nost podatakasadr anih u predano porezno prijavi Ako nijeuo en nesklad izme u predaneporezne prijavei priop enja nancijski ured ne e slati nikakve odluke pošto Za rentijere koji nisu predali poreznu prijavu nancijski ured po o u podataka sadr anih u priop enju provjerava predvidivost potre e pla anjaporeza i u dano trenutku nala e podnošenje prijave ���� Porezna prijava Oporezivanje dohotka (uklju uju i starosne prihode)� uobi ajeno seprovodi naosnovi prijaveporeza POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
nadohodak Na elno za sve porezne o veznike po stoji -� dakle i za rentijere -� opse na zakonska o veza podnošenjaporezneprijave Ipak postoji nekoliko iznimki Tako poreznaprijavanije neophodna ako prihodi poreznog obveznika (izme u ostalog u anjeni za iznos starosnih povlastica)� ne prekora uju iznos osnovnog osobnog odbitka Osnovni osobni odbitak i nosi trenutno eura� azasupru nikeko i se a edni ki opore iva u (p a a u pore )� eura Ako su tepretpostavke pojedina no ispunjene ogu e se odre i o veze predaje porezne prijave praksi spomenuteodredbe primjenu nalaze naro ito u slu aju starosnih renti Prijavaporeza nadohodak ora sepredati do svibnjasljede e godine Ako je porezni o veznik porezno savjetovan ili je sprije en pridr avati setoga termina ogu e je produljenje roka na tra enje Za konska obveza predaje porezneprijavepostoji dakle neovisno o to e je li relevantni porezni obveznik bio upoznat sa obvezompredaje porezneprijaveili nije odnosno je li u pojedino slu aju stvarno utvr en pore ili nije
���� Elektronička porezna prijava ili klasični formular Oso a koja prima rentu du naje za oso nepodatke ispuniti Dodatak R� Iznosi zbrinjavanjana elno se unose u Dodatak N a prihodi od najma (zakupa)� u Do datak V� Tko k to e još prima i ka ate koristi Doda tak KAP i ili Dodatak AUS Od razdo lja oporezivanja radi uvo en a pore a po od itku na e no nisu više nu ni podatci o to e Prijavuporeza nado odak najjednostavnije je elektroni kimpute (I nterneto )� predati nancijskoj upravi ��INOZEMNI RENTIJER
Donošenjem Zakona o starosnim prihodima (Alterseinkünftegesetz)� izmijenjen je na in oporezivanja rentijera koji u tuze stvu ne aju niti prebivalište niti uo i ajeno oravište a prihode od rente primaju ispla uju im se iz nje a kog sustavastarosnog osigu ranja Radi se zapravo o tuze nim prihodima koji na elno podlije u ograni eno porezno o vezi Ho e li u konkretno pojedino slu aju do i do tuze nog oporezivanja ipak ovisi još o nekim drugim faktorima Zna ajno je npr postoji li iz e u Nje a ke i do icilne dr aveprimatelja rente sporazu o izbjegavanju dvostrukog oporezivanjai ako postoji koje ure enje sporazumo dvostruko oporezivanju predvi a Stoga nijemogu e na i op enito va e e ure en e a sve pri atelje rente koji ive u inoze stvu Za inoze ne rentijere neovisno o njihovom prebivalištu ili uobi ajeno boravištu u inoze stvu -� nadle an je Financijski ured Neubrandenburg ako je pore pre a o ekivanjima potrebno razrezati sa o za prihode iz nje a kog sustavastarosnog osiguranja ��
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE
Suvremeni koncepti upravljanja troškovima ȫ dr.sc.Jozo Piljić
Postoji širok spektar različitih internih računovodstvenih sistema obračuna troškova, od jednostavnih do onih sofisticiranih. Odluka o uspostavljanju računovodstvenog sistema obračuna troškova treba da bude determinirana konkretnim potrebama i uvjetima poslovanja poduzeća, pri čemu svaka od potencijalnih alternativa treba da bude stavljena pod lupu cost-benefit analize koja treba da pokaže da li su koristi od njihove primjene veće od troškova njihove izgradnje. Svaki računovodstveni sistem treba biti prilagođen prirodi poslovnog procesa konkretnog poduzeća, jer ne postoji jedinstven sistem računovodstva troškova koji će biti odgovarajući u svim situacijama. � �Uvod
Računovodstvenu praksu suvremenih poduzeć a karakterizira korištenje širokog spektra različitih internih računovodstvenih sistema� Pri tom neka poduzeć a koriste veoma jednostavne interne obračunske sisteme� druga koriste kompleksnije konvencionalne sisteme obračuna troškova�sa uspostavljanjem ogromnog broja raznih mjesta troškova�dok se�pak�neka poduzeć a odlučuju za implementaciju novih i veoma sofisticiranih računovodstvenih sistema� Odluka o izgradnji određ enih računovodstvenih sistema treba da bude determinirana konkretnim potrebama i uvjetima poslovanja poduzeć a� V ažno je�u tom smislu�imati na umu i činjenicu da se na računovodstvenom horizontu još uvijek ne nazire pojava jednog računovodstvenog sistema�koji bi na jedinstven i sveobuhvatan način zadovoljio sve raznovrsne informacijske potrebe i zahtjeve� pa je upravo zato opravdanije da napori menadžmenta budu usmjereni u pravcu dizajniranja jednog ili više zasebnih računovodstvenih sistema�za različite zadatke koje računovodstvo troškova treba da ispuni u suvremenim uvjetima� Pri tom svaka od potencijalnih alternativa treba da bude stavljena pod lupu t-b ne analize�koja treba da pokaže da li koristi�koje menadžment ima od primjene ovakvih�zasebnih računovodstvenih sistema� prelaze troškove njihove izgradnje� Svaki računovodstveni sistem treba biti prilagođ en ��
jedinstvenoj prirodi poslovnog procesa koji postoji u jednom poduzeć u� Kako je priroda proizvoda i usluga proizvedenih u različitim poduzeć ima bitno različita�s obzirom na to da su oni nastali u proizvodnim procesima širokog kruga varijanti�ne postoji jedinstven sistem računovodstva troškova koji ć e biti odgovarajuć i u svim moguć im situacijama� Suvremene metode upravljanja troškovima su� • Metoda upravljanja troškovima temeljem aktivnosti ( tivity as d� ting�� )� • Metoda upravljanja troškovima temeljem karakteristika F at re� ting� F • Obračun troškova životnog ciklusa L CP • Metoda ciljnih troškova ( Target� ting� )� • Budžetiranje temeljeno na aktivnostima ( tivity as d� dgeting� )� • Metoda bilance postignuć a ( alan d� Sc re ard�� SC )� • Kai en”troškovi ( “Kai en” ting� K )� • Analiza vrijednosti ( V alu Engineering� V E )� • Metoda upravljanja troškovima kvalitete t�M anag nt��Q M )� ( Q al ty • Obračun troškova povlačenja proizvoda sa tržišta Tak ac ) i • ac k obračun troškova� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE
Suvrem eni�sistem i�obračuna�troškova� nastaju�na�tem eljim a�kritika�postojećih�računovodstvenih�sistem a�i�svaki�od�njih��na�svoj� način��doprinosi�ispravljan ju�brojnih�nedostataka�i�slabosti��koje�su�tradicionalni�sistem i�obračuna�troškova�pokazali�u�praksi��
ključeve�zasnovane�na�obim u�aktivnosti�� ABC �iden tificira�aktivnosti�u�vezi�sa�čijeg� obavljan ja�troškovi�nastaju�i�iznalaze�njihove� izazivače�koji�direktno�povezuju�spom enute� troškove�sa�povezanim �proizvodim a�
���Metoda�upravljanja�troškovima� temeljem�aktivnosti
Prednosti AB C - a prvenstveno dolaze do izra ž aja na području obračunavanja troškova proizvoda i omogućavanju da se� na ba zi toga � vr ši us pješnije upravljanje cijenama� profi tom i asortimanom�
(Activity Based Costing - ABC)
Jedan�od�najznačajnijih�suvrem enih� računovodstvenih�koncepata�je��svakako�� obračun�troškova�po�aktivnostim a�( ABC Activity Based Costing)��čijim �nastajanjem �je� napravljen�ogrom an�pom ak�u�razvoju�teorije� i�prakse�računovodstva�troškova��Ovaj�sistem � je�inten zivnim �fokusiranjem �relevan tnih�činjenica�um nogom e�doprinio�prevazilažen ju� evidentnih�nedostataka�tradicionalnih�sistem a�obračuna�troškova��koji�svojim �pojednostavljen im �pristupom �(oličenim �u�korišten ju� neadekvatnih�ključeva�za�alokaciju�općih� troškova)�produciraju�netočno�obračunatu� i�deform iranu�cijen u�koštanja�učinaka��što� prouzrokuje�veom a�negativne�posljedice�� prije�svega��na�području�upravljan ja�cijenam a��Obračun�troškova�po�aktivnostim a� m nogo�bolje�razum ije�i�prati�fiksne�troškove�� pa��stoga��i�an aliza�odstupan ja�stvarnih�od� standardnih�troškova�resursa�neophodnih�za� obavljanje�pojedinih�aktivnosti��pruža�neusporedivo�bolje�m ogućnosti�za�kratkoročnu� kontrolu�ovih�troškova� Pristup�tradicionalnih�sistem a�obračuna� troškova�dovodi�do�toga�da�se�proizvodi�koji� se�proizvode�u�većem �obim u�neopravdano� terete�većim �iznosim a�općih�troškova��dok� se�proizvodim a�koji�se�proizvode�u�m anjem � broju�jedinica�dodjeljuju�neopravdan o�m ali� iznosi�ovih�troškova��Prednosti� ABC -a�prvenstveno�dolaze�do�izražaja�na�području� obračunavanja�troškova�proizvoda��gdje�on�� polazeći�od�pretpostavke�da�veliki�dio�općih� troškova�nije�uvjetovan�fizičkim �obim om � proizvodnje��već�potrebom �da�se�pruži�široka� podrška�njenom �neom etanom �obavljanju�� uspijeva�da�iznađe�načine�za�m nogo�točnijom � alokacijom �rastućih�iznosa�ovih�troškova�na� proizvode�� Za�razliku�od�tradicionalnih�sistem a� obračuna�troškova�koji��uslijed�nepostojanja� direktne�veze�izm eđu�troškova�podržavajućih� resursa�i�proizvedenih�učinaka��vrše�njihovu�dvostupanjsku�alokaciju��prvo�sa�m jesta� troškova�pom oćnih�djelatnosti�na�proizvodna� m jesta�troškova��zatim �sa�ovih�m jesta�troškova�na�proizvode��koristeći�pri�tom �alokacijske� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
Također� AB C sistem obračuna troškova pruž a i velike mogućnosti za us pješno upravljanje troškovima�
G lavn a�pretpostavka�ovog�sistem a�obračuna�troškova�se�sastoji�u�tom e�da�proizvodi� iniciraju�potrebu�za�obavljanjem �određenih� aktivnosti��dok�njihovo�obavljanje�prouzrokuje�potrošnju�resursa��angažiranih�za�njihovu�podršku��To�znači�da� ABC �prvo�dodjeljuje� troškove�resursa�(izražene�u�stvarnim �ili� budžetiranim �iznosim a)�m jestim a�troškova� pom oćnih�djelatnosti��zatim �ove�troškove� alocira�na�aktivn osti�koje�se�u�okviru�njih� obavljaju�i�konačn o�troškove�aktivnosti� alocira�na�proizvode�razm jerno�zah tjevim a� koje�im �svaki�od�njih�upućuje��Ovi�zahtjevi� se�izražavaju�stopam a�spom enutih�izazivača� troškova�koji�se�određuju�za�svaku�pojedinačnu�aktivnost�uključenu�u�obračun��Pri� tom �raznovrsna�priroda�aktivnosti�poduzeća� i�troškova�koji�njihovim �obavljan jem �nastaju� nam eće�potrebu�za�pažljivim �izborom �izazivača�troškova� input
�
aktivnosti (procesi)
�
troškovi aktivnosti (procesi)
�
nosioci troškova (proizvodi usluge korisnici i dr
M ože�se�reći�da� ABC �vrši�neusporedivo� realniju�i�točniju�alokaciju�općih�troškova�� jer�polazi�od�razum ne�pretpostavke�da�svaki�proizvod�treba�teretiti�ovim �troškovim a� razm jerno�potrebi�koju�im a�za�obavljanjem � pojedinačn ih�aktivnosti��To�znači�da�sposobnost�razum ijevanja�ponašanja�općih�troškova� i�njihovog�preciznijeg�m jerenja�predstavlja� jedan�od�glavnih�inform acijskih�doprinosa� ABC -a��Osim �toga��m ogu ćnost�korištenja�još� preciznijih�m jera�za�alokaciju�općih�troškova�� kao�što�su��na�prim jer��sati�ili�čak�vrijednost� obavljenih�sati�podešavanja�m ašina��dodatno� doprinosi�točn osti�kalkulacije�i�ukazuje�na� ��
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE
nj trad
tp nu ri rno t� dno na� nalne tem ra na�ro Va no ri�o na la tida ru ABC-a� hva anje�direkn h�ro va ro vo dnje� ao rač na�nternih� lu ga dinih� ta�ro to do lo gledu vrš a� ač ao d� trad nalnih� tem ra na�ro Bilo eo rešno kj tida d� ene�ABC-a�e �o no ra na nj �ro ro da ćavan a�se� a� az ga�vr speš e� ravljanje� enam a� ro fit as rt ano N tem ra na�ro ru ža� veli e� gu ćno a� eš ravljanje�r vi a�šo e� d� vanredno g�naaja�ak e� a� vidu eni a�da� danas ntro la� redu ranje�r va to ak nač ajni ao no rač navanje� ene� šan a� naka� Kval etne�nf rm ac e� e�ABC ža� lu že ao az a� dataka�a� treb e� ravl aa� a� az ak vn ABM -� Activity� Based avljač M anagement)�šo e�su vrem en ri as van� a� raćenj ećih ak vno ro esa� e� viru du eća� dv no ti njho efikasni e� avljanje� e�e� enadžm ent do no nj dg ra h� dl ena a�as rti anu di ajnu ro vo da� ro esa� laganj a� no ve� ro vo dne� ehn lo gie� d�U� lu redi aj raem lo vnih� ro esa�e�ež redu ran li avljanj ak vno e� ao lo d� eg� ran a� ro vo da� ro esa� e� varaj vriedn a� e� a� h vo eli ran e� eće ro ro ad� valieta� f alno ti ro vo da�već�am šede� tr nj resu rsa� Paralelno a�i ež e� nt nu rano ljanj efikasno avljanja�ak vno e�do daj vriedno t� ro vo di a� e� e� ti nač ajnie� šede ro vi a� vrem enu diže valieta� ro vo da� narieđ dno a� a� do avljač a� nač no ljavaj ve ne� erfo ranse du eća� h vih dielo va�Uslied� ga�e�ABC ABM eš ri enj e� vjti rem eno ro dno ru enja� at lan e�a�J IT to do ra nj ro dnj fil fij ntinu rano lj an a�O n sp eva�da� ži f ac e� ro vi a� erfo rm ansam a�nternih�ak vno ro esa� gu ač aj ndi ato ri treb e�a� du anjem ak a� a� lan lj an a� e�edan an es er em a� aja� aganj a�a� ap ai en ��
lj an e�li ro
vršenstvo Dake�ABC dek ra� rat tr ve državaj h�res rsa� d� edinač hf a� es a� va� ek ak vve�do ro veden h aka� eći relativno dane� ere a�njho vu rec nu al ac ao šo az va ro va akivno ti O va av nač n� rač navanja�r va� asno van�na�akivno a� ro es a� e� vo de� viru rgani ac e� ru ža neu redivo lje� gu no ti a� raćenje� ntro �ro dno na�radi na ne te ra na�ro fo e�nalaz e� kj vo fu nk e� dru a� dgo vo rn ti a�r ve a�e� viru njh� tavlj Su eri rno t�ABC a� vi e�do laz ra li n� fu nk niranj e� lanja�am na� dat e� viesni tr vi a�već� ri ti nf rm ac e� tan dardni ro vi a�akivno ro esa� ro da U� lu anali dstu nj eđ laniran h� varno nas alih�ro va� akivno ti a� ru a�neu redivo lje� no ti ratk ro nu ntr �ro va dno na�anali dstu anja� tem a� ra na tandardni �ro eb no fo njho fik nu tu Zato dane �o ne nfo rm tr vi a� edinač ni akivno ti a� ro di du e� ro du ra�ABC red avljaj edn d�važ h determ ant a� ešnu lem entac fu nk niranje� no h�no vo nastal h� to da tem rana nj �ro To no ra n� ljnih�ro va da ro a� avljanja� edi ač h ak vno lu že� ao neo ho dna�rač ns a� no va a� ešno ravljanje�ro vi a� faz di ajna� ro vo da� esa� ao a�“ kaizen” ču ro va� ve dat e� ri ro es nt nu rane�redu e�r va ak e�vo veli f rm ac ti ABC da� a� rat vriem e� a� ažn aj e�svjetske� au e� tru ne� vno ti vjed ro n� ro rado va� avl enih� em ao njego va na� le enta d� du eć svieta)� ego va� ena� aksi e� ana� a� vjes eš ćam a�šo e� e�vega� gleda� viso vesti am a� erati ni ro Cilj�ABC a�e�ne� as ro du ran naj ni h�rač no vo dstvenih�nf rm ac a� a�e� es gerira�da�e� lje� ri ližno an�nego ru žiti nf rm ac a�e�ve a�detalj ro rač nata�ali eto na� ao
ena� ab lj POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE
što�to�čine�tradicionalni�sistem i�obraču na� troškova��Interni�obračunski�sistem �treba�da� bude�otvoren�za�sve�inform acijske�potrebe�i� zahtjeve�koje�nam eće�poslovanje�u�suvrem enim �uvjetim a��što�često�u�prvi�plan �stavlja� neophodnost�pružanja�inform acija�koje�ne� m oraju�biti�apsolutno�točn e��ali�koje�svojom � relevan tnošću�treba�da�potiču�i�m otiviraju� korisnike�na�dostizanje�strategijskih�i�operativnih�ciljeva� U�tom �sm islu�cilj�treba�da�bude�dizajniranje�optim alnog�računovodstvenog�sistem a�� koji�će�balansirati�troškove�svoje�izgradnje�i� održavanja�sa�troškovim a�koji�m ogu�nastati� kao�posljedica�posjedovanja�loših�inform acija��N adalje��odluka�o�uvođen ju� ABC -a�treba� da�bude�determ inirana�nivoom �i�strukturom � općih�troškova��kao�i�diversifikacijom �proizvodnog�program a�� Ukoliko�učešće�općih�troškova�(posebno� njihove�fiksne�kom ponente)�nije�visoko��odnosno�ukoliko�asortim an �proizvoda�nije�razuđen ��tada�inform acije�o�cijen i�koštan ja�proizvoda��koje�produciraju�tradicionalni�sistem i� obraču na�troškova��nisu�toliko�iskrivljen e�� pa�je�m anja�potreba�za�prim jenom � ABC -a�� Prem a�tom e��iako�je�njegova�superiornost�u� odnosu�na�tradicionalne�računovodstvene� sistem e�nesporna��tek�pažljiva�an aliza�troškova�i�koristi�treba�da�pokažu�da�li�je��u�konkretnim �okolnostim a��opravdano�i�isplativo� ulagati�u� ABC � Sign ali�za�im plem en taciju�i�prim jen u� ABC -a� • Veliko�učešće�indirektnih�troškova�koji� se�raspoređuju�jedinstvenim �ključem � • Svi�indirektni�troškovi�im aju�jednog� nositelja�-�proizvod� • Veliki�obujam �i�razn ovrsnost�proizvodnje� • Teškoće�u�objašnjenju�profitabilnosti� pojedinih�proizvoda� • Izgubljen o�povjeren je�u�postojeći�sistem � obračuna�troškova� • Poduzete�m jere�za�sm anjenje�troškova� ne�daju�rezultate� M etoda�upravljanja�troškovim a�tem eljem �aktivn osti�daje�odgovor�na�pitanje��Zašt nastaje�ro šak?
� �Metoda upravljanja troškovima temeljem karakteristika (Feature Costing - FC)
U�posljednje�vrijem e�na�bazi�osnovnog� nedostatka� ABC -a��koji�se�odnosi�na�visoke� troškove�im plem entacije�i�održavan ja�ovog� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
Primjena ABC - a u praksi� je skop ana sa izvjesnim poteško a a što se prije svega odnosi� na visoke troškove imple entacije i� održ avanja ovog sistema Iako je njegova superiornost u odnosu na tradicionalne ra unovodstvene siste e nesporna tek pa ljiva analiza troškova i� koristi� tre a da poka u da li� je u konkretnim okolnosti a zaista opravdano i� isplativo ulagati� u ABC sistem a��razvila�se�ideja�o�obračunu�troškova� po�karakteristikam a�( feature costing )��koji� se��kao�njegova�m odifikacija��m ože�sm atrati� logičnim �narednim �korakom �u�razvoju�računovodstva�troškova� Ovaj�sistem �obraču na�troškova�je�svoj� naziv�dobio�po�tom e�što�troškove�resursa�i� aktivnosti�vezuje�za�proizvode�posredstvom � njihovim �karakteristika��Pošto�se�proizvodi� veom a�razlikuju�po�svojim �karakteristikam a� (atributi��kom ponen te�i�sl)��kreiranje�svake� od�njih�zah tijeva�obavljan je�razn ovrsnih�aktivnosti��što�sa�svoje�strane�izaziva�potrošn ju� resursa�i�rezu ltira�tim e�da�različiti�proizvodi�� sa�različitim �karakteristikam a��im aju�veom a� različite�troškove��Osnovn a�ideja�obračuna� troškova�po�karakteristikam a�sastoji�se�u� stvaranju�okvira�zajedničkih�karakteristika�za� različite�proizvode�i��shodno�tom e��zajedničkih�aktivnosti�koje�treba�obavljati�sa�njim a�u� vezi�� Ovakav�pristup�veom a�uprošćava�i�pojeftinjuje�finan cijsko�izvještavan je��jer�utvrđen i� spisak�zajedničkih�aktivn osti�predstavlja� jezgro�inform acija�koje�ne�treba�stalno�iznova�sastavljati�prilikom �narednih�obračuna�� N asuprot�tom e��ovoj�fiksnoj�bazi�podataka�se� prilikom �svakog�narednog�obračuna�dodaju� podaci�o�troškovim a�izazvanim �novonastalim � zahtjevim a�kupaca��Obračun�ovih�troškova� će�se��zavisno�od�zahtijevan ih�varijacija�proizvoda��vršiti�iden tificiran jem �i�dodavan jem � aktivnosti�koje�treba�obaviti�prilikom �stvaranja�svake�nove�karakteristike�proizvoda�(čije� obavljanje�izaziva�spom enute�troškove)� N a�taj�način�obračun�troškova�po�karakteristikam a�uspijeva�ne�sam o�da�uprosti� procedure�obračunavanja�troškova�već�i�da� kom pletan�sistem �računovodstvenog�izvještavanja�načini�bližim �prom jen ljivim �zahtjevim a� kupaca��Poduzeća�više�ne�m ogu�računati�na� duge�periode�stabilne�tražnje��već��naprotiv�� prom jen ljivi�zah tjevi�kupaca�i�kontinuirane� akcije�konkurenata�usm jerene�na�izbacivanje� novih�verzija�proizvoda�sa�poboljšanim �ka��
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE
rakteristika a (što omogu avaju noveproizvodne tehnologije)� permanentno ugro avaju poziciju proizvoda na tr ištu i ine da njihov ivotni vijek postaje znatno neizvjesniji i kra i takvim okolnostima poduze a o raju iznalaziti na ine za nogo pa ljivijim upravljanje novimproizvodima tako da oni trebadabudu u potpunosti usavršeni u omentu efektivne proizvodnje odnosno njihovekarakteristike oraju biti uskla ene sa za tjevima tr išta u trenutku uvo enja To zna i da je fokus upravljanja troškovi a neophodno pomjeriti na predproizvodnu fazu ivotnog vijeka proizvoda koju sa inja vaju aktivnosti istra ivanja razvoja i dizajna proizvoda sakarakteristika a kreiranim u skladu sazahtjevimakupaca Naime s atrase da je kod poduze a koja posluju u suvremenomproizvodnom okru en u ak do troškovaukupnog ivotnog vijeka proizvoda ve anga irano odluka a donijetimu ovimranimfaza a pa se upravo tada i pru aju najve e ogu nosti za e kasno i efektivno upravljanje troškovia Osim toga troškovi nastali u predpro izvodno fazi esto predstavljaju zna ajan postotak ukupno nastalih troškovaproizvoda toko njegovog ivotnog vijeka omentu kada faza proizvodnjepo ne veo a je teško u initi nešto više naplanuredukcijetroško va jer su oni ve unaprijed predodre eni da nastanu odluka a donijetim znatno ranije Zato se efektivnimulaganjima u predproizvodnoj fazi ivotnog vijeka proizvoda ogu ostvariti zna ajne udu e uštedetroškova dok bi eventualne pro jene dizajna proizvodai procesa u fazi proizvodnje prouzrokovale nastanak visokih troškova
Feature costing
š
ve� es edstvo
te ra u na ro šk a� ak vno a� vo de� h vi arak er a�
O sno vna�deja� ra u na�ro šk va arak er am a� asto se varan vi a� ajedni h arak er a� a� az li e� vo e� � h dn e� ajedni h ak vno e� eb a� avljat a� a� ve � � �O b rač u n t ro š ko v a živ o t no g c iklus a (TLCPC)
Troškovi aktivnosti koji seobavljaju po slije faze proizvodnje kao što su postprodajneusluge servisiranjei povla enjeproizvoda ��
sa tr išta ogu imati na a no u eš e u ukupno strukturi troškova proizvoda Razlog zato jeste u injenici da pru anje usluga kupcima predstavlja zna ajno konkurentsko oru e u suvre enimuvjetima poslovanja kao i dau nekimprivrednim grana a troškovi povla enjaproizvoda ogu iti visoki (slu a zatvaranjanuklearne elektraneili pak povla enjai uništavanjaproizvodake ijske farmaceutske i sli neindustrije)� Za enad ent poduze a je u takvim okolnostima od vitalnog zna aja darazu ije i prati troškove koji nastaju toko ko pletnog ivotnog vijeka proizvoda odnosno troš kove koji nastaju prije u toku i poslijefaze proizvodnje Tradicionalni pristupi upravljanja troškovima se uglavnom fokusiraju nafazu pro izvodnje što predstavlja neprihvatljivo za ne arivanje sveve ih troškovakoji nastaju u ostalim faza a ivotnog vijeka proizvoda Nadalje enad eri odjeljenja esto kratko vidno o ra aju pa nju isklju ivo na troškove svojih odjeljenja što zna i da nepostoji e uodjeljenska koordinacija i suradnja na planu redukcije troškova Negativne implikacije ovakvog pristupasu posebno vidljiveu spo enutimslu ajevima kada neopravdana štednja u fazi dizajna prouzrokuje nastanak visokih troškovau narednim faza a ivotnog vijekaproizvoda Navedeni razlozi su inicirali potrebu za razvojem nogo sveobuhvatnijeg na ina upravljanjatroškovima koji bi za razliku od tradicionalnog pristupa proširio svoj fokus i na troškove istra ivanja razvoja dizajna arketinga prodaje servisiranjai nakra ju povla enja proizvoda sa tr išta Dakle upravljanje troškovima tokomcjelokupnog ivotnog vijekaproizvodauspijevadaispravi nedostatke tradicionalnih pristupai dainte grira brojne pojedina ne (funkcionalne)� kon cepte upravljanja troškovima što omogu ava enad entu dakoordiniranje napora individualnih funkcija i odjeljenja upravlja troškovima na nogo e kasniji i sveobuhvatniji na in Navedene injenice upu uju nazaklju ak da se pred ra unovodstvo troškova pojavio veoma ozbiljan izazov koji je zahtijevao razvijanje jednog sasvim novog koncepta pra enja troškova i jerenja perfor ansi proizvoda kako i seizašlo u susret novo nastali informacijskim potrebama enad enta Tradicionalni siste i obra una troškovasu prevashodno orijentirani napra enje troškova proizvodnje i njihovo dodjeljivanje pojedina nimproizvodima dok troškove POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE
istraživanja��razvoja�i�dizajna�obuhvaćaju� sum arno��kao�troškove�koji�su�zajednički�za� sve�proizvode�u�asortim anu�i�neopravdano� ih�tretiraju�rashodim a�obračunskog�perioda�� Sličan�obraču nski�tretm an �im aju�i�troškovi� koji�nastaju�tokom �postproizvodnih�faza� životnog�vijeka�proizvoda��Ovakav�pristup� dovodi�do�toga�da�ne�postoji�konkretna�veza� izm eđu�spom enutih�troškova�i�pojedinačnih� proizvoda��u�vezi�sa�čijim �stvaranjem �su�svi� ovi�troškovi�eviden tno�nastajali� Zato�je�za�potrebe�inform iran ja�m enadžm enta�u�suvrem enim �uvjetim a�poslovanja�razvijen�koncept�obračuna�troškova� cjelokupnog�životnog�vijeka�proizvoda�koji�� za�razliku�od�tradicionalnih�računovodstvenih�sistem a��obračunava�i�pojedinačn im �proizvodim a�dodjeljuje�sve�troškove�koji�nastaju� tokom �njihovog�cjelokupnog�životnog�vijeka�� To�om ogućava�m enadžm entu�da�bolje�vidi�i� razum ije�ove�troškove�i�da�njihovim �sučeljavanjem �sa�tekućim �i�budućim �prihodim a�od� realizacije�vrši�perm anen tno�praćenje�i�kontrolu�rentabilnosti�pojedinačnih�proizvoda� Dakle��osnovn i�cilj�ovog�koncepta�obračuna�troškova�se�sastoji�u�pružan ju�uvida�u� ukupne�troškove�proizvoda��kako�bi�se�m enadžm entu�poduzeća�om ogućilo�donošenje� odgovarajućih�procjen a�o�tom e�da�li�će�prihodi��koji�se�akum uliraju�tokom �aktivn e��proizvodne�faze��biti�dovoljni�za�pokriće�ukupnih� troškova�koji�nastaju�tokom �životnog�vijeka� proizvoda��Tim e�se�stvara�m ogućnost�za�efektivnije�upravljanje�asortim anom �proizvoda�� jer�se�često�identificiraju�proizvodi�koji�više� nisu�profitabilni��Zato�je�važno�da�se�izvještaji�koje�producira�ovaj�sistem �obračuna� troškova�sačinjavaju�često�i�da�sebe�uključe� u�podatke�o�svim �akum uliranim �troškovim a� i�prihodim a�koji�su�dodjeljivi�dan om �proizvodu��od�rađanja�ideje�za�njegovim �nastajanjem ��pa�sve�do�m om enta�njegovog�konačnog� povlačen ja�sa�tržišta� Za�razliku�od�tradicionalnih�internih� sistem a�obračuna��ovaj�suvrem eni�koncepti� inform acijske�podrške�upravljan ja�troškovim a�uspijeva�da�pruži�relevantne�inform acije� o�tekućem �konačnom �profitu�proizvoda��koje� om ogućavaju�uspješno�upravljanje�njegovim � perform ansam a�kroz�sve�faze�životnog�vijeka�� Obračun�troškova�životnog�vijeka�proizvoda� predstavlja�jedan �integrativni�računovodstveni�pristup��koji�pruža�m ogućnost�uspješnog� upravljanja�troškovim a�kroz�sve�tri�navedene� faze�korisnog�vijeka�trajan ja�proizvoda�� Obračun�troškova�životnog�ciklusa�daje� odgovor�na�pitanje��da li će prihodi� koji se akumuliraju tokom aktivne� proizvodne faze� biti dovoljni za pokriće ukupnih trošPOREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
kova koji nastaju tokom životnog vijeka proizvoda?
O ra un troškova ivotnog ciklusa daje odgovor� na pitanje�da li� e prihodi� koji� se aku uliraju toko aktivne proizvodne faze iti� dovoljni� za pokrić e ukupnih troškova koji� nastaju toko ivotnog vijeka proizvoda � �Meto da ciljnih troškov a (Target Costing - TC)
Obračun�ciljnih�troškova�je�jedan �iz� niz�novonastalih�koncepata�računovodstva� troškova�koji�se�fokusira�na�faze�istraživanja�� razvoja�i�dizajna�novog�proizvoda��gdje�se�� inače��pružaju�najveće�m ogućnosti�za�utjecaj� na�buduće�troškove��K ao�univerzalni�sveobuhvatni�pristup��on�im a�veliki�inform acijski� značaj�na�polju�strategijskog�upravljan ja� troškovim a�i�profitom ��upravo�ondje�gdje� su�tradicionalni�sistem i�obračuna�troškova�pokazali�svoje�najveće�slabosti��Svojom � tržišnom �usm jeren ošću�i�fokusom �na�strategijske�aspekte�poslovanja��obračun�ciljnih� troškova�u�velikoj�m jeri�otklan ja�nedostatke� tradicionalnih�sistem a�obračuna�troškova�i� predstavlja�ogrom an�pom ak�u�razvoju�teorije� i�prakse�računovodstva�troškova��M eđutim �� bilo�bi�veom a�pogrešno�jednom �definirane� ciljne�troškove�proizvoda�sm atrati�neprom jenjivom �i�konačn om �veličinom ��N aim e��u� sm islu�filozofije�kontinuiranih�poboljšanja�� oni�treba�da�budu�neprekidno�preispitivani�i� snižavani��posebno�onda�kada�počne�proces� proizvodnje�� K ao�strategijski��sveobuhvatni�instrum ent�inform acijske�podrške�m enadžm enta� poduzeća��danas�Target� ting�predstavlja� pouzdan�m ehanizam �upravljanja�i�sm anjenja�troškova��čija�je�ideja�usm jeren a�ka� pažljivom �integriran ju�strategijskih�varijabli� unutar�koncepta�proizvoda��Tim e�predstavlja�integralni�dio�procesa�razvoja�proizvoda��te�doprinosi�upravljanju�troškovim a�u� početnim �fazam a�njegovog�životnog�vijeka� (faza�dizajna)��N aglasak�kod�procesa�Target� ting-a�je�stavljen �na�njegovo�rano�uključivan je�u�proces�razvoja�proizvoda�upravo� zato�što�prom jene��koje�ocrtavaju�suvrem ene� konkurentske�uvjete�poslovanja��zahtijevaju� proizvode�sa�kratkim �životnim �vijekom �koji� su�realizirani�uz�veom a�kom pleksan�proizvodni�proces��U�takvim �uvjetim a�poslovanja� poduzeća�značajno�je�pojm ovno�i�suštinsko� ��
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE
određenje�suvremenog�koncepta�obračuna� alnim�uvjetima�poslovanja��Uspjeh�suvretroškova��Odatle�i�suglasnost�mišljenja�među� mene�upravljačko-računovodstvene�podrške� autorima�da�Target Costing�predstavlja�supe- menadžmenta�poduzeća�zavisi�od�uspješno� riorniji�prilaz�kontroli�troškova�u�odnosu�na� “utkanih”�i�dobro�shvaćenih�ključnih�ideja�� tradicionalni�način�obračuna�troškova�� zdrave�klime�i�kulture�svih�članova�visoko� Rano�uključivanje�svih�elemenata�lanca� integriranog�multifunkcionalnog�tima��kao� vrijednosti�u�postupku�generiranja�i�razvoja� i�korjenitih�izmjena�u�pogledu�postojeće� njegove�ideje��zatim�njihovu�difuziju�kroz� upravljačke�i�organizacijske�strukture�poducjelokupan�proces�razvoja�proizvoda�potiče� zeća�� na�stvaranje�jakog�motivacijskog�mehanizma� Najviše�zasluga�u�populariziranju�suvrena�polju�dostizanja�željene�profitne�marmene�upravljačko-računovodstvene�tehnike� že�pojedinih�proizvoda��te�time�postizanje� pripisuje�se�ostvarenjima�i�uspjehu�koji�je�postrategijskog�cilja�upravljanja�profitom�kao� stignut�u�japanskoj�automobilskoj�industriji�� početnog�nivoa�procesa�Target Costing-a��TaTarget Costing�predstavlja�tržišno�orikođer��naglasak�na�reduciranju�troškova��koji� jentiranu�tehniku��usmjerenu�u�pravcu�poza�razliku�od�tradicionalnog�načina�obračuna� ticanja�troškovne�konkurentnosti��na�čijim� troškova�započinje�mnogo�ranije��u�fazi�kada� je�osnovama�moguće�ostvariti�konkurentsku� za�to�ima�najviše�svrhe�i�činiti�(koncipiranje�i� prednost��Sa�uvođenjem�elemenata�Target Costing-a�došlo�je�do�promjene�uloge�sapreliminarni�dizajn�proizvoda)�uz�prethodni� naglasak�na�značajno�učešće�elemenata�lanca� mog�računovodstva�troškova��sa�naglaskom� vrijednosti��započinje�koordinirani�i�sistemna�njegovu�sve�više�eksternu��strategijsku� ski�pristup�aktivnostima�poduzeća�usmjeren� orijentaciju��U�nastojanju�da�postignu�konna�realizaciju�globalne�vizije�njegovog�pokurentsku�prednost��većina�kompanija�u�zeslovanja��Budući�da�je�nastao�kao�posljedica� mljama�razvijenih�tržišnih�ekonomija�prihvaneophodnosti�da�se�odgovori�suvremenim� ćaju�Target Costing�kao�tržišnu�neminovnost�� zbivanjima�na�konkurentskoj�tržišnoj�sceni�� Kao�tržišno�orijentiran�koncept��Target Costing�predstavlja�suvremenu�računovodstveovaj�koncept�temelji�se�na�jednakosti�� nu�filozofiju�obračuna�troškova��koja�kreira� ciljna prodajna cijena - ciljni profit � ciljni trošak adekvatan�sistem�strategijske�podrške�upravljanju�troškovima�i�planiranju�profita�� Time�predstavlja�refleksiju�strategijske� Target Costing�predstavlja�suvremen� potrebe�i�zahtjeva�za�postizanje�troškovne� upravljačko-računovodstveni�odgovor�na� konkurentnosti�suvremenog�poduzeća��Suizazove�visokokonkurentnog�poslovnog�okru vremeni�koncept�obračuna�troškova�odlikuje� ženja��Iskustva�kompanija��koje�sa�zavidnim� visok�stupanj�slaganja�sa�konkurentskom�� stupnjem�uspjeha�već�niz�godina�implemenkao�i�suvremenom�strategijom�poduzeća�� tiraju�suvremeni�upravljačko-računovodstveKako�su�poduzeća�suočena�sa�sve�složenijim� ni�koncept��ukazuju�na�to�da�je�u�svojoj�funuvjetima�privređivanja��integriranjem�stradamentalnoj�filozofiji�koncept�relativno�lako� tegijskih�varijabli�o�tržišnim�i�tehnološkim� shvatiti��ukoliko�se�razumljivo�interpretira� trendovima��potrebama�potrošača��kao�i�njii�na�sve�zaposlene�prenese�njegova�osnovna� hovim�zahtjevima�za�kvalitetom��cijenama�i� ideja�i�ključni�principi�poslovanja� Target Costing�počiva�na�jednakosti�� vremenom�izlaska�definiranog�proizvoda�na� tržište��Target Costing�treba�da�osigura��kao� i�ukaže�na�načine�na�koje�je�suvremeno�potržišna cijena - granični profit � ciljni trošak duzeće�u�mogućnosti�da�postigne�definirane� ciljeve��Zbog�sveobuhvatnog�pristupa�često� Target Costing�odlikuje�sedam�tipičnih� se�promatra�kao�planski�mehanizam�koji�dokarakteristika� prinosi�kako�zadovoljenju�potreba�potrošača�� • ciljna�prodajna�cijena�je�postavljena� osvajanju�tržišnog�učešća��generiranju�protokom�planiranja�proizvoda��na�tržišno� fita��tako�i�postupku�strategijskog�planiranja� orijentiran�način� profita�i�upravljanja�troškovima�� • ciljni�granični�profit�je�određen�tokom� planiranja�proizvoda��baziran�na�strateTarget Costing�kao�tržišno�orijentirani� koncept�predstavlja�efikasno�sredstvo�postigijskom�profitnom�planu� zanja�konkurentskih�kako�dugoročnih�tako� • ciljni�trošak�je�postavljen�prije�nego�što� i�kratkoročnih�prednosti�time�što�dopri je�stvarno�započeo�proces�proizvodnje� nosi�susretu�konkurentske�(tržišne)�cijene� novog�proizvoda� i�željene�profitne�marže�na�konzistentnoj� • ciljni�trošak�je�podijeljen�(na�ciljni�troosnovi��što�je�potrebno�istaći��s�obzirom�na� šak�komponenti��funkcija��pojedinačne� suvremene�trendove�koji�se�pripisuju�aktutroškove�i�sl)� ��
POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE
• detaljne�inform acije�o�troškovim a�su�osigurane�tokom �razvoja�novog�proizvoda� da�bi�podržali�reduciranje�troškova�� • nivo�troškova�budućeg�proizvoda�se�uspoređuje�sa�njegovim �ciljnim �troškom �na� različitim �točkam a�tokom �razvoja�novog� proizvoda� • osnovno�pravilo�je�usm jereno�ka�tom e� da��ciljni�trošak�nikada�ne�sm ije�biti� prekoračen��
Koncept ciljnih troškova Target Co ti ng )� se te elji na jednakosti� cilj na dajna cijena�-� ci ljni ro fi t���ciljni ro šak
Metoda ciljnih troškova daje odgovor� na pitanje� Koliki� troškovi� smiju iti?
ćeg�proizvoda��kao�i�od�sposobnosti�suvrem enog�poduzeća�da�pokrene�poduzetnički�duh� Ciljni�trošak�nije�jedini�elem en t�kom e� zaposlenih��Ideja�Target Costing -a�počiva�na� m en adžm ent�treba�da�teži�u�procesu�plan ishvaćanju�da�troškovim a�budućeg�proizvoda� ranja�i�razvoja�budućeg�proizvoda��Potrebno� treba�upravljati�u�najran ijim �fazam a�njegoje�ukazati�na�vezu�koja�postoji�izm eđu�Target vog�korisnog�životnog�vijeka�(koncipiranje� Costing-a�i�plan iranja�novih�proizvoda��nagla- i�prelim inarni�dizajn)��odnosno�u�onoj�fazi� šavajući�da�su�svi�nabrojan i�elem en ti�m eđugdje�postoje�najveće�m ogućnosti�za�značajno� sobno�isprepleteni�i�da��shodno�tom e��utiču� reduciranje�troškova�životnog�vijeka�� jedni�na�druge�� Tradicionalni�način�obračuna�troškova� Prom atrajući�Target Costing��kao�sustav- nije�u�m ogućnosti�da�odgovori�na�inform ani�proces�upravljan ja�troškovim a�i�plan iranje� cijske�potrebe�m enadžm enta�suvrem enog� profita��Ansari�i�Bel�navode�šest�fundam enkorporativnog�društva��Računa�se�da�danas�u� talnih�principa�procesa�Target Costing-a� visoko�razvijen im �ekonom ijam a�više�od����� • cijenom �vođen�obračun �� troškova�proizvoda�nastaje�u�fazi�njegovog� • fokus�na�potrošače�� dizajniranja��to�fokusiranost�tradicionalnog� • fokus�na�dizajn�� načina�obračuna�troškova�isključivo�na�fazu� • učešće�m eđufun kcion alnog�tim a�� proizvodnje��uz�zan em arivanje�troškova�koji� • uključenost�svih�učesnika�u�lanac�vrijed- nastaju�u�ostalim �fazam a�životnog�vijeka� nosti�� proizvoda�(predproizvodnoj�i�postproizvod• orijentacija�na�reduciranje�troškova� noj)��dovodi�do�neefikasnosti�u�obračunu� životnog�vijeka�proizvoda� kako�cijen e�koštan ja�tako�i�prodajne�cijen e�� U�kontekstu�toga�logično�slijedi�zaključak�da� Sve�više�kom pan ija�u�svijetu�prim jen juje� je�najveći�poten cijal�za�uspješn o�reduciranje� Target Costing �kao�m etodu�upravljan ja�troštroškova�u�početnim �fazam a�njegovog�vijeka� kovim a��Target Costing �kao�integriran�pristup� razvoja��zato�što�su�alternativn e�m ogućnosti� upravljan ja�i�kontrole�troškova�sažim a�ključza�reduciran je�troškova�lim itirane��kako�odne�elem ente�poslovanja�poduzeća��počevši�od� m iče�faza�dizajniranja�proizvoda��odnosno� višegodišnjeg�proizvodnog�planiranja�profita� kako�proizvod�ulazi�u�fazu�proizvodnje��M ei�razvoja�pojedinačnih�strategija�proizvoda�� toda�ciljnih�troškova�daje�odgovor�na�pitanje�� pa�sve�do�njegovog�plasiran ja�na�tržište�� Ko liki�ro šk vi� miju iti?� Proces�Target Costing-a�je�sistem �plan iran ja� Upotreba�suvrem ene�m enadžm ent� profita�i�upravljan ja�troškovim a�koji�je�vođen � tehnike�podstiče�jačanje�konkurentnosti�na� cijenom ��fokusiran�na�potrošača��usm jeren� području�troškova��tim e�što�pruža�m ogućnost� na�dizajniranje�i�m eđufunkcionalnu�suradefikasnog�reduciranja�troškova�kako�u�prednju��Razum ijevan jem �ključne�ideje�i�principroizvodnoj�tako�i�postproizvodnoj�fazi�životpa��poduzeće��koristeći�suvrem enu�upravnog�vijeka�proizvoda� ljačko-računovodstvenu�tehniku�obračuna� Slika����Koncept�ciljnih�troškova troškova��započinje�upravljan je�inicijalnim � troškovim a�u�najranijim �fazam a�razvoja�proizvoda��vrši�difuziju�fundam en talnih�principa� duž�cjelokupnog�životnog�vijeka�uz�aktivno� učešće�svih�aktivn osti�koje�predstavljaju�integralni�dio�njegovog�lan ca�vrijednosti�� U�osnovi�ideje�suvrem ene�tehnike�obračuna�troškova�izražena�je�težnja�ka�njihovom � znatno�proaktivnijem �načinu�upravljanju�u� odnosu�na�način�na�koji�se�to�do�sada�činilo�� Uspjeh �u�tom �pravcu�u�velikoj�m jeri�zavisi�od� m ogućnosti�upravljanja�troškovim a�postojePOREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
��
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE ��Budž etiranje tem eljeno na aktivnostima (Activity Based Budgeting - ABB)
Bu džetiranje�em eljeno na�akivno ti la d� tvrđ nj htj �k ri sni a�a� e� vr van a� va� ali aći apac ete�važn e� vr apac ete� rem e� ro ap lenih�P radi etnih� alk lac a� va eto da�anali ra�ro ve ro laz e� rišen a� ateri alnih�res rsa �j dskh enc ala�St ga�e� va� eto da� dna nadž ntu do no nj dl raz niras lo živih apac eta� rgani ac e� njho vo do atn ti a�raz vo ro vo da�li lu ge� e�aht eva ržiše� Bu džetiranje�em eljeno na�akivno ti a� daje� dgo vo r� a� anje�� Koliki su kapaciteti organizacije potrebni za zahtijevani pr oizvo d ili u slu gu? ��Meto da b ilance po stig nuća (Balanced Score Card - BSC)
M to da nc ti nu redsta relativno no vi ri tu ntro lingu viru rategi g� enadžm enta�raz vien���- h go dina��� sto ljeća� em elj se� a�sp aj nedo tac a� tu a� hva nja�ro va etiri no vne� ers ekive� em h enadž ent� a� gu no t� reo li vanja�vlasti e�vi e� ategie� slo vne�ak vn Četiri erspek ve�raz vo a� gani ac e� � an ska� erspek va� - er ek va� ac a� - ers ek va�ntern g� lo vno g� ro esa� - erspek va� savršavan a� asta� a� lenih� O dgo vara� a� an e� Koliki su post i gnut i r ezu lta ti poveziv anja i ura vn oteženja čimbenika uspješnosti? ��“Kaizen” troškovi (“Kaizen” Costing - KC)
ra n�ro n� apansk eći a�a� ajvi e�e� ego va ri ena del rač na�do ao do raaja� au to ls ndu tr To yo ta� Kaizen rač n�ro va ri nj e� ravo ro vo dn faz živo tn g�vieka� ro vo da� redstavlja�redstvo a� nt ran žavanje�ro va� ali renta ni no Za ra d� ra na lj h ro va� e� ri enj a� ve� li dific rane� to eće� ro vo de� faz di aj a� ada� e�najveće� gu ćno a� varivanje� ro ena� kaizen ra n�e neprekdno redu ranj ro va ro dKaizen
��
e� em h rem entalnih lj aa�već�di aj an h vo da� slu ga� U� to do lo ledu rvi rak ri eni ve eto de�e�as defin ran tro vne no ve ne�tvarni ro vi ro dnj dano ro da retho dno rač nsk eri du N aredni rak e�aavl anj lj h no a�niženja� tr va�na�go di em li eseč no vo e�do ti anje�reb a�da� gu da�ek tro ro vo dnj du ni d�r vne ve�Pri e� varen ženja� tro a� erm nentno ređ ljni odnosno�kaizen a� ak e� rat napreda na� dru do ti anja�acrtanih� ljeva� U� ro es nt nu ran h� ljanja� kj leni du evš d� enadžera� ženjera� ro vo dn e� a�ve�do rad a� lu žu edi ač e� aš e�Jed a� d� vnih deja�kaizen to de�asto e� ravo reno enj vlašenja� dgo vo rn a� varivanje� ljeva a� radni e� er� ni nep redno ntaku a� ro lem a� e�reb a�ri eš e� edu na lj nanj �o lj ti ro ese� ni ro ve� Glavniele ent kaizena � • ad� • na�di lina� • p lj ni ral� • žen e� val ete� • pri edlo a� ljanja� Kaizen ra n�ro da dg r� a� an e� Može li još bolje? ��Analiza vrijednosti (Value Engineering - VE)
Analiza vr ijednost i az viena�e�� h go di a��� ljeća� an General E lectric Company P laz d� ret av e�
ti g�rješavanja� nkretno g� ro lem a� ri eno fu nk e�anali e�M del�anali e� vr ed sti�e� st ak se� ast elo vatina� nt ran anjvanje�ro va� Analiza vr ijednost i daje� dgo vo r�na� pitanje�� Mogu li s e t ro škovi još sm anjiti ? � ��Metoda upravljanja troškovima kvalitete (Quality Cost Management - QCM)
M to da ra lj nj �ro tete red avlja�as avnidi dr a� ravljač g�rač no vo dstva� ereno g� a� drš nap ri nadž enta lj ravljanja� ve nih� erfo rm ans ro vo da� lu ga du POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE
Svodi�se�na�prepoznavanje��utvrđivanje�i� optim izaciju�troškova�kvalitete�kao�strukturnog�elem enta�ukupnih�troškova�organizacije�� Troškovi�kvalitete�su�troškovi�koji�nastaju�pri� osiguravan ju�zadovoljavajuće�kvalitete�i�zadobivanju�povjerenja�u�nju��kao�i�gubici�koji� se�trpe�kada�ona�nije�postign uta��U�osnovi�se� dijele�na��troškove�za�kvalitetu�i�na�troškove� zbog�(ne)kvalitete� N akon�što�je�im plem en tiran�sustav�prikupljan ja��klasifikacije�i�obrade�postojećih� troškova�kvalitete�u�organizaciji��pristupa�se� tem eljnoj�aktivn osti��upravljan ju�troškovim a� kvalitete��Pod�pojm om �optim izacije�razum ijeva�se�proces�dostizanja�najpovoljnijeg� odnosa�ukupnih�troškova�kvalitete�i�razine� kvalitete�koju�organ izacija�nudi�kupcu�radi� zadovoljenja�njegovih�potreba� M odel�daje�odgovor�na�pitanje�� Koji troškovi ne bi nastali kada bi se svaki posao dobro obavio prvi put?
� � ��O brač n�tro va� vlač enja� ro vo a�sa� rži a�(Take-Back)
Rastući�iznosi�troškova�koji�nastaju�u�postprodajnim �fazam a�životnog�vijeka�proizvoda� nam eću�potrebu�za�njihovom �m nogo�pažljivom � kontrolom �i�reduciranjem ��M eđu�njim a�se��ističu�troškovi�koji�nastaju�u�procesu�povlačenja� proizvoda�sa�tržišta��odnosno�troškovi�vezani� za�zatvaranje�i�gašenje�tvorničkih�postrojen ja�� Stoga�raste�neophodnost�za�dizajniranjem � proizvoda�koji�će�im ati�niže�troškove�povlačenja��kao�i�za�iznalaženjem �načina�za�efikasnije� upravljanje�kom pletnom �ovom �fazom �� Zahtjevi�m enadžm enta�za�detaljnim �inform acijam a�o�troškovim a�koji�nastaju�u�ovoj� završn oj�fazi�životnog�vijeka�proizvoda�su��u� posljednje�vrijem e��inicirali�nastanak�i�razvoj� potpuno�novih�račun ovodstvenih�sistem a�� m eđu�kojim a�se�ističe�take-back�obračun� troškova��koji�u�svom �fokusu�im a�troškove� povlačen ja�proizvoda�sa�tržišta��dok�su�ostali� sistem i�usm jeren i�na�praćen je�troškova�koji� nastaju�gašenjem �i�zatvaranjem �fabričkih� postrojenja�� N avedeni�računovodstven i�sistem i�zaokružuju�jednu�cjelinu��koja�se�sastoji�iz� sveobuhvatnog��strategijskog�upravljanja� troškovim a�tokom �trajanja�cjelokupnog�životnog�vijeka�proizvoda��K ako�inform acije�o� troškovim a�im aju�najznačajniju�prim jenu�u� pogledu�donošenja�odluka�o�pojedinačnim � proizvodim a��novonastali�računovodstveni� sistem i�svojim �zasebnim �perspektivam a�pružaju�ogrom an�doprinos�boljem �razum ijevanju��obračunavanju�i�upravljanju�troškovim a� proizvoda�tokom �njihovog�vijeka�na�tržištu�� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
Kaizen o ra un troškova daje odgovor� na pitanje�
Mo e li još olje U� proces kontinuiranih po oljšanja uklju uju se svi� zaposleni� u poduze u po evši� od enad era i� in enjera proizvodnje pa sve do radnika koji� opslu uju pojedina ne ašine ���
h� br
n�tr
U�uvjetim a�zastupljen osti� JIT �m etode� upravljan ja�i�visoko�sofisticirane�oprem e�� proizvodni�proces�se�odlikuje�velikom �brzinom �kretanja��što�dovodi�do�toga�da�obračunavanje�troškova�proizvoda��a�sam im �tim � i�vrijednost�zaliha�učinaka��postaje�kom pliciran o�i�teško�izvodljivo��Osim �toga��sam o� vrednovanje�zaliha�gubi�na�značaju�iz�razloga� što�se�jedan �od�osnovn ih�ciljeva� JIT �m etode� sastoji�u�njihovom �potpunom �reduciranju��pa� u�poduzećim a�koja�prim jenjuju�ovaj�sistem � upravljanja�proizvodnjom �nivo�zaliha�često� zna�da�bude�zan em arljivo�nizak��Stoga�se�nam eće�potreba�da�se�proces�vrednovanja�zaliha�pojednostavi�u�određenoj�razum noj�m jeri� U�tom �sm islu�krajem ���-ih�godina�prošlog�vijeka�pojavio�se�novi�raču novodstveni�sistem ��takozvani�backflush�obračun�troškova�� koji�je�um nogom e�uspio�da�uprosti�procedure� obračunavanja�troškova�prodanih�proizvoda� i�vrijednosti�zaliha�učinaka��On�se�prvenstveno�fokusira�na�prodane�proizvode�i�koristeći� jedan�retrogradni�postupak��prvo�vrši�obračunavanje�troškova�realiziranih�proizvoda��pa� tek�nakon�toga�i�vrednovanje�zaliha�gotovih� proizvoda�� Prem a�ovom �sistem u�izostaje�knjiženje� nekih�ili�svih�knjiženja�koja�su�povezana�sa� određenim �ciklusom ��K ada�je�knjiženje�za� neku�od�faza�izostavljen o�m ogu�se�koristiti� standardni�troškovi�koji�će�unazad�(back)� osvijetliti�(flush)�one�faze�koje�su�izostavljen e� Za�razliku�od�tradicionalnih�računovodstvenih�sistem a��koji�veom a�detaljno�prate� troškove�kretanja�m aterijala�i�dijelova�kroz� proces�proizvodnje�(odnosno�troškove�njihove�konverzije�u�proizvodne�učinke)�� backflush� obračun�troškova�m aksim alno�uprošćava�� racionalizira�i�pojeftinjuje�računovodstvene� procedure��To�ga�čini�veom a�adaptabilnim �na� osnovne�pretpostavke�novih�načina�upravljanja�proizvodnjom ��pa�se�on�danas�sm atra�veom a�uspješnim �sistem om �obračuna�troškova�� Svaki�od�navedenih�m odela�m ože�se�koristiti�za�upravljanje�troškovim a��N ajčešće�se�u� organ izacijam a�nailazi�na�slučajeve�kom binirane�prim jene�više�različitih�m odela�upravljanja� ��
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE
troškovima��Problem�nastaje�kada�se�razina� Obračun�ciljnih�troškova�se�definira�kao� troškova�opasno�počne�približavati�prihodima� sistem�sveobuhvatnog�planiranja�profita�i� “Tradicionalni�sustavi�praćenja�troškova� upravljanja�troškovima��Obračun�ciljnih�trošne�odgovaraju�na�pitanje��� gdje rezati?�Je�li� kova�inicira�upravljanje�troškovima�u�najrarješenje�u�otkazima��prekidanju�projekata�� nijim�fazama�razvoja�proizvoda�(upravo�onda� promjeni�rukovodstva?�Ili�je�možda�sve�pokada�to�ima�najviše�smisla�činiti)��i�primjemalo�uzrok�problemima?�A�kako�to�otkriti?� njuje�ga�kroz�njegov�cjelokupni�životni�vijek�� Kako�promijeniti�poslovne�procese�u�one�koji� uključujući�u�ovaj�proces�sve�učesnike�u�lancu� rezultiraju�odgovarajućim�profitabilnim�pro- vrijednosti�poduzeća��Glavno�usmjerenje�ove� izvodom?” metode�sastoji�se�u�reduciranju�troškova�proTreba�istaći�da�“rezanje”�troškova�nije� izvoda�do�zahtijevanog�specificiranog�nivoa�� upravljanje�troškovima��Troškovima�treba� koje�će�poduzećima�omogućiti�ostvarenje�zaupravljati�na�mnogo�podesniji��sveobuhvatdovoljavajućeg�profita�i�adekvatno�konkurentniji�i�agresivniji�način��U�takvim�situacijama� sko�pozicioniranje�na�tržištu��Bilo�bi��međutradicionalni�model�upravljanja�troškovima� tim��veoma�pogrešno�zaključiti�da�se�osnovna� pokazuje�sve�svoje�nedostatke� svrha�obračuna�ciljnih�troškova�sastoji�samo� Imajući�u�vidu�dosadašnju�dinamiku� u�reduciranju�troškova��Neophodno�je�i�nerazvoja�računovodstva�troškova��i�u�budućprekidno�iznalaziti�optimalni�balans�između� nosti�treba�očekivati�nova�rješenja�na�ovom� kvaliteta��odnosno�funkcionalnosti�proizvoda�i� području��kao�i�dalje�poboljšanje�kvalitete� njegove�cijene��koja�će�zadovoljiti�kako�očeki financijskog�izvještavanja� vanja�kupaca�u�pogledu�vrijednosti�koja�im�je� pružena�tako�i�težnje�poduzeća�za�profitom�� Praksa�je�pokazala�da�za�uspješno�konkurentsko�nadmetanje�danas�više�nije�dovoljno� � �� aklj ak imati�samo�niske�troškove��već�je�paralelno�s� Uvažavajući�sve�prednosti�i�nedostatke� tim�neophodno�i�iznalaziti�načine�za�stalno� suvremenih�sistema�obračuna��po�svojoj�apli- poboljšanje�kvalitete�i�funkcionalnosti�proikativnosti�i�upotrebljivosti�ističu�se�Target zvoda��Pri�tom��naravno��treba�voditi�računa�o� činjenici�da�je�pretjerani�inženjering�proizvoCosting�i�ABC�sistemi�obračuna�troškova�i� učinaka� da��sa�karakteristikama�za�koje�kupci�neće�biti� Obračun�ciljnih�troškova�je�jedan�od� spremni�da�plate��danas�podjednako�loš�kao�i� najznačajnijih�novonastalih�koncepata�innuđenje�proizvoda�čije�karakteristike�ne�zadoformacijske�podrške�upravljanja�troškovima�� voljavaju�minimum�zahtjeva�za�kvalitetom�� koji�se�pojavio�kao�neminovna�posljedica� Može�se�zaključiti�da�je�obračun�ciljnih� nastojanja�poduzeća�da�se�prilagode�suvretroškova�mnogo�više�od�prostog�sistema�za� menim�okolnostima�i�putem�uspješnijeg�kon- obračunavanje�i�kontrolu�troškova�proizvokurentskog�nadmetanja�kontinuirano�održada��On�predstavlja�jedan�sistematski�proces�� vaju�i�popravljaju�svoju�tržišnu�poziciju��Ova� koji�se�proteže�od�planiranja�profita�na�nivou� metoda�obračuna�troškova�potiče�poduzeća� kompanije��pa�sve�do�poduzimanja�kontinuida�budu�konkurentnija�u�okruženju�gdje�i� ranih�poboljšanja�već�dizajniranih�proizvoda� najmanja�razlika�u�cijeni�može�utjecati�na� i�procesa��Kao�sredstvo�za�sveobuhvatno�� kupce�da�se�odluče�za�jeftiniji�proizvod��To�je� strategijsko�upravljanje�troškovima�i�profiuvjetovalo�potrebu�da�se�troškovima�upravlja� tom��ova�metoda�počinje�da�funkcionira�čak�i� na�mnogo�podesniji��sveobuhvatniji�i�agresiv- prije�postojanja�bilo�kakvih�tvornica�za�proniji�način�nego�što�se�činilo�do�sada��Ovom� izvodnju�novih�proizvoda��Svojom�tržišnom� metodom�se��na�bazi�neke�dane��konkurentne� usmjerenošću�i�fokusom�na�strategijske�asi�tržišnim�prilikama�determinirane�prodajne� pekte�poslovanja��ona�u�velikoj�mjeri�otklanja� cijene��određuje�iznos�dozvoljenih�ciljnih� nedostatke�tradicionalnih�sistema�obračuna� troškova��koji�omogućavaju�da�proizvod�još� troškova��te�predstavlja�veliki�kvalitativni� uvijek�ostvaruje�željenu�stopu�profita��Dakle�� pomak�u�razvoju�suvremene�teorije�i�prakse� u�okviru�obračuna�ciljnih�troškova��cijene� upravljačkog�računovodstva� određuje�visinu�dozvoljenih�troškova��što�je� Treba�istaći�i�to�da�su�noviji�koncepti� jedna�od�njegovih�ključnih�karakteristika�� razvijani�u�velikim�transnacionalnim�kompaOduzimanjem�iznosa�ciljne�dobiti�danog�pro- nijama��kao�i�da�su�mnogi�od�njih��od�strane� izvoda�od�njegove�prodajne�cijene�dobivaju� istih��čuvani�kao�poslovna�tajna�i�ključni�faktor� se�ciljni�troškovi�koji�ne�smiju�biti�prekorauspjeha��Naravno��za�uspješnu�implementaciju� čeni�i�čije�dostizanje�predstavlja�pokretačku� novih�koncepata�obračuna�troškova�i�učinaka� snagu�svih�budućih�konkurentskih�napora� treba�respektirati�i�kulturološki��organizacijski�� poduzeća� tehnološki��pravni�i�povijesni�aspekt� ��
POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
Reviconova
Elektronska biblioteka TRANSFERNE CIJENE
PRIPREMA IZVJEŠTAJA I DOKUMENTACIJE
NOVI I IZMIJENJENI MRS/MSFI
Radni odnosi u praksi
NOVI ZAKONI I TEME IZ PRAKSE
Dinka Antić
POREZNE STRUKTURE UNITARNIH I SLOŽENIH DRŽAVA
Nevenko Misita
EVROPSKA UNIJA
analitički pristup komparativnom istraživanju poreznih sistema
UNUTRAŠNJE TRŽIŠTE
POLUGODIŠNJI OBRAČUN 2017, PRIMJENA PDV-a, POZAJMICE, POREZ PO ODBITKU I AKTUALNE IZMJENE PROPISA
18.
UDRUŽENJA I DRUGI NEPROFITNI SUBJEKTI OSNIVANJE, POSLOVANJE I OBAVEZE
18.
MEÐUNARODNI
SIMPOZIJ
NL4B
MEÐUNARODNI
SIMPOZIJ
Novi Zakoni ZaPoslovanje
ZBORNIK RADOVA NL4B Novi Zakoni ZaPoslovanje
ZBORNIK RADOVA
Efikasno upravljanje EU projektima
OSTVARITE UŠTEDU GODIŠNJOM PRETPLATOM! Pretplatom na Elektronsku biblioteku� brzim i jednostavnim pretraživanjem ostvarujete mogućnost pristupa� � svim publikacijama iz oblasti računovodstva� poreza i dr� u ����� godini � preko ��� izdanja iz prethodnih godina � Vašem seminarskom materijalu Vaša članska karta je korisničko ime i šifra! Cijena godišnje pretplate na Elektronsku biblioteku za ����� god inu iznosi ������ KM (sa PDV-om)� Na osnovu Odluke Komisije za računovodstvo i reviziju BiH� Elektronska biblioteka se priznaje kao � bodova KPE pripadnika računovodstvene profesije u BiH
www.revicon.info
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE
Finansi ska ana i a trenda i A t anov� Z-score ode a ocjen ivan e kreditnog boniteta ȫ Mirza Ramić, mr. oec.
Učesnici na finansijskim tržištima, kao i finansijske institucije, nedostatak kapitalnih resursa nadoknađuju zajmovima (kreditima), vrijednosnim papirima (vlasničkim i dužničkim) i drugim instrumentima. Finansijska snaga i kreditni bonitet su glavni indikatori stanja u kojem se nalazi poslovni subjekt, te od njih zavisi proces apliciranja i pribavljanja kapitala, tj. cijena (kamata) koju ćemo platiti za pozajmljeni kapital. Perspektive, za investitora (dioničara) je, uz prinos na kapital, krucijalno važna i visina rizika koji preuzima na investiciju. Isto tako, bitno je utvrditi da li je prinos na kapital proporcionalan (ekvivalentan) riziku koji preuzimamo investiranjem u određenu aktivu. Za izračun rizika, tj. finansijskog stanja u kojem se nalazi poslovni subjekt, u praksi je najproduktivniji i najefikasniji Altmanov Z-score model. Pored Z-score modela, u ovom tekstu se pojašnjava i analiza trenda, za određene finansijske racio pokazatelje, a kroz primjer je obrađena kompanija čije dionice (FF - TK) kotiraju na Sarajevskoj berzi (SASE). ��
POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE
UVOD
pon dera se dobiju kao rezultat dijeljenja odre đ enih� unaprijed poznatih veličina�primijenjenih iz finansijskih izvještaja�tj�bilansa stanja i bilansa uspjeha�Dakle�izračun za svaki od pet pondera je rezultat umnoška varijabilnog iznosa i određ ene fiksne veličine�
Proce s predviđ anja po slovn og neuspjeha uključuje razvoj modela koji pokušavaju predvidjeti finansijski neuspjeh (stečaj ili bankrot) poslovnog subjekta�prije nego se on desi�Rad Beauver-a u ��� � �godini bio je pion irski�koji je uticao na razvoj statističkih mo dela Z ���� X� ��� X� ��� X� ��� X� ��� X� za finansijski neuspjeh i proje kciju�Beaver je koristio rtni ap tal��� pna�ak i analizirao �� varijabli�ali ih je primijenio u seriji X� multivarijantnih modela diskriminacije�Problem ovog X� �� adržana�do t��� pna�aki X� arada�pri e� am ate� po rez a��� pna�ak va� modela jeste prilagođ avanje rezultata za procjenu X� � ž a�vr edn st� ap ala�� njgo vo dstvena vr potencijalnog stečaja firmi�jer je metodologija bila dn t� pnih� av suštinski ujednačena u prirodi i akcenat stavljen na X� pr daja��� pna�ak va poje dinačne signale predstojeć ih problema� Za taj problem Altman � je ��� ��godine konstruisao model koristeć i višestruku diskriminantnu analizu� Rezultat dobijen upotrebo m modela analizira se i na uzorku koji se sastoji od � � korporacija�podijeljeupoređ uje primjenom o dređ enih o psega�tj�sljedeć ih nih u dvije grupe� �� uspješnih i �� stečajnih�Altman pokazatelja� je na početku u svoj mo del uključio �� koeficijenta� – ako je rezultat manji od ���� - kompanija ć e banklasifikovanih u pet kategorija (likvidnost�profitakrotirati za godinu dana� bilnost�leveridž�solventnost i aktivnost)�a potom je – ako je rezultat izmeđ u ���� i ���� - siva zona�s smanjio na pet pokazatelja finansijskih odnosa�Nakon tim da ako je re zultat manji od � �� � postoji ��� analize�Altman je dobio formulu za procjenu stanja moguć nosti da ć e firma bankrotirati u narednom u kakvom se kompanija nalazi�poznatu pod nazivom periodu� Altmanov Z-score mo del�Za ilustraciju Altmanovog – ako je rezultat iznad ��to nam ukazuje na to da modela koristit ć emo finansijske izvještaje PD Igman je kompanija sigurna i da je moguć nost bankrota d�d�Konjic�čije su dionice em itirane i kotiraju na veoma mala� Sarajevskoj berzi�Analizom trenda ć em o obuh vatiti određ eni broj finansijskih racio pokazatelja iz godišOvaj model je dizajniran da predvidi finansijske njih izvještaja odabrane kompanije� problem e u kom panijama�tj�pote ncijalnu mo guć nost Analiza trenda predstavlja razvojnu ten den ciju stečaja ili bankrota za proizvodne kompanije u naredodređ ene pojave u određ enom razdoblju�Dakle�to je nom periodu�Najbolje rezultate bilježi u analiziranju razvojna tendencija na dugi rok�Dužina perioda�tj� dvogodišnjeg perioda�s tim da se preciznost modela vremenski horizont koji bira istraživač�prije svega� proporcionalno smanjuje sa poveć anjem broja projici zavisi od prirode same pojave koja se analizira�Prema ranih godina� tome�analizom trenda se određ eni indikatori prate za određ eni period i analiziraju sa baznom godino m� te se prethodnim podacima daje već i značaj u odnosu Altmanov Z-score model je dizajniran na bazne podatke�Analizu trenda najčešć e koristimo da predvidi finansijske probleme u u analiziranju određ enih pokazatelja iz finansijskih kompanijama� tj� mogućnost stečaja ili izvještaja�tj�određ ene bilansne stavke dijelimo sa bankrota za proizvodne kompanije u podacima iz bazne godine �Podjelom podataka iz prethodnog perioda sa podacima iz bazne godine dobijemo narednom periodu� procentualni odn os stavke odre đ ene godine sa baznom (Alihodžić �Plakalović �����)�Prema tom e�u radu Najbolje rezultate bilježi u analiziranju ć em o kroz analizu tren da upore diti kretanja odre đ enih dvogodišnjeg perioda� s tim da se racija izračunatih iz finansijskih izvještaja�
Alt anovi
ode i
���� Altmanov Z-score model za proizvodna preduzeća koja kotiraju na berzi Model je dizajniran sa pe t konstantnih fiksn ih veličina i pet varijabilnih pokazatelja�Varijabilni iznosi � Edward Altman je profesor emeritus na School of Business u Njujorku� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
preciznost modela proporcionalno smanjuje sa povećanjem broja projiciranih godina�
Model ima izrazitu m oguć nost predviđ anja ste čaja ili bankrota�pri čemu tačnost predviđ anja za jednu godinu doseže nevjerovatnih ��� �dok se tačnost predviđ anja za duže periode kreć e od ��� do ��� � Ovaj model se ne može primijeniti na kompanije koje ne trguju javno�tj�za kompanije čije dionice ne kotiraju na berzi� ��
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE
M odel�nije�dizajniran �da�se�prim jen juje�na�finansijske�kom panije��kao�što�su�banke��osiguravajuća� društva��brokerske�kuće��investicione�kom pan ije��investicione�fondove�itd�
Ta ela��� �Pojedina na�važnost�(zastupljenost)�svakog�od�pondera
R� br�
Oznaka
Vrijednost pondera
�
���
���
����Modifi kova ni A ltmanov Z-score mo del za neberzanske kompanije UKUPNO od X � do X�
Da�bi�riješio�naveden i�nedostatak�u�prvobitnom � Izvo r��A��Alihodžić�i�N��Plakalović��������godina m odelu�(tj��nedostatak�da�taj�m odel�nije�prim jenjiv� na�kom pan ije�koje�ne�kotiraju�na�berzi)��Altm an �je� m odifikovao�taj�m odel��što�je�produkt�integracije�novog� �� A ltm ano v Z-sco re m o de l - p o tv rd io sv rhu m odifikovanog�m odela��prim jen jivog�na�kom panije�čiji� integ risanja kroz primjenu u p rote klom kapital�(dionice)�ne�kotira�javno�na�berzi��te�se�um jesto� p e rio d u tržišnog�kapitala�u�ponder�X��prim jenjuje�knjigovodstvena�vrijednost�kapitala��Altm anov�Z-score�m odel�za� K roz�protekli�period�m nogi�su�naučnici��stručnjakom pan ije�koje�ne�kotiraju�na�berzi�glasi� ci��istraživači����prim jenjivali�i�u�svojim �studijam a�analizirali��kom parirali�učinkovitost��tačn ost�i�uspješnost� Z � ����� X� � ����� X� � ����� X� � ����� X� � ����� X� ovog�m odela��Došli�su�do�sljedećih�zaključaka�� a� Odipo�i�Sitati�(� ���)��koristeći�uzorak�u�K en iji�od� Izračun�pondera�od�X��do�X���sa�izuzetkom �pon���kom pan ija�koje�su�bile�na�berzi�i����kom pan ija� dera�X��(kn jigovodstvena�vrijednost�kapitala�um jesto� koje�nisu�kotirale�na�berzi��prim jen om �Altm anotržišne�vrijednost�kapitala)��iden tičan�je�izračunu�prvovog�m odela��m ogli�su�precizno�predvidjeti�finan sijbitnog�Altm anovog�m odela��tj��u�obzir�se�uzim aju�i�priski�neuspjeh�kom panija� m jen juju�iden tičn i�indikatori�iz�finan sijskih�izvještaja�� b� K podoh �(� ���)�je�koristio�Altm anov�m odel�u�m os�tim �da�su�vrijednosti�fiksnih�izn osa�različiti��Izn os� bilnoj�industriji�u�G ani��N jegovi�nalazi�su�potvrdili� indikatora�izračunatog�korištenjem �ovog�m odela�govori� snagu�i�sposobnost�m odela�u�predviđanju�poslovnam �u�kakvom �se�stan ju��nalazi�kom pan ija��tj��kakve�su� nog�neuspjeha� joj�projekcije�za�naredni�dvogodišnji�period�� c� Onyeiwu�(� ���)�je�prim ijenio�Altm anov�m odel�izm eđu�zdravih�i�nezdravih�kom pan ija�u�nigerijskoj� Ukupni�rezultat�ovog�m odela�im at�će�jedno�od� proizvodnoj�industriji�od�� �����do�� �����godine�i� sljedećih�značenja� donio�zaključak�da�Altm anov�m odel�izm eđu�zdra– ako�je�rezultat�m anji�od���� ��-�neizbježan �ban krot� vih�i�nezdravih�kom panija�m ože�uspješno�predvi– ako�je�rezultat�izm eđu���� ��i�� ���-�siva�zona� djeti�finan sijski�neuspjeh� – ako�je�rezultat�veći�od�� ���-�rizik�od�ban krota�m id� Hayes�i�Sar�(� ���)�su�� �����i�� �����godine�testirali� nim alan� prim jen jivost�Altm anovog�m odela�na����neuspješnih�am eričkih�m aloprodajnih�trgovina��Zaključili� su�da�Altm anov�m odel�im a�m ogućnost�predvidjeti� bankrot� ����Altmanov Z-scor e model za kompa nije sa trž išta u razvoju e� Joh ansson �i�K um baro�(� ���)�su��prim jenom �Altm anovog�m odela��izvršili�an alizu�na�uzorku �od���� Altm an�je�m odifikovao�i�razvio�i�m odel�koji�je� am eričkih�subjekata�koji�su�prijavili�stečaj�izm eđu� prim jen jiv�za�kom pan ije�koje�su�zastupljen e�i�koje�po� �����i�� �����godine��Zaključili�su�da�je�m odel� sluju�u�zem ljam a�čije�je�tržište�u�razvoju��Za�razliku�od� m ogao�predvidjeti�bankrot�jedan �ili�dva�finan sijska� prethodnih�m odela��ovaj�m odel�na�kraju�form ule�im a� izvještaja�prije�ban krota� jednu�konstan tnu�veličinu��Dakle��um jesto�pondera�X�� f� M oham m ed�i�Soon�(� ��� )�su�koristili�Altm a(prodaja���ukupna�aktiva)�involviran a�je�i�prim jen juje� nov�m odel�za�procjen u�finansijske�situacije�u���� se�konstantan�iznos���� �� preduzeća�koja�su�kotirala�na�M alezijskoj�berzi� Prem a�tom e��form ula�za�ovaj�m odel�glasi� za�� �����i�� �����godinu��N jihov�zaključak�je�da� je�Altm an ov�m odel�koristan �alat�za�investitore�u� predviđanju�finansijskog�neuspjeha�kom panije� Z � ���� X� � ���� X� � ���� X� � ���� X� � ���� g� Alareen i�i�Branson �(� ���)�su�prim jenom �Altm aOpseg��tj��izn os�indikatora�rizika�od�stečaja�ili� novog�m odela�sproveli�studiju�nad����neuspjelom � bankrota�iden tičan �je�iznosu�opsega��indikatora�Altm akom panijom �u�Jordanu�������i�� �����godine�� novog�m odela�za�kom panije�koje�ne�trguju�na�berzi� Došli�su�do�zaključka�da�m odel�djelotvorno�funkK olika�je�pojedinačn a�važnost�(zastupljenost)�svacioniše�i�da�m ože�predvidjeti�propale�industrijske� kog�od�pondera�prikazano�je�u�tabeli��� � �www�iiste�org ��
POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE
kom pan ije��M eđutim ��za�kom pan ije�čije�se�poslovanje�tem elji�na�uslugam a��Altm anov�m odel�nije� m ogao�da�pruži�indikatore�za�razlikovanje�m eđu� kom panijam a� N a�tem elju�naveden ih�istraživanja��tj��na�osnovu� zaključaka�navedenih�autora��prim jena�Altm anovog�� Z-score�m odela�se�nam eće�kao�obaveza�u�analiziranju� određene�aktive��odnosno�kao�neizbježan�m odel�u�prim jen i�od�potencijalnih�investitora��dioničara��kreditora��državnih�organ a�itd�
Opis Do av a i u e i Do av a iuinostranstvu O av� zapa e i dr� pri ana aposeni Drugeo ave e O av� zaostaepore ei dr� da bine PASIVNAVREM� RAZGRANIČ UKUPNO PASIVA
����� �� ����� �� �� �� � �� � �� �� �� ������� ����
���� � �� ����� �� �� �� � �� � �� ����������
Izvo r��www�sase�ba
Altman�je�svoj�Z-score�model�modifi kovao� � �Primjena Altmanovog Z-score modela i�za�primjenu�na�kompanije�koje�ne� na kompaniju iz BiH kotiraju�na�berzi��kao�i�na�kompanije� Za�prim jenu�i�izraču n�indeksa�Altm anovog�Z-score� koje�posluju�u�zemljama�čije�je�tržište�u� razvoju� m odela�potrebni�su�nam �određeni�finansijski�podaci� koje�ćem o�dobiti�iz�finan sijskih�izvještaja��precizn ije��iz� Sposobnost�ovog�modela�da�predvidi� bilansa�uspjeha�i�bilan sa�stanja�preduzeća� Poslovn i�subjekt�kojeg�ćem o�an alizirati�prim je poslovni�neuspjeh�kompanija�je�mnogo� nom �ovog�m odela�je�kom panija�čije�dionice�kotiraju�na� puta�i�praktično�potvrđena� Sarajevskoj�berzi�vrijednosnih�papira�(SASE)��a�to�je� PD�Igm an�d�d��K onjic���Za�izračun�indeksa�Altm anovog� m odela�koristit�ćem o�bilan se�stan ja�i�bilan se�uspjeha� ab ela��� �BILANS�USPJEHA�PD�Igman�d�d��Konjic�(u�KM) za�� �����i�� �����godinu� Opis ab ela��� �BILANS�STANJA�PD�Igman�d�d�Konjic�(u�KM)
Opis STALNASR� ID G PLASMANI TEK ĆASREDSTVA Zai e isredstvana i enenaprodai Gotovina� kratk� potr� i kratk� p as ani Gotovinai gotovinski ekvivaenti Kratkoro napotra ivana Kupci u e i Kupci uinostranstvu Drugakratkoro napotra ivana Potra ivana aPDV UKUPNO AKTIVA KAPITAL Osnovni kapita Dioni ki kapita Re erve Neraspore enado it D GOROČNAREZERVISANJA KRATKOROČNE OBAVEZE O ave ei posovana Pri eni avansi � depo iti i kauci e
����� ��� � � � � � �� � �� �� �� �� �� ��
� �� � � � � � �� �� ���� ���� ������� ����
���� � ��� � � � � � �� � �� �� �� �� �� ��
� �� � � �� � � �� �� �� ���� ����������
mart/ožujak 2018.
� � � �
����� � � � �� � � �� � � � � � �� �� �� � �� � � �� � �� � � �� ��
��
��
��
��
��
��
��
��
� � �� � � �� � � �� ��
� �
� �
�� �� � � �� � � �� � � �� ��
Izvo r��www�sase�ba
� � �� � � �� � � ��� ��� �� ��
�� ��
� � �� � � �� � � ��� ��� �� ��
�� ��
� Igm an �d�d��K onjic�-�kapitaliziran�je�free-float�(FF�-�TK )�tržišnom � kapitalizacijom ��FF�-�TK �izračunava�se�kada�se�od�ukupnog�broja� dion ica�oduzm u�dionice�koje�nisu�u�slobodnom �prom etu�(non -freefloat)��Do�FF�-�TK �se�dolazi�m nožen jem �ukupne�tržišne�kapitalizacije�tzv��free�float�faktorom ��Definicija�dion ica�koje�nisu�u�slobodnom �prom etu�glasi��to�su�dionice��koje�su�u�strateškom �vlasništvu�� kao�i�dionice�koje�su�restriktirane�za�određen i�period�(dionice�iz� zatvoren ih�prodaja)�ili�trajno�(npr��za�strane�investitore)�� POREZNI SAVJETNIK
Posovni pri odi Posovni ras odi Do itodposovni aktivnosti Finansi ski pri odi Finansi ski ras odi Do itodfinansi ski aktivnosti Do itredovneaktivnosti Do itpoosn� ostai pri � i ras oda Do itoduska ivanavri ednosti Do it neprekinutog posl � pri epore a Pore ni ras odi perioda Netodo itperioda kupnanetosveo u vatnado it
���� � � � � � � �� � � � � � �� �� �� � � � �� � � � �� ��
Broj�dionica����������� N om inalna�cijen a�za�jednu�dionicu��������K M K n jigovodstvena�cijen a�za�jednu�dionicu���� �����K M Tržišna�cijen a�za�jednu�dionicu���������K M � Pošto�su�nam �poznati�svi�potrebni�podaci��m ožem o�pristupiti�izraču nu�indeksa�Altm anovog�Z-score� m odela�za�PD�Igm an�d�d��K onjic��U�ovom �slučaju�ćem o� koristiti�Altm an ov�Z-score�m odel�za�proizvodna�preduzeća�koja�kotiraju�na�berzi� Z�� ���X � ���X�� �����X�� �����X�� � ���X�� X (�� �) ���obrtni�kapital���ukupna�aktiva���
(���� �������–��� �������� )��������������������� X (�� �)� ��(�������� ���–�� ����� ����)��� �������� ���������
��
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE
Obrtni�kapital�je�razlika�izm eđu�kratkoročne�im ovine�i�kratkoročnih�obaveza��Preduzeće�sa�negativn im � obrtnim �kapitalom ��negativn im �om jerom �X ���im at�će� problem a�sa�podm irivanjem �svojih�kratkoročnih�obaveza��Razlog�je�iznos�(vrijednost)�njegove�kratkoročne� im ovine��koja�nije�dovoljna�da�bi�pokrila�obaveze��K ada� je�obrnut�redoslijed��tj��kad�je�obrtni�kapital�pozitivan �� preduzeće�će�pokriti�svoje�kratkoročne�obaveze�bez� ikakvih�reperku sija��Prem a�tom e��kom panija�Igm an�na� osnovu�izračuna�im a�status�visokolikvidne�kom panije�� tj��njen �obrtni�kapital�je�u�svakom �m om entu�dovoljan � da�pokrije�kratkoročne�obaveze�� X� (����)���zadržan a�dobit���ukupna�aktiva��� ����� �������������������������� X� (����)����� ���� ���� ����������� ��������� Ovaj�pokazatelj�treba�da�pokazu je�stepen �finansijske�poluge�preduzeća��Ako�je�izrazito�nizak�om jer��to� nas�upućuje�na�poslovnu�politiku�finansiranja�zadužen jem ��Visok�om jer�nam �ukazu je�na�profi tabilnost� poslovanja�preduzeća�i�sposobnost�egzistiranja�kroz� razne�ciklične�šokove� N a�osnovu�izračun a�predu zeće�Igm an�posluje�profitabilno�i�im a�sposobnost�da�odgovori�izazovim a�kroz� periode�nepovoljnih�okolnosti� X� (����)���zarada�prije�kam ate�i�poreza���ukupna�aktiva���������������������������������� X� (����) ���� ���� ���� ����������� ��������� N ajznačajniji�pokazatelj�m odela�je�odnos�dobiti� prije�kam ata�i�poreza�i�ukupne�aktive��Upotrebljava�se� za�ocjenu�m ogućnosti�poslovn og�subjekta�da�iz�svoje� im ovine�ostvari�određeni�profi t�(zaradu)�� X� (����)���tržišna�vrijednost�kapitala���knjigovodstvena�vrijednost�ukupnih�obaveza���(��������dionica�x� ����-�tržišna�vrijednost�dionice)����� �������� ������ � X� (����) ����������������� ����� ����������� Odnos�izm eđu�tržišne�vrijednosti�kapitala�i�knjigovodstvene�vrijednosti�ukupnih�obaveza�tem elji�se�na� povjerenju�ulagača��tj��veći�iznos�pondera�se�defi niše� kao�postojanje�povjerenja�ulagača�u�poslovanje�i�organizaciju�poslovn og�subjekta��dok�se�m anja�vrijednost� pondera�definiše�kao�nepovjerenje�ulagača�i�očekivanje� lošijih�rezultata�u�budućem �periodu� X� (����)���prodaja���ukupna�aktiva��� �������������������������������� X� (����) ����������������������� ��������� Odnos�izm eđu�poslovnih�prihoda�i�ukupne�im ovine�ukazuje�nam �na�sposobnost�uprave�preduzeća�u� odnosu�na�konkurente��te�na�uspješnost�ostvarivanja� poslovnih�prihoda�upotrebom �vlastite�im ovine��N izak� ili�opadajući�om jer�nas�upozorava�na�to�da�udio�društva�na�tržištu�stagn ira�ili�opada� S�obzirom �na�to�da�sm o�izračunali�vrijednost�svih� pet�pondera��potrebno�ih�je�pom nožiti�sa�fiksnim �iznosim a�param etara�iz�form u le��a�dobijen e�rezu ltate�ćem o� m eđusobno�sabrati� Prem a�tom e��prim jenom �Altm anovog�Z-score� m odela�na�finan sijske�izvještaje�PD�Igm an�d�d��K onjic� za�� �����i�� �����godinu�dobili�sm o�vrijednosti�Z-score� indeksa�koje�su�prikazan e�u�tabeli��� ��
Ta ela� �Altmanov�Z-score�model�-�PD�Igman�d�d��Konjic
Ponder X � X� X� X� X� INDEKS
Godina ���� �
�����
����
����
Razlika
�
-
Izvo r��obrada�autora
N a�tem elju�dobijen e�vrijednosti�Z-score�indeksa�� izraču natog�prim jen om �Altm anovog�Z-score�m odela�� zaključujem o�da�PD�Igm an�d�d��K onjic�nije�u�finan sijskoj�opasn osti��tj��gotovo�su�beznačajni�(m inim alni)� izgledi�da�u�naredne�dvije�godine�ode�u�stečaj�ili��u� krajnjem �slučaju��ban krotira� Altm anov�Z-score�indeks�za�� �����godinu�iznosi� ��� ��bodova��što��u�poređen ju�sa�vrijednošću�m inim alno�propisanog�(potrebnog)�opsega�(�)�za�finansijsku� stabilnost�kom panije�i�sigurnosnu�zonu��im a�znatno� veću�vrijednost�(���� �)� Uočavam o��također��da�je�vrijednost�Z-score�indeksa�za�� ����u�poređenju�sa�� �����godinom �znatno�m anja�� tj��da�vrijednost�indeksa�u�� �����godini�iznosi�svega� �������vrijednosti�indeksa�iz�� �����godine��Zbog�navedenog�pada�Z-score�indeksa�u�� �����godini�(� ���� �)�u� odnosu�na�� �����godinu��m enadžm ent�kom panije�treba� da�istraži��analizira�i�poboljša�(ili�zaustavi�daljnji�pad)� vrijednost�Z-score�indeksa�u�narednom �periodu� ��Finansijska analiza tre nda na o sno vu racio p o kaz ate lja
Analiza�trenda�fin ansijskih�racija�će�analitičaru� (istraživaču)�dati�bolji�uvid�u�finan sijsko�stanje�i�uvid�u� prom jen e�nastale�u�posm atranom �periodu��Za�kvalitetniji�uvid�finan sijskog�stan ja�poslovn og�subjekta�vrši�se� kom paracija�sa�određenim �finansijskim �racio�pokazateljim a��kao�i�kom paracija�sa�konkurentim a� Finan sijsku �analizu�trenda�ćem o�prim ijenuti�na� naveden i�prim jer��tj��izračun�ćem o�vršiti�iz�finan sijskih� izvještaja�PD�Igm an �d�d��K onjic�za�� �����i�� �����godinu��U�izračun�i�an alizu�ćem o�uzeti�sljedeće�finan sijske� racio�pokazatelje� a� b� c� a�
Pokazatelji�likvidn osti� Teku ći�racio�likvidnosti���obrtna�sredstva���kratkoročne�obaveze Brzi�racio�likvidnosti���likvidna�sredstva���kratkoročne�obaveze N eto�obrtna�sredstva���obrtna�sredstva�–�kratkoročne�obaveze Pokazatelj�upravljanja�dugom � Racio�ukupnog�du ga�prem a�ukupnoj�aktivi���ukupne�obaveze���ukupna�poslovna�aktiva POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE
Stopa prinosanasopstveni kapita a Stopa prinosa nasopstveni kapita �� neto dobit nakon poreza (kapita napo etku perioda �� kapita na kraju perioda)� izra unu ovog racia u jesto prosje nog kapitala tj kapitala napo etku godine sa ranog iznoso kapitala na kraju godine podijeljenog sa koristit e o vrijednost kapitala nakraju godine Stopa neto dobitka a Stopa netodo itka�� neto do itak poslovni prihodi Pokazatelji tr išne vrijednosti a Neto do itak po dionici �� neto do itak ro izda tih o i nih dionica Unosompodatakaiz bilansa stanja i bilansa uspje a PD Ig an d d Konjic primjeno navedenih nansijskih racio pokazatelja izra unali s o vrijedno sti nansijskih racia koji su prikazani u ta eli Tabe la��� �Racio�pokazatelji�-�PD�Igm an�d�d��Konjic
Opis
Godina �����
�����
� ( � x
Tekući raci likvi n sti Brziraci likvi n sti Neto� brtna sredstva
�
�
�
�
�
�� � �
���������� �
�� �� �
� �� �� �
���������� �
���������
)
���������� ��� ���� ����� ��� ��� ������ ��� (���) (���) (����) Raci ukupn g�uga prema ukupn j�aktivi
�
�
St paprinosa na so pstveni�kapital
�
�
St paneto� bitka
�
�
Neto� bitak po� i nici
�
�
Izvor� �obrad a�autora
Teku i racio ikvidnosti i e i rast u go dini u odnosu na godinu a Dak e re u tat teku eg racialikvidnosti� u godini� na ka uje na to da je svaka (� )� KM kratkoro nih o aveza po krivena sa KM o rtnih sredstava tj� predu e e ima puta više o rtnih sredstava nego što u je potrebno da pokrije kratkoro ne obaveze u toku jedne godine Brzi racio likvidnosti kao i prethodni pokazatelj ilje i rast Rast r og racialikvidnosti u godini u odnosu na pret odnu na ajan jei iznosi Kod ovog raciaje itno dasenjegovavrijednost kre e iznad oda Vri ednost r og racia u godini i nosi što na uka ujena izra ito sna nu nansijsku strukturu preduze a koja se u ovo situaciji opisuje kro natprosje no visok neto o rtni kapita Dakle svaki KM o ave a jepokrivena sa KM ikvid nih sredstava Od ukupnih ulaganjau o rtnasredstva tj od � � � � � � � KM u � � � godini � iz dugoro nih i vora POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
e fi nansirano � � � � � � � � K M i i � � � Za ra iku od godine � u � godini e i dugoro nih i vora nansirano � � � � � � � � K M i i � � � Rast neto o rt nih sredstava u i nosu � KM u odnosu na godinu ranije pokazuje tendenciju poboljšanja teku e likvidnosti Racio ukupnog dugapre a ukupno aktivi ima identi nu vrijednost za obje analiziranegodine Ova na racio ukazujenaprocentualni iznos zadu enosti preduze a Pre a to e po eljno je da zadu enost preduze a ude anjaod t da udio eksternog (tu eg)� kapita a u pasivi ude anji od ima u i u o ir naš pri er a � i godinu je uo ivo nansiran e aktive i tu i i vora u i nosu od a ostatak od nansiran je iz sopstvenog kapitala Re zultat ovog racia ukazujenaizuzetno dobar nansijski polo a preduze a što apsolutno o e pru iti sigurnost kreditorima i do avlja ima u smislu napla ivanja njihovih potra ivanja Stopa prinosa na sopstveni kapita u godini e u odnosu na � godinu man a za č ak � Ova pokazatelj na govori o sposobnosti ostvarivanja pro ta u odnosu navrijednost dioni kog kapitala Pre a to e u naše pri eru u godini predu e e ostvarujepro t od u odnosu na vrijednost dioni kog kapita a predu e a Zara iku od godine u godini predu e e e ostvari o pro t u odnosu na vrijednost dioni kog kapitalač ak od Razlog pada ovog pokazatelja ogleda se u znatno anjoj neto dobiti (zna ajan utica aterijalnih troškova na pro t -� po ve an ro zaposlenih)� preduze a kao i rast vrijednosti kapitala društva Stopaneto do itkaza� godinu i nosi ii � � dok je u � � godini n en i nos bio � � � � i i � � � Pre a to e ova na stopaukazuje nato da je predu e e na svaki KM pos ovni pri oda ostvari o KM neto do itka u � godini odnosno � KM neto do itka u godini Ra og pada ovog pokazatelja u godini u odnosu na pret odnu jeu s anjenjuneto do iti (ve i ro novozaposlenih -� ve i iznos aterijalnih troškova Neto dobit po dionici na ukazujenarentabilnost po jedno dionici t na raspolo ivost neto do itka po dionici koji se o e podijeliti dioni arima zavisno kro dividende ili aku ulirati t pove ati iznos vlastitog kapitala ili reinvestirati Ve i iznos do iti u nepro ijenjen ro e itovanih dionica zna i i ve i do itak po dionici zadioni are što je slu a i u naše primjeru Znatno an a neto do itu godini u odnosu na godinu uticalaje na s anjenjeneto do iti adioni areod ak� Primjeno Altmanovog Z score odelaza proizvodnapreduze a koja kotiraju na erzi i primjeno nansijskih racio pokazatelja u nansijsko analizi trenda PD Igman d d Konjic je “pokazao izrazito visok stepen kreditnog boniteta nansijsku stabilnost i sigurnost izra enu kro visoku likvidnost i pro ta ilnost kao i kro visoku stopu prinosa nakapita i inimalnu kratkoro nu)� zadu enost ��
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE
Neta ne ili la irane informacije iz� nansijskih izvještaja uticati� e na to da krajnji� rezultat dobijen upotrebo Altmanovog Z-score odela ne ude relevantan i� vjerodostojan Z-score odel� je dizajniran da predvidi� ste aj� u roku dvogodišnjeg perioda s tim da se o e koristiti� i� za period du i� od dvije godine ali� uz� smanjenje ta nosti� projekcije
ničkog�kapitala�kroz�prethodni�period��te�obrati�pažn ja� na�m ogućnost�nepredvidivog�događaja�koji�m ože�im ati� nesagledive�posljedice�(stečaj�ili�ban krot)��bez�obzira� na�to�što�je�iznos�Z-score�indeksa�visok� ZA KLJUČ A K
Da�bi�investitori�im ali�uvid�u�stvarno�stan je��tj�� da�bi�zn ali�visinu�stvarnog�rizika�i�finan sijske�(ne) stabilnosti�investiran ja�u�kom pan iju��odnosno�kvalitet� kreditnog�boniteta�preduzeća��Edward�Altm an�je������� godine�dizajnirao�Z-score�m odel�za�ocjen u�kreditnog�boniteta�preduzeća��To�je�m odel�za�predviđanje� vjerovatnoće�bankrota�poslovnog�subjekta��Funkcional��Nap om ene i og ranič enja nost�i�efikasnost�Z-score�m odela�je�na�visokom �nivou�� njegova�pouzdanost�i�tačnost�u�dvogodišnjem �periodu� K od�izračuna�Altm anovog�Z-score�m odela��važno� doseže�do������ je�u�obzir�uzeti�vrijednosti�određen ih�pondera��kao�i� Prije�sam e�upotrebe�m odela��nem inovno�je� zn ačajnost�i�relevan tnost�dobijen ih�rezultata��Prilikom � obratiti�pažn ju�na�tačn ost�i�vjerodostojnost�podataka� izračuna�pondera�Altm anovog�Z-score�m odela�važno�je� iz�finansijskih�izvještaja��kretanje�tržišne�vrijednoobratiti�pažnju�na�sljedeće�činjen ice� sti�(kapitalizacija)�kom pan ije�kroz�prethodni�period�� – N etačne�ili�lažirane�finan sijske�inform acije�iz� starost�kom pan ije�i�slično��K roz�praktičan�prim jer�sm o� finan sijskih�izvještaja�uticati�će�na�to�da�krajnji� ilustrovali�prim jenu�Altm anovog�Z-score�m odela�nad� rezultat��dobijen �upotrebom �Altm anovog�Z-score� kom panijom ��čije�dionice�(FF�-�TK )�kotiraju�na�SASE�� m odela��ne�bude�relevan tan�i�vjerodostojan ��tj�� Z-score�indeks�je�pokazao��visoku�finansijsku �m oć�� neće�pokazati�pravu�situaciju�u�kojoj�se�nalazi� snagu�i�sigurnost��tj��visok�kreditni�bonitet�kom pan ije� preduzeće�(prim jer��kom panija�Enron �i�najnoviji� Finan sijskom �analizom �trenda��an aliziram o�kreprim jer�koncerna�Agrokor)� tan ja�određen ih�finansijskih�racio�pokazatelja��upo– M odel�nije�izgrađen �za�finan sijske�kom panije��ukređujući�vrijednosti�prethodnih�kretanja�sa�baznom � ljučujući�banke��osiguravajuća�društva��brokerske� vrijednosti��Izraču nom �finan sijskih�racio�pokazatelja� kuće��investicione�kom pan ije��investicione�fondoza�kom pan iju�iz�praktičnog�prim jera�uočljiv�je�tren d� ve�itd� rasta�gotovo�svih�racia��Analiza�je�pokazala�visoku� – Dizajniran�je�da�predvidi�stečaj�u�roku�dvogolikvidnost��finansijsku�sigurnost��visoku�stopu�prinosa� dišnjeg�perioda��Dakle��m odel�se�m ože�koristiti�i� na�kapital��značajnu�profi tabilnost�preduzeća�itd� duže�od�dvije�godine��ali�se�napom ena�odnosi�na� Altm anov�Z-score�m odel�predviđanja�kreditnog� sm an jen je�tačn osti�projekcije�na�duži�period� boniteta�kom panije��kao�i�finan sijska�an aliza�trenda�� – Važno�je�obratiti�pozornost�na�ogran ičen u�prim je- neizostavan �su�i�neizbježan �alat�investitora�u�dononu�Altm anovog�Z-score�m odela�u�izračunu�indeksa� šenju�odluke�u�koju�će�aktivu�uložiti��odnosno�u�koju� za�nove�kom pan ije�koje�još�uvijek�nem aju�zaradu�� aktivu�neće�uložiti�svoj�kapital� ili�je�njihov�profit�neznatan ��Takve�kom pan ije��bez� obzira�na�finansijsku�snagu�poslovanja��ostvarile�bi� nizak�Z-score�indeks� Altmanov Z-score odel� predviđ anja – Važan�segm en t�u�izračunu�Z-score�indeksa�je�i�trkreditnog oniteta ko panije kao i� žišna�vrijednost�kapitala�preduzeća��Prem a�tom e�� nansijska analiza trenda neizostavan su u�periodu�tržišne�ekspanzije��tj��kada�je�tržište�akcija�na�visokom �nivou��rezultat�Z-score�indeksa�će� i� neizbje an alat investitora u donošenju biti�znatno�viši�u�odnosu�na�tržišni�pad�vrijednosti� odluke u koju e aktivu ulo iti� odnosno u dionica��izazvanih�razn im �tržišnim �šokovim a� koju aktivu ne e ulo iti� svoj� kapital� – Altm an ov�Z-score�m odel�nem a������uspjeh��uvijek�postoji�m ogućnost�nepredvidivog�događaja�koji� će�preduzeće�koštati�stečaja�ili�ban krota��čak�iako� preduzeće�im a�dobar�kreditni�rejting� Literatura i izvori�
N a�tem elju�naveden ih�napom en a��uočljiva�je� A��Alihodžić��N ��Plakalović��SAVREM EN O�UPRAVLJAN JE�FIN AN potreba�da�se�prije�unosa�podataka�u�m odel�i�izraču SIJAM A�-�sa�prim jen om �u�M S�Excelu��Beograd��� �����godina na�Z-score�indeksa�detaljno�provjeri�vjerodostojnost� finan sijskih�izvještaja��obrati�pozornost�na�životni�vijek� www�iiste�org www�sase�ba kom pan ije��detaljno�an alizira�tenden cija�kretanja�dioPOREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE
Ran H ć ��� ��� ȫ
en
m r.Džana H urko
Konkurentnost i lakoća poslovanja čine poslovnu sliku jedne zemlje. Privlačnost investitorima na svjetskom nivou prati se preko izvještaja o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma i Doing Business liste Svjetske banke, za koje se smatra da su najpouzdaniji pokazatelj ekonomskog razvoja, odnosno napretka ekonomije jedne zemlje. Prema najnovijim izvještajima, Bosna i Hercegovina je najlošije rangirana evropska zemlja: po konkurentnosti se nalazi na 103. mjestu od 137, a po lakoći poslovanja na 86. mjestu od 190 rangiranih zemalja.
rema najnovijim izvještajima Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) i Svjetske banke (WB)�Bosna i Hercegovina je najlošije rangirana evropska zemlja� Po konkurentnosti se nalazi na ���� mjestu od ��� rangiranih zemalja (prošle godine ���� mjesto)�a po lakoć i poslovanja na ��� mjestu od ��� rangiranih zemalja u svijetu (prošle godine ��� mjesto)�
P
��
Analiza konkurentnosti WEF za ���� - ����� godinu obuhvatila je ��� zemalja i ������ anketiranih preduzeć a širom svijeta� Za analizu konkurentnosti na globalnom nivou uzimaju se mikroekonomski i makroekonomski pokazatelji svake zemlje i obuhvataju ��� indikatora koji su svrstani u �� stubova koji su dalje razvrstani u tri grupe prema fazama razvoja� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE
Analizu�lakoće�poslovanja�obavlja� preduzeća�iz�BiH�koja�su�bila�nosioci�posla� Svjetska�banka��a�analiza�za�������godinu� u�zemlji�i�van�nje�su�ugašena�dok�su�druga� je�obuhvatila�����zemalja��a�analizira�se���� u�stečaju�ili�pred�stečajem��Preduzeća�koja� indikatora��osnivanje�preduzeća��dobivanje� imaju�mogućnost�izvoza�suočavaju�se�sa�adgrađevinske�dozvole��priključenje�električministrativnim�problemima��sa�problemima� ne�energije��uknjižba�imovine��mogućnost� međunarodno�nepriznatih�laboratorija�kada� kreditiranja��zaštita�manjinskih�investitora�� je�u�pitanju�dobijanje�certifikata�za�kvalitet�� porezna�politika��međunarodna�trgovina�� trgovinskim�barijerama�i�sl��Sa�administraizvršenje�ugovora�i�rješavanje�nesolventnosti� tivnim�barijerama�suočavaju�se�i�oni�koji�žele� Konkurentnost�i�lakoća�poslovanja� ine započeti�biznis��procedure�su�komplikovane�� sliku�jedne�zemlje�i�važno�je�biti�na�dobroj� njihov�broj�je�veliki�a�broj�dana�za�počinjanje� poziciji��Privlačnost�jedne�zemlje�investibiznisa�je�nepotrebno�dug� torima�prati�se�na�svjetskom�nivou�preko� Svjetski�ekonomski�forum�(W EF)�se� izvještaja�W EF�o�konkurentnosti�i�Doing� bavi�analizom�konkurentnosti�na�globalnom� Business�liste�Svjetske�banke��Smatra�se�da� nivou�gdje�se�uzimaju�mikroekonomski�i� su�ovi�izvještaji�najpouzdaniji�pokazatelj�eko- makroekonomski�pokazatelji�svake�zemlje�i� nomskog�razvoja��odnosno�napretka�ekonoobuhvataju�����indikatora�koji�su�svrstani�u� mije�jedne�zemlje� ���stubova��Stubovi�su�dalje�grupisani�u�tri� grupe�prema�fazama�razvoja�kojih�ima�tri�� faza�faktora��efikasnosti�i�inovacija� što�je� prikazano�u�tabeli� � Ko nk rentno t� H Bosna�i�Hercegovina�se�na�najnovijoj�listi�po�konkurentnosti�za������-�������godinu� Pod ekono skim razvojem jedne zemlje nalazi�na������mjestu�od�ukupno�����rangipodrazumijevaju se razvoj� i� rast bogatstva na ranih�zemalja�sa�ocjenom�������To�je�bolje� teritoriji� te ze lje koji� ima za cilj olji� i� ugodniji� za�četiri�mjesta�od�prošle�godine��ali�je�BiH�i� ivot njenih stanovnika dalje�najlošije�rangirana�zemlja�u�okruženju� i�najmanje�konkurentna�u�Evropi��a�i�ocjena� E kono ski� razvoj� ima nogo ciljeva poput je�neznatno�bolja�od�prošlogodišnje�kada�je� iznosila�������Ocjena�konkurentnosti�je�važna� pove anja zaposlenosti� smanjenja siro aštva za�svaku�zemlju��Stepen�razvoja�jedne�zemlje� pove anja te nološkog razvoja i� inovacija ogleda�se�u�njenoj�konkurentnosti� o razovanja i� kulture i� drugog a stepen razvoja Pod�ekonomskim�razvojem�jedne�zemlje� jedne zemlje ogleda se u njenoj� konkurentnosti� podrazumijevaju�se�razvoj�i�rast�bogatstva� na�teritoriji�te�zemlje�koji�ima�za�cilj�bolji�i� ugodniji�život�njenih�stanovnika��Može�se�reći� da�je�ekonomski�razvoj�rezultat�napornog�rada� Prema�ekonomskim�teorijama��svaka� u�poboljšanju�uvjeta�života�i�rada�stanovnizemlja�prolazi�kroz�pomenute�tri�faze�razvoja� ka�jedne�zemlje�kroz�povećanje�društvenog� navedenim�redom� bogatstva��prihoda��povećanja�radnih�mjesta�i� Prvo�sve�zemlje�prolaze�prvu�fazu ra zvoja�koja�spada�u�prvu�grupu�ili�fazu fakzaposlenosti��obrazovanja�i�kulture�i�dr� tora �a�koju�čine�prva�četiri�stuba�(stubovi�od� Ekonomski�razvoj�ima�mnogo�ciljeva� poput�povećanja�zaposlenosti��smanjenja� ���do���)�gdje�su�za�povećanje�produktivnosti� siromaštva��povećanja�tehnološkog�razvoja�i� bitni�institucije��infrastruktura��makroekoinovacija��obrazovanja�i�kulture��Stepen�ranomsko�okruženje�i�zdravstvo��te�osnovno� zvoja�jedne�zemlje�ogleda�se�u�njenoj�konkuobrazovanje��Ova�prva�četiri�stuba�predstavrentnosti��Ocjena�konkurentnosti�je�važna�za� ljaju�osnovne�faktore�konkurentnosti� svaku�zemlju Povećanjem�produktivnosti��a�time� Konkurentnost�BiH�je�loša��ali�ona�nije� i�konkurentnosti�zemlja�iz�prve�prelazi�u� mogla�biti�bolja�uz�vlasti�i�politiku�koja�nema� drugu�fazu�-�fazu e kasnosti�koja�obuhvata� volje�i�želje�za�rješavanjem�problema�u�zemsljedećih�šest�stubova�(stubovi����do����)��vilji��sprovođenje�reformi�i�napredak�zemlje�� soko�obrazovanje�i�stručna�obuka��efikasnost� Posljedice�rata��loš�životni�standard��odnosno� tržišta�roba��efikasnost�tržišta�rada��razvoj� siromaštvo��nezaposlenost��politička�previra- finansijskog�tržišta��tehnološka�spremnost�i� nja��borba�za�vlast��a�ne�borba�za�ekonomski� veličina�tržišta��U�ovoj�fazi�se�ostvaruje�veća� napredak�i�razvoj�i�bolje�sutra��kriminal�� efikasnost�i�u�proizvodnji�i�kvaliteti�proizvodkorupcija��sve�su�to�karakteristike�BiH��Nema� nje�i�tako�stvaraju�uslovi�za�prelazak�u�treću� posla��nema�plaća��radnici�štrajkuju����Mnoga� fazu�-�fazu inovacija��Na�fazu�inovacije�odPOREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
��
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE Tabela �� �Stubov i�po �fazama�razvoja
Faza faktora �� �� � � ��
Institucije Infrastruktura Makroekonomska stabilnost Zdravstvo i osnovno obrazovanje
Izvor��W
Faza efikasnosti �� Visoko obrazovanje i stručna obuka �� Efikasnost tržišta roba �� Efikasnost tržišta radne snage �� Razvoj finansijskog tržišta �� Tehnološka spremnost ��� Veličina tržišta
81
��
89
��� Poslovna sofisticiranost ��� Inovacije
EF
nose�se�sljedeća�dva�stuba�(stubovi������i��� �)�� a�to�su�poslovn a�sofisticiran ost�i�inovacije� Razvojem ��zem lje�postepeno�prelaze� iz�faze�u�fazu �i�svakoj�je�cilj�treća�faza�koja� donosi�visok�životni�stan dard�sa�velikim �plaćam a��ljepšim �i�ugonijim �životom � Zem lje�koje�su�izm eđu�ove�tri�faze�su�u� tzv��m eđufazam a�ili�tranziciji�iz�prve�u�drugu� fazu �ili�u�tran ziciji�iz�druge�u�treću�fazu �� Tako��prem a�najnovijem �izvještaju�Svjetskog� ekonom skog�forum a�za�� ����-�� �����godinu��od�����zem alja�koliko�ih�je�an alizirano�� ���zem alja�se�nalazi�u�prvoj�fazi�����zem lja� u�drugoj�i����zem alja�u�trećoj�fazi��dok�je�u� tran ziciji�izm eđu�prve�i�druge�faze����zem alja��a�u�tranziciji�izm eđu�druge�i�treće�faze�� �� zem alja� Bosna�i�Hercegovina�se�nalazi�u�drugoj� fazi�
95
Faza inovacija
N a�lošu�konkurentnost�BiH�uticali�su�� siva�ekonom ija��korupcija��politika�-�stalna� borba�za�vlast��visoke�stope�poreza�i�doprinosa��neefikasne�institucije�države� Za�ocjenu�konkurentnosti�uzim a�se����� indikatora�koji�su�m eđusobno�povezani�� nadovezuju�se�jedni�na�druge��Pom enut�će�se� sam o�neki�kao�što�su�institucije��infrastruktura��visoko�obrazovanje�i�stručna�obuka�i� efikasnost�tržišta�rada� Institucije
Za�ekonom ski�razvoj�zem lje�potrebne�su�efi kasn e�institucije�kojih��nažalost�� m an jka�u�BiH��N e�postoji�politička�volja�da� se�kren e�ozbiljnije�u�reform e��a�bez�reform i� nem a�ulaska�u�EU��Političari�na�vrhu�BiH� nem aju�ono�što�lideri�trebaju�posjedovati�� Grafikon ���Rang�konkurentnosti�Bosne�i�Hercegov ine�za� Pored�inteligen cije��čvrstine��odlučn osti�i� �����-���� �� vizije�lideri�m oraju�posjedovati�em ocionalnu� inteligen ciju�bez�koje�se�ne�m ože�biti�veliki� Rang konkurentnosti lider��odnosno�oni�m oraju�im ati�osobine�koje� su�potrebne�za�lidere�jedne�zem lje�da�bi�je� 111 107 106 107 109 103 102 100 poveli�u�ekonom ski�razvoj�i�napredak�a�to�su�� sam osvjesnost��sam osvladavanje��m otivaciju�� 88 87 em patiju�i�socijalne�vještine� U�zem lji�kakva�je�BiH��višenacionalnoj��koja�iza�sebe�im a�rat��lideri�m oraju�biti� razboriti��da�su�u�stan ju�kreirati�okruženje� povjerenja�i�pravednosti��U�takvom �okruženju�produktivn ost�bi�bila�velika��a�unutrašn ji� sukobi�reducirani��M an je�lošeg�raspoložen ja� kod�lidera�značilo�bi�i�m an je�lošeg�raspoloženja�za�čitavu�zajednicu��Ljudi�koji�se�odlikuju� sam osvladavan jem �u�stan ju�su�se�nositi�sa� prom jen am a��ne�pan iče�i�nisu�im pulsivn i�� im aju�sposobnost�kontrole� Izvor��Obrada�auto ra�na�osnov u�izvještaja�W EF� po�godinama� Političari�u�BiH�bi�trebali�im ati�i�socijal*�Nema�podatka��BiH�������nije�rangirana ne�vještine��sposobnost�iznalaženja�zajedBiH�se��na�najnovijoj�listi�po�konkuren ničkog�jezika�sa�ljudim a�svih�vrsta�i�nacija�� tnosti�za�� ����-�� �����nalazi�na������m jestu� Socijalno�vješti�ljudi�su�um ješni�u�upravljasa�ocjenom ������(najveća�m oguća�ocjen a�je� nju�tim ovim a��eksperti�u�ubjeđivanju��Da� ��a�m inim alna��)��To�je�bolje�za�četiri�m jesta� bi�se�zem lja�pokrenula�bržim �ekonom skim � od�prošle�godine��ali�sm o�najlošiji�od�susjeda�� napretkom �potrebni�su�lideri�-�političari�koji� a�i�ocjen a�je�neznatno�bolja�od�prošlogodišvole�BiH�i�njen e�građan e��potrebna�je�iskren a� nje�kada�je�izn osila������� želja��puno�truda�i�napora� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE
U�okviru�stuba�institucija�je�i�indikator� otvori�masovne�javne�radove��Naravno��da�se� -�zaštita interesa anjinskih dionič ara u�to�uključe�domaće�građevinske�firme�i�da�to� e kasnost upravnih od ora i� o revizije bude�lanac�koji�će�pokrenuti�ekonomiju��Ono� i� standardi� izvještavanja��što�ukazuje�na�to� što�je�možda�najvažnije�jeste�to�da�država� da�treba�primjenjivati�OECD�principe�koriznađe�mehanizam�koji�će�domaćim�kompaporativnog�upravljanja�kako�bi�se�njihovom� nijama�osigurati�prioritet�na�tenderima��jer� primjenom�povećala�konkurentnost�i�posu��nažalost��na�izgradnji�putne�infrastruktu vjerenje�investitora�i�omogućilo�privlačenje� re�u�BiH�često�bile�angažovane�strane�firme�� stranih�investicija��što�bi�sve�skupa�dovelo�do� Angažman�domaćih�kompanije�na�izgradnji� bržeg�ekonomskog�rasta�kompanija�i�zemlje� putne�infrastrukture�višestruko�doprinosi� u�cjelini��Ovi�principi�nalažu�da�treba�osiekonomskom�razvoju�zemlje�-�kroz�otvaranje� gurati�pravovremeno�i�tačno�informisanje�o� novih�radnih�mjesta�i�zapošljavanje��kroz� svim�podacima�vezanim�za�kompaniju�kako� punjenje�budžetskih�fondova�čime�se�obezbi�se�moglo�sagledati�pravo�stanje�unutar� bjeđuju�prihodi�državi� kompanije��To�znači�obezbijediti�finansijske� izvještaje�i�poslovne�rezultate�sačinjene�u� skladu�sa�MRS�MSFI� Indikator� zašti ta�inter esa�manjin ih di ni ara� Također�je�potrebna�i�revizija�finansijefi asno t� ravni h� db ra�i�mo ć�revi zij e�i� skih�izvještaja��kako�bi�se�potvrdila�njihova� tandardi�izvještavanj ukazuju na potre u objektivnost�i�istinitost�u�svakom�bitnom� pogledu��Reviziju�finansijskih�izvještaja�treba� primjene OE CD� principa korporativnog da�vrše�kvalifikovani��kompetentni�i�nezaviupravljanja uklju uju i� i� neop odnost istinitog sni�revizori�koji�bi�taj�posao�obavili�profesioi� fer� nansijskog izvještavanja u skladu sa MRS� nalno�i�u�skladu�sa�revizijskim�standardima� MSFI� Ekonomski�razvoj�BiH�usporava�i�postojanje�dva�entiteta�sa�svojim�zakonima�koji� Potre na je i� stru na i� o jektivna revizija nisu�usaglašeni�
Infrastruktura
nansijskih izvještaja koju tre a da vrše kvalifi kovani� ko petentni� i� nezavisni� revizori� koji� i� taj� posao o avili� profesionalno i� u skladu sa revizijskim standardima
Putna�infrastruktura�i�njen�razvoj�su� jedan�od�glavnih�preduslova�za�brži�ukupan� razvoj�zemlje��Modernizacija�i�izgradnja� Visoko obrazovanje i� stru na obuka putne�infrastrukture�nužan�je�i�preduslov�integracije�BiH�u�evropski�prometni�sistem��To� Indikator�visokog�obrazovanja�i�stručne� je�dugoročan�proces�koji�zahtijeva�ogromna� obuke�ogleda�se�u�razvoju�znanja�koje�danas� materijalna�sredstva� predstavlja�uvjet�privrednog��tehnološkog�i� Putna�infrastruktura�predstavlja�okosni- svakog�napretka��Znanje�je�najvažniji�ekocu�razvoja�i�funkcionisanja�svih�mogućih� nomski�resurs�za�postizanje�konkurentskih� ljudskih�i�privrednih�tokova��Vrijednost�jedne� prednosti��Razvoj�znanja�predstavlja�uvjet� društveno-političke�zajednice�mjeri�se�u� tehnološkog�i�svakog�drugog�napretka� pokrivenosti�putnom�mrežom�-�infrastruktuZnanje�treba�stalno�i�iznova�graditi��Zato� rom��Gdje�se�ne�ulaže�u�razvoj�putne�infrase�danas�sve�više�ulaže�u�znanje��jer�znanje� strukture�ne�može�biti��razvoja�i�unapređenja� je�istinsko�bogatstvo�jednog�društva��Najbolji� životnog��odnosno�radnog�prostora��Za�rast� primjer�za�ovo�su�Japan�i�SAD��najrazvijenije� ekonomije�neophodna�je�moderna�mreža� ekonomije�svijeta��Japan�investira��� �svog� puteva� godišnjeg�BDP-a�u�mašine�i�opremu��ali�JaU�izgradnji�autocesta�BiH�zaostaje�za� pan�investira�barem�dva�puta�više�u�obrazosvim�državama�Balkana��Izgradnju��pored� vanje�mladih�i�trening�odraslih��SAD�investinedostatka�novca��koče�neurađeni�projekti�� ra���� �svog�BDP-a�u�obrazovanje�i�trening� politika��složena�zakonska�procedura�oko�izuDalje��treba�znati�zadržati�talente��dobre� zimanja�zemljišta�i�sl��Loša�putna�infrastruk- i�kvalitetne�ljude��Kada�kvalitetni�zaposlenici� tura�odbija�strane�investitore�čime�spriječava� odlaze�-�oni�sa�sobom�nose�znanje��a�znanje� ekonomski�razvoj�zemlje� je�najvažnije�za�ekonomski�razvoj�zemlje� Da�bi�se�stanje�u�zemlji�popravilo�poKompanije�i�menadžeri�bi�trebali��cijetrebno�je�da�se�pronađu�sredstva�za�izgradnju� niti�i�poštovati�sve�zaposlene�bez�obzira�na� putne�infrastrukture��bilo�iz�budžeta�i�među- to�koju�funkciju�obavljaju��stvoriti�pozitivnu� narodnih�kredita�ili�koncesijom��te�da�država� atmosferu�za�rad��učiniti�da�se�zaposleni� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
��
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE
o sje sjećaj ća ju �b itin im ��d ati�im �p ril riliku �za� za �izra zražaža van je�kreati reativn vn osti�i�n ovih �id eja�� eja��p od sticati cati� njihov�napredak��Stvaranjem �takvih�kom pan ija�u a�u n u tar�d ar�države� ržave���n jih ovim vim �p �p ojedi ed in ačn im � rastom �i�razvo razvojjem �d �d oći� ći�će� će�d o�u ku p n og�rasta� g�rasta�ii� razvoja�zem lje�
p ozici zicijja�� a��sa�� sa��� ��n a�� a����)�i�razvo razvojj�fi n an sij sijsko skog� tržišta� tržišta�(sa� (sa���� ���n a�� a��� ���p ozici zicijju )� I sti sti�ran g�o g�ove� ve �kao� ao �i�p rošl rošle� e�go godd in e�za e�zadd ržal ržali� su� su �stub stub ovi�in stituci tucijje�i e�i�p oslo slovn a�so a�sofifi sticiraciranost� P rem a�o a�ocjen cjenii�kon ko n ku rent ren tn osti sti�za�� za�� ���� �� �� -�� � �����n ajlošij šije�su e�su��ran ran girani giran i�stub stub ovi�in stituci tucijje�i e�i�efi kasno sn ost�tržišta� tržišta�ro robb a�k a�koji�su� su �n a�� a��� �� ��� E fi kasnost�trž kasnost�t ržišta�rada p ozicij ziciji��sli slijed i�efi kasno sn ost�tržišta� tržišta�ra radd a�i�in ovacij cije�n a�� a���� � ��p ozici zicijji��P ored red �ovih ��stub stub ovi�koji� T ržišt ržište� e�rad rada� a�mm ora�b ra�biti�efi kasn o�i�fleksi ek sibbil- su� su �lošij šiji�od �u ku p n o g�ran g�ran ga� ga�����P ozici zicijje�� e��su� su �� n o��što što�zn ači ači�d a�se� a�se�rad radnn ici� ci�u z�m z�m al ale�tr e�trooško škove� ve � infrastruktura��visoko�obrazovanje�i�stručna� m ogu o gu��p rem ještati� eštati�iz�j z�jedn ed n e�gra e�grann e�d e�d jelatn elatnoosti�u � ob u ka�� a��razvo razvojj�fi n an sij sijskg� skg�tr trži žišt šta� a���vel ve ličin čin a� d rugu ru gu ��N e� e�bi�sm ijela�p ela�p ostojati� stojati�d iskri skrimm in aci acija� tržišt ržišta� a�ii�p o slo slovn a�so a�sofifi sti sticiran ciran ost� st� p o�bilo�kom �o �osno sn ovu� vu ��Znan Zn an je�m e�m ora� o ra�bb iti�osno sn ov� Bolje�rangirani�od�ukupnog�ranga�su� zap zap ošlj šljavan avan ja�a� a�a�nn e�ve e�veze ze��i�p olitika� sam o�tri�stuba��m akroekonom sko�okruženje�� Dan as�su as�su��javn avn i�kon ku rsi��n ajčešće ajčešće���n azdravstveno�i�osnovno�obrazovanje�i�tehnom ješten ešten i��u n ap rij rijed �se� se�zn aju� aju�lica� ca�koja�će� će�b iti� loška�sprem nost� izab zab ran a�� a��kan d id ati� ati�se�m se�m altr altreti etiraj rajuu �izigra zigrava va-K oji oji�ran g�su g�su��zau zau zel zeli�p ojedi ed in ačn ačn i�stu stu b avi av i� n jem �d a�j a�je�sve e�sve��tran tran spare sp arenn tno tno�i�regu regu larn o��Da� Da� p rik rikazan azan o�je�u e�u �tabel tabelii�� � i�n e�p om in jem o�šta�se šta�se��sve� sve �traži�u �tim �ko n U�okviru�stubova�rangirani�su�pojediku rsim rsim a� a��ton a�d a�d oku m en en tacij tacije�i e�i�sve� sve�to�o to�ovjere vjere-n ačn i�in d ikatori� atori�svako svak og�st g�stuu b a�� a��p a�se� a�se�mm ože� n o��koliko�sam o�to�k to�košta� šta���U�ti U�tim �kon ku rsim rsim a� vidjeti�napredovanje�ili�nazadovanje�svakog� postoje�lažne�procedure�i�selekcije�kandidata� pojedinačnog�indikatora��Pom enut�ćem o� kroz� roz�testiranj ran ja�� a��razgo razgovore� vo re���kand an d id ati�gub gu b e� n eke� ek e���U�o U�okviru� viru�stub stub a�i a�in stituci tucijje�koji�je�n e�n a� vrij vrijem e�d e�d olazeć azećii�n a�test a�testoove� ve �i�razgo razgovo vore� re�ii�p o� �� ���ran ran gu �lošij šiji�su� su �b ili�in d ikatori tori���p rav rava� n eko ek oliko�p u ta�� a��jer�su er�su��n avo avod n o�p rošli rošli�od ređeređ evlasni vlasn ištva� štva��zašti zaštita�i ta�in tele telektua tualn e�svoj svo jin e�� e��teret� teret� ne�krugove� d ržavn ržavn ih �p rop rop isa�� sa��m oć�rev ć�reviizij zije�i e�i�stan stan d ardi ard i� Dal Dalje�� e��ob razo razovan va n je�se� e�se�mm ora�u ra�u skl skladi ad iti�sa� izvj zvještavan eštavan ja�� a��zašt zaštiita�in teresa� teresa�m an jin ski skih � p otreb trebam am a�tr a�trži žišt šta� a�rad rada� a�kkako ak o�b i�se�sm se�sm an jila� d ion ičara� čara���K od �stu stu b a�i a�in frastruk frastruktura� tura�llošij šiji�od � nezaposlenost�� ran ga� ga�sam og� og�stu stu b a�(r a�(ran an g�� g��� � �)�su� su �in d ikatori atori��� N ajveći�napredak�u�odnosu�na�konkukvalitet�p u teva teva��kvalitet�i�kvan titet�avi av io-tra -trann rent ren tn ost� st�� � ��� �� �-�� � ��� �� ��Bosn Bosna� a�ii�Herceg Hercegoovin vin a�j a�je� sporta��kvalitet�luka��raspoloživost�sjedala�po� o stvari stvarilla�u a�u �okvi ok viru� ru�mm akroek akroekon on o m skog� sko g�ok okrurukilom etru� etru�i�fi ksna� sn a�tel telefo efonn ska� ska�llin ija� žen žen ja�(n a�(nap apred redak ak��sa�� sa�����n a�� a�����p ozici zicijju )��zati zatim � P rem a�i a�izvj zvještaju eštaju �WEF� WEF�za� za�� � ���-�� � ���� tehn teh n ološko škoj�sprem sp rem n osti sti�(sa� (sa������n a��� a������p ozici zici-- god go d in u �fakt fak tori�koji�n ajvi ajviše� še�oom etaju etaju �eko ek on om ju )�i�in frastru frastrukkturi turi��(sa�� (sa��� ���n a��� � ��p ozicij ziciju )� ski ski�razvo razvojj�i�koji�u tiču� ču �n a�n a�n izak zak�n ivo�kon N eki�od�stubova�su�nazadovali��kao�što� kurentnosti�BiH�su��neefikasnost�državne� su�zdravstvo�i�osnovno�obrazovanje�(za�šest� adm ad m in istrac straciije�� e��korup ru p cij cija�� a��p oreske� resk e�st stoop e�� e�� Ta ela��� Rang i ocjene konkurentnosti za BiH po stubovima za ���� - �����
G odine Stub Stubovi ovi
���� - ����� Rang Ocjena cjena
���� - ����� Rang Ocjena cjena
���� - ����� Rang Ocjena cjena
Instituci e Infrastruktura Makroekono sko okru ene Zdravstvo i osnovno o ra ovane Visoko o ra ovane i stru na o uka Efikasnost tr išta ro a Efikasnost tr išta rada Ra vo finansi skog tr išta Te no oška spre nost Ve i ina tr išta Pos ovna sofisticiranost Inovaci e i zvještaja W EF-a EF-a za ������ ������ ����� ����� i ����� ����� Izvo Izvo r� Obrada autora na osnovu izvještaja ��
POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE
p olitička čk a�i�vlad in a�n a�n estabi stab iln ost��slo složen žen o st� p orezn rezn ih �p rop rop isa�� sa��restriktivn i�radn rad n i�p rop rop isi� si�� krim rim in al� al�i�krađe� rađ e� K ada�pom injem o�korupciju�treba�reći� d a�se� a�se�ii�on a�an a�an ali alizira� zira�nn a�gl a�gloob aln aln om �n �n ivou vo u �� P rem a�p a�p odaci od acimm a�T a�T ransparen ran sparency� cy�II n ternat ern atiion al� al� BiH� BiH�ood �� � ��febru feb ruara ara��� �� � ����god go d in e�� e��Bosn Bo sna� a�ii� Herceg Hercegoovin vin a�se� a�se�za� za��� � ��� �� ��god go d in u �n alazi alazi��n a��� a������ m jestu�o estu�od ���� �� � �rangi ran giran raniih �zem alj alja�sa� a�sa�oocjen cjen om � � ���To� To �je�l e�lošij šije�za e�za��osam �m jesta�u esta�u �od n osu� su � n a�p a�p rošl rošluu �god go d in u ��kada� ad a�jje�Bi e�BiH� H�za zauu zel zela�� a��� �� m jesto�sa� esto�sa�oocjen cjenoo m �� ��� ���Ocjen Ocjene� e�se� se�kkreću� reću �od � � �-��� ��gdj gd je�� e���ozn ačav ačava� a�nn ajvi ajviši ši���a�� a��� � �n ajn ajn iži� ži� n ivo� vo �korup ru p cij cije�� e��U�p U�p oslj sljedn ed n jih �p et�god go d in a�Bi a�BiH� H� n ije�n e�n aprav ap raviila�n a�n apred ap redak ak���Što� Što�se�ti se�tiče� če�okruru žen že n ja�� a��jed in o�je�M e�M ake ak ed on ija�l a�lošij šija�od �BiH BiH�i� n alaz alazii�se�n se�n a�� a��� ���m jestu� estu �
P em a� vješt eštaj aj W E F� a���� ����� �� ��� ����� ��go go di � ak ajvi višš e� et etaj aj ek sk az vo i u a� ak vo ent B H� � eefi kas kas držž avn dr avne� e�adm ac e� a� eske�st e� l i a� vl vlad ad a� est estab ab l st st�� sl ž en st eskhh esk sa� est vn ad si�� si al ađe� ađ e� Prem a� dac a�Tr Trans ans arenc y nt rn rnati ati nal� B H� H�B B na� He Herc rc ego vi vina� na� e� a������ �����go go di dinu nu vo e� al alaz az a�� �� es d��� ���� �� rangi ran giran ran h� em alja� n ego ego�p rošle� rošle�go godd in e�� e��M ađarsk ađ arska� a�nn ije�ran e�rangi giran rana� a� za� za�� �� ����-�� �� �����god go d in u ��(WEF�n (WEF�n e�ran e�ran gira� gira� zem zem lje�k e�kad� ad �u tvrdi tvrdi�d a�su a�su��p od aci aci�i�p rocj rocjen en e� n epou ep ou zdan zd anii��Tako� Tak o�ii�BiH�zb H�zbog og��n epou ep ouzd zdan aniih � p od ataka� ataka�ii�p rocj rocjena� en a�nn ije�b e�b ila�u a�u vršten vršten a�u a�u �rang� ran g� listu� stu�� � ���-�� � ���)� Rang�konkurentnosti�Bosne�i�Hercegovine�i�zem alja�okruženja�prem a�ukupnom �broju�rangiranih�zem alja�po�godinam a�prikazan� je�u �tabe tab eli�� �
Poređ enje ranga konkurentnosti sa zem ljama o kruž kruženja enja
M eđu eđ u �zem ljam a�o a�okružen ružen ja�Bo a�Bosn sna� a�ii�HerHerceg cegovin a�j a�je�n e�n ajlošij šije�ran girana� giran a�ze zemm lja�� a��Slo Sloveve n ija�n ajb olja��sli slijed i�Hrva rvatska tska�koja�je�ostala� n a�i a�isto stom �m jestu� estu �kao� ao �p rošl rošle� e�go godd in e�� e��zat zatim � Al Albani ban ija��Crn Crn a�G ora� ora��pa�S pa�Srbij bija��M ađars ađarska�n ka�n ije� rangi ran giran rana� a�za� za��� � ��� �� �-�� � ��� �� ��god go d in u � U�p U�p oređen ređ en ju �sa�zem sa�zem ljam a� a �okružen ru žen ja�� a�� BiH� BiH�jje�n e�n ajlošij šije�ran girana� giran a�ze zemm lja�� a��n a��� � �� m jestu� estu ��N ajb ajb o lje�ran girana� giran a�jje�Sl e�Slooven ija�n a�n a� ����m jestu� stu��Hrvatsk Hrv atskaa�je�n a�� a�����M jestu� estu ��kao� ao �i� p rošl rošlee�god go d in e�� e��Alb Alb an ija�j a�je�b e�b olja�za a�za��p et�p et�p ozizicija�o a�od �p rošl rošle� e�ggod in e��sada� sad a�jje�n e�n a�����m jestu� stu�� o d m ah �iza� za�Hrvatsk Hrvatske� e���Crn a�G a�G ora� ora�jje�� e��tako takođ er�� er�� b o lja�za� za �p et�m et�m jesta�i sta�i�zau za u zim a� a�����p ozicij ziciju ��Srb ija�je�n a�����m jestu� stu��što� što�je�za� za ��� �m jesta�b sta�b olje�
L akoća poslovanj poslovanjaa Bi BiH H za � �� ��g odin odinu u
P rem a�i a�izvj zvještaju eštaju �Svjetske Svjetske��b an ke�(WB) e�(WB)�� “Doi “Doin g�Bu g�Busi sinn ess�� ess�� � ��”� �� ”��Bosn Bosna� a�ii�Hercego Hercego-vina� vina�jje�za e�zauu zel ze la�� a�����p ozici zicijju ��n azad az ad oval va la�j a�je� za� za �p et�m et�m jesta�i sta�i�n ajlo šij šije�je�ran ran giran ran a�zem ze m lja� regij regije�� e��P rem a�ran a�rangu gu��p ojedi ed in ačn ih �in d ik ato ra�� ra��n ajl ajlo šij šiji�ran g�j g�je�o e�o sni sn ivan va n je�p e�p redu red u zeća� zeća� (��� (�� ���p ozicij zicija)�� a)��sli slijed i�d o b ivan je�gra e�građđ evi ev in ske� ske�
Tabela �� �Rang Rang��Bosne Bo sne��i�Herceg Herce g ovine ov ine��i�zema ze malja lja��okružen kruž enja ja��prema pre ma��ukupno ukupnom m�b roju� roju�rang iranih� iranih �zem ze malja� alja�ood���
Godine
��� ���� �� �� ����� ��� �� ����� �� ���� � �� ����� �� ����� �� ����� ��� ���� �� �� ����� ��� �� ���� � �� ����� �� ����� �� �����
Ukupanbroj kupanbroj zemalja ��� ��� ��� ��� �� � �� � �� � �� � ��� ��� ��� ��� ��� ��� �� �
Aba Abanija ija
BiH
Crna ora
Hrvatska
��� ��� �� ��� ��� �� �� �� �� �� �� �� �� �
�� �� �� ��� ��� ��� ��� ��� �� �� ��� ���
�� �� �� �� �� �� �� �� �� �� �� ��
�� �� �� �� �� �� �� �� �� �� �� �� �� �
Izvor��Obrad Ob rada� a�aut autora ora��na�os na�osnov novu� u�izvješ izv ješta taja� ja�WW
POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
� � �-��� ��� �� �
Makedonija ija Slov lovenija ija
�� �� �� �� �� �� �� �� �� �� �� �� �� -
�� �� �� �� �� �� �� �� �� �� �� �� ��
Sr ija ija
�� �� �� �� �� �� �� �� ��� �� �� ��
EF� EF �po� po �g od inama inam a ��
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE
d ozvo zvo le�(��� (�� ���p ozicij zicija)�� a)��a�n a�n ajbol ajbo lje�ran e�ran girani�indikator�je�m eđunarodna�trgovina�(���� pozicija)� Svjetsk Svjetska� a�bb an ka�go a�godd išnj šn je�p e�p ravi ravi�izvj zvještaj� eštaj� „Doi Do in g�Bu g�Busi sinn ess“�k ess“�kojim �an ali alizira� zira�llako ak oću� ću � p oslo slovan va n ja�� a��od n osno sn o�an ali alizira� zira�št šta� a�jje�� e��p rem a� regu regu lativi ativi���u �od ređen ređ en oj�zem zem lji�p otreb trebnn o�za� za� p okretanj retan je�b e�b izn isa�� sa��koliko�je�tešk e�teškoo�(lako ak o)�p o kren u ti�b izn is�i�koje�su e�su��p roce rocedd u re�za re�za��otvaratvaran je�m alih �i�sred sred n jih �p red red u zeća zeća���an alizira� zira�šta� šta� to�jača�a�šta�ograničava�poslovanje��odnosno� pokušava�se�identifikovati�izvor�poteškoća��a� o n d a�ka a�kadd �je�p e�p oteško oteškoća� ća�iid ent en tifi kovan ko van a�� a��p oku ok u šava�se�pružiti�pom oć�i�podrška�u�prevazilaženju�
nje�preduzeća�i�početak�poslovanja�tako�da� se�m se�m ogu �završi završiti ti�n a�j a�jedn ed n om �m jestu� estu �i�u �što što� kraćem raćem �rok roku �što što�će� će�b iti�korisn risnoo�svim svim a�� a��d oći� ći� će� će�d o�in vest vestiiran ja�� a��otvori tvoriće će��se�n se�n ova� va �radn rad n a� m jesta� Lakoća�poslovanja�obuhvata�����zem alja� i�an ali alizira� zira�����in d ikatora� atora���osni sn ivan va n je�p e�p redu red u zezeća�� ća��d ob ivan van je�građ e�građev eviin ske� ske �d ozvol zvo le�� e��p riklju čen čen je�el e�elek ektr triične� čn e�en en ergi ergije�� e��u kn jižba� žb a�iim ovin vin e�� e�� m ogućn gu ćnoost� st�kredi red itiranj ran ja�� a��zaštit zaštita�m a�m an jin ski skih � investitora��poreska�politika��m eđunarodna� trgovin rgo vina� a���izvršen zvršen je�u e�u govo go vora� ra�ii�rješa rješava vann je�n e�n esoeso lven ve n tno tnosti�(ta (tab ela�� ela��)� Lakoća�poslovanja�se�izražava�kroz�rangiran giran je�o e�o d ���-���� �� � �i�in d eks� ek s�llako ak o će� će�p o slo slovan va n ja� ko ji�se� se�kreće reće��o d �� �-��� � ��gd je�je�� �n ajlo šij šiji�a� ��� �� � �n ajb ajb o lji�p ok azatel azateljj��Ran g�l g�lako ak o će� će�p oslo slo vanja�pokazuje�kakvo�je�regulatorno�okruPre a izv izvje ješštaju “Do Doin ingg Busin ine ess �” Bosna žen žen je�za e�za��rad� rad �p rivre rivredd n ih �sub su b jekata� ek ata���sa�j sa�jedn ed n e� i� He Herce rceggovin vina a je za zau uze zela la �� poziciju na naza zad dova vala la stran stran e�� e��a�� a��sa�d sa�d ruge ru ge��stran stran e�� e��p o k azu azu je�gd e�gdjje�se� e�se� je za pet je jessta i� najlo jlošij šije e je ra ran ngira iran na ze lja zem zem lj lja�n a�n alaz alazii�u �o d n o su� su �n a�d a�d ruge ru ge��zem zem lj lje�a� e�a� indeks�pokazuje�koliko�je�zem lja�napredovaregije la�ili�nazadovala�u�toku�godine�u�odnosu�na� prethodnu� Za osniv iva anje pre red duze a u BiH potre no je Svjetsk Svjetska� a�bb an ka�o a�ovaj va j�izvj zvještaj� eštaj�p ravi ravi�od � pro roccedura i� � � dana a za do iv iva anje gra evin insske � �� �� � ��god go d in e�k e�kada� ad a�jje�an e�an ali aliziral zirala� a�pp et�in d ikadozv zvo ole � pro roccedura i� � dana tora tora��u ��� � �zem ze m lje�i�od �tada tad a�se� se�ti�izvj zv ještaji� nadopunjuju�svake�godine� P rem a�n a�n ajn ajn ovij vijem �izvj zvještaju eštaju �Svjetsk Svjetske� e� Regulativa�bi�trebala�da�bude�efikasna�� ban ke�“Do e�“Doiin g�Bu g�Busi sinn ess�� ess�� � ��”� �� ”��Bosn Bosna� a�ii�HerceHercejasna� asn a�ii�jedn ed n ostav stavnn a�za a�za��p rim rim jen u ��p ostav stavlljen a� govin go vina� a�jje�za e�zauu zel zela�� a�����p ozici zicijju �sa�o sa�ocjen cjen om � tako�da�bude�svim a�dostupna��Treba�poduzeti� ��� �� �� � ��U�o U�od n osu� su �n a�p a�p rošl rošluu �god go d in u ��BiH� BiH�jje� m jere�i ere�i�p ojedn ed n ostav staviiti�p roced roceduu re�za re�za��osni sn ivavan azad azadooval va la�za a�za��p et�p ozici zicijja�� a��N ajb ajb olji�ran g� Št a�mje ri�lako a�p o slova slo vanja nja Tabela �� �Šta�
Indikator Osniva snivanj njee preduz preduzeć eća a Dobivanje obivanje građevinsk građevinskee dozvole dozvole Pr Priključ jučenje enje elek elektr triične ener energi gije je
Uknjiž njižba imovi imovine ne Moguć ogućnost nost krediti editirranja nja Zaštita manjin manjinskih skih investitora Por Poresk eska a poli politik tika Međuna eđunarrodna odna trgov trgoviina Izvršen vršenje je ugovor govora a Rješava ješavanj njee nesolventn nesolventnosti osti Regulac egulacija ija trž tržišta išta rada
Šta mjeri indikator Procedur ocedure�vrij e�vrijeme� eme�tr trošk oškove ove i mini minima maln lnii početni početni upla uplać ćeni kapi kapita tall za osniva osnivanj njee društva sa ograničenom odgovornošću Procedur ocedure�vri e�vrijeme�tr jeme�troškove oškove kak kako bi se izvrši izvršile le sve formal ormalnosti nosti za dobivanje dobivanje dozvole za izgradnju objekta Procedur edure�vr e�vriijem jeme�tr e�trošk oškov ovee ka kako bi se objek objeka at pri priklju ljučio na elek elektr triičnu mrežu ežu� pou pouzdano danost st napa napaja janj nja a elek elektr triičnom nom ener energi gijo jom m i trošk troškov ovee potr potrošnj ošnje ele elek ktri trične energije Procedur edure�vri e�vrijeme�t jeme�trroškove oškove kako bi se izvrši vršioo prenos prenos imovi movine ne i kvali valitet tet sistem sistema a zemljišne administracije Sistem stem kreditn editniih infor nform macija i Zakon o hipot hipotek eka ama Prava Prava manjin manjinskih skih vlasnika vlasnika u transak transakc cijama ijama sa povezanim povezanim pravnim pravnim licima i prava prava u korporativnom upravljanju upravljanju Ispl splate�v te�vrrijem jeme i ukupnu pnu por poresku esku stopu stopu za kompa ompani niju ju kako bi ispošt spoštov ova ala sve sve por poreske eske obavez obavezee Vrijem jeme i trošk troškov ovee izvoz voza proi proiz zvoda voda koji oji ima kompa omparrativn tivnu u predn prednost ost i uvoz voz auto-dijelova Vrijeme jeme i trošk troškove ove za rješa ješavanj vanjee komer omerc cijaln jalnog og spora i kvali valitet tet sudsk sudskih ih proc procesa Vrijeme� ijeme�tr trošk oškove�i ove�ishod shod i stopu povrat povrata a sredsta sredstava va u rješava ješavanj nju u nesolventn nesolventnosti osti i kvalitet zakonskog stečajnog okvira Fleksi Fleksibi biln lnost ost u propi propisi sima ma o zapošlj apošlja avanj vanju u i kvali valitet tet radnog adnog mjesta mjesta
Izvor� �Federalni�zavod�za�programiranje�i�razvoj��Lako a�poslovanja�BiH�u�������� ��
POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE
ostvarila�je�� �����godine�kad�je�bila�na����� m jestu�i�tada�je�BiH�napredovala�za�� ��m jesta�u�odnosu�na�� �����M eđutim ��rang�lakoće� poslovan ja�BiH�u�� �����u�odnosu�na�� ����� je�bolji�za�sam o�jedno�m jesto�što�zn ači�da�je� BiH�za�trinaest�godina�napredovala�sam o�jedno�m jesto�(grafikon�� )� Posm atrajući�pojedinačne�indikatore�� BiH�je�u�većini�njih�zauzela�lošiji�rang�od� onog�iz�� �����godine��a�najlošiji�rang�BiH� je�ostvarila�kod�osnivanja�preduzeća�(����� m jesto)�i�dobivanja�građevinske�dozvole� (�����m jesto)��Za�osnivanje�preduzeća�u�BiH� potrebno�je��� �procedura�i����dana��a�za� dobivanje�građevinske�dozvole����procedura� i�����dana� N ajveće�nazadovanje�je�kod�indikatora� m ogućnost�kreditiranja�(pad�za����pozicija)� i�izvršen je�ugovora�(pad�za�sedam �m jesta)�� N ajbolji�ran g�ostvaren �je�u�oblasti�m eđunarodne�trgovine�(����m jesto)�i�rješavanja� nesolventnosti�(����m jesto)��N ajveće�napredovanje�ostvareno�je�kod�indikatora�zaštita� m anjinskih�investitora��za����m jesta�u�odnosu�na�� �����godinu� Pad�u�rangiranju�ne�znači�da�u�jednoj� zem lji�nije�bilo�napretka��m ože�zn ačiti�da� su�druge�zem lje�brže�napredovale��zato�je� bitno�poređenje�sa�drugim a��Indeksi�lakoće� poslovanja�pokazuju�da�li�je�bilo�napretka�i� kolike�su�prom jene�unutar�zem lje�po�svakom � indikatoru��pom oću�njih�se�vidi�koliko�se� prom ijen ilo�regu latorno�okružen je�za�lokalne� Tabela ����Rang�i�ocjene �lako
Grafi kon����Rang�lako
e�po slovanja�Bosne�i�Hercegovine�za����� �-������ Rang lakoće poslovanja 119
125 116
105
126
131
110
107
95 87 79
81
86
2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018
Izvor��Obrada�auto ra�na�osnovu�izvještaja�W
B�„Doing �Business“��po�godinama�od�
��� � �-���� ��
poduzetnike�u�apsolutnom �iznosu��Pom oću� indeksa�lakoće�poslovanja�utvrđuje�se�rangiranje�zem alja� �U�BiH�je�bilo�pom aka��ali�ne�i�dovoljnih� da�bi�napredovala�na�rang-listi��N eki�od�njih� su��sm anjenje�troškova�uplate�m inim alnog� početnog�kapitala�kod�osnivanja�preduzeća� tako�da��početni�kapital�iznosi�������K M �� povećana�je�efikasnost�notarskog�sistem a�� uvedena�je�kazna�u�slučaju�nezapošljavanja� m inim alnog�broja�osoba�sa�invaliditetom �i� olakšano�je�plaćan je�poreza�ukidanjem �naknade�za�turističke�zajednice��
e�poslovanja�za�BiH�po�indikatorima�za���� � �-������
Godine Bosna i Hercegovina - ukupno
���� � Rang Ocjena
����� Rang Ocjena
����� Rang Ocjena
��
�� ���
��
�� ���
��
�����
Indikatori� �
Osnivanje preduzeća
���
�� ���
���
�����
���
�����
�
Dobivanje građevinske dozvole
���
�����
���
�����
���
�����
�
Priključenje električne energije
���
�����
���
�����
���
�����
�
Uknjižba imovine
��
�����
��
�����
��
�����
�
Mogućnost kreditiranja
��
�����
��
�����
��
�����
�
Zaštita manjinskih investitora
��
�����
��
�����
��
���� �
�
Poreska politika
���
�����
�����
�� �
�����
�
Međunarodna trgovina
��
�����
��
�����
��
�����
�
Izvršenje ugovora
��
�����
��
�����
��
�����
��
Rješavanje nesolventnosti
��
�����
��
�����
��
�����
Izvor��Obrada�autora�na�osnovu�izv ještaja�W
POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
�� �
B�„Doing�Business“�za����� ����������������godinu�
��
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE ab ela� Pregled rezultata izvršene analize lakoće poslovanja BiH u ����� godini
Indikatori Osnivanepredu e a
Rang
Do ivanegra evinskedo voe Prik u eneeektri neenergi e kni ai ovine Mogu nostkreditirana Zaštitamaninskihinvestitora
Pore napoitika Me unarodnatrgovina I vršeneugovora Rešavanenesoventnosti
Rezultati procedura� vre enskotraane� dana� troškovii nose� BDP-apostanovnikui zahtijevaju inimalni ulo eni kapitalod BDP-apostanovniku procedura(radni vre enskotraane dana� troškovi iznose vrijednosti o ekta Kontrolaindeksakvalitetaizgradnje( -� procedura� dana Pouzdanostnapajanjaelektri nomenergijom( -� procedura� danaikošta� odvri ednostii ovine Kvaitetzakonskereguative( -� Kvalitetinfor acijaokreditima -� Ja inazaštitemaninskihinvestitora( -� pravlja kaodgovornost -� Lako ar ešavanatu i dioni ara( -� O imindeksapravadioni ara( -� Strukturavlasništvai kontrola( -� O imindeksakorporativneprednosti -� Pa ana roj ugodini) � Vrije e(sati godišnje kupnastopaporeza( profita Vri e eizvo a�carinskapri ava(sati Trošakizvoza(carinskaprijavau S�) I vršeneugovoratrae� dana� košta� vri ednosti potra ivanja Ste ani postupak� uproseku� trae� godine� košta� du nikove imovine najvjerovatniji ishodprodajaudijelovima prosje nastopa povrata centi nadoar
Izvo r� Obrada autora na osnovu izvještaja Federalnog zavod za programiranje i razvoj� Lakoća poslovanja ����� Ta ela��� Rang lakoće poslovanja Bosne i Hercegovine i zemalja okruženja prema ukupnom
broju rangiranih zemalja za ���� - �����
Godine
Ukupan broj zemalja
Albanija
BiH
Crna Gora
Hrvatska
�����
���
��
��
��
��
Makedonija Slovenija
��
��
Srbija
��
Izvo r� Obrada autora na osnovu izvještaja W B „D oing Business“ po godinama od ��� - �����
*Srbija i C rna G ora ����� prikazane kao jedna zemlja
Poređ enje rang a lakoće po slovanja sa zem ljama okruž enja
Međ u zemljama okruženja�Bosna i Hercegovina je po lakoć i poslovanja najloši je rangirana�nalazi se na ��� Mjestu�što je lošije za pet pozicija od prošle godine�a bolje za samo jedno mjesto u odnosu na ����� Godinu�što je poražavajuć e� ��
Najbolje rangirana zemlja okruženja je Makedonija na ��� mjestu�slijedi Sloveni ja na ����Crna Gora na ����Srbija na ���� Hrvatska na ��� mjestu� Sve zemlje okruženja su dobro napredovale u odnosu na ����� godinu� U periodu od deset godina�od ����� do ����� Bosna i Hercegovina je devet godina bila najlošije rangirana zemlja okruženja� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE Ta ela��� Rang lakoće poslovanja BiH i zemalja okruženja za svaki indikator za �����
Ukupni rang Osnivanepredu e a Do ivanegra evinskedo voe Prik u eneeektri neenergi e kni ai ovine Mogu nostkreditirana Zaštita aninski investitora Poreskapoitika Me unarodnatrgovina I vršeneugovora Rešavanenesoventnosti
Albanija ��
BiH ��
Crna Gora ��
Hrvatska Makedonija Slovenija �� �� ��
Srbija ��
Izvo r� Obrada autora na osnovu izvještaja W B „D oing Business“ za ����� godinu
sam o�je�� �����godine�Alban ija�bila�lošije� rangirana�od�BiH� Ran g�lakoće�poslovanja�BiH�u�� ����� u�odnosu�na�� �����je�bolji�za�sam o�jedno� m jesto�dok�su�sve�zem lje�okruženja�ostvarile� značajan�napredak�(tabela��)�� Zaključak
M akroekonom ska�stabilizaciji�je�nužan� ali�ne�i�dovoljan �uvjet�za�oporavak�ekonom ije��Potrebne�su�reform e�PIO�i�zdravstven og� sistem a��povećanje�produktivnosti�sa�postojećim ��resursim a��unapređen je�tehnologije�� otvorenost�prem a�m eđunarodnoj�razm jeni�i� ulazak�investicija�iz�inostranstva��borba�protiv�korupcije�koja�je�uzela�m ah a��Rat�u�BiH� je�negativno�uticao�na�privredni�i�ekonom ski� razvoj�zem lje��Investicije�koje�se�sm atraju� zn ačajnim �za�privredni��rast�su�sm anjen e�� Isku stva�drugih�zem alja�govore�da�su�zem lje� koje�su�sm anjile�inflaciju�i�fiskalni�defi cit�i� poduzele�reform e�im ale�brži�rast��Snažnije� reform e�dovode�do�većeg�rasta� BiH�je�predala�zahtjev�za�članstvo�u�EU� u�februaru�� ������a�upitnik�sa���� �� �pitanja� je�dobila�u�decem bru�iste�godine��Sljedeći� korak��nakon�odgovora�na�pitanja�iz�upitnika�� Evropska�kom isija�će�ocijen iti�m ože�li�BiH� dobiti�kan didatski�status�nakon�čega�zem lje� član ice�odlučuju�o�kandidatskom �statusu�� U�BiH�treba�pokren uti�sve�da�bi�došlo� do�ekonom skog�razvoja�i�napretka��razvoj� jednog�uslovljava�razvoj�drugog�i�tako�dolazi� do�cjelokupnog�razvoja�na�svim �nivoim a� M ora�se�raditi�na�unapređenju�svih�indikatora�da�bi�se�poboljšao�ekonom ski�razvoj� zem lje��povećala�konkurentnost�i�lakoća� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
poslovanja�kako�unutar�zem lje�tako�i�na� m eđunarodnom �nivou�sa�ciljem �zauzim anja� što�veće�uloge�i�značaja�na�m eđunarodnom � nivou� Ono�što�je�najvažn ije�jeste�da�Bosna�i� Hercegovina�m ora�raditi�na�daljem �pojednostavljivanju�adm inistrativn ih�procedura��na� njihovoj�jednostavnosti�i�u�razum ijevan ju�i� u�sprovođen ju��što�će�olakšati�i�doprinijeti� ulaganju�kako�dom aćih�tako�i�stranih�investitora�� Bh��političari�snose�najveću�krivicu�u� dosadašnjem �razvoju��a�usvajanjem �Agende� trebali�bi�biti�odgovorni�EU�koja�će�ili�koja�bi� trebala�to�sankcionisati��što�bi�se��opet��loše� odrazilo�na�građan e�BiH�koji�žive�od�kredita� m eđunarodnih�organ izacija�� Očekuju�se�bolja�vrem en a��bolja�vlast�i� političari�u�BiH�koji�će�konačno�shvatiti�da�je� BiH�njihova�zem lja�i�da�će�početi�gledati�šire� interese�i�prepustiti�pozicije�onim a�koji�će� znati�povesti�zem lju�putem �ubrzan og�razvoja� i�boljeg�života�njen ih�građan a�koji�to�strpljivo� čekaju�i�zaslužuju��K ada�krene�ekonom ski�razvoj��kada�se�sprovedu�reform e�PIO�i�zdravstva��odnosno�kada�se�ozbiljno�krene�putem � reform i��životi�ljudi�će�biti�bolji�i�kvalitetniji�� stan dard�njen ih�građana�će�biti�na�većem � nivo��sm an jit�će�se�sirom aštvo��Ekonom ski� napredak�i�razvoj�je�uslov�za�stvaran je�boljeg� i�većeg�životnog�standarda�� N a�svim a�u�BiH�je�obaveza�da�sa�svoje� strane�daju�podršku�privrednom �sektoru�i� dom aćoj�proizvodnji�kroz�kupovinu�dom aćih�proizvoda�što�će�povećati�privredni� razvoj��a�tim e�i�cjelokupni�razvoj�zem lje�� a�onda�u�lan cu�slijed i�i�veće�zapošljavan je�� veća�kupovna�m oć�stanovništva��veći�životni� standard� ��
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE
U tje c a j v iška reze rv i u BiH na BD P preko javnih investicija i vanjskog jav no g d ug a ȫ Arnela Divo š
Postojanje viškova rezervi banaka istovremeno sa postojanjem rastuće stope javnog duga, posebno vanjskog, svjedoči o nedovoljnoj koordiniranosti ekonomskih politika. Viškovi rezervi banaka govore o nedovoljnoj investicionoj aktivnosti u zemlji, a tako neiskorištena sredstva, zapravo, predstavljaju odrednicu slabog stimulisanja BDP-a. Zemlja se - i pored postojanja vlastitih sredstava - zadužuje na inostranim tržištima po visokim kamatnim stopama koja ograničavaju buduća sredstva koja se mogu iskoristiti za potenciranje investicionih aktivnosti. išak rezervi bankarskog sektora u BiH je u posljednje vrijeme jedna od aktuelnijih tema o čijoj popularnosti svjedoči veliki broj objavljenih intervjua� Dok jedni smatraju da je viškove rezervi Centralne banke potrebno iskoristiti za finansiranje budžeta države�drugi se�pak�slažu da su navedena sredstva idealna za usmjeravanje u investicione aktivnosti sa krajnjim ciljem stimulisanja BDP-a� Međ utim�struktura investicija je jedan od ključnih faktora efikasnosti investiranja�te predstavlja težak i iscrpan zadatak koji zahtijeva višestruke analize koji uzimaju u obzir makroekonomske indikatore u zemlji�kao i sve ostale eksterne i interne faktore funkcionisanja bh� tržišta� Sama moguć nost usmjeravanja viška sredstava u investicije nameć e potrebu rekonstrukcije instrumenata monetarne politike koji mogu implicirati određ enu finansijsku nestabilnost u zemlji� Neopravdanom se smatra i upotreba sredstava od vanjskog javnog zaduživanja ukoliko ona ne generira potencijale rasta� S tim u vezi�da bi se došlo do zaključka kako bi se usmjeravanje viškova rezervi odrazilo na BDP u BiH� bilo je potrebno provesti regresionu analizu dosadašnjeg stvarnog utjecaja javnog duga i javnih investicija na BDP�a�analogno tome�i scenarija smanjenja vanjskog javnog zaduživanja i poveć anja javnih investicija za iznose viškova rezervi� Rezultati regresione analize ć e omoguć iti potencijalnu predikciju BDP-a u narednom periodu u pogledu smanjenja vanjskog javnog duga i poveć anja javnih investicija u BiH�
V
��
KLJUČ NE RIJEČ I višak rezervi�BDP�vanjski javni dug�
regresija
UVO D Kao instrument regulacije monetarno-kreditne politike�obavezna rezerva predstavlja jedan od moguć ih načina utjecaja na postavljene monetarne ciljeve� Opredjeljujuć i se za obaveznu rezervu�kao instrument monetarne politike�stvara se okruženje kontrole monetarnih agregata�ali u uslovima nerazvijenosti privrede to nije dovoljan elemenat podsticajnim ekspanzivim kretanjima� Obavezna rezerva predstavlja obavezu komercijalnih banaka da izdvajaju određ en iznos izvora sredstava na račun centralne banke�čime se osigurava njihova likvidnost� Obavezna rezerva se izražava stopom obavezne rezerve�koja je različita u svakoj zemlji u kojoj se primjenjuje�te obuhvata različite ročnosti i valutnu strukturu izvora sredstava koji se primjenjuju u izračunu osnovice� Nerijetko se dešava da banke drže na računima iznose sredstava iznad obaveznih rezervi�koje se nazivaju viškom rezervi� V išak rezervi uzrokuje nedostatak kreditnog potencijala u zemlji�koji može biti usmjeren u produktivne investicije i�u krajnjem slučaju�pozitivno se odraziti na BDP� Javni dug predstavlja akumulirana novčana sredstva države čije postojanje može biti opravdano POREZNI SAVJETNIK
januar/siječanj 2018.
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE
ukoliko�se�sredstva�javnog�duga�koriste�u�razvojne� investicione�projekte�i�stim ulaciju�BDP-a��Za�efikasn u� upotrebu�javnog�duga�potrebna�su�dugoročna�strateška� planiranja�i�organizovanje�fiskalne�politike�u�pravcu� stim ulisanja�privrednih�aktivn osti� Održivost�javnog�duga�je�bitna�okosnica�provođenja�ove�politike��pri�čem u�je�posebnu�pažn ju�potrebno� usm jeriti�na�učešće�javnog�duga�u�BDP-u��Sm anjenjem � javn og�zaduživan ja�i�istovrem enim �povećanjem �BDP-a� dolazi�do�povećanja�sposobnosti�države�za�unapređenjem �ciljeva�koji�su�od�ključnog�značaja�za�postizanje� ekonom skog�blagostanja�u�državi� M eđutim ��postojan je�viškova�rezervi�ban aka�istovrem eno�sa�postojanjem �rastuće�stope�javn og�duga��posebno�vanjskog��svjedoči�o�nedovoljnoj�koordiniranosti� ekonom skih�politika��Takva�situacija�predstavlja�tem elj� za�destim ulisanje�ekonom skih�indikatora�u�zem lji��posebno�BDP-a� Sa�jedne�strane��viškovi�rezervi�ban aka�govore�o� nedovoljnoj�investicionoj�aktivn osti�u�zem lji��a�tako� neiskorišten a�sredstva��zapravo��predstavljaju�odrednicu�slabog�stim ulisan ja�BDP-a��Sa�druge�stran e��pored� postojan ja�vlastitih�sredstava��zem lja�se�zadužuje�na� inostranim �tržištim a�po�visokim �kam atnim �stopam a� koja�ograničavaju�buduća�sredstva�koja�se�m ogu�iskoristiti�za�potenciranje�investicionih�aktivnosti�� Sman jenjem�javnog�zaduži vanja�i� istovr emenim�povećanjem�BD P-a�dolazi� do�povećan ja�spos obn osti�dr žave�za� unapr eđen jem�ci ljeva�koji�su�od�ključn og� zn ačaj a�za�postizanje�ekonomsk og� blagostanja� M eđuti m �postojanje�vi škova�r ezer vi � ban ak a�istovr emeno�sa�postojanjem� r ast uće�stope�javnog�du ga �posebn o� vanjsk og �svjedoči �o�nedovoljnoj� koor din ir anosti�ekonomsk ih �polit ik a�
V IŠ K REZERV I�U
H
Bosna�i�Hercegovina�je�načelno�opredijeljena�za� obaveznu�rezervu��kao�jedini�instrum ent�m onetarne� politike�u�čijoj�podlozi�se�nalazi�m odel�valutnog�odbora��Sam im �tim ��CBBiH�nije�u�m ogućn osti�da�izdaje� kredite�kom ercijalnim �ban kam a��kao�i�državi�za�pokriće�budžetskog�deficita� K ada�je�u�pitanju�kredibilitet��u�dosadašn jem �periodu�obavezna�rezerva�je�osigurala�likvidnost�bankarskog�sektora��M eđutim ��uloga�stim ulativne�odrednice� investicionih�aktivn osti�i�ekonom skog�rasta�ovdje�je� izostala��Iako�bilježi�određene�znakove�ekonom skih� POREZNI SAVJETNIK
januar/siječanj 2018.
kretanja��stopa�BDP-a�u�BiH�(slika��)�je�i�dalje�niska�i� zaostaje�za�zem ljam a�EU� Slika �� Stopa
rasta BDP-a u BiH
-
- - -
Izvor� CBBiH
K ao�što�se�m ože�uočiti�u�tabeli����banke�u�BiH�drže� velike�količine�viškova�rezervi�koje�predstavljaju�neiskorištena�sredstva��U�posm atranom �periodu�od�devet� godina��viškovi�rezervi�su�više�bilježili�rastuće�tendencije� od�opadajućih��U�� �����godini��višak�rezervi�kod�CBBiH� je�porastao�za��������u�odnosu�na�prethodnu�godinu��a� u�� �����rast�viška�rezervi�je�bio���������U�� �����godini� višak�rezervi�je�porastao�za���������dok�je�sljedeće�������� godine��evidentirano�sm anjenje�u�iznosu�od���������N aredne�godine��� ������� �����i�� ������su�ponovo�zabilježile� rastuće�tenden cije�viškova�rezervi�za�� �������� ������i� �������hronološki� Tabela �� Prosječne
obavezne rezerve i višak rezervi u BiH (u mil� KM)
Godina
Osnovica zaobra un obavezne rezerve
Prosje ne obavezne rezerve
� ��� � ����� ����� ����� ����� ����� ����� ����� �����
���� ����� ��������� �������� � ��������� ��������� ��������� ��������� ��������� �� �������
� ������ � �������� �������� ������� � ����� ��� �������� �������� �������� ��������
Prosje ansaldo ra unaobaveznih rezervi kodCBBiH
� ��� ���� �������� �������� �������� �������� ������� � ������� � �������� ��������
Razlika
��� ��� �������� ������� � �������� �������� ��� ����� �������� �������� �������� Izvor� CBBiH
Posljednje�posm atrane�godine��CBBiH�je�donijela� odluku�o�uvođenju�negativne�kam atne�stope ��na�viškove�sredstava�u�visini�od�����stope�koju�prim jen juje� Evropska�cen tralna�ban ka��ali�je�politika�obračuna� negativne�kam atne�stope�rezultirala�sm anjenjem �viška� rezervi�od�tek����� �� M eđutim ��i�sm an jen je�viška�rezervi�i�dalje�predstavlja�velike�neiskorištene�potencijale�za�zem lju�u� � N egativn a�kam atna�stop a�na�viškove�sredstava��praktično��je�značila�plaćanje�kazn i�od �kom ercijalnih�ban aka�Cen tralnoj�ban ci�BiH� i�trebala�je�biti�faktor�stim ulisan ja�kred itne�aktivn osti�ban aka� ��
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE
razvoju�kao�što�je�BiH��N estabilna�politička�situacija�u� zem lji�uveliko�onem ogućava�dalji�razvoj�realnog�i�ban karskog�sektora�i�usm jeravanje�viška�rezervi�u�investicione�aktivnosti� V iškovi rezervi i dalje predstavljaju velike neiskorištene potencijale za zemlju u razvoju kao što je B iH � D alji razvoj realnog i bankarskog sektora i usmjeravanje viška rezervi u investicione aktivnosti uveliko onemogućava nestabilna politička situacija u zemlji�
Evidentno�je�da�posuđivanje�sredstava�ove�vrste� ne�im plicira�dodatne�potencijale�investiranja�koji�su� potrebni�za�generiran je�BDP-a��Sam im �tim ��kao�posljedica�navedenog�stanja��nastaje�sum nja�dom aćih� i�stranih�investitora�u�stabilnost�zem lje�uzrokovana� potencijalnim �prom jenam a�ključnih�m akroekonom skih� indikatora�u�zem lji� Odliv�sredstava�po�osnovu�servisiranja�vanjskog� javnog�duga�uzrokuje�m ogući�gubitak�likvidnosti�prem a�inostranstvu��te�ograničava�razvoj�dom aćeg�finansijskog�tržišta��što�djeluje�destim ulirajuće�na�ekonom ske�aktivn osti� Stalni rast javnog duga ne implicira dodatne potencijale investiranja k oji su potrebni za generiranje B D P-a�
V N JSK I�JA V N I�D U G U � H
O dliv sredstava po osnovu servisiranja Javni�du g�u�BiH�se�koristi�za�pokriće�bu džetskog� va njsk og javnog duga uzrokuje mogući defi cita�i�obuhvata�unutrašn ji�i�vanjski�javni�dug��U� gubitak likvidnosti pr ema inostranstvu� strukturi�javnog�duga�BiH�preovladavajuće�učešće� te ograničava razvoj domaćeg finansijskog čini�vanjski�javni�dug��koji�izn osi�� ���ukupnog�javnog� trž išta� što djeluje d estimuli rajuće na duga��S�obzirom �na�to�da�je�cilj�ovog�rada�prikazati� ekonomske aktivnosti� prednost�korištenja�dom aćih�sredstava�od�korištenja� viškova�rezervi�u�odnosu�na�upotrebu �sredstava�inostranih�kreditora��posm atrat�će�se�sam o�vanjski�javni� dug�u�BiH� Tabela �� �Prikaz�unutrašnjeg�i�vanjskog�javnog�duga�u�BiH�(u�mil��KM)
JA V N E IN V ESTIC IJE U
H
Investicije�predstavljaju�jedan �od�najvažnijih�faktora�stim ulisan ja�BDP -a��M eđutim ��izostaje�im pliciranje�dodatnih�sredstava�za�podršku�investicijam a�u�BiH�� što�se�uveliko�negativn o�odražava�i�na�BDP� ����� ������� � ������ Problem atika�van jskog�javn og�zaduživan ja�proizla ����� ��� ��� � � �� ���� zi�iz�činjenice�da�BiH�ne�koristi�sredstva�javnog�duga� ����� ������� � ������ sam o�za�investicione�aktivn osti��Tom e�u�prilog�idu�i� ����� ���� ��� � � ����� opadajuće�ten dencije�kapitalnih�javnih�investicija�od� ����� � ������ � � � ��� � države��Rashodi�budžeta�konstantno�rastu��što�govori� ���� � � ������ � ������ o�tom e�da�u�strukturi�budžeta�preovladavajuće�učešće� ����� ������ � � ������ zauzim aju�neproizvodni�javn i�rashodi� K apitalne�javne�investicije�u�BiH�zauzim aju�ni ����� ������� � �� ���� sko�učešće�u�BDP-u��što�govori�o�nedovoljnoj�finan sij ����� ������� ������� skoj�aktivn osti�države��Prem a�podacim a�naveden im �u� Izvor��CBBiH tabeli����udio�javnih�investicija�u���BDP-a�je�u�� ����� godini�izn osio��������a�u�� �����godini����� ���N aredPodaci�iz�tabele�� �govore�o�konstantnom �rastu� ne�posm atran e�godine��učešće�javnih�investicija�u� van jskog�javn og�duga�u�ukupnom ��Vanjski�javn i�dug� BDP -u�je�izn osilo�� ������dok�je�ta�stop a�u�� �����goje�u�� �����godini�bilježio�rast�od�� ������u�odnosu�na� dini�bila�nešto�viša��tj��� ������Sljedeće�tri�godine��tj�� prošlu�godinu��dok�je�sljedeće�godine�zabilježen �rast� � ��� ���� �����i�� ������verifikovan �je�rast�stope�udjela� vanjskog�duga�od�� �������G odine�� �����vanjski�dug�je� javnih�investicija�u�BDP-u��od��������������i���� ���� rastao�za��������� ��� ��za���� ����a�� �����za��������Sljehronološki��U�� �����godini�sm an jen je�javnih�investideće��� �����godine�je�eviden tiran�nešto�viša�stopa�rasta� cija�u�BiH�je�dovelo�do�sm an jenja�stop e�udjela�istih� vanjskog�duga�od���������da�bi�se�ta�stopa�sm an jila� u�BDP-u�u�iznosu�od��������Posljednja�posm atrana� sljedeće�godine�na�� ������N ajm an je�povećan je�vanjskog� godina��� ������određen a�je�stopom �udjela�javnih�inveduga�je�verifikovano�posljednje�posm atrane�godine�� sticionih�aktivnosti�od�� ��� �� � ������u�iznosu�od������� Vanjski dug Unutrašnji Indikator uBiH dug uBiH
��
U ešće vanjskog dugau ukupnom �� ��� �� ��� ����� ���� � ����� � ���� � ���� � ���� � ����
U ešće unutrašnjeg dugau ukupnom ���� � � ��� � � � �� � � � ��� � ���� ����� ����� ����� �����
POREZNI SAVJETNIK
januar/siječanj 2018.
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE Tabela �� �Udio�javnih�investicija�u�BDP-u�u�BiH
Indikator Javne investicije (u mil� KM) Udio javnih investicija u � BDP-a
� ���� � ����
��� ��� ����
������ ����
������ ����
� ����� ����
������ � ����
� ������ � ����
� ������ ����
������ ����
Izvor��CBBiH��prorač un�autora
Iz�tabele���m ožem o�zaključiti�da�su�javne�investicije�u�BiH�bilježile�i�rastuće�i�opadajuće�tendencije�� N ajviši�rast�javnih�investicija�zabilježen�je�u�posljednjoj�posm atranoj�godini�za�� �������dok�je�najveće� sm an jen je�bilo�eviden tirano�u�� �����godini��za��� ������ N om inalno��u�� �����godini�su�javne�investicije�bile� najviše��u�iznosu�od���������m il��K M ��dok�su�u�� ����� bile�najniže���������m il��K M � N a�slici�� �je�dat�grafički�prikaz�kretanja�van jskog� javnog�duga�i�javnih�investicija�u�BiH�u�m il��K M ��Javni� dug�je�rastao�po�višoj�stopi�od�javnih�investicija��Šta�je� sa�opravdanosti�politike�upotrebe�sredstava�od�vanjskog�zaduživanja? Slika ���Kretanje�vanjskog �javno g�dug a�
i�javnih�investicija�u�BiH�(u�mil��KM) Izvor��CBBiH
značaja�od�����je�dovoljan �param etar�za�donošenje� zaključka�kako�u�BiH�rastuća�upotreba�sredstava�putem �vanjskog�javnog�zaduživanja�nije�opravdana��te�da� uveliko�izostaje�usm jeravanje�ovih�potencijala�u�investicione�projekte� K oefi cijen t�korelacije�i�koeficijen t�determ inacije�� koji�određuju�stepen �utjecaja�nezavisne�varijable�vanjskog�javnog�duga�na�zavisnu��BDP��gotovo�da�i�ne�postoje��što�govori�o�nepostojan ju�utjecaja�vanjskog�javnog�duga�na�BDP�u�BiH�(tabela��)��Ovo�posebno�predstavlja�alarm an tno�stan je�zbog�činjen ice�da�se�dodatna� sredstva�u�BiH�posuđuju�iz�inostranstva�noseći�trošak� kam ata��ali�ne�upotrebljavaju�za�unapređenje�strukture� investicija�koja�bi�trebala�generisati�rast�BDP-a�� Tabela �� �Prikaz�znač ajnih�statistič kih�koe ficijenata�odnosa�vanjskog � javnog�duga�i�BDP-a�u�BiH
Koef korelacije
Koef determinacije
����
�����
Stat zna a ��� �
Esenc zna a �������
Izvor��Prorač
Vanjski javni dug
Javne investicije
Implicir anje�dodatnih �sr edstava�za� podr šku�investicijama�u�BiH �izostaje �što� se�uvel ik o�negativno�odr ažava�i�na�BDP� Javni�dug�je�r astao�po�višoj�stopi�od� javnih�investicija �te�se�postavlja�pitanje� opr avdanosti�politike�upotr ebe�sr edstava� od�vanjskog�zaduživanja�
K oefi cijen t�statističkog�značaja�od�������zapravo�� onem ogućava�interpretaciju�i�predikciju�budućih�kretanja�BDP-a��pod�utjecajem �prom jene�vanjskog�javnog� duga��Sam im �tim �bilo�je�neopravdan o�prim ijen iti�i�an alizirati�jednačinu�regresije� Upotreba�javnih�investicija�im ala�je�sličan�utjecaj� na�stopu�rasta�BDP-a�(tabela��)��N iti�u�ovom �odnosu� prikazan i�statistički�koeficijen ti�nisu�prikazali�značajnu� vezu�izm eđu�ovih�param etara��što�im plicira�zaključak�o� nepostojanju�dovoljnog�i�efikasnog�zaduživanja�u�državi��Struktura�javnih�investicija��kao�jednog�od�faktora� stim ulisan ja�BDP -a��ne�gen eriše�BDP �i�ne�stoji�u�prilog� rastućem �vanjskom �javnog�zaduživanju� Tabela �� �Prikaz�znač
ajnih�statistič kih�koe ficijenata�odnosa�javnih� investicija�i�BDP-a�u�BiH Koef korelacije
UTJEC AJ VANJSKO G JAVNO G DUG A I JAVNIH INVESTIC IJA NA BDP
un�auto ra�
����
Koef determinacije
������
Stat zna a ����
Esenc zna a �������
Izvor��Prorač
un�auto ra�
Utjecaj�vanjskog�javnog�duga�na�BDP�u�BiH�u�dosadašnjem �posm atranom �periodu�nije�rezultirao�značajnim �korelacijskim �odnosom ��Č ak�suprotno��i�ono�što� � Analiza�korelacije�i�regresije�je�dobijen a�prim jen om �Excell�funkcija��gdje�je��kao�nezavisna�varijabla��posm atran�vanjski�javni�dug�u� je�posebno�zabrinjavajuće��zapravo��predstavlja�pregled� BiH��a�zavisna�varijab la�BDP� zn ačajnih�statističkih�koeficijen ata�koji�praktično�go� Analiza�korelacije�i�regresije�je�dobijen a�prim jenom �Excell�funkcivore�o�nepostojanju�veze�izm eđu�vanjskog�javnog�duga� ja��gdje�su��kao�nezavisna�varijabla��posm atran e�javne�investicije�u� BiH��a�zavisna�varijab la�BDP� i�BDP-a��Posebno�značajan�koeficijen t�statističkog� POREZNI SAVJETNIK
januar/siječanj 2018.
��
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE
I�u�ovom �slučaju��zbog�koefi cijen ta�statističkog� značaja�u�iznosu�od�������predikcija�BDP-a�prom jen om � javnih�investicija�prim jen om �regresione�jednačine�nije� opravdana�zbog�nepostojan ja�statističke�validnosti�bilo� kakvog�utjecaja�ovih�varijabli��Drugim �riječim a��potencijali�javnih�investicija�u�BiH�su�nedovoljni�za�stim ulativniji�utjecaj�na�BDP�� R astuća upotreba sredstava putem vanjsk og javnog zaduž ivanja nije oprav dana� a uveli ko izostaj e i usmjeravanje ovih potencijala u investicione projekte� D odatna sredstva u B iH se posuđuju iz inostr anstv a� noseći trošak kamata� ali se ne upotrebljavaju za unapređenje strukture investicija koja bi trebala generisati rast B D P-a�
Dakle��svi�koeficijen ti�regresione�an alize�ukazivali� bi�na�zan em arljivu�vezu�pozitivn ih�prom jen a�javnih� investicija�na�učinak�BDP -a��Iako�su�viškovi�rezervi�bili� viši�od�izn osa�javnih�investicija�i�do�������usm jeravanje�ovih�sredstava�u�investicije�ne�bi�bilo�dovoljno�za� progresivne�stope�kretanja�BDP-a��Jedan�od�razloga� naveden oj�situaciji�su�niski�udjeli�javnih�investicija�u� BDP-u��te�činjenica�da�neproizvodni�rashodi�države� prednjače�u�ukupnim ��M oguće�im plikacije�se��također�� m ogu�pron aći�i�u�neefikasnosti�i�neefektivn osti�investicija��što�nam eće�potrebu�dodatne�an alize�usm jeravan ja� sredstava��kao�i�preform ulisanje�politike�javnog�investiranja�u�aktivn osti�koje�na�rapidan �način�m ogu�potaknuti�stim ulisanje�BDP-a� Sm anjenje�vanjskog�javnog�duga�u�iznosim a�viškova�rezervi�pokazalo�bi�određeni�napredak�u�pogledu� statističkih�koeficijen ta��ali�i�dalje�daleko�od�dovoljnog� da�bi�se�ova�veza�sm atrala�presudnom �(tabela��)� Tabela �� �Prikaz�značajnih�statističkih�koeficijenata�utjecaja�smanjenja� vanjskog�javnog�duga�putem�viška�rezervi�na�BDP
Koef korelacije
��� �
U TJEC J�V IŠK REZERV I�N D PPU TEM PO V EĆ N J JA V N IH IN V ESTIC IJA I� SM N JEN JA V N JSKO G JAV N O G D U GA
Koef deter inacije
����
Stat zna a
��� �
Esenc zna a ����� �
Izvor��Proračun�autora
K oeficijent�korelacije�pokazuje�da�bi�sm anjenje� vanjskog�javnog�duga�za�viškove�rezervi�u�BiH�bilo� Analiziranjem �bankarskih�viškova�rezervi�nam eće� izraženo�vezom �srednjeg�intenziteta��ali�interpretacija� se�pitanje�efikasn osti�upotrebe�istih�tokom �godina��Viš- koeficijenta�determ inacije�pokazuje�da�bi�sam o�������� kovi�sredstava�stoje�neiskorišteni��dok�BiH�koristi�tuđa� prom jen a�BDP-a�bilo�uzrokovano�prom jen am a��tj�� sredstva��a�istovrem en o�je�učešće�javnih�investicija�u� sm anjenjem �vanjskog�javnog�duga��Iako�je�i�koeficijen t� BDP -u�nisko��a�m ože�se�reći�i�zanem arljivo� statističkog�značaja�daleko�niži�od�prezentovanog�u� Sljedeći�korak�naveden e�an alize�bio�je�utvrditi�koji� stvarnim �odnosim a�javnog�duga�i�BDP-a��nije�dovoljan � bi�bio�pravac�kretan ja�BDP-a�da�su�se�u�posm atranom � da�bi�se�ova�veza�m ogla�interpretirati�kao�presudnom � vrem en u�viškovi�rezervi�usm jeravali�u�javne�investicije�� tj��da�su�javne�investicije�bile�više�za�naveden e�izn ose�� a�vanjski�javni�dug�m an ji�za�iznose�viškova�rezervi� I ako su viškovi rezervi bili viši od iznosa U�slučaju�rasta�javnih�investicija�u�posm atranom � javnih investicija i do ���� � usmjer av anje periodu�za�viškove�rezervi��utjecaj�navedenih�prom jena� ovih sredstava u investicije ne bi bilo na�BDP �bio�bi�zanem arljiv��K oeficijen ti�korelacije�i�dedovoljno za progresivne stope kretanja term inacije�bi�govorili�o�gotovo�nepostojećem �utjecaju� ove�dvije�varijable��dok�ni�koeficijen t�statističkog�značaBDP-a� ja�ne�bi�prikazivao�statistički�presudnu�vezu�(tabela��)�� Smanjenje vanjskog javnog duga u Tabela �� �Prikaz�značajnih�statističkih�koeficijenata�utjecaja�rasta� iznosima viškova rezervi pokazalo bi javnih�investicija�putem�viška�rezervi�na�BDP određeni napredak u pogledu statističkih Stat Esenc koefi cijenta � ali i d alje dalek o od dovoljnog Koef korelacije Koef determinacije zna a zna a da bi se ova veza smatrala presudnom� ���� ����� ���� ������� Izvor��Proračun�autora �
� Statistički�koefi cijen ti�su�dobijen i�tako�da�je�kao�zavisna�varijabla� posm atran a�stopa�rasta�BDP-a�u�BiH��dok�je�nezavisna�varijabla� izražena�kao�stopa�rasta�ostvarenih�javn ih�investicija�putem �iznosa�viškova�rezervi�u�svakoj�posm atranoj�godini� ��
� Statistički�koefi cijen ti�su�dobijen i�tako�da�je�kao�zavisna�varijabla� posm atran a�stopa�rasta�BDP-a�u�BiH��dok�je�nezavisna�varijabla� izražena�kao�stopa�pada�postojećeg�vanjskog�javnog�duga�putem � iznosa�viškova�rezervi�u�svakoj�posm atranoj�godini� POREZNI SAVJETNIK
januar/siječanj 2018.
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE
ZAKLJ Č AK Prikazana korelacio na i regre siona analiza im ale su za cilj utvrđ ivanje efikasnosti u stimulisanju BDP-a od vanjskog javnog duga i javnih inve sticija u BiH usm jeravanjem sredstava o d viškova re zervi na investicione aktivnosti�Nažalost�prikazani statistički koeficijenti govore o nepostojanju povezanosti ovih varijabli�Situacija ne bi bila ništa prosperitetnija niti da su se viškovi rezervi CBBiH usmjeravali na investicije�Procjenu buduć eg stanja BDP-a na osnovu smanjenja vanjskog javnog duga i poveć anja investici ja prim jen om regresijske jednačine nije bilo mo guć e izvršiti iz razloga što su P-koeficijenti�koji ukazuju na statist ički značaj neko g odno sa bili viši od ����� Samim tim rezultati prim jen e jednačine regresije ne bi bili relevantni� Činjenica jeste da je BiH zemlja zadužena u do zvoljenim granicama�Međ utim�u obzir bi trebalo uzeti i to da je BiH zemlja u razvoju koja svoje potencijale maksminalno mora usmjeravati ka generisanju investicija�te da promjene BDP-a na prikazani način ne impliciraju put ka napretku� Dakle�eviden tno je da se ključni problemi u ovoj situaciji nalaze u strukturalnoj prirodi investicija provenstveno�zatim i samoj nedovoljnoj investicionoj aktivnosti države�Iako se upotreba neiskorištenih doma ć ih potencijala viška rezervi preporučuje u odnosu na vanjsko javno zaduživanje�rezultati rada su pokazali da nije dovoljno samo usmjeriti viškove rezervi u investicije�već je prioritetnije prepoznavanje korijenskih problem a efikasnosti investicija� Stoga se�radi kreiranja ohrabrujuć ih rezultata u buduć nosti koji neć e biti protivrječni sa teorijskim postavkama o pozitivnim utjecajima vanjskog zaduživanja i javnih investicija na BDP�imperativ stavlja na dodatne analize procjena investicionih sfera koje ć e omoguć iti efikasniji i brži rast BDP-a�
L iteratu ra� �) Alijagić �M�& Kumalić �J��(����)�Javne finansije i fiskalna politika�Bihać � Ekonomski fakultet Univerziteta u Bihać u �) Kešetović �I�& onlagić �Dž��(����)�Javne finansije�G račanica� G rin �) Perišin�I�& Šokm an�A��(����)�Monetarno- kreditna politika� Zagreb� Informator �) Centralna banka Bosne i Hercegovine �http���www�cbbh�ba �) Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine� http���mft� gov�ba�bos� POREZNI SAVJETNIK
januar/siječanj 2018.
THE INFLUENCE OD THE SURPLUS RESERVES IN BiH ON GDP THROUH PUBLIC INVESTMENTS AND EXTERNAL PUBLIC DEBT
Abstract
The overage reserves of the bank sector in BiH is one of the more actual themes lately�of wich actuality witnesses a number of published interwievs�W hile one considers that the overage reserves of Central bank are supposed to be used for financing state budget�the others think that the mentioned resources are ideal for its directing in investments with main goal of stimulating G DP� But�the investmen t structure is on e of the key factors of inve stm en t effi ciency�and rep resen ts a hard and exhaustive mission that requires multiple analysis that consider macroeconomic indicators in the state�as much as the others external and internal factors of B-H market functioning�Th e very possibility of dive rtin g the surplus funds into investment requires the need for reconstruction of monetary policy instruments that may imply a certain financial instability in the country�On the other hand� the usage of funds from external public debt is considered unjustified if it does not generate growth pot en tials� In this regard�it was necessary to do a regression analysis of the actual impact of public debt and public investment on G DP and�similarly�the scenario of reducing public debt and increasing public investment for surplus rese rves to reach a conclusion in order to guide surplus reserves reflected on G DP in BiH�Subsequently�the results of the regression analysis will enable potential G DP prediction in the forthcoming period in terms of reducing external public debt and increasing public investment in BiH�
Key words� surplus reserves�G DP�external public debt�regression
��
INTRENA REVIZIJA
Proces� i plementaci e� revi orski preporuka ȫ prof.drMileStanišić
Revizija je obavljena i izvještaj je predat. Revizor je otišao na drugi zadatak revizije zasnovane na upravljanju rizikom i prethodna revizija je zaboravljena. Da li je zaista zaboravljena?
vod Bez obzira na najbolje namjere uprave na nivou procesa�nakon što je revizija obavljen a�prirodno je da se n jihov fokus pomjeri na nešto drugo�na štetu prać enja aktivnosti dogovorenih na kraju revizije�Međ utim� ako najvažnije aktivnosti ne budu implementirane do postavljenih rokova i ako revizo r nema načina da identifikuje te situacije�neć e se smatrati da buduć i nalazi revizije�i odjeljenje revizije u cjelini�stvaraju vrijednost sve dok ne nastupi stvarna promjena�Zbog toga su follow-up revizije ili prać enje aktivnosti nakon podnošen ja izvještaja važan korak u obe zbjeđ ivanju da najvažnije aktivnosti budu blagovremeno implementirane�
Primjer� Ako se aktivnosti odnose na ključne interne kontrole nad finansijskim izvještavanjem�neophodno je da se blagovremeno obave potrebne aktivnosti nakon podnošenja izvještaja kako bi se obezbijedilo da materijalne slabosti ili značanji nedostaci ne postoje u trenutku kada se od kompanije očekuje da podnese izvještaj o tim internim kontrolama u skladu sa relevantnim zakonom�Konkretno�u Republici Srbiji to je Zakon o tržištu kapitala�kada eksterni revizo ri mo raju podnijeti izvještaj o efikasnosti inte rnih kontrola�dok� na primjer�u SAD to je Odjeljak ��� Sarbanes-Oxley zakona� Dalje prać enje revizorskih nalaza je ključna aktivnost�jer je to jedini način da se obezbijedi da se preporuke funkcije inte rne revizije materijalizuju i da na taj način interna revizija da svoj doprinos dodavanjem vrijednosti kompaniji� Dalje prać enje (follow-up revizija) se definiše kao svaki proces monitoringa revizijskih nalaza kojim interni revizori utvrđ uju adekvatnost�efektivnost i bla govrem enost akcija koje revizirani subjekat preduzima u pogledu dogovorenih korektivnih radnji i zadatih � �
rokova�kako je predstavljeno u svakom izvještaju o reviziji koji je objavila funkcija interne revizije� Veliki dio ovog poglavlja obuhvata sljedeć e tem e koje se bave analizom u o kviru daljeg prać enja (follow-up)� • Standardi daljeg prać enja� • Uloge revizora�subjekta revizije i izvršne uprave u daljem prać enju� • Vrste akcija daljeg prać enja� • Neke praktične ideje i korisne napomene� • Politike daljeg prać enja u reviziji� • Dodatni ključevi za uspjeh u daljem prać enju� • Razvijanje sistem a prać enja nalaza i • Metode prać enja izvršenja preporuka� Sistem mo nito ringa nalaza revizije treba da da uvjeravanja u efektivnost i efikasnost predloženih preporuka za rješavanje nedostataka ustanovljnih u reviziji�Određ enim procedurama treba izvršiti analizu rezultata procesa daljeg prać enja (follow-up)�O aktivnostim a daljeg prać enja uvijek se izvještava prema ustanovljenoj Politici monitoringa nalaza revizije�
� S tandardi za da e� praćenje Standard inte rne revizije o daljem prać enju ���� predstavljen je u primjeru �����Treba obratiti pažnju na dvije faze procesa daljeg prać enja�Prvo�uprava i� ili bord direktora ili preduzimaju akciju na osnovu nalaza revizora ili preuzimaju rizik nepreduzimanja akcije�Druga faza ovog procesa je da revizori utvrde koja je akcija preduzeta�ako uopšte jeste�i da ocijene njenu cjelishodnost�Od revizora se obično očekuje da izvijeste o svojim nalazima iz analize u okviru daljeg prać enja�Ovaj izvještaj o daljem prać enju obično se dostavlja istim licima u organizaciji kojima je dostavljen i prvobitni izvještaj o reviziji� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
INTRENA REVIZIJA
revi e�O at su ek vn h ak vn rem a�e� Pr imj er ����Stan dar d�I I A�za�anal izu� vješa a�vi e�ru vo dstvo db r� u�okvi r u�daljeg�pr aćenj a nternirevi ri reb a�da�raz tre�ljede e�ehe� ada� ate� ap edak ez ltata� se�sao ava� �� �Pr aćenje�napr etk a ravi� • Sao avanje�ez ltata� ep a�a�angažo van a� dg ra ni ru dstv dg rni Izvršni rukovodilac revizije ora da ustanovi a� redu anje� rek vnih� era� i odr ava siste daljeg pra enja rezultata kako i utvrdio da je preduzeta odgovaraju a akcija u vezi • Pri anje� enjvanje� dgo vo ra�ru vo dstva�na� sa nalazima revizije navedenim u izvještaju apažanja� rep ru e�angaž vanja� angaž nj ra no re ns ro na n� �� �A�� vršniru vo dila rev e� ra� ao šavanja�rez ltata�angaž vanja�O dgo vo ri da� vr da�e� ed eta� ek vna�ak a� a� ri li adrže� f rm ac e� e� direk e� e� žu željen ez ltat lida� ava�li ru revi e�do vo lj e�a� enjvanje�adekvatn db r� reu ri nepredu nj reki lago vre eno ti rekivnih� era ne�ak e� nalaz a�navedeni vješaj • P ri di no do nj nfo rm d�ru dstva napretk le entac e� rep ru a� lj enjvanja� atu a�akivno e�ru vo dstvo U� andardu ����� e�navo dida�revi ri reb a�da� sp vo di� lj avljan a� eth dn avljeavedalje� raćenje� a� vu revi rskh alaz a� g� anja� Kak e�već�reč eno reth dn glavlj nalaz • Pri anje� enjvanje� f rm ac a� dr gih evi e� ep e�su direk vez an N alaz den rgan ac h edi a� a�e�do dieljena� tifik ro lem rep ru e� geri gu a�rešenja� dgo vo rno t� a�nastava ro edu ra�li ro edu re� ro le rek vne� riro de� U� rak revi ri es raz šjaj daljem ra• vješavanje� rave�li db ra�a�rev tatu će ao nalaz a� rep ru am a�O ni es dalje� dgo vo ra�ru vo dstva�na� apažanja� rep ru e� raćenje� građ esto ve a�vo e� rep ru e� ao faz a�angažo van a� ene� rek vnih ak a� eka�revi e�Prep ru e� Standar d��� �-�Odl uk a�vi šeg�r uk ovodst va�o� re ltat� ne�tu die� nj a�e� no detal no pri hvatanju�r izi ka gla ��“K ada�ru vo dilac nterne� raz go vara�na� avršno astank Često to e�do ri raz lo a�dalje� raćenje� a� vu h rep ru a� ak revi e� at a�da�e�vi e� vo dstvo hvat lo vo ne�reb a�ab ravitida� rep ru e�nastaj nalaz a�revi rez du alno g�ri a� že� eprihvatljv� a� e�Glavnif reb a�da� de� a� alaz a� rješenj rg ni ru dila nterne re ra �o ro lem a�a�ne�nu žno na� nkretn rep ru am a� anj di vati a�vi ru vo dstvo e� e� revi e� do nes dl re du lno ri ru dila nvršniru vo dila revi e�reb a�da�razvije proces terne rev e� ra� tanj da nfo rm db r� hvata� tne�nalaz e� rek vne�radnje� h� ad ešava a�si ac e�” e� gn a�aglas Za� vo ene� li Pro edu re� raćenja� dn će e�na�rez du alni teku i status eriješene)� alaz e� f ac e� a�se ate� hvaKada� er evi e� sp da� edi� e� adžm en li en a�da�e� eb ešavan e� a� • Zapažanja�ao ena� vo dstvu ang� a� nda� lo e� ve ane�revi rske� rep ru e�neće se� dn si a� h do go vo rene�Kada�e� ern revi r� eđ en�da� • Priro du rek vne�rad e� e� agla nivo rez du alno g�ri a�e� van�nadležno ti rp rano t� vno g�ri a� da� anje�reb alo avi vi em • Vri em e�r �staro rek vne�radn e� ro ena� nad entu li nadz rno db ru ršni ljni datu ru dila revi nem dg rno t� raz rje• Vlas a� ro esa�u ravljanja� e� dgo vo ran a� avan e� an a� a�C sistem aćen a� ala a� va rekivnu radnj revi e� dn vršen a� ep ru a� ri az an e� a� • Sadaš stat s� ek vne� ad e� a� e� er a� rafi nu �� revi a� vrdila�aj tat Vo di a� ri enu N a�grafi e� az ana� a�prihvatanja� r izika�od�menadžm enta�subj ekta�r evizi je M e������Praćenje�napretka)� nadž nt� dg ran� dl nj dg ra nternirev r�reb da tav si stem�za�pr arekivno reb lago vre no redu ti em e�ažu rira� atu alaz a� že�da� ak e� dgo vo rilo rev rs nala a� vješa ćenje� de� fo rm ab elarno ri az a� az a� dataka�lidru M nadž nt� ralnu dg rno t�da šu ga�alat a� a�ad ži an e� evi ske� alaz e� vez an dl do rene� di lu “o dg r� nadž nta”� ek vn lan ak vn at s� vrdu erne� rvo tn g� entara�rev e� � �Udru ženje� ern h�revi ra�Srb e�M eđ POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
aro dn
vir� ro fesi alne� rakse�M O PP)�Beo grad ���� str ��� ��
INTRENA REVIZIJA
Grafikon ��Grafič ki�prikaz�pra e nja�sprovođenja�prepo ruka
no preduzeti Ta o gdje je nalaze ogu e riješiti od a (ili su riješeni od a )� u Izvještaju revizije trebanavesti “Rješivo od ah” I Izvještaja ne trebaizostavljati nalaze sa o naosnovu togašto ogu biti rješivi od a Osoba odgovorna za implementaciju Rukovo dilac reviziranog podru ja trebana jesto osobe odgovorne za implementaciju da postavi nekoga sa dovoljno stru nosti i autoriteta da o e da imple entira aktivnosti iz Izvještaja sacilje da seriješenalazi revizora standardu se navodi da revizori tre a da obavedalje pra enje naosnovu revizorskih nalaza Kako je ve re eno u pret odno poglavlju nalazi revizije i preporukesu direktno povezani Nalazi identi kuju pro le preporuke sugerišu ogu a rješenja problema praksi revizori esto razmišljaju o dalje pra enju kao o nalazi a i preporuka a Oni esto u dalje pra enjeugra uju testove za svoje preporuke kao fazu ocjene korektivnih akcija subjekta revizije Preporuke su rezultat o imnestudije i o njima se o i no detaljno razgovara nazavršnomsastanku esto postojedobri razlozi za dalje pra enje naosnovu ti preporuka ipak ne trebazaboraviti dapreporuke nastaju iz na laza revizije Glavni fokus tre a da udenanalazima i rješenju pro le a a nenu no nakonkretnim prepo ruka a revizije
Menad ent o e da odlu i da pri vati ri zik neispravljanjastanjao ko e je izviješteno zbog troškova ili iz drugog razloga Kada revizor s atra daje subjekat prihvatio nivo rezidualnog rizikakoji neodgovara organizaciji to pitanje trebapo enuti u izvještaju tako daglavni revizor razgovara o to e sa enad ento a zatimo avijesti Od or za reviziju o odluci enad enta ��Analize u IPPF o kviru dalje g praćenja
Staraizreka ka e “put do o ajaje poplo an do brimna jera a Uspjeh u svako pokušaju zahtijeva napore do sa og kraja a u slu aju interne revizije pra enje po okon anju aktivnosti (dalje pra enje)� Revizija se smatrauspješnomkad se akcija preduzimanaosno vu nalaza revizora Dok se neka akcija o e preduzeti dabi seispravilacentralnaslabost alternativnaakcija o e da ude odluka uprave ili odbora da preuzmu rizik nekorigovanja nedostatakao kojimaje izviješteno u nalazima Ova akcija predstavlja svjestan izbor Uslov za uspješno pra enje realizacije preporu ka jeste danala odnosno preporukabudepravilno formirana tj generisana Preporuka tre a dasadr i tri dijela Plan aktivnosti Aktivnosti koje e iti preduzete za otklanjanje nepravilnosti treba kratko opisati Rok za implementaciju Rok i tre ao da ude razu an s obziro naaktivnost koju je potreb��
� �Ulo g a re v izo ra� s ub je kt a re v iz ije i iz v rš ne uprave u d alje m praće nju
Sljede i slu a ilustruje razlike u uloga a revizo ra su jektarevizije i izvršneuprave u dalje pra e nju Pretpostavimo dasu interni revizori izdava ke ku e otkrili dajedan od pogonaza šta panjeima visok procenat projekatau okviru kojih su rokovi za razne narud ine odavno prošli Tako e su utvrdili da je ro prekovre enih sati radaneuobi ajeno visok Pretpostavimo nadalje dasurevizori preporu ili da pogon uvede novi ko pjuterizovani siste za planiranje poslova i njihovo obavljanje sli an ono e koji drugi pogon uspješno koristi Revizori su predali izvješta rukovodiocu pogona potpredsjedniku zadu eno za proizvodnju u ko paniji i od oru za reviziju Od or za reviziju je zatimobavijestio ostale lanoveborda direktorao nalazimai preporuka a Rukovodilac pogonaseu po etku protivio uvo e nju kompjuterizovanog siste a planiranja On je ve pokušavao daimplemenitra nove ko pjuterske aplika cije za procesešta panjau pogonu i siste obra una troškova Tvrdio je da i dodavanjejoš jednog novog siste a posebno siste a koji bi se orao integrisati sadrugadva siste a predstavljalo još jednu prepreku njihovo uvo enju Tvrdio je i da i razvo novog tre eg siste a sa o produ io trenutne negativne efekte POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
INTRENA REVIZIJA
na�proizvodnju��Rukovodilac�pogona�je�iznio�svoje� uprave�obavlja�se�efektivna�komunikacija�i�saradprotivljenje�u�izvještaju�koji�je�poslat�istoj�grupi�koja�je� nja��Zamislite�koliki�bi�bio�potencijal�za�probleme� dobila�i�izvještaj�o�reviziji� kad�bi�subjekti�revizije�radili�samo�ono�što�misle�da� Nakon�sastanka�sa�rukovodiocem�pogona��pottreba�da�rade��kad�bi�izvršna�uprava�samo�kasnipredsjednik�kompanije�zadužen�za�proizvodnju� je�uočila�da�ta�akcija�ne�odgovara�korporativnim� zaključio�je�da�bi�novi�sistem�doprinio�eliminisanju� ciljevima�i�kad�bi�subjekat�revizije�na�kraju�uradio� neefikasnosti�u�planiranju�poslova�štampanja�i�rasponešto�drugo�kad�bi�revizori�samo�utvrdili�grešku�u� djele�radnih�zadataka��Naglasio�je�da�bi��pošto�je�sistem� drugom�odgovoru��što�bi�imalo�za�posljedicu�netrplaniranja�već�sačinjen�i�implementiran�u�drugom� peljivost��konfuziju��još�veće�kašnjenje�i�počinjanje� pogonu��bilo�jednostavno�da�se�on�adaptira�za�ovaj� posla�ispočetka��Takve�stvari�se��nažalost��dešavaju�� pogon��Da�bi�se�uticaj�na�razvoj�druga�dva�sistema�sveo� �� V em e� Vrijeme�i�koordinacija�ove�tri�uloge�su� na�minimum��predložio�je�da�se�sistem�planiranja�u� važni�za�uspjeh�daljeg�praćenja�u�okviru�revizipočetku�uvodi�nezavisno��Kada�najveći�problemi�budu� je��Idealne�funkcije�uloge�navedene�u�primjeru�� eliminisani�iz�sva�tri�sistema��odlučiće�se�da�li�da�ih� takođe��sugerišu�efektivan�i�efikasan�redoslijed� integrišu�u�jedan�sistem�ili�ne� aktivnosti�u�okviru�daljeg�praćenja��Subjekat� Rukovodilac�pogona�i�potpredsjednik�zadužen� revizije�formuliše�plan�(tj��Akcioni�plan)�i�radi�sa� za�proizvodnju�su�se�saglasili�o�planu�uvođenja�novog� izvršnom�upravom��što�je�neophodno�za�implesistema�planiranja�u�roku�od�tri�mjeseca��plus�još�dva� mentaciju�plana��Revizori�zatim�mogu�da�odluče� mjeseca�tokom�kojih�bi�se�eliminisale�greške�iz�prograkada�da�obave�pregled��Ponekad�takav�pregled�u� ma��Rukovodilac�pogona�je�bordu�direktora��potpredokviru�daljeg�praćenja�može�da�se�obavi�relativno� sjedniku�i�internim�revizorima�poslao�obavještenje� brzo�nakon�objavljivanja�izvještaja�o�reviziji��U� memorandum�o�odluci�da�se�koristi�ovaj�sistem��U�medrugim�slučajevima��posebno�na�manje�kritičnim� morandumu�je�dat�i�raspored�njegove�implementacije� pitanjima��pregledi�u�okviru�daljeg�praćenja�mogu� Šest�mjeseci�kasnije�interni�revizori�su�u�okviru� se�obaviti�mnogo�kasnije�kao�dio�naredne�revizije� daljeg�praćenja�obavili�pregled�novog�sistema��Utvrdili� su�značajan�napredak�u�poštovanju�rokova�proizvodnje� i�smanjenju�prekovremenih�sati��Revizori�nisu�u�okviru� daljeg�praćenja�obavili�punu�reviziju��već�su�se�fokusiP er ��U l ge� vi dal eg� aćen rali�na�sistem�pravljenja��rasporeda��Izvještaj�o�daljem� Rev r� ekat�revi e� vršna� ava praćenju�su��kao�i�ranije��dostavili�rukovodiocu�pogona�� potpredsjedniku�zaduženom�za�proizvodnju�i�odboru� Ide lna lo ga revi ra za�reviziju��Revizori�su�napomenuli�da�je��iako�su�nakon�revizije�postojali�problemi�sa�druga�dva�kompjute�� Revizori�obavljaju�pregled�u�okviru�daljeg�prarizovana�sistema��sistem�pravljenja�rasporeda�uspješno� ćenja�kako�bi�dali�uvjeravanje�da�je�preduzeta� implementiran��čak�u�kraćem�roku�od�predviđenog� odgovarajuća�aktivnost�kao�odgovor�na�nalaze� U�ovom�slučaju�sve�tri�strane�-�subjekat�revizije�� revizije� izvršna�uprava�i�revizori�-�bile�su�uključene�u�dalje� �� Revizori�informišu�subjekat�revizije��izvršnu� praćenje��Rukovodilac�pogona�i�potpredsjednik�su�dali� upravu�i�bord�u�pisanoj�formi�o�mišljenjima�i� planove�za�implementaciju��interni�revizori�su�obavili� ocjenama�datim�tokom�pregleda�u�okviru�dapost facto�reviziju��a�odbor�za�reviziju�je�obavljao�geneljeg�praćenja��Oni��takođe��mogu�da�postavljaju� ralni�nadzor��Sve�akcije�su�dokumentovane�i�saopštene�� pitanja�subjektima�revizije�koji�razmišljaju�o� tako�da�su�sve�odgovorne�strane�bile�informisane� određenim�akcijama�kao�odgovor�na�reviziju� Navedeni�Primjer���sumira�i�daje�pregled�različi �� Revizori�poštuju�odgovornost�i�usmjeravanje� tih�uloga�revizora��subjekata�revizije�i�izvršne�uprave� od�strane�subjekta�revizije��Oni�ne�prisiljavana�način�na�koji�bi�one�bile�vršene�u�idealnoj�situaciji� ju�subjekta�revizije�na�određene�korektivne Četiri�ključne�ideje�definišu�ove�uloge� mjere��Interni�revizori�treba�da�skrenu�pažnju� �� U v erava e� ak upravi�na�stvarne�i�potencijalne�rizike��ali�neal eg aćen a� Kada�svaka� od�ove�tri�grupe�ispuni�svoje�zadatke�(uloge)�daje� maju�nikakvu�dalju�odgovornost�kada�uprava� se�uvjeravanje�nakon�daljeg�praćenja��Uprava� ili�bord�direktora�odluče�da�prihvate�rizik�i�da� subjekta�revizije�je�odgovorna�za�eliminisanje� ne�preduzimaju�korektivnu�akciju��Isti�princip� nedostataka�koje�je�otkrio�revizor��Izvršna�uprava� važi�i�ako�se�uprava�odluči�za�korektivnu�mjenadzire�taj�proces�i�ponekad�usmjerava�i�pomaže� ru�koja�je�alternativna�onoj�koju�je�predložio� subjektu�revizije�da�odgovori��Revizori�obavljaju� interni�revizor� nezavisan�pregled�kako�bi�dali�uvjeravanje�da�je� �� Revizori�poštuju�zahtjeve�poslovanja�i�vrepreduzeta�odgovarajuća�akcija��Revizori�zatim�izmena�subjekta�revizije�uvijek�kada�obavlja vještavaju�subjekta�revizije��izvršnu�upravu�i�bord ju�pregled�u�okviru�daljeg�praćenja�na�licu� o�rezultatima�pregleda�� mjesta��kako�ne�bi�nepotrebno�ometali�posao�i� ��� Ko zaposlene�subjekta�revizije� ni ac a� aradnja� Pošto�se�radi�o�tri� uloge��između�revizora��subjekta�revizije�i�izvršne� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
��
INTRENA REVIZIJA
I dealn a�ul oga�subj ekta�r evizi je
� Su jekti revizije daju lagovre enei ko pletne odgovore naizvješta o reviziji � Su jekti revizije sara uju sa revizori a i po a u im u o avljanju pregleda u okviru daljeg pra enja � Su jekti revizije informišurevizore i izvršnu upravu o korektivnimakcija a i onima koje su planirane i kojesu stvarno preduzete � Subjekti revizije obavještavaju izvršnu upravu i revizore i glavnim neslaganjima sarevizoria u vezi sa adekvatnosti korektivnih jera Oni potvr uju odgovornost za rezultiraju e rizike korektivnih jerakoje revizori smatra ju neadekvatnim � Subjekti revizije procjenjuju efektivnost alternativnih korektivnih jerai odabiru odgova raju u alternativu I dealn a�ul oga�izvr šne�upr ave
� Izvršna uprava nadzire proces daljeg pra e nja provjeravaju i ga sa su jekto revizije i podsti u i ga da reaguje na odgovaraju i na in naizvješta o reviziji � Izvršnauprava ocjenjuje adekvatnost i ispla tivost korektivnih akcija subjekta revizije i preduzima potrebne korake kako bi seuo eni neadekvatni postupci ispravili � Izvršna upravaizbjegava iješanje u preglede revizorau okviru daljeg pra anja ime podstie njihovu objektivnost i nezavisnost I ntegr it et�organizaci onih �fun kci ja��Svakaod
ove tri grupe -� revizor su jekat revizije i izvršna uprava -� uvaju integritet procesa odlu ivanja e ugro avanjaispunjenjaobaveza od ilo koje grupe Revizori poštuju odgovornost subjekta revizije i njegovo us jeravanje i izbjegavaju nepotrebno iješanje u poslovanje toko pregledau okviru daljeg pra enja Isto tako su jekat revizije poštuje pravo revizoradaobavi nezavisan pregled i sara uje sa njimi po a e u onoliko koliko je potrebno Izvršnaupravaima ulogu tijela koje obavlja nadzor Izvršni rukovodilac revizije odre uje prirodu vrijeme i stepen pra enjasprovo enjapreporukauzima ju i u razmatranje sljede e • Zna a preporuka i zapa anja o kojima je izviješte no • Stepen napora i trošak potreban za korigovanje stanjao ko e je izviješteno • Utica do koga o e dovesti neuspje korektivne aktivnosti • Slo enost korektivne jere �
• Potreban vre enski period (Prakti ni savjet A -� Pra en eizvršen apreporuka)� Izvršni rukovodilac revizije je odgovoran za planiranje aktivnosti pra enjasprovo enjapreporuka u okviru radnog rasporedaanga ana Planiranje pra enjasprovo enjapreporuka zasnovano je naocjeni povezane izlo enosti i rizika kao i na stepenu te ine i nazna aju rasporedavre enaza sprovo enje korek tivne aktivnosti PA A � �Vrste akcija daljeg praćenja
Postojetri opšte vrsteakcija kojerevizori pre duzimaju u okviru daljeg pra enja (� )� oni pregledaju odgovore subjekta revizije nanalazerevizije i korektivne akcije koje preduzima u vezi revizorskih nalaza (� )� oni ocjenjuju adekvatnost tih odgovora i korektivnih akcija (� )� oni izvještavaju o follow- up nalazima Ove tri akcije su direktne Ipak one se ogu pri jenjivati na prili no razli ite na ine u razli itim okolnostima Dalje pra enje u okviru jedne revizije o e da ude kratko gotovo površno drugo reviziji dalje pra enje o e da izgleda kao još jedna revizija sa velikimbroje revizorskih procedura Širinai dubina daljeg pra enjazaviseod zna aja nalaza i o ima sa e revizije Širina Neki follow-up pregledi suusko fokusirani nakonkretna pitanja Naprimjer nedavna revizija knjige potra ivanjajedne kompanije rezultirala je pre poruko da se struktura dospije a o avlja na jese no osnovi Pregled revizora u okviru daljeg pra enja t follow-up pregled revizora fokusirao se sa o nato da li je predlo eno klasi kovanje pre a datu u dospije a o avljeno i da li je upravao aviještenao to e Suprotno to e e usobnapovezanost nekih po slova je toliko velika da dalje pra enje follow-up)� vodi revizore u dijelove organizacije koji nisu dio u koje posluje su jekat revizije Takav slu a dogodio se kada je timrevizora predlo io ponovno pregovaranje o rasporedu pla anja ka atnim stopa a i planu isporuke sa dobavlja ima kompanije Pregled revizora u okviru daljeg pra enja odveo ih je u pravni sektor slu u za rad sakupcima skladište i sektor arketiga Dubina� O im pregleda u okviru daljeg pra enja tako e varirau zavisnosti od vrste i o ima ispitivanja jednog pitanja Pregled o e da uklju uje (� )� doku entaciju korektivni akcija i (� )� sprovo enje tih ak cija Pregledo i doku entacije i sprovo enjarevizori obavljaju dublji pregled od onoga koji bi obavljali da pregledaju sa o jedan dio Pretpostavimo naprimjer da sudvije revizije velikog ko unalnog preduze a obavljene otprilike u isto vrije e Rezultati jedne revizije doveli sudo preporuke dase rejoni pru anjausluga klasi kuju u izvještajima za upravupre a njihovo veli ini Druga revizija rezultirala je preporuko dase odre eni po slovi odr avanja vozilapreduze a o avljaju eš e POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
INTRENA REVIZIJA
Oba�revizorska�tim a�obavila�su� follow-up�(dalje� praćen je)�otprilike�šest�nedjelja�nakon�objavljivanja� svojih�izvještaja��Prvi�tim �je�sam o�tražio�uzorak�dokum en ta�i�objašnjen je�novog�form ata�koji�je�korišćen � u�izvještajim a�za�upravu��Drugi�tim �je�razgovarao�o� odgovoru�subjekta�revizije�telefonom ��a�zatim �je�obišao� vozni�park�da�vidi�kako�se�obavlja�posao��Takođe�su� pregledali�dokum entaciju�o�novim �politikam a��stan dardim a�i�proceduram a�voznog�parka��N jihovo�dalje� praćenje�išlo�je�više�u�dubinu�nego�pregled�prvog� tim a��Revizori�su�u�prvom �slučaju�pregledali�sam o� dokum en taciju�o�prom jen i��U�drugom �slučaju�revizori� su�pregledali�i�dokum en taciju�i�pratili�izvršenje��N e� m ožem o�definitivno�da�kažem o�da�je�dalje�praćenje�u� jednom �slučaju�efektivnije�od�drugog�pošto�su�oba�tim a� verifikovala�da�je�obavljen a�korektivn a�akcija� Šta�određuje�širinu�i�dubinu�procedura�daljeg� praćen ja�u�okviru�revizije?�K ao�i�kod�drugih�revizorskih�odluka�kojim a�se�bavi�ova�knjiga��rizik�je�glavn i� faktor�koji�određuje�prirodu�i�obim �daljeg�praćen ja�� Što�je�rizik�veći��vjerovatnije�je�da�će�procedure�daljeg� praćen ja�biti�obim nije��Tabela�u�nastavku�ilustruje� efekat�rizika�na�dalje�praćen je�u�okviru�četiri�revizije� o�kojim a�je�prethodno�bilo�riječi��Bez�diskusije�o�tom e� kako�su�rizici�iz�tabele�utvrđen i��posm atrajte�efekat� rizika�na�procedure�daljeg�praćen ja��U�oba�slučaja�u� kojim a�je�rizik�veliki�posao�daljeg�praćen ja�je�bio�obim niji�-�u�prvom �slučaju�širi��a�u�drugom �je�išao�više�u� dubinu��U�dva�slučaja�u�kojim a�je�rizik�relativno�m ali�� dalje�praćen je�je�bilo�m an je�obim no�-�u�prvom �slučaju� uže��a�u�drugom �se�išlo�m anje�u�dubinu��K od�svake� an alize�daljeg�praćenja�u�obzir�se�m oraju�uzeti�i�širina� i�dubina�
form i��Prim jer�� �ilustruje�kako�revizor�m ože�da�dokum entuje�upit�za�dalje�praćen je� Drugi�jednostavan�pristup�daljem �praćenju�jeste� da�se�zahtijeva�i�pregleda�pisani�odgovor�subjekta� revizije��U�takvim �odgovorim a�treba�da�stoji�koja�je� korektivna�akcija�preduzeta��ako�je�uopšte�preduzeta�� Ovakvi�pisan i�odgovori�se�razilikuju�po�form i��ali�su�često�u�obliku�obavještenja�izm eđu�kancelarija�upućen og� direktoru�interne�revizije�i�supervizoru�subjekta�revizije��Prim jer���ilustruje�kratak�m em orandum �direktora� službe�za�adm inistrativn e�poslove�društva�za�osiguranje��U�njem u�je�naveden�nalaz�i�preporuka�revizorskog� tim a�i�objašn java�se�odgovor�direktora��� Treća�vrsta�plan a�daljeg�praćenja�uključuje�pregled�na�licu�m jesta��M etode�pregleda�na�licu�m jesta� uključuju�razgovore��direktno�posm atranje�i�proučavanje�dokum en tacije�o�korektivnim �akcijam a��Revizori� dokum entuju�te�preglede�u�radnoj�dokum entaciji�i� njim a�potkrijepljuju�izvještaj�o�daljem �praćen ju� Prim jer���ilustruje�uzorak�kratkog�izvještaja�o� daljem �praćenju�za�reviziju�program a�obuke�zaposlenih� kod�proizvođača�elektronske�robe��U�ovom �izvještaju� navodi�se�njegova�svrha�i�ponavljaju�se�nalazi�i�preporuke� prethodne�revizije��U�njem u�su��takođe��navedene�preduzete�akcije��nalazi�daljeg�praćen ja�i��konačno��revizorova� ocjena�korektivnih�m jera��Iako�je�ovaj�uzorak�izvještaja�o� daljem �praćenju�kratak��on�ne�m ora�uvijek�da�bude�takav� i�čak�po�obim u�m ože�da�bude�približan�prvobitnom �izvještaju��posebno�kad�su�prvobitni�nalazi�ozbiljni� �� Prakti na razmatran a u vezi sa dalji praćenjem
Prethodna�diskusija�fokusirana�je�na�opšte�principe�kojim a�se�rukovode�procedure�daljeg�praćenja��Dva� � U izvještajima važna�praktična�pitanja�utiču�na�to�kako�se�ovi�principi� klasifikovati oblasti Mala Mala Mali Ograničeno prim jenjuju��To�su�(�)�vrijem e�i�(� )�uloge�koje�su�stvarusluga po veličini no�preu zeli�subjekti�revizije��izvršna�uprava�i�revizori�� � Proširiti procedure Srednja Velika Veliki Prošireno Proučim o�ih�ovim �redoslijedom � održavanja vozila Vrijeme��Odjeljenja�interne�revizije�su�gotovo� � Mjesečni pregled Srednja Mala Mali Ograničeno uvijek�pod�pritiskom �zbog�vrem ena��Planovi�i�budžedospijeća potraživanja ti�revizije�uvijek�pretpostavljaju�postojanje�idealnih� � Ponovno pregovaranje Srednja Velika Veliki Prošireno o dinamici plaćanja uslova�za�reviziju��Plan ovi�revizije�su�ponekad�suviše� optim istični��Zbog�toka�revizori�uvijek�nastoje�da�uraFoll ow-up�plan ovi� �G ornja�razm atranja�-�odnosno� de�što�više�posla�tokom �raspoloživog�vrem en a��a�procerizik�i�rezultirajuća�razm atranja�širine�i�dubine�-�vode� dure�daljeg�praćenja�su�često�pogodne�za�prečice��Iako� do�konkretnih�odluka�o�tom e�kako�će�tri�akcije�daljeg� ovakav�stav�m ože�im ati�negativan�efekat�na�funkciju� praćen ja�biti�obavljen e��Ove�odluke�se�zatim �reflektuju� revizije��ove�procedure�se�m ogu�plan irati��tako�da�ih�je� u�konkretnim �follow-up�planovim a� m oguće�obaviti�efikasno� N ajjednostavniji��najbrži�i�najjeftiniji�plan�daljeg� N ajgori�m ogući�slučaj�nastupa�kada�interni�repraćenja�jeste�da�se�subjekat�revizije�sam o�pita�koja�je� vizori�povrem eno�zanem are�dalje�praćen je�u�okviru� korektivn a�akcija�preduzeta��Ovo�se�m ože�obaviti�telerevizije��ponekad�zbog�hitnog�posla�na�drugom �m jestu�� fonom �ili�ličn o��U�ovakvim �slučajevim a�revizori�treba� Revizija�za�koju�nije�obavljen o�dalje�praćen je�nije�zavrda�priprem e�pisani�rezim e�odgovora�subjekta�revizišen a��Ovaj�posao�je�toliko�važan�da�većina�odjeljen ja�za� je��Iako�je�ovo�najjednostavniji�oblik�daljeg�praćen ja�� reviziju�uključuje�dalje�praćenje�kao�obavezan�korak�za� on��sam �po�sebi��m ožda�nije�prihvatljiv�u�slučajevim a� gotovo�svaku�reviziju�sa�značajnim �nalazim a��često�kao� velikog�rizika��Subjekti�revizije�obavljaju�korektivn u� dio�narednih�revizija��Uzalud�je�bila�redovna�revizija� aktivn ost�ozbiljnije�kada�se�zahtijeva�odgovor�u�pisan oj� bez�follow-up�revizije� P
k
vio
POREZNI SAVJETNIK
st
mart/ožujak 2018.
V er vatn ć ub ik
R k
F
w-u
��
INTRENA REVIZIJA
Primjer� � Pisani� rezime o upitu za dalje pra enje
Primjer � Pisani� odgovor� subjekta revizije
OBAVJ E ŠT E NJ E � ME MORANDUM
OBAVJ E ŠT E NJ E � ME MORANDUM
Dat
���� �������
Za��Evidenc Pet a�Pet vića� redsjedn a� adu ženo g� a� lo vanj Si Si a� ni a� enadžera� Link n�kadiše Slavi Slavi O db r� a�revi Bo rd�direko ra O �L
a�L ć�viš evi
Predm et��Raz go vo r� dal em raćenj a�Si Si em ni enadžera Link ln�kadiše� ve a� rep ru vješaj revi � � Preporuka iz� izvještaja o reviziji��Znaajan� ro eti eta� a� aliham a� kad šu e� raviln dat ran li eri an� e� rep ru da�kadiše�nab av eb an� ređ aj a� nač avanje� će�vak avk eri ati do kj datu kasfikac al ha�do avljača� vijek ajan a� Akcija daljeg pra enja i� odgovor� subjekta revizije� Ju tro am lefo no raz go varal g�Si ćem Rekao e�da�e�kadiše� ru nab av lo etirino va ređ aja�a� lježavanje� a�se� evš �� sp vo va� litika� e� aht eva�da�ve� avke� a� aliham a� du lježene� e�slagan a�Rekao e�da� avlja�nasu ne� ro vjere�edno edjeljno da� lise� eđ aj a� lježavan e� sti�N adalje�e� tvrdi da no nake� radni ka diša�da� alihe�ro raj em ati ni e� anje� nap ra�
P šo e� ro edu re�daljeg raćenja� nekad� gu atratignjavažo že e�raz etinas anje� revi ra�da� ri enj efikas e� eto de�Sljedeće� erni e� gu da� gnu da�e� rativriem e� reb a� reglede� viru daljeg� raćenja� �� Prat e�šo e� gu ćevi e� av revi e� �� Prije� egleda� vi daljeg� aćenja� egledaj e� sane� go vo e� a�vak veći alaz evi e� P ratne nfo rm re ri da apri ed� regledaj dgo vo re� eka�revi e� da� edu e�daljeg� aćenja� ere� a� ajveće� ro lem e�li tenc alne� ro lem e� Pre da do nta reki no ak a� an e�važne� alaz e� ��
Dat
� �� �� �����
Za�� ru rića direk ra�nterne�revi D aga D agić� vr g� edsjed Džem a�Džem ća� ler O d� Dži a�Dži ća�direk r�O djeljenja� a�adm ni rat vne� lo ve Pred et� Pro ena� li e�rasp djele� arada� ao dgo vo a� vješajrevi e� d��� �� ���� U� vješaj revi e�e� rep ru eno da�ekretari e�eko ra�vrate�neu ru ene�patne�ekve adro veko ru da h� no ru Trenu tn eko rs e� ekretari e�dielepatne� ek ve ap leni a� e� �� as va� vo g�rad g�dana�vak g� esec a� ali ad�ap lenini na�radn es g� les dm ra� la� d)� a�dan pate�pata� ekretari e�vra aj neu ru ene ek e�djelenj a� ate�gd e�h ap slen asnije� dižu Uvedena�e� ro ena� ak e� dgo vo rilo ah evu evi e� a�stu a� a�snagu �� �� ada�će�vi eu en ek vi do avljan adro ko ru �� �� Zvani no vješenje� em e� ašnjava� ro na lato leno �o e� ačeno na� glasne�ab le Zb g�nedavnih ač ajnih�gu aka� e� revi ri rili lu žb eni adu žen� a� late�e� lo tri tem no vi e�neu ru enih� ek va�a�fik vna� ap lena�i a) aše� djeljenje� e�vjesno treb e�a� ro eno Tak e�am aviešen da�e�vi e�do dat h ntr la ljeno rač no dstvu lata� da du no ti nu li ni �� Ne e� še� vl tidalj raćenj naajnih� av tan a� dgo vo ra� ekata� revi e)� �� O grani te�esto ve viru daljeg raćenja�na� nkretne� ene� ro le e�N a� ri er�nas ni rak d����� ro dajnih�ransa a� redo vlu revi e�e� az ao da�veli ro enat ac a� dređ ene�vrste� aht eva� ret eran veli ro do laz aka�ervi era�Svi vi aj aš e� ste� ar e� sto g� a� a� e�e� vo en Re ti no re ri ru ala�već do laz aka�ervi era�Z g� ga� evi ep li a�su ekat evi e� hvat da�e� vede� ro edu ra�den fik vanja� vih ac a� en da e� da se� e�sp e� apaPOREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
INTRENA REVIZIJA
P
er �� vješ aj dal em
aćen
V JE ŠTA J�O D L JE M�PR Ć E N JU Datu � � � � � � Subjekat revizije Centar za obuku zaposlenih Datum i v ešta a � � Odgovorni revizor Nela Nelovi viši revizor oso lja Lice odgovorno za dalje pra enje u okviru revizije Dragana Dragi enad er interne revizije ru iti Klari Klari Dejvisu Centar zao uku zaposlenih Nataši Nali potpredsjedniku zadu eno za ljudske resurse Suzani Suzi enad erki Centar zao uku zaposlenih Medisa Medi direktorki interna revizija J eleni J eli predsjedniku Od or za reviziju Tim internih revizora je o avio nalicu jesta pregled administrativnih politika kojimase regulišu aktivnosti Centraza obuku zaposlenih Ova pregled je o avljen kao jera daljeg pra enjada i se ocije nio odgovor centra naprethodni izvješta o reviziji kojimse preporu uju pro jene u veli ini o uci i ispitivanju odre enih grupa N alaz ep e� evi e� Revizija je utvrdila da se zna ajan ro zaposlenih na liniji za sklapanje posebno onih kojimaengleski nije aternji jezik šalje naponovnu obuku nakon što završe propisani kurs u ko paniji Izra unato je da trošak ponovne o uke zaposlenih uklju uju i ponavlja vi korekcija Procedure daljeg pra enjau okviru revizije ne i za tijevalepregled još slu ajno odabranih prodajnih transakcija Nakon implemen tacije noveprocedure revizori bi ograni ili testove natransakcije koje uklju ujusa o jednu vrstuku paca Ti testovi i uklju ivali nogo anji uzorak transakcijakoji i seispitivao negoranije Naravno prije uzimanjauzorka za dalje pra enjerevizori i utvrdili dali je utvr enaproceduraza eliminisanje pro le a Tako e sva pitanjakupcima u okviru daljegpra enjabi sefokusirala sa o nakonkretan pro le a nenaširi spektar pitanjakojasuprisutnau po etnim testovima
Pre te lo ge� prethodno dijelu ovogpo glavljanabrojali smo “idealne ulogeinternog revizora subjektarevizije i izvršneupraveu pogleduprocedura daljeg pra enjau okvirudate revizije Kaošto o eteda pretpostavite nogesituacije nisu idealne Razlike u ulo ga ai zahtjevima estosunejasne ili konfuzne Izvršna uprava naprimjer o dane prati proces daljeg pra e nja ve u jesto togao ekujeod revizoradapreuzmu svu odgovornostzadalje pra enje Takvoo ekivanje i stavilo POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
njeposla i škart u pogonu sa linijo za sklapanje ukupno i nosi gotovo � godišn e Revi ori su preporu ili anjegrupeu intenzivniji pojedina ni nadzor u prakti no seg entu kursa i stro i proces ocjenjivanja po završetkukursa O dgo r�Centra� lenih� Centar je uklju io u o uku po o nika instruktoraza po o grupa a nao uci iako veli ina grupa nije s anjena Centru ka u da se sa ovim po o niko o ezbje uje ve i individualni nadzor pose no zato što govori aternji jezik radnika nao uci kao i engleski Centar je tako e preradio procedure ispitivanja tako dapo završetku kursa polaznici prolaze te eljniju provjeru N alaz dal eg� aćenja�(f ll w alaz )� Revizori su pregledali i veri kovali izmjeneuvedene u Centar za obuku zaposlenih Rukovodilac pogona sa linijo za sklapanje potvr uje da polaznici koji sevra aju narad u pogon nakon o uke posao o av ljaju nogo bolje i daniko nije zahtijevao ponovnu obuku Troškovi uvedenih pro jenasu sljede i Zarada po o nika instruktora (godišnja) Naknade apos eni a itd Novi ispiti (honorar konsultanta)
� � �
O ena�dal eg� aćenja�(f ll w ena)� Naš zaklju ak je dasu korektivne jere zadovolja vaju e i da je njima eliminisan uo eni pro le neodgovaraju i teret narevizore koji bi takopostali uklju eni u proces odlu ivanja Ako se izvršnaupravane uklju i su jekat revizijese o dane e osje ati o ave znimdauradi ilo štakao odgovor narevizijui u to slu aju efektivnostrevizije o e biti opasno u anjena Isto tako ukoliko subjekat revizije neinformiše do ro revizore i nesara uje u procedura a daljeg pra enja revizorima je teško da planiraju i o avljaju efektivne i e kasne pregledeu okviru daljeg pra e nja Ako izvršnaupravazane ari svoje obaveze i ako subjekat revizije odbijedasara uje u procesu daljeg pra enja adekvatan pregled za revizore o e da ude ne ogu Ako revizori zane are svoju odgovaraju u ulogu u procesu daljeg pra enja ukupnaefektivnost funkcije revizije o e da ude ugro ena Najefektivnija etodabavljenja ovim problemima je uvo enjepisanihpolitika kojima se rukovodi funk cijainterne revizije u organizaciji politika a treba navesti uloge subjekatarevizije i izvršneuprave kao i uloge revizorau procesu daljeg pra enja Iako ve ina revizorski politika kojeseodnosenadalje pra enjene uklju uje sve ove propisane uloge uvo enje ovih politika o e daolakša ova va an aspekt procesa revizije ��
INTRENA REVIZIJA
Kada�konkretne�uloge�koje�se�odnose�na�procedure� daljeg�praćenja�nisu�uključene�u�dio�o�daljem�praćenju�� često�se�opšti�opis�tih�uloga�nalazi�u�nekom�drugom� dijelu�teksta�o�politikama��Ovaj�opšti�opis�može�da�bude� adekvatan�u�smislu�ukazivanja�na�konkretnije�uloge�u� procesu�pregleda�u�okviru�daljeg�praćenja� � Politike� da eg� praćen a u okviru revizije
Iako�se�mogu�donekle�razlikovati��odredbe�politika� o�daljem�praćenju�mogu�imati�karakteristike�koje�su� slične�sljedećim� �� Dalje�praćenje�u�okviru�revizije�se�zahtijeva�za�sve� revizije�u�kojima�je�izviješteno�o�odstupanjima� �� Internim�revizorima�su�data�ovlašćena�i�povjerena� im�je�odgovornost�da�ocijene�efektivnost�korektivnih�akcija� �� Pregledi�u�okviru�daljeg�praćenja�treba�da�budu� adekvatno�dokumentovani�i�da�uključe�(�)�odgo vor�subjekta�revizije�u�pisanoj�formi�i�(�)�izvještaj� o�daljem�praćenju�koji�je�sačinio�sektor�interne� revizije��a�koji�se�bavi�glavnim�problemima� �� Navedene�su�uloge�i�odgovornost�za�dalje�praćenje� za�revizore��subjekte�revizije�i�izvršnu�upravu��Ove� uloge�i�odgovornosti�treba�konkretno�navesti�za� dalje�praćenje�ili�bar�treba�da�budu�očigledne�u� okviru�opisa�opštijih�uloga�i�odgovornosti�u�drugim�dijelovima�politika�interne�revizije� �� Politike�su�u�pisanoj�formi� � � U�politici�daljeg�praćenja�navodi�se�posvećenost� izvršne�uprave�principu�daljeg�praćenja� �� U�politici�se�navodi�kome�subjekat�revizije�šalje� odgovor�i�kome�se�upućuju�izvještaji�o�daljem� praćenju� �� Izjava�o�politici�se�upućuje�svim�izvršnim�direktorima�u�upravi��i�operativnim�i�onima�zaduženim� za�osoblje� �� Izjava�je�takva�da�je�moguće�jasno�identifikovati� da�ona�dolazi�sa�najvišeg�nivoa�u�organizaciji� ��� U�izjavi�se�navodi�da�subjekat�revizije�odgovara� na�nalaze�i�preporuke�revizije�u�pisanoj�formi�u� datom�roku� ��� U�politici�se�sugeriše�format�odgovora� Politika�o�odgovoru�na�reviziju�je�takva�da�prethodno�opisano�može�da�pomogne�u�maksimiziranju� efektivnosti�funkcije�interne�revizije��Primjer���ilustru je�izjavu�o�politici�daljeg�praćenja�koja�uključuje�gornje� karakteristike� � Dodatni k u za usp eh da eg� praćen a
Tri�dodatna�seta�smjernica�mogu�da�pomognu� jačanju�efektivnosti�daljeg�praćenja��Oni�su�sljedeći� �� Pravljenje�razlike�između�odgovora�subjekta�revizije�na�simptome�i�odgovora�na�uzroke� �� Smjernice�za�dokumentovanje�pregleda�u�okviru� daljeg�praćenja� �� Smjernice�za�odbijanje�korektivnih�mjera�subjekta� revizije� ��
P
er �� l str ac a� l e� al eg� aćenja� vi evi a�
vo di e� vih se
Bord�direktora�je�odobrio�sljedeću�politiku� koja�se�odnosi�na�revizije�sektora�za�internu�reviziju�i�odgovornost�za�dalje�praćenje�u�okviru�date� revizije��Tražimo�vašu�punu�podršku� O dgo vo no a�dal e� aćenje� Rukovodilac�jedinice�na�kojoj�se�obavlja�revizija�je�obavezan�da�napiše�odgovor�na�izvještaj�i�da�implementira�odgovarajuću�korektivnu�akciju�onda�kada� je�potrebna��Odgovore�treba�pripremiti�i�poslati� u�roku�od�� ��dana�od�prijema�izvještaja��Odgo vor�koji�je�sačinio�rukovodilac�uz�pomoć�osoblja� treba�da�uključi� a) Sinopsis�svrhe�revizije� b) Komentar�svrhe�revizije�(slaganje�ili�neslaganje)� c) Akcija�koju�treba�preduzeti��Ako�se�ne�preduzima��zašto�ne� d) Vrijeme�kada�će�akcija�biti�preduzeta�ako�se� preduzima� e) Osoba�odgovorna�za�implementaciju�ako�se� implementira�
Slanj rm lno g� dg ra� Odgovori�se� upućuju�izvršnim�rukovodiocima�kojima�subjekat�revizije�podnosi�izvještaje��Upućuje�se�onima� kojima�je�upućen�i�izvještaj�o�reviziji�i�jedan� primjerak�sektoru�interne�revizije� O c ena� ek vne�ak e� Obaveza�sektora� interne�revizije�je�da�da�ocjenu�korektivne�akcije� kako�bi�se�utvrdila�njena�efektivnost��Ovaj�sektor� je�odgovoran�i�za�izvještavanje�u�pisanoj�formi� o�rezultatima�daljeg�praćenja�upravi�jedinice�na� kojoj�se�obavlja�revizija��izvršnoj�upravi�kojoj� uprava�jedinice�na�kojoj�se�obavlja�revizija�šalje� izvještaj�i�odboru�za�reviziju�borda�direktora� O lakšavanje� avljanja�dal eg� esa� Uprava�jedinice�koja�je�predmet�revizije�mora�da� olakša�dalje�praćenje�sarađujući�sa�internim�re vizorima�tako�što�im�daje�pristup�dokumentima�� objektima��osoblju�i�operacijama��koji�je�potreban� za�obavljanje�pregleda��Izvršni�rukovodioci�su� odgovorni�za�stavljanje�na�raspolaganje�potrebnih� resursa�da�bi�se�obavilo�odgovarajuće�dalje�praćenje�i�da�bi�se�ohrabrila�adekvatna�administrativna� nezavisnost�kako�bi�zadržali�objektivnost�tokom� daljeg�praćenja��Sektor�interne�revizije�je�odgo voran�za�odgovarajuće�obavještavanje�subjekta� revizije�o�daljem�praćenju�na�način�kojim�se�neće� nepotrebno�poremetiti�rad�kompanije� O dlu vanje� Kod�primarne�revizije�sva�odgovornost�u�odlučivanju�koja�se�odnosi�na�nalaze� daljeg�praćenja�leži�isključivo�na�poslovnom�i� izvršnom�menadžmentu� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
INTRENA REVIZIJA
Simptomi�u�odnosu�na�uzroke��Pogledajte�sljedeće� pasuse�iz�izvještaja�o�reviziji� Postoji stalno kašnjenje od tri do etiri jeseca u usaglašavanju u sektoru ankovnih ra una Ra un Security� Comercia anke nije usaglašen otkad je otvoren prije jeseci Uz to usaglašavanja sa dr e nogo rojnezastarjele stavke za usaglašavanje i ekove u opticaju-� neke stare godinu dana ili više Interna kontrola je ozbiljno osla ljena kada ankovni ra uni nisu pro ptno usaglašeni i kada segreške ne ispravljaju odmah Predla e o da izvodi anke udu usaglašeni u roku od radnih dana od prije a Nadaljepre poru uje o da sve greške udu ispravljene odmah po otkrivanju a da sve zastarjele stavke udu ispitane i realizovane
Izvještaj�subjekta�revizije�je�stigao�u�mjesecu�nakon�završnog�sastanka��Dio�odgovora�koji�se�odnosi�na� gornju�situaciju�glasi� Svjesni s o ove situacije Naš slu enik zadu en za o ra un radi na usaglašavanjima kako i pro lembio riješen
Revizori�treba�da�vode�računa�o�toj�razlici�između� simptoma�i�uzroka��kao�i�kako�subjekat�revizije�planira� da�se�bavi�uzrocima��a�ne�samo�simptomima��U�primjeru�� �navodi�se�nekoliko�simptoma�sa�mogućim�uzrocima�kako�bi�se�ilustrovalo�njihovo�diferenciranje�
P
er���P eđenje� SIMPTOMI
a� MOGUĆI�UZROCI
Gubitak�popusta� na�kupovinu
Spor�pregled�i�obrada� faktura
Loš�kvalitet�proizvoda
Neadekvatne�procedure� kontrole
Razlike�između�količina�za�ot- Loša�koordinacija�između� premu�i�količina�na�fakturama� računovodstva�i�otpreme kupaca Neuobičajeno�dugo�vrijeme� tokom�koga�mašine�ne�rade Nezadovoljstvo�zaposlenih� i�njihov�veliki�promet�i�sa� time�povezan�veliki�procenat� angažmana�novog�osoblja�i� troškovi�obuke
Neadekvatno�održavanje
Relativno�niske�nadnice
Nažalost��revizori�su�u�ovom�slučaju�prihvatili�odgovor�bez�daljeg�praćenja��Druga�revizija�obavljena���� mjeseci�kasnije�utvrdila�je�u�osnovi�iste�uslove� Među�više�nedostataka�u�odgovoru�subjekta�revizi je�u�ovom�slučaju�je�i�taj�da�se�on�ne�bavi�uzrokom� problema��Sljedeći�odgovor�bi�bio�mnogo�cjelishodniji�
Smjernice�za�dokumentaciju�daljeg�praćenja�� Generalno�dva�izvora�obezbjeđuju�dokumentaciju�o�daljem�praćenju��Revizori�sačinjavaju�svoju�dokumentaciju��uključujući�korespondenciju�i�druga�obavještenja� u�kojima�se�navode�priroda�pregleda�i�njegovi�rezultati�� Subjekti�revizije��takođe��sačinjavaju�dokumentaciju� Sektorska uprava je utvrdila politiku pokojoj svi formi�pisanih�odgovora�na�reviziju��uključujući�opise� ankovni izvodi oraju da udu usaglašeni u roku predloženih�akcija�i�korektivne�akcije�koje�se�obično� od radnih dana od datu a prije a Ra uno preduzimaju�da�bi�se�riješili�problemi�identifikovani�u� vodstvene procedure su tako e imple entirane izvještaju�o�reviziji��Generalno��dokumentacija�daljeg� tako da slu enik zadu en za o ra un prima praćenja�se�prilaže�uz�radnu�dokumentaciju��a�izvještaj� izvod direktno od slu enika zadu enog za poštu o�daljem�praćenju�se�prilaže�uz�originalni�izvještaj�o� Slu enik za o ra un je zatimodgovoranza sva reviziji� usaglašavanja Po završetku ona oraju iti odo Dokumenti�uključeni�u�radnu�dokumentaciju� rena od strane po o nika kontrolora sektora koji mogu�da�uključe�sljedeće� pregleda svekalkulacije i provjerava datu izvoda �� Kopije�poslatih�dopisa�o�izvještaju�o�reviziji� radi uvjeravanja o pro ptno usaglašavanju �� Korespondenciju�o�pitanjima�iz�izvještaja�o�reviziji� Sve greške oraju se od ahispraviti Slu enik �� Obavještenja�memorandume�u�kojima�se�sumirazadu en za o ra un je odgovoran za daljepra e ju�sastanci�o�daljem�praćenju��telefonski�razgovonje svih neuo i ajeno zastarjelih stavki kako i se ri��pregledi�dokumenata��kalkulacije�itd� utvrdio razlog nji ovog kašnjenja Sva usaglašava�� Dopisi�i�obavještenja�od�subjekta�revizije�kao�odnja seevidentiraju sa kopijama ankovnih izvoda govor�na�izvještaj�o�reviziji� hronološkim redo �� Korespondencija�upućena�subjektu�revizije�u�kojoj� Planirano je da ova nova politika zajedno sa se�navodi�mišljenje�revizora�u�vezi�sa�planiranim� prate im ra unovodstvenim procedurama stupi na korektivnim�akcijama� snagu � � � � � � � godine � � Kopija�planova�subjekta�revizije�o�korektivnim� Napominjemo�da�se�u�alternativnom�odgovoru� akcijama� navodi�ne�samo�da�su�korektivne�mjere�sprovedene� �� Dopisi�i�obavještenja�poslati�subjektu�revizije�koji� već�i�koje�akcije�su�preduzete�da�bi�se�eliminisao�uzrok� sadrže�izvještaj�o�daljem�praćenju�i�izražavaju� problema�i�kada�mjere�stupaju�na�snagu� slaganje�ili�neslaganje�sa�preduzetim�mjerama� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
��
INTRENA REVIZIJA
N aravn o��ne�m ora�se�sačinjavati�sva�navedena�dokum en tacija�za�svako�dalje�praćen je��Različiti�pregledi� će�zahtijevati�različitu�količinu�i�vrste�dokum entacije�� Ipak��treba�im ati�na�um u�da�je�dobra�dokum en tacija� ključna�za�efektivn o�dalje�praćenje� N a�uspjeh�ovih�pregleda��takođe��utiče�to�kako� se�dokum entacija�sačinjena�tokom �daljeg�praćenja� distribuira��K ljučn o�je�da�se�odgovori�subjekta�revizije� sa�konačnim �odlukam a�i�korektivnim �akcijam a�upućuju�i�revizorim a�i�izvršnoj�upravi��posebno�kada�se�radi� o�kontroverznim �nalazim a��Važn o�je�da�se�izvještaj� o�daljem �praćenju�upućuje�prim aocim a�prvobitnog� izvještaja�o�reviziji��Takva�kom unikacija�obezbjeđuje� da�kom pletan�pregled�revizije�bude�dostupan�različitim � zainteresovanim �stranam a� Ipak��nije�toliko�važno�da�sva�ona�lica�koja�su�dobila� prvobitni�izvještaj�o�reviziji�dobiju�i�svaki�pojedinačni� dokum ent�iz�evidencije�o�daljem �praćenju��Većina�tih� inform acija�su�opšte�i�predstavljaju�dio�procesa�dogovaranja�prije�preduzim an ja�akcija��N eposredni�nadređeni� subjekt�revizije�u�organ izaciji�obično�dobija�koresponden ciju�izm eđu�revizora�i�subjekta�revizije�kako�bi�bio� dobro�inform isan�o�procesu�pregleda��Ostala�lica�uključena�u�prvobitnu�distribuciju�izvještaja�o�reviziji�obično� ne�treba�da�budu�uključena�u�tako�pom no�posm atranje�� ali�treba�da�dobiju�konačne�odgovore�rukovodstva�subjekta�revizije�i�konačan �izvještaj�od�revizora� Odbijanje odgovora subjekta revizije ��Revizori� i�subjekat�revizije��čak�i�uz�pom oć�izvršne�uprave��ne� m ogu�uvijek�da�se�dogovore�o�korektivn im �m jeram a�� Cilj�revizora�u�takvim �situacijam a�je�da�uvidi�razlike�u� m išljenju�još�dok�održava�radni�odnos�sa�subjektom �revizije�i�sa�izvršnom �upravom ��N ekoliko�sm jernica�m ože� da�pom ogne�u�ostvaren ju�ovog�dvostrukog�cilja� �� Revizori�ne�sm iju�silom �da�nam eću�upravi�svoje� preferencije� � � Revizori�m oraju�da�fokusiraju�svoju�pažnju�na� ciljeve�i�principe�kontrole�i�da�om oguće�upravi�da� odabere�jednu�od�prihvatljivih�alternativa� �� Revizori�m oraju�da�izbjegavaju�preuzim anje�odgovornosti�za�korektivnu�akciju� �� Revizori�treba�da�izbjegavaju�preuzim anje�uloge� inspektora��regulatora��policajca�ili�davaoca�odobrenja�čija�se�saglasnost�m ora�dobiti�prije�preu zim an ja�akcije��Uprava�im a�ovlašćen je�da�odlučuje�� Revizori�treba�da�pregledaju��ocjen juju��savjetuju�i� izvještavaju� �� Revizori�treba�unaprijed�da�odluče�koji�su�nedostaci�najkritičniji�i�da�pokušaju�da�se�dogovore�o� plan ovim a�djelovanja�sa�subjektom �revizije�prije� objavljivanja�izvještaja�o�reviziji� �� Revizori�nikada�ne�treba�da�napadaju�pojedince�u� svojim �izvještajim a��Oni�treba�da�ocjenjuju�odluke� i�akcije� �� Revizori�ne�treba�da�budu�em otivno�uključeni�u� neslagan je�sa�subjektom �revizije� �� Revizori�treba�konkretno�da�navedu�u�pisanoj� form i�u�slučaju�odbijan ja�zašto�sm atraju�da�je�odgovor�subjekta�revizije�m anjkav�i�koji�su�konkretni� ��
ciljevi�kontrole�ugroženi��Ove�inform acije�treba� da�se�u�najvećoj�m ogućoj�m jeri�oslan jaju�sam o�na� činjen ice��Treba�izbjegavati�em otivn e�form ulacije� Pridržavan jem �ovih�sm jernica��posebno�u�kontroverznim �situacijam a��profesionalni�stav�revizora�će� biti�uvjerljiviji��čim e�će�se�m aksim izirati�ukupna�korist� za�organizaciju��Važno�je�da�revizor�i�subjekat�revizije� m ogu�da�prepoznaju�razlike�u�profesionalnom �prosuđivan ju��a�da�ne�ugroze�njihov�odnos� Revizori�su�u�poziciji�da�obave�nezavisan�i�objektivan�pregled�i�da�daju�nezavisnu�i�objektivn u�ocjen u�� Funkcija�izvještavan ja�o�reviziji�i�daljem �praćenju�treba� da�predstavi�(�)�rezultate�pregleda�(sa�zaključcim a�i�preporukam a�revizora)�i�(� )�odgovore�rukovodstva�subjekta� revizije�(uključujući�i�očigledna�neslagan ja)��Rješavanje� suprotnosti�u�m išljen ju�izm eđu�subjekta�revizije�i�revizora�je�gotovo�uvijek�odgovornost�donosilaca�odluka�na� izvršnom �nivou�i�rukovodstva�subjekta�revizije� ���M et
lo
a� vrđ van a�stat sa� rep ru
Svaka�funkcija�interne�revizije�će�ustan oviti�vrste� statusa�nalaza��odnosno�preporuke��da�li�je�preporuka� im plem en tirana��da�li�je�proces�im plem en tacije�u�toku� ili�se�još�nije�počelo�sa�im plem en tacijom �preporuke��U� ovakvoj�gradaciji�uprava�subjekta�revizije�m ora�da�odgovori�na�svaki��nalaz�koristeći�sistem �za�status�sa�skalom �od�tri�nivoa��Pored�ova�najčešće�tri�statusa�m ogu� se�ustanoviti�još�neki�statusi�u�skladu�sa�tabelom ��� Tabela ��
Ocjena�statusa�nalaza�u�daljem�prać enju
Stanjekorektivne aktivnosti
Status preporuke
Opis
Nije započeta � Otvoreno beznačajan napredak
Još nije započeta nikakva akcija� Subjekat revizije je sačinio neformalne planove�
Započeto planiranje
Sačinjeni su zvanični planoviza organizacione promjene i odobreni su od strane odgovarajućeg nivoa uprave subjekta revizije�Započeto je angažovanje osoblja � započeta je obuka�
Otvoreno
Utoku je - djelimična Djelimično implementacija zaključeno
Preporuke se primjenjuju i integrisane su u neke dijelove organizacije�a neki rezultati su dokumentovani�
Obavljeno - potpuna Zaključeno implementacija
Preporuke se primjenjuju kako je planirano i potpuno funkcionišu u svim navedenim oblastima � funkcijama subjekta revizije�
Preporuka više ne važi
Preporuka je zastarjela pošto kontrola više nije potrebna (promjene politika� sistema�proceduraitd)�
Zaključeno
Sve�nalaze��odnosno�preporuke�treba�ocjenjivan ti� sa�skalom �koja�je�sadržana�u�politici�praćen ja�preporuka��N je�se�m oraju�pridržavati�i�interni�revizori�i� subjekti�koji�su�bili�reviziran i� Statusi�se�uspostavljaju�uglavnom �ocjen om �kontrola��da�li�su�one�uspostavljen e��da�li�su�adekvan te� i�efikasn e��ili�su�m ožda�bili�suvišne��pa�ih�je�trebalo� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
INTRENA REVIZIJA
uklont lontii Da Dak kle rad radi se o slu ajev jevima ima kada tre a tre a potvrdit rditii da je nala zat zatvoren ren (zak (zaklju en)� Nala Nala se o e sma smatrati trati “zaklju “zaklju enim sa o kada kadapo posstoje toje sljede sljede i uslov lovi (u zav zavisn isnosti od vrst rste nalaza laza)�)� • U s u a u neuspješn og� og�fun kci onisan ja�kont ja�kont r ole subje subjeka katt revizije revizije je nave naveo o dako da kont ntrola rola sada sadafu funk nk cioniš cioniše e i dost dosta avio je rezult rezulta at (stva (stvarne)� rne)� poslo poslovn vne e situa situacije u kojoj kojoj kont kontrola rolafu funk nkcion cioniše iše • U slu ajev jevima ima nepostojan subjeka katt nepostojan ja�kont ja�kont r ole subje revizije revizije je dost dosta avio a uriranu riranu proce procedu duru ru koja koja dokum dokumen entu tuje je postoja postojanje nje kontrole kontrole i cjelishodno cjelishodnost st (e kasno snost pro projek jekta)� ta)� Nada Nadalje lje su jek jekat revi revizije zije je dost dosta avio rezult rezulta at (stva (stvarne)� rne)� poslo poslovn vne e situa situacije u kojoj kojoj kontro kontrola la funkcion funkcioniše iše • U s u a u suvi šne�kont šne�kont r ole subje subjek kat revizije revizije je nave naveo o daje da je kontr ontrola olae eliminis liminisa anaiz na iz siste siste a inte interne rne kontro ntrole le i posl poslo ovne vne jed jedinice inice u kojo je ila oba obavljena vljena revizija revizija � ��Metode praćenja izvršenja preporuka
ranijim ranijim sta standa ndardim rdima a inte internere rne revizije vizije pravila pravilase se konfu nfuzija oko na inau ina ustano tanovl vlja jav vanjada nja dali li je pro propo ruk ruka impl imple e entira ntirana naili ili nije I zbo zbor etode todepr pra a enja tre tre a da se zas zasniva niva nara na racio ciona naliza lizaciji ciji zna zna aja nala nalaza za i troš roškova pra enja nja I ako o e iti iti više iše etoda pra enja spro sprov vo enjapr nja pre eporuk ruka odno dnosno nala nalaza za revi revizije zije ali u prak raksi se na eš e korist riste dvije etode u zav zavisno isnossti od toga togada dali li infor infor aciju o statu tatusu su prepo preporu ruke keda daje je ruko ruko vod vodilac ilac reviz revizira irano nog g su jek jektaili ta ili to ini inte interni rni reviz revizor or Ako Ako to ini ini int interni rni revizo izor on to o e da izv izvede na više više na ina a dvasu va su najza najzasstupl tuplje jenija nija � Posta Postavljanje vljanje zaht zahtjev jeva a rukov rukovod odiocu iocu revizira revizirano nog g subje subjek ktada ta dado dost sta avi pis eni sta status tus i izvješt izvješta ao implem impleme enta ntaciji prepo preporuk ruka a revizije revizije Follow-up aktivnosti od strane lica kome je povjeren proces)� � Vrše Vršenje nje follo follow w -up reviz revizija ija u revi revizira zirano no su jek jektu (Follow -up aktivnosti od strane mda st rane revizora)� s timda ovdje ima ima i pristu ristup p dase da sere reviz vizo or fok fokusira sira naa na ana lizu sa o nek nekih viso visok kih rizika rizika Fokusirana analiza naknadnih aktivnosti od strane revizora
Mo e da se rad radi jed jedna ili drug ruga etoda ali na e š i je slu a da se one ko inu inuju odnosno u zav zavisn isnosti od rizika rizika nala nalaza za prim primje jenju njuju ju sei se i prva prvaii drug ruga eto da Po prav ravilu prva rva etoda se uvijek ijek primje rimjen njuje juje a druga drugapre pre a potre potrebi bi koju koju procjen procjenjuje juje funk funkcija cija interne interne revi revizije zije Pore Pored d po enutih nutih etod toda u princ principu ipu inte interni rev revizori izori uvijek ijek kada do u u nared rednu rev reviziju iziju prvo rvo treba trebada dapre pregle gleda daju ju dasu da su primijenje primijenjene ne prepo preporuk ruke e iz pret ret odne rev revizije izije Ovo i ustvari ilap ila prov rovjera jera izvješt izvješta aja o rea realizaciji lizaciji prepo preporu ruk ka kojeg ojeg je ve dos dostavio tavio revizira revizirani ni subje subjeka katt Ovim Ovim navo navo enje glavn glavnih ih vrst vrsta a daljeg daljegpra pra enjanis nja nisu u iscrplje iscrpljene ne sve etode todeda dalje ljeg g pra enja nja (follo (followw-u upa)� Za vrše vršenje followfollow-up up revizija revizija funk funkcija cija inte interne revi revizije zije u godišn dišnje je planu lanu tre tre a daa da anga nga uje odre dre e ni proce procena natt vre ena ovjek vjek-da -dana na mandays)� u uku pnom pnomgo godiš dišnje nje bud bud etu Pregle Pregledi di na� na �l i cu�mj cu�mj esta su POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
anje stru struk kturisa turisani ni nego nego uobi uobi ajeni jeni poslo poslovi vi revizije revizije Naprim Na primje jerr ne a zaht zahtje jeva vaza za sast sasta ankom nkomna napo po etku posla O im poslov lova daljeg ljeg pra enja je ogran rani en nana na nala laze ze uklju eneu ne u prvob rvobit itni ni izvje izvješšta o reviz reviziji iji Vrije Vrije e utroš rošeno na dalje pra enje nje ne tre a da pre e ovjek jek-da -dana dodije ijelje ljenih u prvo rvo itn itno poslu jer jer sete se test stira iranje nje oba obavljas vlja sa o za nala nalaze ze koji koji su sadr sadr a ni u pre pretho thodno izvje izvješštaju taju Da i follo follow w -up revi revizija zija ila efek fektivna tivnaii e kasna sna najb najbo olje je da je o avlja vljaju ju oni revi revizo zori ri koji su vršili ršili prvo prvo itnu itnu rev reviziju supro protno tno drug drugii revizo revizori ri bi utro utrošili šili više više vre enasa na sau upozna poznava va nje sare sa rezu zulta ltatim tima a preth prethod odne ne revizije revizije Cilje Cilj evi svak vakog posla daljeg ljeg pra enja nja su sljed ljede i • Koje je kora korak ke uprava pravaob obla lassti u kojo seob se oba avlja revizija revizija pre preuze uzela dabi da bi došlo došlo do potre potrebn bnih ih pobo poboljljšanja? • U kojo jeri jeri o las last u kojo se o avlja revi revizija zija ostva ostvaruje ruje napre napreda dak k u tim naporim naporima a? Nakra Na kraju ju sva svakefo ke followllow-up upre revizije vizije inte interni revizo revizorr tre trebada ba daizd izda a reviz revizor orsk skii izvje izvješt šta a Obi Obi nose no seta ta izvje izvješt šta a bazira bazira napre na preth thod odno no I zvješt zvješta aju revizije revizije sa o seu se u njega njega unosi nosi tre trenutn nutno o stanje tanjena nala laza za-�-� da li je kore orektivna tivnaa akcija o avljen ljena i da li dajere je rezu zult lta ate Sve Sve ovo tre a da se a urira rira u azi poda podata tak ka o nala nalazim zima a kojaje oja je sa injena injenao odma dma poslije poslije izdava izdavanja njako kona na nog nog revizorsk revizorskog ogizvješ izvješta taja ja dalje dalje izlaga izlaganju nju nave navede dena nadv dva a etoda toda e biti biti prika prikaza zana nau u tri prist pristup upa a sanjih sa njihov ovim im dobr dobrim im i lošim lošim stran strana a a za sva svaki pristup pristup pona ponaoso � � �Zaključak
Kod revizije revizije zasn zasno ovane vane naup na upra ravlja vljanju nju rizikom rizikom onito onitoring ring i nakn nakna adne dne aktivno tivnost stii su jedn jedna ako va neka ne kao o i prvob prvobitn itna a revizija revizija Ove Ove aktivno tivnost stii daju daju uvje uvjera rava vanje nje da su razl razlik ike e izme izme u tren renutnih i eljen ljenih ogu nosti upravlja pravljanja njarizik rizikom om ustva stvari ri efek fektivno tivno eliminis liminisa ane Post Postoje ojetri tri uobi uobi ajena jenapris pristu tupa pafo followllow-u up aktivno tivnost stim ima a (follow (follow -up aktivno tivnost st koju koju oba obavljalice vlja lice koje je ona ona povje povjere rena na followfollow-u up revizija revizijaod od revizo revizora ra i fok fokusira usirana na analiza naliza follo follow w -up aktivn tivno osti od rev revizora izora)�)� i sve one ogu da pru e dokaze o to e da li su te korek rektivn ivne aktivno ktivnost stii blago blagovre vre eno implem impleme entiran ntirane e Me utim utim foku fokusira sirana naa analiza naliza followfollow-u up aktivno tivnost stii od revizo revizora ra je o i no naje najefe fek ktivni tivnija ja kadaje da je rije o reviz reviziji iji zas zasnov novano naup na upra ravlja vljanju nju riziko jer • se foku fokusira sirasa sa o naklju na klju nest ne sta avke vke aktivno tivnost stii • obe obezbje zbje uje eš e i doslje dosljed dnijena nije nak knadn nadne e aktivno tivnost stii • pru a blago blagovre vre eniju inte interakc rakciju iju salicim sa licima a kojima ojima je povje povjere ren n proce process i aktivno tivnosst kada kadaje je potre potrebn bno o oba obaviti viti odi odi kacije kacije aktivno tivnost stii zasn zasno ovane vanena napr proojena a u poslova poslovanju nju Be o zira ziran na to koji se pris ristup koris risti va no je doku doku entova ntovati ti predm predmen enti ti pristu pristup p kod kod follow follow up aktivktivnos nosti Matr Matrica ica onit onito oring ringa i follo follow w -up aktivno tivnossti o e sek se korist oristiti iti za doku doku ento ntovanje vanje (� )� prvob prvobitn itnog og nala nalaza za (� )� dokaza do ijeni ijeni toko follo followw-u up aktivn ivnosti i (� )� zak zaklju ak revi revizo zora ra u vezi sa time time kolik oliko o je impl imple e enta nta cija aktivno ktivnost stii dovo dovoljna ljna
GODINA
ZAJ EDN EDNIČ IČ KOG SP SPJJ EH EHA A
����� �� godina zajednič kog uspjeha
����� u samo jednoj godini organizirali smo ��� edukacija
����� Porezni savjetnik najtiraž niji struč ni č asopis u BiH
����� pruž ali ����� profesionalnih savjeta
����� And so it beg b eg ins��� ins���
w w w�rev ico n�info
PITAJ REVICON
Rev R evic iconov onov
S a v jet jetod oda a v ni s erv is za pretplatnike Člano �� �� to g�ak g� ak na�e� na�e� ro ano da� va go vo r� ra� ti PITAN PIT ANJJ E� F a� Saraj Sarajeva�želi san f ao a�sadrži sadr ži�� sli den a� e� a�edo a� edo vvrstu vrstu ač vr en a� slo va� no lo vanj vanj N a� e�nač n� no naknade� a� vršeni ao že� ak ri avi ? U li su sp en aveden lo vi li želie� želi e�da�angažu ete� ODGOVOR Fo rm lno nem tdenta� dent a�na� vajnač vajnač n� rate� rat e�ga nje�da�e� da� e�akj akj go vo r� radu a� ri avi P rez ravi em tu dento dento M eđ ti tu dent� dent� ras a�JS- ����� laćati laćati eb ni e�na�redo vno lo vanj vanj do rino rino lu aj vrede� vrede�na�radu ran�e� ran�e�na� no dravs dravstve tveno no li ro fes nalne� lesti eseč eseč gu ranje� no vu njeg vo g� no no d�� K M atu a� ao redo vno g� denta) dent a) e� N aravno aravno to gu no t� tu njem radni radni dno angaž angaž ana go vo ru djel al tao �i ni rani rani no am a� nkretne� retn e� lo ve ra radu radu To na lo da aj arakeri arak eri e�edn e�edn rat g� e� n� asni asniva vanj njem em radno g� dno a� sla� ela a� e� a� slo ve� rao dj viti tem eaj arakeri arak eri e� lo va�rad no dravs dravstve tveno no ranj no g� esta� esta� no vu tatu a�redo vno tu denta� a�am a� am gu ti tat redo vUm anje anjenje nje naknad e za p re revoz voz no tu denta� denta� Dr givi givid�angaž ana� denta� dent a� na posao i sa posla e�na�red vno lo vanj e� PITAN PIT ANJJ E� Rad r� rivre rivre ni vre stvar e� ani lo vi a� da�e� da�e� lanu lanu vo na�nak adu a� revo na� ao �� � Zak a� radu “Sl� vi e� a� la�e� la�e� edn g� esec esec a� FBiH”� BiH”� ro �� ��� ro no da ro ve devet� devet�dana�na�lu na� lu žb eno go r� lj nj rivre rivre tu Da�i e�o radni reb a� nih� nih� vrem enih� enih� lo va že anjti anjti no naknade� a� revo akj ti am d� ljede a� ao a� sla�a� sla� a�aj aj esec esec ti � raz erno ro dana e�e� e�e� ro a) da� rivre rivre eni vre eni na�lu na�lu no tu ? tvrđ tvrđ ni ki no ODGOVOR Član go vo ru li rav lni radu �� av��)� av��)� da ri rem eni vre Op leki lekivno vno go vo ra� slo vi e� edstavlj edstavljaj er rij FB H “Sl� vi e�FB H” lo e�e� e�e� kj e� � ���� � ���� �� �� )� sano e�da� r� radu radu na dre no li lo davac žeregu že regu li atinak ati naknaneo dređ dređ eno vriem vri em e� a� ni de� a� evo a� sla� a� ao linep linep ni radni vre eno S �i šo O leki leki ni da�ne�raj ne� raj du že d�� ��dana� go vo ro ro anivi ani vi a� alendarsk alendarske�go di e� nač n� late�eve late�event nt alno anjeUp ošljavanj šljavanje e st ud en enta ta
POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
e�li e�lidr dr ga� an a� vez a� vo naknado lo davc davc e�do ljeno da� vu ak adu regu li e� a� nač n� ak n�ho će To nač da� lo da no rans rans leki leki no go ra� li lo davac davac ve ni to g) li sno vu er h akata� ata� aviln aviln a� radu radu li ra radu radu dno no dl njti njti no ak ade� a� evo a� ao a� sla�a� sla� a�vrijem e� e�adn e� adn e� ro vede� vede�na�radno estu estu lo da� e�na� lu žb eno go di njem njem dm ru la no ds tvu td) Zato rep ru em da� ro vjerite� a� e� ač splata� lat a� ak ade� ade� a� evo a� ao a� sla�egu sla� egu li ana� em rans leki leki no go vo ru li n� to ao va nterni nt erni aki a� dno no da� vjer e�da� e� ak a� redv eno anjenje� no a�naade� a� revo a� ao a� sla� navedeno li ac am a� Ref u nd ac ija s red redss t av a z a nabav ku li lije jeka ka zap oslen sleniku iku PITAN PIT ANJJ E� Uk li
firm redo redo no eseč eseč no refu nd rala na�rač n� vo g� ap leni a�reds a� redstva� tva� a�nab av lijeka� a� eč en e� ego ve�eš ve� eš e� ti dl do dj kadu a�nt a�ntern ern ravilni rilo rilo žen� žen�rač n� d�ap teke� akav rez ni retm an� ala� ala� va splata? lata? L ekse ekse e� že� ez editi diti tem no dravs dravstveno tveno gu ranja� ODGOVOR U� kadu a�lano a� lano
ač a�
h)�P aviln a�
�� ��
PITAJ REVICON
jeni Zakona o porezu nadohodak S novine FBiH r do )� pri odi ko i nepod i e u oporezivanju su izme u ostalog i naknadetroškovalije enjateško oboljenih radnikau visini stvarnih troškova prema dokumentaciji Tako er pre ata ki pod a)� istog lana Pravilnika u slu aju teške bolesti radnikaimate pravo i najednokratnu isplatu nov ane po o i u visini tri prosje ne pla e zaposlenika ispla ene u prethodna tri jeseca ili u visini tri prosje ne neto pla e u Federaciji ako je to povoljnije za zaposlenika Navedeni iznosi nepodlije u oporezivanju t niste du ni da pla atepore nado odak i doprinose Pod teškomboleš u podrazuijevaju se olesti odre eneUred bomo naknada a koje ne aju karakter pla e (“Sl novine FBiH” r i – akutna tuberkuloza – maligna oboljenja – ende ska nefropatija – hirurška intervencija nasrcu i ozgu – sve vrste degenerativnih oboljenja centralnog nervnog sustava infarkt (sr ani i o dani)� o oljenje iši nog sustava paraliza – i drugeteške olesti odre ene op im akto Federalnog inistarstva zdravstva kao i teške tjelesne povrede Ukoliko teška bolest spadau neku od ovih kategorija tadane a smetnji dakoristite navedena pra va e o aveze za pore nado odak i doprinose Donacije i p okloni fi zič kom licu
PITANJA� Kako izvršiti poklanjanje
stvari koja je u vlasništvu rme i ko licu? Dali jepotre no ispostaviti fakturu za poklonjenju stvar i na koji na in se to reguliše? Dali je to ugovor o poklonu ili nešto sli no? Dali postoji odre eni iznos koji se nesmije prelaziti? ODGOVORI� Pok on
i ko icu koje nije u radnomodnosu kod �
doti ne r e iloda jeu novcu Sa aspektapropisa o porezu na stvarima ili usluga a ima tretman do it donacije koje se daju zi kim donacije licimakoja ne aju drugaprimanja Uslovi koje rma tre a ispu predstavljaju porezno priznat ras njavati da i oglo dati donaciju od sa o do visine od ukupnog ilo da se donacija daje zi ko ili prihoda za odnosnugodinu Me u drugo pravnomlicu nisu formal- tim ukoliko zi ko lice -� pri alac no t zakonski utvr eni odluku donacije ima primanja po drugo o to e donosi sa davalac dona osnovu (radni odnos penzija ugo cije odnosno njegovauprava koja vori o djelu i dr)� donacija poklon odlu uje i o iznosu ili vrijednosti bi predstavljala porezno nepriznat donacije koja se daje zavisno od ras od koji uve avaosnovicu za po toga da li se radi o donaciji u novcu re nadobit u porezno bilansu ili u stvarima Tako er ukoliko i se radilo o Što se ti e formalnog osnova poklonu povezano zi ko licu to o e iti ugovor o poklonu u smislu propisa o porezu nado it adabi biladovoljnai odgova bilo bi neophodno tu transakciju raju a odluka o poklonu koju i sagledati i saaspekta transfernih donijelauprava(direktor)� cijena što prakti no zna i da i se Donacije zi kimlicima koja osnovicaza pore nado it u po nisu u radno odnosu kod davaorezno ilansu uve ala za tr išnu cadonacijenisu izri itotretirane vrijednost poklona povezanomlicu Zakono o porezu nadohodak Kada je u pitanju PDV� o ve i prate imPravilniko pa i se znik koji svoja do ra ilo ro u oglo zaklju iti da se radi o priho proizvode ili stalna sredstva)� dima i kihlica koji uop e nisu donira neko zi ko ili pravno oporezivi Me utim Porezna uprava licu be naknade natakav promet FBiH� je zaovakve isplate još u e tako er du an o ra unati PDV� godini au e apristup pre a u skladu saprincipomoporeziva koje su i ovakve isplate zi kim njakoji seodnosi navanposlovnu licima oporezive sa o razlo enje potrošnju izdavanje tzv interne da donacije zi kimlicima kojanisu PDV� fakture (kojo se PDV� na zaposlenici kodposlodavca isplati- dobra koja sedaju be naknade oca nisu izri ito navedene i u lanu obra unavanavlastiti teret)� Zakona o porezu na do odak (kao prihodi koji senesmatraju dohotko )� niti se ogu prepoznati u la Pravo na reg res i otp rem ninu nu istog zakona (kao pri odi na koje se ne pla a pore nado odak)� PITANJE� Da li privredno društvo na Zato isplatilac pre a to stavuPo koje sene odnosi nijedan granski rezne uprave FBiH� pri isplati istih kolektivni ugovor kojenije oba ipak tre a da o ra unava pore na vezno donijeti pravilnik o radu dohodak (po prera unato stopi od pravo naregres i otpre ninu ora nanetoisp a eni i nos e urediti ugovoro o radu izme u obaveze za doprinose Pri to e u poslodavca i radnika t da li je navedenomstavu Porezne uprave isplataregresai otpre nine i u nije pojašnjeno koji obrazac setreba to slu aju obavezna? koristiti prilikomprijave ovako obra unatog poreza nadohodak niti ODGOVOR� Prema odredbama sakojomoznako vrsteprihoda Op eg kolektivnog ugovora (“Sl trebaizvršiti uplatuporeza ali u novine FBiH” � br � � �i� praksi se na eš e koristi o razac regres predstavlja akcesorno pravo PDN koje seve e za korištenjegodišnjeg Ukoliko i se pak radilo o od ora i koji je poslodavac du an donaciji ili poklonu zi ko licu isplatiti u slu aju kadaprethodnu zaposleniku poklonodavca na godinu nije poslovao sagubitko vrijednost poklona bi postojala Uslovi i visinaregresa za obaveza za pore nadohodak i godišnji od or koji nisu propisa punedoprinose (kao napla u)� ni Op im kolektivnimugovoro POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
PITAJ REVICON
treba�da�budu�uređeni�granskim� završenog�donatorskog�projekta� čunavanja�PDV-a��ali�je��isto�tako�� kolektivnim�ugovorima�ili��ako�to� balans�između�primljenih�i�potromoguće�da�se�PDV�obračunava�i�za� ne�bude�učinjeno��onda�poslodavac� šenih�sredstava�bude�približan�nuli�� uslugu�PDV�obveznika�izvršenu�u� ima�obavezu�da�svojim�Pravilnikom� Međutim��desio�se�projekat�nakon� sklopu�neprofitnog�projekta� o�radu��odnosno�pojedinačnim�ugo- kojeg�je�ostalo�������KM�neiskori vorima�o�radu�reguliše�uslove�pod� štenih�sredstava�za�koje�donator�ne� Trg ovac� automobilima tek kojima�se�ostvaruje�pravo�na�regres� zahtijeva�povrat��Kako�tretirati�taj� ulazi u sistem PDV-a i�visinu�regresa�� iznos��kao�nenamjensku�donaciju� Prema�tome��obaveza�posloili�kao�oporezivi�promet? PI ANJE �Pravno�lice�se�bavi�prodavca�za�isplatu�regresa��ukoliko� je�prethodnu�godinu�poslovao�sa� ODGOVOR��Porezni�tretman�premetom�polovnih�vozila��Do�������� dobiti��je�neupitna� ostalih�(neiskorištenih)�novčanih� ������je�napravilo�promet�preko� Kao�jedan�od�orijentira�za� sredstava�iz�nekog�projekta�najviše� �������KM�i�izvršilo�prijavu�u� visinu�regresa�svakako�može�biti� zavisi�od�vrste�poreza��ali�i�od�priUINO��Nekoliko�dana�kasnije�je� njegov�porezni�tretman��koji�je� rode�samog�projekta��tj��da�li�je�taj� nabavljeno�vozilo�čija�je�fakturna� propisan�članom�����tačka����pod� projekat�zbog�kojeg�ste�dobili�sred- vrijednost�iznosila�����������KM�� e)�Pravilnika�o�primjeni�Zakona� stva�spadao�u�grupu�komercijalnih� zavisni�troškovi�su�bili��������KM�� o�porezu�na�dohodak�(“Sl��novine� ili�u�aktivnosti�koje�se�smatraju� RUC��� �����KM�i�plaćeni�PDV� FBiH”��br��od�� �����do�� � ��� )�� neprofitnim� (koji�je�uplatio�špediter)���������� prema�kojoj�se�ne�oporezuje�iznos� Ukoliko�bi�se�radilo�o�projekKM��sve�zajedno�����������KM�� do�visine���� �prosječne�tromjesečtu�koji�spada�u�vaše�komercijalne� Vozilo�je�prodato�fizičkom�licu�na� ne�neto�plaće�u�FBiH�(trenutno�cca� aktivnosti��onda�bi�i�taj�“oprošteni”� principu�razmjene�za�vozilo�iste� �� ��x���� �������KM)� iznos�svakako�predstavljao�prihod� vrijednosti��Kako�još�nemamo� Kada�je�u�pitanju�pravo�na� koji�ulazi�u�osnovicu�za�porez�na� rješenje�UINO��prilikom�prodaje� otpremninu��članom������Zakona� dobit� nije�iskazan�PDV��Fiskalni�račun� o�radu�(“Sl��novine�FBiH”��broj� Pošto�ste�registrovani�i�kao� je�otkucan�bez�PDV-a��Kako�ovo� �� ��� )�propisano�je�da�je�posloPDV�obveznik��svakako��morate� tretirati?�Kakav�je�tretman�novog� davac�dužan�radnicima�koji�imaju� paziti�i�na�eventualne�obaveze�po� vozila�koje�je�kupljeno�od�fizičkog� dvije�godine�radnog�staža�i�ugovor� tom�osnovu��Za�pravilan�PDV�trelica�prilikom�buduće�prodaje? o�radu�na�neodređeno�vrijeme� tman�je�bitna�vrste�usluge��Neke�su� isplatiti�otpremninu�prilikom�otka- oporezive��a�neke�nisu��Međutim�� ODGOVOR��Prema�članu�����Zakona� za�ugovora�o�radu�� ako�se�radilo�o�oporezivoj�usluzi�� o�PDV�(“Sl��glasnik�BiH”��br�������� Iz�stava����istog�člana�slijedi� PDV�ste�obračunali�(tj��već�ste�ra- ������i�������)��svako�lice�čiji� da�i�iznos�otpremnine��ukoliko�on� nije�trebali�obračunati)�na�stvarnu� oporezivi�promet�dobrima�ili�uslunije�definiran�kolektivnim�ugovo- vrijednost�naknade�za�uslugu��a�ako� gama�prelazi�ili�je�vjerovatno�da�će� rom�ili�pravilnikom�o�radu��mora� vam�se�i�navedeni�višak�sredstava� preći�prag�od��������KM�dužno�je� biti�utvrđen�ugovorom�o�radu��pri� sada�oprašta��to�bi�se�(ako�već�nije� da�se�registrira�kao�porezni�obvečemu�taj�iznos�ne�može�biti�manji� bilo�obuhvaćeno�kroz�raniju�faktuznik��Međutim��detaljnija�pravila� od�����prosječne�mjesečne�plaće� ru)�tretiralo�kao�dodatna�uplata�iz� o�registraciji�za�PDV�su�predmet� tog�radnika�u�posljednja�tri�mjesečlana�����stav�� ��tačka����Zakona�� drugih�akata��Konkretno��tu�je� ca��za�svaku�navršenu�godinu�rada� na�koju�biste�morali�zaračunati� najvažniji�Pravilnik�o�registraciji�i� kod�tog�poslodavca��niti�veća�od� PDV� upisu�u�jedinstveni�registar�obvešest�prosječnih�plaća�tog�radnika� Ukoliko�je�to�bio�projekat�iz� znika�indirektnih�poreza� (stav���) vašeg�neprofitnog�djelokruga��neIzmjenama�ovog�Pravilnika� iskorišteni�iznos�sredstava�(baš�kao� (koje�su�objavljene�u�“Sl��glasniku� i�ukupno�primljeni�iznos)�ne�ulazi� BiH”��broj�� ���� )�promijenjena�su� Porezni tretman neutrošeni u�osnovicu�za�porez�na�dobit��Iznos� pravila�o�registraciji�za�PDV��Shodprojektnih sredstava će��naravno��utjecati�na�vaš�rezultat� no�tim�izmjenama��prava�i�obaveze� u�vidu�razlike�prihoda�i�rashoda�u� koja�se�odnose�na�registrirane� PI ANJE �Kakav�je�porezni�tretman� bilansu�uspjeha��ali�ne�i�na�poreznu� PDV�obveznike�ne�vrijede�više�od� neutrošenih��a�“oproštenih”�sredosnovicu�koja�se�formira�isključivo� prvog�dana�u�narednom�mjesecu� stava�po�donatorskom�projektu?� za�vaše�profitne�aktivnosti� od�mjeseca�ostvarenja�prometa�koRadi�se�o�fondaciji�koja�u�najvećoj� Kada�je�u�pitanju�PDV��tre jim�je�prekoračen�prag�od�������� mjeri�obavlja�neprofitnu�djelatnost� tman�je�isti�kao�u�prvoj�varijanti�� KM��već�sada�teku�od�prvog�dana� (��� )��te�znatno�manje�komercijal- Važno�je�da�li�taj�projekat�prati� nakon�dana�ostvarenja�tog�promene�aktivnosti�(�� )��Zbog�tih�komer- neki�promet�koji�se�smatra�oporeta��U�vašem�slučaju��to�znači�da� cijalnih�aktivnosti�smo�obveznik� zivim��Nisu�svi�prometi�oporezivi�� biste�se�vi�već�od��������������trePDV-a�i�poreza�na�dobit��Dosadašpa�je�moguće�da�kod�komercijalnog� bali�ponašati�kao�registrovani�PDV� nja�praksa�je�bila�da�nakon�svakog� projekta�ne�postoji�obaveza�obraobveznik� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
��
PITAJ REVICON
Istina�je�da�vi�u�datom�trenutzana�za�uslugu�servisa�kao�pomoćni� uplate�zavisi�od�vrste�djelatnosti� ku�još�uvijek�niste�imali�rješenje�o� promet��pa�je�obrtnička�djelatnost� koju�pravno�fizičko�lice�obavlja�� registraciji�od�UINO��kao�i�identii�do�sada�mogla�nabavljati�rezervne� kao�i�zone�gdje�ono�posluje��a�izno fikacioni�broj�za�indirektne�poreze�� dijelove�za�te�potrebe�(a�trošak� si�za�uplatu�regulisani�su�u�TarifniUnatoč�tome��izmjene�spomenutog� nabavke�“ugrađivati”�u�vrijednost� ku�o�komunalnim�pristojbama��koji� Pravilnika�vas�obavezuju�da�za�sva- pružene�usluge)� je�sastavni�dio�Odluke� ki�promet�izvršen��������i�kasnije� Sada�kada�taj�obrt�postane�reSredstva��od��uplate��komunalmorate�obračunati�izlazni�PDV��pa� gistrovani�PDV�obveznik��također�� nih��pristojbi��su��prihod��općine��i�� tako�i�na�promet�tog�vozila�koje�se� ne�postoji�razlog�zbog�kojeg�se�ne� uplaćuju��se��na�depozitni��račun�� sada�prodaje��To�automatski�podra- bi�mogli�nabavljati�rezervni�dijelo- javnih��prihoda��Županije�Posavske� zumijeva�obavezu�izdavanja�pore- vi��Naravno��imajući�u�vidu�da�će�to� u�UniCredit�Bank�d�d���broj�računa�� zne�fakture��a�PDV�bi�od�tog�dana� biti�nabavke�za�potrebe�obavljanja� ���-���-��������-����vrsta�prihomorao�biti�iskazan�i�na�fiskalnim� usluga�koje�će�“stvarati”�izlazni� da�je��������-�Općinske�komunalračunima� PDV��zadovoljen�je�osnovni�uslov� ne�naknade�za�istaknutu�tvrtku�� Kada�je�u�pitanju�tretman�pro- za�odbitak�ulaznog�PDV-a�iz�člana� daje�vozila�generalno��subjekti�regi- ����Zakona�o�PDV�(“Sl��glasnik� PDV� tret an putni kog� vozila strirani�za�trgovinu�automobilima� BiH”��br��������������i�������)�� “pretvorenog” u teretno imaju�mogućnost�primjene�posebne� Naravno��obrtnik�će�(kao�PDV�obsheme�u�prodaji�polovnih�dobara�� veznik)�ispostavljati�izlaznu�fakturu� u�skladu�sa�članom�����Zakona�o� sa�obračunatim�porezom�za�uslugu� PI ANJE �Pravno�lice�je�kupilo�novo� PDV��Ako�ste�vozilo�nabavili�od� u�iznosu�u�koji�je�ušla�i�vrijednost� putničko�vozilo�od�drugog�pravnog� drugog�poreznog�obveznika��ponarezervnog�dijela� lica��Odmah�je�napravljena�rekonšate�se�kao�i�svaki�drugi�trgovac�za� strukcija�vozila�čime�je�ono�preurobu�koju�prodaje��To�znači�da�biređeno�u�teretno��Prva�saobraćajna� Taksa na istaknutu fi rmu ste�imali�pravo�na�odbitak�ulaznog� dozvola�glasi�na�teretno�vozilo�� u Općini Orašje poreza��a�prilikom�prodaje�ste�dužMože�li�se�u�ovom�slučaju�smatrati� ni�obračunati�PDV�na�ukupnu�proda�je�nabavljeno�teretno�vozilo��pa� dajnu�vrijednost��Međutim��ako�ste� PI ANJE �Firma�je�registrovana�u� onda�i�odbiti�ulazni�PDV? vozilo�kupili�od�neobveznika�PDV-a� Općini�Centar�u�Sarajevu�i�po(najčešće�se�radi�o�nabavci�od�fizič- četkom�decembra�������godine� ODGOVOR��Da��smatramo�da�bi� kih�lica)��tada�možete�primijeniti� otvorila�je�poslovnicu�u�Orašju�� ovakvo�preuređenje�vozila�stvorilo� posebnu�shemu�iz�člana�����Zakona� Osnovna�djelatnost�poslovnice�je� pretpostavku�za�ispunjenje�jednog� po�kojoj�biste�izlazni�PDV�prilikom� prodaja�tekstila��Na�koji�način�će� od�osnovnih�uslova�za�odbitak�ulaprodaje�obračunavali�na�pozitivnu� poslovnica�u�Orašju�izvršiti�prijavu� znog�PDV-a�� razliku�u�cijeni�koju�ostvarite� i�uplatu�komunalne�takse�za�istaNaime��ulazni�PDV�prilikom� knutu�firmu? nabavke�putničkih�vozila�najčešće� nije�moguće�iskazati�kao�odbitni�� Nabavka rezervni dijelova za ODGOVOR��U�skladu�sa�Zakonom� jer�se�u�članu�����stav�� ��tačka���� potrebe� servisa o�komunalnim�pristojbama�(“Sl�� Zakona�o�PDV�(“Sl��glasnik�BiH”�� novine�Županije�Posavske”��broj� br��������������i�������)�zahtije PI ANJE �Djelatnost�je�registrovana� ����)�pristojbe�se��između�ostalog�� va�da�se�ona�koriste�isključivo�za� kao�obrt��i�to�kao�servis�za�održaplaćaju�i�za�svaku�istaknutu�tvrtku� obavljanje�poslovne�(oporezive)� vanje�i�popravak�motornih�vozila�� na�poslovnim�i�drugim�prostoridjelatnosti��Kod�putničkih�autoS�obzirom�na�to�da�će�uskoro�preći� jama�u�roku�od����dana�od�dana� mobila�je�to�teško�dokazati��pa�se� prag�za�ulazak�u�sistem�PDV-a��da�li� podnošenja�porezne�prijave� u�praksi�odbitak�ulaznog�PDV-a� će�ova�djelatnost�moći�pored�usluge� Prijava�se�podnosi�Poreznoj� prihvata�samo�ako�se�radi�o�subjeknabavljati�rezervne�dijelove�koje�će� upravi�do�����januara�tekuće�goditu�koji�se�bavi�djelatnošću�koja�pougrađivati�i�hoće�li�moći�koristiti� ne��na�obrascu�“Prijava�komunalnih� drazumijeva�neophodnu�upotrebu� ulazni�PDV�za�te�nabavljene�dijepristojbi�Posavskog�Kantona�Žutih�automobila�(taksi��rent-a-car�� love?�Do�sada�smo�samo�fakturisali� panije”��prema�stanju�na�dan�prvog� auto-škola�i�sl)�ili�da�postoji�neki� usluge�i�nismo�nabavljali�dijelove� januara�tekuće�godine�za�koju�se� sistem�praćenja�(npr��GPS)�koji� utvrđuju�obaveze� nedvojbeno�dokazuje�isključivu� ODGOVOR��Praktično��ni�do�sada� Visina�pristojbe�po�predmetiposlovnu�upotrebu� nije�bilo�zabranjeno�da�ovakva� ma�i�uslugama�za�čije�se�korištenje� Međutim��vi�ste�putničko�voziobrtnička�djelatnost�nabavlja�rezer- plaća�pristojba�utvrđuje�se�općinlo�odmah�po�nabavci�poslali�na�pre vne�dijelove��Ona�nije�registrovana� skom�odlukom��odnosno�u�ovom� uređenje��te�je�ono�sada�pretvoreno� kao�trgovina��pa�ih�nije�mogla�proslučaju�Odlukom�o�komunalnim� u�teretno��Tretman�takvog�vozila� davati�kao�robu��Međutim��nabavka� pristojbama�(“Službeni�glasnik� je�ležerniji�u�poreznom�smislu�i� rezervnih�dijelova�je�prirodno�veOpćine�Orašje”��broj������)��Iznos� lakše�je�ostvariti�pravo�na�odbitak�� ��
POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
PITAJ REVICON
Potrebno�je�dokazati�da�se�to�vozilo� je�u�članu����Pravilnika�o�primjeni� u�saobraćajnim�dokumentima�vodi� Zakona�o�PDV�(“Sl��glasnik�BiH”�� kao�teretno��a��naravno��da�pravo� br��������do�� ����)�novosagrađeni� na�odbitak�podrazumijeva�da�se�vo- građevinski�objekat�definisan�kao� zilo�koristi�u�poslovne�svrhe��te�da� objekat�koji�nije�upotrebljavan�u� su�zadovoljeni�i�svi�drugi�(formalni)� svrhu�za�koju�je�izgrađen�i�koji�je� uslovi�za�odbitak�iz�člana�����Zakoranije�bio�predmet�raspolaganja� na��kao�i�čl��� ���do�� � ��Pravilnika�o� S�obzirom�na�to�da�ste�vi�ovdje� primjeni�Zakona�o�PDV�(“Sl��glasamo�započeli�izgradnju�objekta�� snik�BiH”��br��������do�� ����)�� ali�je�nikad�niste�dovršili��ovdje�se� ne�radi�o�novosagrađenom�objektu� u�prednjem�smislu��pa�se�ne�može� Prodaja nedovršenog objekta govoriti�ni�o�oporezivom�prometu� iz�člana�����Zakona��Oporezivim�bi� PI ANJE �Mi�smo�vlasnici�zemljišta� se�smatrao�promet�objektom�koji� na�kojem�su�vršeni�iskop��izgradnja� je�završen�i�koji�je��bez�prethodnog� nasipa��kao�i�temelji�za�poslovni� korištenja��spreman�za�upotrebu�� objekat�i�ogradu��Radovi�su�izvršeni� Prema�tome��prodaja�zemljišta�sa� ������godine��te�su�nam�ispostazapočetim�objektom�je�promet�koji� vili�fakture�sa�PDV-om�koji�smo� nije�oporeziv�PDV-om��Jedini�porez� iskazali�kao�odbitni��Ispravnost� koji�će�se�ovdje�javiti�je�kantonalni� je�potvrđena�i�kroz�nadzor�UINO�� porez�na�promet�nepokretnosti� Sada�smo�prodali�tu�nekretninu��a� (�� )��a�njega�u�Kantonu�Sarajevo� po�kupoprodajnom�ugovoru�smo� plaća�sticalac�nepokretne�imovine� se�obavezali�da�ćemo�izdati�dvije� Ova�okolnost�izaziva�neke� fakture��jednu�za�zemljište��a�drugu� druge�obaveze�za�prodavca�-�regiza�građevinski�dio�radova��Kako� strovanog�PDV�obveznika��U�upitu� ispravno�ispostaviti�fakture�kupcu�i� ste�naveli�da�ste�ulazni�PDV�sa� na�koje�bismo�se�članove�Zakona�o� primljenih�faktura�dobavljača�iskaPDV-u�pozvali? zali�kao�odbitni��To�se�desilo������� godine��ali�pošto�objekat�nikad� ODGOVOR��Registrovani�PDV� nije�doveden�do�stanja�da�bude�dio� obveznici�imaju�pravo�na�odbitak� obavljanja�neke�oporezive�poslovulaznog�PDV-a�koji�je�iskazan�na� ne�djelatnosti��naknadna�prodaja� fakturama�dobavljača��ali�samo� predstavlja�promjenu�njegove�naukoliko�su�zadovoljeni�uslovi�iz�čla- mjene�u�PDV�smislu��Naime��pravo� na�����Zakona�o�PDV�(“Sl��glasnik� na�odbitak�ulaznog�poreza�ste�imali� BiH”��br��������������i�������)�� uslovno��tj��ako�nekretninu�budete� S�obzirom�na�to�da�je�inspekcija� koristili�za�obavljanje�oporezive� UINO�potvrdila�opravdanost�odposlovne�djelatnosti��No��kako�to� bitka�ulaznog�poreza��očito�je�da�u� nikad�niste�uradili��prodajom�tog� tom�koraku�nije�bilo�ništa�sporno� nedovršenog�objekta�za�vas�nastaje� Ono�što�je�vama�mnogo�bitnije� obaveza�ispravke�(storniranja)�od jeste�naknadni�porezni�tretman� bitka�ulaznog�poreza� prodaje�ove�nepokretne�imovine�� Da�ste��kojim�slučajem��doPrije�svega��morate�znati�da�proda- vršili�izgradnju��prilikom�prodaje� ja�nepokretne�imovine�često�nije� zemljišta�sa�objektom�biste�morali� oporeziva�PDV-om��Naime��prema� obračunati�izlazni�PDV�(jer�bi�to�bio� članu�����stav����tačka����Zakona� prvi�promet�novosagrađenom�neo�PDV��od�plaćanja�PDV-a�se�oslopokretnom�imovinom)��Obaveznost� bađa�promet�nepokretne�imovine�� obračuna�izlaznog�poreza�isključuje� osim�prvog�prenošenja�prava�svoispravku�ranijeg�odbitka��Ipak��pošto� jine�ili�prava�raspolaganja�novoiz- je�prodaja�nedovršenog�objekta�neograđenom�nepokretnom�imovinom�� poreziva�PDV-om��taj�čin�predstavlja� Praktično��registrovani�PDV�obpromjenu�iz�oporezive�u�neopore veznik�je�dužan�obračunati�izlazni� zivu�namjenu��a�to�je�automatski�i� PDV�samo�onda�kada�prvi�put� prestanak�zadovoljavanja�uslova�za� prodaje�nepokretnu�imovinu�koja� odbitak�ulaznog�poreza��Stoga�mora je�uz�to�i�novosagrađena��pri�čemu� te�izvršiti�ispravku�odbitka� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
Ispravka�odbitka�ulaznog�poreza�se�vrši�tako�što�“vraćate”�porez� koji�ste�ranije�odbili��U�tom�trenutku�možda�niste�znali�da�će�biti� tako�(pa�ste�zato�i�koristili�pravo�na� odbitak)��ali�sada�kada�znate�da�se� objekat�neće�koristiti�u�oporezive� svrhe��ranije�odbijeni�ulazni�porez� sada�morate�“vratiti”��U�tom�postupku�nije�nemoguće�da�polje�� ��u� PDV�prijavi�ima�negativnu�vrijednost��ali�to�u�ovakvim�slučajevima� nije�pogrešno��Kada�se�taj�podatak� oduzme�od�redovnog�izlaznog�poreza�u�polju�����izvjesno�je�da�će�se� dobiti�iznos�za�uplatu�na�Jedinstveni�račun�UIO� Česta�greška�obveznika�je� razmišljanje�da�je�lakše�obračunati�izlazni�PDV�kupcu�nekretnine� (nego�prepravljati�odbitak�ulaznog� poreza)��pa�tako�“kompenzirati”� raniji�odbitak�ulaznog�poreza��Iako� bi�to�matematički�dovelo�stvari�na� isto��formalno�bi�bilo�nepravilno�� pa�bi�inspektori�UINO�takvo�postupanje�istakli�kao�pogrešno��Da�biste� izbjegli�posljedice�u�naknadnim�inspekcijama��jedini�ispravan�način�je� da�prilikom�prodaje�ove�nepokretne�imovine�ne�obračunavate�izlazni� PDV��te�da�izvršite�ispravku�ranije� odbijenog�ulaznog�poreza� Kada�su�u�pitanju�dokumenti� koje�izdajete�kupcu��nije�sporno� da�se�za�ovu�prodaju�izdaju�dvije� fakture��U�upitu�ste�naveli�da�bi� se�jedna�napravila�za�zemljište��a� druga�za�građevinske�radove�koji�su� na�njemu�izvršeni��U�oba�slučaja�se� radi�o�neoporezivom�prometu��pa�i� na�jednoj�i�na�drugoj�fakturi�nećete� obračunati�izlazni�PDV��Zemljište� ćete�fakturisati�po�nekoj�dogovorenoj�cijeni��a�građevinske�radove� ćete�fakturisati�u�istom�onom�iznosu�koji�su�vama�fakturisali�izvođači�� Razlika�je�u�tome�što�će�vaša�izlazna�cijena�biti�iskazana�bez�PDV-a� (iako�je�u�samoj�cijeni�sadržan�PDV� koji�ste�svojevremeno�platili�izvođačima�radova�i�koji�vam�je�zbog� prodaje�nepokretne�imovine�postao� neodbitni��tj��sastavni�dio�troška� koji�prevaljujete�na�kupca)� Ukoliko�biste�za�dio�koji�se� odnosi�na�građevinske�radove� eventualno�ispostavili�fakturu�sa� posebno�iskazanim�PDV-om��za� ��
Pretplatom na elektronsko izdanje m jesečnog stručnog časopisa POREZN I SAVJETN IK dobijate:
99
izdanja Pristup novim izdanjim a u 2018. godini ionline arhiviod 2010.
www.revicon.info
PITAJ REVICON
vašeg�kupca�je�važno�da�zna�kako� šenje�cjelokupne�imovine�ili�nekog� met��bez�obzira�na�način�plaćanja�� taj�PDV�ne�bi�mogao�iskazivati�kao� njenog�dijela�koji�predstavlja�zaseb- koji�izvrši�lice�registrovano�za� odbitni��Kupac�to�pravo�ne�bi�imao�� nu�poslovnu�cjelinu�se�ne�smatra� promet�dobara�ili�pružanje�usluga�� jer�se�(kako�je�više�puta�naglašeno)� prometom�dobara�uz�naknadu�i� Uslov�za�evidentiranje�preko�fiskalovdje�radi�o�neoporezivom�prometu� izuzima�se�od�oporezivanja��ali� nog�sistema�nije�(ne)oporezivost� nepokretne�imovine��Prema�članu� samo�ako�su�zadovoljeni�određeni� PDV-om��Sama�činjenica�da�se�de ����stav�����Zakona��registrovani� uslovi� šava�promet�je�dovoljna�da�se��mora� obveznik�ne�može�odbiti�ulazni� Konkretno��oslobađanje�iz�čla- evidentirati��Jedino�što�vam�može� PDV�u�bilo�kojem�iznosu�višem�od� na����stav����Zakona�zahtijeva�da�je� biti�olakšavajuća�okolnost�jeste�da� onoga�koji�je�trebao�biti�iskazan�na� i�kupac�sticalac�imovine��također�� biste��ako�bi�se�radilo�o�prometu� primljenoj�fakturi� registrovani�PDV�obveznik�(ili�da� koji�je�oslobođen�oporezivanja�po� Na�kraju�da�još�jednom�zaopo�tom�osnovu�postaje�obveznik)�� članu����stav����Zakona�o�PDV-u�� kružimo�temu��Prodaja�nedovršeda�to�lice�nakon�sticanja�imovine� sve�mogli�iskazati�kao�jednu�stavku� nog�objekta�(sa�pratećim�zemljinastavi�obavljati�istu�privrednu� u�računu��dok�biste��u�suprotnom�� štem)�je�neoporeziva�PDV-om�(član� djelatnost��kao�i�da�bi�u�slučaju�kla- pojedinačne�stavke�imovine�trebali� ����stav����tačka����Zakona)��te�zbog� sičnog�sticanja�imao�pravo�na�istu� iskazati�kao�zasebne�“artikle”� takve�promjene�namjene�morate� stopu�odbitka�ulaznog�poreza�kao� ispraviti�ulazni�PDV�koji�ste�ranije� što�je�imao�prodavac��Ovim�uslo“Razmjena”� najamnine� i iskazali�kao�odbitni��a�po�osnovu� vima�se��pored�spomenutog�člana� ulaganja u iznajmljeni prostor primljenih�građevinskih�radova�� Zakona��bavi�i�član�����Pravilnika� Tada�ste�mislili�da�na�to�imate�prao�primjeni�Zakona�o�PDV�(“Sl��gla vo�(član�����Zakona)��no�promjena� snik�BiH”��br��������do�� ����)� PI ANJE �Potpisali�smo�ugovor�o� namjene�vas�obavezuje�na�“vraćaProdavac�je�u�slučaju�zadonajmu�poslovnih�prostorija��Mi� nje”�tog�poreza��Za�obavljeni�pro- voljavanja�svih�uslova�dužan�da�u� smo�najmodavatelj��a�u�ugovoru� met�ispostavljate�fakturu�na�kojoj� roku�od�osam�dana�od�dana�prenostoji�da�ugovorne�strane�utvrđuju� ne�trebate�obračunati�izlazni�PDV�� šenja�imovine�obavijesti�UINO�o� da�je�najmoprimatelj�oslobođen� Ukoliko�biste��ipak��iskazali�izlazni� identitetu�novog�vlasnika�i�iznosu� obveze�plaćanja�najamnine�prvih� porez��morali�biste�ga�platiti�(član� koji�je�plaćen��Također��ovakav�pro- petnaest�mjeseci��na�ime�troškova� ����stav����Zakona)��a�kupac�ga�ne� met�bi�se�morao�posebno�iskazati�u� preinake�prostora��Nakon�proteka� bi�mogao�iskazati�kao�odbitni�(član� polju�II�����obrasca�D�PDV��dok�bi�u� spomenutog�roka�će�se�plaćati�naja ����stav�����Zakona)�� PDV�prijavi�bio�iskazan�kroz�redov- mnina�(������KM���PDV)��Imamo� ne�isporuke�(polje���)� li�obvezu�obračuna�PDV-a�za�prvih� Na�osnovu�informacija�iz�upipetnaest�mjeseci? PDV� tretman i fi skalizacija ta��čini�se�da�je�zadovoljen�osnovni� prodaje imanja uslov�za�oslobađanje�iz�člana���� ODGOVOR��Prema�članku����Zakona� stav����Zakona��a�to�je�da�preneo�PDV�(“Sl��glasnik�BiH”��br�������� PI ANJE �Prije�tri�godine�smo�kupili� sena�imovina�(zemljište��objekti�i� ������i�������)��prometom�usluga� poljoprivredno�imanje�od�fizičkog� prateća�oprema)�predstavlja�jednu� uz�naknadu�(tj��oporezivim�promelica��Kupljeno�zemljište�je��zaprazasebnu�cjelinu��Tada�se�na�izlaznu� tom)�se�smatra�i�pružanje�usluga� vo��cjelina�sa�ruševnom�kućom� vrijednost�ne�bi�morao�obračunati� koje�porezni�obveznik�vrši�bez� i�pomoćnim�objektom��Prilikom� PDV��Ipak��ako�neki�od�dodatnih� naknade�ili�uz�smanjenu�naknadu� evidentiranja�smo�posebno�izdvojili� uslova�ne�bi�bio�zadovoljen��ovo�bi� u�izvanposlovne�svrhe�osnivača�� objekte�od�zemljišta��U�te�objekte� se�moralo�posmatrati�kao�klasični� zaposlenih�i�drugih�osoba��Iz�toga� nismo�ništa�investirali��dok�smo�na� promet�dobara��pri�čemu�svaka�zaslijedi�da�nije�važno�što�je�ugovozemljištu�zasadili�voće��Dio�je�već� sebna�stavka�ima�odvojen�tretman�� rom�o�najmu�između�dvije�strane� davao�prinos��a�dio�još�nije��TakoU�vašem�slučaju��to�bi�značilo�da� predviđeno�da�se�u�nekom�početđer��napravili�smo�kaptažu��postaza�zemljište�i�objekte�nije�potrebno� nom�razdoblju�ne�naplaćuje�nakna vili�stubove�i�svu�ostalu�prateću� obračunati�izlazni�PDV�(uz�poziv� da��Sama�činjenica�da�je�porezni� opremu��Ukoliko�bi�sada�došlo�do� na�član�����stav����tačka����Zakona� obveznik�pružio�uslugu�je�dovoljna� prodaje�ovog�imanja��kako�bismo�to� na�fakturi)��dok�se�za�prometovanu� da�za�njega�nastane�obveza�obračutrebali�fakturisati�sa�aspekta�PDV-a� opremu�PDV�mora�obračunati�kao� na�izlaznog�PDV-a� i�fiskalizacije? na�svaki�obični�promet�dobara� U�slučajevima�klasičnog�pro Što�se�tiče�fiskalizacije��ovaj� meta�usluge�za�koju�pružatelj�ne� ODGOVOR��Ako�biste�sve�to�prodapromet�se�u�svakom�slučaju�mora� naplaćuje�naknadu��u�članku����� vali�kao�cjelinu��postoji�mogućnost� evidentirati��U�članu����Zakona�o� stavak����Pravilnika�o�primjeni�Zada�ne�morate�obračunati�izlazni� fiskalnim�sistemima�(“Sl��novine kona�o�PDV�(“Sl��glasnik�BiH”��br�� PDV��Naime��prema�članu����stav� FBiH”��broj������)�je�propisano� ������do�� ����)�je�propisano�da� ���Zakona�o�PDV�(“Sl��glasnik�BiH”�� da�se�preko�fiskalnog�sistema�mora� osnovicu�za�obračun�poreza�čine� br��������������i�������)��prenoevidentirati�svaki�pojedinačni�proukupni�troškovi�obveznika�za�pruPOREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
��
PITAJ REVICON
žene�usluge��U�vašem�slučaju��ipak�� postoji�naknada��Ona�nije�izričito�ugovorena�kao�takva��ali�vaša� naknada�je�ovdje��zapravo��iznos� ulaganja�koje�u�iznajmljeni�prostor� izvrši�njegov�korisnik��Ovakav�odnos�dvije�strane�se�prema�PDV�propisima�tretira�kao�razmjena�usluga�� pri�čemu�dvije�strane�moraju�razmijeniti�i�porezne�fakture��Neće� biti�efektivnog�novčanog�plaćanja�� no�obje�strane�će�morati�izdati� poreznu�fakturu��Osnovica�će�biti� razmjerni�dio�izvršenog�ulaganja�ili� iznos�koji�je�ugovoren�za�mjesece� poslije�proteka�dogovorenog�roka� neplaćanja� Naravno��od�šesnaestog�mjeseca�je�lako��Od�tada�izdajete�poreznu� fakturu�po�klasičnim�pravilima� (������KM���PDV)�
obzirom�na�to�da�bi�imao�pravo�na� o�izbjegavanju�dvostrukog� odbitak�tog�poreza��sve�bi�se�svelo� oporezivanja?�Napominjemo� na�tzv��vozanje�poreza�kroz�istu� da�će�domaća�firma�obezbijePDV�prijavu�(polja��������i���)�i� diti�izjavu�austrijske�firme�o� obrazac�D�PDV� rezidentnosti��kao�i�izjavu�da� Porez�po�odbitku�je�posebna� su�krajnji�korisnik�prihoda� priča��U�članu�����Zakona�o�porezu� na�dobit�(“Sl��novine�FBiH”��broj� ODGOVORI��Nabavka�sirove�kože�u� ����� )�se�posebno�ne�izdvajaju�na- prvom�koraku�nije�promet�koji�se� knade�za�usluge�posredovanja�i�redesio�na�teritoriji�BiH��Naravno�� klamiranja��ali�su�obuhvaćene�kroz� vi�ste�izvršili�nabavku��dobili�ste� tačku�i)�u�kojoj�su�navedene�ostale� fakture�od�firme�iz�inostranstva�i� (nespomenute)�naknade�za�usluge�� morali�ste�provesti�odgovarajuća� Ipak��one�se�smatraju�oporezivim� knjiženja��Međutim��ne�postoje� samo�ako�ih�je�pružilo�pravno�lice� nikakve�obaveze�za�PDV�i�carine�u� iz�države�sa�kojom�BiH�nema�važe- BiH�sve�dok�ta�dobra�fizički�ne�uđu� ći�ugovor�o�izbjegavanju�dvostrukog� na�carinsko�područje�naše�zemlje�� oporezivanja��S�obzirom�na�to�da�se� Postupak�uvoza�će�uslijediti�tek� ovdje�radi�o�pružaocu�usluge�iz�Irtada��po�uobičajenoj�proceduri� ske��to�znači�da�ne�postoji�obaveza� S�obzirom�na�to�da�se�ne�radi� za�porez�po�odbitku��Važno�vam�je� o�prometu�dobara�na�teritoriji�BiH�� samo�da�imate�potvrdu�o�rezidena�(još�uvijek)�ni�o�uvozu�dobara�u� tnosti�(ne�stariju�od�godinu)�koju�je� BiH��zaključak�je�da�se�za�sada�ne� PDV� i porez� po odbitku za pružaocu�usluge�izdao�njegov�pore- radi�o�prometu�iz�člana����Zakona� uslug e� stranog posrednika zni�organ� o�PDV�(“Sl��glasnik�BiH”��br�������� ������i�������)��U�ovom�slučaju� PI ANJE �Lice�se�bavi�proizvodnjom� nabavka�kože�će�postati�predmet� Obrada dobara u inostranstvu posmatranja�Zakona�tek�kada�dođe� i�prodajom�raznih�rukotvorina�� prije uvoza Za�usluge�posredovanja�u�online� do�konačnog�uvoza��Tada�će�se�izvrprodaji�koristi�usluge�firme�iz�Irske� šiti�evidentiranje�po�osnovu�uvozne� koja�mjesečno�fakturiše�svoju�na PI ANJA��Domaća�firma�kupuje� dokumentacije��a�tada�će�se�izvršiti� knadu��Kakav�je�tretman�ove�usluge� sirovu�kožu�iz�inostranstva��ali�je� i�prijavljivanje�kroz�PDV�prijavu�(tj�� sa�stanovišta�propisa�o�PDV-u�i� ne�uvozi�odmah�u�BiH��nego�je� polja����i���)��Obrazac�D�PDV�nema� porezu�na�dobit?�BiH�sa�Irskom� prvo�isporučuje�svom�austrijskom� predviđena�polja�za�uvoz�dobara� ima�potpisan�ugovor�o�izbjegavanju� osnivaču�na�doradu��Za�to�se�prema� Prema�tome��obaveze�prema� dvostrukog�oporezivanja� toj�firmi�iz�Austrije�ispostavlja� UINO�za�domaću�firmu�nastaju� pro�forma�račun��a�oni�će��nakon� kada�dođe�do�uvoza�tih�dobara�u� ODGOVOR��Da�bi�se�pravilno�odreobavljenog�lohn�posla��ispostaBiH��Prije�toga�se�mogu�evidentidio�PDV�tretman�neke�usluge��bilo� viti�fakturu�za�svoju�uslugu�(bez� rati�samo�usluge�koje�joj�je�pružio� bi�važno�znati�o�kojoj�se�usluzi� PDV-a)��Domaća�firma�će�obrađenu� austrijski�partner� zaista�radi��Ako�je�u�pitanju�pravo� kožu�potom�uvesti�u�BiH��te�će�je� U�upitu�navodite�da�se�radi�o� posredovanje�u�prodaji�(koje�pokoristiti�u�svojoj�proizvodnji�� usluzi�dorade�sirove�kože��Za�dodrazumijeva�da�je�pružalac�usluge� �� Koji�postupak�treba�provesti� maću�firmu�je�to�nabavka�usluge� pronašao�kupca�za�svog�klijenta)�� domaća�firma��a�da�ne�prekrši� i�ona�se�po�osnovu�primljene�fakonda�domaći�primalac�usluge�nema� propise�o�PDV? ture�treba�evidentirati�u�KUF-u�� obavezu�za�PDV�u�BiH��jer�su�takve� �� Treba�li�domaća�firma�obraali�i�kroz�PDV�prijavu�(polje���)�� usluge�oporezive�po�općem�princičunati�izlazni�ulazni�PDV�na� Nije�potrebno�da�domaća�firma� pu��Drugim�riječima��PDV�tretman� pružene�usluge�od�dobavljača� obračunava�PDV��jer�se�ne�radi�o� takve�usluge�određuju�propisi�držaiz�Austrije�i�prijaviti�ga�kroz� vrsti�usluge�za�koju�postoji�takva� ve�pružaoca� obrazac�D�PDV? obaveza�po�članu�����stav����tačka� Međutim��ako�je�u�pitanju� �� Da�li�nabavljenu�sirovu�kožu�� ���Zakona��Naime��usluga�obrade� usluga�reklamiranja��onda�je�PDV� koja�još�uvijek�nije�ušla�u�BiH�� se�po�našem�Zakonu�oporezuje�po� tretman�sasvim�drugačiji��tj��pritreba�evidentirati�kroz�PDV� pravilima�mjesta�izvršenja��Ako� mjenjuje�se�propis�države�primaoca� prijavu�i�D�PDV��te��ako�treba�� austrijska�strana�nije�obračunala� usluge��U�ovom�slučaju�domaći� u�kojim�poljima? svoj�porez��to�je�vjerovatno�zato�što� primalac�usluge�bi�morao�obraču�� Da�li�domaća�firma�ima�oba- je�tako�regulisano�u�njihovim�pronati�naš�PDV�po�članu�����stav���� vezu�da�popunjava�obrazac� pisima��ali�ta�okolnost�svejedno�ne� tačka����Zakona�o�PDV�(“Sl��glasnik� OP-�����s�obzirom�na�to�da� stvara�obavezu�domaćoj�firmi�koja� BiH”��br��������������i�������)��S� sa�Austrijom�postoji�ugovor� je�dužna�slijediti�odredbe�našeg�Za��
POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
PITAJ REVICON
kona��Kao�što�je�već�navedeno��naši� koje�je�ostvarilo�određenu�dobit� uz�poreznu�prijavu�priložiti�obrazac� propisi�o�PDV-u�za�ovakvu�vrstu� za����� ��godinu��Prilikom�isplate� PK-�����U�njemu�će�na�prihod�(koji� usluga�nisu�primaocu�propisali�oba- poduzeće�iz�Njemačke�će�platiti� je�morao�biti�uključen�u�poreznu� vezu�obračunavanja�poreza��Zbog� tamošnji�porez�po�odbitku�koji� osnovicu)�primijeniti�našu�poretoga�to�nije�potrebno�evidentirati�i� će�domaća�matica�odbiti�u�svojoj� znu�stopu��te�se�samo�toliki�dio� kroz�obrazac�D�PDV�(u�kojem�poporeznoj�prijavi�za�������godinu�� stranog�poreza�može�priznati�kao� stoje�posebna�polja�II�����i�III��� ��za� a�po�članku�����stavak����Zakona�o� porezni�kredit��Kao�dodatak��potzv��vozanje�PDV-a��ali�samo�onda� porezu�na�dobit��Da�li�se�ta�divirezni�obveznik�uz�poreznu�prijavu� kada�postoji�takva�obaveza)� denda�oporezuje�i�u�FBiH�(nakon� mora�priložiti�i�ovjerenu�njemačku� Nakon�što�prođe�postupak� što�je�već�plaćen�porez�po�odbitku� poreznu�prijavu�ili�drugi�sličan�doobrade�sirove�kože�u�Austriji��ona� u�Njemačkoj)?�Dolazi�li�do�dvostru- kument�kojim�se�potvrđuje�da�je�taj� će�biti�uvezena�u�BiH��To�je�korak� kog�oporezivanja�ovog�prihoda?� porez�tamo�plaćen��kao�i�potvrdu�o� u�kojem�će�se�primljene�fakture�od� rezidentnosti�isplatitelja�kojom�se� dobavljača�iz�Argentine�i�Austrije� ODGOVOR��Poduzeće�iz�Njemačke�je� potvrđuje�da�je�on�zaista�u�nadležiskoristiti�za�formiranje�carinske� prilikom�isplate�dividende�matinosti�tamošnje�porezne�jurisdikcije� osnovice��UINO�će�izvršiti�redovni� ci�(poduzeću�iz�BiH)�bilo�dužno� Prema�tome��ovdje�ne�bi�trebapostupak�uvoza�dobara��u�skladu� obračunati�porez�po�odbitku�po� lo�doći�do�dvostrukog�oporezivanja�� sa�važećim�carinskim�propisima��te� propisima�Njemačke��NapominjePorez�po�odbitku�plaćen�za�diviće�na�krajnju�osnovicu�obračunati� mo�da�zbog�važećeg�međudržavnog� dende�ostvarene�u�Njemačkoj�se�� i�PDV��U�KUF�će�se�unijeti�podaci� ugovora�o�izbjegavanju�dvostrukog� ako�su�zadovoljeni�uvjeti�iz�domasa�carinske�deklaracije��u�polje���� oporezivanja�između�BiH�i�Njemač- ćih�propisa��priznaje�kao�porezni� PDV�prijave�ćete�unijeti�statističke�taj�porez�nije�smio�biti�viši�od� kredit�koji�umanjuje�poreznu�obveku�vrijednost�sa�JCI��a�u�polje���� ��� � zu�u�FBiH�(u�maksimalnom�iznosu� obračunati�i�iskazani�PDV� Kao�što�navodite��prema�članod���� �od�tako�ostvarenog�prihoda�� Što�se�tiče�poreza�po�odbitku�� ku�����stavak����Zakona�o�porezu� pošto�porezni�kredit�koji�se�priznausluga�obrade�koju�vam�je�pružila� na�dobit�(“Sl��novine�FBiH”��broj� je�po�ovom�osnovu�ne�može�biti� firma�iz�Austrije�nije�predmet�opo����� )��porez�na�dobit�koji�porezni� veći�od�poreza�koji�bi�se�platio�na� rezivanja�po�članu�����Zakona�o� obveznik�treba�platiti�u�FBiH�se� iste�prihode�dobit�u�FBiH)� porezu�na�dobit�(“Sl��novine�FBiH”�� može�umanjiti�za�iznos�poreza�po� broj������ )��Prije�svega��ovo�nije� odbitku�koji�je�plaćen�za�prihode� Isplate� nerezidentnom prihod�ostvaren�povremenim�obav- ostvarene�izvan�FBiH��Možda�vas� prokuristi ljanjem�djelatnosti�te�inofirme�na� zbunjuje�što�se�spominje�da�se�to� teritoriji�BiH��pa�zato�nije�oporeziv�� prihvata�kao�porezni�kredit�onda� Štaviše��ovdje�postoji�dupli�osnov� kada�je�porez�plaćen�za�prihode� PI ANJE �Trebamo�isplatiti�mjesečza�oslobađanje��jer�se�oporezivim� ostvarene�povremenim�obavljanjem� nu�naknadu�prokuristi�-�nerezidensmatraju�samo�one�vrste�prihoda� djelatnosti��no�ovo�i�jeste�povreme- tu��On�za�svoj�rad�nema�sklopljen� koje�su�pobrojane�u�tom�članu�Zano��Naime��poduzeće�u�Njemačkoj� nikakav�ugovor�sa�nama��Imamo� kona��dok�se�naknade�za�nespome- jeste�stalno��pa�ono�za�to�plaća� samo�odluku�vlasnika�kojom�se� nute�usluge�oporezuju�samo�onda� svoj�porez�na�dobit�po�lokalnim� definišu�prava�i�obaveze�prokuriste�� kada�ih�je�pružio�rezident�države� propisima��ali�je�prihod�od�diviProkurista�ima�otvoren�račun�u� sa�kojom�BiH�nema�važeći�ugovor� dende�matičnom�poduzeću�u�FBiH� našoj�zemlji�na�koji�bismo�izvršio�izbjegavanju�dvostrukog�oporeziprivremen�tako�da�porez�po�odbitli�isplatu��Da�li�je�ispravno�da�za� vanja��Pošto�BiH�sa�Austrijom�ima� ku�na�dividende�nije�isključen�iz� isplatu�obračunavamo�samo���� � takav�ugovor��ova�naknada�se�i�po� priznavanja�u�domaćim�poreznim� poreza�na�dohodak��Da�li�se�podnotom�osnovu�smatra�neoporezivom� prijavama� si�ASD-�����ili�neki�drugi�obrazac? Iz�ovih�razloga�nemate�nikaČak�se�u�članku�����stavak���� ODGOVOR��Isplata�prokuristima�je�� kvih�obaveza�za�porez�po�odbitku�� Pravilnika�o�primjeni�Zakona�o� Čak�nije�potrebno�predavati�obraporezu�na�dobit�(“Sl��novine�FBiH”�� za�ta�fizička�lica��dohodak�od�tzv�� zac�OP-�����a�nisu�vam�neophodni� br������� �i������)�spominju�dividrugih�samostalnih�djelatnosti�iz� i�potvrda�o�rezidentnosti��kao�i� dende�kao�vrsta�prihoda�za�koje�se� člana�����stav����Zakona�o�porezu� izjava�da�su�krajnji�korisnik�tog� plaćeni�porez�po�odbitku�priznaje� na�dohodak�(“Sl��novine�FBiH”��br�� prihoda� kao�porezni�kredit� ������do�����)��To�znači�da�isplaNaravno��strani�porez�po� tilac�prilikom�isplate�mora�obračuodbitku�bi�se�mogao�priznati�kao� nati�i�uplatiti�porez�na�dohodak��te� Priznavanje� stranog� poreza na porezni�kredit�u�FBiH��moraju�biti� prijaviti�kroz�odgovarajući�obrazac� dividendu zadovoljeni�određeni�uvjeti��Oni�su� U�upitu�navodite�da�se�radi�o� propisani�u�spomenutom�članku� nerezidentnom�fizičkom�licu��te�da� PI ANJE �Poduzeće�iz�BiH�je����� ����Pravilnika��Prije�svega��domaći� mu�isplatu�vršite�na�nerezidentni� tni�vlasnik�poduzeća�u�Njemačkoj� porezni�obveznik�mora�popuniti�i� račun�koji�je�otvorio�u�našoj�zemlji�� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
��
PITAJ REVICON
S�obzirom�na�to�da�se�radi�o�opo(koji�bi�se�smatrao�oporezivim�po� postoji�dokumentacija�koja�dokazurezivom�primanju��ono�se�svakako� važećim�propisima�o�oporezivanju� je�takav�postupak�(a�to�podrazumimora�isplatiti�bezgotovinski��Medohotka)� jeva�postojanje�računa�za�režijske� đutim��status�nerezidenta�je�ovdje� Za�preduzeće�koje�je�primilo� troškove�i�ugovor�o�preuzimanju� značajan�zbog�drugog�razloga��Napozajmicu��po�tom�ugovoru�će�naduga�između�preduzeća�i�vlasnika)�� ime��za�njih�isplatilac�ne�podnosi� stati�obaveza�koja�će�se�u�nekom� preduzeće�može�izvršiti�refundaciju� obrazac�ASD-������nego�obrazac� budućem�periodu�zatvoriti�ili�vraidentičnog�iznosa�bez�bilo�kakvih� PDN-�����koji�je�posebno�predvićanjem�zajmodavcu�ili�pretvaraporeznih�posljedica��Međutim��i�ovđen�za�takve�slučajeve� njem�u�prihode�(u�slučaju�kad�bi� dje�vrijede�iste�napomene�kao�i�kod� Specifičnost�je�i�u�tome�što� zajmodavac�zajmoprimcu�oprostio� prethodnih�(klasičnih)�pozajmica�� isplatilac�u�ovom�slučaju�ne�mora� dug)��Prilikom�povrata�beskamatTo�znači�da�treba�paziti�na�porezni� obračunati�i�uplatiti�doprinose�(� � � ne�pozajmice��za�zajmoprimca�ne� aspekt�postojanja�ili�nepostojanja� za�PIO�i��� �za�zdravstveno�osigupostoje�nikakve�porezne�obaveze�� kamate��kao�i�na�nemogućnost� ranje)�koji�su�obavezni�kod�isplata� Porezne�obaveze�bi�postojale�samo� isplate�u�gotovini� rezidentnim�fizičkim�licima� kada�bi�se�radilo�o�pozajmici�sa� Ugovor�sa�prokuristom�nije� kamatom��Konkretno��tada�bi�se� nužan�kada�govorimo�o�poreznom� javljala�dva�važna�porezna�aspekta�� Taksa na naftne derivate tretmanu��jer�je�sâm�čin�isplate� Prvo�bi�postojala�obaveza�obračuna� aktivator�poreznih�obaveza��On� poreza�na�dohodak�(��� )�odbitkom� PI ANJE �Da�li�je�naša�firma��koja� nije�neophodan�ni�generalno��jer�se� od�isplaćenog�iznosa�kamate��a� koristi�plin�propan�butan�u�tehnoprokurista�angažuje�odlukom�druš- preduzeće�bi�po�isteku�godine�još� loškom�procesu��obveznik�plaćanja� tva��odnosno�na�način�na�koji�ste�vi� dodatno�moralo�sačiniti�i�izvještaj� takse�za�uspostavu�rezervi�naftnih� i�radili� o�transfernim�cijenama�kroz�koji� derivata�od������KM�po�litru? bi�se�analizirala�opravdanost�visine� ODGOVOR��U�skladu�sa�članom����� kamate�(tj��da�li�je�rezultat�preduPovrat pozajmica vlasnicima zeća�možda�bio�“pogođen”�previZakona�o�naftnim�derivatima�(“Sl�� društva sokom�kamatom�u�odnosu�na�trnovine�FBiH”��broj������)��obžišnu)��Međutim��kod�beskamatnih� veznik�uplate�takse�za�uspostavu� PI ANJE �Vlasnici�su�preduzeću� pozajmica�zajmodavac�ne�ostvaruje� rezervi�naftnih�derivata�je�energetdavali�beskamatne�pozajmice��Sada� dohodak�(pa�nema�obaveze�za��poski�subjekt�koji�se�bavi�prometom� su�stvoreni�finansijski�uslovi�da�im� rez�na�dohodak)��a�i�za�preduzeće� naftnih�derivata�na�malo�i�kupac� se�izvrši�povrat�pozajmica��Da�li� nema�prekomjernih�rashoda�iznad� koji�naftne�derivate�koristi��između� postoje�neke�porezne�obaveze�pritržišne�kamatne�stope�(pa�je�izvjeostalog��i�u�tehnološkom�procesu� likom�vraćanja�pozajmica�vlasnicištaj�o�transfernim�cijenama�mnogo� proizvodnje� ma?�Također��vlasnici�su�u�ranijem� jednostavniji�budući�da�se�neće� Shodno�navedenom��vaša�firma� periodu�plaćali�režijske�troškove� javiti�obaveza�korekcije�osnovice�za� je�obveznik�plaćanja�takse�za�usumjesto�preduzeća�(jer�su�prioritet� porez�na�dobit�preduzeća)� postavu�rezervi�naftnih�derivata�u� za�preduzeće�bili�javni�prihodi�i� Kada�je�u�pitanju�povrat�novca� iznosu�od������KM�po�litru�naftnih� plaće)��Preduzeće�je�po�tom�osnovu� zajmodavcu��povrat�pozajmice�se� derivata��uključujući�i�LPG�koji�se� stvaralo�obavezu�prema�vlasnicipo�Zakonu�o�unutrašnjem�platnom� koristi�u�motorima�sa�unutrašnjim� ma�za�koju�im�sada�planira�izvršiti� prometu�(“Sl��novine�FBiH”��br�� sagorijevanjem� isplatu��Da�li�je�dozvoljeno�da�te� ������i������)�i�Uredbi�o�uslovima� isplate�izvršimo�u�gotovini�i�kakve� i�načinu�plaćanja�gotovim�novcem� Usluge� reklamiranja su�porezne�posljedice�prilikom�te� (“Sl��novine�FBiH”��br��������i� preko� facebook-a isplate? �����)�ne�smije�vršiti�u�gotovini�� Jedini�legalni�način�isplate�vlasniku� ODGOVOR��Fizička�lica�imaju� je�davanjem�naloga�za�bezgotovin- PI ANJA��Firma�reklamira�svoje� slobodu�da�svoja�novčana�sredstva� sko�plaćanje�preko�računa��a�banka� proizvode�preko�facebook-a�i�za�te� pozajmljuju�drugim�licima��pa�tako� će�tražiti�i�ugovor�o�pozajmici�kako� usluge�na�mail�prima�“izvještaje”� i�privrednim�društvima�koja�su�u� bi�znala�da�je�isplata�osnovana��te� koji�zamjenjuju�fakture��S�obzirom� njihovom�vlasništvu��Tada�je�važno� da�ne�postoje�porezne�obaveze� na�to�da�nemamo�potvrdu�o�rezida�dvije�strane�zaključe�ugovor� Isto�se�može�reći�i�za�povrat� dentnosti��na�ove�usluge�plaćamo� o�pozajmici��Ukoliko�je�dogovor� vlasnicima�po�osnovu�refundiranja� ��� �poreza�po�odbitku��Također� (a�u�ovom�slučaju�očito�jeste)�da� režijskih�troškova�koje�su�oni�platili� se�vrši�obračun�ulaznog�i�izlaznog� pozajmica�bude�beskamatna��takav� umjesto�svog�preduzeća��Suštinski� PDV-a��Da�li�postupamo�ispravno? ugovor�se�čak�ne�mora�prijaviti� su�i�to�pozajmice�(koje�nisu�date� Poreznoj�upravi�FBiH��jer�fizičko� firmi�za�izmirivanje�dugovanja�� ODGOVOR��Stavke�na�koje�se�obralice�-�davalac�pozajmice�ne�počinego�je�vlasnik�direktno�izvršio� čunava�porez�po�odbitku�navedene� nje�ostvarivati�prihod�od�kamate� izmirenje�duga�umjesto�firme)��Ako� su�u�članu�����Zakona�o�porezu� ��
POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
PITAJ REVICON
na�dobit�(“Sl��novine�FBiH”��broj� o�uslugama�prenosa��ustupanja�� ODGOVOR��Kao�što�ste�i�naveli��vi� ����� )��Ovaj�član�nije�posebno�spo- propuštanja�i�stavljanja�nekome� niste�registrovani�PDV�obveznik��te� menuo�usluge�reklamiranja��te�se� na�raspolaganje�imovinskih�prava�� samim�tim�neće�postojati�obaveza� stoga�ove�usluge�tretiraju�kao�usluautorskih�prava��prava�na�patente�� obračunavanja�PDV-a�pri�prodaji� ge�pod�i)��tj��kao�ostale�naknade�za� licence��zaštitnih�znakova�i�drugih� vaše�imovine�u�postupku�stečaja� usluge��ali�samo�za�nerezidente�iz� prava�intelektualne�svojine��takva� Dakle��bez�obzira�na�to�ko�je� država�sa�kojima�nemamo�potpisan� usluga�se�oporezuje�prema�mjestu�� kupac�te�imovine�(domaće�ili�straugovor�o�izbjegavanju�dvostrukog� tj��u�zemlji�primaoca�usluge��odnono��pravno�ili�fizičko�lice)��prodaja� oporezivanja��S�obzirom�na�to�da�sa� sno�u�ovom�slučaju�u�BiH� se�vrši�bez�PDV-a��iz�prostog�razloIrskom�postoji�Ugovor�o�izbjegava�S�obzirom�na�to�da�ste�vi� ga�što�vi�niste�registrovani�kao�PDV� nju�dvostrukog�oporezivanja��ne�bi� primalac�softvera�iz�inostranstva�� obveznik� trebala�postojati�obaveza�za�porez� imate�obavezu�da�po�tim�fakturama� Napominjemo�da�se�kod�propo�odbitku��Međutim��pošto�nije� obračunate�bh��PDV�(��� )��s�tim� daje�imovine�u�stečaju�smatra�da� moguće�dobiti�potvrdu�o�rezidenda�istovremeno�imate�i�pravo�na� se�radi�o�praktično�jednokratnom� tnosti��što�je�uslov�oslobađanja� odbitak�tog�poreza�kao�ulaznog�� (i�konačnom)�prometu��pa�nema� poreza�po�odbitku��vi�postupate� pa�se�to�svodi�na�iskazivanja�istog� obaveze�za�registraciju�za�PDV�� ispravno�kada�obračunavate�porez� iznosa�ulaznog�i�izlaznog�PDV-a�u� čak�i�ukoliko�bi�vrijednost�prodaje� po�odbitku�od���� � PDV�prijavi� premašila�iznos�od��������KM� PDV�tretman�ovih�usluga�je� regulisan�članom�����stav����tačka� G otovinska plać anja Podizanje novca ���pod�b)��gdje�je�navedeno�da�se� “sitnih”� nabavki sa ra una obrta usluge�reklamiranja�oporezuju� prema�mjestu��tj��u�državi�primaoca� usluge��S�obzirom�na�to�da�je�sje PI ANJE �Da�li�se�rashodi�na�ime� PI ANJE �Na�koji�način�autopredište�primaoca�ovih�usluga�u�BiH�� nabavke�knjige�šanka��higijenskih� voznici�koji�svoj�promet�obavljaju� postoji�obaveza�obračunavanja�bh�� preparata�za�održavanje�firme� isključivo�preko�računa�obrta�mogu� PDV-a��Međutim��vi�imate�pravo�da� mogu�isplaćivati�iz�blagajne��iako� isplaćivati�novac�na�svoj�privatni� taj�porez�istovremeno�koristite�kao� na�fiskalnom�računu�koji�je�izdat� račun�(s�obzirom�na�to�da�nemaju� odbitni��tako�da�se�na�kraju�sve�svo- u�maloprodaji�nije�naveden�naziv� plaće��a�dobit�su�već�isplatiti)? di�na�tzv��vozanje�PDV-a��odnosno� firme?�U�pitanju�su�računi�male� ovo�će�se�u�PDV�prijavi�evidentirati� vrijednosti�i�nisu�česti� ODGOVOR��Ovdje�se�radi�o�dohoti�kao�izlazni�i�kao�ulazni�PDV� ku�koji�autoprevoznici�ostvaruju� ODGOVOR��Za�troškove�koje�ste� obavljanjem�samostalne�djelatnosti� naveli�se�ne�može�očekivati�da� kojom�se�bave�kao�osnovnim�ili� Autorska prava�porez� na�fiskalnom�računu�imaju�naziv� dopunskim�zanimanjem�radi�ostvapo� odbitku i PDV kupaca��jer�se�radi�o�nabavkama�u� renja�dohotka��Obrt�nema�svojstvo� maloprodaji� pravnog�lica�i�autoprevoznici�(kao� PI ANJE �Firma�svaki�mjesec�plaća� Takva�plaćanja�su�dozvoljena�� i�nositelji�svih�drugih�samostalnih� licencu�za�korištenje�softvera�i�na� odnosno�u�skladu�sa�Uredbom�o� djelatnosti)�obavljaju�tu�djelatnost� ime�ovih�faktura�plaća���� �poreuslovima�i�načinu�plaćanja�gotovim� u�svoje�ime�i�za�svoj�račun��Daza�po�odbitku��jer�nema�potvrdu� novcem (“Sl��novine�FBiH”��broj� kle��obrt�je�po�definiciji�djelatnost� o�rezidentnosti�dobavljača��Da�li� �����)��Naime��prema�članu����stav� fizičke�osobe�i�dohodak�koji�ta� postupamo�ispravno?�Na�fakturama� ���pod�g)�te�Uredbe��u�obavljanju� fizička�osoba�ostvari�obavljanjem� dobavljača�piše�iznos�bez�PDV-a�� djelatnosti�poslovni�subjekti�mogu� svoje�djelatnosti�je��zapravo��njegov� Da�li�imamo�obavezu�obračunati� plaćati�gotovim�novcem�plaćanje� lični�dohodak��na�koji�on�ima�puno� ulazni�i�izlazni�PDV? dobara�i�usluga�ako�njihov�pojedipravo�raspolaganja�za�bilo�koje� načni�iznos�ne�prelazi��������KM�� namjene�(kako�poslovne�tako�i� ODGOVOR��Korištenje�softvera�spaprivatne)��a�njegova�jedina�obaveza� da�u�naknade�za�autorska�prava�i� prema�državi�je�da�uredno�plaća� druga�prava�intelektualnog�vlasniš- Prodaja imovine neobveznika svoje�obaveze�za�porez��doprinose�i� tva�za�koju�postoji�obaveza�plaćanja� PDV-a u ste a u druge�propisane�dažbine�� poreza�po�odbitku��u�skladu�sa�člaPoznato�nam�je�da�pojedine� nom�����Zakona�o�porezu�na�dobit�� PI ANJE �Pravno�lice�(nije�u�sistebanke�prave�smetnje�pri�isplati� S�obzirom�na�to�da�nemate�potvrdu� mu�PDV-a)�je�u�stečaju�i�trenutno� novca�sa�računa�obrta�na�privato�rezidentnosti��postoji�obaveza� prodaje�svu�imovinu�(nekretnine� ni�račun��Takvo�ponašanje�nema� plaćanja�poreza�po�odbitku� i�opremu)��Da�li�smo�oslobođeni� nikakvo�zakonsko�utemeljenje��a� Što�se�tiče�PDV-a��u�skladu� obračunavanja�PDV-a�na�prodajnu� problem�se�vjerovatno�javlja�zato� sa�članom�����stav����tačka����pod� cijenu�u�slučaju�da�je�kupac�strano� što�banke�ne�prave�razliku�izmea)�Zakona�o�PDV��ukoliko�se�radi� pravno�ili�fizičko�lice? đu�obrta�i�pravnog�lica��Dohodak� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
��
Jedna platforma za sve Reviconove pretplatnike Pretplatnici�na�sva�Reviconova�izdanja�u��� ����dobijaju� člansku�karticu�koja�im�omoguć ava� � �Popust�na�Reviconove�edukacije � �Zasebnu�i�brzu�registraciju�na�seminarima � �Pristup�Reviconovim�web�servisima
revicon�info�mojakartica
Moja�kartica�sa�pristupnim�podacima�bić e�dostavljena�svim�pretplatnicima� na�njihovu�poštansku�adresu� Za�sve�informacije�kontaktirajte�nas�na��clanstvo@revicon�info� ili�nas�nazovite�na�� � � ����� ����
PITAJ REVICON
od�obrta�je��ustvari��lični�dohodak� obrtnika�i�on�može�svojim�novcem� postupati�slobodno�i�nema�nikakvu�smetnju�da�ga�sa�računa�svoje� djelatnosti�prebaci�na�svoj�osobni� račun��Važno�je�da�se�vode�uredne�poslovne�evidencije�na�osnovu� kojih�će�plaćati�svoje�porezne� obaveze� Mišljenja�smo�da�ovo�možete�riješiti�na�način�da�eventualno� promijenite�banku�koja�ima�takav� pristup��ili�da�novac�podižete�preko� kartice�obrta�(sa�bankomata)��te�da� na�taj�način�izbjegnete�nerazumije vanje�od�banke� Napominjemo�da�se�ovakva� isplata�ne�bi�tretirala�kao�rashod� u�svrhu�obavljanja�djelatnosti�� a��isto�tako��ne�bi�bila�oporezivi� prihod�vlasnika��Naime��prihodi� obrta�se�evidentiraju�u�poslovnim� knjigama�onda�kada�se�i�naplate��a� rashodi�obrta�onda�kada�se�plate�� nakon�čega�se�(po�isteku�godine)� vrši�obračun�godišnjeg�dohotka�od� samostalne�djelatnosti�(SPR)�i�pri java�godišnjeg�poreza�na�dohodak� (GPD)��što�je�i�konačni�porez�tog� poduzetnika�za�tu�godinu�
u�godini�investiranja��Pod�inve finansija�koji�su�to�potvrdili�u�više� stiranjem�u�proizvodnu�opremu� navrata� podrazumijeva�se�kupovina�stalnih� sredstava��postrojenja�i�opreme� Naplata iznosa preko� � � � �� � (uz�izuzetak�putničkih�automobiKM u gotovini la)�koju�obveznik�kupuje�vlastitim� sredstvima�u�svrhu�obavljanja� proizvodne�djelatnosti� PI ANJE �Osiguravajuće�društvo� Dakle��navedeni�porezni� koje�posluje�na�teritoriji�FBiH��čije� podsticaj�po�osnovu�investiranja� je�glavno�sjedište�u�Banjoj�Luci�� ne�obuhvata�izgradnju�objekata� pruža�usluge�fizičkim�i�pravnim� (nekretnina)��nego�samo�sticanje� licima��Da�li�prilikom�fakturisanja� postrojenja�i�opreme��te�se�ova�pousluge�drugom�pravnom�licu�osirezna�olakšica�ne�bi�mogla�primije- guravajuće�društvo�može�naplatiti� niti�u�vašem�slučaju�� iznos�u�gotovini�veći�od�������� U�skladu�sa�navedenim��ovu� KM?�Da�li�se�i�na�osiguravajuća� olakšicu�biste�mogli�koristiti�samo� društva�primjenjuje�član����tačka�g)� u�slučaju�da�investirate�u�opremu� Uredbe�o�uslovima�i�načinu�plaćakoja�će�se�nalaziti�u�tom�objektu� nja�gotovim�novcem?� (uz�uslov�da�vrijednost�ulaganja�u� opremu�iznosi�više�od���� �ostvareODGOVOR��Prema�članu����Uredbe�o� ne�dobiti)� uslovima�i�načinu�plaćanja�gotovim� novcem�(“Sl��novine�FBiH”��br�� ������i������)��obveznici�primjene� Fiskalizacija prometa preko� te�Uredbe�su�svi�poslovni�subjekjednog� fi skalnog� uređ aja ti�i�fizička�lica�koji�su�definisani� Zakonom�o�unutrašnjem�platnom� PI ANJE �U�slučaju�da�iz�sjedišta� prometu��Također��odredbe�ove� društva�izdamo�fakturu�za�izvršene� Uredbe�se�primjenjuju�i�na�poslovusluge�(npr��odvoz�otpadnog�žene�jedinice�pravnog�lica�sa�sjediljeza�i�sl)��da�li�te�fakture�možemo� štem�van�FBiH��koje�su�registrova fiskalizovati�u�poslovnoj�jedinici� ne�i�obavljaju�poslovnu�djelatnost�u� Korištenje� porezne� olakšice� preduzeća�(sa�fiskalnog�uređaja� Federaciji�BiH� po� osnovu investicije koji�je�registrovan�za�tu�poslovnu� U�skladu�sa�članom����nave jedinicu)��ukoliko�se�i�sjedište�firme� dene�Uredbe��poslovni�subjekti� PI ANJE �Preduzeće�se�bavi�trgovii�poslovna�jedinica�nalaze�u�istoj� ne�mogu�vršiti�plaćanje�dobara�i� nom�voća�i�povrća�i�gradi�objekat� zgradi?�Da�li�se�fiskalizacija�može� usluga�prema�drugom�poslovnom� koji�će�se�koristiti�kao�zrionica�ba- vršiti�sa�istog�aparata�za�maloprosubjektu�ako�njihov�pojedinačni� nana��Da�li�se�preduzeće�može�podaju�i�veleprodaju�ukoliko�se�nalaze� iznos�ne�prelazi��������KM� zvati�na�poreznu�olakšicu�ukoliko� na�istoj�lokaciji? Shodno�navedenom��plaćanjem� u�objekat�ulaže�iznos�veći�od���� � vaših�usluga�čija�je�vrijednost�viša� ostvarene�dobiti�tekućeg�perioda�� ODGOVOR��Mišljenja�smo�da�sa� od��������KM��u�gotovom�novcu�� te�na�taj�način�umanjiti�obavezu� fiskalnog�uređaja�poslovne�jedinice� pravna�lica�u�BiH�bi�činila�prekršaj� obračunavanja�poreza�na�dobit�za� možete�izdati�fakturu�za�navedene� Za�fizička�lica�ne�postoji�takvo� ��� �iznosa�u�godini�investiranja? usluge��jer�je�poslovna�jedinica�� ograničenje��pa�oni�gotovinski� također��mjesto�prometa�usluga�� smiju�plaćati�i�iznose�koji�su�viši�od� ODGOVOR��Porezni�obveznik�ima� pogotovo�s�obzirom�na�to�da�se�ona� �������KM� pravo�na�umanjenje�plaćanja�porenalazi�u�istoj�zgradi�kao�i�sjedište� za�na�dobit�na�osnovu�investiranja� društva��Suština�je�u�tome�da�je� u�skladu�sa�članom��� ��Zakona�o� promet�evidentiran��a�pošto�se�radi� Fiskalne kase� u poslovnim jedinicama porezu�na�dobit�(“Sl��novine�FBiH”�� o�jednoj�lokaciji��manje�je�važno� broj������ )��Oslobađanje�se�odnosi� preko�kojeg�fiskalnog�uređaja� na�poreznog�obveznika�koji�izvrši� Isto�tako��preko�jednog� PI ANJE �Društvo�ima�sjedište�u� investiranje�iz�vlastitih�sredstava� fiskalnog�uređaja�se�može�vršiti�i� FBiH�i�poslovne�jedinice�u�RS�i� u�proizvodnu�opremu�u�vrijedno- fiskalizacija�prometa�dobara�i�za�ve- FBiH��U�sjedištu�društva�nalazi�se� sti�višoj�od���� �ostvarene�dobiti� leprodaju�i�za�maloprodaju��ukoliko� fiskalna�kasa��a�poslovne�jedinice� tekućeg�poreznog�perioda��te�na�taj� se�i�maloprodaja�i�veleprodaja�vrše� u�RS�i�FBiH�nemaju�fiskalnu�kasu�� način�umanjuje�obavezu�obračunasa�iste�lokacije��Tome�u�prilog�idu� iako�se�cjelokupno�poslovanje�i� tog�poreza�na�dobit�za���� �iznosa� i�odgovori�Federalnog�ministarstva� fizička�i�suštinska�prodaja�vrši�iz� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
��
PITAJ REVICON
poslovnih jedinica Da li je neophodno dasvaka podru nica ima svoju skalnu kasu i ukoliko jeste da li je onda potre no imati skalnu kasu i u sjedištu društva? ODGOVOR� skladu sa lano
Zakona o skalnim siste ima FBiH� (“Sl novine FBiH” ro )� o ave u evidentiran a svakog pojedina no ostvarenog pro eta preko skalnih ure aja nezavisno od na ina pla anja (go tovina ek kartica vir an i sli no)� ima svako lice koje je upisano u odgovaraju i registar za promet do ara odnosno za pru anje usluga klijentima S o ziro na to dase pod poslovnomjedinico podrazumijeva svaka podru nica i jedinica u sastavu pravnog lica ili organizacije kojo se dodjeljuje identi kacioni ro u skladu saPravilnikomo dodjeljivanju identi kacioni rojeva a pute koje se obavila osnovna djelatnost postojat e obaveza daove poslovne jedinice imaju skalnu kasu injenica da se na tim lokacija a dešava pro et je dovoljna za po stojanje obaveze skalizacije Isto je i po Zakonu o skalnim siste ima RS (“S glasnik RS” r � do � � � gd e se fi ska ni ure ajemregistruje pro et ta o gdje promet robeili uslugenastaje i u vrije e kada se vrši ta pro et te je iz tog razloga neophodno da skalni ure a ude postavljen na svim prodajnim jestima Što se ti e sjedišta r e išljenjas o da skalni ure a nije potre an ako sjedište rme nije jesto pro etausluga (ve su to sa o poslovne jedinice I ati sa o jednu skalnu kasu u sjedištu rme ilo i ogu e sa o u slu aju da jeto jedino jesto obavljanja prometa Pozajmice izmeđ u povezanih lica
PITANJE� Da li s o priliko
za klju ivanjaugovora o pozajmici sa povezanimpravnim lice du ni ugovoriti i ka atu i nakoji na in se ovo tretira saporeznog aspekta?
ODGOVOR� Ne postoji smetnja da
se zaklju i ugovor o zajmu iz e u povezanih lica Pri to e ka ata o e ali i ne ora iti ugovorena Me utim osi ispunjavanja generalnih uslovapre a propisima o deviznomposlovanju porezu na do it i nansijsko poslovanju kod pozajmica e u povezanim licima je potre no voditi ra una o još nekim zahtjevima Ovdje se prvenstveno isli naodredbe pro pisa o porezu nadobit o istanjeno kapitalizaciji kao i naobaveznu analizu transakcija pozajmica u kontekstu transfernih cijena od nosno pozajmica izme u povezanih lica se orasagledati saaspekta njenog uticaja naosnovicu poreza nadobit Kod ugovora o zajmu sapove zanimlice neovisno o to e po ko kriteriju je ostvarena poveza nost porodi ni odnosi vlasništvo (direktno ili indirektno)� upravlja ki ili neki drugi kriterij o aveza korekcije porezne osnovice postoji u sljede im slu ajevima a) pravno lice je zajmodavac po vezano lice (fi zi ko ili pravno)� je zajmoprimac ka atapo ugovoru o zajmu nije ugovore na ili je ugovorena ka ata ni a od tr išne ime e prihod od ka ate anji nego što bi bio daje ugovorenatr išna ka a ta b) pravno lice je zajmoprimac povezano lice (fi zi ko ili prav no)� je zajmodavac ugovorena ka ata je viša od tr išne ime je iskazan viši rashod od onog koji i io iskazan daje ugovo renatr išna ka ata
posljedice saaspekta transfernih cijena i korekcije porezne osnovice Situacijaje druga ija nastrani povezanog lica zajmodavcakoji nije ugovorio ka atu ili je ugovore na ka ata ni a od tr išne To na i nije ostvaren prihod od ka ate(ili je ta prihod anji od onog koji i io ostvaren daje ugovorenatr iš na ka ata)� što zna i da je zajmo davac nata na in oštetio osnovicu poreza nado it pa je potre no izvršiti uve anje osnovice za pore nado it u porezno ilansu za iznos koji trebautvrditi u izvještaju o transfernim cijena a Dakle obaveza korekcije pore znog bilansa postoji sa o na strani onog obveznikakoji je oštetio osnovicu poreza nado it odnosno ukoliko je prihod potcijenjen i ili rashod precijenjen u transakcijaa sa povezani licima s tim da obavezu sa injavanja izvještaja o transfernim cijena a imasvako lice koje vrši transakcije sapoveza nim licima e o zira na to ima li korekcije ili ne)� skladu sanavedenim niste du ni da priliko zaklju ivanja pozajmice sapovezanim licemugovorite i ka atu Me utim� u svo izvještaju o transfernim cijena a trebate utvrditi prihode ili rashode koji bi nastali primjenomka atne stope kojaje u skladu saprincipom “van dohvataruke ka atakoja bi ilanapla ena po tr išnim principia u transakciji izme u nezavisnih lica)� te korigovati poreznu osno vicu za (eventualni)� iznos za koji su pri odi po to osnovu ni i od tr išnih odnosno za koji su ras odi po to osnovu ve i od tr išnih
slu aju da je zaja primljen Ug ovo rne kazne i PDV be ugovorene ka ate pravno lice primalac takvog zajma ne a nika kve troškove ka ata pane a oba PITANJE� Od kupcasmo primili fak vezu korekcije poreznog bilansa po turu (sao ra unatimPDV-om)� na osnovu transfernih cijena Isto je i imeugovorne kazne naknadaštete u slu aju da je ka atanaprimljeni naime izgu ljenedo iti)� jer smo a a ni a od tr išne Me utim� kasnili sa isporukomro e tenata be obzira nato što ne a obaveze na in prekršili ugovor o prodaji Da korekcije poreznogbilansa potreb- li je naš kupac ispravno postupio no je da sa ini skra eni izvješta o o ra unavši PDV� naovu fakturu? transfernim cijena a te danavede ODGOVOR� postojanje transakcije sapovezaUgovorne kazne penali nim lice s tim da ne a nikakve i sli no nisu naknada za izvršeni POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
PITAJ REVICON
pro pro et u smis smislu lu pro propisa pisa o PDV� (nego (nego nek neki vid vid nans nansijs ijsk kog o ešte enja)� ja)� te sa imti ne podlije lije u opo oporeziv reziva anju nju PDV-o Da Dak kle vaš vaš kupa kupacc po to osno osnovu vu nije tre ao zara zara unati PDV� PDV� a vi iz ist istog razlog razloga a ne ate pra pravo data da ta PDV� odbije odbijete te kao kao ulazni ulazni Stog Stoga iste istetr tre e ali tra tra iti od tog tog kupc kupca a dava da va izdano izda novu vu fak fakturu turu e PDV-a PDV-a
ime imena kak kako bi spon sponzor zor pro icao icao odre eni svo proizv roizvo od uslug lugu ili arku rku odnosn nosno o pru pru iti sponz ponzo oru odre odre ene propa propaga gand ndne ne protu protura raddnje� Uko Ukoliko liko se u vaše slu aju zaizaistai ta i radi radi o ugov govoru o spo sponzor nzorsstvu tvu u nave navede deno no smislu smislu odno odnosn sno o ukoukoliko liko pru pru ateo te odre enu protu rotuu uslu slugu rek rekla e u to slu slu aju sponz ponzo orstv rstvo o e iti iti neoporezi reziv vo PDV-o PDV-o u BiH� BiH� pre a č anu � stav � ta ka � pod )� Zak Zakona o PDV-u PDV-u
treba trebauv uve e ati za pretp pretpos osta tavlje vljenu nu tr išnu išnu nak naknadu naduk koja i sepo se posstigla tigla da je rma rma pre predme dmetni tni stan tan proda rodala la nepo nepove veza zano no licu pod pod tr išnim išnim uslovima Isto Istovre eno ovdje se rad radi i o korist oristii tog tog lica -� zapo zaposle slenik nika a (direk (direk tora ora)� u smisl smislu u pro propisa pisa o pore porezu zu na doho dohoda dak k i prop propisa isao o doprin doprinos osim ima a pa na utvr enu razl razlik iku u iz e u proda rodajne jneii tr išne išnev vrijed rijednos nosti stana tana tre a o ra unati nati i pore pore nad na doho dak dak i pune pune doprin doprinos ose e
P ro d aja s t an a v la Pro lass n ik iku ui d ire ktoru društva
Knji njiženje ženje avan sa za nab avku s t a ln ln o g s re re d s t v a
Privredno dno druš društv tvo o je za PITANJE� Privre
Kako knji iti iti na avku vku PITANJE� Kako
klju ilo ugo ugovor vor o kupo kupopr prod oda aji sta stana sa vla vlasniko niko koji je ujed jedno i direk irek tor tor tog tog društ društva va(po (po knjigov knjigovod odst stve ve no cije ijeni stana)� inje injen nica ica je da se ta sta stan u knjiga knjiga a druš društv tva a vodi vodi po ni o cije ijeni od tr išn išne i jas jasno na je da e pos postoja tojatti o aveza korek rek cije priho prihoda dau u pore porezno zno bilans bilansu u Da li se osim toga ova tran ransakcija cija treba trebatre tretira tirati ti i kao kao korist orist direk direktora tora i o ra unat nati pore na do odak i pune pune doprinos doprinose? e?
sta stalnog lnog sre sredstv dstva a od doba dobavlja vlja a koji koji se bavi bavi proda prodajom jomst sta alnih sreds sredsta tava va pri pri e u ne a o prav ravo nao na od itak itak ulazn lazno og pore poreza za?? Uslo Uslovi vi pla pla anjasu nja su avansno aos aostatak na� rata�
Mar arketinške ketinške usl usluge uge u in in o p r o m e t u
Marketinška inškaag agen encija cija sa PITANJE� Market sjedi sjediššte u Zag Zagre u zak zaklju ila je ugov govor sa kupce pce iz BiH� o o avlja vlja nju uslug usluga a arke rketinga tinga Sveus Sve uslug luge e reklam reklamiranja iranja po ovom ovomugo ugovo voru ru oba obavljaa vlja agenc gencija ija iz Sara Saraje jeva vaii usluge sluge seo se o avlja vljaju ju u BiH� Mi fak fakturiš turiše e e svoje svojeus uslug luge e agenc genciji iji iz Zagre Zagreba ba e PDV-a PDV-a Age Agencija cija iz Zag Zagre a tako er fak fakturiše riše uslug luge e PDV-a PDV-a kupcu iz Sara Saraje jev va a kupac na tu fak fakturu sa o ra unava i pla a PDV� PDV� Dali i ilo ilo isp isprav ravnije ije da i obra obra una unava o PDV� kad fak fakturituriše o Zagre Zagre u (s o ziro nato na to da zna o daje da je prima primalac lac uslug usluge e sa sjediš sjedište te u BiH)? BiH) ? Da li je uslug usluga a spon sponzor zorst stva va koja koja se fakt fakturiš uriše e inokup inokupcu cu (spon zoru zoru)�)� neoporeziv ziva pre a lan lanu stav ta ka� )� Zak Zakonao PDV� kao kao vrsta vrsta reklam reklamiranja iranja?? ziro na to da ODGOVORI� S o ziro vaša vašaag agen encija cija uslugu uslugu reklam reklamiranja iranja fak fakturiše turišeino inolicu licu odno odnosn sno o agenc genciji iji u Zagre Zagre u (a nek ne krajnje rajnje kupcu pcu)� ta us uga se pre a lan lanu stav ta ka� pod Zakonao PDV S g asnik Bi BiH r do )� opore u e pre am estu (tj u dr avi)� lica lica koje fak fakturiše rišete tu uslug lugu Da Dak kle za te uslug luge ipa ipak nist iste du ni o ra unati PDV� PDV� uz poziv poziv nafa na fak kturi turi nana na nave vede denu nu odredbu odredbuZ Z akona kona Ugovorom Ugovoromo o sponzorst sponzorstvu vu sponsponzor se oba obavezuje vezuje ustu ustupiti piti spon sponzozorirano rirano stra strani ni odre odre enepro ne proizvo izvode de iz svog vog djelo jelok krug ruga ili u uplatit latitii odre eni nov ani izno iznos a sponzo rirana rirana stra strana nase se obve obvezuje zuje dopu dopust stiti iti spon sponzoru zoru upot upotreb rebu u vlast vlastite ite slikeili slike ili POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
Pošto sera se rad di o prod proda aji ODGOVOR� Poš
ziro na to da ODGOVOR� S o ziro ne ate pravo pravo na odbitak odbitak ulaznog ulaznog PDV-a PDV-a s e a knji enja i ila sljed ljede a D Dati Da ti avans vansii za nekr nekre etnine tnine post postroje rojenja nja i opre opre u P� Ž ir iro ra un � a�plać anje�avansa� avansa�
stana r e i ko icu icu kojeje Prijem fakt fakture ure osim što je vlas lasnik ujed jedno i njen jen D Nekre Nekretn tnine ine post postroje rojenja nja i zapo zaposle slenik nik (direkto (direktor)� r)� ova ova trans transa akopre opre a u pripre i cija se ora ora razm razmo otriti triti i saa sa aspe spekta P Dug Dugoro ni ro ni kred rediti iti u trans transfe fernih rnih cijena cijena (u smislu smislu propis propisa a zemlji a�pri ljnu lj nu faku ru o porezu rezu nad na do it)� i sa aspe spekta korist oristii (u smislu smislu propis propisa a o pore porezu zu Zatvaran tvaranje je datog datog avansa vansa na dohod dohoda ak)� D Dug Dugoro ni ro ni kred rediti iti u Dakle Da kle pos postoji toji oba obaveza veza sa zemlji stavlja tavljanja njask skra ra enog nog izvješt izvješta aja o P Dati Da ti avans vansii za nekr nekre etnine tnine trans ransfe fern rnim im cijena cijena a iji je cilj post postroje rojenja nja i opre opre u a� renj renj av da se utvrdi rdi da li je u tran ransakciji ciji izme izme u povezan zanih lica lica došlo do Kratk Kratko oro ni dio o aveza po ovo pojav jave tra transfe nsfern rnih ih razlik razlika a tj do ci- ro no kred reditu itu knji iti iti ete na jena jenak kojeod oje odst stu upaju paju od onih onih koje koje bi s ede i na in ile napla ene u sli no tran ransakciji ciji D Dug Dugoro ni ro ni kred rediti iti u izme izme u nezav zavisn isnih lica lica konkret ret zemlji no slu aju u koje jeo ito ito da P -� Do av a i uze i preno ratk ratk ro čno g�di a� ste direk direktoru toru proda prodali li sta stan po knjiknji- preno �o go dine platiti platiti govo govost stve veno no vrijedn vrijednos osti ti a nepo ne po tr išn išno postojat jat e o aveza korek rekci je priho rihodau da u pore orezno zno ilans ilansu u a to treba trebada dana nave vede dete te u svom svomizvješ izvješta taju ju Rasho d i be z fiskalnog rač una o tra transfe nsfernim rnimcije cijena na a izvješt izvješta a ju etena te nave vessti dao da osno snovicu vicu pore oreza Preduze e X izda izdaje sa o PITANJE� Pred na do it u porezn rezno o ilan ilansu rme rme sta stalnim trgov trgovcim cima a fakt fakture ureza za zaku zakup p ��
PITAJ REVICON
poslovnog�(pijačnog)�prostora�bez� fiskalnog�računa��Kada�smo�to� zatražili��rečeno�nam�je�da�je�račun� za�zakup�sastavni�dio�zbirnog�fiskalnog�računa�kojeg�izdaje�preduzeće��Da�li�je�faktura�ispravna�i�da� li�se�troškovi�zakupa�mogu�knjižiti� bez�fiskalnog�računa?
na�dobit�(“Sl��novine�FBiH”��br�� ����� �do��� ���)��porezno�priznatim�rashodom�smatraju�se�rashodi� nastali�na�ime�ispravke�vrijednosti� i�ili�otpisa�potraživanja��za�koje� porezni�obveznik�posjeduje�usaglaP re ni nitretm tretm an� tp a� šeno�stanje�dugovanja�i�potraživaraživa raži va nja�(Izvod�otvorenih�stavki��IOS)�� PITAN PIT ANJJ E� �Po�nalogu�uprave�društva� sa�dužnikom��i�ukoliko�su�ispunjeni� ODGOVOR �Prema�članu�����Zakosvaki�mjesec�se�vrši�otpis�sumnjiuslovi�iz�člana�����tačka�a)�Zakona� na�o�PDV�(“Sl��glasnik�BiH”��br�� vih�potraživanja��Otpis�se�knjiži�na� Nema�nikakve�smetnje�da�se� �����do������)��obve �����do������)��obveznik�je�dužan� znik�je�dužan� sljedeći�način��D������-�Rashodi�po� otpišu�predmetna�potraživanja�� klijentu�izdati�fakturu�ili�drugi� osnovu�ispravke�vrijednosti�i�otpisa� bez�obzira�na�to�da�li�ćete�nastaviti� dokument�koji�služi�kao�faktura� ostalih�potraživanja�od�ostalih�lica� saradnju�sa�tim�kupcem�ili�ne� za�svaki�promet�dobara�i�usluga� ��P������-�Ispravka�vrijednosti� U�konkretnom�slučaju�nisu� (izuzev�onog�koji�je�oslobođen� ostalih�potraživanja�od�kupaca�u� ispunjeni�uvjeti�da�se�rashod�iz� oporezivanja�prema�čl������i����� zemlji��Do�kraja�godine�otpisat�će� osnova�otpisa�potraživanja�tretira� Zakona�o�PDV-u)��Pri�tome�članom� se�samo�dio�ukupnih�potraživanja�� kao�porezno�priznat��tj��ti�rashodi� �����Pravilnika�o�PDV�(“Sl��glasnik� Dospjela�potraživanja�ne�prelaze� će�biti�porezno�nepriznati��MeđuBiH”��br��������do�� ����)�je�pro����dana�od�datuma�izdavanja� tim��njihova�eventualna�naknadna� pisano�koje�(najmanje)�podatke�po- faktura��a�ugovoreni�rok�plaćanja� naplata�neće�biti�ponovo�oporezorezna�faktura�treba�da�sadrži�kako� je�� ��dana������dana�kašnjenja��S� vana��s�obzirom�na�to�da��prema� bi�se�smatralo�formalno�ispravnom� obzirom�na�to�da�potraživanja�nisu� članu�����Zakona��sva�otpisana� i�kako�bi�primalac�te�fakure�imao� utužena�niti�su�starija�od�godinu� potraživanja�koja�su�bila�iskazana� pravo�da�odbije�ulazni�PDV� dana��kao�takva�predstavljat�će� kao�porezno�nepriznat�rashod��koja� Što�se�tiče�obaveze�izdavanja� Što�se�tiče�obaveze�izdavanja� porezno�nepriznat�rashod�za������� se�kasnije�naplate��u�momentu� fiskalnog�računa��ona�postoji�u� godinu�na�koji�će�se�platiti���� �ponaplate�ne�ulaze�u�poreznu�osnovimomentu�ostvarivanja�prometa��tj�� reza��Ako�kupac�ovaj�iznos�plati�u� cu�poreznog�obveznika��U�skladu�s� u�momentu�izvršenja�usluge��s�tim� ������godini��iznos�ćemo�knjižiti�na� � �����godini��iznos�ćemo�knjižiti�na� tim��prihodi�od�naknadne�naplate� da�mora�postojati�jednoznačna�veza� prihod�od�otpisanih�potraživanja�� otpisanih�potraživanja�(koja�su� između�fakture�i�fiskalnog�računa� pri�čemu�će�u�������godini�podlijeranije�tretirana�kao�porezno�nepri(broj�fiskalnog�računa�na�samoj� gati�plaćanju�poreza�na�dobit��Da�li� znat�rashod�koji�je�uvećavao�osnofakturi�i�prilog�fiskalni�račun)� su�navedene�konstatacije�tačne��te� vicu�za�porez�na�dobit�na�red��broju� Prema�članu����Zakona�o� da�li�postoji�problem�ukoliko�se�vrši� ����poreznog�bilansa)�će�se�izuzeti� ����poreznog�bilansa)�će�se�izuzeti� fiskalnim�sistemima�(“Sl��noviotpis�potraživanja�od�kupca�sa�koiz�osnovice�poreza�na�dobit�(na�red�� ne�FBiH”��broj������)��obavezu� jim�nastavljamo�saradnju?�Kakav�je� jim�nastavljamo�saradnju?�Kakav�j e� broju�����poreznog�bilansa)� evidentiranja�svakog�pojedinačno� računovodstveni�i�porezni�aspekt? Praktično��to�znači�da�ukoliko� ostvarenog�prometa�preko�fiskalnih� u�������godini�izvršite�otpis�potražiuređaja��nezavisno�od�načina�plaća- ODGOVOR �Porezni�tretman�rasho- vanja�koja�će�p vanja�koja�će�preds redstavljat tavljati�pore i�porezno� zno� nja�(gotovina��ček��kartica��virman� da�iz�osnova�ispravke�vrijednosti�i� nepriznat�rashod��te�ako�se�potražii�slično)��ima�svako�lice�koje�je� otpisa�potraživanja�uređen�je�čla- vanje�od�tog� vanje�od�tog�kupca�na kupca�naplati�u plati�u������� ������� upisano�u�odgovarajući�registar�za� nom�����Zakona�o�porezu�na�dobit� godini��za�taj�prihod�ćete�umanjiti� promet�dobara��odnosno�za�pru(“Sl��novine�FBiH”��broj������ )�po� poreznu�osnovicu�za�������godinu� žanje�usluga�klijentima��Izuzetno�� kome�se�na�teret�rashoda�priznaje�i� U�računovodstvenom�smislu� Federalno�ministarstvo�finansija� Federalno�ministarstvo�finansija� otpis�potraživanja��ukoliko�je�isputreba�imati�na�umu�da�se��u�poglavdaje�“blaži”�tretman�ove�obaveze�� njen�jedan�od�navedenih�uvjeta� lju����tačka������Konceptualnog� Za�evidentiranje�zbirnog�prometa� a) da�su�potraživanja�u�prethodokvira�za�finansijsko�izvještavanje�� putem�fiskalnog�računa�potrebno�je� nom�poreznom�razdoblju�bila� procjena�stepena�neizvjesnosti�toka� prethodno�odobrenje�ministarstva� uključena�u�prihode�obveznika� budućih�ekonomskih�koristi�vrši�na� Međutim��bez�obzira�na�to�da� i�da�nisu�naplaćena�u�roku���� osnovu�dokaza��koji�su�raspoloživi� li�ste�od�preduzeća�X�dobili�fiskalmjeseci�od�datuma�dospijeća� u�trenutku�pripreme�finansijskih� ni�račun�ili�ne��osnov�za�knjiženje� naplate�ili� izvještaja��Primjerice��za�veliki� i�evidentiranje�prometa�u�vašem� b) da�su�potraživanja�utužena�ili� broj�potraživanja�određeni�stepen� računovodstvu�je�porezna�(PDV)� da�je�pokrenut�ovršni�postupak� nenaplativosti�se�obično�smatra� faktura��Faktura�je�ispravna�ukoliko� ili�da�su�potraživanja�prijavlje- vjerovatnim�stoga�se�priznaje� sadrži�sve�obavezujuće�elemente� na�u�likvidacijskom�ili�stečajrashod�koji�predstavlja�očekivano� propisane�članom������Pravilninom�postupku�nad�dužnikom� smanjenje�ekonomskih�koristi�� ka�o�PDV-u��Napominjemo�da�je� Osim�toga��u�skladu�sa�Pravil- Vjerovatnoću�naplate�procjenjuje� odgovornost�za�izdavanje�fiskalnog� nikom�o�primjeni�Zakona�o�porezu� uprava�društva� �� �
računa�u�kontekstu�primjene�Zakona�o�fiskalnim�sistemima�na�strani� pružaoca�usluge�
POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
PITAJ REVICON
Otpis�se�vrši�na�osnovu�odluke� uprave��direktora��dugovno�na� kontu�rashoda�����-�Rashodi�po� osnovu�ispravke�vrijednosti�i�otpisa� potraživanja��a�potražuje�konto����� -�Ispravka�vrijednosti�potraživanja� od�kupaca��Ako�se�otpisano�potraži vanje�naplati��to�će�se�evidentirati� kao�prihod�na�kontu�� ���-�Naplaće���-�Naplaćena�otpisana�potraživanja��a�dugovat� će�konto�����-�Transakcijski�račun�
“izvor�sredstava”��već�samo�obračunska�kategorija�koja�se�i�formira�i� “nestaje”�u�skladu�sa�pravilima�koja� uređuju�MRS�MSFI��kao�rezultat� revalorizacije�dugotrajne�imovine�
i�drugih�sporova��uz�odgovarajući� konto�klase��� Iznos�na�ime�štete�koji�se� isplaćuje�radniku�knjižite�na�konto� �����-�Ostale�isplate��naknade� troškova�i�materijalna�prava�zaposlenima��
Tretman Tretm an na nakn knade� ade� št štet ete� e� i zat zatezni ezni ka kama mata ta PI AN ANJE JE �Dobili�smo�drugostepenu�
presudu�po�kojoj�trebamo�radniku�isplatiti�štetu�zbog�povrede� na�radu��Radnik�je�radio�na�određeno�vrijeme�i�više�nije�kod�nas� u�radnom�odnosu��Ukupan�iznos� koji�trebamo�isplatiti�sastoji�se�od� naknade�štete�duševne�i�fizičke� boli��pretrpjelog�straha�i�naruženosti��Također��obračunate�su�zatezne� kamate�i�troškovi�postupka�koje� trebamo�platiti��Da�li�nam�je�to� porezno�priznat�rashod?�Na�koji� konto�knjižiti�te�rashode?
Porez� po� odbi Porez� odbitk tku u na pr prim imlj ljen ene� e� usluge PI AN ANJE JE �Sestrinska�firma�iz�Au-
strije�mjesečno�fakturiše�našem� klijentu�četiri�usluge��menadžersku� uslugu��uslugu�marketinga�i�dvije� PI AN ANJE JE �Društvo�(d�o�o�)�u�bilansu� IT�usluge� stanja�ima�evidentirane�revalo�� Menadžerska�usluga�se�obavlja� rizacione�rezerve�od������������ na�način�da�je�menadžment� KM��Donesena�je�odluka�da�se�iz� firme�majke�konstantno�na� navedenih�rezervi�izvrši�povećanje� raspolaganju�našem�klijentu�� kapatila�društva�koje�će�upisati�u� Redovnim�sedmičnim�sastansudsko�rješenje�društva��Da�li�je� cima�putem�mobilnih�telefona�� kapital�društva�moguće�povećati�iz� Skype-a�i�sl��vrše�kontrolu�nad� sredstava�revalorizacijskih�rezernjim��pri�čemu�uprava�kom vi?�Da�li�je�za�povećanje�kapitala� ODGOVOR��U�smislu�porezno�pripanije�nikada�ne�dolazi�u�BiH�� dovoljna�odluka�društva�na�osnovu� znatih�rashoda��članom����Zakona�o� Sve�usluge�se�vrše�iz�Austrije� koje�će�se�iznos�od������������KM� porezu�na�dobit�(“Sl��novine�FBiH”�� �� � � Marketing�usluga�se��također�� preknjižiti�na�konto�kapitala��ili�se� broj������ )�je�definisano�da�se� izvršava�na�teritorijama�Aupovećanje�kapitala�mora�regulisati� priznaju�svi�rashodi��prihodi�i�kapistrije�i�Slovenije��jer�su�to�ciljasudskim�rješenjem��pa�onda�izvršiti� talna�dobit�gubitak�u�iznosima�koji� na�tržišta�za�našeg�BH�klijenta�� knjiženje? su�iskazani�u�poslovnim�knjigama�� Nema�direktnog�reklamiranja� koji�su�u�skladu�sa�računovodstvena�teritoriji�BiH�putem�bilo� ODGOVOR��Povećanje�osnovnog� nim�propisima�i�standardima��osim� kakvog�medija�ili�društvenih� kapitala�iz�revalorizacijskih�rezervi� ukoliko�nije�drugačije�propisano� mreža� nije�moguće� ovim�zakonom� �� IT�usluga���je�usluga�za�softver� Prema�članu������Zakona�o� Prema�članu����stav����tog� koji�u�BiH�koriste�klijenti� privrednim�društvima�(“Sl��noviZakona��porezno�nepriznatim�rasnašeg�klijenta��Na�početku� ne�FBiH”��broj������)��povećanje� hodima�se�smatraju�samo�zatezne� godine�odredi�se�mjesečni� osnovnog�kapitala�se�može�izvršiti� kamate�koje�su�obračunate�zbog� paušal�koji�se�fakturira�našem� samo�iz�rezervi�(zakonskih�i�ili� neblagovremeno�plaćenih�poreza�� klijentu�(inofaktura)��dok�naš� slobodnih�statutarnih)��tj��samo� doprinosa�i�drugih�javnih�dažbina�� klijent�fakturiše�najam�tog� iz�rezervnog�fonda��pod�uslovom� kao�i�obračunate�kamate�sa�obilježsofvera�svojim�klijentima�u� da�finansijski�izvještaj�i�izvještaj� jem�transferne�cijene�� BiH��Na�početku�godine�stanja� revizora�za�posljednju�poslovnu� S�obzirom�na�to�da�za�troškose�“poravnaju”��te�se�iz�Austrigodinu�utvrđuju�da�nema�nepo ve�naveden ve�na vedene�u�u e�u�upitu pitu�nije �nije�pos �posebno� ebno� je�izda�KO�ako�je�više�fakturi je�izda�KO�ako�je�više�fakturikrivenog�gubitka��Dakle��član������ propisan�drugi�način�utvrđivanja�� sano��odnosno�dodatna�faktura� Zakona�o�privrednim�društvima�se� niti�su�izričito�definisani�kao�poukoliko�je�kroz�godinu�manje� odnosi�samo�i�isključivo�na�poverezno�nepriznati�rashodi��onda�se� fakturisano� ćanje�osnovnog�kapitala�iz�rezermogu�priznati�kao�trošak�firme�� �� IT�usluga���je�usluga�najma� vnog�fonda��koji�ne�podrazumijeva� odnosno�treba�da�budu�porezno� softvera�našeg�klijenta��kao�i� revalorizacijske�rezerve��tj��osnovni� priznati�rashodi�u�poreznom� održavanje�tog�softvera��Radi� kapital�društva�nije�ni�u�kom�sluča- bilansu� se�o�klasičnom�najmu� ju�moguće�povećati�iz�revalorizacij ju�moguće�povećati�iz�rev alorizacijZatezne�kamate�ćete�knjižiti� skih�rezervi� na�način�da�zadužite�konto��� ��-� Ove�usluge�nisu�tretirane� Ovo�stoga�što�revalorizacijRashodi�kamata��a�odobrite�odgou�međunarodnom�sporazumu�o� ske�za�razliku�od�zakonskih�i�ili� varajući�konto�u�okviru�klase���� izbjegavanju�dvostrukog�oporeslobodnih�statutarnih�rezervi��koje� Ostale�troškove�postupka�knjižite� zivanja�sa�Austrijom��što�nam� se�formiraju�iz�dobiti��nisu�nikakav� na�kontu������-�Troškovi�sudskih� stvara�nejasnoću��Prema�PravilPoveć an Poveć anje je ka kapit pital ala a iz� revalorizacijskih re valorizacijskih rezervi?
POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
�� �
PITAJ REVICON
niku�o�primjeni�Zakona�o�porezu� ja�i�društvenih�mreža��S�obzirom�na� prihoda�u�cilju�utvrđivanja�dohotka� na�dobit��menadžerske�usluge�� to��niste�obavezni�obračunati�porez� od�samostalnih�djelatnosti�(tj��koji� opisane�kao�na�navedeni�način�� po�odbitku�niti�predati�obrasce� se�priznaju�kao�rashodi)�smatraju� oslobođene�su�plaćanja�poreza�po� ���Korištenje�kompjuterskih� se�troškovi�koji�su�plaćeni�u�toku� odbitku�u�BiH� programa�(softvera)�se�tretira� poreznog�perioda��koji�su�u�potNa�koje�usluge�se�treba�obrakao�korištenje�autorskih�prava��U� punosti�i�izričito�povezani�sa�obavčunati�porez�po�odbitku�i�predati� skladu�s�tim��oporezivim�se�smaljanjem�te�djelatnosti��Prema�tome�� prijave�u�nadležnu�poreznu�upratra�naknada�za�sticanje�prava�nad� plaćanje�stručnim�udruženjima�ili� vu��Klijent�će�retroaktivno�za�sve� programom�ili�sticanje�prava�na�ko- strukturnim�komorama�vezana�za� mjesece�predati�obrasce�budući�da� rištenje�programa��U�ovom�slučaju� poslovnu�aktivnost�obveznika�smato�nije�blagovremeno�učinio� radi�se�o�prihodu�nerezidenta�koji� tra�se�rashodima�koji�se�priznaju�u� je�oporeziv�porezom�po�odbitku��U� cijelosti� ODGOVOR �Porez�po�odbitku��u� Ugovoru�o�izbjegavanju�dvostruPravilnikom�o�visini��rasposkladu�sa�članom�����Zakona�o� kog�oporezivanja�između�Austrije� djeli�i�načinu�plaćanja�članariporezu�na�dobit�(“Sl��novine�FBiH”�� i�BiH�mjesto�oporezivanja�takve� ne�obrtnika�i�lica�koja�obavljaju� broj������ )��obračunava�se�na� usluge�je�država�isplate��Ugovor� srodne�djelatnosti�propisano�je�da� prihod�koji�nerezident�ostvari� predviđa�da�država�isplate�može� su�obveznici�plaćanja�članarine� na�teritoriji�Federacije��odnosno� oporezovati�prihod�nerezidenta�� obrtničkim�komorama��obveznici� oporezive�su�samo�usluge�koje� ali�uz�ograničenje�porezne�stope� koji�samostalno�ili�u�zajedničkom� rezidentu�pruži�nerezident�na�teod��� ��Prema�tome��vaš�klijent�je� obrtu�obavljaju�djelatnost��lica�koja� ritoriji�Federacije��a�ne�usluge�koje� dužan�obračunati�i�platiti��� �poreza� samostalno�ili�zajednički�obavljasu�pružene�u�inostranstvu��Ovome� po�odbitku��i�to�ako�vam�osigura� ju�srodnu�djelatnost��kao�i�druga� treba�dodati�da�naša�zemlja�ima� potvrdu�o�rezidentnosti�(ne�stariju� pravna�lica�koja�su�osnovana�po� potpisan�sporazum�o�izbjegavanju� od�dvanaest�mjeseci)�i�izjavu�da�je� drugim�propisima��a�dobrovoljno� dvostrukog�oporezivanja�sa�Austrion�krajnji�korisnik�tog�prihoda��U� su�se�izjasnila�da�žele�biti�članovi� jom�(“Službeni�glasnik�BiH”��broj suprotnom��ako�vam�ne�osigura�ovu� komore��Advokati�su��ukoliko�su� ����)��koji�ima�prioritet�u�primjeni� dokumentaciju��porez�po�odbitku�bi� registrovani�u�skladu�sa�Zakonom� u�odnosu�na�Zakon�o�porezu�na� se�plaćao�po�stopi�od���� �iz�člana� o�obrtu�i�srodnim�djelatnostima� dobit� ����Zakona� i�upisani�u�obrtni�registar��auto���Menadžerske�usluge�su� Prijava�se�podnosi�na�obrasmatski�obavezni�plaćati�članarinu� tretirane�u�članu�� ���Pravilnika�o� cu�POD-�����uz�koji�ćete�priložiti� obrtničkoj�komori� primjeni�Zakona�o�porezu�na�dobit� dokaz�o�rezidentnosti�pravnog�lica� U�svrhu�pružanja�pomoći� (“Sl��novine�FBiH”��br������� �do� kojem�se�vrši�isplata��kao�i�njegovu� zaposlenicima�iz�plaća�zaposlenika� �� ���)��Prema�navedenom�članu� izjavu�da�je�krajnji�korisnik�isplaće- i�uz�njihovu�prethodnu�saglasnost� kada�se�plaćanje�vrši�prema�nerenog�iznosa� u�preduzeću�se�može�formirati� zidentu�za�usluge�instalacije�ili�po���U�slučaju�pod��)�nije�sasvim� poseban�fond�solidarnosti��Mestavke�opreme��usluge�tehničke�po- jasno�da�li�sestrinska�firma�iz� đutim��da�bi�to�bila�organizovana� drške��obuke��savjetovanja�ili�druge� Austrije�ostvaruje�određeni�iznos� aktivnost��koja�se�odvija�po�određeslične�usluge��porez�po�odbitku�će� prihoda�za�uslugu�najma��Ukoliko� nim��unaprijed�poznatim�pravilima�� se�obračunati�i�obustaviti�ukoliko�je� ne�ostvaruje�prihod�od�pružene� potrebno�je�da�se�to�normativno� usluga�izvršena�na�teritoriji�Bosne�i� usluge��onda�je�izvjesno�da�se�ne� uredi�posebnim�aktom��najčešće� Hercegovine� treba�obračunati�porez�po�odbitku�� pravilnikom� Međutim��ukoliko�se�usluga� U�suprotnom��odgovor�je�isti�kao�u� Šta�je�sa�poreznim�tretmanom� pruža�elektronski��a�izvan�teritorislučaju�pod��)� korištenja�sredstava�fonda�od�za je�Bosne�i�Hercegovine�(internet�� poslenika��Iako�isplate�za�različite� email��telefon�i�sl)�bez�fizičkog�prinamjene�(koje�se�vrše�iz�sredstava� sustva�lica�u�BiH��smatra�se�da�je� prikupljenih�sindikalnom�članariPri navanje� ro va� usluga�izvršena�izvan�teritorije�BiH� nom�koju�uplaćuju�zaposlenici�iz� KPR advo at i�porez�po�odbitku�se�ne�obračunasvojih�plaća)�formalno�(po�propiPITANJ E� �Da�li�se�članarina�advo va��Dakle��u�ovom�slučaju��oslobosima�o�porezu�na�dohodak)�nisu� đeni�ste�plaćanja�poreza�po�odbitku� katskoj�komori�i�fond�solidarnosti� oslobođene�oporezivanja��jasno�je� i�podnošenja�obrasca� za�advokate�i�pripravnike�uposlene� da�nema�nikakvog�osnova�da�se� ���Kao�i�u�prethodnom�slučau�advokatskoj�kancelariji�mogu� one�oporezuju�ne�samo�stoga�što�te� ju��naknade�za�usluge�marketinga� priznati�kao�trošak�u�knjizi�prihoda� isplate�i�nemaju�karakter�dohotka� se�oporezuju�porezom�po�odbitku� i�rashoda? nego�i�stoga�što�su�plaće�iz�kojih�se� samo�ako�su�izvršene�uz�fizičko�priformiraju�ta�sredstva�“uzajamne� sustvo�pružavaočevih�lica��U�vašem� ODGOVOR �Prema�članu�����Zakona� pomoći”�već�jednom�oporezovane�� slučaju�se�te�usluge�ne�vrše�na�teri- o�porezu�na�dohodak��poslovnim� pa�bi�se�radilo�o�dvostrukom�oporetoriji�BiH�putem�bilo�kakvog�medirashodima�koji�se�mogu�odbiti�od� zivanju� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
�� �
Poziv za prijavu u Revicon-ovu bazu eksperata Postojeću bazu eksperata želimo proširiti i ekspertima koji su zainteresirani da, uz odgovarajuću naknadu, ponude svoje znanje, ekspertizu, iskustvo i vještine našim klijentima. Zato pozivamo sve zainteresirane eksperte iz oblasti: • RAČUNOVODSTVO • REVIZIJA • POREZI • JAVNE FINANSIJE • RADNO PRAVO • JAVNE NABAVKE
Izgled�Prijave�u�Revicon-ovu�bazu�eksperata Osnovni podaci Ime�i prezime Fakultet ��zvanje P sl avac
• EU FONDOVI Ra n mjest
da se prijave u Revicon-ovu bazu eksperata. Potencijalni kandidati trebaju imati zavšen odgovarajući fakultet i minimalno pet godina praktičnog iskustva.
Područje ekspertize (zao kružiti�jednu�ili�više blasti)� B
Revizija P rezi
D
Javne�fi nansije
E
Ra n pravo
F
Javne�nabavke
G
EUf n vi
Certifikat (zao kružiti�jedno ili�više zvanja)�
Obrazac za prijavu možete preuzeti na linku: http://www.revicon.info/home/sadrzaj/629 Molimo Vas da popunjeni obrazac zajedno sa Vašim CV-jem pošaljete na e-mail:
[email protected]
Račun vodstvo
C
Svi koji se prijavljuju za prve četiri navedene oblasti treba da imaju i jedan od certifikata: certificirani računovođa, ovlašteni revizor, ovlašteni interni revizor ili ovlašteni procjenitelj. Baza eksperata neće biti javno objavljena i Vaše osobne podatke nećemo dijeliti sa trećim stranama.
A
CR
Certifi cirani računovođa
OR
Ovlašteni revizor
OIR
Ovlašteni interni reviz r
OP
Ovlašteni pr cjenitelj
Kontakt podaci Telefo n
Za sva pitanja i pomoć možete nas kontaktirati i putem telefona: + 387 33 720 599 Kontakt osoba: Jasna Kulina Vaš Revicon
e-mail
Ostale napomene (po po trebi)�
PITAJ REVICON
Prodaja p olovne robe nep rofi tnog sub jekta PITANJ E� Kao vjer a� ajedn a�
ep tem
ek e� PDV na tanj lo nu ro vi e�ne� ri npr� eć� a� en aln gri an e� sli Kakav�e� stu akda�se�akva� a� avi a� ro daj ? Da� e� že� vrš ro daja� ak nsk vi ri a?�Kak dat rač n�na� no da�i e� reb na� eb na� na na na ra nu ? ODGOVOR S�
ro na�o da e� radi do ri a� a� retho dno nab avljena� a�vaše� reb e�nem a� etn e�da�h epro ek ro da� a�ržišu ao lo vna�Za� eviden ran e� ro eta� e�da� te ro do to nu do nta U� nkretno lu aj radi e� edno ratn ransa am a� ro daje� e� e� lo vljavaj davanje� fiskalno g�rač na�Prem a� e� ao do nt� ro da te kj ti ro da ni go r� em će�glasi a� s� aj e�vr edno t� te� dredili dno no “p gnu ” e� apravo redm t�do ra� Uk li e�radilo nt an da akvih sredstava� dru ženje� ralo atifis alni ređ aj ro e�eviden rao ro t� Otpis obaveza
PITANJ E� K a�do
entac a�e� treb na� tp ?�N a� ač evide at s� akav�se� aj efekat st že?
ODGOVOR O
vanje� avez a� do r� d� da li traž d� do ro vo ljno dreknu h� traž vanja� ano fo rm li no vu as are� U� lu aj a� a� vam e� do vo ljan� anido az ro tu raživanja�dr ge� rane� rem a� Ra no dstv no redu e� njžiti avez rem a�o li eviden rat rih d� a� � ��� Priho di no vu tp a� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
S� ro na�o da te� az ati riho d� dn no atvo riti ave az vanjem rih da� edi a� sljed a� a�će�se�avit este� većanje�do a�am rez vedo ti šo e�rez ltirati laćanjem većeg� rez a�na�do U� lu aj tp a� avez e� rea�do avljač a� treb no e�vo diti rač na� ravc laz no g�PDV- a� ak ro PDV- ni ri to edvidjeli avez vr en a�spave� rna)ran e� db eno g� lano g�PDV-a� akvi lu ajev a� vlašena�i a�UI N O ljednje� vrijem e� ava�da� e� laz PDV faku ra su ak eb ao spavi O fo rm lno “z no no ”� na� dredb lana����Zak na� PDV- rem a� ve ni a� ravo db PDV e� ave an� lat li�ga�e� lat avl ač )� rili vine�do ara li lu a� d�dru go ni a� eg UIN O vl “z kj ”�da tp ve e� rem a�do avljač restae� avez a�da�e�o do avljač lat PDV e� sadržan avez e�da�e�i e� d� a� restalo ravo a� db ak g�ranie� db eno g� la no g�PDV-a� e�ga nak n� tp a� av e�reb a� rav at )� Prod aja am ortizovanog sredstva PITANJ E� U evide
stal h sred tava edu em rač nar� e� tp no am rti van� eg valifik vali ao red vo am en en aj er ga� aerava ro dati ���� go dini Kak ro ves ženje� li e� ab avna�vri edn rač ara� ��� �� KM spavka�vr ed sti����� �� KM a� lan am ga� ro dati a�� ������KM ? ODGOVOR P tp no
rti no edstvo a�e� et vrijedn la� e� eb a�se�sk žavat sve� do e�o redstvo treb dego vo žavanje�se ea�vrš ek varn restan njeg ve treb e� li njeg vo tu enj ro daj
Dake�sre stvo ećete�sk žavat slo vn h ga� ego ćete�ga� dalje�vo di lansno evide ak e� ego va�vr ed no t� el niam rt vana�tj ab avna�vr ed st�� spavka� vr ed )� To redstvo neć te�rač no vo dveno kasifik vati ao red vo am enjeno ro daj Prem a�M SF �� Du go trajna� vina�nam enjena� aj estanak slo van a� a� a�gru e��� Stalna�redstva� redstva� tavljeno g� lo vanja� am en ena� aj se�skaz sva� alna�redstva� a� a� vu dlu e� ro daj renesena� a� a� en h sredstava� ao sredstva lo vanja� a�e� tavljaj M eti du da�e� rem a�M SFI �� go vo dstvena�vr edn sred va� am en en g� daj en a� nta�gru e��� lu aj ta� njgo vo dstvena�vriedn rač ara�e�nu la ri em nem a� avez e� ek ižavan a� O tu enj dno no ro da stalnih�sredstava�se�evidentira�na� eto vi šo ač da� e� ži am )�li et do ak li et gu tak d� ro daje� no raz li e� eđ ti nu te� ro dajne� ene go vo dstvene�vr ed sti�sred va�nab avna�vriedno anjena� rane�ro rti e)�Dake� daj aln h sred stava ži ćete� a�sljedeći� ač � D������K em lj � � �����KM D ���� spavka�vr edn ro enja� rem e������ �� KM P���� P ro enja� rem a� ����� �� KM P� ��� Do d� ro daje� ater alh aln h sredstava�� �� �� KM P� ��� O avez a�a�PDV � �����KM Knjiž enje donac ija p rem a MRS �� PITANJ E� X Y e� d�Federalno g�
ars va� ro eta� ni ac a� do latu redstava ap alno g� an fera� vi d����������� KM dr gi �����������KM Da� e�spavn ži ve� se� a� dlo ženi riho d? Kak na� raj go di e� ren eti dgo varaj ći riho da? �� �
PITAJ REVICON
ODGOVOR� Ra unovodstvo dona
donacije iznos koji je srazmjeran iznosu a ortizacije tog sredstva
cijai dr avnih po o i je regulisa no MRS-o -� Ra unovodstvo dr avnih davanjai objavljivanje dr avne po o i O t s� eisprav e�ro b Pre a MRS donacijese PITANJE� priznaju tek kad se obezbijedi Uvezli s o ro u iz Hrrazu no uvjerenje da e pravna vatske koju s o prodali natr ištu osoba udovoljiti uvjetima uz koje BiH Me utim� dioro e jevra en se daje donacija te da postoji ra od naših kupaca jer je ro a te ni zu no uvjerenje da e potpora iti ki neispravna Do avlja e nas pri ljena To i prakti no zna ilo nansijski odo riti za istu pri e u da ako su ispunjeni uvjeti za priro u ne eli nazad u Hrvatsku Na je donacije koje e iti upla ene koji na in o e o razdu iti ro u trebapriznati u obra unskom kod sebe? periodu kadaje obezbije eno uvjerenje o ispunjenim uslovima iz ODGOVOR� Da isteizvršili otMRS � � � pis navedene neispravne robe vi Pojednostavljeno re eno ovra enu robu prvenstveno orate gu a su dva osnovna slu aja zadu iti na zaliha a pa tek onda a) slu a kada se radi o do otpisati odnosno razdu iti naciji primljeno za teku e izdatke Otpis neispravnih proizvoda i na jene ili zanakna ivanje ve vršite nakon što do ijete nansijnastalih rashoda i izdataka zbog sko odobrenje od dobavlja a ega setakva donacijau cjelini Me utim potre no je vodiiskazuje kao prihod ve u o entu ti ra una o PDV� tret anuotpisa prije a ilo da se radi o donaciji u robe Otpis neispravne robetrebate novcu ili donaciji u drugim teku im posmatrati kao otpis zalihakoji je vrijednostima)� u cjelokupnomiznosu neoporeziv ) slu a kadase radi o donaciji PDV-o pod uslovo dasu o ezbisa“odlo enimra unovodstvenim je eni adekvatni dokazi (zapisniko dejstvo t o takvo donaciji koja uništenju odvo na deponijui sl)� e tek dovesti doizdataka i rashoda protivnom postoji obaveza izdava u jedno ili više narednih perioda njatzv interne PDV� fakture kojo zbog egase iznos ili fer vrijednost i senaotpisanezalihe (za koje primljenedonacijeu to slu aju nisu obezbije eni adekvatni dokazi) raspodjeljuje u prihodeonihperioda zara unao PDV� navlastiti teret u kojima e nastati i sanjo poveza ni ras odi (naprimjer kadaseradi o donaciji primljeno u vidu stalnih “Prefak risanje” ro va� sredstavaili o donaciji u novcuza ele ri e�ener e� nabavkustalnih sredstava ak Kao što je navedeno u slu aju PITANJE� D ali r a kojaizdaje kadapravno lice primi donaciju objekat pod zakup drugo pravkoja se odnosi nanabavku sredsta no licu o e davrši prefakturiva (be o zira na to da li jerije o sanje troškova elektri ne energije nov ano donaciji koja je na ije zakupcu? Firma posjeduje konnjenanabavci ili izgradnji stalnog trolno brojilo i naosnovu stanja sredstva ili pak donaciji u o liku na kraju svakog jeseca dobiva stalnog sredstva)� u to slu aju fakturu od Elektrodistribucije prihod po osnovu ovakve donaciUgovoro o zakupu sude nisani je trebapriznati proporcionalno uslovi da je zakupac du an pla ati obra unato trošku a ortizacije troškove elektri neenergije vode t prvo itno se knji i po prije u s e a i grijan a Da i se o e ovakve donacije primljeni iznos na vršiti prefakturisanje saaspekta konto odlo enih prihoda a poto Zakona o PDV-u ili drugo pravno sa konta odlo enih prihoda pre lice o e koristiti pravo naod itak nositi nakonto prihodapo osnovu PDV-a isklju ivo naosnovu fakture �� �
snabdjeva a elektri neenergije Elektrodistribucija ? ODGOVOR� Nema posebnih smetnji
dasetroškovi elektri ne energije prefakturišu zakupcu Me uti prefakturisanje je jedna “škakljiva” te a sa kojo trebabiti oprezan s o ziro na to da naš Zakon o PDV u ( “S g asnik BiH r do netretirasampo a prefakturisanja Od a u startu treba o odrediti dali seprefakturisanje odnosi na prefakturisanje saosobinom prometaili be osobine pro eta Suštinaproble a jeste daprefakturisanje saosobinompro eta ustvari podrazu ijeva promet usluga ili do ara koje Zakon o PDV-u tretira pro eto pa e shodno to e postojati i obaveza za PDV� odnosno izdavanjeizla znePDV� fakture Prefakturisanje be prometa podrazu ijeva sa o proslije ivanje troškova odnosno u jesto nekog ili u ime nekog pla anja odre enih troškova Zbog razli ith postupanja UINO i uvijek savjetuje o da se re ijski troškovi prilikomugovara nja zakupnineukalkulišu u sa u vrijednost zakupninepri e u se o e ugovoriti da iznos zakupninevarirau zavisnosti od visine re ijskih troškova Na ta na in i se uvijek fakturisala zakupnina u iju je vrijedost ura unat i popratni trošak prilikompru anjausluge za kupa t re ijski troškovi Na tako dobijenu fakturu bi seimalo i pravo naodbitak ulaznog PDV-a Pre a to e sa PDV� aspek ta kod prefakturisanja troškova elektri neenergije nazakupca s o ziro na to da i ta iznos inio sastavni dio ukupne naknade za us ugu akupa(č an stav Zakona o PDV-u)� o avezni ste da zakupoprimcu nafakturi zara una te i PDV� Te e se ulazne stavke i kod zakupca ukoliko se radi o PDV� obvezniku smatrati nabavka a za poslovne i oporezive svrhe(ukoliko on unajmljeni prostor koristi za poslovnu i oporezivu djelatnost)� te e i on imati pravo na od itak ulaznog poreza po ulaznoj fakturi Elektrodistribucije POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
PRAVO
Š ta donosi novi Z akon o� pen i skom i inva idskom osiguranju? ȫ Arnela Muhotić
U “Službenim novinama FBiH”, broj 13/18, objavljen je novi Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji se primjenjuje od 1. 3. 2018. godine. Brojne promjene koje on donosi tiču se, prije svega, obračuna penzije kroz bodovni sistem, uvođenje novih prava za poslovne subjekte kao poslodavce, mogućnost prijevremenog penzionisanja, kad i druga prava kojima ćemo se posvetiti kroz ovaj članak.
Prava po� novom Zakonu o� PIO
K ao�što�je�to�bilo�predviđen o�i�do�sada�� prava�na�penzijsko�i�invalidsko�obuhvataju� – pravo�na�starosnu�penziju� – pravo�na�invalidsku�penziju� – prava�osiguranika�sa�prom ijenjenom � radnom �sposobn ošću� – pravo�po�osnovu�fizičke�onesposobljenosti�i – pravo�na�porodičnu�penziju� N avedena�prava�ostvaruju�lica�koja�su� osigurana�na�obavezno�osiguranje�(osiguranici)�po�osnovu�� – radnog�odnosa�(osiguranik�zaposlenik)� – obavljanja�sam ostalne�djelatnosti� �� �
– obavljan ja�poljoprivredne�djelatnosti�i – obavljanja�vjerske�službe� U�duhu�usklađivanja�sa�predstojećim � propisim a�o�doprinosim a�i�o�porezu�na�dohodak�uveden a�je�i�nova�kategorija�osiguranika�� Pored�lica�koja�obavljaju�obrtničku��odnosno� drugu�privrednu�djelatnost��u�grupi�osiguranika�po�osnovu�obavljan ja�sam ostalne�djelatnosti�su�(doduše��odloženo��tj��od�stupan ja�na� snagu�predstojećih�propisa�o�doprinosim a�i� porezu�na�dohodak)�uvedena�i� – lica�koja�obavljaju�poslove�po�osnovu� ugovora�o�djelu��autorskog�ili�drugog� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
PRAVO
– – – –
ugovora�i�za�izvršeni�posao�ostvaruju� ugovorenu�naknadu� lica�izabrana�ili�im en ovana�na�javnu� funkciju�ako�za�obavljanje�te�funkcije� ostvaruju�naknadu� član �privred nog�društva�ili�druge�organ izacije��koji�za�svoj�rad�prim a�ugovoren u� naknadu� član �organ a�upravljanja�ili�organ a�nadzora��koji�za�svoj�rad�prim a�ugovoren u� naknadu��i vrhunski�sportisti�ako�nisu�osigurani�po� drugom �osnovu�
N apom inje�se�da�navedena�lica�još� uvijek�ne�m ogu�ostvarivati�prava�na�penzijsko�i�invalidsko�osiguran je��tj��po�tren utno� važećim �propisim a�o�doprinosim a��već�će�ta� prava�početi�ostvarivati�tek�kada�budu�uplaćivali�isti�doprinos�za�PIO�kao�i�ostala�lica� u�obaveznom �osiguranju��Drugim �riječim a�� tek�nakon�stupanja�na�snagu�novog�Zakona� o�doprinosim a�(kao�i�novog�Zakona�o�porezu� na�dohodak)��prava�na�penzijsko�i�invalidsko� osiguranje�proširuju�se�i�za�navedenu�grupu� osiguranika��pošto�će�se�i�za�lica�koja�prim aju� ugovorenu�naknadu�uplaćivati�jednaka�stopa� doprinosa�za�penzijsko�i�invalidsko�osiguranje��Bitno�je��također��napom en uti�da�lica� koja�prim aju�ugovorenu�nakn adu �ne�m ogu� ostvarivati�prava�predviđena�po�osnovu�povrede�na�radu�ili�profesionalne�bolesti� M ada�u�pogledu�podjele�osiguranika� prem a�novom �zakonu�nije�učinjena�bitnija� prom jena�u�odnosu�na�dosadašnji�zakon�� novi�Zakon�o�PIO�je�posložen iji�u�odnosu� na�prijašn ji��pa�ujedno�olakšava�snalažen je� unutar�propisa��
Novi� Zakon o PI O uvodi� novu kategoriju osiguranika a to su lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu kao lanovi� privrednog društva nadzornog od ora po osnovu ugovora o djelu autorskog ugovora i� dr� Me utim prava iz novog Zakona o PIO ta lica ostvaruju tek kada na snagu stupi� novi� Zakon o doprinosima tj� tek nakon što se za ta lica ude upla ivala jednaka stopa doprinosa za PIO kao i� za lica u radno odnosu BiH�od�septem bra�rujna�������do�decem bra�prosinca�������godine� Prem a�tom e��novim �Zakonom �u�penzijskom �i�invalidskom �osiguranju�je�uvedena� povoljnija�m ogućnost�penzionisanja�sa���� godina�staža�osiguranja�(uz�ispunjen e�godina� života)��a�i�ostavljen a�m ogućnost�pen zionisanja�sa�� ��godina�pen zijskog�staža� Slika����Uslovi�za�starosnu�penziju
Pravo na staro snu p e nz iju Obračunavanje penzija kroz bodovni Prava�na�starosnu�penziju�im a�osigurasistem nik�koji�navrši� a) ���godina�života�i�najm anje����godina� staža�osiguranja��odnosno�najm anje�� �� N ovim �Zakonom �o�PIO�uvodi�se�i�novi� godina�pen zijskog�staža��ili način�obračuna�penzija�kroz�bodovni�sistem � b) ���godina�staža�osiguranja��bez�obzira�na� koji�definira�prava�iz�pen zijskog�i�invalidskog� godine�života� osiguranja�kroz�evidentiranje�bodova��Visina� starosne�pen zije�određuje�se�tako�što�se�lični� Pod� taž m� igu ranja �podrazum ijeva� bodovi�osiguranika�pom nože�sa�vrijednošću� se�staž�sa�efektivn im �trajanjem �(puno�radno� općeg�boda�na�dan�ostvarivanja�prava� vrijem e�po�Zakonu�o�radu)��kao�i�staž�osiguObračun�penzije�bodovnom �form ulom � ranja�sa�uvećanim �trajanjem �(rad�na�radnim � bazira�se�na�stažu�osiguran ja�i�uplaćen im � m jestim a�koja�su�utvrđena�kao�opasna�i� doprinosim a��Za�svaku�godinu�staža�sa�plaštetna�po�zdravlje)� ćenim �doprinosom �osiguranik�stiče�bodove� Penzijski staž� �pored�staža�osiguranja�� proporcionalno�uplaćenom �doprinosu�(��bod� podrazum ijeva�i�poseban �staž��tj��staž�osiguako�je�plaća�bila�ista�kao�i�prosječna�plaća�u� ranja�za�lica�koja�su�učestvovala�u�odbran i� Federaciji�BiH��� �boda�ako�je�bila�dvostruko� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
�� �
PRAVO
Obračun�penzije�vrši�se�kroz�bodovni�sistem�� kojim�se�visina�starosne�penzije�određuje�tako� što�se�lični�bodovi�osiguranika�pomnože�sa� vrijednošću�općeg�boda�na�dan�ostvarivanja� prava�
Pravo na invalidsku penziju
Poslodavcima�je�novim�Zakonom�data�mogućnost pokretanja�postupka�za�ostvarivanje�invalidske� penzije��uz�uslov�da�oni�snose�troškove medicinskog�vještačenja�i�da�imaju�saglasnost� sindikata� veća�od�prosječne������boda�ako�je�bila�pola� prosječn e�itd)��s�tim �što�bod�ne�m ože�izn ositi� više�od��� U�trenutku�odlaska�u�penziju�osiguraniku�se�iznos�pen zije�utvrđuje�na�način�da� se�ukupan�broj�bodova�ostvarenih�u�radnom � vijeku�m noži�sa�vrijednosti�boda�koji�tren utno�prem a�član u�����Zakona�iznosi�������K M � U�obrazloženju�Prijedloga�novog�Zakona� o�penzijskom �i�invalidskom �osiguranju�naveden o�je�i�nekoliko�prim jera�obračuna�penzije� po�sadašnjem �i�prijašnjem �Zakonu�o�PIO�za� određena�zanim anja�(tabela��)� Prilikom �obračuna�za�navedene�prim jere� nije�uzet�u�obzir�even tualno�ostvaren i�staž�od� ���� ��do�������godine��s�obzirom �na�to�da�svi� osiguran ici�nisu�ostvarili�staž�u�naveden om � periodu��U�obračunu�u�prim jerim a�je�uzeto�u� obzir����godina�staža�osiguranja��kao�referentan�staž��Također��kao�pretpostavka�su� uzeti�i�ujednačeni�izn osi�plaća�za�cijeli�period� radnog�vijeka�(zavisno�od�vrste�zanim anja)��s� tim �da�će�u�praksi��naravno��postojati�oscilacije�u�visini�plaće�tokom �radnog�vijeka�(veći� ili�m anji�iznosi)�
Ostvarivanje�prava�na�invalidsku�penziju� je�regulisan o�na�isti�način�kao�i�ran ijim �zakonom ��Osiguranik�kojem �je�utvrđen a�I�(prva)� kategorija�invalidnosti�(potpuna�nesposobnost�za�rad)�ostvaruje�pravo�na�invalidsku� penziju�ako�je� – invalidnost�prouzrokovan a�povredom � na�radu�ili�profesionalnom �bolešću��bez� obzira�na�dužinu�pen zijskog�staža�i – invalidnost�prouzrokovan a�povredom � van�rada�ili�bolešću��pod�uslovom �da�je� prije�nastanka�invalidnosti�im ao�navršen� pen zijski�staž�koji�m u�pokriva�najm anje� jednu�trećinu�razdoblja�od�navršenih� najm anje�� ��godina�života�od�dana�nastanka�invalidnosti� N ovina�u�odnosu�na�prijašnji�Zakon�jeste� ta�što�je�poslodavcim a�kod�postupka�utvrđivanja�invalidske�pen zije�data�m ogućnost�da� i�sam i�pokreću�postupak��ali�pod�uslovom �da� snose�troškove�m edicinskog�vještačenja�i�da� im aju�saglasn ost�sindikata� Prava osiguranika kod promijenjene radne sposo bnosti
Osiguranik�kod�kojeg�je�utvrđen a�prom ijenjena�radna�sposobnost�(po�prijašnjem � Zakonu��II�kategorija�invalidnosti)�im a�pravo� na� a) raspoređivan je�na�drugo�radno�m jesto�� b) prekvalifikaciju�ili�dokvalifikaciju�i c) novčanu�naknadu�u�vezi�sa�prom ijenjenom �radnom �sposobnošću�� Prem a�tom e��radnik�(osiguranik)�sa�prom ijenjenom �radnom �sposobnošću�im a�pravo� na�raspoređivanje�na�drugo�radno�m jesto�
Ta ela��� �Primjeri�obra una�penzije�po�ranijem�i�novom�zakonu�
Primjer zanimanja
iteljicasa godinasta ai ostvareno pla omzacijeliperioduiznosuod� prosje nepla e Policajacsasrednjomstru nomspremom i godinasta a( godinaefektivnog � godina eneficiranog sta a te ostvarenom� prosje nompla omtokom radnog vijeka Zaposlenikurealnomsektorusa godina sta ai ostvarenompla omzacijeli period od� prose nihpa a Dr avni su eniksa godinasta ai ostvarenompla omzacijeli periodod prosje nihpla a �� �
Obračun penzije po ranijem Zakonu
Obračun penzije po novom Zakonu
Razlika (novi obračun - raniji obračun)
� � � � � � KM
� � � � � � KM
� � � � � KM
� � � � � � � KM
� � � � � � � KM
� � � � � � KM
� � � � � � KM
� � � � � � KM
� � � � � KM
� � � � � � KM
� � � � � � KM
� � � � � KM
POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
PRAVO
koje odgovara njegovoj smanjeno sposobnosti u uslov da to i postoji Tako er radnik ostvaruje i pravo na prekvali kaciju ili dokvali kaciju do navršenih godina ivota pod uslovo da se o e osposo iti za rad nadrugo radno jestu Zbog toga je i poslodavcu data o gu nost pokretanja postupkaza ostvarivanje pravanainvalidsku penziju pogotovo u slu ajevima kada utvrdi da radnik ne o e obavljati poslovekoji ne bi trebali da u predstavljaju teret ak i nakon prekvali ka cije ili dokvali kacije Za vrije e trajanjaprekvali kacije ili dokvali kacije radnik ostvaruje pravo na naknadupla e Ukoliko radnik be opravdanog razloga ne po ne sa prekvali kacijo ili dokvali ka cijo u odre eno roku ili ukoliko neop ravdano prekinezapo etuprekvali kaciju ili dokvali kaciju gu i pravo na istu a s odno to e gu i pravo i na naknadu pla e Pre a to e pravakojaosiguranik po osnovu promijenjeneradne sposobnosti ostvaruje po novo Zakonu nisu zna ajno pro ijenjenau odnosu naprijašnji Zakon Ipak odre enepro jeneu novo Zako nu predstavljaju povoljniji pristup za poslo davca kod kojeg se i o ezbije uju J edna od tih pro jenaje naknada pla e zbog anje pla e na drugo radno jestu Da se pod sjetimo prijašnji Zakon je obavezivao poslo davce da radnike kod kojih je utvr enadruga kategorija invalidnosti promijenjenaradna sposobnost)� rasporedi nadrugo radno jesto i ukoliko je radnik nato drugo radno jestu ostvarivao ni u pla u od prijašnje imao je pravo na razliku pla e Be o zira na to koji je io razlog privre enesprije enosti za rad olest povredanaradu profesio nalnabolest)� ve inaposlodavacaje orala ispla ivati istu naknadu što je sigurno dovo dilo i do velikih troškova NovimZakono brojni poslodavci su rastere eni tako što oba vezu isplatenaknade pla e zbog anjepla e na drugo radnom jestu imaju sa o oni poslodavci kod kojih je nastala pro ijenjena radna sposobnost radnika po osnovu povrede na radu ili profesionalne bolesti Pov reda na rad u i p rofes ionalna b olest
Kao što je to ilo i prije regulisano povredom na radu smatra se povreda osiguranika prouzrokovana neposrednim i kratkorajnim e ani kim� zi kimili he ijskim djelovanjem naglim promjena a polo aja tijela iznenadnimoptere enje POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
tijela ili drugim promjena a ziološkog sta njaorganizma ako je takva povredauzro no vezanaza obavljanje posla Povredo na radu sesmatrai povredakoju radnik pretrpi naredovnomputu od stanado jesta radai obratno Ipak novimZakono regulisano je i šta se to sve ne s atra povredo naradu što podrazumijeva povredu prouzrokovanu a) iz krajnje nepa njeili na jerno od strane osiguranikakoji je obavljao radne obaveze kao i naredovno putuod stanado jesta radai obratno b) pijanstvom osiguranika c) isklju ivo odgovornosti tre eg lica d) zbog više sile e) zbog obavljanja aktivnosti koje nisu u vezi saobavljanje radnih aktivnosti f) usljed na jernog nanošenja ozljede osiguraniku od strane druge osobe izazvanog li nimodnoso saosigurano oso o koje se ne o e dovesti u vezu sa radno-pravnomaktivnosti g) usljed na jernognekorištenja opre e zaštite naradu i nepoštivanjapropisao zaštiti naradu
Naknadu plaće zbog manj e plaće n a drugom radnom m jestu dužni su isplaćivati samo poslodavci kod koj ih je promije njen a radna sposobnost radnika nastala povredom na radu ili profesionalnom bolešću� Novi Z akon pored defi nicije šta se smatra povredom na radu reguliše i šta se to n e s matra povre dom n a radu� U s lučaju spora teret dok azivanja je na poslod avcu� slu aju spora teret dokazivanjaje na poslodavcu pa shodno tome podsje a o nava nost pisanih opomenaod poslodavca za odre enepovrederadnih o aveza koje kasnije ogu biti uzrok povredenaradu I� de nici a profesionalne bolesti je ostala ista kao i prije Profesionalne bolesti predstavljaju odre enebolesti nastale u toku osiguranja prouzrokovane du im nepo srednim uticajemprocesaradai uslova na radnim jestima odnosno poslovima koje je osiguranik obavljao Listu profesionalnih olesti naprijedlog Instituta za edicinsko vješta enje utvr uje Ministarstvo za rad i socijalnu politiku i ta propis objavljuje u “Slu benimnovina a Federacije BiH” ���
PRAVO
Porodična penzija
Pravo na porodičnu penziju prema no vom Zakonu ostvaruju sljedeća lica� a) bračni supružnik (udovica� odnosno udovac)� b) razvedeni bračni supružnik ako mu je pravosnažnom presudom suda dosuđeno pravo na izdržavanje� c) dijete� rođeno u braku ili van braka� te usvojeno dijete� d) pastorak ukoliko ga je umrli osiguranik� odnosno korisnik penzije izdržavao� e) dijete - unuče bez oba roditelja ukoliko ga je umrli osiguranik� odnosno korisnik penzije izdržavao� Iako su lica koja ostvaruju pravo na porodičnu penziju ista kao i u prijašnjem Zakonu� uslovi za ostvarivanje prava na porodičnu penziju udovice su pooštreni u odnosu na prethodni Zakon� Prema članu ��� novog Zakona� udovica ima prava na porodičnu penziju ukoliko je na dan smrti svog supruga navršila �� godina života� što je za pet godina više u odnosu na prethodni Zakon� Udovica može ostvariti pravo na porodičnu penziju i ako do smrti supruga nije imala navršenih �� godina života� ali je imala navršenih �� godina života� s tim što to pravo ostvaruje tek nakon što napuni �� godina života�
Osnov�za�novčanu�naknadu�za�fizičku� onesposobljenost�je�najniži�iznos�penzije�utvrđen� Zakonom��a�visina�novčane�naknade�zavisi�od� procenta�fi zičke�onesposobljenosti� Penzioneri�koji�ponovo�zasnuju�radni�odnos� automatski�gube�pravo�na�isplatu�penzije�za�svo� vrijeme�trajanja�radnog�odnosa� Predloženim rješenjima generalno su pooštreni uvjeti za sticanje ovog prava� a zbog smanjenja broja porodičnih penzija� te podsticanje potencijalnih korisnika ovih penzija na uključivanje u tržište rada� što je i jedan od pravaca reforme utvrđenih Strategijom reforme penzijskog sistema u Federaciji BiH�
Fizička onesposobljenost
Fizička onesposobljenost postoji kada je osiguranik pretrpio gubitak� ozbiljnu povredu ili značajnu onesposobljenost organa ili dijelo �� �
va tijela što pogoršava prirodnu aktivnost organizma i zahtijeva veći napor za zadovoljavanje životnih potreba� bez obzira na to da li je na taj način prouzrokovana invalidnost ili ne� Osnov za novčanu naknadu za fizičku onesposobljenost je najniži iznos penzije utvrđen Zakonom� a novčana naknade se utvrđuje prema procentu fizičke onesposobljenosti (tabela �)� Ta ela��� �Primjeri�obra una�penzije�po�ranijem� i�novom�zakonu�
Za fizičku Stepen onesposobljenost od�
Novčana naknada izražena kao procenat od osnova
Prema tome� prava po osnovu fizičke onesposobljenosti su na isti način regulisana kao i prijašnjim Zakonom�
Ponovno zasnivanje radnog odnosa penzionera
Jedno od najčešćih pitanja kroz naš savjetodavni servis jeste da li je i po novom Zakonu moguće zasnivanje radnog odnosa sa penzionerom� a da mu se ne obustavlja penzija za period tog trajanja? Podsjetimo� prema prijašnjem Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju� radni angažman lica koje je ostvarilo pravo na punu starosnu penziji je bio moguć� pri čemu je takav penzioner mogao istovremeno primati i penziju i plaću po osnovu radnog odnosa� Stupanjem na snagu novog Zakona� to više nije dozvoljeno� Naime� prema članu ���� novog Zakona� korisniku penzije koji stekne status osiguranika u obaveznom osiguranju isplata penzije se obustavlja za period trajanja osiguranja� To znači da će se samom prijavom na obavezno osiguranje obustavljati penzija sve dok je to lice u radnom odnosu� Shodno tome� angažman penzionera koji žele nastaviti primati penziju će biti moguć samo po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima� ugovora o djelu� menadžerskog ugovora i drugih angažmana kojim se ne zasniva radni odnos� a na koje se ne odnosi navedena zabrana� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
PRAVO
Prijevrem ena p enzija
• u godini godinu i šest eseci ivota i godina sta a osiguran a • u� godini godine ž ivota i � godinai šest jeseci sta a osiguranja • u godini godinei šest eseci ivota i godina sta a osiguran a • u� godini godine ž ivota i � godinai šest jeseci sta a osiguranja • u godini godinei šest eseci ivota i godina sta a osiguran a • u� godini godine ž ivota i � godinai šest jeseci sta a osiguranja • u godini godinei šest eseci ivota i godina sta a osiguran a
Do � godine po pri ašn em Za konuje postojala ogu nostostvarivanjaprava naprijevre enupenziju To pravo postoji i pre anovo Zakonu s timdajeono prila go enonovo (višoj)� starosno granici odnono sta u osiguranja pri e u jenovimZakono propisan i prijelazni period“postepenog po jeranja graniceza prijevremenu penziju Pre a anu Novog Zakona� gu rani �� škarac ima pravo nastarosnu penziju kad navrši najmanje • u godini godinai šest eseci ivota i godina sta a osiguran a • u� godini godinu ž ivota i � Stim ulacija i d estim ulacija na p enziju godinai šest jeseci sta a osiguranja • u godini godinu i šest eseci NovimZakonomo penzijskomi inva ivota i godina sta a osiguran a lidsko osiguranju je uveden i odre eni vid • u� godini godine i godina i stimulacije ali i destimulacije napenziju šest jeseci sta a osiguranja Pre a anu novog Zakona ici a • u godini godinei šest eseci koja ostvare pravo naprijevremenu penziju ivota i godina sta a osiguran a penzija e seza svaki jesec ranijeg odlaska • u� godini godine i godina i u pen i u u an iti a � što pred šest jeseci sta a osiguranja stavljaotprilike nagodišnje nivou • u godini godinei šest eseci Pre a anu uvodi se stimu acija ivota i godina sta a osiguran a za svaki jesec kasnijeg odlaska u penziju u • u� godini godine ž ivota i � odnosu na propisanih godina ivota pri godinai šest jeseci sta a osiguranja e u se i nos pen i e uve ava za � • u godini godinei šest eseci t na godišn e nivou ivota i godina sta a osiguran a Pre a anu novog Zakona� gu rani ��žena imapravo naprijevremenu starosnu penziju kadanavrši najmanje • u godini godinai šest eseci ivota i godina sta a osiguran a • u� godini godina ž ivota i � godinai šest jeseci sta a osiguranja • u godini godinai šest eseci ivota i godinu sta a osiguranja� • u� godini godina ž ivota i � godinu i šest jeseci sta a osiguarnja • u godini godinai šest eseci ivota i godine sta a osiguranja� • u� godini godina ž ivota i � godinei šest jeseci sta a osiguranja • u godini godinai šest eseci ivota i godine sta a osiguranja� • u� godini godina ž ivota i � godinei šest jeseci sta a osiguranja • u godini godinai šest eseci ivota i godine sta a osiguranja� • u� godini godina ž ivota i � godinei šest jeseci sta a osiguranja • u godini godinai šest eseci ivota i godina sta a osiguran a • u� godini godinu ž ivota i � godinai šest jeseci sta a osiguranja POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
Za�svak esec an eg laska� en en a� e� anj e� a�����������(t � a���� a�go diš em vo )� a� a� vak esec asni eg� laska� en s� en e�se� većava� a�����������( � a���� a�go dišnjem nivo )� N asljedn ( lan že� di e)� greb ne� š ve ada�no v ana� ak ada� vis sje e�splaćene� en e� esec e� sm sn a� en e� Naknad a za p og rebne trošk ove
I ovo je novi institut u odnosu na prijaš nji zakon Naime u slu aju s rti korisnika penzije saprebivalište nateritoriji FederacijeBiH� kao i Br ko distrikta nasljedniku -� la nuu e porodicekoji izmiri troškovesa rane pripadanaknadaza pogrebne troškove (pos rtnina)� u visini prosje ne penzijeispla ene u jesecu prijesmrti korisnika penzije Zahtjev za naknadu troškova sahrane podnosi seu roku od tri jesecaod dana smrti korisnikapenzije �� �
NAŠA POSLA
Pro eće�kupi cvi eće ȫ MarkoDmitrović
Pored raznih “normalnih” problema u poslovanju se javljaju i oni kojih zapravo ne bi trebalo biti. To su problemi koje je neko - izmislio. Imajući u vidu da smo mi u ovoj zemlji majstori za stvaranje problema, ovaj naš serijal tekstova “Naša posla” bi se lako mogao pretvoriti u sapunicu. Kad smo već u tom sapuničnom duhu, en este capítulo1 ćemo se pozabaviti nekim aktuelnim poreznim temama. eksto va�“N aša� la”� e�a retvo riti ni Kad� već� �o ni no hu en�este� capítulo će e� aslo v� ab av tinek ne ku lni re vez e� a� ni �e N Radi tihu tk ti ed e� esm e�sarare na do danu evs e�gru e�“M aj ” vriedno t� naro to am desetih�go dina� lu ego ve�vez e�a� šo g�vieka�Sjet sam no na nado d�����KM a�e�am ato šo nje� Zak na� finans lo aeće� e�e� h a� nj nda�em reć ro ar�em a� vrat a�Bar ale arsk lasti rez a�na�do t� ri navanje� ašo e�o naslo v?�P go to vo ad�nem a� rti re no lans riše ni akve�ve e� ni e�će e� av e� lak e� a� vo ap lene�rad e) a� a� vo ek ? “N e�ve e”�reki riaraj ćem ar�ri eč reći rgo vc a� eelj ga� aše� em lje�Sve� vo e�ćem e� dinc a�Sve� em e� e�nas raj avi ek e� aš akvo “ e�vez e”� a� vo h ed ljet vr em e� ada�se� naslo v� e� ti tp no nev an� a�am rač no vo e� vi e�nego nač e� raj av ti tem Tak e�O K ad�e�no nreće ra no rsni ki no ti a� tu ac am a� a�ni no vi ro le N ek će�rećida� lem as avni�di PDV� i odštetna naknada povjeriocu slo van a�P slo van e� es e�vak dnevn ( � � � KM) avanje� ro lem a� ro alaženje�rjeen a� a� e�M eđ e�dr ga� var� ada e� red�raz nih�“n rm alnih” ro lem a� P ljedn h esec dva�e� enz vno avl aj ni h apravo ne� reb alo ri ne re nj PDV ne dš To ro lem e�e�nek li tetne�naknade� d��������KM e�Zak n� du da lj finans lo anj “Sl ene no a� varan e� lem a� vaj aš er al� e�Federac e�B H” � ���� )� edvidi
N
� en�este�capítulo��šp��–�u�ovom�nastavku�(op�aut�) �� �
POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
NAŠA POSLA
kao�pravo�povjerioca�u�slučajevima�kada�je� oba�smjera�(član�����stav�� ��Zakona�o�PDV)�� dužnik�zakasnio�s�izmirenjem�svoje�novčane� Ako�registrovani�PDV�obveznik�za�izvršeni� obaveze��Informacije�“sa�terena”�govore�da�iz� promet�dobara�i�usluga�primi�više�od�onoga� UINO�dolaze�odgovori�po�kojima�povjerilac� koliko�je�prvobitno�zaračunao��ta�pozitivna� na�tih��������KM�treba�obračunati�PDV�(!)�� razlika�je�nesumnjivo�oporeziva�jer�predstavodnosno�da�tih��������KM�treba�fakturisati� lja�dio�naknade�za�promet��Nije�važno�što�taj� dužniku�sa�PDV-om�(!)� dodatak�nije�bio�prvobitno�fakturisan��to�se� Iznenađeni�ste?�Začuđeni?�Nešto� tada�treba�izmijeniti��tj��prilagoditi�novonatreće��manje�pristojno���?�Ali��najbolje�je�da� stalim�okolnostima�kroz�izdavanje�knjižnog� krenemo�školski��prema�onome�što�piše�u� obavještenja��Isto�tako��ako�se�iznos�naknade� propisima� naknadno�smanji��jer�je�registrovani�PDV� Naravno��prvo�treba�spomenuti�odredbu� obveznik�kupcu�npr��odobrio�popust��moguće� kojom�je�to�pravo�dato�povjeriocu��U�članu� je�da�se�prvobitno�zaračunati�PDV�umanji� ����Zakona�o�finansijskom�poslovanju�je� shodno�novim�okolnostima��Važeći�propisi� propisano�da�povjerilac��u�poslovnim�trano�PDV-u�su�te�situacije�povezali�sa�obavesakcijama�između�poduzetnikâ�kao�i�između� zom�izdavanja�knjižne�obavijesti��a�posebno� poduzetnika�i�subjekata�javnog�prava�(u�ko- je�osjetljiva�ova�druga�u�kojoj�je�važno�da�i� jima�i�jedna�i�druga�strana�mogu�biti�dužnik� kupac�(ako�je�registrovani�PDV�obveznik)� novčane�obaveze)��ima�pravo�na�posebnu� potvrdi�da�je�umanjio�svoj�odbitni�ulazni� naknadu�od��������KM��bez�ikakve�daljnje� porez�(jer�bez�toga�ni�obveznik�koji�je�izvršio� opomene��i�to�ako�dužnik�zakasni�s�izmirepromet�ne�može�umanjiti�svoj�izlazni�PDV)� njem�te�novčane�obaveze� Za�nastavak�priče�je�vrlo�važno�i�to�što� ovaj�član�Zakona�o�finansijskom�poslovanju� “P eb na� ak ada� a� š ve nosi�naziv�“Posebna�naknada�za troškove�koji� ro ro ani ri g�du žni g� su�prouzrokovani�povjeriocu�zbog�dužnikoašnj nja� vršavanj no v ane av vog�kašnjenja�u�izvršavanju�novčane�obaveze� u�poslovnim�transakcijama”� lo vni ran ak am a” lana���� ak na� S�druge�strane��član�����Zakona�o�porezu� fi ansisk slo van e� eka�vr a� š ete�a� na�dodanu�vrijednost�(“Službeni�glasnik� e� ak ada� a� lo akav� et� BiH”��br�������do������)�uređuje�pitanje� osnovice�za�obračunavanje�ovog�poreza��Konvjer a� a������� KM e� sl ed a� kretno��u�članu�����stav����Zakona�o�PDV�piše� P avo nem gu ćno naplate�naknade� a� ro t� d� da�je�porezna�osnovica�kod�prometa�dobara� i�usluga�oporezivi�iznos�naknade�(u�novcu�� du ž a� e�e� an fi sno � stvarima�i�uslugama)�koju�obveznik�primi� evez ano a� no neneplaćene�naknade� ili�tek�treba�da�primi�za isporu ena do ra ili a� et�a�ak đer�e� aseb no pru ene usluge��uključujući�i�subvencije�koje� až van e� su�neposredno�povezane�s�cijenom�tih�dobara�ili�usluga��a�u�koju�nije�uključen�PDV� Ove�dvije�odredbe�sada�treba�uvezati�u� jednu�sliku��Dakle��šta�je�to�oporezivo�PDVNo��kakva�je�veza�između�svega�navedeom?�Oporeziva�je�naknada za pro et dobara nog�o�oporezivoj�osnovici�za�obračun�PDV-a�i� i usluga��U�biti�je�to�najčešće�naknada�koja�je� odštetne�naknade�od��������KM�iz�člana����� naplaćena�ili�će�tek�biti�naplaćena�od�kupstav����Zakona�o�finansijskom�poslovanju?� ca�za isporu eno do roili pru enu uslugu�� Odgovor�je��Nikakva! Naknada�ne�mora�nužno�biti�novčana��jer� Da�li�tih��������KM�predstavlja�naknaona�može�biti�i�u�stvarima�i�uslugama��Podu�za�promet�dobara�ili�usluga?�Ni�slučajno!� sebno�zanimljiva�situacija�može�nastati�kada� Kao�što�Zakon�o�finansijskom�poslovanju� obveznik�dio�te�naknade�dobije�od�neke�treće� jasno�navodi��ovo�je�“Posebna�naknada�za� strane��što�se�tada�zove�“subvencija”�pa�i�ona� troškove�koji�su�prouzrokovani�povjeriocu� ulazi�u�oporezivu�osnovicu�(npr��to�je�slučaj� zbog�dužnikovog�kašnjenja�u�izvršavanju� kada�poljoprivrednom�proizvođaču�dio�cijene� novčane�obaveze�u�poslovnim�transakcijakoju�ne�ostvaruje�direktno�od�kupca�“pokrima”��Dakle��radi�se�o�nekoj�vrsti�namirenja� va”�neko�treći��najčešće�država)��U�svakoj�od� štete�koju�je�povjerilac�pretrpio�zbog�toga� ovih�varijanti��sve�je�vezano�za�isporu eno što�mu�dužnik�nije�izmirio�novčanu�obavezu� do roili pru enu uslugu� u�ugovorenom�roku��Visina�te�naknade�je� Ne�treba�zaboraviti�ni�to�da�se�visina� fiksirana�na��������KM�i�potpuno�je�nevažnaknade�može�naknadno�mijenjati��i�to�u� no�da�li�je�uzrokovana�neplaćanjem�novčane� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
�� �
NAŠA POSLA
obaveze�za�nešto�što�je�koštalo�������KM� se�radi�prometu��oporezuje�se�naknada�za�taj� ili�za�nešto�što�je�koštalo������������KM��U� promet��Isto�važi�i�za�promet�usluga��ako�je� svim�slučajevima�je�njena�visina��������KM� izvršen�neki�promet�usluga��tj��ako�je�uopće� jer�je�zakonodavac�procijenio�da�je�to�iznos� izvršena�neka�usluga��PDV-u�podliježe�naknakoji�odražava�povjeriočeve�troškove�slanja� da�za�tu�pruženu�uslugu��A�ako�nikakva�usluga� opomena��pripreme�za�pokretanje�pravnog� nije�ni�pružena��odnosno�ako�se�naplati�bilo� postupka�i�sl��Ma��čak�nije�ni�važno�za�šta�je� kakva�naknada�koja�nema�nikakve�veze�sa�bilo� sve�ta�naknada�zamišljena��za�PDV�je�važno� kakvim�prometom�i�bilo�kakvom�uslugom�� samo�to�da�ona�ne�predstavlja�ni�naknadu�za� onda�ne�može�biti�ni�PDV-a� promet�dobara�ili�usluga�ni�uvećanje�naknade� Izgleda�logično?�Trebalo�bi�biti����Ali��da� za�promet�dobara�ili�usluga��Ona�je�tek�propi- vidimo�dalje�kako�o�tome�razmišlja�poresana�posljedica�dužnikovog�neblagovremenog� znik����Koji�(unatoč�prednjoj�logici)�polazi�od� plaćanja�naknade�za�taj�promet� “pravila”�koje�je�njemu�mnogo�draže��a�koje� UINO��međutim��kaže�da�je�i�ta�naknada� glasi��“sve�što�nije�oslobođeno�oporezivanja�-� oporeziva�PDV-om!�Zato�moramo�bar�pokuoporezivo�je”� šati�shvatiti�kako�ti�neki�u�UINO�razmišljaju� Zato�će�revnosni�poreznik�zaviriti�i�u�član� o�ovom�pitanju�i�zašto�bi�(po�njima)�ta�na����Pravilnika�o�primjeni�Zakona�o�PDV-u� knada�(ipak)�trebala�biti�oporeziva�PDV-om� (“Službeni�glasnik�BiH”��br��������do�� ����)� Prvo�ćemo�ovu�naknadu�od��������KM� gdje��u�stavu�����stoji�da�se�uslugom�u�smislu� pokušati�“uglaviti”�u�onaj�dio�odredbe�spoPDV-a�smatra�i�trpljenje nekeradnje�(!)��Pa� menutog�člana�����stav����Zakona�o�PDV-u�po� se��odmah�zatim��navodi�da�se�pod�“trpljekojem�u�osnovicu�za�oporezivanje�PDV-om� njem�neke�radnje”�(između�ostalog!)�smatra�i� ulazi�i�ona�naknada�koju�obveznik�tek�treba dopuštanje�korištenja�pokretnih�i�nepokretnih� stvari��patenata�i�drugih�pronalazačkih�prava���� da primi�tj��koja�će�tek�biti�naplaćena�za� određeni�izvršeni�promet�dobara�ili�usluga�tj�� Čime�se�“spisak�trpljenja”�ne�završava��jer� za isporu ena do ra ili pru ene usluge��Među- lijepo�stoji��između�ostalog����Pa�zašto�se�i�ovih� tim��kao�što�smo�već�naveli��ovo�nije�nikakva� �������KM�ne�bi�mogli�nazvati�“naknadom� naknada�za�bilo�promet�dobara�ili�usluga��pa� za�povjeriočevo�trpljenje�nanaplaćivanja�svog� to�odmah�u�startu�možemo�odbaciti�kao�neo- potraživanja�u�ugovorenom�roku”?�Naknada� snovano��Naknada�za�promet�je�samo�ono�što� za�“trpljenje�neradnje”�plaćanja? se�potražuje�za�promet�i�što�je��dužnikovim� Zvuči�li�i�ovo�logično?�Možda��da�nije� neplaćanjem��uopće�i�dovelo�do�toga�da�poopet�one�sitnice�koja�se�zove�promet��A�kao� vjerilac�traži�i�tih��������KM��Osim�toga��još� što�smo�već�rekli��ovdje�nema�nikakvog� jednom�se�vraćamo�na�to�kako�je�tu�naknadu� prometa�(a�ponajmanje�prometa�usluga!)��pa� definisao�Zakon�o�finansijskom�poslovanju� ni�tih��������KM�nisu�naknada�ni�za�kakav� (ili�ćemo�se�možda�pretvarati�da�taj�naziv� promet�(a�ponajmanje�naknada�za�promet� zapravo�ne�postoji�i�da�ovo�nije�formalizirani� usluga!)��Ova�(odštetna)�naknada�ima�vrlo� penal�za�neblagovremeno�plaćanje�dužnika� jasno�porijeklo�i�vrlo�jasnu�svrhu��koja�je� na�koji�povjerilac�ima�pravo)� propisana�Zakonom�o�finansijskom�poslovaDruga�mogućnost�(osnov)�za�nasilno� nju�i�iz�koje�bi�(svima?)�trebalo�biti�sasvim� uglavljivanje�ove�naknade�od��������KM�u� jasno�da�to�nije�naknada�ni�za�kakav�promet�i� oporezivu�osnovicu�nije�vezivanje�za�već�izda�ona��samim�tim��ne�bi�ni�trebala�ni�smjela� vršeni�promet�dobara�ili�usluga��nego�posma- biti�oporeziva�PDV-om� tranje�ove�situacije�kao�nekog�potpuno�novog� Ili�ćemo�se�praviti�blesavi�pa�reći�da�je� prometa��Naime��u�članu����stav����Zakona�o� povjerilac�ipak�pružio�uslugu�dužniku�koji� PDV-u�je�navedeno�da�se�“prometom�usluga”� mu�nije�platio�na�vrijeme��samim�tim�što�mu� smatraju�svi�poslovi�i�radnje�koje�su�izvršene� je�“dozvolio”�da�mu�ne�plati�na�vrijeme? u�okviru�obavljanja�privredne�djelatnosti�� Revnosni�poreznik�ide�i�dalje��pa�će� a�koje�nisu�ništa�od�onoga�što�je�tim�istim� konačni��krunski�“osnov”�za�svoju�tvrdnju�da� zakonom�određeno�kao�“promet�dobara”��Da- navedenih��������KM�ipak�podliježu�oporezikle��svaki�promet�koji�se�ne�smatra�prometom� vanju�PDV-om�“pronaći”�u�odredbama�člana� dobara�-�smatra�se�prometom�usluga� ����stav�����tačka����Zakona�o�PDV�i�člana��� �� Na�“prvo�čitanje”��ovo�bi�se�moglo�“protu- stav����Pravilnika��prema�kojima�se�zatezna� mačiti”�tako�da�je�ama�baš�sve�što�nije�promet� kamata�ne�uključuje�u�osnovicu�za�PDV��tj��po� dobara�-�automatski�oporezivo�PDV-om�kao� kojima�se�zatezna�kamata�ne�oporezuje��Pa�će� promet�usluga��Da�nije�jedne�sitnice��A�ona�se� se�opet�sjetiti�onog�svog�omiljenog�pravila�koje� opet�zove��promet��(A�PDV�je�porez�na promet�� glasi��“sve�što�nije�oslobođeno�oporezivanja� zar�ne?)�Da�bi�na�bilo�šta�uopće�moglo�biti� -�oporezivo�je”��Pa�će�bez�ikakvih�dilema�(ili�� PDV-a��mora�se�raditi�o�prometu��I�tek�ako� ne-dao-bog��grižnje�savjesti)�izvući�“zaključak”� �� �
POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
NAŠA POSLA
da�zatezna�kamata�ne�podliježe�oporezivanju�PDVom�(jer�tako�piše)��ali�da�navedena� naknada�od��������KM�ipak�podliježe�PDV-u� (jer�ne�piše�da�ne�podliježe!)� U�sukobu�sa�takvom��porezničkom� logikom��džaba�priča�o�tome�da�naknada� od��������KM�iz�Zakona�o�finansijskom� poslovanju�nije�naknada�ni�za�kakav�zasebni�promet�(pa�ni�za�uslugu�“trpljenja�neke� radnje”)�niti�uvećanje�naknade�za�prvobitni� promet��nego�je�to�tek�propisana�(isključivo� finansijska!)�posljedica�dužnikovog�neplaćanja�naknade�za�prethodni�promet��koja�čak�ni� po�svojoj�visini�nije�vezana�za�visinu�naknade� za�prethodni�promet� A�do�čega�će�(između�ostalog)�dovesti� takva��poreznička�logika��najbolje�ilustrira� opaska�jednog�Reviconovog�pretplatnika�koji� se�u�svom�upitu�zapitao��Postoji�li�ikakva�logika� u�tome�da�povjerilac��koji�ionako�“muku�muči”� s�naplatom�nekog�potraživanja�od�dužnika�� sada�još�državi�mora�platiti�dodatnih�������KM� zbog�toga�što�je�odlučio�da�iskoristi�Zakonom� predviđenu�mogućnost�da�potražuje�i�navedenu� odštetnu�naknadu�od��������KM?�Povjerilac� koji�ne�zna�kako�će�i�hoće�li�uopće�naplatiti� svoje�izvorno�potraživanje�od�kupca�klijenta�� uključujući�i�PDV�na�to�potraživanje�koji�je�već� odavno�platio�državi��sada�pored�čitavog�tog� belaja�u�koji�je�dospio�državi�mora�doplatiti�još� ������KM�na�tu�odštetnu�naknadu�koje��kao� ni�onih��������KM��također�neće�moći�naplatiti�od�dužnika����Pa�će�samo�budale�od�svojih� neplatiša�potraživati�i�ovih��������KM� Nazovimo�to�“doprinosom”�UINO�implementaciji�Zakona�o�finansijskom�poslovanju� i�povećanju�finansijske�discipline�između�poslovnih�subjekata����I�PDV�obveznika��naravno��Kojima�je�UINO��inače��uvijek�na�usluzi��� Na in plaćan a i odbitak u aznog� PDV-a
Ovo�je�sasvim�druga�situacija��Vjero vatno�se�radi�o�nepostojećem�problemu�jer� takvo�nešto�nikad�nije�bilo�sporno��a�propisi� o�PDV-u�se�u�međuvremenu�nisu�mijenjali�� Prije�da�se�radi�o�“čaršijskoj�priči”�koja�se� brzo�širi�među�kolegama� Naime��od�naših�pretplatnika�smo�u� posljednje�vrijeme�dobili�više�upita�u�kojima� se�pravo�na�odbitak�ulaznog�PDV-a�dovodi�u� vezu�sa�načinom�plaćanja��Izgleda�da�kruži� priča�kako�registrovani�PDV�obveznik�nema� pravo�na�odbitak�ulaznog�poreza�ako�goto vinski�plati�fakturu�koja�glasi�na�iznose�do� �������KM��Čudan�problem�zbog�pravljenja� veze�koje�zapravo�nema� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
a
e� adi ab avc do �������KM� laz ez že� db ti na� no vu i no g�fi s alno g� a�(t � ez “veli e” ez e�ak e)�
P lo vni ek lat go vi no vc em nab av e�do ara� lu ga�do �������KM (o velepro daj)� da� a� db ak laz no g� rez a� a�go vi e� ab avke� eđ ������ ������ KM eb aj at “ avu ” PD V ak � Ponovo�idemo�školski��od�onoga�što�nam� govore�važeći�propisi��U�članu�����Zakona� o�PDV-u�su�navedeni�razni�uslovi�koje�PDV� obveznik�mora�ispuniti�da�bi�stekao�pravo�na� odbitak�ulaznog�poreza��Oni�su�dodatno�razrađeni�i�kroz�nekoliko�članova�Pravilnika��U� smislu�tih�uslova��nigdje�nije�spomenut�način� plaćanja�pa�to�stoga�ne�može�ni�biti�uslov�za� odbitak��Primjera�radi��recimo�da�se�radi�o� nabavci�kancelarijskog�papira�koja�nas�košta� npr���� �����KM��PDV�obveznik�ima�pravo�na� odbitak�ulaznog�poreza�ako�je�to�papir�koji� će�se�koristi�za�svrhe�obavljanja�(oporezive)� poslovne�djelatnosti��ako�je�od�prodavca�(također�PDV�obveznika)�dobio�poreznu�fakturu� sa�svim�propisanim�elementima��ako�je�sve� uredno�uključeno�u�PDV�prijavu��itd��Podatak�o�načinu�plaćanja�je�praktično�nevažan� Odbitak�ulaznog�poreza�je�ponekad� čak�moguć�i�bez�porezne�fakture�ako�iznos� nabavke�nije�bio�viši�od��������KM��U�članu� ��� ��stav����Pravilnika�o�primjeni�Zakona�o� PDV-u�je�izričito�navedeno�da�se�blagajnički� računi�(tj��fiskalni�računi)�mogu�prihvatiti� kao�osnov�za�odbitak�ulaznog�poreza�ako� ukupni�iznos�računa��uključujući�i�PDV��ne� prelazi��������KM��Prema�tome��ako�smo�u� prethodnom�primjeru�kupili�manju�količinu� papira��pa�ta�vrijednost�sa�PDV-om�ne�prelazi� �������KM��odbitak�je�moguć�i�bez�porezne� fakture�prodavca��Za�nabavku�čija�je�vrijednost�viša�od�toga�bismo�od�prodavca�morali� dobiti�poreznu�fakturu� Što�se�tiče�načina�plaćanja��ta�tematika� je�uređena�propisima�o�unutrašnjem�platnom�prometu��Na�osnovu�člana�����Zakona� o�unutrašnjem�platnom�prometu�(“Službene� novine�Federacije�BiH”��br��������i������)�� donesena�je�Uredba�o�uslovima�i�načinu� plaćanja�gotovim�novcem�(“Službene�novine� Federacije�BiH”��br��������i������)��Tom Uredbom�su�propisani�dozvoljeni�slučajevi� upotrebe�gotovine�za�poslovne�subjekte��U� članu����stav����tačka�g)�Uredbe�je�navedeno� da�poslovni�subjekti�mogu�nabavku�dobara�i� usluga�od�drugih�poslovnih�subjekata�plaćati� gotovim�novcem�ako�pojedinačni�iznos�ne� �� �
NAŠA POSLA
pre a i KM To zna i da ni u prvo ni u drugomprimjeru nabavke papiraiz ranijih redovaovog tekstanije prekršena ova odredba Veza sa PDV-om? Ne postoji takvaveza Gotovinsko pla anje je u o a slu aja dozvo ljeno a pravo na od itak u jedno slu aju podrazumijeva poreznu fakturu (ako je iznos a p a an e viši od � K M dok se u drugo slu aju o e ostvariti i na osnovu skalnog ra una (ako iznos zapla anje nije viši od � � � � KM
Ako se koristi ista stopa amortizacije i za računovodstveno praćenje dugotrajne imovine i prilikom utvrđivanja osnovice poreza na dobit (bilo da se radi o maksimalnim porezno priznatim ili o nižim stopama)� onda privremene razlike i ne postoje� Zato je besmislena odredba po kojoj u tom slučaju “prijenos privremenih razlika nije dozvoljen”� jer se u tom slučaju i nema šta “prenositi”� Pose an slu a i io ako neko goto vinski p ati drugomsu ektu više od KM To i ilo kršenje propisa o unutraš nje platno pro etu a to nije nešto ime setre aju aviti inspektori UINO Oni ogu preispitivati svrhu nabavke ili ispravnost doku enata ali na in pla anja nije njihova riga J e li pla eno? Ako jeste tu završava njihov do et Najviše što ogu je obavijestiti kolegeiz o lasti direktnih poreza o uo e nim nepravilnostima Po re z na d o b it i s to p e am o rt iz ac ije
Ovo je jedan od tinjaju ih pro le a J oš uvijekne postoji praksa poreznih organau FBiH� oko priznavanjaa ortizacije u pore znombilansu po sadašnjemZakonu o porezu nado it (“Slu ene novine Federacije BiH” ro )� a i postojeneki nagov ešta i koji upu uju na pro le e Na to upu uju neke (dodušenezvani ne)� informacijeo tu a e nju propisa Ako seto ispostavi kao istinito ne a drugog objašnjenjaosim dasu u ovu pri u uklju ene oso e kojima ra unovod stvo nije jaka strana Zbog toga je do ro na vrije e skrenuti pa nju nava e e odred e poreznih propisa i nanekera unovodstvene injenice tetako sprije iti nastanak espo tre nih sporova u udu nost Od a da �� �
ka e o ti potencijalni sporovi ogu završiti sa o na jedan na in koji se ne i svidio tim “nera unovo a a a sada e o pojasniti zašto i to aksimalno jednostavno dasvi ogu shvatiti Uvodna pri a je vrlo jednostavna Pre a anu stav Zakonao pore u nado it prilikomutvr ivanjaporezneosnovice sepriznaje amortizacija dugotrajne imovine obra unataprimjenomproporcionalne etode na na in propisan timč ano stavu su dateporezno priznatestope a ortizacije (npr gra evinski o ekti opre a� itd)� Naravno to su aksimalne porezno priznate stope u smislu poreza nadobit dok pravno lice za potrebera unovodstve nog pra anjaneke imovine utvr uje stope a ortizacije pre a procijenjeno korisnom vijekuupotrebe konkretne dugotrajne imo vine Pri jeraradi ako s o procijenili da e o neku opre u koristiti godina stopa ra unovodstvene a ortizacije je� Va no je znati dasetastopane ora poklapati sa stopa a iz lana Zakona o porezunado it (mada je op epoznato da nogi su jekti radi jednostavnosti pra enja esto izjedna a vaju ove “dvije” a ortizacije)� Naprvi pogled u sve u ovome ne a ništa sporno Zrno koje uljakao ogu i u du i proble se pojavilo zbog onoga što piše u Pravilniku o primjeni Zakonao porezu na do it (“Slu ene novine Federacije BiH” r � do � � � Tu su na naro ito va ni stavovi i u č anu � Pravi nika an
Pravilnika
(�) Ukoliko porezni obveznik koristi niže stope amortizacije od stopa iz člana ��� stav (� ) Zakona� ima av da smanji poreznu osnovicu za razliku između pune porezno dozvoljene amortizacije koja se utvrđuje prema Zakonu i stvarne (niže) amortizacije koja je utvrđena u njegovim poslovnim knjigama� prilikom utvrđivanja porezne osnovice� Prijenos privremenih razlika nije dozvoljen� (?!?) (�) Ukoliko porezni obveznik koristi više stope amortizacije od stopa iz člana ��� stav (� ) Zakona� ima vezu da poveća poreznu osnovicu za razliku između pune porezno dozvoljene amortizacije koja se utvrđuje prema Zakonu i stvarne (više) amortizacije koja je utvrđena u njegovim poslovnim knjigama� prilikom utvrđivanja porezne osnovice� Prijenos privremenih razlika je dozvoljen�
POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
NAŠA POSLA
Štaoveodredbe govore? Prvagovori o situaciji u kojo porezni obveznik za potrebe ra unovodstvene a ortizacije koristi stopu kojaje ni a od one porezno priznate iz ana� stav Zakona� Reci o da a neku opre u koristimo stopu a otizacijeod iako na je Zakon dopustio dau porezno i ansu koristi o do S odno anu stav Pravilnika dozvoljava�na se mnogućnost “imamo pr avo”!)� da uprkos to e što u ra unovodstvu primjenjuje o ni u stopu poreznu osnovicu za pore nadobit u anjimo i za razliku izme u porezno priznate(više)� i stvarne ra unovodstvene(ni e)� stope Drugim rije ima iako smo a ortizaciu ra unovodstveno ra una i po stopi od i u porezno bilansu ima o ogu nost koristiti još te tako dodatno u anjiti poreznu osnovicu za posmatranu godinu Krajnji rezultat je pla anje ni eg iznosa porezaza tu godinu ali e na to i u initi ivot alo slo enijim� Naime to nas tjerada vodimo dvije paralelne ate atike jednu u ra unovodstvenimevidencija a (stopa )� a jednu zapotre e pore a na do it (� )� Naime ne inovna posljedicaprimjeneviših stopa a ortizacije u poreznesvrhe (po porezno bilansu)� u odnosu nastvarne stopea ortizacije(u ra unovodstvu)� je r e trošenjea ortizacijeza porezne svrhe Ta nije ukupnaa ortizacijaseu to slu aju iskoristi u poreznesvrhe ranije nego što je onauop e ra unovodstveno o ra unata i iska ana Primjeno stope od e o a ortizaciju u poreznombilansu potrošiti ve u sed o godini dok e o u ra unovod stvenim evidencijama imati a ortizaciju još tri godine poslije toga (koja e imati u inak sa o nara unovodstvenu dobit)� Upravo e na tapreostala ra unovodstvenaa or tizacijau posljednjetri godine iti teret u porezno ilansu Naime aš zato što smo za porezne potrebeve potpuno iskoristili ukupnu a ortizaciju u prvih seda godina svaku ra unovodstvenu a ortizaciju nakon toga ora o tretirati kao porezno nepriznatu što zna i da e na stvarna a ortizacija koja budera unovodstveno iskazivana nakon togabiti porezno nepriznat rashod jer bis o u suprotno jedan dio vrijednosti imovine po drugi put iskazivali kao stavku koja umanjuje poreznu osnovicu)� Postojanje ovakvih razlikaizme u ra unovodstvene (manje)� i porezno iskorište ne(ve e)� a ortizacijedovodi do onoga što se zove “odlo enaporezna o aveza To je posljedica injenice dasmo dio a ortizacije r e iskazivali u poreznim ilansima Ona e nas zbog toga do ekati kao teret u porezno POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
ilansu za neki udu i period ili periode u kojima e o ra unovodstveno još uvijek iskazivati nekeiznose a ortizacije koju smo ve ranije u cjelini iskoristili u porezne svre O ovimrazlika a i njihovo ra unovodstveno o u vatanju govori MRS -� Porezi na dobit
Porezni obveznik sebi o e olakšati ivot ako odlu i da ne koristi ovu ogu nost “pumpanja” a ortizacije u poreznombilansu (tj ako istu stopu a ortizacijekoristi i za ra unovodstveno pra enje i u porezno bilansu)� On tadane ora voditi paralelnu ate atiku i ništane ora “pa titi” za neke udu e periode Porezni obveznik u tomslu aju ne a nikakve “razlike u smislu MRS-a� Tako er ivot o e se i o akšati i ako ra unovodstvenu stopu a ortizacije odredi tako da odgovarastopi iz lana Zakona o porezu na do it (mada takav pristup ne a ra unovodstveno opravdanje jer setako šalje pogrešna slika korisnicima nansijskih izvještaja)� Ipak za našu te u je najva nijedasetadanejavljaju razlike izme u stvarne ra unovodstvenei porezno iskorištene a ortizacije
Ak o�obvezni k�kor isti�mogućnost�(pr avo)�da� u�por ezne�svr he�isk or isti�i�r azl iku�između� r ačunovodstven e�(ni že)�i�pune�por ezno�pr iznate� (veće)�amor tizaci je��tada�post oje�i�opor ezi ve� pr i vr emen e�r azl ike�i�odložene�por ezne�obaveze� či je�bi �“ nepr enošenje” �bilo�-�na�štetu �dr žave� Zat o�bi�r ečeni ca�“ Pr i jenos�pr i vr emeni h�r azli k a� nije�dozvol jen” �iz�član a�� ���stav�� ��Pr avilnik a� mor ala�glas iti ��“ Pr ijenos�pr ivr emeni h�r azli ka�je�u� tom�sl učaju �obavezan ” ! Eh tu do a i o do re enice i ana stav Pravilnika koja stvaraza unu “Prijenos privre enih razlikanije dozvoljen” Ova re enica je pro le ati nakako god da se ita Ako ita ona ko ne konta ra unovod stvo o da e re i da porezni o veznik koji primjenjujeni e stope a ortizacije od onih porezno priznatih mora “napu pati” amortizaciju u porezno ilansu do stopaiz lana Zakona er e u (kao ako to ne ude radio)� dio a ortizacije trajno propasti Dru ga ijere eno ako porezni o veznik u ono naše primjeru odlu i da ne koristi ogu nost iskazivanjate “napu pane a ortizacije nego da u porezno ilansu iskazuje istu onoliku (ni u)� a ortizaciju koliku je iska ���
NAŠA POSLA
zivao�i�u�finan sijskim �izvještajim a��to�bi�po� ovom �tum ačenju�nekog�neračunovođe�značilo�da�će�m u�po����za�svaku�godinu�na�kraju� propasti��K om en tar�na�to�je��“N iđe�veze”� Prvo��porezni�obvezn ik�u�ovom �slučaju� uopće�nem a�privrem ene�razlike��Sam im �tim � se�na�taj�slučaj�ne�m ože�prim ijeniti�sporna� rečen ica�koja�govori�o�neprenosivosti�razlika�� Privrem en e�razlike�se�javljaju�SAM O�onda� kada�pravno�lice�prim jen juje�različite�stope� am ortizacije�u�računovodstvu�i�u�poreznom � bilan su��Ako�koristim o�istu�(nižu�od�m aksim alne)�stopu�za�obje�svrhe��onda�nem am o� privrem ene�razlike�i�nem a�se�šta�iskazivati� po�M RS��� � N adalje��u�stavu�� ��član a��� ��Pravilnika� jasno�stoji�da�su�stope�iz�člana�����stav�� �� Zakona�“m aksim alne�godišnje”��To�što�se� kaže�da�su�to�m aksim alne�stope�autom atski� znači�da�one�nisu�jedina�ispravn a�opcija�za� poreznog�obveznika� Pored�svega�toga��tjeran je�obveznika�na� prim jen u�baš�onih�stopa�iz�član a�����stav�� �� Zakona�nem a�ni�logično�uporište��Zašto�bi� nas�država�tjerala�da�“napum pam o”�rashode�i� da�plaćam o�m anje�poreza?�Bilo�bi�prečudno�� zar�ne? Drugi�način�čitanja�je�jednako�ćaknut�� m ada�nije�posljedica�pogrešne�percepcije� čitaoca��nego�istinske�nebuloznosti�sam e� rečenice��To�je�perspektiva�nekoga�ko�zna� računovodstvo��N aim e��ako�čitam o�kako�piše� (a�piše�da�prenošenje�privrem enih�razlika� u�tom �slučaju�nije�dozvoljen o)��to�bi�bio� problem �za�porezne�organe�i�državu��a�super� za�porezne�obveznike��K ako�to?�Pa�lijepo��jer� doslovn o�čitan je�ove�rečenice�upućuje�na�to� da�se�ne�m ogu�prenositi�odložene�porezne� obaveze! Ako�se�vratim o�na�prim jer�od�m aloprije�� to�bi�značilo�da�bism o�u�prvih�sedam �godina� “ispucali”������am ortizacije�neke�im ovine� korišten jem �m aksim alnih�godišnjih�stopa�iz� član a�����stav�� ��Zakona��a�da�bism o�u�osm oj�� devetoj�i�desetoj�godini�m ogli�zaboraviti�na� postojanje�odložene�obaveze�pa�onda�ponovo�koristiti�dio�već�iskorištene�am ortizacije�� Praktično�bism o�dio�vrijednosti�dugotrajne� im ovine�dvostruko�koristili�za�um an jen je� porezn e�osnovice��Država�bi�u�tom �slučaju� ostala�“kratkih�rukava”��N e�treba�napom injati�da�je�i�ovo�nelogično� S�obzirom �na�to�da�je�i�ovaj�drugi�način� čitanja�sporne�rečenice�jednako�ćaknut�(jer� bi�porezne�obveznike�dovodio�u�nelogično� povoljan �položaj)��baš�kao�što�je�ćaknut�i� onaj�prvi�(po�kojem �bi�se�porezn i�obveznici� dovodili�u�nelogičan �nepovoljan�položaj)��ova� nebulozna�rečenica�jednostavno�nem a�bu � � �
dućnost��Prvi�način�gledanja�sporne�rečenice� je�pravno�neodrživ�(plus�nelogičan)��a�drugi� je�pravno�održiv�(i�jednako�nelogičan)��ali�na� štetu�države�pa�vjerovatno�bez�perspektive� N am eće�se�zaključak�da�je�jedina�m oguća�sudbina�ove�rečen ice�ili�njen o�brisanje�iz� Pravilnika��ili��što�bi�bilo�još�bolje�(i�u�skladu� sa�suštinom �stvari)�njen a�izm jen a�na�način� da�ona�glasi��“Prijen os�privrem en ih�razlika� je�u�tom �slučaju�obavezan”!�N aim e��ukoliko� obveznik�(iako�ne�m ora!)�koristi�m ogućnost� (“pravo”!)�da�svoju�oporezivi�dobit�um an ji�i� za�razliku�izm eđu�svoje�stvarne�(niže)�i�one� pune�porezno�priznate�(veće)�am ortizacije�� onda�je�jasno�da�on�tim e�sam o�odlaže�plaćanje�nekog�iznosa�poreza�na�dobit�i�da�će�taj� “odloženi�porez”�m orati�platiti�kad-tad��Ili�bi� to��bar��trebalo�biti�jasno��� Valjda�će�neko�biti�pam etan �da�to�učini� prije�nego�što�nastanu�problem i�u�poreznoj� praksi��Oni�neće�nastati�odm ah��nego�za� nekoliko�godina�kada�prvi�obveznici�počnu� izlaziti�iz�perioda�potpu ne�am ortizacije�neke� dugotrajne�im ovine��A�ako�dođe�do�sporova����Valjda�neće��Za�državu�je�bolje�da�ih�ne� bude� * * * N e�sm ijem o�zaboraviti�ni�stav����član a� �� ��spom enutog�Pravilnika��koji�tretira� suprotni�slučaj��Ta�odredba�nije�sporna�� Sasvim �suprotno��ona�je�potpuno�logična� i�norm alna��U�najkraćem ��ako�porezn i�obveznik�za�računovodstvene�potrebe�koristi� stopu�am ortizacije�koja�je�viša�od�onih�iz� član a�����stav�� ��Zakona�(jer�je�procijen io� da�je�stvarni�korisni�vijek�upotrebe�neke� dugotrajne�im ovine�kraći�od�onog�koji�bi� odgovarao�stopi�iz�Zakona)��ta�prekom jerna� am ortizacija�ne�m ože�biti�prizn ata�u�njegovom �porezn om �bilan su�za�tu�godinu��Prim jera�radi��ako�sm o�za�neku�nem aterijalnu� im ovinu�utvrdili�da�je�korisni�vijek�upotrebe�tri�godine��u�računovodstvenom �sm islu� ćem o�prim jen jivati�stopu�am ortizacije�od� ��������dok�će�nam �u�poreznom �bilansu� biti�prizn ato�� ���od�nabavne�vrijednosti� im ovine��Ovih�prekom jern ih��������je�“na� čekanju”� U�ovom �prim jeru�ćem o�am ortizaciju�za� dugotrajnu�im ovinu�brže�trošiti�u�računovodstvu�(tj��za�tri�godine)��nego�u�porezn im � bilan sim a�(u�kojim a�ćem o�am ortizaciju� razgoditi�na�period�od�pet�godina)��To�nas� dovodi�do�toga�da�račun ovodstveno�stvaram o� stavku�koja�se�zove�“odložen a�porezna�im ovina”��K onkretno��ovdje�nam �ostaje�po�������� za�svaku�od�prve�tri�godine�(što�ukupno�daje� ���)��N akon�toga�ćem o��u�četvrtoj�i�petoj� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
NAŠA POSLA
godini�(iako�smo�u�prve�tri�godine�račudavcu�novi�u�smislu�člana�����stav����tačka�b)� novodstveno�već�potpuno�iskoristili�čitavu� Zakona� amortizaciju)��u�poreznim�bilansima�imati� Drugi�važan�kriterij�je�trajanje�radpravo�na�umanjenje�porezne�osnovice�za� nog�odnosa�tih�novoprimljenih�radnika�� nekad�prekomjernih��a�sada�raspoloživih���� �� Propisi�su�naveli�da�trajanje�ugovora� Tih���� �odložene�porezne�imovine�je�privreo�radu�mora�biti�najmanje�na�period� mena�razlika�za�koju�se�u�članu�����stav���� od�dvanaest�mjeseci�i�s�punim�radnim� Pravilnika�izričito�kaže�da�je�njeno�prenoše- vremenom��Puno�radn o�vrijeme�je�kao� nje�dozvoljeno��Sasvim�logično��za�razliku�od� kriterij�potpuno�jasno�pa�tu�nema�dilema�� stava����istog�člana� Dileme�su�se�počele�javljati�zbog�prvog� dijela�odredbe�u�kojoj�se�spominje�tra janje�ugovora��Mnogi�su� pomislili�da�to� Porezna olakšica za novozaposlene� mora�biti�jedan�ugovor�o�radu�na�miniradnike malno�dvanaest�mjeseci��no�riječ�“ugo vora”�u�članu�����stav����tačka�a)�Zakona� Mislim�da�imamo�hit��Očito�je�ova� jednako�odra žava�i�jedninu�i�množinu� olakšica�vrlo�primamljiva�jer�je�relativno� tako�da�ne�postoje�formalne�prepreke� lako�dostupna�svim�poreznim�obveznicima�� da�se�novozaposlenim�radnikom�smatra� Potrebno�je�zadovoljiti�nekoliko�kriterija�iz� i�neko�ko�je�imao�više�vezanih�ugovora� Zakona�o�porezu�na�dobit�i�pratećeg�Pravil(npr��dva�ugovora�na�po�šest�mjeseci�� nika�pa�se�obaveza�na�ime�poreza�na�dobit� četiri�ugovora�od�po�tri�mjeseca�i�sličmože�umanjiti��nekad�čak�i�potpuno�poništino)��Ključno�je�da�postoji�kontinuitet�od� ti��Ipak��oko�korištenja�te�olakšice�se�javljaju� dvanaest�mjeseci��odnosno�da�između� razna�pitanja�pa�ćemo�kratko�sumirati�neke� ugovora�nije�bilo�prekida�radnog�odnosa�� osnovne�stvari�koje�izazivaju�dileme� Te�okolnosti�je�lako�provjeriti�jer�svi�radKao�uvod��podsjetimo�se�da�su�u�članu� nici�moraju�biti�prijavljeni�u�Jedinstveni� ����Zakona�o�porezu�na�dobit�i�članu�����Pra- sistem�registracije��kontrole�i�naplate� vilnika�o�primjeni�Zakona�o�porezu�na�dobit� doprinosa�na�osnovu�kojeg�se�vrši�kontropropisani�neki�osnovni�uslovi�za�korištenje� la�ovog�kriterija� ove�porezne�olakšice��Olakšica�podrazumijeva�da�porezni�obveznik�može�umanjiti� osnovicu�poreza�na�dobit�za�dvostruki�iznos� N vo leni radn ne� ra�nu žno nek bruto�plaća�onih�radnika�koji�zadovoljavaju� e�“sk s� a” � vo l e� a�e� vi propisane�kriterije� lo da � Novozaposleni�radnici�su�oni�koji�su�se� kod�poreznog�obveznika�zaposlili��������� �� N aj evjer vat e� vez ve� ez e� lakš e�e� godine�ili�kasnije��a�pod�uslovom�da�u�periodu�od�pet�godina�prije�tog�datuma�nisu�radili� š a� e�vrem ensk grani ena� že� e� kod�tog�istog�poreznog�obveznika�niti�kod� en vat sve� e� aj vo slen ad njegovih�povezanih�lica��Ovo�posljednje�je� radno dno d�na � uvedeno�da�se�ne�bi�dešavale�namjerne�razmjene�radnika�između�povezanih�lica�s�ciljem� li do e� enu važeće elevant e� dredb e�ne� korištenja�porezne�olakšice�bez�istinskog� ene��� novog�zapošljavanja� Međutim��to�ne�znači�da�se�novozaposlenim�radnicima�u�ovom�smislu�smatraju� isključivo�pojedinci�koji�su�“skinuti�s�biroa”�� Jedan�od�problema�za�obveznike�je� Ne�postoji�formalna�prepreka�da�status�norizik�od�nezadovoljavanja�propisanih�krite vozaposlenog�radnika�imaju�i�pojedinci�koji� rija��Primjera�radi��ako�smo�novog�radnika� su�promijenili�poslodavca��tj��pojedinci�koji� zaposlili�u�desetom�mjesecu�������godine�� su�“do�jučer”�radili�kod�jednog�poslodavca�� mi�već�po�poreznom�bilansu�za�������godia�sada�su�prešli�kod�novog��Kod�tog�novog� nu�smijemo�priznati�dvostruki�iznos�te�tri� poslodavca�imaju�status�novozaposlenih�ako� bruto�plaće�tog�radnika�iz�������godine��ali� u�prethodnih�pet�godina�nisu�radili�kod�njega� moramo�i�biti�oprezni�jer�još�nismo�sigurni� ili�kod�povezanih�lica��Istina�je�da�se�na�taj� hoće�li�on�kod�nas�ostati�najmanje�dvanaest� način�ne�smanjuje�nezaposlenost�u�FBiH�� mjeseci��Ni�ugovor�na�neodređeno�vrijeme� nego�se�ovdje�radi�o�“preljevanju�radne�snanam�nije�garancija�da�on�“sutra”�neće�npr�� ge”��ali�Zakon�to�nije�ni�postavio�kao�kriterij�� dati�otkaz��Ako�bi�se�njegov�radni�odnos� važno�je�da�je�taj�radnik�konkretnom�posloprekinuo�prije�proteka�roka�od�dvanaest� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
�� �
NAŠA POSLA
esec sp avilo e�da� eo ravdan ri li rez lak Pro as�ada� avez ali a� laćan e� az li e� rez a�državi ajedn a� atez aatam a� ak ak radni tao do vo ljno du go tj arem dvanae t� esec nt et )�ran e� ena� lak a� e� tvrdila Jedn d� aj ešćih an a�e� do ke� raje� va� lak a?�Kada�e� avljen�Zadjelo valo e� es varn da� lo davc vu la gu ri titidu e� d� rvih� dvanaes esec rada� vo g�ap leni a� Zak n�ni e� avi go rn �i nego am da�radni dno ni radni vre eno e�sm e� aći dvanaest� esec P etnu nevjeri e�am eni tivni ada�e� avl en Paviln U lan ���stav� Paviln a�e� aveden a�se�ak e�rajanje�radn g� dn a�du že d�dvanaes esec va la a� ri naje�a� no raanje�radno g� dn a!�To nač da� ru to laće ad a� su ad vo ljli� sane� er e� že ri navati ao dvo tr rasho d�ve do d�nas radno dno –� dinu vije� et eset go a� a� ak en e� ! O dn do e� avedene� dredb e� e� ene�
Olakšica po osnovu zapošljavanja novih radnika i� kao i� svaka druga porezna olakšica)� tre ala umanjiti� poreznu obavezu ili� nas aksimalno dovesti� do toga da ne ora o platiti� porez� na do it za tu godinu Me utim nadle no inistarstvo je ipak išljenja da se za neiskorišteni� iznos ove olakšice o e uve ati� porezni� gu itak koji� se o e prenositi� i� u naredne periode Šta re i� nego�hvala! Čest an e�e� že�li se� stiti� va lak a�ak ru laće�nek g�radn a� ni ri li ro še�go dine� g�traha� d�nez ado vo ljavanja�navedeno g�“ ri eri a� �� esec ” N r� adn eg� ap lili deveto esec ���� go di e�U� re no ns ���� dinu gre ni ri tili vu la er� ni lido vo ljno gu rn da� e� n� tati d� as vih dvanaes esec M eđ e� am da�e� stao ego e� viek tu radno dno tav lo da a����� � gli ali sm ažalo st)�ali� e�sad� an e� P an e� e� a�sada� a����� go dinu žem li �� �
ada� ri titi vu lak ak reli ro šu go dinu ?�Sm etnje� a�to ne� to e�Zak n�e� ve ni dao ravo da� ri ti vu la n�to rav ni sk stio ��� go sam e�seb aš di lat e�vi e� ez a� a� go di ali e� az lo g�da� lak e� a� �����go dinu To ra� ći ez akvih� ro Sl edeće� an e�e� a�e� laća? O vo anje�e� az vala�greš a� ak davc a� lik ve� ave�Paviln a� atećih raz aca�U� ras PP����e� lo ni��� � salo “D si laće��� �� )”�N aravn vi am da� do si laće���� Ta� greš a�e� slie� ek li esec ko ena� vani raz ac vi e� e� grešan�(jer� sada�sam e�“D si laće”)�Sve� ne� �reb lo no ti nu Bru to la hvata� laćeni radn rez na� do h dak ��� �do rino a� laće�To e� ni no e� ri naje�dvo ru (jedno ro renesenirez ltat� B lansa� eha� edno lj � �� rez no g� lansa D si a� laću �� �� )�se� e� gu skavatidv tru J ed est an e�e� aj efeat� ve lak e�O dn no �� že li e� no vu e� la e�“o ti ”� rez ni tak tj “u nu ”� rez no lansu se� že� en et sljedeće� ez e� eri de? Vrlo e�važ vdje� dvu ći da� e�radi lak a� nač da� na� že do rini eti anjenj li nišavanj avez e� a� rez alida� rišen e� ve� lak e� niti dru gih� rez nih� la a)ne� gl rez no ve ni a� dve ti “u nu ”� tae� eplate� ez gu ak lisli e�des lo da�e� no ru to laća�no vo alenih�radn a�vi d� no a� rez ve do ti re ni ni ga variti e�neplaćanje� rez a� a�tu go dinu “Vi ak”� lak e�e� e� gao sk sti go dini aredn Ta�“prek erna”� la a�ne� gl do ves do ga�da� rez vez ni aže rez nigu tak da no to rez no gu a� renese� ri du ćno Krajnj do et� lo e� rez ne� la e� treb ao ti nišavanje� vo go di nje� rene li gle� da! adležno arstvo e� dalo šjenje�o dgo vo r�da� e� ei rišen no rša te ti rez no g�gu a�Unato napried�navedeno �o gi ri au anj va vo šjenja� to la dl nc ra re no ns POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
NAŠA POSLA
Iako�bi�se�o�ovoj�olakšici�m oglo�još� svašta�nap isati��ovd je�ćem o�dodati�još�sam o� da�njen o�korištenje�nije�sm etnja�za�isplatu� neto�dobiti�vlasnicim a��Zakon�je�isplatu�iz� dobiti�vlasnicim a�u�član u�����stav����tačka� a)�Zakona�stavio�kao�prepreku�za�korištenje�druge�dvije�porezne�olakšice�(koje�se� ostvaruju�po�osnovu �investiran ja�iz�vlastitih�sred stava)��a�ne�i�za�ovu �po�osnovu � zapošljavanja�novih�radnika��M eđutim �� isto�tako�treba�naglasiti�da�korištenje�ove� olakšice�jeste�prep reka�za�elim inaciju� dvostrukog�oporezivanja�izm eđu�povezanih� lica�u�FBiH�(po�obrascu �TP ����)�pa�porezn i� obvezn ici�to�trebaju�im ati�u�vidu�prilikom � procjene�budućih�koraka�
SEMINAR
POREZNI BILANS I O STALE PO R EZNE PR I JAV E ZA 2017. GO D I NU
NOVI ZAKON O PIO – NOVI PROBLEMI TRAVNIK
����� � ���� ��� Op ina�Travnik
SARAJEVO
�� ��� � ���� ��� PC�UNITIC
Trg ovc i po jed inci
MOSTAR
�� ��� � ���� ��� Hotel�Mostar
Za�kraj��um jesto�problem a��jedna� sasvim �pozitivn a�tem a��N edavnim �izm jenam a�propisa�o�porezu�na�dohodak�i�propisa�o�unutrašn oj�trgovini�su�trgovcim a� pojedincim a�uvedene�određene�olakšice�u� obavljan ju�njihove�djelatnosti��K onkretno�� trgovci�pojedinci�su�izm jen am a�Pravilnika�o� obliku��sadržaju�i�načinu�vođenja�trgovačke� knjige�(objavljen im �u�“Služben im �novinam a�Federacije�BiH”��broj�����)�oslobođen i� obaveze�vođenja�trgovačkih�knjiga��dok�im � je�izm jen am a�Pravilnika�o�prim jeni�Zakona� o�porezu�na�dohodak�(objavljenim �u�istom � broju�“Služben ih�novina�Federacije�BiH”)� om ogu ćeno�da�budu�paušalni�obveznici�poreza�na�dohodak� Ovo�je�super�stvar��Realno�je�besm islen o� da�osoba�koja�prodaje�neku�robu�na�pijačnom �štandu�m ora�voditi�poslovn e�knjige�� Bilo�bi�previše�prostora�i�za�m anipulacije� sam ih�trgovaca�i�za�problem e�s�inspekcijam a�� Ovako�je�uvedeno�da�se�oni�m ogu�opredijeliti� za�paušalno�plaćanje�poreza�na�doh odak�u� fiksnom �m jesečnom �iznosu�od�������K M �i� niko�ih�neće�gn javiti�oko�količine�robe��visine� ostvarenih�prihoda�ili�opravdanosti�rashoda�� Osim �činjen ice�da�ne�m oraju�voditi�poslovn e� knjige��olakšavajuća�okolnost�je�i�to�što�ne� m oraju�podnositi�godišnju�prijavu�poreza�na� dohodak��ali�i�da�m ogu�plaćati�niže�doprinose�nego�vlasn ici�klasičnih�trgovačkih�radnji�� Dok�će�vlasnici�trgovačkih�radnji�doprinose� svaki�m jesec�plaćati�u�iznosu�od�������na� �������K M ��ista�obaveza�za�trgovce�pojedince� se�računa�kao�������od��������K M ��To�za� rezu ltat�daje������� �K M �m jesečno��Zajedno�s� paušalnim �porezom �na�dohodak�je�to�� � ���� � K M �m jesečno��Toliko�iznosi�m jesečna�cijen a� toga�da�ih�porezn ici�ne�gnjave�
ZENICA
� ��� � ���� ��� Hotel�Zenica
TUZLA
����� � ���� ��� Cinestar�Tuzla
BIHAĆ
����� � ���� ��� Cinestar�Biha
LIVNO
�� ��� � ���� ��� Hotel�B&M
POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
ŠIROKI�BRIJEG ����� � ���� ��� Hotel�Park • NOVI ZAKON O PIO/MIO NOVI PROBLEMI • POREZNI BILANS ZA 20 7. • KAPITALNI DOBICI I GUBICI • TRAJ NO NEPRIZNATI RASHODI • PRIVREMENO NEPRIZNATI RASHODI • STAVKE KOJI SE MOGU KORISTITI UNAPRIJ ED • STAVKE KOJE UMANJ J U OPOREZIVU DOBIT • KORIŠTENJ E POREZNIH GUBITAKA • POREZNE OLAKŠICE I UMANJ ENJA • TRANSFERNE CIJ ENE • AKONTACIJ A ZA NAREDNI PERIOD • RASPODJ ELA I ISPLATA DOBITI • POREZNE PRIJ AVE OBRTNIKA ZA 20 . • POREZNE PRIJAVE GRA ANA ZA 201 . • DRUGE AKTUALNOSTI • ODGOVORI NA PITANJA PRIZNAJE SE KAO � SATI�BODOVA KPE �� �
AKTUALNOSTI
NE PROPUSTITE ROKOVE !!! mart ožujak i april�travanj �����
R�b� I ��
�� �� ���
O���B���A���V���E���Z���A P�D�V Ispostavljanje�faktura�za�izvršene�isporuke�dobara�i�usluga�
kupcima
najkasnije pod ��� ��� �����
- za sve isporuke izvršene do ��� ��� ����� Podnošenje�PDV�prijave�
kupcima
najkasnije pod ��� ��� �����
UIO (RC) Jedinstveni račun
��� ��� ����� ��� ��� �����
UIO (RC) Jedinstveni račun
��� ��� ����� ��� ��� �����
Jedinstveni račun UIO (RC) Jedinstveni račun Budžet FBiH
prilikom uvoza� po JCI ��� ��� i ��� ��� ����� ��� ��� i ��� ��� ����� ��� ��� i ��� ��� �����
Jedinstveni račun UIO (RC)
pri preuzimanju markica ��� ��� i ��� ��� �����
Jedinstveni račun UIO (RC) Jedinstveni račun
prilikom uvoza� po JCI ��� ��� i ��� ��� ����� ��� ��� i ��� ��� �����
Jedinstveni račun UIO (RC) Jedinstveni račun
prilikom uvoza� po JCI ��� ��� i ��� ��� ����� ��� ��� i ��� ��� �����
Jedinstveni račun UIO (RC) Jedinstveni račun
prilikom uvoza� po JCI ��� ��� i ��� ��� ����� ��� ��� i ��� ��� �����
Jedinstveni račun
prilikom uvoza� po JCI
uplatni račun uplatni račun uplatni račun uplatni račun Poreska uprava Porezna uprava Poreska uprava
��� ��� ����� ��� ��� ����� ��� ��� ����� ��� ��� ����� ��� ��� i ��� ��� ����� do ��� ��� ����� do ��� ��� �����
uplatni račun uplatni račun uplatni račun Porezna uprava Porezna uprava uplatni račun uplatni račun Porezna uprava Porezna uprava
istovrem� sa isplatom plaća do ��-og u mjesecu do ��-og u mjesecu na dan isplate ili idući dan na dan isplate ili idući dan istovr� sa isplatom primanja istovr� sa isplatom primanja do ��� ��� ����� do ��� ��� ����� (pon�)
Porezna uprava Porezna uprava Porezna uprava
do ��� ��� ����� do ��� ��� ����� do ��� ��� �����
uplatni račun Poreska uprava Poreska uprava
istovremeno sa isplatom ��� ��� i ��� ��� ����� do ��� ��� �����
FIA
do ��� ��� �����
PDV�prijava�za�februar veljaču�� ���� PDV�prijava�za�mart ožujak�� ���� - uplata PDV obaveze po prijavi za mart�ožujak �����
II ��
A�K�C�I�Z�E AKCIZA��PUTARINA�I�TAKSA PRISTOJBA�NA�NAFTNE�DERIVATE Uvoznici� uplata akcize i putarina Proizvođači� prijave PDA Proizvođ ači� uplata akcize i putarina (odvojeno) Taksa�pristojba (���� KM�lit�)
��
AKCIZA�NA�DUHANSKE�PRERAĐ EVINE Uplata (svi obveznici� uvoznici i proizvođ ači u BiH) Mjesečni obračuni - prijave PDA (proizvođači)
��
AKCIZA�NA�ALKOHOL�I�ALKOHOLNA�PIĆA Uvoznici Proizvođači� mjesečni obračuni - prijave PDA Proizvođači� uplata akcize
�
AKCIZA�NA�BEZALKOHOLNA�PIĆA Uvoznici Proizvođači� mjesečni obračuni - prijave PDA Proizvođači� uplata akcize
��
AKCIZA�NA�PIVO Uvoznici Proizvođači� mjesečni obračuni - prijave PDA Proizvođači� uplata akcize
��
AKCIZA�NA�KAFU�I�PRERAĐ EVINE�OD�KAFE Uvoznici
III ��
�� IV ��a) ��b) ��c) ��
POREZ�NA�DOBIT Mjesečne akontacije poreza na dobit� a) u Federaciji BiH� - za februar�veljaču ����� - za mart�ožujak ����� b) u Republici Srpskoj� - za februar�veljaču ����� - za mart�ožujak ����� U RS� Mjesečna obavještajna prijava za porez po odbitku Godišnja�prijava�poreza�na�dobit�i�porezni�bilans� - u Federaciji BiH - u Republici Srpskoj
POREZ�NA�DOHODAK�I�DOPRINOSI�(Federacija�BiH)
- svi poslodavci (pravna lica i samostalne radnje)� porez i dopr� za svoje zaposlenike - samostalni poduzetnici (vlasnici radnji)� za svoje doprinose - zaposleni kod nerezidenata i drugi obveznici� za svoj porez i doprinose Specifikacije plaća Specifikacije i drugi propisani obrasci za ostala oporeziva primanja �� Posebni porez za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća � Opća vodna naknada (osim budžetskih korisnika) � � Izvještaj MIP-���� - za plaće isplaćene u II mjesecu ����� - za plaće isplaćene u III mjesecu �����
��
Godišnje�prijave�poreza�na�dohodak Specifikacija za utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti (SPR-����) Pregled prihoda i rashoda od iznajmljivanja nepokretne imovine (PRIM-����) Godišnja prijava poreza na dohodak građ ana (GPD-����)
V �� �� �� VI
POREZ�NA�DOHODAK�I�DOPRINOSI�(Republika�Srpska) Uplata poreza na dohodak i doprinosa Mjesečne prijave poreza po odbitku
Godišnje�prijave�poreza�na�dohodak KONSOLIDIRANI�FINANSIJSKI�IZVJEŠTAJI�ZA�� ���� Matični subjekti� za grupu obuhvaćenu konsolidacijom
��
KADA
- za sve isporuke izvršene do ��� ��� �����
- uplata PDV obaveze po prijavi za februar�veljaču �����
� �� �
KOME
POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
AKTUALNOSTI
PRIMA NJA ZA PO S LENIH PO PR O PIS IMA F ED ERA C IJE BiH R�br� I �� � �� �� �� II ��
�
�� ���� �� �
���� �� � ��
�� ��
��
VRSTE ISPLATE�PRIMANJ A S už ena putovan a Dnevnice�zaposlenika�za�službena�putovanja�u�zemlji�i�inozemstvu Troškovi�javnog�prijevoza�i�smještaja�zaposlenika�na�službeno m�putovanju Naknada�za�korištenje�oso bnog�automob ila�zaposlenika�na�služb��putovanju Naknada�na�ime�troškova�smještaja�ako�isti�nije�obezb ijeđe n�ili�se�ne�koristi Dnevnice�zaposlenika�u�slučaju�kada�su�obezbijeđena�tri�obroka Neopore iva pri an a i radnog odnosa Naknadaza smješta �� odvojeni ž ivotod porodice Naknada�za�odvojeni�život�č lanova�Vlade�FBiH - �d od atna�naknad a�na�ime �tro ško va�sm je štaja Naknada�za�odvojeni�život�savjetnika�u�Vladi�FBiH - �d od atna�naknad a�na�ime �tro ško va�sm je štaja Terenski dodatak� -�ako�su�na�terenu�obezbjeđeni�i�smještaj�i�ishrana�od�strane�poslodavca -�ako�je�na�terenu�obezbjeđena�samo�ishrana -�ako�je�na�terenu�obezbjeđen�samo�smještaj Regres zagodišn i od or Dnevnice za služ bena putovanja zaposlenika u zemlji Dnevnice za služ bena putovanja zaposlenika u inoze stvu Bocvana��Estonija��Kambodža��DR�Kong o��Laos��Leso to��Makedonija��Malezija��Namibija�� Nepal��Portoriko��Somalija��Tunis��Venecue la Afganistan��Alžir��Armenija��Benin��Bjelorusija��Bolivija��Bugarska��Burkina�Faso�� Burundi��Crna�Gora��Egipat��Ekvador��Gabon��Gvajana��Gvatemala��Gvineja��Honduras�� Indija��Irak��Iran��Jemen��Kipar� Cipar��Kolumbija��Kuba��Latvija��Libanon��Libe rija��Libija�� Mađarska��Madagaskar��Malavi��Mali��Malta��Maroko��Mauritanija��Meksiko��Mjanmar�� Nikaragva��Pakistan��Panama��Papua�Nova�Gvineja��Paragvaj��Peru��Poljska��Rumunija� Rumunjska��El�Salvador��Sao�Tome �i�Prinsipe��Sijera�Leone��Sirija��Sjeverna�Koreja�� Srbija��Surinam��Šri�Lanka��Tanzanija��Uganda��Zambija��Zimbabve Albanija��Bahrein��Bangladeš��Centralnoafrič ka�R���Č eška��Č ile��Dominikanska�Republika�� Džibuti��Etiopija��Filipini��Grč ka��Hrvatska��Indonezija��Jordan��Kamerun��Katar��Kenija�� Kostarika��Kuvajt��Litvanija��Mongo lija��Niger��Oman��Portugal��Ruanda��Saudijska�Arabija�� Slovačka��Slovenija��Sudan��Tajland��Togo ��Trinidad�i�Tobago��Turska��Ukrajina��Vijetnam Argentina��Australija��Austrija��Belgija��Brazil��Ekvatorijalna�Gvineja��Finska��Francuska�� Gana��Gvine ja�Bisao��Haiti��Italija��Kanada��Mozamb ik��Nigerija��Njemač ka��Rusija��Španija� Španjolska��Ujedinjeni�Arapski�Emirati Č ad��Irska��Izrael��Južna�Kore ja��Kina��Repub lika�Kongo��Lukse mb urg��Nizoze mska� Holandija��Norveška��Novi�Zeland��Obala�Slonovač e��Sjedinjene�Američ ke�Države�� Sejšeli��Singapur��Šved ska��Tajvan��Urugvaj Ango la��Danska��Hong �Kong ��Velika�Britanija�i�Sjeverna�Irska Island��Japan��Švicarska Sve�nesp ome nute�države Troškovi prijevoza na posao i saposla�(najmanje ���km��ako�prije voz�nije �organiziran�i� ako�nije�ob ezbjeđena�mjeseč na�karta) Naknada za upotrebuosobnog� automobila za prijevoz naposao i sa posla Naknadaza is ranu u toku rada( topli obrok) ��samo�za�dane�prisustva�na�po slu� ��������������–���������������(�� ��x���) ��������–���������������(�� ��x���) od���������������do�objavljivanja�novog�podatka�(����x���) Naknadatroškovasa rane�u�sluč aju�smrti�upo slenika�ili�č lana�njego ve �uže �po rodice�� a�od������������ ���i�u�sluč aju�smrti�pe nzionisanog�zap osle nika Nov ana po oć �u�sluč aju��-�teške �invalidnosti�zap ose lnika�(�najmanje �� ���invaliditeta) -�teške �bo lesti�zapos lenika�ili�č lanova�njego ve �uže �po rodice -�hirurških�inte rve ncija�na�zap osle niku�izvrše nih�iz�zdrav��razlo ga�po �pre po ruci�ljekara Naknada troškova ije enja�zapo slenika��a�od���������������i�č lanova�uže�po rodice
�����
Otpremnina�kod�od laska�zaposlenika�u�mirovinu
� �� �
Otpremnina�kod �prestanka�radno g�od nosa�zbog �tehno loškog �viška�(do ��������������)
�����
Otpremnina�u�sluč aju�otkaza�ugovora�o�radu�(od ��������������)
POREZNI TRETMAN IZNOS KOJ I SE NE OPOREZ J E (vidi�niže) Iznos�stvarnih�troškova�(po�rač unima) do�����cijene���lit��BMB����po�pređenom�km do�iznosa�od�����dnev nice�(neo porezivo) umanjuju�se�za���� IZNOS KOJ I SE NE OPOREZ J E
����KM�mjese č no ����KM�o dno sno �����KM�mje se č no ����KM�mjese č no ����KM�o dno sno �� ���KM�mje se č no do �����od �iznosa�propisane�dnev nice �(vidi�niže ) do�����od�iznosa�propisane�dnevnice�(vidi�niže) do�visine�propisane�dnevnice�(vidi�niže) od������������� �������prosje č ne�tromje se č ne�neto�pla e�u�FBiH ���KM�dnevno od��� ���� ������ ��po�Uredbi�(“Sl��nov��FBiH”���� �� �i���� �� )� ���KM�dnevno
����KM�dnev no
�� ��KM�dnev no
����KM�dnev no ����KM�dnev no ����KM�dnev no ����KM�dnev no �����KM�dnev no do �visine�cijene�mjese č ne�karte�gradskog��prigradsko g ili�međugradskog �prijevoz a � ���cije ne ���lit��goriva�po �pre đe nom�km�� a�najviše�do �cijene�����mjese č ne�karte�u�javno m�prevozu do �����od nosno����prosječ ne�mjese č ne�neto�pla e�u�FBiH��i�to� ��� ��KM�dnevno ��� ��KM�dnev no �����KM�dnevno u�visini�stvarnih�troškova�sahrane ��a�najv iše �do �iznosa� ��prosječ ne�neto�pla e�u�FBiH�za�pretho dna���mjese ca jednokratno��u�visini���prosj��pla e�zaposlen ika�ispla ene �u� prethodna�tri�mjese ca�ili���prosj��neto�pla e�u�FBiH�prema� posljednjem�stat��pod atku��ako�je�to�povo ljnije�za�zaposlenika u�visini�stvarnih�troškov a�prema�dokumentaciji � �njego vih�neto�pla a�ispla enih�u�pretho dnih�� �mjese ci�ili� prosječ nih�� �neto�pla a�u�FBiH��ako�je�to�povo ljnije u�visini��� ��pros��mjes��pla e�zaposlenika�u�poslj����mje s��prije � prest��ug��o�radu��za�svaku�navrš��god��rada�kod�poslodavca do�����prosj��mj��pla e�u�poslj����mj��prije�prestanka�ugovora�o� radu��za�svaku�navrše nu�godinu�rada��kod�tog�po slo dav ca
www�rev icon�info POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
�� �
AKTUALNOSTI
R� r� ���
VRS E ISPLA E�PRIMANJA Jub ilarne�nagrade za navršeni određ eni broj godina neprekidnog� radnog� sta a
zaposlenika kod istog� poslodavca�neoporezivi iznos se utvrđ uje nabazi posljednje objavljene prosje ne pla e u FBiH za pret odna �� jeseca i to� koje se izvrše preko prednji neoporezivi iznosa ��� Isplate pod � do ���� i ��� Sva�os tala�prim anja zapos enika i i i po osnovurada (osimisp ata po Zakonai i �� stav Pravi nika�vidi pod IV�V�VIi VII) � � Koristi�zapo slenika�po osnovurada za poslodavca� Korištene s u enihvo i ai drugihsredstavazali ne potre e Korištenjedrugi dobara i usluga bespatno ili pocijeni ni ojod tr išne Koristi od eska atni poza icaili kredita s ka atomni omod tr išne Izmirivane privatnihtroškovaodstrane pos odavca Iz irivanjeili oprost du ni ke obaveze zaposlenika odstrane poslodavca Osta e privatne koristi zapos enikako e se ne s atra upos ovnimintereso III Lična�primanja�od po vremenih�po slova�i�drugih�samo stalnih�djelatno sti Primanjapo osnovu ugovora o djelu (uz paušalno priznatih� �� troškova) �� �� Naknadeza povremene i privremene poslove (plus �� KM za PIO � M IO) A utorske naknade (uz priznatih� �� troškova ilidokazanestvarnetroškove) �� � Naknade lanovima odbora�ko isija�ste ajni upravitelja i dr �� Naknade zastupnicima i vijeć nici a (neprofesionalcima) IV Lična�primanja�koja�se�ne�smatraju�do hot kom i�ne�op orezuju� Pri odi od u eš au do iti privrednihdruštava(dividende i ud e i) �� Pen i ere idenata�bi odasuste eneu BiH� i iino e stvu �� �� Po o i dr� pri anapopos prop o pravi aRV I i civ� rtavarata�osimp a e � Sociane po o i�kao i isp ate fiz ici a zali e ene i dr�pod prop us ovi a D e i idodatakinov anasredstvazaopre unovorođ en eta �� � Nas edstva i pokoni na ko e sepore p a a pre a drugimfed i kant propisi a �� Pri odiodproda ei ovineko ajekorištenauli nesvr e �� N kn d št t svim fizičkim icim us ij d m nt rnih n pogod O sigurane su e i druge naknadeštete na imovini doiznosa zazamjenu ilipopravku �� �� � Nagrade unovcu�stvari a i� i i pravi a nakvi ovi ai dr� s tak i eni a ��� Prihodi zaposlenikana osnovunaknada�pomoć i i� ili nagrada�najviše do iznosautvrđ e��� V �� �� �� � �� � �� �� �� �� � ��� ��� ��� � � VI ��
nog� Pravilnikomo primjeni Zakona o porezunadohodak Nagrade zaizuzetna dostignu a ko e dod organi vlasti povodomzna datu a Ličn prim nj n ko j s n p ć por z n dohod k
Naknade zavri e e nezapos enosti i spri e zarad na teret van ud etskog� fonda Prihodi inva idnihlicazaposleni u društvu�ustanoviili radionici zazap� invaida Naknadeza tjeesna ošte ena�umanjenu radnu sposobnost i nei ovinsku štetu Naknade štete zapos enici apoosnovupos edicanesre e naradu Nagrade anovi aA NU� BiH� i nagrade ate ni ko-te no oške inovaci e N aknade osuđ enim lici a za vri e e ods u ena ka ne Stipendi e u enika i studenata na redovnomškolovanu�a od � na više do iznosa �� pros neto pl u Fed �pre a posljednji objavljenompodatku� mjesečno Pri odi u enika i studenataputemzadruga�do pros p a e uF BiH�godišne Nagrade u enika i studenata osvojenenatakmi enjima u okviru obraz siste a�od � do visine pros neto p uFed�pre apos ednemo podatku Dobiciostvareni u ešć emu nagr� igramakojeorganiz pr� društvaupropagandne svr e�iz vlast� pr� asorti ana�do tr vri KM �do stup nasn� novog Zakonao igra anasre u Naknade p a a zavri e e tra ana prekida pos a zako i zaposleniknie kriv Kamate na štednu ubanka a�štedion i na ra uni a�te na dr avne o veznice Zatezne ka ate na p a e i naknade p a a isp a ene po sudskimpresuda a Isplać ene su e osiguranja s karakteromštednje�ako sunapremijepla eni porez na dohodaki doprinosi ili ako supla ane iz sredstava na koja suplać eni porez i doprinosi Prim nj od pos od vc koj s n opor zuju
Pomoć za gubitke nastalekaoposl el nepogodai pomoć i po osnovu ozljedai bolesti zaposleniku ili lanu n porodice do visine utvrđ ene pos propisima �� Hranakojuposlodavac osiguravazaposlenicima u svojimprostorijama do vrijednosti naknade za topli obrokutvrđ ene posebnimpropisima Smještajkoji poslodavac osiguravazaposlenikuna jestu gdje se obavlja djelatnost� �� ako je to neophodno u cilju obavljanjaradnog� zadatka � Smještaji pla anje troškova smještajaza javne du nosnike zaposleneu DKP u inozem stvu i druge naknadeispla ene do visine utvrđ ene posebnimpropisima �� Poklonikoje poslodavci dajuzaposlenikuu novcu�stvarima�uslugama i pravima�povodomdr avni i vjerskihpraznika i� ili jubilijafirme i sl � O tpre nine u s u a u otka a ugovora o radu
VII �� �� �� � ��
�� �
Neoporezive koristi od�poslodavca�a�koje su�u�interesu ob vljanja dje atnosti�
Pose na radna od eć a sa znakom pos odavca Pose nil ekarskipreg edipoosnovupose nihpropisa Siste atskikontro niljekarskipregledizasvezapos ene Razni oblici obrazovanja i stru nog� usavršavanjau vezi sa djelatnosti koji suneophodni za ostvarivanje prihodaposlodavca i sl Premijekolektivnog� osiguranja koje za svoje zaposlenike upla uje poslodavac za slu ajeve povrede naradnom jestuilipri dolaskui povratkusa posla
IZNOS KOJI SE NE OPOREZUJE
��� prose ne pla e zanavršeni �� godina sta a� � � za � � god � � �� za � �� god � �� � za � � god � � � � za � � � god � � � � z a � god � i � �� � a � �� g odina sta a sm atraju�se�plaćom�(p orez�i�sv i�do prin osi) sm atraju�se�plaćom�(p orez�i�sv i�do prin osi) sm atraju�se�plaćom�(p orez�i�sv i�do prin osi)
uvisini �� ci ene it gorivapo�privatno �� k u visini zakupnine� cijene usluge potr išnimcijena a uvisini razlike do �� �� � �� kamate nagodišnjemnivou uvisini izmirenihprivatnihtroškova u visini iz irene ili oproštene privatne obaveze uvisini tr išne vri ednosti i i ci ene�sa PDV-o OPOREZUJU SE�U CIJELOSTI
� ��pore a �� �� zazdravstvo (iz)� �� ��� zaPIO� (na)� �� ���� zanesre e �� ���� op a vodna naknada (član���Zakon a�o�po rezu�na�do hod ak)
os o os o os o os o os o os o os o
ođ eno oporezivana ođ enoopore ivana ođ eno oporezivana ođ eno oporezivana ođ enoopore ivana ođ eno oporezivana ođ enoopore ivana
os o b o đ no o po r ziv nj
oslobođ eno oporezivanja os o ođ eno oporezivana oslobođ enooporezivanja os o ođ eno oporezivana (č n� �Z kon o �por zu n dohod k)
os o ođ eno oporezivana oslobođ eno oporezivanja oslobođ eno oporezivanja os o ođ eno oporezivana os o ođ eno oporezivana os o ođ eno opore ivana oslobođ enooporezivanja os o ođ eno oporezivana oslobođ enooporezivanja oslobođ enooporezivanja os o ođ eno oporezivana os o ođ eno oporezivana os o ođ eno oporezivana oslobođ enooporezivanja (č n � �st v �Z kon o por zu n dohod k)
oslobođ enooporezivanja oslobođ enooporezivanja oslobođ enooporezivanja oslobođ enooporezivanja oslo ođ eno do visine �� �� pros p a e u FBiH� po pos objavlj podatku�ukupnonagodišnjemnivou vidi pod � � � � � � � � i � � (član ���Pr vilnika�o�porezu�na dohodak)
os o ođ eno opore ivana os o ođ enoopore ivana os o ođ eno opore ivana oslobođ enooporezivanja oslobođ enooporezivanja
POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
AKTUALNOSTI
PREG LED VAŽ E IH UG OVORA� O� IZBJE G AVANJU� DVOST RUKOG OPOREZ IVANJA Pred nost�p ri�opo rezivanju DRŽ AVA Albanija Alžir Austrija Azerb ejd žan Belgija Crna�Gora Češka� Republika Danska Egipat Finska Francuska Grčka H olandija Nizozem ska H rvatska Iran Irska Italija Jordan Katar Kina Kipar� �Cipar Kuvajt Mađarska Makedonija Malezija Moldavija Norveška Njem ačka Pakistan Poljska Rum unija� � Rum unjska Slovačka Slovenija Srbija Španija Šri�Lanka Švedska Turska UAE Velika�Britanija
Objava
Dobit�(prihodi)�od� poslovanja
Divide nde
Kam ate
Naknade �za�autorstvo
Službeni glasnik BiH�broj ��� � Službeni glasnik BiH�broj � ��� � Službeni glasnik BiH�broj � �� � Službeni glasnik BiH�broj � ��� � Službeni list SFRJ�broj � � ��� Službeni glasnik BiH�broj ���� Službeni glasnik BiH�broj ��� �
Država rezidentnosti po pravilu � Država rezidentnosti po pravilu � Država rezidentnosti po pravilu � Država rezidentnosti po pravilu � Država rezidentnosti po pravilu � Država rezidentnosti po pravilu � Država rezidentnosti po pravilu �
Država isplate po pravilu � Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate po pravilu � Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate po pravilu � Država isplate po pravilu � Država isplate�ali ne više od ��
Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od �� Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od � �� Oporezuje država rezidentnosti
Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od �� Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�osimu pobrojanim slučajevima�ali ne više od � ��
Više se ne primjenjuje Službeni list SFRJ�broj � ���� Službeni list SFRJ�broj ���� Službeni list SFRJ�broj ���� � Službeni glasnik BiH�broj ��� � Službeni list SFRJ�broj � ����
Država rezidentnosti po pravilu � Država rezidentnosti po pravilu � Država rezidentnosti po pravilu � Država rezidentnosti po pravilu � Država rezidentnosti po pravilu �
Država isplate po pravilu � Država isplate po pravilu � Država isplate po pravilu � Država isplate po pravilu � Država isplate po pravilu �
Država isplate�ali ne više od � �� Oporezuje država rezidentnosti Oporezuje država rezidentnosti Država isplate�ali ne više od � �� Oporezuje država rezidentnosti
Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od � �� Oporezuje država rezidentnosti Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od � ��
Službeni glasnik BiH�broj ���� Službeni list BiH�broj � � � Službeni glasnik BiH�broj ��� � Službeni list SFRJ�broj ���� Službeni glasnik BiH�broj ��� � Službeni glasnik BiH�broj � �� � Službeni list SFRJ�broj � ��� Službeni list SFRJ�broj ���� Službeni glasnik BiH�broj ��� � Službeni list SFRJ�broj ����
Država rezidentnosti po pravilu � Država rezidentnosti po pravilu � Država rezidentnosti po pravilu � Država rezidentnosti po pravilu � Država rezidentnosti po pravilu � Država rezidentnosti po pravilu � Država rezidentnosti po pravilu � Država rezidentnosti po pravilu � Država rezidentnosti po pravilu � Država rezidentnosti po pravilu �
Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od � �� Oporezuje država rezidentnosti Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od � � Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od �� Oporezuje država rezidentnosti
Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od � �� Oporezuje država rezidentnosti Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od � � Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od � ��
Službeni glasnik BiH���� � Službeni glasnik BiH�broj ��� � Službeni glasnik BiH�broj � ���� Službeni list SFRJ�broj ��� Službeni list SFRJ�broj � ���� Službeni glasnik BiH�broj � ���� Službeni glasnik BiH�broj � ��� � Službeni list SFRJ�broj ����
Država rezidentnosti po pravilu � Država rezidentnosti po pravilu � Država rezidentnosti po pravilu � Država rezidentnosti po pravilu � Država rezidentnosti po pravilu � Država rezidentnosti po pravilu � Država rezidentnosti po pravilu � Država rezidentnosti po pravilu �
Država isplate po pravilu � Država isplate�ali ne više od � �� Oporezuje država rezidentnosti Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate po pravilu � Država isplate po pravilu � Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od �� Država isplate�ali ne više od � �� (može kod partnerstva) Država isplate po pravilu � Država isplate po pravilu � Država isplate po pravilu � Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate po pravilu � Država isplate�ali ne više od ��
Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od � �� Oporezuje država rezidentnosti Oporezuje država rezidentnosti Država isplate�ali ne više od ��� Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od � ���
Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od �� Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od � ��
Službeni list SFRJ�broj � ���� Službeni glasnik BiH�broj � ���� Službeni glasnik BiH�broj ���� Službeni glasnik BiH�broj � � �� � Službeni list SFRJ�broj ���� Službeni list SFRJ�broj � ��� Službeni glasnik BiH�broj ���� Službeni glasnik BiH�broj � ���� Službeni list SFRJ�broj � ���
Država rezidentnosti po pravilu � Država rezidentnosti po pravilu � Država rezidentnosti po pravilu � Država rezidentnosti po pravilu � Država rezidentnosti po pravilu � Država rezidentnosti po pravilu � Država rezidentnosti po pravilu � Država rezidentnosti po pravilu � Država rezidentnosti po pravilu �
Država isplate po pravilu � Država isplate po pravilu � Država isplate po pravilu � Država isplate po pravilu � Država isplate�aline više od � ���� Država isplate po pravilu � Država isplate po pravilu � Država isplate po pravilu � Država isplate po pravilu �
Oporezuje država rezidentnosti Država isplate�ali ne više od � � Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od � � Država isplate�ali ne više od � �� Oporezuje država rezidentnosti Država isplate�ali ne više od � �� Oporezuje država rezidentnosti Država isplate�ali ne više od � ��
Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od �� Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od � � Država isplate�ali ne više od � �� Oporezuje država rezidentnosti Država isplate�ali ne više od � �� Država isplate�ali ne više od �� Država isplate�ali ne više od � ��
Pravilo��� Jedino država rezidentnosti može oporezovati takav prihod (osim kada se isti ostvari putem stalne poslovne jedinice u državi izvora prihoda� jer se taj prihod tada oporezuje u skladu sa zakonima države isplate)� Pravilo��� Država isplate �� za direktni udio od najmanje ��� koji nije partnerstvo� a ��� za ostale slučajeve Pravilo��� Država isplate ��� za direktni udio od najmanje ��� koji nije partnerstvo� a ��� za ostale slučajeve Pravilo��� Država isplate �� za direktni udio od najmanje ��� koji nije partnerstvo� a ��� za ostale slučajeve Pravilo��� Država isplate �� za direktni udio od najmanje ���� a ��� za ostale slučajeve Pravilo��� Država isplate �� za direktni udio od najmanje ��� koji nije partnerstvo� a ��� za ostale slučajeve Pravilo��� Država isplate �� za direktni udio od najmanje ���� a ��� za ostale slučajeve Pravilo�� � Država isplate �� za direktni udio od najmanje ��� koji nije partnerstvo� a ��� za ostale slučajeve
NAPOMENA� U ovom pregledu je naveden pojednostavljeni pristup za tipične situacije� Međutim� prilikom (ne)obračunavanja poreza u obzir treba uzeti i brojne druge okolnosti� kao što su domaća stopa poreza� dokumenti koji su potrebni prilikom primjene odredbi ovih međudržavnih ugovora� specifične situacije i izuzeci koji postoje za većinu isplata� kao i činjenicu da za dohodak fizičkih lica postoji čitav niz posebnih pravila� POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
���
AKTUALNOSTI
PROSJEČ NE� PLAĆ E�
Federacija BiH MJ ESEČ NI PROSJ EK NETO BR TO ��� �� ��
MJ ESEC PROSJ EK ���� I������ II������ III������ IV������ V������ VI������ VII������ VIII������ IX������ X������ XI������ XII������
��� ��� ��� ��� ��� ��� ��� ��� ��� ��� ��� ��� ���
PROSJEK ����
����� ����� ����� ����� ����� ����� ����� ����� ����� ����� ����� ����� �����
TROMJ ESEČ NA NETO PLAĆ A XI���-I��� XII���-II��� I-III��� II-IV��� III-V��� IV-VI��� V-VII��� VI-VIII��� VII-IX��� VIII-X��� IX-XI��� X-XII���
�� �� prosje ne plaće više se ne pri jenjuje
Služ bene novine Federacije BiH
-
������od������� ������ � ������od�������������� ������od�������������� ������od�������������� ������od�������������� ������od�������������� ������od�������������� ������od�������������� ������od�������������� ������od�������������� ������od�������������� �����od�������������� ������od�������������� ������od��������������
��� ��� ��� ��� ��� ��� ��� ��� ��� ��� ��� ���
Republika Srpska MJESEC
MJESEČNI PROSJEK NETO BRUTO
I������ II������ III������ IV������ V������ VI������ VII������ VIII������ IX������ X������ XI������ XII������ I������
��� ��� ��� ��� ��� ��� ��� ��� ��� ��� ��� ��� ���
����� ����� ����� ����� ����� ����� ����� ����� ����� ����� ����� ����� �����
GODIŠNJI PROSJEK NETO
PERIOD
I-X II���
���
�����
I-II������ I-III������ I-IV������ I-V������ I-VI������ I-VII������ I-VIII������ I-IX������ I-X������ I-XI������
��� ��� ��� ��� ��� ��� ��� ��� ��� ���
I-X II ����
���
����� ����� ����� ����� ����� ����� ����� ����� ����� ����� ����� -
-
-
Brčko Distrikt BiH NETO
Službeni glasnik Brč ko Distrikta BiH
BRUTO
I-X II� ����
� ����
�� �����
I���� �� II������ III������ IV������ V��� ��� VI�� �� �� VII������ VIII������ IX��� �� � X������
�� ���� ������ ������ ������ �� ���� � �� �� � ������ ������ � ���� � ������
���� ���� �������� �������� �������� ��� ���� � � �� �� �� � �������� �������� � ���� �� � ��������
I������ II������ III������ IV������ V������ VI������ VII������ VIII������ IX������ X������ XI������ XII������
– ������o d������ ������ �� – – – �� ��� �o d��� ��� ����� ��� � ��� ��o d�� ���� ���� �� �� – – � ��� ��o d��� ������� ��� � –
KUPANINDEKS POTROŠAČ KIHCIJENA MJ ESEC
U odnosu na pret odni m esec ������� ������� ������� ������� ������� –������ –������ –������ ������� ������ ������� ������
MJESEC I������ II���� �� III������ IV������ V������ VI��� ��� VII�� �� �� VIII������ IX������ X�� ��� � XI������ XII�� �� ��
Federacija BiH odnosuna isti jesec prethodne godine ������� ������� ������� ������� ������� ������� ������� ������� ������� ������� ������� �������
Republika Srpska MJ ESEC I������ II������ III������ IV������ V������ VI������ VII������ VIII������ IX������ X������ XI������ XII������ I������
��
Službeni glasnik Republike Srpske ��� ��od������� ������ � ������od�������������� ������od�������������� ������od�������������� ������od�������������� ������od�������������� ������od�������������� ������od�������������� ������od�������������� ������od�������������� �������od�������������� �������od�������������� �����od�������������� ������od��������������
Bosna i Hercegovina
MJESEČNI PROSJEK
MJESEC
BRUTO
U odnosu na pret odni m esec ������� ������� ������� –������ –������ –������ –������ –������ ������� ������� –������ ������ �������
odnosuna isti jesec prethodne godine ������� ������� ������� ������� ������� ������� ������� ������� ������� ������� ������� ������� -������
MJESEČNI PROSJEK NETO ��� ��� ��� ��� ��� �� � � �� ��� ��� � �� ��� � ��
Službeni glasnik Bosne i Hercegovine
BRUTO ����� ���� � ����� ����� ����� ���� � � �� �� ����� ����� ��� �� ����� � �� ��
������od�������������� �� ��� �o d������ ������ �� ������od�������������� ������od�������������� ������od�������������� �� ��� �o d��� ��� ����� ��� � ��� ��o d�� ���� ���� �� �� ������od�������������� ������od�������������� � ��� ��o d��� ������� ��� � �����od�������������� � ��� ��o d�� ���� ���� �� ��
���������� � ���� odnosuna X II prethodne godine
Saopštenje FZS� broj
������� ������� ������� ������� ������� ������� ������� ������� ������� ������� ������� �������
������od��������������� ������od��������������� ������od��������������� ������od��������������� ������od��������������� ������od��������������� ������od��������������� ������od��������������� ������od��������������� �������od��������������� �������od��������������� �������od���������������
���������� � ���� odnosuna X II prethodne godine ������� ������� ������� ������ –������ –������ –������ –������ –������ ������� ������� ������� �������
Saopštenje RZS� broj ������od��������������� ������od��������������� ������od��������������� �������od��������������� �������od��������������� �������od��������������� �������od��������������� �������od��������������� �������od��������������� �������od��������������� �������od��������������� �����od��������������� ������od���������������
POREZNI SAVJETNIK
mart/ožujak 2018.
Odaberite model pretplate koji vam najviše odgovara MJESEČNI�STRUČN I�ČASOPIS
BROJ�� � NOVEMBAR�STUDENI����� � GODINA�XX � CIJENA����KM
o v e j a r a S � � � a ć i v o h e Š a r e v n E � o � o � d n o c i v e R
GODINA ZAJEDNIČKOG USPJEHA R evicon �
Na osnovu Odluke Komisije za računovodstvo ireviziju Bosne iHercegovine�časopis POREZNI SAVJETNIK se priznaje kao program KPE računovodstvene profesije u BiH
J
MJESEČNI�STRUČN I�ČASOPIS
Godišnja pretplata
Godišnja pretplata
na ŠTAMPANO IZDANJE
na ELEKTRONSKO IZDANJE
Poreznog savjetnika za ����� godinu
Poreznog savjetnika za ����� godinu
iznosi ������ KM (s PDV-om)
iznosi ������ KM (s PDV-om)
BROJ�� � NOVEMBAR�STUDENI����� � GODINA�XX � CIJENA����KM
o v e j a r a S � � � a ć i v o h e Š a r e v n E � o � o � d n o c i v e R
GODINA ZAJEDNIČKOG USPJEHA R evicon �
J
Na osnovu Odluke Komisije za računovodstvo ireviziju Bosne iHercegovine�časopis POREZNI SAVJETNIK se priznaje kao program KPE računovodstvene profesije u BiH
Godišnja pretplata na ŠTAMPANO i ELEKTRONSKO izdanje Poreznog savjetnika za ����� godinu iznosi ������ KM (s PDV-om)
Godišnja pretplata na ELEKTRONSKO izdanje Poreznog savjetnika i Elektronsku biblioteku za ����� godinu iznosi ������ KM (s PDV-om)
www.revicon.info